Dubrovački dnevnik petkom br. 56

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

TROSKA, ZGURA

3. I 1.

SAMOGLASNIK

POMORA C, BARTHOLOMEU

S K A N D I N A V K A

FRANCUSKA LUKA GLUMAC I NA SREDO- PJEVA^ SA D JELATNO SLIKE, ZEMNOM S BAVI UM T KOJOM SE RO\EN JETNIK S MORU A DUBROVN U SLIKE IKU

RIJEKA

JUNA^KI SPJEV

NIZ OD OKO 600 OTOKA U MALIM ANTILIMA LISTOPAD. DRVO (mn.)

GRAM

GLUMAC , HUGH KISIK ONO [TO NEKOGA

@IVAC

AMPER

MRE@A U TENISU

SKIJA[IC A MAZE KIPAR, [IME

VODI U @IVOTU

MJUZIK UMJETNI L K SA SLIKE A RIMSKI: 4

E

VR[ITELJ DU@NOSTI KUHINJA UZ D@AMIJU

MJUZIKL UMJETNI KA SA SLIKE GRAD U SIRIJI

VE]E KNJI@EVN O DJELO DODATAK ZAKONU

RIJEKA U ITALIJI (anagram : OSA) UPUTITI, POSLATI DALJE POST SCRIPTU

KA

DU[IK

GODINA

M

REPUBLI

ALUMINIJ

RAZNOBOJNO

LISTOPADNI BOR

@EN. IME U DALMACIJI

@ENSKO IME, RENATA

OPTI^KI PRIKAZ NEBA

MEMBRA

NA

OSNOVNA TARIFA

VRSTA MORSKE RIBE, HARINGA

RAZRED

POVRATN A ZAMJENI CA UMANJENICA

JUG

LANTAN

MALTA

NOGOMETA[ D@EKO

VRSTA CVIJETA

STARI NAROD U PERUU

DRUGA KOLUMNEPOZNANICA U BIJSKI MATEMA - NOGOMETICI TA[, FREDY

O BESPLATN AMERI^K I FILMSKI SKLADATELJ

SIRO^E (mn.)

HERCEGO

VAC

PREPREM A KOJA SKRE]E TUNE KA MRE!I

NOGOMETA[ MESSI

UZVIK NESTRPL

JENJA

DAMA U [AHU

OVAMO RITAM S JAMAJKE

STUDENI , LEDENI

ETI^AR

URBAN DEV, INSTITUTE

MJUZIKL UMJETNI KA SA SLIKE

IRIDIJ

PJESNIK UJEVI]

MAKAR JEDAN

SLAVNA GLUMICA

VODENI PROKOP MORSKA RIBA

NAPRAVA ZA ZVU^NE SIGNALE

PRITOK SAVE

NEON

SRAM

STANOVN ICI GRADA U BOSNI

SYSTEM NAT. ASS.

1. I 14.

SLOVO ABECEDE

NJEMA^K

A NORVE[K

A

LAJAVE OSOBE

RJE[ENJ E amo, Jerry, - Dias, Grenadin i, Grant, Goldsmith, lipe, uvoz, etik, UDI, O, Tina, kanal, Dan od Amora, RGN, VD, zvijezda Una, Ir, sirena, vdilja, stid, Tin, Gubec-beg, roman, Vite`ani, N, ijedan, Alep, amandman, lajavci.

Aso, ari{, PS, g, Rena, R, Al, OT, r, opne, J, se, sle|, Edin, La, m, Ero, Inka,

Petak, 2. srpnja

Godina 2, broj 56, 2021.

Izlazi jednom tjedno

RAT ZA PLAŽE ‚Najviše problema na pomorskom dobru nastaje tamo gdje nema koncesija’

DAVOR NAKIĆ, BIVŠI NOGOMETAŠ: ‚GOŠK i Dubrovnik trebali su se spojiti puno prije osamdesetih godina’

INTERVJU

VIJESTI

INTERVJU

ZABAVA DO PEPELJUGINIH URA

CELZIJ

ISSN 2718-3742

ŠEF PROMETNE POLICIJE ANTE VULETIĆ: „Nije nam cilj puniti proračun, nego spriječiti nesreće’’

DELTA SOJ

Zarazniji je čak 60 posto, hoće li nam ugroziti sezonu i zdravlje? ll

ll O mogućem dolas-

ku indijskog, odnosno delta soja na dubrovačko područje popričali smo sa dr. Stjepanom Đuričićem i Terezinom Orlić Stranica 6

OD 1. SRPNJA

Uz Covid potvrde kreće i noćni život, svi se nadaju produljenju satnice ll

SAMO UZ COVID

POTVRDE

ll Na ulazu kluba će svi

posjetitelji trebati pokazati svoje Covid potvrde, odnosno negativne testove...

Stranica 14

MALI OGLASI

STANOVN IK NOVOG VINODOL - IZDANAK SKOG

UVO@ENJ OHOL, NADMEN

REGISTER DIGITAL ELEVATIO GEN. NURSE N MODEL TURSKI PLEMI]

Stranica 46

2

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

www.dubrovackidnevnik.hr LUCIJA KOMAIĆ IGOR KRALJ / PIXSELL

Delta će doći i proći, no alfa i omega hrvatskih problema ostaju

D

obra i loša vijest u kombinaciji su uvijek barem onako psihološki lakše za podnijeti od same loše vijesti. Ono kad netko kaže da ima jednu dobru, ali i jednu lošu vijest. Koju biste voljeli čuti prije? Pesimisti odmah zažele prvo čuti lošu, a optimisti dobru. Treći val je udario u obalu i nestaje. Još se tu i tamo malo zapjeni u povratku preko kakve svadbe u Neretvi, ali to je sve. I to je dobra vijest. Sad slijedi možda mjesec dana bonace, nakon čega kreće četvrti val, nošen Delta sojem. To je definitivno loša vijest i informacija koju komuniciraju svi vodeći domaći i strani epidemiolozi i stručnjaci. Prošle godine novi je val krenuo već u kolovozu i tako naprasno prekinuo turističku sezonu koja je tada tek bila počela ličiti na ono što se pod tim pojmom podrazumijeva. To svakako nisu zatvoreni hoteli, prazni apartmani, restorani i kafići u kojima je pola stolova prazno, a što gledamo ovoga lipnja u Dubrovniku. Tako je očito da nam nedostaju Britanci. Loša vijest je što ih nema, ali je to istovremeno i dobra vijest. U Velikoj Britaniji hara Delta soj, kojega ne želimo, baš kao ni Angela Merkel.

E

uropski i nacionalni dužnosnici raspravljaju o inicijativi njemačke kancelarke da se Britancima zabrani ulazak, odnosno ljetovanje u Europskoj uniji. Posebno Dubrovčanima to znači totalni kraj ikakvih nadanja o nešto boljem nastavku sezone i postsezone. Ali, to je realnost. Delta, ili bivši indijski soj, širi se čak i brže od svojih alfa, beta i gamma prethodnika, odnosno prve wuhanske verzije, britanskog, brazilskog ili južno-afričkog soja. I to je loša vijest, ali čak i tu postoji jedna dobra. Nema dokaza da bivši indijski soj, koji se sada prema odluci Svjetske zdravstvene organizacije naziva Delta sojem, izaziva i veću smrtnost. Nema, zasad, dokaza niti da izaziva lošiju kliničku sliku, osim da nešto malo manje na njega reagiraju postojeća cjepiva. Tako su glavni simptomi korone koju uzrokuje Delta soj glavobolja, curenje nosa te upala grla. Kod zaraženih ovim sojem sad više nije simptom zaraze ni gubitak osjeta mirisa i okusa pa je logično kako će mnogi ovu zarazu zamijeniti s najobičnijom prehladom, jer će im se tako i manifestirati. No, to očito neće biti prehlada, nego i dalje virus koji je, eto, paralizirao svijet, prouzročio globalnu zdravstvenu krizu i urušio ekonomiju.

