Dubrovački dnevnik petkom br. 57

petkom

O BESPLATN

Petak, 9. srpnja

Godina 2, broj 57, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

IVANA ZBAČNIK, PREDSJEDNICA DRUŠTVA TURISTIČKIH VODIČA „Neka strani vodiči rade u Dubrovniku, ali moraju se znati kriteriji“

DIREKTOR TURISTIČKE ZAJEDNICE KRISTJAN STANIČIĆ: „Rast broja gostiju i novih aviolinija dokaz su da se dubrovački turizam oporavlja“

RIMAC, NEVERA, BUGATTI I GLOBALNA PROMOCIJA - Dubrovnik je dobio ekskluzivnu šansu za gospodarski zaokret

INTERVJU

VIJESTI

VIJESTI

DAVOR GRILEC, PSIHIJATAR O MOTIVACIJI ZA CIJEPLJENJE

„Prosječni građani se nemaju u koga ugledati, niti kome vjerovati’’” ll

ll Cjepivo je spasilo čov-

ječanstvo više puta...

Stranica 28

ŠEF KOMUNALACA MIHO ŠUTALO

‚Komunalni red počinje i završava sa svima nama’’ ll

ll Posao komunalnog

redara je kompleksan i stresan, ali i zanimljiv

Stranica 14

Pacijentice zabrinute jer na nalaze papa testa čekaju četiri mjeseca, liječnik pojašnjavaništa strašno se ne može dogoditi ll

Neka uđu cijepljeni!

Stranica 18

2

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

LUCIJA KOMAIĆ

www.dubrovackidnevnik.hr

MATIJA HABLJAK/PIXSELL

Tko se i zašto boji duge?

Š

arene, dugine boje, trebale bi simbolizirati različitost društva, ali i uključivost manjinskih skupina. Ipak, proteklog tjedna u Hrvatskoj te boje postale su motiv za sve ono što je upravo suprotno od toga. Postale su povod za nešto najgore u društvu. Za isključivost, za jednoumlje na različitim stranama, za nove prijetnje, napade, nove podjele i mržnju. Sve se to izdogađalo, indirektno, zbog najvažnijeg sporednog događanja u svijetu. Tijekom Europskog nogometnog prvenstva UEFA-in grb osvanuo je sredinom lipnja u duginim bojama kad su se iz ove krovne organizacije europskog nogometa pokušali ograditi od toga što nisu dozvolili da Allianz arena na utakmici Njemačke i Mađarske zasvijetli u duginim bojama. A svemu tome prethodio je dan ranije izglasan novi homofobni zakon Viktora Orbana kojim se u toj zemlji zabranilo ‚’promicanje homoseksualnosti’’ među maloljetnicima. Minhensko Gradsko vijeće tada je poručilo kako je glavni grad savezne države Bavarske posvećen različitosti, toleranciji i istinskoj jednakosti u sportu i u društvu općenito. To su vrijednosti koje u konzervativnoj Mađarskoj sve više gube dominaciju.

UEFA nije dozvolila da Arena zasja u duginim bojama, ali su zato uz vlastiti grb u šarenim, duginim bojama poslali nedvosmislenu poruku kako UEFA te dugine boje nosi ‚’s ponosom’’ jer ‚’vjeruju u pravednije i ravnopravnije društvo koje tolerira svakoga, bez obzira na pozadinu, vjeru ili rod.’’ UE-

A

FA-in grb u duginim bojama zasmetao je nakon toga konzervativnima diljem u Europe, pa tako i našim konzervativcima, posebno novim predvodnicima konzervativne revolucije u Hrvatskoj, metkovskom dvojcu Božu Petrovu i Nikoli Grmoji. Vjerojatno dodatno ohrabren Orbanovim uspjehom Grmoja je najavio inicijativu i paket ‚’antipedofilskih zakona’’, kojima bi se, kako se sam izrazio, ‚’uvelo najstrože moguće kazne za pedofile’’, ali i ‚’zaštitila djeca od seksualnih sadržaja i LGBTQ propagande?’’ Sasvim očekivano ovaj Grmojin pokušaj izjednačavanja gnjusne pedofilije i homoseksualnih osoba dočekan je uz zgražanja svih normalnih ljudi, ali i uz nove podjele. Nakon dugo vremena eskaliralo je i na zagrebačkom ‚Prideu’, a poruke prijetnji policiji su prijavili i Petrov, i Grmoja. ealno, bez ikakve potrebe, usred zdravstvene, ekonomske i moralne krize, taman nakon što su partizani i ustaše konačno izgubili popularnost, ova ekipa najavljuje novu jesen huškanja, mržnji, podjela, prijetnji i sukoba ljudi koji o nečemu, eto, imaju različiti stav. Ali, na stranu čak i stavovi, dovoljan je samo zdravi razum.

Koliko je odvratno i morbidno u isti koš staviti homoseksualnost kao orijentaciju s teškim i gnjusnim kaznenim djelom seksualnog zlostavljanja djece? Pedofili su psihopati, zlostavljači i kriminalci, a homoseksualci samo ljudi, manji dio društva. Naši prijatelji, kolege, sugrađani, poznanici, koji ni po čemu nisu akteri bilo kakvih kaznenih djela. Pedofilija i homoseksual-

R

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

nost jednostavno nisu usporedivi nikome. Barem ne nikome normalnom kakav god stav imao o bilo čemu, pa makar i tvrdi konzervativni. Petrov je ‚’poentirao’’ s izjavom da su homoseksualci manjina i da bi trebali biti sretni što im mi to toleriramo. Jedina dobra stvar u svemu ovome je što su reformatori iz Metkovića konačno, nakon toliko godina, izašli iz ormara i u javnom se prostoru bore za sve one ciljeve koje su zapravo predugo skrivali. skaliralo je na kraju sve s napadima na sudionike Povorke ponosa, pa putem prijetnji smrću Grmoji i Petrovu, koje su sve prijavili policiji. Na kraju im je Plenković rekao kako su huškali, a da sada plaču. Prijetnje su gnjusne i treba ih osuditi, ali tu ima istine. Ne može se sijati sjeme razdora i podjela, onda kad ti to odgovara, a tražiti jedinstvo, onda kada se zbog podjela osjetiš ugroženim.

Sjeme, kad naiđe na plodno tlo, vrlo brzo postaje biljka, stablo ili šuma. Umjesto da širimo sjeme razumijevanja i poštovanja, sve što gajimo su podjele i međusobna isključivost. Ili kako je Arsen Bauk vrlo jednostavno objasnio Petrovu i Grmoji u Saboru, naši sugrađani homoseksualci ne trebaju naše toleriranje, nego poštovanje. Na kraju su momci iz Metkovića u daljnjim raspravama vrlo jasno dali do znanja protiv čega će se zapravo u svom političkom djelovanju dalje boriti. Njima je puno toga isti koš, pokazali su da baš ništa ne razumiju. Njima je mijenjanje spola isto što i najobičnija edukacija o toleranciji različitosti u demokratskom društvu ili o spolno odgovornom ponašanju u školama. Treba li uopće spominjati tužnu činjenicu kako iz nekih takvih, znamo kojih redova zapravo dolazi najviše pedofila?! Zar to nije dovoljan dokaz da se ne može spajati nespojivo?! e razumiju oni zašto ih je toliko ljudi krivo shvatilo, kad oni valjda samo pokušavaju zaštititi djecu da rastu i odgajaju se u duhu kršćanskih vrijednosti. Donosit će zakone protiv pedofila, da zaštite djecu. Ali će pritom, uz isti paket zakona, kako je rekao Grmoja, tu djecu zaštititi od ‚’LGBT propagande’’ kakva je bila na Europskom nogometnom prvenstvu. Dakle, Grmoju je očito jako zasmetao UEFA-in grb u duginim bojama. Njemu je to propaganda koja ugrožava djecu. On želi da njegova djeca odrastaju bez duginih boja. Kad su vidjeli da su svojim povezivanjem pedofilije i homoseksualnosti zgrozili dio društva, Mostovci su se počeli neuspješno vaditi na one stare priče o takozvanoj rodnoj ideologiji. Straš-

3

E

N

na je to neka babaroga koja prijeti između redaka Istanbulske konvencije, s duge s neba, s reklama na televiziji tijekom utakmica, iz redaka udžbenika o demokraciji i ljudskim pravima.

Božo Petrov je počeo urlati kako neće dozvoliti da njegova djeca uče nešto što nije dokazala medicina. Grmoja govori da će poginuti za to da njegova djeca ne uče to nešto strašno i stravično za što je on siguran da će se učiti u školama ako on ne donese zakone o pedofilima i homoseksualcima. Nikome, barem ne nikome normalnom, nije jasno čega se točno Mostovci boje i o čemu točno govore. ni zapravo žele da njihova djeca nikad i nigdje ne dođu u doticaj s informacijom da homoseksualci postoje. To je jedino logično objašnjenje. Kako to obično na kraju bude, sve je na kraju jasno, glasno i nedvosmisleno pojasnio Mostovac Marin Miletić iz Rijeke. Oni se zapravo boje da neki dječak Marin, u osjetljivom periodu odrastanja, ne pomisli da je možda on ipak Marina. Boje se da ne odluči promijeniti spol, a kad

O

ga promijeni, nakon pet, šest piva, boje se da se opet ne predomisli i shvati da zapravo ipak ne zna je li Marin ili Marina. Ovo nije šala. Mostovac Miletić je to doslovno ovako objasnio. I Mostovci zaista u to vjeruju, da će taj neki Marin ili Marina gledajući dugine boje potpuno izgubiti identitet i poželjeti promijeniti spol ili orijentaciju. Kakvo li je to samo sumnjanje možda i u vlastitu seksualnost?! Zato bi oni zbog tih vlastitih strahova zabranili dugine boje i bilo kakvo spominjanje da u društvu postoje različitosti. Ako je i od Mostovaca, previše je. Jer život nije crno-bijel. Čak je i u tom spektru uglavnom siv. Ali, život je najvećim dijelom šaren. Društvo su svi njegovi ljudi. Od 7 milijardi nitko nije isti, svi su različiti. I svi vrijede jednako. Upravo u tom šarenilu različitosti skrivena je sva ljepota života. Ne dajmo im da nam je ukradu pod krinkom lažne brige za djecu. Naša su djeca sigurna u svijetu u kojem će odrastati bez huškanja, bez mržnje, bez podjela i bez isključivosti. Našoj djeci ne prijeti nikakva opasnost od duge i svega onog što simbolizira, nego od onih kojima smeta i koji bi je zabranili.

4

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

IMAMO SE ČIME POHVALITI

U Dubrovačko-neretvan cijepljenih drugom dozo

Završeno cijepljenje ukupnog stanovništva u najvećem je obuhvatu ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (31,9 posto), dok je završeno cijepljenje odraslog stanovništva u najvećoj mjeri ostvareno u Gradu Zagrebu (39,4 posto),“ stoji u priopćenju Zavoda GORAN MRATINOVIĆ

„N

a dan 5. srpnja cijepljeno je 37,3 posto ukupnog stanovništva odnosno 45,0 posto odraslog stanovništva. Ukupno je utrošeno 2.687.515 doza cjepiva.

Ukupno je 1.511.987 oso-

ba cijepljeno prvom dozom (uključujući doze sa statusom nepoznato), a od njih je 1.175.528 cijepljeno s dvije doze,“ izvijestili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u svom priopćenju.

Uz to, uputili su pregled po županijama, a brojkama se Dubrovačko-neretvanska županija može pohvaliti. Naime, upravo je na jugu Hrvatske najviše potpu-

no cijepljenih osoba, dakle s obje doze, na ukupan broj stanovnika. „Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu (43,4 posto ukupnog stanovništva, odnosno 52,7 posto odraslog stanovništva).

Završeno cijepljenje ukupnog stanovništva u najvećem je obuhvatu ostvareno u Dubrovačko-neretvan-

JAVNI POZIV NA CIJEPLJENJE Stožer civilne zaštite Dubrovačkoneretvanske županije uputio je novi javni poziv za cijepljenje protiv koronavirusa, koje će biti održano u petak 9. srpnja 2021. od 8.00 do 12.00 sati u Športskoj dvorani Gospino polje u Dubrovniku.

Cijepiti se mogu sve osobe koje do sada nisu cijepljene protiv COVID-19 i koje imaju zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, a sa sobom trebaju donijeti zdravstvenu iskaznicu.

U razdoblju od 8.00 do 11.00 sati cijepljenje će se obavljati cjepivima dvaju proizvođača: COMIRNATY (Pfizer) i Janssen (Johnson&Johnson), uz napomenu kako će u razdoblju od 8.00 do 9.00 sati prednost imati osobe starije od 60 godina.

Osobe koje su primile prvu dozu cjepiva proizvođača AstraZenecaOxford na cijepljenje drugom dozom pozivaju se također u petak u Gospino polje, u razdoblju od 11.00 do 12.00 sati.

skoj županiji (31,9 posto), dok je završeno cijepljenje odraslog stanovništva u najvećoj mjeri ostvareno u Gradu Zagrebu (39,4 posto),“ stoji u priopćenju Zavoda.

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

nskoj županiji najviše om na broj stanovnika!

Prva doza i završeno cijepljenje u odnosu na procijenjeno ukupno stanovništvo županija (udio)

Ravnatelj Zavoda Krunoslav Capak kazao je kako ne mogu biti nezadovoljni, premda nije ostvarena planirana procijepljenost.

„Iako nismo dosegli planiranu procijepljenost od 50 ili 55 posto stanovništva na kraju lipnja, ne možemo biti nezadovoljni. Ovih 45 posto odraslih građana koji su

cijepljeni iskazali su povjerenje zdravstvenom sustavu i zaštitili su vlastito, ali i tuđe zdravlje. Pred nama su novi izazovi koje donosi delta soj i cijepljenje građana s

dvije doze bilo kojeg cjepiva jedino je rješenje da zaštitimo najranjivije skupine građana, ali i da budemo mirni tijekom cijele turističke sezone“, izjavio je Capak.

5

6

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti Vijesti

U NAKON NEVERE, DOVEO BUGATTI I SVJETSKU EKSKLUZIV

RIMAC JE JOŠ JEDNOM smje ekskluzivnu kartu svijeta i p O GOSPODARSKIM I MARKETINŠKIM ODJECIMA Rimčeve fokusiranosti na Dubrovnik popričali smo s predsjednicom Županijske komore Dubrovnik Nikolinom Trojić i doc.dr.sc. Barbarom Puh s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku

...

VEDRAN SALVIA GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU, DD, RIMAC AUTOMOBILI

„O

dabir Dubrovnika kao ekskluzivne lokacije govori o tome da Rimac vidi Dubrovnik kao elitno mjesto na kojem svoj ekskluzivni proizvod može promovirati”, riječi su predsjednice Županijske komore Dubrovnik Nikoline Trojić oko gospodarstvenih učinaka ovog novog „gostovanja” Mate Rimca u Dubrovniku.

Dakle, Rimac Automobili i Bugatti Automobiles ujedinili su se i stvorili novu kompaniju Bugatti Rimac d.o.o., čiji će glavni izvršni direktor biti sam Mate Rimac. Svečano predstavljanje nove tvrtke održano je na Lovrijencu u Dubrovniku, gdje su helikopterom pristigli i superluksuzni automobili.

S druge strane, još početkom lipnja Rimac je u Orašcu predstavio svoju Neveru, najbrži električni automobil na svijetu.

TROJIĆ: RIMAC JE GENIJALAC KAO LUKA MODRIĆ I zaista, kakve su gospodarske reperkusije oko ove priče Rimca i Dubrovnika?

- Ovo je nama idealna šansa za

Nikolina Trojić

promjenu strukture gospodarstva.

Mi pričamo 20, 30 godina da naše gospodarstvo treba mijenjati, mislim na nivou Hrvatske, a posebno Dubrovnika. Nije problem što je turizam toliko razvijen, problem je što su druge grane nerazvijene. Ova priča s Rimcem je naša ekskluzivna šansa.

To je jedan genijalac koji je ponikao u hrvatskim uvjetima, povukla bih tu paralelu s Lukom Modrićem u nogometu, dakle imaš playmakera koji vuče cijelu ekipu, onoga koji je ponikao bez poticaja i strukturnih predispozicija da napravi nešto svjetske klase, a ipak je uspio. On je primjer kako se uz rad i trud može uspjeti. E

sad, kako da se mi ukrcamo na njegovu priču? Trebalo bi iskoristiti predstavljanje Bugattija i Nevere da budu poticaj mladima, znači da krenu u kreativne industrije. Da dođemo do te 4.0 tehničko-tehnološke razine govori Trojić.

- Mi u Dubrovniku i u Županiji dubrovačko-neretvanskoj nemamo infrastrukturu, ali niti školsko-sveučilišni segment koji bi mogao pratiti takvo nešto, kao niti sustav potpora za privući takve industrije. Ali primijetila sam da imamo volju. Ova kriza je pravo vrijeme. Rimac ima svoju Svetu Nedjelju, on tamo radi veliki centar, europski Silicon Valley, no

Trojić: Dubrovniku ne možemo sad izgraditi tvornice, jednostavno tvornički dimnjaci nikad neće biti prikladni turističkom sektoru. Ne možemo govoriti niti o dostatnoj poljoprivredi, ona će se uvijek plasirati kroz turizam. Ali kreativne industrije, tehnološki procesi, inovacije, sve to može biti dio gospodarstva i treba krenuti u razgovore o tome.

možemo se „nakačiti” na tu priču. U Dubrovniku ne možemo sad izgraditi tvornice, jednostavno tvornički dimnjaci nikad neće biti prikladni turističkom sektoru. Ne možemo govoriti niti o dostatnoj poljoprivredi, ona će se uvijek plasirati kroz turizam. Ali kreativne industrije, tehnološki procesi, inovacije, sve to može biti dio gospodarstva i treba krenu-

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

7

estio Dubrovnik na pružio nam ogromnu šansu ti u razgovore o tome - istaknula je Trojić.

- Sam Rimčev dolazak je mogućnost. Ima mladih koji su sposobni, koji znaju i koji bi se mogli baviti tehnološkim znanostima. Zašto recimo ne napraviti pogon, znanstveni hub unutar naše regije, ali nije nužno da to bude i čisto fizički, može se biti developer programa bilo gdje u svijetu, postoji puno načina, o nama ovisi možemo li izgraditi sustav koji bi bio kompatibilan s ovim što Rimac i moderna tehnologija zastupaju i traže, dakle treba pronaći način da se mi kao Grad ukrcamo u tu 4.0 priču - navela je Trojić.

SIGURNO SE RIMAC POISTOVJETIO S PRIČOM O DUBROVAČKOJ REPUBLICI Pitamo je i kolika je šansa da se sami turizam promijeni - Ovisi o nama. On nam je dao alat i marketing, Dubrovnik je na karti svijeta sad u tom luksuznom smislu. Uz bok Rima, Venecije ili Pariza. Sad kad govorimo o Dubrovniku i Bugattiju, to je kao da govorimo o Parizu i modi. Dubrovnik je smješten na ekskluzivnu kartu elitne skupine ljudi kojima je taj automobil dostupan. To je marketinški vjetar u leđa. Dubrovnik je primijećen, sad je na gostima da dođu, a da im mi stvorimo sadržaj. Mi smo se svrstali u visoko srednju kategoriju, želja nam je biti elitna destinacija. Za tako nešto moramo osigurati elitne sadržaje i elitnu infrastrukturu. Mi to možemo - objasnila je.

Dodaje kako je „Rimac svjestan da u Hrvatskoj teško postoji alternativa Dubrovniku”.

- Sigurno se poistovjetio s pričom o Lovrijencu, dubrovačkim knezovima koji su se smjenjivali svako mjesec dana. Dubrovačkoj Republici koja je bila pametna, mudra i okretna i znala se akomodati vremenima, šibali su je razni vjetrovi i neprijatelji, a ostala je samostalna.

Rimac se sigurno poistovjetio s tom pričom, zato Dubrovnik i zato Lovrijenac. Stoga, ovo je za nas fenomenalna priča, isto kao Svjetsko prvenstvo kad smo bili srebreni. Kockice su postale svjetski prepoznate, a na nama je ostalo kako ćemo to iskoris-

titi - napomenula je Trojić.

- To je kao kad se uči za ispit, pa imate jednostavne i teške zadatke. One najteže kažete da ćete naučiti za kraj i nikad ne naučite. A oni su preduvjet za mijenjati strukturu gospodarstva, kako bi radili nešto što nisu apartmani. U poslovnom sektoru je to jednostavno, radit ćete ono isplativo.

Zašto bih se kao mlađi poduzetnik bavio tehnologijom, kad imam apartmane?Ali mi netko mora dati „catch” zašto da se uhvatim toga, osloboditi me komunalne naknade, poreza na dohodak, poreza na dobit, nekim stimulacijama postići da nađem računicu. Tu je i pretpostavka akademskog dijela koji bi producirao kadrove, mo-

ramo se uštimati. Mi sad imamo orkestar s dobrim pojedincima, ali ako se ne uštimaju, onda nemamo simfoniju - zaključila je Nikolina Trojić.

BARBARA PUH: DOĆI ĆE DO SINERGIJSKOG UČINKA I ZA RIMCA I ZA DUBROVNIK Kontaktirali smo i doc. dr.sc. Barbaru Puh s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Ona nam je objasnila više o marketinškom aspektu.

Nastavak na sljedećoj stranici

8

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

Barbara Puh

- Nakon predstavljanja hiperautomobila Nevera te njegovog testiranja u realnim uvjetima Rimac je odlučio ponovno izabrati Dubrovnik za mjesto u kojem će zauvijek ispisati automobilsku povijest potvrđujući vijest o preuzimanju prestižnog brenda Bugatti. Sama činjenica da je izabrao Dubrovnik koji je svjetski turistički brend govori sama za sebe. Svi smo svjesni koliko je pandemija Covid 19 negativno utjecala na turizam na međunarodnoj razini, a pogotovo na one destinacije koje se percipiraju kao dominantne aviodestinacije gdje svakako spada i Dubrovnik. Činjenica je da je najvažnije emitivno tržište za Dubrovnik Velika Britanija još uvijek upitno i da se najvjerojatnije neće ostvariti zadani ciljevi, kako po pitanju broja međunarodnih turističkih dolazaka i noćenja, tako i ostvarenih prihoda ni u ovoj godini. Stoga je dodatna pozitivna promocija, iako nije turistička u svojoj osnovi, više nego dobrodošla. S obzirom na reputaciju koju Rimac Automobili imaju u automobilskom

svijetu te imidž kojeg Dubrovnik ima kao turistička destinacija doći će do sinergijskog učinka za oba brenda.

Ovdje je naglasak većim dijelom stavljen na promociju i povećanje razine poznatosti brenda Rimac automobili koji postaju Rimac Grupa međutim sasvim je jasno da će ovaj događaj pozitivno utjecati i na percepciju brenda Dubrovnika - objašnjava nam Puh. Dodaje kako su „svi utjecajni svjetski mediji, od CNN-a preko Reutersa i Financial Timesa prenijeli vijest o preuzimanju Bugattija u Dubrovniku”.

- Live stream koji je išao preko You Tube kanala Rimac automobila u kojem se ljepote Dubrovnika, a posebno tvrđave Lovrijenac, prikazuju kroz cijelu objavu u pola dana pregledalo je više od 108 tisuća ljudi. To je promocija koju vam niti jedan plaćeni oglas ne može dati u tako kratkom vremenu. Dubrovnik je još od svojih turističkih početaka bio destinacija koju su posjećivale poznate osobe, od kraljevskih obitelji, preko poznatih pisaca, glumaca i pjevača. Jesmo

Puh: To je promocija koju vam niti jedan plaćeni oglas ne može dati u tako kratkom vremenu.

Dubrovnik je još od svojih turističkih početaka bio destinacija koju su posjećivale poznate osobe, od kraljevskih obitelji, preko poznatih pisaca do glumaca i pjevača.

Jesmo li to znali do sada iskoristiti?

Nismo. Hoćemo li sada? Sumnjam da hoćemo. Zašto?

Zato jer je kod nas još uvijek prisutan trend borbe za svakog gosta bez segmentacije tržišta koja je nužno potrebna za pravilno marketinško komuniciranje i odabir smjera daljnjeg turističkog razvoja.”

li to znali do sada iskoristiti? Nismo.

Hoćemo li sada? Sumnjam da hoćemo. Zašto? Zato jer je kod nas još uvijek prisutan trend borbe za svakog gosta bez segmentacije tržišta koja je nužno potrebna za pravilno marketinško komuniciranje i odabir smjera daljnjeg turističkog razvoja.

Prošla su vremena masovnog marketinga u kojem je glavna odrednica bila „sve za svakoga“, potrebno je isprofilirati segmente kojima ćemo se obraćati i koje ćemo pozivati u našu

destinaciju. Ovaj događaj mogao bi biti presudan trenutak za profiliranje Dubrovnika kao grada u kojem ima mjesta za jet set događaje koji mogu donijeti dodatnu vrijednosti brendu Grada. Pohvalno je što takve inicijative dolaze od naših inovatora kojima nije cilj promovirati samo sebe već i cijelu Hrvatsku i pokazati da Hrvatska može biti puno više od turističke destinacije. Naravno bilo bi dobro pokazati da tu ima mjesta i za druge jet set događaje samo u tom slučaju trebamo biti izrazito marketinški pametni i podržavati samo one događaje koje podupiru samu srž brenda Dubrovnika da se ne dogodi da se brend Grada previše eksploatira te se time počne gubiti identitet - riječi su Barbare Puh. KAKO SE USPJEH PROMOCIJE MJERI? Pitali smo je i kako se uspjeh promocije mjeri? Je li novac jedino mjerilo ili je stvar ipak kompleksnija te se tiče vidljivosti, imidža, ugleda?

- Postoje različite metode za mjerenje učinkovitosti promocijskog spleta ovisno na koje učinke se stavlja naglasak, komunikacijske ili prodajne.

Svakako je njen cilj informiranje javnosti o postojanju određenog proizvoda ili usluge kao i uvjeravanje potrošača o benefitima kupnje te podsjećanje na proizvod/uslugu. Budući da promocijski budžeti često uključuju izrazito velike iznose novaca, vrlo često se na njih gleda isključivo kao na trošak umjesto na investiciju koja će polučiti određene rezultate. Naravno da kreatori promocijske politike žele vratiti uloženo u promociju kroz povećanu prodaju proizvoda ili širenjem u nove potrošačke segmente. Međutim novac nije jedini kriterij i gledanje isključivo novca je izrazito kratkoročni cilj. Za rast i razvoj kompanije puno je važniji dugoročni pogled odnosno opstanak kompanije na tržištu. Stoga je, po-

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

sebno u začecima stvaranja nečeg novog, kao što je to slučaj s preuzimanjem prestižnog brenda Bugatti te stvaranjem nove kompanije Rimac Grupa, naglasak stavljen na povećanje međunarodnog imidža i snage brenda postojeće kompanije (Rimac automobili) koja se sada širi u nove segmente poslovanja te se etablira kao značajan igrač u automobilskoj industriji i to dugoročno. S druge strane, samo spominjanje Dubrovnika kao mjesta održavanja “posla stoljeća u automobilskoj industriji” kako ga mediji nazivaju te njegove slike kroz medijske objave zasigurno će utjecati na vidljivost Grada kao turističke destinacije, ali je značajna i u kontekstu stvaranja slike destinacije koja je pogodna za organiziranje jet set događaja. - rekla je ona.

CILJ SVAKE MARKETINŠKE PROMOCIJE JE POSTIĆI ŠTO VEĆU VIDLJIVOST Objasnila nam je i misli li da postoji način na koji dionici dubrovačkog turizma mogu iskoristiti narativ luksuznih automobila, k tome Bugattija u nekakvoj svojoj ponudi.

- Sigurna sam da će naši dionici u turizmu znati iskoristiti ovu situaciju kroz nazive nekih svojih proizvoda barem kroz neki naredni period vremena. Daljnji razvoj proizvoda vezanih uz automobilsku industriju u turističke svrhe svakako će ovisiti o potencijalnom nastavku suradnje tvrtke Rimac Grupa i grada Dubrovnika na promocijskom planu. Vezano za korištenje brenda Bugatti ovdje nije bio cilj inkorporirati ga u turističku

po-

nudu Grada. Bugatti će uvijek biti percipiran kao francuski brend luksuzne klase automobile bez obzira u čijem je većinskom vlasništvu.

Njegova vrijednost za Rimac Grupu također se iskazuje i kroz odluku o njegovom zadržavanju kao zasebnog brenda s postojećim proizvodnim pogonima i vlastitim kanalima distribucije te naziva u samoj kompaniji (Bugatti Rimac kao dio Rimac Grupe). Iako je na globalnom planu Republika Hrvatska mala država mi imamo veliki broj izvorno hrvatskih proizvoda na koje treba staviti naglasak u promociji kao npr. hiperautomobil Nevera, ne na razini Dubrovnika već na razine cijele države tako da nema potrebe da „krademo“ tuđe brendove.

Sigurna sam da će ovo postignuće Mate Rimca i njegove kompanije izrazito pozitivno utjecati na percepciju i snagu brenda Hrvatske na međunarodnom planu te će je u konačnosti i pozicionirati u

mapu zemalja kojima brend automobila stvara kako pozitivan imidž tako i promociju. - dodala je Puh. Pitali smo je općenito i s marketinškog aspekta kako ocjenjuje ovo što radi Mate Rimac. Dakle, odnosi se to na pompozna predstavljanja, slučaj prebrze vožnje na magistrali, helikoptera koji iznad Grada dovozi automobile...

- Cilj svake marketinške promocije je postići što veću vidljivost proizvoda/usluge koja se nudi. Modaliteti koji se pri tome koriste mogu biti različiti. U današnje vrijeme prosječni potrošač je na dnevnoj bazi izložen jako velikom broju informacija iz različitih izvora, od Interneta, televizije do društvenih mreža koje, s obzirom na svoje preferencije, procesuira ili odbacuje kao nevažne. Ako želite biti zapaženi morate pronaći način na koji ćete postići taj “boom” efekt i napravi “show” po kojem ćete biti zapamćeni. To je ono što je ovdje od strane Rimac automobila napravljeno jako dobro. Postignut je odmak od klasičnog načina predstavljanja novog proizvoda koje se najčešće odvija preko sajmova automobila u sasvim novu dimenziju u kojem su stimulirana osjetila, od vida (obrisi i linije automobila, boja, sunčeva svjetlost, mediteranski pejzaž, helikopterski prijevoz automobila na jednu od najljepših renesansnih tvrđava u Hrvatskoj), preko sluha (zvuk motora i okolni zvukovi u vožnji, zvuk helikoptera), a koji se događa u realnom, stvarnom okruženju (vožnja na stvarnim cestama u prirodnom okruženju, dubrovačke zidine i tvrđave). Na taj način stvara se jedan holistički, sveobuhvatni doživljaj proizvoda čime se postiže “boom” efekt, širi se promocija “od usta do usta” i postaje tema o kojoj se govori - zaključila je za Dubrovački dnevnik doc. dr.sc.

Barbaru Puh s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku.

9

10

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Franković s generalnim direktorom Turkish Airlinesa za Hrvatsku

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je u srijedu generalnog direktora Turkish Airlinesa za Hrvatsku Uğura Cantimura, koji je odnedavno uz predstavništvo u Zagrebu preuzeo i upravljanje dubrovačkim predstavništvom ove turske zrakoplovne kompanije, ujedno jedne od najvećih na svijetu.

Gradonačelnik Franković i direktor Cantimur razgovarali su o trenutnoj situaciji na tržištu turističkih putovanja, a posebni naglasak stavljen je na razvoj međusobne partnerske suradnje i na nastavak operacija u razdoblju van sezone, što obje strane drže ključnim

i potrebnim, upravo zahvaljujući činjenici da je Istanbul iznimno važno čvorište zračnog prometa.

Generalni direktor Turkish Airlinesa za tržište Hrvatske imao je aktivnu i zapaženu ulogu u dolasku ove kompanije na područje Dubrovnika, a prijevoznik je početkom srpnja ponovno obnovio promet između Istanbula i Dubrovnika, koji je prošle godine bio prekinut pandemijom koronavirusa. Redovni letovi na ovoj liniji trenutno prometuju dva puta tjedno, srijedom i subotom. Održavanje linije s Istanbulom i poslovanje Turkish Airlinesa u Dubrovniku važno je i zbog bogate mreže linija koje ova kompanija održa-

va, posebice s dalekim tržištima Azije, ali i SAD-a.

Sastanku su nazočile i Sabina Ćerimagić Babić, regionalna predstavnica za marketing

Nova ustanova „Dječji vrtić Pčelica“ počela s radom

R

ješenjem Upravnog odjela za društvene djelatnosti Dubrovačko-neretvanske županije odobren je početak rada predškolskoj ustanovi „Dječji vrtić Pčelica“. Time je završen postupak razdvajanja javne ustanove Dječji vrtići Dubrovnik pokrenut odlukama Gradskog vijeća Grada Dubrovnika iz lipnja i rujna 2019. godine.

Ustanovi sa sjedištem u Novoj Mokošici na adresi Bartola Kašića 25 odobrava se početak obavljanja djelatnosti predškolskog odgoja i obrazovanja u matičnom objektu Dječji vrtić

Turkish Airlinesa te zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić.

„Pčelica“ te u pet područnih odjela za ukupno 8 jasličkih i 11 vrtićkih odgojno-obrazovnih skupina.

Prema suglasnostima Ministarstva znanosti i obrazovanja ustanovi je odobrena i provedba posebnog programa za djecu predškolske dobi s teškoćama u razvoju, provedba programa ranog učenja engleskog jezika, Montessori programa, obveznog programa predškole i posebnog programa katoličkog vjerskog odgoja.

Podsjetimo, za rekonstrukciju - dogradnju i nadogradnju Dječjeg vrtića Pčelica u Mokošici u ožujku je ishođena građevinska dozvola. Planiranim zahvatom centralnog objekta vrtić će sa sadašnjih osam grupa narasti na ukupno njih 15 i to 9 vrtićkih skupina i 6 jasličkih te će moći primiti 250 djece.

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

POTPISAN UGOVOR

Kreću radovi na novoj i staroj zgradi OŠ Marina Getaldića Radovi na obnovi, adaptaciji i uređenju Osnovne škole Marina Getaldića na dvije lokacije - na adresi Ilije Sarake 7 (prostor buduće škole) i adresi Nikole Gučetića 1 (prostor sadašnje škole Centar) kreću na jesen, uz predviđeno trajanje od godine dana

G

radonačelnik Dubrovnika Mato Franković potpisao je u ponedjeljak ugovor za izvođenje radova s predstavnikom tvrtke Alfaplan građenje d.o.o. Matom Butijerom. Radovi na obnovi, adaptaciji i uređenju Osnovne škole Marina Getaldića na dvije lokacije - na adresi Ilije

Sarake 7 (prostor buduće škole) i adresi Nikole Gučetića 1 (prostor sadašnje škole Centar) kreću na jesen, uz predviđeno trajanje od godine dana.

Novi objekt škole smješten je u nekadašnjoj palači omeđenoj ulicama Ilije Sarake i Pobijana, a koju je za potrebe organiziranja osnovne škole Gradu na korištenje bez naknade ustupila Dubrovačka biskupija. Za potrebe razredne nastave (od 1. do 3. razreda) organizirat će se šest učionica te popratni prostori, a u sklopu projekta je predviđena adaptacija i opremanje manjeg obuhvata zgrade Centar.

‚’U konačnici ćemo dobiti uređen prostor po svim pedagoškim standardima uz nastavu organiziranu u jednoj sm-

jeni, a čime će i Gimnazija dobiti preduvjete za rad u jednoj smjeni. Ovo je druga škola koju će Grad Dubrovnik uvesti u jednosmjensku nastavu i nakon ovoga nam je preostala još jedna, Osnovna škola Mokošica. Kako je prisutan pozitivan demografski trend sigurno je da će skora budućnost zahtijevati izgradnju i jedne potpuno nove škole, koju vidimo na području Komolca, a vjerujem u budućnosti i na Gornjim selima’’, kazao je gradonačelnik Franković.

Vrijednost potpisanog ugovora, nakon provedene javne nabave i odabira ekonomski najpovoljnije ponude, jest 11.304.323,50 kuna bez PDV-a, odnosno 14.130.404,38 kuna s PDVom, dok je vrijednost rado-

va nadzora, kojeg će provoditi Struktura projekt, 180.550,00 kuna, odnosno 225.687,50 kuna s PDV-om.

‚’Sve radove financira Zaklade Caboga Stiftung i ovom bi se prigodom posebno zahvalio dr. Ivu Felneru na ovoj visokovrijednoj donaciji, čijim naporom su obnovljena vrijedna brojna zdanja’’, naglasio je također gradonačelnik Franković.

Kako je pojasnio direktor Alfaplana Mato Butijer riječ je o prilično kompliciranoj obnovi zgrade u Ulici Ilije Sarake, s obzirom na njezin smještaj i na sve konzervatorske i arheološke uvjete. Rušit će se međukatna konstrukcija i krov, koji će se raditi nanovo, uz sve suvremene sustave, poput protupožarnog sustava.