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

L

oša vijest je što sad stručnjaci tvrde kako je za suzbijanje takve epidemije u kojoj će izdominirati Delta soj potrebno imati 70, 80 posto cijepljenog stanovništva, što mi ne možemo dostići, a što nisu postigli ni Izrael ili Velika Britanija koji su u početku bili primjer po brzini cijepljenja. No, dobra vijest je što se primjerice u Velikoj Britaniji izgleda smanjila smrtnost, kao što bi po svemu sudeći neizbježni četvrti val, unatoč brzom širenju Delte, trebao proći blaže nego ovi prije njega, uz dovoljno velik broj cijepljenih i imunih.

Alemka Markotić snervala je poduzetnike svojim kataklizmičnim predviđanjima kako će Delta doći i prije nego što je Alfa stigla prošle godine krajem kolovoza i zapečatila nam sezonu, a vrlo brzo će biti jasno je li bila u pravu ili ne. Nerviraju mnoge i prve ideje o cijepljenju djece, ako se zna da mlađi prolaze s blažom kliničkom slikom. Bit će to očito još jedna tema koja će podijeliti naciju, ali i stručnjake, znanstvenike i liječnike. o da nam stiže Delta također nije isključivo loša vijest. Dobro nam došla Delta!

Zapravo je to jedna od najboljih vijesti u pandemijskom turističkom Dubrovniku.

Ne samo Delta Airlines, nego i United Airlines, kao

T

i sve druge zrakoplovne kompanije. Samo dođite, dočekat ćemo vas uz ‚’američki smiješak’’. A upravo je taj američki srdačni doček uz tipični smiješak nešto što su i djelatnici Zračne luke Dubrovnik morali usvojiti posljednjih tjedana zajedno s ostalim vještinama koje zahtijeva ta kompanija. Obuka zaposlenika trajala je mjesec dana. Iako se takvo nešto u toj branši podrazumijeva, ovdje je posebno naglašeno. Ovima iz Delte očito nije jasno kako nema u Dubrovniku onoga tko teAmerikance svakako neće dočekati uz smiješak. Svaki konobar, svaki ugostitelj, svaki trgovac, svaki vozač i svi drugi ljudi koji žive od turizma kojega nema. Neki ugostiteljski objekti poput Sunseta već su najavili i vatromet za američki Dan neovisnosti kako bi se naši američki gosti osjećali kao doma. Samo da još s tom Deltom i dragim Amerikancima ne dođe i ona druga Delta, loša vijest, koju nitko ne želi vidjeti, ni čuti barem još mjesec dana.

A

prije novog vala korona virusa, s krajem lipnja, krenuo je novi val USKOK-ovih uhićenja. To su oni dani ponosa i slave kad u Hrvatskoj padaju glave s vodećih funkcija. Ovoga puta to su ljudi oko pokojnog Mila-

3

na Bandića. Ptice ne grani, a ne istražitelji USKOK-a, već su milijun puta čule priču o pogodovanju na zagrebačkomAdventu, a sad su akteri, poduzetnici, vozači i izvršitelji iz gradske uprave uhićeni. Dobra vijest je što su ipak institucije počele raditi svoj posao. Loša, što su počeli par godina prekasno. Dobra vijest je što je USKOK uhvatio i čovjeka koji je bio posrednik i nosio Milanu Bandiću keš i zbog toga dobio stan. Loša vijest je što je to za rubriku vjerovali ili ne - glavni ravnatelj Hrvatske radio televizije! No, u takvoj zemlji koja je odavno zapravo satirični show više ništa ne čudi. Pa tako korumpirano pravosuđe reformira bjegunac i osuđenik Zdravko Mamić. Također bjegunac Miroslav Kutle, također iz susjedne BiH, USKOK-ovim istražiteljima razotkriva glavne aktere hrvatskog podzemlja i nikad riješene mafijaške obračune i likvidacije. Možda se kakvo klupko i tu konačno odmota. Koje desetljeće prekasno, ali ne treba biti pesimist. Korupcija u svim porama društva, posebno u onima institucijama u kojima nikad ne bi smjela je alfa i omega svih hrvatskih problema. Širi se kao Delta soj, tko zna kad će nestati.

Cjepiva za to nema. Jedina dobra vijest je što svemu kad, tad, dođe kraj. A na tom kraju sve te nagomilane vile, keš i stanovi baš ništa više ne vrijede.

4

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

INAUGURACIJSKI LET DELTE

STIŽU STIŽU AMERIKANCI, AMERIKANCI, nova na dubrovački pandemijski tur U subotu stiže prvi avion kompanije Delta Air Lines koje će izravno povezati New York i Dubrovnik AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

A

merički avioprijevoznik na novoj avioliniji prometovat će četiri puta tjedno između Zračne luke John F. Keneedy (JFK) u New Yorku i Zračne luke Dubrovnik. Detalje o ovoj važnoj liniji za dubrovački turizam početkom tjedna su priopćili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić koji su bili domaćini regionalnom vodi-

Antun Burđelez

...

Svi letovi tijekom srpnja su popunjeni Prvi, inauguracijski let Delta Air Linesa je u subotu. Zrakoplov će poletjeti iz New Yorka u petak, 2. srpnja u 20 sati po lokalnom vremenu, dok je slijetanje u Dubrovnik zakazano u jutarnjim satima. Prema Hrvatskoj će prometovati Boeing 767-300 s 226 sjedećih mjest. Prema programu leta u Dubrovnik će slijetati kroz srpanj, kolovoz i rujan, i to srijedom, petkom, subotom i nedjeljom.

Na konferenciji za medije je istaknuto kako su svi letovi tijekom srpnja popunjeni.

telju prodaje Delta Air Linesa Thomasu Brandtu i direktoru aerodromskih operacija Coryju Campbellu.

Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić istaknuo je značaj ovog leta i prisjetio se povijesne povezanosti Dubrovnika i SAD.

Thomas Brandt i Cory Campbell

‚DELTA JE DOŠLA KAO GROM IZ VEDRA NEBA’ - Davno prije smo probili led s letovima koji su povezivali Dubrovnik i SAD. U ‚80-im godinama imali smo izravnu liniju što znači da je Dubrovnik u to vrijeme bio vrlo poznat u svijetu. Sjećamo se kako su mediji iz SAD, točnije US Today, izvještavali o vremenskoj prognozi u glavnim gradovima u svijetu, a na našim prostorima bila je obilježena temperatura Dubrovnika.

Sve to je bilo znakovito. Nažalost, od 1991. do 2019. godine nismo imali izravni let prema Dubrovniku iz SAD-a iako je u grad dolazilo dosta američkih gostiju. Nakon 28 godina uspostavili smo novu liniju koja je prekinuta pandemijom, a ubrzo nakon toga došla je Delta Airlines kao grom iz vedra neba i najava od četiri leta tjedno! - naveo

je direktor Zračne luke Frano Luetić dodavši kako je to bilo pravo iznenađenje budući da je zračni promet znatno pao.