11

12

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PRODULJENE MJERE

ZAKUPCI JAVNIH POVRŠINA I PROSTORA će do studenog plaćati 50 posto ugovorenih iznosa „OVOM PRILIKOM POZIVAMO i druge zakupodavce na primjenu sličnih modela obračuna koji će pomoći gospodarstvenicima i olakšati im ponovno pokretanje poslovanja“, poručio je gradonačelnik

G

radonačelnik Mato Franković održao je u utorak sastanak s predstavnicima zakupaca prostora i javnih površina u vlasništvu Grada Dubrovnika, a na temu modela obračuna zakupnina u tromjesečnom razdoblju kolovoz – listopad 2021.

Na sastanku je iznesen te od strane zakupaca prihvaćen prijedlog da se u razdoblju od 1. kolovoza do 1. studenog 2021. zakupnine obračunavaju prema modelu 50 % ugovorenih iznosa.

-„Iako je lipanj donio reaktivaciju gospodarskih djelatnosti odlučilo smo i kroz lipanj i srpanj produljiti valjanost aktualnih mjera jer želimo pomoći koliko možemo“, istaknuo je gradonačelnik kazavši kako je prihvaćeni model naplate od 1. ko-

lovoza realan i opravdan. Naglasio je kako se isti neće odnositi na one subjekte koji iz opravdanih razloga neće moći obavljati gospodarsku djelatnost odnosno na one kojima je odlukama Stožera onemogućen rad. Također je rekao da će takva odluka biti podložna promjenama u slučaju drastičnih poremećaja tržišta poput, neželjenog, ulaska u crvenu zonu i posljedičnog prestanka turističkog prometa.

-„Ovom prilikom pozivamo i druge zakupodavce na primjenu sličnih modela obračuna koji će pomoći gospodarstvenicima i olakšati im ponovno pokretanje poslovanja“, poručio je gradonačelnik.

Govoreći o epidemiološkoj situaciji i procijepljenosti opće populacije u Dubrovniku istaknuo je važnost primanja cjepiva i činjenicu da se većina turističkih djelatnika cijepila. -„Ako se ne trgnemo i počnemo se ponašati odgovorno efekt će biti veći broj zaraženih, ulazak u crvenu zonu i prestanak dolaska gostiju. Jer moramo biti svjesni da je cijena takvog stava možebitni ponovni gubitak sezone i ponavljanje prošlogodišnjoj scenarija, koji bi za grad gotovo u potpunosti ovisan o turizmu bio poguban“, rekao je te kao pozitivan primjer izdvojio grad Rovinj koji je postigao procijepljenost od 80 posto što je gotovo dvostruko više od Dubrovnika gdje je procijepljenost 48 posto.

U TRSTENOM POLOŽENI VIJENCI U ZNAK SJEĆANJA NA 36 IMOĆANA STRADALIH U OBRANI DUBROVNIKA U Trstenom kod spomen obilježja hrvatskim braniteljima iz Imotskog, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić prošlog su petka položili vijence i zapalili svijeće povodom obilježavanja 24. obljetnice podizanja spomen obilježja i 29. obljetnice deblokade Golubova kamena.

Uz predstavnike Grada Dubrovnika, nedužno stradalim braniteljima s područja Imotske krajine koji su zdušno i hrabro stali u obranu juga Hrvatske u najtežim vremenima rata poklonili su se i gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić, gradski vijećnik Blaž Pezo, predstavnici Dubrovačko – neretvanske županije i udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Gradonačelnik Franković u ovoj je prilici iskazao duboku

zahvalu i poštovanje prema svim imotskim sokolovima za obol koji su ostavili i koji je osigurao slobodu i mir dubrovačkog i hrvatskog puka. „Povijest nas je naučila da opraštamo, ali ne i da zaboravljamo. Ponajprije ne smijemo zaboraviti zbog položenih života na oltaru Domovine i osigurane slobode zahvaljujući upravo njima, braniteljima iz Imotskog. Zahvaljujući njima, svim braniteljima i poginulim civilima, danas i u budućnosti ovdje u Dubrovniku ponosno možemo isticati hrvatski duh, snagu i zajedništvo“- naglasio je gradonačelnik Franković u svom obraćanju.

Podsjetimo, u obrani šireg dubrovačkog područja tijekom Domovinskog rata sudjelovalo je preko pet tisuća Imoćana, od kojih je 36 poginulih branitelja, a njih stotinjak tijekom vojnih operacija lakše je i teže ranjeno.

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

13

ROŠADE U GRADSKOJ UPRAVI I DRUŠTVIMA

KOMUNALNI ODJEL se spaja s prometom, Todorovski ide u privatni sektor, gradske tvrtke vodit će i ljudi DDS-a i DUSTRA-e NA ČELU KOMUNALNOG ODJELA JE ZLATKO URŠIĆ, A NA ČELU PROMETNOG ĐURO ŠUTALO, no čini se kako se ovi pročelnici neće tu i zadržati. Navodno bi budući pročelnik ovog ujedinjenog odjela trebao biti iz redova HDZ-a, kao što bi iz redova HDZ-a trebali biti i svi ostali pročelnici, osim Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more koji bi trebao voditi netko ispred DDS-a IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

„N

akon četiri godine predanog služenja Gradu s mjesta pročelnika odlazi Srđan Todorovski.

Dužnost v.d. pročelnice preuzima Paula Pikunić Vugdelija,“ riječi su kojima je gradonačelnik Mato Franković na društvenim mrežama obznanio kako će na čelu Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima biti nova osoba. Inače, rad pročelnika Todorovskog bio je među hvaljenijima u gradskoj upravi, a kako doznaje Dubrovački dnevnik, on odlazi u privatni sektor te otvara svoju tvrtku koja će se baviti pitanjima nadzora i gradnje. „Hvala ti Srđane, na tvom predanom radu i služenju Gradu u ove posljednje četiri godine. Iza nas su brojni projekti koje smo ostvarili i uvjeren sam kako ćemo u bu-

dućnosti i dalje uspješno surađivati. V.d. pročelnice Paula Pikunić Vugdelija je dipl. inženjer građevine s dugogodišnjim iskustvom rada u privatnom sektoru, a posljednje četiri godine radi u Upravnom odjelu za izgradnju prvo na mjestu savjetnik I, a potom kao viši savjetnik I. Odlaskom Srđana Todorovskog, Paula preuzima veliku odgovornost za realizaciju brojnih projekata koji su ispred nas. Uvjeren sam kako će svojim iskustvom, znanjem, stručnošću i sposobnošću u nadolazećem razdoblju dovesti do realizacije brojnih kapitalnih projekata koji će povećati kvalitetu života svih naših sugrađana. Još jednom Srđane, veliko hvala! A, Paula hrabro, mudro i časno služi svom Gradu i nećeš pogriješiti,“ objavio je Franković na društvenim mrežama.

Inače, Franković je već prije najavljivao kako je u planu reorganizacija gradske uprave koju će sada, čini se, provesti i u djelo. Tako je

u planu spajanje Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu s Odjelom za promet.

Na čelu komunalnog odjela je Zlatko Uršić, a na čelu prometnog Đuro Šutalo, no čini se kako nitko od dvojice neće biti pročelnik novoorganiziranog odjela.

Navodno bi budući pročelnik ovog ujedinjenog odjela trebao biti iz redova HDZ-a, kao što bi iz redova HDZ-a trebali biti i svi ostali pročelnici, osim Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more koji će pripasti DDS-u. Neki su mediji špekulirali kako za to mjesto Pero Vićan favorizira DDS-ovu novu gradsku vijećnicu Slavicu Grkeš, no ti su su navodi pokazali netočnima, a demantirala ih

je i sama Grkeš. Što se tiče tvrtki u vlasništvu Grada, iz Grada Dubrovnika su već izvijestili kako u dijelu njih neće biti značajnijih promjena. Tako će se na čelu Vodovoda zadržati DDSov Lukša Matušić, na čelu Vrtlara DUSTRA-ina Alma Majstorović, Ana Marija Pilato Krile i dalje će biti direktorica Razvojne agencije grada Dubrovnika DURA-e, a direktor Hotela Gruž d.d. ostaje Vido Raič. DUSTRA-i bi trebala ostati Luka Dubrovnik gdje će na čelu i dalje biti Željko Raguž, a iz redova te stranke navodno bi mogao biti i direktor Domouprave. Uz Vodovod, iz redova DDS-a bi trebali biti direktori društva Boninovo i Sanitat.

14

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ŠEF KOMUNALACA MIHO ŠUTALO

‘KOMUNALNI RED počinje i završ ga ne poštovati, a istovremeno z Posao komunalnog redara je kompleksan i stresan, ali i zanimljiv AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

N

akon više od 15 godina radnog staža u Policijskoj upravi Miho Šutalo je 2019. godine okrenuo novu stranicu u svojoj karijeri postavši voditelj Odsjeka za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika.

Tako se ovaj bivši policijski inspektor prihvatio ozbiljnog posla te jednu akciju zamijenio drugom, jer rad šefa komunalnih redara itekako je sličan onom policijskom. Za Dubrovački dnevnik Šutalo govori o uvođenju reda u javne površine, zakonskim propisima, suradnji s građanima i drugim važnim pitanjima.

Na čelo komunalnog odjela došli ste 2019. godine. Jeste li zadovoljni s poslom koji ste do sad obavili?

- Nakon prilagodbe i analize kolektiva postavio sam temelje na kojima gradimo Odsjek, ali i odnos prema građanima s ciljem uzajamnog povjerenja i poštovanja. Smatram da se na tim temeljima izgradio jedan iznimno kvalitetan, funkcionalan, stručan i nadasve učinkovit Odsjek koji odgovara svim zahtjevima koji se pred nas donose te da građani, odnosno velika većina njih, doista može posvjedočiti da smo doista tu za njih, jer su oni zapravo naši po-

slodavci kojima u konačnici odgovaramo. To mi je bio jedan od strateških ciljeva, dati građanima do znanja da smo, sukladno našim zakonskim ovlastima, jednostavno tu da bismo njima služili.

Prisjetimo se kako je ta 2019. bila rekordna godina za grad zbog čega je sigurno bilo znatno više komunalnog nereda.

- Sigurno da je 2019. godina u mnogim segmentima bila rekordna, pa tako i u smislu očuvanja i nadzora komunalnog reda. Kao potvrdu toga zapravo mogu navesti da je u periodu od siječnja 2010. do siječnja 2019. godine Odsjek u prosjeku imao 250 upravnih postupaka godišnje, a od 2019. do danas u prosjeku imamo oko tisuću upravnih postupaka godišnje. Dakle, podizanje razine samog Odsjeka u tom segmentu za 400 posto je itekako respektabilno i ta činjenica govori o načinu rada i postupanja komunalnih redara Grada Dubrovnika od 2019. godine pa do današnjih dana. Da se razumijemo, nije mi cilj hvaliti Odsjek, odnosno redare i mene osobno kao prvog među jednakima, ali je činjenica, na koju sam neopisivo ponosan, da je Odsjek za komunalno redarstvo počeo rasti, raste i nastavit će rasti.

Kakve su povratne informacije od građana? Jesu li zadovoljni s vašim radom?

...

JESTE LI U OVOM PERIOD FLEKSIBILNIJI PREMA PREKRŠITELJIMA U SMISLU DA IH NE KAŽNJAVATE STROGO NEGO NEKAD POGLEDATE KROZ PRSTE? - Nakon 2019. godine te ulaskom u pandemijsku 2020. kao i evo već 2021., smo na određeni način modificirali naš pristup u smislu sankcioniranja novčanim kaznama, gdje ćemo u pravilu pribjeći sankcioniranju samo tamo gdje je neophodno. Prilog u tome govori da smo 2020. imali pet puta manje prekršajnih naloga nego 2019. godine. To je sve zato što smo, poput svih ostalih, svjesni novonastale situacije koja je sve samo ne dobra te smo se prilagođavali, a opet održavali visoku razinu komunalnog reda. Naravno da ne želimo kažnjavati, osobno bih želio da nikad nikoga novčano ne sankcioniramo, ali je naš posao jednostavno takav. Osnovna je razlika je li počinitelj prekršaja taj čini napravio s namjerom ili iz neznanja. Naravno da građani sitnim manevrima žele naći izlaz iz pojedinih neugodnih situacija, ali mi imamo jedan cilj, a to je da se problem riješi. Smatram da smo u tome uspješni. Dakle, ne želimo kažnjavati, ali reda mora biti. Zbog toga nas prozivaju i negativno percipiraju kao da samo kažnjavamo, ali to doista ne utječe na mene.

- Napredak je itekako vidljiv te nam tu zadovoljštinu nitko ne može oduzeti. Možda netko to ne vidi, ali vidimo mi, odnosno ja. Naravno, neka nam građani sude, svakako nas se ponekad proziva zbog kojekakvih neopravdanih razloga, posebice zbog sankcioniranja i slično, ali uvjeren sam kako mnogi naši su-

građani mogu potvrditi da smo itekako dostupni, pravovremeni i ono što je zapravo najbitnije, učinkoviti. Neutralni građani to itekako osjete. Ovom prilikom zahvaljujem svim službenicima Odsjeka za komunalno redarstvo koji su dali svoj doprinos, jer bez njih ipak ne bi bilo ove priče.

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

15

šava sa svima nama, ne možemo zahtijevati visoku razinu reda’ Što su za vas izazovi pandemijskih godina, kada nema toliko posjetitelja? Je li vam zapravo sad teže jer ste morali provjeravati drže li se građani epidemioloških preporuka?

- Službenici našeg Odsjeka postupaju po oko 14 Zakona i 18 Odluka što je popriličan broj zakonskih i podzakonskih akata. Radi se o zahtjevnom, ponekad kompleksnom i stresnom, ali i zanimljivom poslu. Između ostalog, u ovo pandemijsko vrijeme, naši službenici postupaju i po Odlukama Stožera civilne zaštite kojom prilikom nadziremo poštivanje istih u smislu maksimalnog broja ljudi na otvorenom ili zatvorenom prostoru, dezinfekcija unutar zatvorenih prostora, nošenje maski, držanje razmaka i slično. Do sada smo izdali stotine usmenih upozorenja u svezi sitnih nepravilnosti te moram priznati da su naši sugrađani u tom smislu itekako savjesni i disciplinirani. Osim toga, imamo svoga standardnog posla koji proizlazi iz široke lepeze razno-raznih postupanja, jer mi imamo posla i kad nema turista u gradu. Grad Dubrovnik je gospodar javnih površina, a mi smo čuvari istih, reagiramo i na sve one površine koje su u privatnom vlasništvu, a vidljive su s javne površine. Evidentno je da u našem poslu jednostavno nema stajanja. Mnogi građani nas poistovjećuju s ljetnim mjesecima smatrajući da samo tada radimo ozbiljan posao, ali to je djelomično točno u smislu da nam je tada za nekih tri do četiri puta povećan

Miho Šutalo

opseg posla, dok mi zapravo uvijek imamo poprilično posla.

Iako naporno radite, imate veliku odgovornost, vaš rad ponekad nije vidljiv, a neki procesi su dugotrajni. Je li vam to frustrirajuće?

- Naš posao je opsežan i pri tomu moramo zadovoljiti sve norme koje iz toga proizlaze, a što je najvažnije građani moraju biti zadovoljni.

Jasno da su oni ponekad nestrpljivi, razumijem da bi u određenim situacijama, prilikom prijave nepravilnosti, htjeli da se ona riješi odmah,

bez odgode, međutim, u većini slučajeva moramo provesti odgovarajući upravni postupak koji nažalost nekada može malo duže potrajati, jer izvršenik, odnosno osoba prema kojoj se postupa, također ima prava sukladno Zakonu o općem upravnom postupku. Doduše, doista ponekad možemo odmah postupati, ali samo u granicama koje nam zakonski i podzakonski akti dopuštaju, odnosno naše ovlasti.

Koliko vam olakšava u poslu nova Odluka o komunalnom redu koja je stupila na snagu prošle godine?

- Imamo modernu, konkretnu i dosta proširenu Odluku o komunalnom redu, koja je stupila na snagu krajem rujna 2020. godine. U izradi Odluke su prisustvovali najkompetentniji i najiskusniji komunalni redari, jer sama Odluka ne može puno značiti ako provedba iste zapinje. Stoga građanima mogu poručiti da komunalni redari imaju odlične alate s ciljem

Nastavak na sljedećoj stranici

16

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

provedbe više-manje svih zakona i odluka po kojima su ovlašteni postupati, te da je zadnjih godina itekako vidljivo uvođenje reda, odnosno sankcioniranje nereda. Unatoč svemu, situacija s komunalnim redom je trenutno u vrlo dobrom stanju. Unatoč ograničenim ljudskim resursima unutar našeg Odsjeka, stižemo reagirati na sve tekuće probleme te iste rješavamo u popriličnom obimu, koliko nam zakon dozvoljava, pritom misleći na provođenje samih upravnih postupaka, što je zapravo glavni alat prilikom postupanja komunalnih redara. Što je po vašem mišljenju najteži komunalni prekršaj?

- Svaki komunalni prekršaj ima svoju težinu koja se ne može konkretno niti paušalno izmjeriti. Subjektivan osjećaj prilikom zamjećivanja prekršaja, kako od strane građana, pa

do komunalnih redara je različit tako da bih rekao da je svaki prekršaj težak na svoj način. Međutim, svakako bih kao specifične prekršaje izdvojio sve one koji se odnose na onečišćenje okoliša i postupanje prema životinjama.

Ono što svakodnevno vidimo prolazeći ulicama je nepropisno odlaganje otpada. Kako riješiti taj problem?

- Nažalost, samo sankcioniranjem, jer u ovim slučajevima lijepa riječ nema težinu, već samo i jedino sankcija. Propisano je da se otpad odlaže u za to predviđene spremnike svakim radnim danom, osim subote, od 19.00 do 3.00 sata, a sve suprotno tome je prekršaj za kojeg je predviđena sankcija u iznosu od dvije tisuće kuna. Što se zapravo događa? Vrijedni djelatnici Čistoće prazne spremnike u ranim jutarnjim satima, te je

sustav osmišljen tako da taj spremnik zapravo bude u potpunosti prazan do 19.00 sati čime se izbjegavaju, posebice u ljetnim mjesecima, neugodni mirisi, potencijalne zaraze i slično.

Međutim, ponekad smo svjedoci da do 9.00 sati spremnici budu puni otpada, uslijed čega svi negoduju, a sami građani su tome doprinijeli. Komunalni red počinje i završava sa svima nama, te se ne može nepoštovati isti, a istovremeno zahtijevati visoku razinu komunalnog reda. To jednostavno ne ide jedno s drugim i to je zapravo i razlog našeg postojanja. U svakom slučaju, pojačat ćemo nadzor nad provedbom Odluke u smislu načina i vremena odlaganja otpada.

Također dosta ljudi još uvijek ne čiste za svojim kućnim ljubimcima koji obavljaju nuždu na javnim površinama. Kako stati na kraj takvom ponašanju?

...

- Odgovorno tvrdim da 90 posto naših sugrađana poštuje Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca, te da uredno čiste za svojim psima vodeći ih na povodcu. Međutim, ostatak sugrađana istu ne poštuje.

Mojim dolaskom u Odsjek sam ovaj problem detektirao kao gorući. Tada su na području grada postojala samo dva skenera za očitati mikročip psa, nakon čega sam osigurao da sada svaki redar ima svoj vlastiti skener prilikom izlaska na teren, čime je zapravo rapidno skočio broj prijavljenih vlasnika, odnosno kazni.

Tako su građani javnim pogovorom došli do saznanja da vrlo lako mogu biti sankcionirani čime smo zapravo jednim dijelom došli do ovih 90 posto. Slažem se da je problem i dalje izražen, iako je bio dosta nezgodniji.

Problem stvaraju psi koje građani puste bez nadzora, a koji zapravo sami šetaju i onečišćuju okoliš. Mislim da

ALI UGOSTITELJI SE STROGO DRŽE PROPISA I GASE GLAZBU U 23.30 SATI. U ČEMU JE ONDA PROBLEM? - To je zato što su redari u blizini i oni to znaju. Kada nam se da alat, mi ga koristimo i to vrlo uspješno, jer ugostitelji itekako znaju te poštuju pravila igre. Međutim, stvorila se siva zona u kojoj se isprepliću ovlasti drugih tijela, a koje neki ugostitelji koriste.

Postavimo pitanje zbog čega?

Komunalni redari imaju određena ograničenja i nejasnoće po tom pitanju. Poprilično sam uvjeren da će vas policija sankcionirati ako u večernjim satima preglasno puštate glazbu na otvorenom iz vlastitog automobila te time remetite mir i odmor okolnih stanara. Isti ishod bi bio da u podne puštate preglasnu glazbu iz svoga stana. Ne vidim niti jedan

razlog da policija, primjerice, u 20.00 sati, prilikom evidentiranja preglasne glazbe tom ugostitelju ne napiše prekršajnu prijavu koju će proslijediti kao obavijest UO za turizam Grada Dubrovnika, a temeljem čega će, sukladno Odluci o ugostiteljskoj djelatnosti, gradonačelnik smanjiti radno vrijeme objekta i do 4 sata. A sada je radno vrijeme do ponoći što znači da će moći raditi do 20.00 i to je to. Problem riješen.

Jednom zauvijek. A obrazloženje da se ne može postupati, jer ugostiteljski objekt ima dozvolu Grada jednostavno ne stoji.

Gradonačelnik je dao dozvolu za izvođenje glazbe uživo, a ne za narušavanje javnog reda i mira.

Na kraju krajeva, ugostitelj se prilikom zaprimanja zaključka obvezao poštivati javni red i mir te je isto decidirano navedeno u zaključku, ali prekršaj iz domene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira utvrđuje policija, nitko drugi. U svakom slučaju, ovih dana je dogovoren sastanak sa službenicima policije, s kojima imam izvrsnu suradnju jer sam i sam bivši pripadnik, te predstavnicima GK Grad koji se trude, kao i svi mi, da nam svima bude bolje i ugodnije. Uvjeren sam kako ćemo na sastanku pronaći pravo rješenje koje će zadovoljiti, prvenstveno građane, naše goste, ugostitelje te posljedično svih nas ostale.

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ćemo u smislu ovog problema imati sve manje i manje posla, jer nadzor funkcionira, a građani su korektni.

Jesu li građani počeli s uklanjanjem vanjskih jedinica klima uređaja u povijesnoj jezgri?

- Svim vlasnicima klima uređaja unutar povijesne jezgre je dat rok od pet godina po stupanju Odluke o komunalnom redu na snagu da uklone vanjske jedinice tako da ne budu vidljive s javne površine. Grad Dubrovnik, Zavod za obnovu Dubrovnika i Konzervatorski odjel u Dubrovniku će u tom pogledu sufinancirati taj zahvat premještanja dok će vlasnici snositi troškove nabave novih klima uređaja. U svakom slučaju, građani mogu biti mirni do rujna 2025. godine.

Jeste li konačno pronašli zajednički jezik s ugostiteljima? Bilo je dosta nesuglasica po pitanju stolova, preglasne glazbe, reklamiranja i slično?

- Imamo izvrsnu suradnju s ugostiteljima, jer oni poštuju pravila. U tome leži sva mudrost. Lako je raditi kada je obostrano poštovanje s ciljem zajedničkog interesa. Naš je interes da oni budu skladni s duhom i tradicijom grada, da našim gostima pružaju vrhunsku uslugu, a njihov je interes da sebi i svojim obiteljima osiguraju pristojan život. Činjenica je da nema grada bez ugostitelja, niti ugostitelja bez grada. Na kraju svi možemo biti zadovoljni, jer smo postavili pravila, odnosno našli smo mjeru i pojasnili pravila koja vidimo da ugostitelji razumiju.

Za vrijeme ljetnih mjeseci građani povijesne jezgre najviše se žale na buku, dok s druge strane imamo one koji bi da glazba traje dulje i da je možda glasnija, jer zabava u gradu je važan segment turističke ponude. Kako pomiriti te krajnosti?

- Moram priznati kako svake godine u ljetnim mjesecima imamo problema s bukom iz ugostiteljskih objekata koja remeti mir stanovnika povijesne jezgre. Naime, svake sezone imamo nekoliko žarišta na dnevnoj bazi te iste rješavamo po prioritetima. Trenutno se ljudi najviše žale na prekomjernu buku na Bunićevoj poljani.

U takvim okolnostima mnogi se obraćaju vama. Možete li pojasniti što je vaša nadležnost u tom poslu?

- Primjećujem da u zadnje vrijeme pojedinci, kojima je na ovaj ili onaj način dostupan javni prostor, iz nespretnosti i neznanja prozivaju rad komunalnih redara, odnosno nepostupanje po pre-

glasnoj glazbi, a čime nam, ne znajući, i vjerujem bez loše namjere, čine nemjerljivu štetu i narušavaju teško stečen ugled. Dakle, Zakonom o zaštiti od buke su propisane mjere u cilju izbjegavanja neželjenih posljedica uslijed prekomjerne buke. Tim Zakonom je propisano da inspekcijski nadzor provode sanitarni inspektori Državnog inspektorata dok iznimno, komunalni redari postupaju po Odlukama. To znači da jedinica lokalne samouprave mora donijeti Odluku utemeljenu na Zakonu o zaštiti od buke, a komunalno redarstvo će provoditi odluku. Mi imamo takvu Odluku o ugostiteljskoj djelatnosti koja zapravo definira uporabu akustičnih i elektroakustičnih uređaja na otvorenom, a o čemu zapravo govori Zakon o zaštiti od buke. E sad, gradonačelnik donosi zaključke koji proizlaze iz Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti pa time zaključci dopuštaju vlasnicima ugostiteljskih objekata da unutar zakupljene javne površine reproduciraju glazbu u za to određenom vremenu. Mi sve to uspješno nadziremo i provodimo. Međutim, komunalno redarstvo nema alat kojim će spriječiti trenutno najveći problem grada, a to je prekomjerna buka.

Tko onda ima taj alat?

- Taj alat u svojim rukama imaju službenici Sanitarne inspekcije i službenici policije. Dakle, Sanitarna inspekcija je ovlaštena, sukladno zakonu i pravilniku o najvećim dopuštenim razinama buke, i z -

mjeriti jačinu buke na određenom području. Komunalni redari to ne mogu, niti smiju, nisu ovlašteni. Pojedinci koji nas prozivaju navode da Sanitarna inspekcija nije ekipirana i da nema dovoljno ljudi. Pitam se što bi to trebalo značiti, je li to problem komunalnog redarstva? Također, svaki službenik policije je dužan postupati sukladno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojem je čl. 13 više nego jasan. Imamo situaciju da Sanitarna inspekcija ne izlazi na teren, jer nemaju dovoljno ljudi, a oni su zapravo prvi koji su nadležni, da policija ne postupa, jer objekt ima dozvolu od Grada te nas se svih skupa proziva i pritom neistinito navodi da mi možemo čak postupati kao policija u smislu da možemo djelovati na temelju narušavanja javnog reda i mira u slučaju buke. Sve to ukazuje na elementarno nepoznavanje naših ovlasti. Zapravo, želim reći da građani budu bez brige, kada objekt prekrši odredbe Odluke Grada ili Zaključak, slijedi rigorozna kazna i to je javna tajna.

Petnaest ste godina radili u PU dubrovačko-neretvanskoj u službi Odjela kriminalističke policije kao viši policijski inspektor. Nedostaje li vam taj posao koji je zasigurno prepun akcije ali i stresa?

- Dugi niz godina sam radio kao kriminalistički službenik unutar PP Dubrovnik, taj period mi je većim dijelom ostao u trajno lijepom sjećanju.

Iz sustava policije sam sa sobom donio jedno nemjerljivo iskustvo koje mi olakšava rad kao voditelju Odsjeka za komunalno redarstvo koje je također stresno zanimanje, možda čak i više nego policijsko. Svakako da mi nedostaju pojedine bivše kolege s kojima i dan danas održavam izvrsne odnose, dok mi kriminalistički posao, kako kažete akcija i stres, ne nedostaju. Toga sam se doista nauživao dok sam radio.

17

18

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

PROBLEM NEDOSTATKA KADRA

Pacijentice zabrinute jer na nala mjeseca, liječnik pojašnjava- niš „Naravno, mogu poći kod privatnika i platiti, no zašto onda od svojih plaća svaki mjesec izdvajamo za zdravstveno osiguranje?,“ pita se naša sugrađanka.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

„O

stala sam neugodno iznenađena kad mi je ginekolog rekao kako se čujemo za četiri mjeseca nakon što mi je uzeo uzroke za papa test“, počinje priču jedna anonimna Dubrovkinja (podaci poznati redakciji), a njeno iskustvo dijele i mnoge druge. Naime, u ginekološkim ambulantama redovito ih obavještavaju kako će svoje nalaze moći vidjeti tek za oko četiri mjeseca, što kod dijela njih budi zabrinutost. Jer ako njihov nalaz ne bude uredan, za to će saznati tek četiri mjeseca nakon uzimanja uzoraka pa postavljaju pitanje kakav će to učinak imati na njihovo zdravlje. „Obično se čekalo mjesec dana, a i to je dugo, ali ovo je previše. Zbog ginekoloških problema i bolesti koju sam imala, preporučeno mi je dva puta godišnje raditi papa test, a sada, nakon

što dobijem rezultate ovog, posljednjeg papa testa, odmah moram raditi novi i čekati četiri mjeseca,“ tvrdi naša sugrađanka.

Sasvim očekivano, boji se kako neće navrijeme saznati je li njeno zdravstveno stanje dobro ili se treba brinuti. „Zbog dugog čekanja mislim da će biti kasno i nije ugodan osjećaj čekati četiri mjeseca. Naravno, mogu poći kod privatnika i platiti, no zašto onda od svojih plaća svaki mjesec izdvajamo za zdravstveno osiguranje?,“ pita se naša sugrađanka. ‘ČETIRI MJESECA MOŽDA ŽIVOT ZNAČE…’ Ovakva ili slična iskustva mogu se pročitati i u Facebook grupi ‘DUMAM-e, Mame iz Dubrovnika i okolice’ odakle su članice upozorile na problem. Dio tih iskustava, uz dopuštenje, i objavljujemo.

Tako jedna od članica tvrdi kako je na Domu zdravlja kod svog ginekologa radila

papa test krajem travnja. Kad je prije nekoliko dana upitala ginekologa je li stigao nalaz, rečeno je kako im sada tek stižu nalazi od ožujka. Nada se kako se svoj nalaz dobiti uskoro.

Druga članica navodi kako je na svoje rezultate čekala četiri i po’ mjeseca, a treća kaže kako su joj uzorci uzeti krajem veljače, a kako je rezultate dobila tek sredinom lipnja. Jedna od korisnica grupe navodi kako su joj uzorci uzeti početkom ožujka, no rezultati još nisu stigli. „Sve je to super ako za četiri mjeseca dođe uredan nalaz, ali ako ne dođe, nepovratno su izgubljena četiri mjeseca koja možda život znače,“ napisala je jedna članica grupe.

Druga navodi da joj je rečeno kako se sada čeka četiri mjeseca na rezultate, a neke su članice grupe povukle i pitanje nedostatka osoblja. „Na patologiji ne rade samo papa testove nego i otkrivaju karcinome. Koliko ih radi na sav taj posao, dobro i stignu uopće“, prokomentirala je jedna od njih.

... „Većina tih nalaza bude uredna jer se uzorci uzimaju rutinski, sa željom kako bismo prepoznali karcinome u najranijoj fazi ili kad oni zapravo i nisu karcinom u punom smislu te riječi. Nije realno da će se dogoditi nešto strašno u par mjeseci i naprosto nastojimo raditi što brže, ali kad imate ograničen broj ljudi, kada ih tjerate da brže rade, onda pada kvaliteta rada.

A to ne želimo.

Zaista, radimo sve što možemo i najbolje što možemo,“ kazao je dr. Borić.

NEDOSTAJE OSOBLJA, NA RJEŠENJU SE RADI Kako bi određena pacijentica dobila svoje nalaze, treba poći kod svog ginekologa. Na-

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

19

aze papa testa čekaju četiri šta strašno se ne može dogoditi kon što se uzmu uzorci, oni se šalju odjelu za patologiju i citologiju Opće bolnice Dubrovnik. Nakon što osoblje patologije obradi uzorke, nalazi se šalju ginekološkim ambulantama koje, dalje, svoje pacijentice obavještavaju o rezultatima. Zašto sada taj proces traje dulje upitali smo šefa odjela dr.

Igora Borića. „Naprosto, uzrok je u tome jer smo imali dvije osobe na odjelu koje su educirane za citoskrinera, od kojih je jedna bila na bolovanju zbog teške bolesti, a potom je pošla u mirovinu. Naravno, mi smo zaposlili novu osobu, no ona mora proći edukaciju. Uz to, pregovaramo s još jednom osobom koja je u mirovini za rad na pola radnog vremena, no tu svakako trebamo pričekati potrebna odobrenja i dozvole,“ izjavio je dr. Borić.

Vjeruje kako će se situacija po pitanju osoblja normalizirati do kraja godine, a dotad se pokušava sklopiti dogovor s vanjskom ustanovom koja bi preuzela dio materijala kako bi se ubrzalo rješavanje zaostataka. Dr. Borić tvrdi kako razumije zabrinutost, ali kako za nju nema potrebe. „Većina tih nalaza bude uredna jer se uzorci uzimaju rutinski, sa željom kako bi-

Problem je u nedostatku stručnog kadra smo prepoznali karcinome u najranijoj fazi ili kad oni zapravo i nisu karcinom u punom smislu te riječi. Nije realno da će se dogoditi nešto strašno u par mjeseci i naprosto nastojimo raditi što brže, ali kad imate ograničen broj ljudi, kada ih tjerate da brže rade, onda pada kvaliteta rada. A to ne želimo. Zaista, ra-

dimo sve što možemo i najbolje što možemo,“ kazao je dr. Borić.

Vrijedi spomenuti kako citoskrinera na tržištu rada nedostaje, jednako kao i ostalog liječničkog i medicinskog kadra, što je problem s kojim se suočava cijela Hrvatska. Stoga se i na pretrage zna čekati dugo, pa i preko

godinu dana, što je puno dulje nego na nalaz papa testa.

No, svakako treba razumjeti i pacijentice koje očekuju svoju uslugu, pogotovo što za nju izdvajaju novac na mjesečnoj razini, stoga bi Ministarstvo svakako trebalo pronalaziti rješenja. I pacijentice, ali i osoblje bolnice u tom su smislu tek kolateralne žrtve.

20

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

IČA DUBROVNIK IVANA ZBAČNIK, PREDSJEDNICA DRUŠTVA TURISTIČKIH VOD

„Neka strani vodiči rade u Dubrovniku, ali moraju se znati kriteriji“ Ivana Zbačnik nedavno je izabrana za predsjednicu Društva turističkih vodiča Dubrovnika. Popričali smo s njom o izazovima s kojima će se suočavati u svom mandatu, kao i aktualnoj turističkoj sezoni.

MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

K

ako ste postali predsjednica Društva vodiča? Što vas je motivi-

ralo?

Ja sam već četiri godine u Upravnom odboru i ovo je bio nekakav logičan slijed. Naravno puno mojih koleg(ic) a bi moglo djelovati na ovoj funkciji, ali eto ja sam došla.

Međutim, ne radi se tu samo o meni, tim vodiča od nas sedam čini Upravni odbor i međusobno se konzultira i odluke se donose zajedno.

Svatko od tih vodiča ima poseban segment kojim se bavi.

Dobro poznamo problematiku i nastavljamo borbu u tom smjeru.

Koja će biti najvažnija bitka? Je li to reguliranje tržišta za strane vodiče?

Da, puno radimo na ovoj problematici. Trenutno je u izradi Pravilnik o obrazovanju i lokalitetima, a mi se zalažemo da strani vodiči, ako misle voditi po dijelovima Hrvatske, moraju ovdje položiti stručni ispit i to na hrvatskom jeziku. Narav-

no stranim vodičima ne može se zabraniti vođenje u Hrvatskoj, jer je to suprotno normama i propisima EU, ali treba postaviti uvjete po kojima mogu. Ako je moja obaveza polagati ispit na hrvatskom jeziku, onda izvoli Mario di Venezia, i

...

ti polaži na isti način. Mi inzistiramo da strani vodiči moraju poznavati B2 razinu hrvatskog jezika, jer sadašnja formulacija „poznavanje hrvatskog jezika u dostatnoj mjeri“ je previše široka. Realno je da ako se polaže ispit na hrvatskom da je razina znanja otprilike B2, odnosno da razumiješ što učiš. Također tražimo da se edukacija digne na jedan viši nivo kako za nas, tako i za njih.

Kako je u drugim zemljama?

SVAKA VAM ČAST ŠTO SE NE DATE I AKTIVNI STE IAKO IMATE MULTIPLE SKLEROZU. ČESTO O NJOJ PRIČATE. Pojavila mi se prije šest godina i sada sam u nekom statusu quo. Ne bi se na meni reklo, ali imaš te neke teške dane i boljke. Pomiriš se i naučiš živjeti s tim. Ona je moja pratiteljica, tu je sa mnom, ali ne zamaram se previše s tim. Pokušavam svaki dan pronaći male sitnice koje me vesele taman to bilo ležat pola sata u krevetu i buljit u plafon, a najviše od svega trudim se voljeti život. Ljudi bez obzira na obaveze moraju pronaći vremena za sebe i opuštanje. I kada je bila normalna sezona, znala sam u samoj špici uzeti nekoliko slobodnih dana i negdje otići. Moderna žena ima previše presinga, od posla i roditeljstva pa nadalje. Zato su važni mali odušci.