Luetić je istaknuo pripremljenost i dodatnu edukaciju djelatnika Zračne luke Dubrovnik koji će prihvaćati i otpremati zrakoplove Delte kao što to čine svjetske zračne luke.

- Nadam se da je interes za Dubrovnik dobar, pogotovo kada je upitna situacija s britanskim gostima. Vjerujem da će nam Amerikanci doći i pomoći u što boljem turističkom rezultatu da ova sezona bude dobra. Također, nadam se da ovo neće biti eksperimentalni let nego da će se nastaviti sljedećih godina - kazao je direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković naglasio je kako je dolazak Delta Airlinesa velika prilika

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ada za rizam za Dubrovnik te da će to biti model koji će slijediti i druge kompanije.

- Američko tržište nam je bilo važno kroz desetljeća. Amerikance prihvaćamo kao prijatelje i goste, a nadam se i kao turiste koji će biti broj jedan u Dubrovniku. Ovaj let će omogućiti brojnim Amerikancima da upoznaju naš grad, ali će i našim sugrađanima približiti SAD istaknuo je gradonačelnik.

Franković je dodao kako se nada da će Delta prolongirati letove na više od tri mjeseca te postati u konačnici cjelogodišnja linija. ‚PONOSNO PODUPIREMO TURISTIČKI OPORAVAK HRVATSKE’

- Hvala timu Delta Airlinesa što su pokrenuli pozitivan val. Idemo korak po korak u smjeru potpunog turističkog oporavka tržišta, ali moramo biti oprezni zbog držanja pandemije pod kontrolom. Želimo da se naši gosti dive Dubrovniku zbog sunca, mora i ljepota koje ih okružuju, ali i da se osjećaju sigurno - poručio je gradonačelnik Mato Franković.

Regionalni voditelj prodaje Delta Air Linesa Thomas Brandt na kon-

...

ferenciji za medije u Gradskoj vijećnici govorio je o putovanjima za vrijeme pandemije.

- Pokazalo se kako su naši letovi za Dubrovnik popularni, jer američki klijenti traže nova iskustva u vrijeme kada se svijet ponovno otvara za međunarodna putovanja. Ponosni smo što podupiremo turistički oporavak Hrvatske, dok istovremeno osiguravamo sigurno okruženje za putovanja u skladu sa zahtjevom zemlje - kazao je Brandt te do-

DUBROVČANI USAVRŠAVALI AMERIČKI OSMIJEH I BROJNE DRUGE VJEŠTINE Voditelj Centra za stručno osposobljavanje Zračne luke Dubrovnik Antun Burđelez kazao je kako nije prvi put da djelatnici prolaze kroz slične obuke kao što je to bila Deltina. „Kod velikih kompanija postoji jako puno specifičnosti, a naše osoblje je većinom općenito obučeno za rad na aerodromu. Međutim postoje razlike između kompanija i zbog toga je ljude potrebno dodatno osposobiti za rad s njihovim zrakoplovima, posebnim programom i putnicima. Amerikanci su došli u lipnju u Dubrovniku i imali su obuke s našim osobljem

koje je moralo proći još dodatne Deltine obuke. Dio toga se odvijao i preko Zooma što je ponekad bilo teško zbog različite vremenske zone. Služba za korisnike je kod njih posebna, jer imaju neke svoje procedure i uvjete pa je tako primjerice poželjan ‚American smile’, što znači da se uvijek treba smiješiti putnicima. Mi to inače sve radimo, ali oni neke stvari još dodatno potenciraju”, pojasnio je za Dubrovački dnevnik Voditelj Centra za stručno osposobljavanje Zračne luke Dubrovnik Antun Burđelez.

dao kako je uspostavom Deltinih letova za Dubrovnik otvoreno 60 novih radnih mjesta.

Direktor aerodromskih operacija Delta Cory Campbell govorio je o službi za korisnike kompanije.

- Inače, gdje god dođemo dodatno obučavamo ljude i tako je bilo s dubrovačkim djelatnicima Zračne luke. Moramo raditi onako kako naši putnici to očekuju. Usmjereni smo na ljude i zbog toga se nadamo da ćemo svijet učiniti povezanijim. Sve što radimo počinje od trenutka kada kupite kartu, dobijete mjesto u avionu i ostavite prtljagu - istaknuo je Campbell viziju kompanije. Govorio je i o korištenju tehnologije koja podržava želje korisnika te potpunom digitalizaciji što je prema njegovom mišljenju jedinstveno iskustvo. Na visokom nivou je i higijena u avionima, dodao je Campbell, a sigurnost im je na prvom mjestu prioriteta.

Vrijedi spomenuti i kako dan prije, u petak, 2. srpnja iz SAD-a slijeće i avion United Airlinesa, a prema dosadašnjim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, očekuje se kako njime stiže 214 posjetitelja. Prema neslužbenim informacijama Dubrovačkog dnevnika, interes na nekoliko prvih letova United Airlinesa, ali i Delta Air Linesa je odličan.

5

6

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti Vijesti

NAJVEĆA PRIJETNJA SEZONI

Pridržavajmo se mjera ak Delta soj je čak 60 posto O mogućem dolasku indijskog, odnosno delta soja na dubrovačko područje popričali smo sa šefom Odjela za infektologiju u Općoj bolnici Dubrovnik dr. Stjepanom Đuričićem i nekadašnjom predsjednicom Županijske komore Dubrovnik Terezinom Orlić

...

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

I

ako su korona izvještaju sve povoljniji dolaskom toplijeg vremena, prisustvo novog soja virusa bolesti Covid 19 zove na veliki oprez. Radi se o delta soju, koji se prvi put pojavio u Indiji. Velika Britanija muku muči upravo s delta sojem, zbog kojega su odgodili i završetak “lockdowna”. Istovremeno, njemačka kancelarka Angela Merkel, kako su pisali mediji, želi Britaniju proglasiti “zabrinjavajućom zemljom” zbog toga što je u zemlji toliko rasprostranjena delta varijanta virusa.

Treba svakako u obzir uzeti i činjenicu kako od srpnja kreću letovi British Airwaysa za Dubrovnik, što će zasigurno povećati i broj britanskih turista koji borave na ovom području, a što može dovesti do većeg broja oboljelih, što sa sobom nosi opasnost za zdravstvo, ali i ekonomiju.

Podsjetimo stoga i na riječi ravnateljice Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ dr. Alemke Markotić ko-

Stjepan Đuričić

ja je istaknula kako možemo očekivati da se delta soj ubrzo raširi i po Hrvatskoj te kako bi se i prije 15. kolovoza moglo završiti sa sezonom. ĐURIČIĆ: ONI KOJI SU PRIMILI JEDNU DOZU CJEPIVA IMAJU SLABIJU ZAŠTITU Šef Odjela za infektologiju u Općoj bolnici Dubrovnik dr.

Stjepan Đuričić rekao nam

je više o delta soju koronavirusa.

- Taj indijski soj, koji je u skladu s promjenom nomenklature preimenovan u delta soj, nastao je u Indiji, zemlji s preko 1,3 milijarde stanovnika. Tamo je prijavljeno 17 milijuna oboljelih, iako je pitanje kolika je stvarna brojka, a budući da Indija ima dobre veze s Velikom Britanijom, brzo je došao u Euro-

Đuričić: “Ova priča traje 17, 18 mjeseci i uvijek se govori o što većem procjepljivanju.

Države u kojima je više oboljelih su one koje su slabije procijepljene, Indija je ogromna zemlja s lošijom medicinskom skrbi i kao takva sigurno da je brže generirana sama mutacija.

No, možemo samo forsirati procjepljivanje, nemamo alternativu”

pu, pa tako i u Hrvatsku – pojašnjava Đuričić.

- Možemo očekivati sličnu situaciju kao s ostalim sojevima, u smislu različitosti kliničke slike, od blaže pa do težih oblika. Ali specifično za njega je da nema karakterističan osjećaj gubitka okusa i mirisa. Oni koji će imati blaži

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ko ne želimo u ‘crveno’: zarazniji od britanskog oblik, bolovat će od grlobolje, glavobolje, dobit će temperaturu... Kod težih, završit će s upalom pluća - dodaje.

- Svakako, procijepljeni ljudi imaju velik stupanj zaštite, nažalost navodi se i kako oni koji su primili jednu dozu imaju manju dozu zaštite, a smatra se zaraznijim od britanskog soja za 60 posto. Za očekivati je skokove u broju zaraženih - naveo je Đuričić.

Pitamo ga kad bi to moglo biti.

- Hoće li biti krajem ljeta ili početkom jeseni, vidjet ćemo. Smatra se da će jesen ići više u prilog razvoja bolesti - zaključio je.

PROCIJEPLJENOST JE NAJVAŽNIJA Ističe što je jako bitno.

- Ova priča traje 17, 18 mjeseci i uvijek se govori o što većem procjepljivanju.

Države u kojima je više oboljelih su one koje su slabije procijepljene, Indija je ogromna zemlja s lošijom medicinskom skrbi i sigurno da je brže generirana sama mutacija. No, možemo samo forsirati procjepljivanje, nemamo alternativu. Bilo bi idealno da imamo lijek, ali ga nemamo. Imamo cjepivo kao izvrsnu zaštitu od koronavirusa - objasnio je.

Pitali smo ga je li potencijalna opasnost u mogućem po-

većanju britanskih turista.

- Naravno da svaka migracija, pa tako i turistička povećava šanse da se proširi pandemija, ali nadam se da do toga neće doći jer su epidemiološke mjere na snazi.

Njih treba provoditi. Mjere su propisane i treba ih se pridržavati. Mi sad svjedočimo prigovorima da se turistička sezona ne odvija kako bi se željelo, a istovremeno je slab odaziv za cijepljenjem. Mi smo turistička zemlja, kako bi imali dobar turizam, moramo nešto napraviti. A to je i u ovom slučaju

procjepljivanje - zaključio je šef Odjela za infektologiju u Općoj bolnici Dubrovnik dr.

Stjepan Đuričić TEREZINA ORLIĆ: MI I SAD IMAMO SAMO 14 POSTO NOĆENJA OD 2019. GODINE Aspekt o kojem treba razmišljati jest i onaj ekonomski. Terezina Orlić, nekadašnja predsjednica Županijske komore Dubrovnik, govori kako se situacija mijenja iz dana u dan, dodajući da je ipak najvažnije apelirati na cijepljenje.

- Nisam stručna, ali mislim da je to temelj. Treba ići na veće procjepljivanje, to bi trebao biti fokus - kaže Orlić.

Objašnjava da su krizom najviše pogođeni ugostitelji, hotelijeri, mali iznajmljivači, putničke agencije...

- Pogledala sam statistiku od kraja lipnja ove godine i 2019. Mi imamo samo 14 posto noćenja od 2019. godine, a 33 posto više u odno-

Nastavak na sljedećoj stranici

7

8

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

Orlić: “Čemu se nadati? Grad je ionako zadužen i više se ne može zaduživati, možemo se nadati da će Vlada produžiti mjere. Možemo možda računati i na programe Europske unije, ali dugoročno moramo mijenjati činjenicu da je turizam monolitna kultura. Moramo to činiti s novim industrijama”

su na 2020. godinu. To je fizička statistika, uvjerena sam da je ona financijska još niža jer su pojeftinile cijene usluga, poput hotela i apartmana, a i gosti s kruzera ne smiju ni kavu popiti izvan svoje rute - kaže.

- Ako bi došlo zaista do novog skraćivanja sezone, negativne reperkusije na gospodarstvo će biti velike. A sad se naša očekivanja nisu ispunila.

Ipak je bilo najava da će biti znatno bolje, a po brojkama to se nije dogodilo. Nije jednostavno, nema prihoda niti za Grad Dubrovnik, nema prihoda od zidina, od javnih površina, nema puno toga. Ipak mislim da bi trebalo donijeti jednake mjere za sve poduzetnike, dakle ugostitelje, autobuse-

Terezina Orlić

re, putničke agencije. Čemu se nadati? Grad je ionako zadužen i više se ne može zaduživati, možemo se nadati da će Vlada produžiti mjere. Možemo možda računati i na programe Europske unije, ali dugoročno moramo mijenjati činjenicu da je turizam monolitna kultura.

Moramo to činiti s novim industrijama - kazala je Orlić.

NE MOŽEMO ZABIJATI GLAVU U PIJESAK Ističe kako bi nakon ove sezone, ako se ona skrati kako to kazuje Alemka

Markotić, “mnogi poduzetnici mogli biti u velikim problemima”.

- Ono što oni mogu imati jest akumulacija kapitala u pričuvi, oni koji to nemaju, bit će u problemima, posebno ako ova sezona bude kraća nego što se mislilo. Ponavljam, i sad je ova sezona upitna. Žao mi je ako zvučim kao pesimist, ali ne možemo zabijati glavu u pijesak - kaže.

Naglašava posebno koliko se važno pridržavati mjera.

- Opet kažem, nisam stručnjak, ali to vidim kao jedini način. Jer mi ne-

mamo oko Covida drugi alat u rukama. U redu, tu su potpore za radna mjesta ili povoljni krediti, ali jednom će i ti krediti doći na naplatu. A u nas se i ne pazi, vidimo da se u Neretvi očito mjere manje poštuju nego u Dubrovniku, kao što vidimo da stranci se izrazito pridržavaju mjera, uredno nose maske. Moramo se pridržavati mjera jer mi ovisimo o prometu ljudi, taj promet nas može staviti u crvenu listu, a onda se zatvaramo.

Pa nas čeka itekako, rekla bih, vruća jesen - zaključila je Terezina Orlić.

TRAŽIMO PIZZA MAJSTORA (M/Ž) Pizzeria Vita Bella traži novog pizza majstora koji će se pridružiti uigranom timu najbolje pizzerije u Dubrovniku.

Nudimo: stalni radni odnos i konkurentnu plaću.

Tražimo: iskustvo od 3 godina rada na krušnoj peći.

Više informacija na 099 3358 713!

10

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

PRAVILA NA PLAŽAMA

‚NAJVIŠE ‚NAJVIŠE PROBLEMA PROBLEMA na po dobru nastaje tamo gdje n Nedavno je slučaj u Drveniku Velom aktualizirao pitanje o pomorskom dobru i tomu tko vas smije tjerati s plaže AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

D

ubrovačko - neretvanska županija se može pohvaliti za uređenost pomorskog dobra i slobodan pristup svim plažama. Pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić ističe kako na području županije ne postoje zatvorene koncesije što znači da nema privatnih plaža, niti onih s naplatom ulaza nego su sve otvorenog tipa. No, pretraživajući TripAdvisor može se vidjeti kako pojedini hoteli u Dubrovniku kao jednu od svojih ponuda ističu ‚private beach’.

Klaić pojašnjava kako taj pojam postoji samo u ‚kolokvijalnom smislu’.