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

21

“U većini zemalja edukacija za vodiča traje između jedne i pet godina”

Ponegdje edukacija za vodiča traje čak 3 godine, a u većini zemalja od jedne do tri.

Grčka recimo ima jako striktne kvote. Upisi se vrše svako tri godine, a može se upisati svega 35 potencijalnih vodiča. Polaznici sve plaćaju sami, ministarstvo turizma samo omogućava transport i marendu na lokalitetima koji se obilaze u sklopu edukacije. Sve ostalo – ispit, putovanje, smještaj i sve druge troškove polaznici moraju platiti iz svog džepa. Zato i mi zahtijevamo da se čitava edukacija u Hrvatskoj za vodiče pojača, odnosno da traje duže.

Pomaže li vam gradonačelnik Mato Franković u vašim nastojanjima ob-

zirom da je saborski zastupnik i u odboru za turizam?

Moram reći da pomaže i da ima sluha. Na našoj je strani.

Pokušavali smo da puno stvari uđe u zakon, ali kakva je situacija, vjerojatno ćemo morati djelovati preko pravilnika, odnosno nižih redova propisa. Ima puno prostora za djelovanje, jer u zakonima EU stoji da su „obrazovna pitanja u nadležnosti država članica u granicama nediskriminacije. Svaka država članica može sama uvjetovati pristup i vrstu potrebnog znanja“. Mi se u našim zahtjevima upravo pozivamo na ovaj propis. Moja prethodnica Maja Milovčić posljednje je dvije godine jako puno na ovome radila i mi joj

se zahvaljujemo. Naravno nije samo Društvo dubrovačkih vodiča na ovome radilo nego Zajednica društava na razini cijele Hrvatske (ZDTVH).

spekcije to utvrde. Mi smo ih zvali, samo nemamo povratnih informacija je li itko bio na terenu i što se utvrdilo. Vjerojatno inspekcije nisu bile na terenu, jer oni i dalje rade i voŠto kažete na free walking de ponajveće grupe od svih. ture koje su se pojavile di- Mi ćemo kao Društvo nastaviti ljem Lijepe naše, pa tako i upozoravati nadležna tijela da u Dubrovniku? Jesu li one se utvrdi (ne)legalnost tih tura, legalne ili je ipak riječ o ne- ali ne možemo nikoga prisiliti lojalnoj konkurenciji? da djeluje ili ne.

Društvo je ispitalo cijelu tu priču i zaključak je da oni plo- I u prošlosti ste upozorave negdje u sivoj zoni između vali na nelegalne vodiče zakona i nelegalnosti. Resor- ponajviše iz istočnih zena ministarstva ističu da oni malja? podliježu fiskalizaciji, a kako onda izdaju račune, ako su besplatni? Kruže priče da izdaju račune na jednu kunu, ali ne znam je li se to provodi u Nastavak na sljedećoj stranici praksi. Poanta je priče da in-

22

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

... „Društvo je ispitalo cijelu tu priču oko f ree walking tura i zaključak je da oni plove negdje u sivoj zoni između zakona i nelegalnosti.

Resorna ministarstva ističu da oni podliježu f iskalizaciji, a kako onda izdaju račune, ako su besplatni?

Kruže priče da izdaju račune na jednu kunu, ali ne znam je li se to provodi u praksi. Poanta je priče da inspekcije to utvrde.“

Da, o tome se puno pisalo u medijima. Dubrovački vodiči su došli u situaciju da smo ih sami počeli legitimirati. Kolegama je na početku takav pristup bio čudan, ali onda im se digla svijest da na ovaj način štite svoj posao. Mi protiv nikoga nemamo ništa, ali neka se znaju kriteriji po kome netko može raditi. Isto kao što mi u njihovoj zemlji ne možemo raditi što nas je volja, tako treba biti i obratno. Mi cijelo vrijeme tražimo načelo reciprociteta – kako je u nekoj zemlji, tako neka njima bude kod nas. Recimo neke države traže njihovo državljanst-

“Strani vodiči moraju polagati ispit na hrvatskom jeziku”

vo da bi uopće mogao polagati ispit za vođenje kod njih, a u nas je dovoljan boravak od pet godina.

Kakva je ova sezona, imaju li vodiči posla?

Ova sezona je ispipavanje terena. Svi gledaju kako će se stvari odvijati, od kruzera nadalje. Sve je pomalo stihijski, preživljavanje. Svi smo mi više-manje financijski pogođeni i nije kao prije korone. Srednja generacija koja bi trebala biti potrošač posebno je pogođena ne samo kod nas, nego i u drugim zemljama, pa i oni sada manje putuju. Svojevrstan je status quo, trebat će vremena da se normalizira i da srednji sloj opet krene na putovanja. Ne živimo mi vodiči od bogatih gostiju s jahti, nego višeg srednjeg sloja iz zapadnih zemalja. Ove godine, dobro svi znamo, nema Britanaca, ali nema ni puno Francuza s

kojima ja radim, jer i oni dolaze avionima.

Je li barem vodičima dobro što dolazi pokoji kruzer? Jesu li spuštali cijene vođenja?

Došlo je do korekcije cijena kako bi se i ljudi opet privukli na putovanja. Njih tridesetak odradi vođenja s kruzera. Vodičima je bitno da rade, ne samo zbog novca, nego i zbog mentalnog zdravlja i ostanka u formi. Ja u ovoj koroni dugo nisam vodila, pa onda kada mi je uletjela jedna tura, čitavu noć nisam spavala. Kao da mi je prva u životu. Izašla sam iz rutine, zato je važno da se nešto događa. Kada imaš puno vremena, postavljaš pitanja i razbijaš glavu.

Neki vodiči će zbog svega navedenog otpasti, odnosno naći će drugi posao.

Postoje dvije vrste vodiča: aktivni i mrtvi, kako je to lijepo opisala jedna moja kolegica i prijateljica (smijeh). Naravno da su neki sad u statusu mirovanja, iako uvijek se mogu vratiti poslu, kad i ako požele. Nekima vodičima ovo je bio dodatni posao, svatko ima svoju osobnu priču. Ne postoje egzaktne brojke, pa je teško procijeniti koliko će vodiča odustati i posvetiti se drugim karijerama, odnosno koliko će ih se vratiti kada jednom ovo prođe. Svatko ima svoje probleme i bori se na način za koji smatra da je najbolji. Znam da neki vodiči koji imaju kredite i visokoobrazovani su, sada rade po butigama, jer moraju preživjeti. Oni će se sigurno vratiti poslu, samo je pitanje kada. Neki kolege su našli posao kao asistenti u nastavi, čak sam i sama o tome razmišljala, ali zbog privatnih obaveza se nisam odvažila.

uskoro otvaramo

www.sbd.hr Šetalište kralja Zvonimira 17, 20000 Dubrovnik

uskoro otvaramo

24

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

DIREKTOR TURISTIČKE ZAJEDNICE KRISTJAN STANIČIĆ:

„Rast broja gostiju i n su da se dubrovački tu Jug Hrvatske ponovno je direktnim aviolinijama povezan s New Yorkom. Njihovom prvom slijetanju u Zračnu luku Dubrovnik prisustvovao je i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Upravo s njim smo razgovarali o turističkoj sezoni u Dubrovniku i o tome kad se može očekivati dodatni turistički boljitak koji je već sada vidljiv u odnosu na prošlu, pandemijsku godinu.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN STANZL/PIXSELL, HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

P

uno lijepih vijesti u posljednje vrijeme stiže s juga Hrvatske. Pri tom se prvenstveno misli na uspostavljanje linija na relaciji SAD-Dubrovnik United Airlinesa te Delta Air Linesa. I sami ste

prisustvovali slijetanju aviona Delta Air Linesa. Smatrate li kako bi dolazak gostiju iz SAD-a mogao značajnije popraviti turističku sliku u Dubrovniku i imate li informacije kakav je interes?

Sigurno je da će navedeni direktni letovi značajnije popraviti turističku sliku Dubrovnika, ali i Hrvatske u cjelini. Podsjećam da

se u 2019. godini tržište SAD-a nalazilo među top tri tržišta s kojih je u Dubrovačko-neretvansku županiju pristiglo najviše gostiju, a kada govorimo o Hrvatskoj, tržište SAD-a je najvažnije daleko tržište s kojeg ostvarujemo najveći turistički promet. Prva dva leta ovih aviokompanija pristigla su u Dubrovnik u potpunosti rasprodana, a i naredni letovi su odlično popunjeni.

“

„Kada govorimo konkretno o Dubrovniku, u prvoj polovici srpnja Dubrovnik je povezan direktnim letovima s oko 45 destinacija.

Uz već spomenute letove United Airlinesa i Delta Air Linesa, Dubrovnik je nakon 10 godina direktnom linijom povezan s Moskvom te sve veći broj direktnih međunarodnih letova jamči daljnji oporavak turizma na našem krajnjem jugu zemlje.“

Obzirom da svaka kompanija ima četiri tjedna leta prema Dubrovniku, doista očekujemo veliki skok u broju američkih turista koji će tijekom ljeta boraviti u Dubrovniku, ali i u ostatku Hrvatske.

Doček leta Delta Air Linesa

Kako je uopće izgledao taj put uspostavljanja spomenutih linija prema Dubrovniku?

Kako bi dvije ovako velike i

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

25

novih aviolinija dokaz urizam oporavlja“ značajne američke aviokompanije u ovim izazovnim i zahtjevnim okolnostima uspostavile direktne letove prema Dubrovniku, odnosno Hrvatskoj, moralo se puno toga „poklopiti“. Aviokompanije uvode letove na temelju potražnje i potencijala destinacija, a temelj svega toga je u ovim okolnostima sigurnost. Dakle, Dubrovnik i Hrvatska su na američkom tržištu percipirani kao sigurne, kvalitetne i dobro pripremljene destinacije, a dodatno podsjećam kako je naša zemlja u prošloj godini bila jedina destinacija u Europi koja je bila otvorena za američke državljane što nam se sada, uvođenjem ovih letova, vjerujem višestruko vratilo. Važni su i kontakti s predstavnicima aviokompanija, zajedničke suradnje s globalnim partnerima i nemojmo nikako zaboraviti stalne i kontinuirane promotivne i marketinške aktivnosti koje provodimo na američkom tržištu. Siguran sam kako je u procesu uvođenja direktnih letova svatko dao svoj nemjerljiv doprinos. Što se tiče dubrovačkog područja, gosti iz SAD-a su drugo najzastupljenije tržište godinama. Prvo je ono britansko koje se još ne otvara.

Jasno je kako odluka leži na tamošnjoj vladi, no što možemo očekivati?

Da, kako za Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku župani-

Kristjan Staničić

ju, tako je i za Hrvatsku u cjelini vrlo važno i britansko tržište. Podsjećam da smo u 2019. godini s ovog tržišta na nacionalnoj razini ostvarili više od 4,6 milijuna noćenja što je tržište UK-a svrstalo na visoko sedmo mjesto tržišta s kojih smo u toj rekordnoj 2019. godini ostvarili najviše noćenja. Naša je trenutna pozicija na tom tržištu dobra, Britanci su željni puto-

vanja, potražnja i interes za Hrvatskom itekako postoje, kao i aviolinije putem kojih nam Britanci pristižu. Čak i u ovim okolnostima, u zemlji trenutno brojimo oko 1500 britanskih turista. Naravno da će te brojke biti znatno veće kada će britanske vlasti donijeti odluke o popuštanju mjera, a mi se nadamo da će se to dogoditi u narednim tjednima. Svi zajedno moramo sh-

vatiti da je osnovni preduvjet za to povoljna i stabilna epidemiološka situacija u zemlji pa i ovom prilikom pozivam sve na daljnje odgovorno ponašanje i procjepljivanje. Na taj način ćemo osigurati sigurnu turističku sezonu, kako sebi, tako i našim gostima.

Nastavak na sljedećoj stranici

26

Pandemija Covida-19 pogodila je dubrovački turizam, čini se, nešto snažnije nego ostatak Hrvatske. Što zapravo i ne čudi, s obzirom na to kako je krajnji jug Hrvatske teritorijalno izoliran, tu je i koridor preko Neuma, gravitira siromašnijim zemljama pa su aviolinije za krajnji jug Hrvatske od iznimne važnosti. Koji su napori uloženi kako bi se u Dubrovnik privukli avio gosti te uspostavile linije?

Točno je da je krajnji jug zemlje vrlo ovisan o aviolinijama. U obzir treba uzeti i činjenicu kako su aviokompanije u prošloj godini uslijed globalne pandemije bile među najpogođenijima, promet je u ovom segmentu u nekim slučajevima bio manji i za 90 posto u odnosu na prethodne godine. Ove je godine krenuo postupni oporavak zračnog prometa, a prema najavama i dostupnim informacijama od zračnih luka u Hrvatskoj, u srpnju bi prema našoj zemlji trebalo prometovati oko 70 posto linija iz srpnja 2019. godine što je vrlo dobar pokazatelj. Podsjećam da je Hrvatska turistička zajednica ove godine putem javnog poziva odabrala strateške partnere za provedbu promotivnih kampanja na inozemnim tržištima. Tako je za 2021. godinu odobrena suradnja s ukupno 43 partnera od čega je 32 partnera iz kategorije turoperatora i agencija, a 11 partnera iz kategorije prijevoznika među kojima su bile i aviokompanije. Kada govorimo konkretno o Dubrovniku, u prvoj polovici srpnja Dubrovnik je povezan direktnim letovima s oko 45 destinacija. Uz već spomenute letove United Airlinesa i Delta Air Linesa, Dubrovnik je nakon 10

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Staničić s predstavnicima United Airlinesa i direktorom ZL Dubrovnik

...

„Za daljnje trendove dodatno ohrabruje činjenica da je Dubrovačkoneretvanska županija jedna od najprocjepljenijih županija u Hrvatskoj te da se iz tjedna u tjedan cijepi sve više turističkih djelatnika. Pozitivna epidemiološka slika, kako u destinaciji, tako i na emitivnim tržištima uvjet su za dobre turističke rezultate.“

godina direktnom linijom povezan s Moskvom te sve veći

broj direktnih međunarodnih letova jamči daljnji oporavak turizma na našem krajnjem jugu zemlje.

Prema sadašnjoj mjeri Vlade, ugostiteljski objekti smiju raditi do ponoći. Ugostitelji, ali i djelatnici u turizmu općenito imaju zamjerku. Kažu kako se ništa posebno loše ne može dogoditi od ponoći do recimo dva sata ujutro. Dubrovački poduzetnici u turizmu tvrde kako gosti znaju odlaziti u Crnu Goru jer objekti rade dulje nego u Dubrovniku i mogu uživati u noćnom životu. Pozdravljate li mjeru?

Dosadašnje iskustvo pokazuje kako se sama epidemiološka slika može vrlo brzo promijeniti u negativnom smislu, posebice u slučaju neodgovornog ponašanja i nepridržavanja važećih mjera i uputa. Osobno zagovaram uvažavanje po-

ruka i odluka struke te smatram kako nije vrijedno riskirati cijelu sezonu zbog pojedinih ishitrenih odluka. U ovim je okolnostima potrebno sagledavati širu sliku, vidjeli smo na primjeru prošle godine kako su nas pojedine zemlje vrlo brzo počele svrstavati na tzv. crvene liste, odnosno na popise visoko rizičnih područja zbog čega smo praktički ostali bez cijele posezone.

Ove nam je godine cilj odraditi cijeli srpanj i kolovoz, tada ćemo imati najviše gostiju u zemlji, a zadatak svih nas je da unatoč tom izazovu zadržimo stabilnu epidemiološku sliku te da ove godine stvorimo uvjete za sigurno odvijanje turizma i tijekom rujna pa čak i listopada.

Koji su daljnji koraci koji se namjeravaju poduzeti po pitanju poboljšanja turističkih brojki u Dubrovniku?

Dubrovnik je jedna od najpoz-

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

natijih hrvatskih turističkih destinacija u globalnim okvirima, redovito se, uz Rovinj, nalazio među destinacijama s najvećim turističkim prometom te je Dubrovnik kao takav bio i ostao vrlo važan dio promotivnih aktivnosti Hrvatske turističke zajednice. Od isticanja u svim komunikacijskim aktivnostima do odobravanja različitih projekata, suradnji i studijskih putovanja inozemnih novinara i agenata, Dubrovnik je destinacija kojom smo predstavljali Hrvatsku i hrvatski turizam te tako doprinosili njegovoj vidljivosti koju i zaslužuje. Intenziviranje turističkog prometa te svakodnevni rast broja gostiju, kao i novih aviolinija najbolji su pokazatelj početka turističkog oporavka Dubrovnika te dobrog i predanog rada kolega iz turističkih zajednica i turističkog sektora općenito. Strateški isplanirane promidžbene aktivnosti i napor koji je uložila primjerice TZ grada Dubrovnika zajedno s Gradom Dubrovnikom, Zračnom Lukom Dubrovnik te ostalim dionicima u turizmu, ali i građanima Dubrovnika, rezultirali su pozitivnim rastom. Za daljnje trendove dodatno ohrabruje činjenica da je Dubrovačko-neretvanska županija jedna od najprocjepljenijih županija u Hrvatskoj te da se iz tjedna u tjedan cijepi sve više turističkih djelatnika. Pozitivna epidemiološka slika, kako u destinaciji, tako i na emitivnim tržištima uvjet su za dobre turističke rezultate.

Na jugu Hrvatske postoji više ogranaka Turističke zajednice, pa i za neka mjesta koja baš i nisu turistička,

poput TZ Slivno ili recimo one u Opuzenu. Jesu li one zaista neophodne?

Prije svega treba naglasiti kako je svaka turistička zajednica samostalna pravna osoba koja djeluje u okviru propisa koji reguliraju poslovanje turističkih zajednica i ne ovisi o turističkoj zajednici više razine. Sukladno tome, svaka turistička zajednica samostalno, putem Turističkog vijeća i Skupštine koje čine predstavnici poduzetnika povezanih s turizmom, planira ostvarivanje prihoda i realizaciju aktivnosti. Također, novim zakonskim izmjenama omogućeno je da članovi takvog gospodarsko interesnog udruženja mogu donijeti i odluku o ukidanju pojedine turističke zajednice ili udruživanju manjih turističkih zajednica u jednu veću smisleniju cjelinu. Dakle, novi zakonski okvir daje poseban naglasak na udruživanje turističkih zajednica kako bi one mogle pratiti potrebe turista na razini logičke i jedinstvene turističke destinacije, posebice u usmjeravan-

...

„Vezano za povratak na brojke iz 2019. godine, većina analiza pokazuje kako će povratak na te razine poslovanja biti moguć za dvije do tri godine.