- Svi mi dugi niz godina kažemo kako idemo na plažu primjerice hotela President, Libertas, Palace, Vrtove sunca... Uvijek su ti hoteli uređivali plaže tako da su ih oni smatrali svojom kreacijom - pojasnio je Klaić.

PRISTUP MORU NE SMIJE BITI ZABRANJEN

Županijski pročelnik ističe kako apsolutno nitko ne smije nikome zabraniti pristup moru.

Nedavno je Hrvatsku obišla vijest o Splićanki koju su potjerali s plaže u Drveniku Velom jer je vlasnik obližnje vile taj dio pomorskog dobra sebi prisvojio.

- Komplikacije na našem po-

Ivana Mijić Vulinović

dručju generira problem da se plaže nalaze ispred vila ili hotela pa se često, prema nekim drugim osnovama vlasništva, zabranjuje prolazak do pomorskog dobra. Primjerice do plaže Vile Šeherezada ne možete doći nego kroz njihov posjed. Konfiguracija terena je takva da se ne može pristupili drugačije nego kroz privatno područje - kazao je Klaić.

On smatra kako najviše nereda i problema nastaje tamo gdje nema koncesija.

- Tamo gdje postoje koncesije, znaju se zakoni i uvjeti, sve

je unaprijed definirano tako da nema problema. Ponekad i koncesionar napravi prekršaj, ali onda ih nadležni sankcioniraju i plate kaznu.

Vezano za koncesionare popularnih dubrovačkih plaža Klaić ističe kako je trebalo vremena da poboljšaju svoje poslovanje i shvate kako se moraju ponašati. Također, isto vrijedi i za građane.

- Godinama su se stvari trebale posložiti na svoje mjesto. Nije svako ponašanje prihvatljivo pa tako i ljudi moraju paziti da se normalno ponašaju.

Plaže moraju ostati otvorene 24 sata dnevno, a koncesionar je taj koji je zadužen za brigu i čišćenje da bi gosti i građani sutra mogli doći. Važno je da se područje plaža kontrolira, ali i to da su one otvorenog tipa i da se svi trebaju pridržavati pravila ponašanja - smatra pročelnik.

KONCESIONARI BRINU O ČISTOĆI PLAŽA Županijski Upravni odjel za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku zadužen je za propisivanje uvjeta i dodjele koncesije od čega se poprilični iznosi slijevaju u županijski, gradski i državni proračun, a kasnije oni ulažu u pomorsku infrastrukturu na području županije. Stoga im je cilj da imaju korektne odnose s koncesionarima koji tijekom cijele go-

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

omorskom nema koncesija’ dine plaćaju koncesije i brinu se za plaže.

- Mi nismo ovdje da a priori ocrnjujemo koncesionare. Imamo brojne primjere izvrsnih plaža koje su bile velike investicije poput Cave, Svetog Jakova, Banja i ostalih. Da nije njih, jedinica lokalne samouprave bi trebala urediti to područje, a to nije jeftino. Obveza nam je braniti interese koncesionara, ali i zaštiti naše sugrađane koji imaju pravo doći na more. Uvijek apeliramo da se problemi zajednički i kvalitetno riješe, a svaki dan smo brusili poslovnu politiku i izvlačili poruke iz raznih situacija - govori pročelnik Klaić. Česte prijepore na dubrovačkim plažama izazivale su brojne ležaljke. One su koncesionarima važan izvor zarade, a s druge strane one građane koji ih ne žele unajmiti proprilično nerviraju.

GRAĐANI SE MORAJU BORITI ZA SVOJA PRAVA Ljeto 2018. godine posebno je zapamtila Dubrovkinja Ivana Mijić Vulinović. Te godine nije bilo lako pronaći slobodan komadić plaže jer su bile prepune turista i ležaljki. Ivana je predvečer s djecom bila na popularnoj dubrovačkoj plaži kada joj je prišao mladić i zamolio da se pomakne da bi postavio ležaljke za sutra.

- Pitala sam ga je li se šali,

Klaić: Plaža ‘Sveti Jakov’ je izvrstan primjer brige koncesionara

a onda je on rekao kako se ne šali i dodao da bi trebali požuriti s odlaskom. Spremala sam se, ali tad sam samo sjela na šugaman i rekla djeci da se igraju da ćemo još ostati. Mladić nije odustajao i ponovno je pitao kad ćemo ići, a ja sam rekla da ga se to ne tiče i da ću tu noćiti ako treba.

Rekla sam mu i da mi pošalje nalogodavca pa da mu objasnim malo što je to pomorsko dobro.

Vjerujem da svi oni to znaju, ali se mogu tako ponašati i uskraćivati ljudima njihova pra-

Ivo Klaić

va - prepričala je Ivana Mijić Vulinović koja je inače doktorica međunarodnog prava te je dobro upućena u tematiku.

Ona smatra kako institucije države ne rade dobro svoj posao i ne štite građane.

- Neopisivo je važno da građani znaju svoja prava, naročito u državi koju sve europske i svjetske mjerodavne institucije upozoravaju na grubo i sustavno ignoriranje i kršenja temeljnih ljudskih prava.

Nažalost ovdje se stvari moraju rješavati putem medija i ostalim vidovima javnog angažmana, jer se drugačije ne mogu riješiti. Čak i tada, kad se me-

diji raspišu, počinitelji dobiju javnu osudu, kao što je bilo nakon ove moje situacije - kazala je Mijić Vulinović.

Ona smatra kako se građani moraju boriti za svoja prava.

- Sve će to uvijek izaći na onu ‚pojeo vuk magare’ dok se građani ne trznu do te mjere da reakcije poput naše ne budu izdvojeni slučajevi već pravilo. Ja kad god odem s djecom na kupanje na neku od gradskih plaža na kojima su ležaljke nepropisno postavljene, a na većini su, uredno ih maknem i stavim šugamane. Da itko reagira opet bih slikala, alarmirala sve medije, po potrebi i policiju zvala. Ne jer mi se da, naprotiv niti imam vremena, ni energije, ni živaca za te cirkuse.

Ali dužni smo to svojoj djeci - zaključila je Ivana Mijić Vulinović te se zapitala gdje će se Dubrovčani kupati za deset godina ako dopuste takvo ponašanje.

11

12

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Iz CLIA-e stigla zahvala gradonačelniku na angažmanu u pokretanju tržišta kružnih putovanja

P

redsjednica i direktorica međunarodnog udruženja Cruise Lines International Association (CLIA) Kelly Craighead uputila je gradonačelniku Matu Frankoviću čestitku na njegovom reizboru za gradonačelnika Grada Dubrovnika.

„Pandemija koronavirusa svima je donijela neke nove izazove, ali me veseli što smo i u ovom vremenu nastavili našu suradnju zbog čega sam sigurna da ćemo uskoro moći intenzivirati zajedničke napore u odgovornom i održivom upravljanju turizmom u destinaciji“, navodi predsjednica i direktorica CLIA-e ističući kako održivost ostaje visoko u programu rada CLIA-e. „Uistinu smo zadovoljni što smo uspjeli ponovno pokre-

nuti operacije diljem svijeta, uključujući i Dubrovnik“, piše dalje uz zahvalu na angažmanu koji su gradonačelnik Franković i njegov tim imali u ponovnom pokretanju poslovanja cruise tvrtki u Hrvatskoj, a koje je rezultat ukidanja zabrane uplovljavanja putničkim brodovima na međunarodnim kružnim putovanjima u hrvatske luke i to upravo zahvaljujući inicijativi gradonačelnika.

U svom dopisu, čelna osoba krovnog i najvećeg udruženja cruise industrije koje predstavlja 95 % sveukupnog tržišta, između ostalog, navodi i da je gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Frankovićem i zamjenicom Jelkom Tepšić dugogodišnji partner CLIA-e.

–„Ponosimo se Sporazumom o suradnji koji smo sklopili u srpnju 2019. kao i svime što

smo do sada zajedno postigli, a partnerstvo i suradnja između CLIA-e i Grada Dubrovnika za nas predstavljaju model uspješnog upravljanja destinacijom i angažmana s lokalnim zajednicama i ne propuštamo priliku to javno istaknuti“.

Zaključno, Kelly Craighead

izražava zadovoljstvo što će i cruise industrija u narednom razdoblju dijelom doprinijeti gospodarskom oporavku Dubrovnika te zahvaljuje gradonačelniku što je snažan zagovaratelj interesa svoga grada, održivog turizma i prijatelj CLIA-i kao i cruise industriji.

Gradonačelnik uživo za tursku televiziju TRT World: Pravo je vrijeme za posjetiti Dubrovnik

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković gostovao je u ponedjeljak u programu turske državne televizijske i radijske kuće TRT iz Istanbula.

Gradonačelnik je na temu pokretanja turizma u Dubrovniku razgovarao s voditeljicom emisije „Across The Balkans“ televizije TRT World Nafisom La-

tić, a tijekom razgovora osvrnuo se na pripreme za trenutnu sezonu, očekivanja od iste s osvrtom na izazove koji u smislu održivosti leže pred Dubrovnikom.

-„Dubrovnik je uvijek lijep, ali rijetko kada je u njemu moguće uživati na način kao što je moguće sada“, poručio je gledateljima iz Turske gradonačelnik Franković ista-

knuvši sigurnost kao jedan od aduta destinacije.

Podsjetimo, jedna od najvećih svjetskih aviokompanija, Turkish Airlines, od 3. srpnja ponovno uspostavlja vezu između Istanbula i Dubrovnika s redovnim letovima dva puta tjedno. Poslovanje Turkish Airlines u Dubrovniku značajno je i zbog bogate mreže linija koje ova kompanija održava, a posebno s tržištem Azije.

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Franković s novim predsjednikom Samostalnog sindikata radnika: Opći kolektivni ugovor je prioritet

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je prošlog četvrtka novoizabranog predsjednika Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) Balda Kovačevića.

Višegodišnji županijski povjerenik SSKH-a i sindikalni povjerenik u gradskom javom prijevozniku Libertas, Baldo Kovačević, za predsjednika SSKH-a izabran je u travnju ove godine, a uz njega sastanku s gradonačelnikom Frankovićem prisustvovali su sindikalni predstavnici u gradskim komunalnim društvima; Libertasu, Boninovu, Vrtlaru, Sanitatu, Vodovodu i Čistoći.

Gradonačelnik je uvodno čestitao novoizabranom predsjedniku SSKH-a Kovačeviću na novoj, odgovornoj funkciji i poželio mu sreću u daljnjem radu izrazivši uvjerenje za nastavkom

dobre suradnje sa sindikatima u ovim izazovnim vremenima. Predsjednik Kovačević kazao je da će Grad Dubrovnik u Samostalnom sindikatu radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske imati socijalnog partnera spremnog na suradnju.

Na sastanku se najviše razgovaralo o novoj, naci-

onalnoj, inicijativi SSKH-a za izradom općeg kolektivnog ugovora za sva komunalna društva u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, a kojim bi se definirali i uskladili određeni temelji uvjeti poput iznosa najniže plaće, najnižeg iznosa regresa ili drugih prigodnih nagrada poput božićnice ili dara za djecu, čime bi se, smatra Ko-

vačević, postigao socijalni mir u ovim djelatnostima.

Gradonačelnik je takvu inicijativu pozdravio, a o detaljima će se nastaviti razgovarati nakon što Samostalni sindikat izradi i dostavi nacrt takvog ugovora koji će uputiti svim gradovima i općinama u Hrvatskoj.

13

14

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

OD 1. SRPNJA KREĆE KAKAV-TAKAV NOĆNI ŽIVOT

Revelin Revelin organizira organizira party party fajrunt fajrunt neće neće baš baš cijelo cijelo lj l Na ulazu kluba će svi posjetitelji trebati pokazati svoje Covid potvrde, odnosno negativne testove, nakon čega će, uz ulaznicu za događaj, ulaziti na taracu, a zabava će se svo vrijeme održavati na otvorenome

Tako je to bilo 2019. na koncertu Morcheebe u Solitudu, ‘korona’ nije bila ni u primisli

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ LUCIJA KOMAIĆ, GORAN MRATINOVIĆ, CELE, CC REVELIN

O

tvorena zabavna, sportska i kulturna događanja bez ograničenja od 1.

srpnja su, odlukom Nacionalnog stožera, a uz predočenje digitalne Covid potvrde, omogućena bez maski i socijalne distance. Tako će svi oni koji imaju dokaz o tome kako su preboljeli Covid-19 ili kako su cijepljeni, što predstavlja Covid potvr-

da te oni koji su negativni na Covid-19, što predstavlja negativni PCR test, moći uživati u zabavama koje će se organizirati i na dubrovačkom području.

Sa zabavama bi ovog ljeta, nakon prošlogodišnje stanke

zbog Covida-19, trebao krenuti i Culture club Revelin.

Tako će se u subotu, 3. srpnja na taraci Revelina održati prvi party nakon duljeg vremena, a zvijezda večeri bit će DJ Eli Brown.

NA REVELIN UZ PCR TEST ILI COVID POTVRDU „Zabava će trajati od 18:00 sati do ponoći, poštujući sve epidemiološke mjere i preporuke Stožera koje su na snazi,“ izjavio je direktor kluba Vlado Raunig.

Kako je najavio, na ulazu kluba će svi posjetitelji trebati pokazati svoje Covid potvrde odnosno negativne testove, nakon čega će, uz ulaznicu za događaj, ulaziti na taracu, a zabava će se svo vrijeme održavati na otvorenome. „Očekujemo dobar odaziv i odličnu zabavu, ali naravno poštujući zadane protokole,“ dodao je Raunig.

Na pitanje namjerava li Culture club Revelin i inače organizirati zabave ovo ljeto, direktor kluba odgovara potvrdno, ali dodaje kako će sve ovisiti o trenutnim epidemiološkim mjerama i općoj situaciji. „Mi smo htjeli krenuti što je to prije moguće, no odluka nije na nama. Svakako plani-

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

15

y, y, svi svi se se nadaju nadaju da da jeto biti ljeto biti u u ponoć ponoć Mnogima su nedostajali ovakvi prizori na Revelinu, ali ove subote kreće zabava

ramo daljnja događanja, no živimo u neizvjesnom vremenu i situacija se može brzo promijeniti što može utjecati i na planove,“ odgovorio je Raunig.