Naravno, pod uvjetom stabilizacije stanja s globalnom pandemijom korona virusa.“

ju svojih resursa na podizanje kvalitete i povezivanje turističkih proizvoda na području turističke destinacije. Sustav se definitivno mora modernizirati, osuvremeniti, staviti u današnje okvire. Imamo već sada nekoliko sjajnih primjera udruživanja diljem zemlje, od Riječkog prstena, otoka Krka, Gorskog Kotara, Imotske krajine, otoka Hvara i drugih, neki od njih su se udružili u smislu zajedničke marketinške suradnje, a neki su se doslovno udružili u jednu veću zajedničku turističku zajednicu ugasivši veći broj manjih turističkih zajednica.

Jasno je kako će puno toga ovisiti o epidemiološkoj situaciji, ponašanju novih sojeva i drugim čimbenicima i kako na to pitanje još nema egzaktnog odgovora, no kad se nadate da bi se mogle ponoviti turističke brojke kakve su se u Hrvatskoj bilježile prije 2020. godine?

Logično je očekivati kako će sve turističke destinacije nastojati što je prije moguće povratiti svoje predpandemijske tržišne udjele i pozicije. U takvim okolnostima za Hrvatsku je od presudnog značaja identificirati i komunikacijski naglasiti naše ključne komparativne prednosti. To je temelj za kvalitetno privlačenje gostiju s tržišta na koja ćemo se strateški fokusirati u narednom razdoblju. Dosad ostvareni rezultati, kao i najave za ostatak ove godine, dokazuju kako je Hrvatska tu odradila odličan posao. Tijekom prošle godine najbolje smo rezultate ostvarili s onih tržišta na koja

smo se posebno fokusirali, a istu situaciju imamo i ove godine tijekom koje smo u dosadašnjem razdoblju najbolje rezultate postigli na onim tržištima na kojima provodimo „Safe Stay In Croatia“ kampanju, kao i glavnu pozivnu kampanju „Trust me, I’ve been there“.

Vezano za povratak na brojke iz 2019. godine, većina analiza pokazuje kako će povratak na te razine poslovanja biti moguć za dvije do tri godine. Naravno, pod uvjetom stabilizacije stanja s globalnom pandemijom korona virusa.

Koja je vaša vizija turističke 2022. godine?

Po trenutnom stanju stvari, izgledno je kako će i naredna godina biti u znaku globalne pandemije. Nadamo se i vjerujemo da će to biti u manjem obimu nego je to bio slučaj prošle ili ove godine, ali nije realno za očekivati kako ćemo u potpunosti zaustaviti daljnje širenje zaraze u 2022. Unatoč svemu, u idućoj godini očekujemo da će i dalje rasti interes za putovanjima, ali i za sigurnim te brzo i lako dostupnim destinacijama. U ovoj godini očekujemo realizaciju oko 60 posto rezultata iz rekordne 2019. godine mjereno noćenjima, dok ćemo se u 2022. godini moći još više približiti rezultatu iz 2019. Prema tom cilju moramo ići oprezno, korak po korak, biti i ostati odgovorni, strpljivi i dosljedni. Turizam je vrlo važan sektor za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo i on može biti jedan od glavnih pokretača potpunog oporavka. Upravo zato je važno da imamo visok stupanj procijepljenosti domaćeg stanovništva.

27

28

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

DAVOR GRILEC, SUBSPECIJALIST SOCIJALNE PSIHIJATRIJE

PSIHIJATAR O MOTIVACIJI ZA građani se nemaju u koga ug Cjepivo je spasilo čovječanstvo više puta i ono se danas predstavlja kao izlazak iz pandemije te najbrži povratak u normalan život AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

S

kepsa protiv cijepljenja je stara kao i samo cijepljenje. To nije nešto od jučer, s čime se suočava Hrvatska i krajnji jug koji se ne mogu pohvaliti s dobrom procijepljenošću što bi u konačnici rezultiralo suzbijanjem korona-

virusa. Iako se sve više ljudi diljem svijeta cijepi ili se cijepilo, neki čvrsto drže stav da se ne žele na taj način zaštiti. Strah od ubrizgavanja nečega u tijelo, mijenjanje genetskog materijala, poteškoće s neplodnošću, snažne nuspojave samo su neki od razloga koje navode protivnici kao argument da se ne cijepe. S druge strane, znan-

stvenici u potpunosti negiraju sve te razloge te nude dokazane protuargumente. Budući da je cijepljenje dio nacionalnog zdravstvenog programa opravdano je pitanje koliko zapravo građani vjerujem vlastitim državnim institucijama. O tome kao i o razlozima zašto se neki ljudi cijepe, a drugi to uporno odbijaju, kako ih privoljeti i osvijestiti da na taj način štite sebe i ostale, razgovarali smo sa psihijatrom u dubrovačkoj Općoj bolnici Davorom Grilecom.

Razumijete li vi one koji se ne žele cijepiti?

- Ne razumijem, niti ih pokušavam razumjeti, već razmišljam kako svi ljudi imaju određena prava i određenu slobodu izbora u svom životu.

Punkt za cijepljenje u Gospinom polju

Zašto neki ljudi odbijaju cijepljenje, a dio njih uporno ignorira postojanje novog koronavirusa? Javno su dostupna svjedočanstva onih koji su iz prve ruke doživjeli teške oblike bolesti, statistike govore o povećanoj smrtnosti, ali neki i dalje ignori-

...

“Vodeće garniture kod nas nisu desetljećima uspjele izgraditi ravnopravno društvo, prvenstveno što su vlastitim primjerom desetljećima isto to društvo razarali kao maligna tvorba šireći metastaze. Budući da ne znaju drugačije, tako su se ponašali i u ovoj krizi, kada ista epidemiološka pravila nisu vrijedila za sve. Mnoga su bila prilagođavana dnevnopolitičkim potrebama poput izbora, kao i nezamjeranju određenim zajednicama, podrivajući temelje sekularne države.”

raju, kuju teorije zavjere pa čak i ismijavaju sve to.

- Ljudi svoja ponašanja u životu baziraju na vlastitim sustavima vjerovanja i razmišljanja. Manji dio ljudi općenito u potpunosti negira postojanje novog korona virusa, to jeste specifičnosti globalne situacije u kojoj danas živimo. Općenito, ljudi u životu kalkuliraju. Potpuno bi bila drugačija situacija da

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

29

A CIJEPLJENJE: Prosječni gledati, niti kome vjerovati se spomenuti virus za mnoge nije pokazao više-manje bezopasnim, a ne u toliko mjeri smrtonosnim, iako su brojke velike. U slučaju da uz visoku kontagioznost pokazuje i visoki mortalitet, ljudi bi, vodeći se emocijama straha, kojima se i sada vode u slučaju odluke o necijepljenju, izgradili drugačiji sustav vjerovanja i razmišljanja. Sve to bi ih potaknulo na ponašanje žurnog cijepljenja, bez potrebe većeg nagovaranja.

Uvriježeno je kako na jugu Hrvatske skepsa oko cijepljenja ima tradiciju. Postoji li neko racionalno objašnjenje zašto je to tako?

- Da nažalost, Dalmacija, posebno dvije najjužnije hrvatske županije, imaju statistički nižu procijepljenost, a to se vidi i po cijepljenju djece po kalendaru obveznog cijepljenja od zaraznih bolesti. Racionalno objašnjenje bi bilo da ljudi gledaju što drugi ljudi rade te oponašanju njihova ponašanja.

U Rovinju je primjerice cijepljeno 80 posto stanovništva. I oni žive od turizma jednako kao i Dubrovčani gdje je znatno manja procijepljenost. Kako to objašnjavate - vjera u sustav i znanost,

“Osobno podržavam razmišljanje premijera o cijepljenju i potporama”

interes radi turizma ili pak nešto treće?

- Prvenstveno objašnjavam time što se Rovinj nalazi u ekonomski najrazvijenijoj hrvatskoj županiji. Istrijani su davno bili bolje upoznati gledajući talijanske medije o situaciji u susjedstvu jer su povezani sa sjevernom Italijom. Tako su iz prve ruke znali što se događa u Bergamu i okolini koji su bili sinonimi za zdravstvenu katastrofu modernog doba na području Europe. Tada se o

virusu kod nas i u svijetu znalo malo ili gotovo nimalo. Na kraju krajeva, ljude definiraju podneblja u kojima žive, susjedne regije kojima gravitiraju, geografske širine i dužine na kojima su rođeni i odrasli i tako se formirali kao ličnosti.

Raznim metodama se pokušava nagovoriti ljude na cijepljenje. Što vi mislite koji je najbolji način poticanja ljudi da se odluče na taj korak?

- Uvijek je najbolji način imati jaku javno zdravstvenu kampanju te imati izgrađeno društvo u pravom smislu riječi, gdje će se svi ljudi u njemu osjećati ravnopravno s vjerom u institucije. Na žalost, kod nas vodeće garniture nisu desetljećima uspje

Nastavak na sljedećoj stranici

30

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

le izgraditi takvo društvo, prvenstveno što su vlastitim primjerom desetljećima isto to društvo razarali kao maligna tvorba šireći metastaze. Budući da ne znaju drugačije, tako su se ponašali i u ovoj krizi kada ista epidemiološka pravila nisu vrijedila za sve. Mnoga su bila prilagođavana dnevnopolitičkim potrebama poput izbora, kao i nezamjeranju određenim zajednicama, podrivajući temelje sekularne države. Jednostavno prosječni građani se nemaju u koga ugledati niti kome vjerovati.

Premijer prijeti ukidanjem potpora za poduzetnike, razne institucije i shopping centri najavljuju kako neće dozvoliti ulazak ljudi koji nisu cijepljeni, znanstvenici govore da će se puniti groblja i bolnice ...

-Sve to je vrlo kompleksno tako da se mogu vratiti na svoj prvi odgovor, a to je da građani imaju određena prava na izbor i pravo na slobodu. Ta prava na izbor i na slobodu nisu neograničena, ona trebaju i jedino mogu biti uređena i ograničena važećim zakonima Hrvat-

...

“Cijepljenje je jedini način da što prije izađemo iz ove zdravstvene, ekonomske i društvene krize i što prije nastavimo s normalnim životom. Ako takva pravila vrijede za države poput Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i drugih, zašto mi moramo naprezati ‘male moždane balkanske vijuge’ i sebi stvarati bespotrebne tenzije i dodatni diskomfor?”

“Cijepljenje je jedini način da izađemo iz ove krize”

ske. Sama premijerova izjava i daljnje tumačenje trebalo bi biti jasno definirano i treba provjeriti ima li pravne osnove za tako nešto. Ako su oba odgovora na ta pitanje potvrdna, onda je odgovor jasan. Ako je komunikacija na razini plašenja, onda je ona propala u svojoj namjeri zbog pitanja vjerodostojnosti onih koji šalji takve poruke.

Je li fer plašiti i ucjenjivati ljude?

-Osobno podržavam razmišljanje premijera kako ne možeš dobiti financijsku potporu države za život, a istovremeno ne doprinijeti rješavanju situacije. Cjepiva i javnozdravstvena skrb nisu besplatni, ali su u Hrvatskoj dostupni. Svaki građanin ima prava, ali i određene obveze prema društvu te slobodu izbora. Cijepljenje je jedini način da što prije izađemo iz ove zdravstvene, ekonomske i društvene krize i što prije nastavimo s normalnim životom. Ako takva pravila vrijede za države poput Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i drugih, zašto mi moramo napreza-

ti ‘male moždane balkanske vijuge’ i sebi stvarati bespotrebne tenzije i dodatni diskomfor? Zar nam nije dosta?

Jesu li u slučaju nedovoljne procijepljenosti na razini države, županije i grada zakazali Vlada, Stožer, čelnici pa i zdravstveni djelatnici? Možda je trebalo provesti bolju kampanju i dodatno motivirati ljude?

- Mnogi su zakazali, a tu posebno izdvajam one čija imena zaokružujemo na listićima svako nekoliko godina. Političare biramo, a zdravstveni djelatnici su sami izabrali zvanje tako da ih ne bih svrstao u istu kategoriju s ovim prije navedenim. Sve strukovne komore djelatnika u zdravstvu su provele istraživanja koja su pokazala visok odaziv i procijepljenost zdravstvenih djelatnika, uzimajući i varijablu većeg obolijevanja istih zbog većeg profesionalnog rizika. Svi zdravstveni djelatnici su ovaj put, kao i u Domovinskom ratu, dali neprocjenjiv doprinos naciji i državi u kriznim vremenima te nikako nisu zakazali. Cijelo vrijeme su radili, nisu radili iz kuće, oni su ti koji imaju uvijek posla

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

...

“Osobno podržavam razmišljanje premijera kako ne možeš dobiti f inancijsku potporu države za život, a istovremeno ne doprinijeti rješavanju situacije.

Cjepiva i javnozdravstvena skrb nisu besplatni, ali su u Hrvatskoj dostupni. Svaki građanin ima prava, ali i određene obveze prema društvu te slobodu izbora.”

i vikendom i blagdanom, i danju i noću, kao i za vrijeme pošasti rata, pandemije i ekonomske krize. Za nas posla uvijek i svugdje ima te nam država ne treba čuvati radna mjesta, nego trebaju čuvati nas zdravstvene djelatnike.

Kako bi trebalo pristupiti kampanji za cijepljenje građana?

- To bi pitanje trebali uputiti na lokalnoj razini - gradskim i županijskim uredima za zdravstvo i obrazovanje te na državnoj razini Ministarstvu zdravstva i Vladi, jer im je to u opisu posla. Svi oni su jako dobro plaćeni, imaju benefite, što se posebno može zaključiti promatrajući njihovu retoriku i ponašanje tijekom svakih izbora koliko se grčevito i panično drže za fotelje koje žele osvojiti i/ili zadržati. Tako je malo vremena potrebno da se iz društva koje je na javno zdravstvenom planu u Europi gradilo prve ljekarne, vodovod, kanalizaciju te karantene, čiji je moto vladanja bio Obliti privatorum publica curate (Zaboravite privatno i brinite za javno), dođemo do društva apartmanizacije te bivamo definirani, prepoznati i cijenjeni po istom.

32

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

M

Drugi i drugačiji

arkov trg, taj prekrasni gornjogradski trg u čijem centru je crkva svetog Marka, na nesreću, omeđen je Banskim dvorima i zgradom Sabora. Tako je, ni kriv, ni dužan, postao ružan i devastiran prostor zatvoren metalnim „kozama“ koje priječe prolaz i šetnju tim centralnim dijelom starog zagrebačkog Gradeca. Spomenute zgrade najviših državnih tijela su, vjerovali ili ne, okružene trakama na kojima piše ‚’STOP POLICIJA’’ što ostavlja dojam da je u tijeku krim djelo ili nedjelo, zbog kojeg je policija na očevidu ili u akciji sprječavanja možebitnog zločina.

Turisti, kojih je na sreću sve više, zbunjeno gledaju u te trake i ograde i raspituju se što se događa. Je li opasno? Kako objasniti da se baš ništa ne događa, osim zasjedanja Vlade i Sabora što, ma kako ponekad izgledalo, nije kriminalna radnja. Događaj zbog kojeg taj trg tako zastrašujuće izgleda dogodio se prije gotovo godinu dana, kad je jedan golobradi klipan puškom, strojnicom ili nečim sličnim, pucao na Banske dvore i ranio policajca koji je čuvao zgradu Vlade RH. Od tada do danas trg je zatvoren za prolaznike, po njemu se kreću samo policajci i političari iz ove ili one zgrade s rubova trga. Po svemu se čini kako ministar Božinović nije i ne namjerava naći bolje rješenje za sigurnost dužnosnika koji rade u Vladi i/ili Saboru, nego je trajno stavio koze i trake pa se vi svi ostali fućkajte. Nigdje u Europi zgrade Parlamenta i Vlade ne izgledaju tako, nije tako Trg sv. Marka izgledao ni u ratu, ali čini se da se naš policijski vrh, uz blagoslov Vlade, odlučio za najjednostavnije rješenje. Učiniti sve stanovnike i posjetioce Gornjeg grada taocima vlastite nesposobnosti osiguranja i čuvanja najviših državnih dužnosnika. ašto se onda Plenki čudi kad su građani sumnjičavi prema cijepljenju na koje ih nagovara šef Stožera, ujedno i ministar od policije koja ne

Z

zna ili ne može napraviti kvalitetno osiguranje Vlade i Sabora. Stožer koji se kompromitirao svojim izjavama o virusu koji nije sprinter, poglavito na važnim sprovodima na kojima ne skakuće s čovjeka na čovjeka, dok na ostalim, njima nevažnim sprovodima, vražji virus skače k’o lud. Ministar od zdravlja razvaljuje konobaricu koja ne nosi masku, ali u Vukovarskoj koloni ili izbornim festama one nisu bile obavezne. Cijelu kolumnu bih mogla nabrajati sve bisere ove ekipe, ali nažalost to nam ne pomaže. Dok god nema drugog načina zaustavljanja pandemije, osim cijepljenja, zdrav razum, uz nekoliko itekako relevantnih znanstvenika, poput Đikića, govori nam da je jedini način zaustavljanja ove agonije, cijepljenje. Posebno se to odnosi na sve one preko pedeset s komorbiditetima ili bez njih. I nema tu mjesta prisili, ali ima odgovornosti, puno većoj odgovornosti, kako onih koji pozivaju na cijepljenje, tako i svih nas kako bismo što prije zaboravili i pandemiju, i one koji su činili taj neslavni Stožer. Ma kako zarazan indijski, afrički i štojaznam čiji soj nadire, zasad je jedini način sprečavanja njegovog širenja i teških zdravstvenih komplikacija - cijepljenje. Posebno svih onih, koji zbog godina ili zdravstvenih problema imaju male šanse preživjeti. Prijetnje poduzetnicima koji ionako trpe najveći teret ove pandemije doista su zastrašujuće i u najmanju ruku potpuno ne fer. Ako država ne zna kako svoje građane navesti na cijepljenje, što bi poduzetnici trebali napraviti? Za uho odvući svoje zaposlenike na cijepljenje ili podijeliti otkaze onima koji se ne žele cijepiti? I što onda? Tko će raditi, i to kad smo suočeni s dramatičnim nedostatkom radne snage? Puno i previše je lakonskih izjava koje samo izazivaju suprotan efekt. Pa dajte ljudi, pokušajte promijeniti pristup, još je na vrijeme da se poveća procijepljenost jer zaustavi li se i ova sezona u kolovozu

i ranije, teško ćemo idućih godina, kad pandemija prođe, imati staro normalno. Jer neće biti ni za plaće u javnom sektoru, ni za mirovine ako oni koji pune proračun, opet budu prisiljeni zatvoriti. a to vrijeme u Saboru, zgradi okruženoj trakama STOP POLICIJA, bave se jako važnom temom koju je nametnuo zastupnik Grmoja, o tome nameće li gej populacija svojom propagandom, što bi u prijevodu bilo samim svojim postojanjem, Grmojinoj djeci neprimjeren odgoj, s kojim bi oni, ni krivi, ni dužni mogli zalutati u „krivom smjeru“. Na sve to je psihijatar Petrov objasnio kako bi svi ti koji su „drugačiji“ i manjina trebali biti zahvalni njemu koji je pripadnik većine, koja njih kao manjinu tolerira. Jedan je profesor, drugi medicinar – psihijatar. Ma kako loši đaci bili, opet nešto gadno ne valja u njihovom obrazovanju. Što drugo doli poručiti ministru Fuksu nek’ po hitnom postupku mijenja cijeli sustav obrazovanja, jer ako nam tako laprdaju akademski građani, što očekivati od ostalih. Osim zastrašujućeg „hejtanja“ na društvenim mrežama, prijetnjama svima i svakom, što je postalo novo normalno u Hrvata. Toliko mržnje prema svima i svakome, prema onima koji su drugi ili drugačiji pa makar bili i Mate Rimac, koji zaslužuje samo aplauz, strašan je čir na ovom društvu. Čir koji prijeti da nas sve zalije smradom i gnojem. Dio odgovornosti snose i Grmoja i slični, kao i generalno naši političari, od predsjednika preko zastupnika do premijera.Osim cijepljenja hitno nam je potrebna tolerantnija klima i međusobno poštovanje, kako među političarima, tako i među svima nama. Poštovanje svih oko nas, bez obzira kakve stavove zastupali i na koji način živjeli. Čuvajte sebe i svoje i što drugo doli, ako niste zagriženi antivakser, onda ipak zavrnite rukav i cijepite se. Eto vas.