U CELE DJ I ZGODNE PLESAČICE, NO SVE MORA BITI GOTOVO DO PONOĆI Gourment&Lounge Bar Cele također je pripremio zaniml-

jiv sadržaj. Kod njih tako svake večeri nastupa DJ, a vikendom i zgodne plesačice. Vlasnik Tomislav Ivušić kaže kako noću bilježe bolji promet te kako su zado-

Koncert klape ‘Cambi’ bio je sjajno posjećen, dubrovačka publika željna je zabave

voljni, no mjere im ipak ne idu na ruku. „Odavno imamo program, no mjere oko zatvaranja u ponoć otežavaju situaciju. Ljudi kod nas dođu oko 22 ili 23:00 sati i taman kad se opuste, moraju ići doma jer se objekti zatvaraju u ponoć, a dalje nemaju gdje osim po kućama,“ prokomentirao je Ivušić.

Kako kaže, situacija bi se vrlo vjerojatno financijski još teže podnijela bez mjera Vlade, no naglašava i kako se ‚boji da odluka o zatvaranju u ponoć ne bude na snazi cijelo ljeto’, što mnogim vlasnicima objekata nikako ne ide u prilog, kao ni onima koji se žele zabavljati do dugo u noć.

Nastavak na sljedećoj stranici

16

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ŠTO SE TO STRAŠNO MOŽE DOGODITI OD PONOĆI DO DVA? Još jedno popularno mjesto među mladima je i bar ‚Mama’s’ koji je prije nešto više od godinu dana otvoren u Petilovrijencima. Direktor Tomislav Radić također kritizira mjere koje se tiču zatvaranja objekata u ponoć. „Mjere od 1. srpnja popuštaju, no to za nas ne vrijedi jer nismo noćni klub.

Mislim kako bi što prije trebalo produljiti radno vrijeme svim ugostiteljskim objektima kako bismo maksimalno iskoristili ovu sezonu i uspjeli nadoknaditi barem dio onog što je izgubl-

jeno prošle godine. Ne žele svi ići u noćne klubove, neki bi ostali tamo gdje je nešto mirnije. Ne vidim što bi se strašno moglo dogoditi od ponoć do 2:00 sati,“ kazao je Radić dodavši kako je razgovarao s posjetiteljima koji nakon Dubrovnika redovito odlaze u Crnu Goru baš zbog toga što u gradu iza ponoći ništa ne radi.

Iako se radi o baru koji je otvoren u vremenu jedne od najvećih kriza s kojima se svijet susreo, Radić kaže kako su radom zadovoljni, posebno zato što su ‚Mama’s’ brojni prepoznali kao novo mjesto za druženje. „Gosti su nam uglavnom do-

maći jer stranaca, bar ovih koji izlaze navečer, baš i nema,“ kaže Radić. Što se tiče planova za naredno ljeto, nadaju se dobroj sezoni, boljoj od lanjske, uz želju da se produlji do početka studenog. A onda spojiti sa Zimskim festivalom. „Dubrovnik nema široku ponudu što se tiče noćnog života. Dobrih kafića je malo, od klubova imamo jedino Revelin i Banje, ali mislim kako to nije dovoljno i kako je potrebno obogatiti ponudu ako u budućnosti želimo privući veći broj turista od ovog sadašnjeg. Mi smo počeli organizirati zabave na brodu Tirena i mislim kako to

...

ljudima pruža jedan potpuno novi doživljaj. Čujem kako Velika Britanija sve otvara od 17. srpnja i kako je njihov premijer Boris Johnson rekao kako jednostavno moraju naučiti živjeti s Covidom te kako ne žele dopustiti da ljudi stalno žive u strahu. Nadam se kako ćemo i mi krenuti tim stopama uskoro i kako ćemo se vratiti u staro normalno,“ izjavio je Radić poželjevši svim kolegama što uspješniju sezonu bez novih zatvaranja.

ZASAD BEZ LJETA U VALAMARU, ALI MOGUĆA ZABAVNA DOGAĐANJA Kamp Solitudo u kojem su se

ŠTO SE MIJENJA OD 1. SRPNJA? Načelnik Županijskog stožera civilne zaštite Joško Cebalo pojasnio je koje promjene stupaju na snagu od 1. srpnja. „Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja zabranjuje održavanje svih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 100 osoba na jednom mjestu osim ako se ne radi o događajima na kojem sudjeluju samo osobe s digitalnom EU Covid potvrdom, a za koje suglasnost izdaje lokalni stožer civilne

zaštite,“ napominje Cebalo.

Isto tako, pojašnjava kako javna događanja mogu potrajati najkasnije do 24 sata, osim ako se ne radi o javnom događaju ili okupljanju na kojem sudjeluju osobe s digitalnom EU Covid potvrdom, a za koje također lokalni stožer civilne zaštite daje suglasnost.

Cebalo naglašava kako ugostiteljski objekti mogu odrediti radno vrijeme u trajanju od 6 do 24 sata, a održavanje privatnih svečanosti i okupljanja svih vrsta, uključujući i svadbene svečanosti, u ugostiteljskim i drugim objektima dopušteno je uz pridržavanje epidemioloških mjera i ako na nji-

ma nije prisutno više od 30 osoba. „Ugostiteljskim objektima vrste noćni klub, noćni bar, disco-bar i disco klub iz kategorije ‚Barovi’ dopušten je rad i usluživanje svih gostiju bez ograničenja radnog vremena, ali samo na otvorenim prostorima i uz uvjet da je ulazak u njihove prostore dopušten samo osobama koje posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu (gosti, osoblje, izvođači itd.),“ kaže Cebalo.

Kontrolu provedbe ove Odluke provodit će službenici Ravnateljstva civilne zaštite, inspektori Državnog inspektorata, policijski službenici i civilna zaštita.

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

održavala ‚Ljeta u Valamaru’ prije pandemije je bio jedno od nezaobilaznih mjesta ljetnog provoda. Na otvorenom su održani koncerti brojnih hrvatskih, ali i regionalnih zvijezda poput Urbana, Plavog Orkestra, Majki, Hladnog piva, S.A.R.S.-a, kao i svjetski poznate Morcheebe, no ovog ljeta održavanje manifestacije zasad nije u planu. „Trenutno nemamo u planu organizaciju velike manifestacije poput ‚Ljeta u Valamaru’, ali ovisno o epidemiološkoj situaciji i mjerama koje će biti na snazi u nastavku sezone, razmotrit ćemo mogućnost organizacije određenog, manjeg broja događanja zabavnog karaktera u suradnji s vanjskim partnerima,“ odgovorili su iz Valamara. ‚CAMBI’ UVEO U NOVU KONCERTNU SEZONU Dubrovčane je svakako ugodno iznenadio i koncert klape Cambi koji se prošlog vikenda održao na platou Lazareta, u organizaciji Dubrovačke baštine, čime je krenulo još jedno ‚Ljeto u Lazaretima. Ulaz je bio slobodan, no svi posjetitelji morali su doći pola sata prije kako bi zauzeli mjesta čiji je broj zbog epidemioloških mjera bio ograničen.

Katarina Milat Kralj iz Dubrovačke baštine kaže kako su odazivom zadovoljni, a na pitanje planiraju li koncerte u budućnosti, kazala je kako su oni svakako u planu, kao i ostala događanja poput izložbi, no realizaci-

U Cele se može uživati u DJ muzici i izvedbama zgodnih plesačica

ja svakako ovisi o mjerama, epidemiološkoj situaciji, ali i ishodima pregovora koji su u tijeku.

Bez obzira na to što ograničenja traju i dal je, mnogima će noćna događanja ovog ljeta, nakon

cjelogodišnjeg izostanka, predstavljati korak naprijed ka starom normalnom. Što svakako ohrabruje i veseli.