Z

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna

33

Piše: VEDRAN SALVIA

ŽELE UKINUTI DAN ANTIFAŠIZMA

Kokošarenje PIŠU ONI TAKO O SKUPU U BREZOVICI kako ih je „neodoljivo podsjetio na, za Hrvate najcrnije razdoblje tzv ‘bratstva i jedinstva svih naroda i narodnosti’ iz bivše zlosretne države. Ili, još svježije sjećanje na agresorsku velikosrpsku politiku s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, koja je rezultirala krvavim ratom, razaranjima hrvatskog teritorija te brojnim hrvatskim žrtvama”.

U

druga Hrvatski domobran Dubrovnik održala je svoj godišnji zbor, a na kojem ispada da joj smeta Dan antifašističke borbe te pokreće inicijativu da se on ukine, odnosno da postane spomendan, a o čemu su obavijestili medije.

No, tko su domobrani? Tko su bili nekoć, a tko su danas?

DOMOBRANI DOŠLI NA SVOJE Nekoć, to su bili oni koje su partizani štedjeli, a ustaše ih se sramile, oni vječno oko skladišta odjeće i hrane, što bi kriomice krali kokoši, dakle kokošari, oni kojima puška o ramenu nije priličila pa stoga nisu ogrezli u zločinima, makoliko su strvinarski koketirali s onim što bi od ustaša ostalo.

Ali vremena su se promijenila, razbacale su ljude i stvari, pa evo u trećem desetljeću 21. stoljeća domobrani su došli na svoje, te zapravo oni predstavljaju paradigmu Hrvata modernog doba.

To je jedan idealtip domoljuba, čovjeka koji živi snažnu stranačko-očenašku stvarnost, neovisno kojoj stranci pripada, on služi sistemu, svjestan da se poredak najbolje štiti tako da se voli svoje. Nema tu programa, nekog reda ili načina, nema tu rada na sebi, niti mogućnosti prekoračenja samog sebe, sve što tu postoji jest ljubav prema domovini, kao korak ka ostvarenju hrvatskog nacionalističkog sna, dakle sna o čistom, primarno bijelom i katoličkom društvu u kojem je sve da citiramo Danila Kiša „odveć lično nedolično”.

Takva Hrvatska, ona kojoj je čak i vjera u Boga odraz hrvatstva, ali koja pritom nikad neće izaći

iz sterilnih okvira pretpostavki uglavnom neiživljenih, danas je pretežita Hrvatska, dok oni koji nisu imali želje i snage sudjelovati u takvoj paradi sreću pronašli u emigraciji.

U takvoj domobranskoj Hrvatskoj, jasno, zatire se i antifašizam jer u sistemu koji se zasniva na ljubavi prema rodnoj grudi, naravno, ima mjesta samo za jedan rat, jednu borbu, jedan dignitet, kao nekoć uostalom za jednu tekovinu revolucije.

Valjda zato preživljava i ustaštvo, odnosno preko takve Hrvatske ustaštvo dobiva kisik, dok je kritika takvoj domobranskoj Hrvatskoj valjda blasfemija prema hrvatstvu, uvreda državi. Stoga, domobranstvo ostaje kao nepoderiv ideal primjer onoga kako se treba živjeti ako se želi preživjeti, a to je opće intelektualno, socijalno i političko mediokritetstvo.

PIŠU O BREZOVICI Što se tiče samog priopćenja ove Udruge, recimo da se navodi i stravična usporedba između Dana antifašizma i srpske agresije na Hrvatsku.

Napominju iz Udruge i o novom zakonu iz 2020. godine, ugovor o nenapadanju Molotov-Ribbentrop, ali najzanimljivija je ipak sveza antifašizma i četničke vojske.

Pišu oni tako o skupu u Brezovici kako ih je „neodoljivo podsjetio na, za Hrvate najcrnije razdoblje tzv ‘bratstva i jedinstva svih naroda i narodnosti’ iz bivše zlosretne države. Ili, još svježije sjećanje na agresorsku velikosrpsku politiku s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, koja je rezultirala krvavim ratom, razaranjima hrvatskog teri-

torija te brojnim hrvatskim žrtvama”.

Dakle, zamislimo čovjeka, evo recimo Dubrovčanina, koji je život dao u Narodnooslobodilačkoj borbi protiv fašističkih okupatora na čelu s ustašama, zamislimo i da je bio dovoljno star da ima potomke, pa shodno tome možemo vizualizirati i njegovog unuka koji je kao i svoj djed krenuo u rat i dao život u borbi protiv četnika 1991. godine.

A onda dođe netko tamo iz neke udruge domobrana koji će učiniti moralni kriminal i dovesti u svezu jedno s drugim kroz kontekst da obilježavanje žrtve jednoga baca valjda sjenu na drugo? No, kod ovakvih situacija, argumenti ili logika ne pomažu, kao što obično ne pomažu kad demokracija udari na moždane stanice. ŽELE SPOMEN OBILJEŽJE SVEĆENIKU UBIJENOM NA DAKSI Inače, kažimo i da je udruga razočarana jer Dubrovačka biskupija nije dala svoje suglasje na postavljanje spomen obilježja u predvorju crkve sv. Mihajla don Đuru Krečku, svećeniku koji je ubijen na Daksi.

Istina, akvatorij ovog otoka udomio je stradala tijela partizanske odmazde, ta su smaknuća na Daksi obavljena bez suđenja. Krivnju ili nevinost rečenog svećenika valja utvrditi, ali ako ga dubrovački domobrani predlažu za rehabilitaciju, onda mu je to dodatni teret, ne olakotni.

Ljudi koji su protiv antifašizma jednostavno su zaostali i primitivni, vraćaju Hrvatsku u srednji vijek i postaju joj veći neprijatelji od samih fašista zbog kojih antifašizam i postoji.

34

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna

LEGENDARNI FOTOREPORTER OTIŠAO U MIROVINU

Željko Tutnjević – UNO Prošlog tjedna u mirovinu je otišao legendarni fotoreporter Željko Tutnjević, institucija ovog grada MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

T

alijani imaju fenomenalan izraz – uno di noi – jedan od nas.

Najčešće se rabi u nogometnoj terminologiji kada navijači opisuju igrača koji nosi boje njihovog voljenog kluba s tim da je i on sam, baš poput njih, prije svega – navijač! Totti, de Rossi, Giannini, di Bartolomei, Maldini, Baresi, Costacurta, Di Natale, Sergio Pellisier, Del Piero… – svi su oni nogometne ikone koje su dosegle visine i zvjezdani status – ali ako ultrase klubova za koje su igrali pitate da ih opišu u najkraćim crtama, samo će vam reći – uno di noi.

Postoje i u Dubrovniku ikone koje su dosegle visine i zvjezdani status, ali ako mene pitate da ih opišem u najkraćim crtama, samo ću vam reći – uno di noi.

Jutros sam tri puta bio na WC-u, a smiješi mi se i četvrti. Ako ovako nastavim iskakit ću i jetru i bubrege i slezenu – jebem li ti stres i tremu. Danas je moj prvi novinarski radni dan u životu. Idem s legendarnim Željkom Tutnjevićem raditi anketu za Dubrovački

vjesnik i tresem se kao bršljan na 40 čvorova bure. Do jučer sam bio samo čitatelj novine koja je obilježila Dubrovnik u zadnjih pola stoljeća, a danas – još uvijek ne mogu vjerovati – sam ću napisati par redaka koji će se objaviti pod mojim imenom i prezimenom.

NEBITNO KOGA SNIMA -Maro, je li dobro ovako? – pita me Tutnjević nakon što je okinuo par žrtava ankete, a ja ne mogu vjerovati što se događa.

Hodajuća legenda Dubrovnika pita mene izasranog žutokljunca je li dobro ovako – nemam pojma stari ništa, ne znam uopće na kojem sam planetu, kojoj vasioni, najradije bih mu rekao – a on onako skroman samo se smješka na moju zbunjenost. Totalno mu je svejedno hoće li novinarski zadatak ići obaviti s dobitnikom Pulitzera ili usranom budaletinom koja ne zna pisati - on će svoj posao obaviti pošteno i skromno, uvijek respektirajući kolegu novinara, iako za to nema ni najmanje potrebe.

Uno di noi, tada sam shvatio.

Od prve fotoreportaže, pa sve do ove posljednje koju je objavio početkom ovog srpnja, Željku Tutnjeviću je bilo skroz

nebitno snima li predsjednike država, osvajače zlatnih olimpijskih medalja, holivudske glumce… ili samo predsjednike razreda Osnovne škole Nikica Franić, osvajače nogometnih turnira na Gagarinu ili netalentirane školske glumce koje samo gledaju njihovi roditelji. Svaki zadatak koji je dobio odradio je kao da mu je posljednji – jedino što ga je interesiralo jest pronaći najbolji kadar - zaustaviti trenutak koji će kasnije u budućnosti vjerno svjedočiti što se toga dana dogodilo. Posebno je pažljivo odrađivao događanja djece i mladih, baš kao da se radi o njegovim potomcima.

Uno di noi.

Tako sam i sam u cvijetu puberteta po prvi puta u životu osvanuo u novinama kada je Tutnjević zveknuo fotku Špilje u Divljoj ligi. Bili smo mladi momci, gubili smo s dvadeset golova razlike, svi su se šprdali s nama uključujući i naše navijače, kupače s Danača, a onda je jednog dana stigao Tutanj i ispalio svoju legendarnu rečenicu.

-Dajte da vas okinem!

SREĆA NAJVEĆA Sreću koju sam doživio sljedeće subote teško je riječima opisati, pa ću s dijelom tijela – kada sam ugledao sebe na slici Špilje u Dubrovačkom vjesniku doživio sam erekciju koja je trajala čitavo ljeto. Bi-

...

Jutros sam tri puta bio na WC-u, a smiješi mi se i četvrti.

Ako ovako nastavim iskakit ću i jetru i bubrege i slezenu – jebem li ti stres i tremu. Danas je moj prvi novinarski radni dan u životu.

Idem s legendarnim Željkom Tutnjevićem raditi anketu za Dubrovački vjesnik i tresem se kao bršljan na 40 čvorova bure

lo je to vrijeme bez interneta, pametnih telefona i društvenih mreža, jedina veza s širim vanjskim svijetom bili su mediji, a fotografija vlastite malenkosti u novinama bila je dokaz da život nije uzalud potrošen. Teško je danas mulcu s najnovijim Huaweijem i Instagramom objasniti tu sreću kada sebe ugledaš na crno-bijeloj fotografiji svježe odštampanih novina – a sveti Petar koji je jedinke puštao u taj raj – bio je upravo Željko Tutnjević. Gledajući iz današnjeg kuta, Tutanj se mogao obogatiti samo da je naplaćivao ulazak u novine preko svojih fotki, ali kao i svakom pravom geniju i umjet-

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna

35

O DI NOI! niku, novac je oduvijek bio sporedan lik njegovog filma za razvijanje.

Luzer u tom pogledu, baš kao i dobar dio nas - uno di noi.

U sljedećih nekoliko godina, Špilja je od ekipe za šprdanje s crno-bijele fotografije izrasla u ozbiljnu momčad koja je prijetila osvajanjem najvažnijeg amaterskog vaterpolo natjecanja na svijetu.

Bile su u pitanju prve godine novog milenija kada smo ušli

...

Sreću koju sam doživio sljedeće subote teško je riječima opisati, pa ću s dijelom tijela – kada sam ugledao sebe na slici Špilje u Dubrovačkom vjesniku doživio sam erekciju koja je trajala čitavo ljeto.

Bilo je to vrijeme bez interneta, pametnih telefona i društvenih mreža, jedina veza s širim vanjskim svijetom bili su mediji, a fotografija vlastite malenkosti u novinama bila je dokaz da život nije uzalud potrošen

Željko Tutnjević - institucija Grada

u finale Divlje lige. Na Bellevueu se skupilo na stotine ljudi čekajući početak velikog finala, ali tek kada se pojavio Tutanj naoružan svojim ogromnim aparatom, spektakl je bio zagarantiran. Željko je u to vrijeme bio veći od svih događaja, ako njega nema, pa kakvo je to, pobogu, finale Divlje lige, kakva je to premijera Hamleta, kakav je to koncert Juliana Rachlina… - sve je to jedno veliko ništa bez čovjeka koji aparat ne skida ni dok vodi ljubav i odlazi na jutarnju nuždu.

-Može biti u WC-u strašan motiv paukove mreže - objasnio mi je jednom zgodom zašto nosi Nikona na mjesto gdje i kraljevi idu bez vjernih pratitelja.

Postoji legenda u naših Sedam smrtnih grijeha da Željko Tutnjević na fotki osobne iskaznice i pasoša nema svoje lice, nego foto-aparat – jebiga, tako ga je lakše le-

gitimirati – jer ga nitko nikad nije vidio bez vječitog suputnika. Lakše ćete vidjeti Clinta Eastwooda u špageti vesternima bez pištolja i cigare, nego Tutnjevića bez glomaznog foto-aparata.

Uno di noi SSG-a.

CRV U GRUDIMA A onda se dogodila digitalna revolucija – stigao je internet i pametni telefoni. Svaka budala s završenim prvim razredom osnovne škole – dovoljno za pročitati upute za iPhone – postala je ‚fotograf’ i mogla je objavljivati svoje gluparije ‚urbiju et orbiju’. Sveti Petar na vratima raja postao je sporedan lik, čak mu je prijetio otkaz. Tiraže novina počele su padati, a potreba za fotografima svakodnevno se smanjivala. Ne treba ti plaćati profesionalca u ovo novo digitalno doba kada fotku može okinuti i kućni ljubimac. Tutnjević umjesto da živi u zenitu karije-

re i bere plodove dugogodišnjeg rada, odjednom se našao u egzistencijalnim problemima.

I što je poduzeo? Nastavio fotografirati kao i do tada, jer on to nikad nije radio zbog love, nego onog crva u grudima koji mu ne da da miruje…

Tako je Tutanj i zadnjih desetak godina digitalne karijere neumorno proveo bilježeći Dubrovnik i njegove stanovnike.

Ljubav prema životu koji kola ulicama, jedino je što je oduvijek imao i što će i sada, kada je otišao u mirovinu, zauvijek nastaviti teći njegovim žilama. Željko Tutnjević, Slavonac s neizmjernom simpatijom za Grad, institucija koja je dosegla visine i zvjezdani status, ali ako mene pitate da ga opišem u najkraćim crtama, samo ću reći: Uno di noi!

Jedan od nas luzera koji sve što imamo jest ljubav prema nekom malom, sićušnom trenutku.

36

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

KNJIGE S KOJIMA NEĆETE POGRIJEŠITI

Što čitati ovog ljeta?

NOVINAR DUBROVAČKOG DNEVNIKA tijekom korone pročitao je lijepi broj naslova, te je izabrao one koje svakako vrijedi konzumirati u debelom hladu srpnja i kolovoza MARO MARUŠIĆ IVICA GALOVIĆ/PIXSELL

O

tkako je krenula ova šizofrena priča s koronom, pogledao sam pregršt serija i filmova, te pročitao brojne knjige. Neke su bile dosadne i bezvezne, ali na dio njih volio bih vam skrenuti pozornost, pa ako ovo ljeto u hladovini plaže budete željeli pročitati kakvo štivo, možda vam ovaj mali izbor pomogne. Neka djela su novijeg datuma, neka su starijeg, nema nikakvih posebnih kriterija u odabiru, osim da je ovo najbolje što sam pročitao u godinu i pol dana epidemije.

Naravno, riječ je o beletristici, a u zagradama je godina izdavanja prijevoda u Hrvatskoj.

Donna Tartt – Češljugar (2016.)

Za ovaj roman Donna Tartt dobila je Pulitzerovu nagradu za fikciju, a čak sedam mjeseci bila je najprodavanija knjiga u Americi.

Glavni lik romana je Theo Decker kome je teroristički napad u Metropolitan muzeju u New Yorku potpuno promijenio život. Majka mu je poginula u napadu, a Theo u svoj toj zbrci i kaosu, uzima vrijednu sliku Češljugar iz muzeja i bježi s njom u svoj prazni dom. Theo je tad imao 14 godina. Ostaje sam i dalje pratimo njegove dogodovštine. Upoznajemo oca, alkoholičara i kockara, koji ga je napustio dok je bio mali i niz likova od kojih su dobar dio kriminalci.

Tartt piše sjajnim stilom, čitatelja drži prikovanog uz knjigu, pa se ogroman broj stranica romana prolazi bez ikakvih teškoća. Sve vrvi emocijama, strahom, panikom, očajem, ali i radosnim trenucima. Posebno je fascinantno što je žena ispripovijedala priču iz muške perspektive. Zasigurno jedna od najboljih knjiga prošlog desetljeća po kojoj je i snimljen film redatelja Johna Crowleya u kojem glumi Nicole Kidman.

sjajnih proza. Jedva čekam novi uradak kanadsko-mađarskog pisca.

David Szalay - Sve što muško jest (2020.)

Zbirka kratkih priča o muškarcima Europe u 21. stoljeću koje muče egzistencijalna pitanja, prolaznost, vrijeme, ljubav, novac... Sveukupno devet storija o devet muškaraca smještenih u razne dijelove Europe, među kojima je i priča o Britancu koji se naselio u unutrašnjost Hrvatske u bezimenom gradiću kojemu je posljednja važna stvar koja se dogodila bio napad Turaka. Ima svakakve tematike u pričama, od umišljenog profesora koji je očajan zbog neželjene trudnoće, pa sve do multimilijardera s jahtom koji razmišlja o samoubojstvu. Autor o svim temama samouvjereno piše kao da je sam kroz njih prošao.

Iako priče vrve melankolijom i tjeskobom, stil pisanja Szalaya je duhovit, a svaka od priča ima otvoreni kraj i čitatelj o njoj razmišlja dugo nakon što ju je pročitao, što je odlika samo

Jane Harper – Izgubljeni čovjek (2019.)

Obično su kriminalistički romani smješteni u hladnim, maglovitim gradovima sjevera, ali autorica nas u svom sjajnom trileru vodi u australsku pustinju gdje su sela jedan od drugog udaljena tri sata vožnje. Okoliš bez stabala i hladovine s temperaturom plus 40 daju poseban ugođaj romanu dok se raspetljava smrt Camerona Brighta, obiteljskog čovjeka.

Njegova braća, Nathan i Bub nikako ne mogu shvatiti zašto je prekršio pravilo kojeg zna svaki Australac u pustinji – nigdje se ne ide bez zaliha vode i hrane, a posebno se ne napušta klimatizirani automobil.

Policije u romanu gotovo uopće nema, ali zato postepeno otkrivamo mračne tajne obitelji i dolazimo do neočekivanog raspleta.

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura O čemu će Houellebecq pisati ako ne o depresiji? Ali on to uvijek radi na britki, svježi način bez okolišanja i uvijanja. Njegovo glavno pitanje i u ovom romanu jest – kako preživjeti život bez samoubojstva? Houellebecq nudi odgovor – gajeći kontrolirani očaj. Francuz je još jednom potvrdio da je sjajan pisac, jer se čovjek iznova i nanovo može smijati njegovim opservacijama, iako su sve samo ne smiješne.

punosti ulazi u 19. stoljeće Nizozemske i Francuske prateći put van Gogha u njegovim pokušajima da se bavi slikarstvom i od njega živi. Prema ovoj knjizi snimljen je i film u kojemu je briljirao Kirk Douglas.

Irving Stone – Žudnja za životom (1986.)

Tek sam sada u ovoj epidemiji pročitao knjigu o životu velikog slikara Vincenta van Gogha koju je sjajno napisao Irving Stone. Van Gogh je tijekom svog kratkog i nesretnog života prodao jednu jedinu sliku da bi sto godina poslije njegovi uradci na aukcijama diljem svijeta postizali nevjerojatne cijene od nekoliko desetaka milijuna dolara.

Stone sjajnim stilom pripovijeda o životu genija prožetog mentalnim problemima, besparicom, siromaštvom, glađu, kao i odnosima s ženama koje u pravilu rezultiraju fijaskom. Čitatelj u pot-

Jerko Mihaljević – Putar i parizer (2020.)

Mladi hrvatski autor napisao je sjajan prvijenac o četiri prijatelja na prijelazu iz dvadesetih u tridesete godine koji odlaze ljetovati na Jadran. Odrasli su zajedno, prošli su masu dogodovština, ali ovaj put je nekako sve drugačije. Iako se i dalje pokušavaju zabaviti okruženi alkoholom i drogom, sve više ih

more pitanja u glavi koja polako prerastaju u tjeskobu. To je generacija odrasla u doba interneta i bezbrojnih mogućnosti, ali i dalje su izgubljeni baš kao i oni prije njih.

Mihaljević nema suvišnih opisa, jasno i kirurški precizno ulazi u njihove dvojbe i nedoumice bez kritičkog osuđivanja ostavljajući čitatelju da sam donosi zaključke. Iako je roman dobio dobre kritike, nije stigao ‚hype’ kakav je realno trebao zaslužiti, odnosno ostao je poprilično neprimijećen od šire javnosti. Ali to nije autorov problem, već čista činjenica da rijetki Hrvati čitaju.

Michel Houellebecq – Serotonin (2019.)

Marina Vujčić – Pedeset cigareta za Elenu (2019.)

Marina Vujčić spada u top autore hrvatske književnosti, što je samo potvrdila ovim romanom. Glavni lik priče je Oliver Radman kojemu na um pada bizaran ritual – na svoj će 50. rođendan ostati budan čitava 24 sata i popušit će 50 cigareta u spomen na svoju sestru blizanku koja je davno poginula u prometnoj nesreći. Tijekom ta 24 sata njegova će se sudbina ispreplesti s drugim likovima, ali radnja ovog romana nije toliko bitna koliko stil pisanja.

Marina ima nevjerojatnu sposobnost stavljanja pravih riječi na pravo mjesto – „taj gard“ – a čitatelj ne može odložiti knjigu nestrpljivo isčekujući kakvu će novu fenomenalnu puzlu autorica ubaciti u svoj briljantni mozaik.

37

38

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

IZGRAĐEN KAO PUTNIČKI LINER

RMS RMS ORCADES ORCADES Dubrovnik je p na kružnim putovanjima šezd Brod koji je za vrijeme Ljetnih olimpijskih igara u Melbourneu u studenom 1959. dva tjedna služio za smještaj sportaša i posjetitelja.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

P

rva poslijeratna prinova u programu obnove flote britanskog brodara

Orient Linea sagrađena je koncem 1948. po ugovorenoj cijeni od 3.418 milijuna funti na navozima brodogradilišta Vickers Armstrong u Barrow-in-Furness. Novogradnja 950, krštena imenom RMS ORCADES, bila je putnički liner od 28164 GT i duga 216 metara. Mogla je prihvatiti 773 putnika u prvom i 772 u turističkom putničkom razredu. Inače, prefiks u imenu RMS znači Royal Mail Ship.

Mogla je ukrcati i uskladištiti 163.170 kubičnih stopa generalnih tereta i 163.620 kubičnih stopa zamrznutih živežnih namirnica. Snagom Parsons parnih turbina od ukupno 34000 konjskih sna-

ga mogla je ploviti brzinom do 25 čvorova. Na prvo komercijalno putovanje ORCADES (antičko ime za škotsko otočje Orkney) zaputio se 14. prosinca 1948. iz Londona (Tilbury Docks ) prema Sydneyu i Aucklandu usput tičući luke Gibraltar, Napulj, Port Said, Aden, Colombo, Fremantle, Adelaide i Melbourne.

DOLAZIO NEKOLIKO PUTA Na ovoj odavno dobro uhodanoj emigrantskoj liniji plovi sljedećih šest godina da bi u kolovozu 1955. promijenio itinerer te putuje oko svijeta prema Australiji i Novom Zelandu plovidbom kroz Panamski kanal i povratkom u London preko Sueza. Na pr-

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

posjetio esetih vo potpuno preuređenje ORCADES je bio primoran otići zbog neizdržive konkurencije zračnoga prijevoza, te je 1959. u brodogradilištu Harland & Wolff dobio nove sadržaje, u potpunosti je klimatiziran, a kapacitet mu je nešto smanjen na 631 putnika u prvom i 734 u turističkom putničkom razredu. Za vrijeme Ljetnih olimpijskih igara u Melbourneu u studenom 1959. služi dva tjedna za smještaj sportaša i posjetitelja. Od sljedeće godine je u sastavu ujedinjenog brodara P&O - Orient Lines.

Kada je postalo potpuno jasno da je budućnost interkontinentalnog putničkog prijevoza u potpunosti pripala sve bržim, komfornijim i većim zrakoplovima, OR-

Jedno od putovanja ORCADES je započeo 24. lipnja 1966. iz Londona s posjetima lukama Gibraltar, Dubrovnik, Napulj i Palma de Mallorca, s povratkom u Southampton 8. srpnja.

CADES 1964. još jednom ide na potpuno preuređenje, ovaj put u brod za kružna putovanja sa smještajem 1635 putnika u jedinstvenom razredu. Povremeno održava svoje standardne i redovne prekooceanske plovidbe, ali ipak većinom plovi na sve popularnijim kružnim putovanjima. Na njima je nekoliko puta u to vrijeme posjetio i Dubrovnik.

POŽAR U STROJARNICI Jedno od njegovih zabil-

ježenih putovanja bilo je i ono započeto 24. lipnja 1966. iz Londona s posjetima lukama Gibraltar, Dubrovnik, Napulj i Palma de Mallorca s povratkom u Southampton 8. srpnja. Nakon što je brodarska kompanija P&O (Peninsular & Oriental Steam Navigation Copmpany) potpuno otkupila sve dionice Orient Linea, ORCADES se od 1966. našao u njenoj floti.

U travnju 1972. zahvatio ga je na sidrištu Hong Konga veliki požar u strojarnici ko-

ORCADES je i drugi put preuređen kad je postalo jasno kako budućnost interkontinentalnog putničkog prijevoza u potpunosti pripada sve bržim, komfornijim i većim zrakoplovima.

ji mu je u potpunosti uništio parne kotlove. Rješenje se našlo brzo, demontiranjem strojarnice s već raspremljenog broda IBERIA i njenim ugrađivanjem u ORCADES, pa je tako uskoro mogao nastaviti prekinuto putovanje prema Australiji.

Posljednji put, nakon što je ukupno 55 puta obavio plovidbe između Europe i Australije, ORCADES napušta Sydney 3. lipnja 1972. na putu za Southampton odakle poduzima još samo nekoliko nostalgičnih i svojih posljednjih kružnih putovanja.

U listopadu je raspremljen u Southamptonu te je uskoro stavljen na dražbu. Kupila su ga tajvanska rezališta brodova, pa se ORCADES u siječnju 1973. još jednom uputio natrag prema dalekom Istoku. U svoju posljednju luku Kaoshiung je uplovio 6. veljače da bi u rezalištima Nan Feng Steel Enterprise do konca godine bio u potpunosti razrezan u hrpu sekundarnih sirovina.

39

Humanitarni prilozi UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU U spomen na pok.Joza Serdarevića umjesto vijenaca obitelj Nodilo- Brković prilaže 400 kn Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima.

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

UDRUGA DVA SKALINA U spomen na dragog našeg prijatelja Antu Andrijaševića, 400 kuna prilažu obitelji Ćurčija i Kopanica; U spomen na dragu pok. Petru Kos, umjesto cvijeća, 200 kuna prilažu Marija i Jelena; Umjesto vijenca za pok. Pera Šilju, 300 kuna priaže Đina Zec; Umjesto cvijeća za pok. Zdravka Jočića, 250 kuna prilaže Nikica Otašević.

Maja Sršen donacija 100 kuna; Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036, Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

TRAŽIMO PIZZA MAJSTORA (M/Ž) Pizzeria Vita Bella traži novog pizza majstora koji će se pridružiti uigranom timu najbolje pizzerije u Dubrovniku.

Nudimo: stalni radni odnos i konkurentnu plaću.

Tražimo: iskustvo od 3 godina rada na krušnoj peći.

Više informacija na 099 3358 713!

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

CIJELA PALETA PREKRŠAJA

KORČULA

Napuhao 2,3 promila, platit će deset tisuća kuna Vozač je isključen iz prometa i zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja

N

Neodgovornost na cesti ga dovela do kazne od preko 20 tisuća kuna Vozač je vozilom upravljao pod utjecajem alkohola od 1,92 g/ kg, nije koristio sigurnosni pojas i vozilom je upravljao prije stjecanja prava na upravljanje vozilima B kategorije

N

KRISTINA STEDUL FABAC/PIXSELL

ajvećakoncentracija alkohola od 2,31 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima, 4.

43

srpnja, 34-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole na ces-

ti D-118 na Korčuli.

Vozač je isključen iz prometa i zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja te je prekršajno san-

kcioniran novčanom kaznom od 10 tisuća i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima „B“ kategorije.

ajveća novčana kazna u iznosu od 21.400,00 kuna izrečena je 30-godišnjem vozaču osobnog vozila splitskih registarskih oznaka koji je u večernjim satima u utorak, 29. lipnja, zaustavljen tijekom nadzora prometa u Veloj Luci.

Vozač je vozilom upravljao pod utjecajem alkohola od 1,92 g/kg, nije koristio sigurnosni pojas i vozilom je upravljao prije stjecanja prava na upravljanje vozilima B kategorije.

UTAJA POREZA

NASJEO NA PREVARU DVOJCA IZ BIH

Župljanina oštetili za 25 tisuća kuna, obećali mu zaradu za namještene utakmice Osumnjičeni dvojac je kazneno prijavljen za prijevaru i za njima je raspisana potraga, obzirom da su izvan RH i trenutno su nedostupni policiji HRVOJE JELAVIC/PIXSELL

N

akon što je sredinom veljače ove godine stariji muškarac s područja Župe dubrovačke policijskim službenicima Postaje granične policije Gruda prijavio prijevaru kojom je oštećen za iznos od gotovo 25 tisuća ku-

na, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da su prijevaru počinili državljani Bosne i Hercegovine u dobi od 24 i 20 godina.

Naime, u prijavi je naveo kako je od 9. do 12. veljače putem društvene mreže stupio

u kontakt s dvije nepoznate osobe s područja Bosne i Hercegovine koje su mu obećale zaradu dobivanjem parova namještenih utakmica. Kako bi dobio novac, prvo su mu na ime ulaznih troškova naplatili 200 eura, dok su mu za transfer novca navod-

nog dobitnog listića naplatili tri tisuće eura.

Osumnjičeni dvojac je kazneno prijavljen za prijevaru i za njima je raspisana potraga, obzirom da su izvan RH i trenutno su nedostupni policiji, priopćila je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska.

46

petkom

AUTO/MOTO ll Prodajem skuter Yamaha Neos 50

kubika. Kvar motora. 1300 kn. Kontakt: 099 688 0160 __________________________________ ____ ll Prodajem oldtimer auto Manta B. Kontakt: 091 151 7650 __________________________________ ____ ll Prodaje se Gillera Runner motor.

1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB:098285038 __________________________________ ____ ll Prodajem Mercedes-Benz. 1992 godina. 1.8 cc benzin. Ispravan.

Mob:098643703 __________________________________ ll Prodajem Octavia Combi 1,6 tdi 2012 g izvanredno očuvan . Mob : 098618999. __________________________________ ll Prodaje se Audi TT 3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin. 290000 km.

Registriran do 06/2021.Sve informacije na 0981772088 __________________________________ ll Hyundai acent 1,4, gl, 2000god , 220 000km,registriran do 10/2021.

Prodajem i kupujem auto srednje klase oko 10 g starosti.Mob:091 61 43946 __________________________________ ll Prodajem Beverly 250. Cijena 9500 kuna. Mob: 098856100 __________________________________ ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 __________________________________

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE

PRODAJA NEKRETNINE

ll ŠIPČINE - Iznajmljujem dvi-

je garsonijere na duže vrijeme samcima. Kontakt 020 419 718

ll Prodajem namješten dvosoban stan, 54 m2 na Trešnjevci u Zagrebu. Kontakt: 098 701 191

ll Iznajmljujem svjeze adaptirani 55 m2

ll Hitno se prodaje trosobni stan,70 m2

stan na Tresnjevci: dvije sobe, kuhinja, juzno orijentirani balkon, parking. Idealno za dvoje studenata, cijena 3500 kuna.

Sve upite slati na : kova_du@yahoo.com

(etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad.

Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481

ll Iznamljujem stan u Lapadu (Solitu-

ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

do) na duže vrijeme. Više informacija na 0981936434.

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište.

Motor Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker.

Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378. ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038 ll Prodajem gliser 5m, Yamaha 50 k/s.

Kontakt: 098 534 830

ll Prodajem vanbrodski motor Hon-

da 2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.

MOB:098285038

ll Prodajem gliser 4m, Tomas 4 motor.

Kontakt: 098 534 830

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu.

Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici,

60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

ll Prodaje se stan u Gružu, dvosobni,

moguće preuređenje u trosobni, drugi neboder, 6.kat, 50m2 130 000 eura, opremljen za stanovanje. Kontakt:098 9128087 ll Kupujem stan u Lapadu cca 35-40

m2 , novogradnja ili renovirani. Kontakt:098 9128087

ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka

sobe+DB, 137.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješ-

ten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B MARKETING: 099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

petkom

• BROJ 57 • 9. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PRODAJA RAZNO ll Prodajem domaće patate, 6 kn na

veliko, prodajem kozje mlijeko, sve info na 099 835 79 81 ll Prodajem povoljno nove Zepter teće.

Kontakt na viber: 091 976 88 29.

ll Prodajem drveni stol (puno drvo) na

razvlačenje I 6 stolica. Mob: 0917941237 ( viber ) ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

Mob:098285038

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll Prodajem više stolova sa klupama,

ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

ll Prodajem Skip Hop – didaktički cen-

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

puno drvo. Kontakt: 099 688 0160

tar. Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Mob 0919374727. ( viber ) ll Prodajem auto prikolicu, moto-

rnu pilu Partner, 300 komada kupa francuzica. Kontakt: 091 151 7650

ll Prodajem dva nova baluna i dva

nova parangala. Kontakt: 099 688 0160

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

llProdajem sklopivu toaletnu i tuš stoli-

ll MOČIĆI – 483 M2 građe-

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

cu (princeza). Kontakt: 098 262 452

vinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

vom. Kontakt: 099 385 79 81

ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 sobe+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

nezia po komadu 250kn i stolove visoke i niske okrugle po istoj cijeni 250 kn.

Mob: 091 5654 987

ll LAPAD - STAN 85 M2,tri sobe +

ll Prodajem polovnu mašinu za pranje

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem ugostiteljske stolice Ve-

posuđa.Cijena:500kn Mob:0958090993

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ ll

47

llTim iskusnih meštara nudi pomoć

u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNET ________________________________ više od pola milijuna jedinstvenih Izrada grobni- korisnika mjeseč ll sKAMENOKLESAR- TISKANO IZDANJE DN ca,spomenika,nadgrobne vazeDUBROVAČKOG - kamenis tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka ce,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini...

Mob: 091 7285208 MARKETING: ________________________________ 2408- 409, 642montaža 460 TENDE izrada, svih vrsta ll 099 marketing@dubrovackidnevnik.hr tendi. Kontakt: 095 586 82 48 ______________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946

IMA MJESTA I ZA TVOJU R

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 5.7. do 11.7.2021.

KOD ZVONIKA” od 12.7. do 18.7.2021.

PREMINULI

Mara Konjevod (1929) Nedjeljka Lučić (1938) Petra Kos (1932) Zdravko Rajević (1956) Niko Kukuljica (1948) Miroslava Žmirak (1943) Jozo Serdarević (1949) Luce Čeović (1935) Zorka Katić (1937) Marija Besjedica (1930) Pavo Birimiša (1938) Ferdo Paradžik (1946) Mila Šarić (1935) Martin Žeravica (1948)

drama glazba ples popratni programi

47 dana 70 izvedbi 15 lokacija

10/7–25/8/2021

72

DUBROVAČKE LJETNE IGRE fac e b o o k . instagram .

dubrovnik.festival dubrovnikfestival

www.dubrovnik-festival.hr