17

18

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DEBOTO POVRATAK U NORMALU

OTVARANJE IGARA vra Vlaha, publici će treba „ZA PRISUSTVOVANJE CEREMONIJI bit će potrebna EU digitalna COVID potvrda koja dokazuje cijepljenje, negativan rezultat testa ili oporavak od infekcije, a koja će se na razini Europske unije početi primjenjivati od 1. srpnja,“ poručuju iz Igara IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

odizanjem zastave Libertas na tvrđavi sv. Ivan svečano su otvorene prošlogodišnje, 71. Dubrovačke ljetne igre. Otvaranje je, zbog Covid mjera, održano u nešto drugačijem tonu, ne ispred crkve sv. Vlaha, kako se to običava, nego u Portu.

Publika je bila smještena na rivi od Peskarije do ponte od Svetog Ivana prema Porporeli te na zidinama od Svetog Ivana do galerije Dulčić Masle Pulitika. Stajaća mjesta su bila označena znakom ‘X’ za dvije osobe uz propisani razmak. Gledatelji su otvaranje mogli pratiti i sa svojih plovila na vezu, a dio njih je bio doplovio u luku s barkama. No, ove godine željno iščekivano otvaranje će se održati na svom starom mjestu, što su za Dubrovački dnevnik potvrdili iz Igara.

NA OTVARANJE CIJEPLJENI, ‘NEGATIVNI’ ILI ONI KOJI SU PREBOLJELI „Svečano otvaranje 72. Dubrovačkih ljetnih igara održat će se 10. srpnja na tradicionalnoj pozornici ispred crkve sv. Vlaha, a ceremoniju će režirati Hrvoje Korbar.

Tom prilikom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom ravnat će Stjepan Vuger, a pridružit će im se Percussion Club, uz sudjelovanje Festivalskog dramskog ansambla te Folklornog ansambla Linđo,“ odgovorili su iz Igara na upit Dubrovačkog dnevnika.

No, neće baš sve biti kao što je bilo onda dok je trajalo ‘staro normalno’ pa će svi oni koji žele gledati otvaranje iz publike morati imati važeću potvrdu. „Za prisustvovanje ceremoniji bit će potrebna EU digitalna COVID potvrda koja dokazuje cijepljenje, negativan rezultat testa ili oporavak od infekcije, a koja će se na razini Europske unije početi primjenjivati od 1. srpnja,“ stoji u odgovoru Igara.

PREDSTAVE, KONCERTI I OSTALA DOGAĐANJA BEZ POTVRDE Sve navedeno vrijedi samo za ceremoniju otvaranja dok će se događanja u sklopu ovogodišnjeg programa Igara održavati bez predočenja o Covid potvrdi iz jednostavnog razloga jer će se u sklopu njih moći osigurati

održavanje socijalne distance i ostale mjere zaštite od Covida-19. „Programi 72. Dubrovačkih ljetnih igara odvijat će se sukladno Preporukama za sprječavanje zaraze COVID-19 tijekom održavanja profesionalnih umjetničkih izvedbi, kulturnih programa i manifestacija koje je HZJZ

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

aća se ispred svetog ati Covid potvrde ...

Za svaku izvedbu vodit će se evidencija osoba koje sudjeluju u programu kao i evidencija gledatelja od kojih će se već pri kupnji ulaznica zatražiti da ostave svoje ime, prezime i kontakt broj

objavio 27. svibnja a prema kojima je za publiku na programima niskog rizika, što programi na 72. Igrama jesu, dovoljno održavanje fizičke distance od jednog sjedećeg mjesta uz obvezno nošenje maski,“ odgovorili su iz Igara.

No, dodaju kako će se za svaku izvedbu voditi evidencija osoba koje sudjeluju u programu kao i evidencija gledatelja od kojih će se već pri kupnji ulaznica zatražiti da ostave svoje ime, prezime i kontakt broj. Festivalske blagajne će imati postavljene zaštitne pregrade između blagajnika i posjetitelja te će se osigurati be-

Lani je otvaranje zbog Covida održano u Portu

skontaktno plaćanje i dezinfekcijska sredstva.

ULAZNICE SU VEĆ U PRODAJI, SNIŽENE I DO 50 POSTO Inače, svi oni koji žele gledati program Igara, svoje ulaznice mogu kupiti već sada. Ulaznice za više od 60 dramskih, glazbenih, plesnih i drugih događanja dostupne su online na mrežnim stranicama festivala www.dubrovnik-festival.hr te putem servisa www.ulaznice.hr, ali i na blagajni u Festivalskoj palači

koja je otvorena svakim danom od 10 do 18 sati. „Vodeći računa o ekonomskoj situaciji uzrokovanoj pandemijom, cijene ulaznica ostaju značajno smanjene, pa i do 50 posto kao i lani, a uz kupnju ulaznica Mastercard i Maestro karticama online ili na blagajni ostvaruje se 10 posto popusta te je za iznose iznad 500 kuna omogućeno obročno plaćanje. Kupnjom ulaznica za dvije dramske, odnosno tri glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za jedan re-

prizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru, a studenti uz predočenje X-ice ili ISIC-međunarodne studentske iskaznice mogu ostvariti popust od 10 posto na maksimalno dvije ulaznice po izvedbi,“ priopćili su iz Igara.

Blagajna Igara u Festivalskoj palači otvorena je svakim danom od 10 do 18 sati, a od 1. srpnja od 9 do 21:30 sati. Ulaznice će biti dostupne i na lokacijama izvođenja programa, dva sata prije početka izvedbi.

-

19

20

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ŠEF PROMETNE POLICIJE DUBROVNIK ANTE VULETIĆ

‚ČESTO NAS KRITIZIRAJU, proračun, nego spriječiti ‚U ovom poslu se zaista svega nagledate. Gledate nesreće, gledate obitelji koje su zavijene u crno.

Pokušavam se s tim nositi, već sam 30 godina u ovom poslu, ali svjestan sam kakvim tragedijama svjedočim.’

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

„M

islim da su Dubrovčani dobri vozači, izuzev pojedinih vozača mopeda i motocikala koji odskaču”, riječi su koje nam je izrekao načelnik Postaje

prometne policije Dubrovnik Ante Vuletić s kojim smo popričali upravo na temu prometa u Dubrovniku.

Upravo je vožnja motociklima i mopedima ono što smatra potencijalnim generatorom problema na gradskim prometnicama. Objašnjava kako pod ingerencijom Postaje prometne policije Dubrovnik nije samo uže po-

dručje Grada Dubrovnika, nego i cijelo područje od granice s Crnom Gorom pa do granice s Bosnom i Hercegovinom.

To je oko 130 kilometara državnih cesta, kao i 115 do 120 kilometara županijskih cesta, oko 100 kilometara lokalnih cesta i blizu 500 kilometara nerazvrstanih cesta.

- Logično, na cijelom tom području, dolaskom toplijeg vremena, odnosno početkom turističke sezone, sve više je mopeda i motocikala na prometnicama. Inače, na postajnom području postoji deset tisuća registriranih mopeda ili motocikala, ali na taj broj treba nadodati sve one koji pristižu iz okolnih županija. Ova i veći dio prošle godine je obilježio COVID, pa ih ne možemo komparirati s prošlim godinama, posebno s 2019. godinom kad je konstantno rastao promet, ali možemo govoriti o prvih šest mjeseci ove godine – kaže Vuletić.

Dodaje kako je na području postaje zabilježena 31 prometna nesreća, u kojoj su sudjelovali mopedi ili motocikli u kojima je 11 osoba teže,

“

To je skupina sudionika u prometu koji nerijetko vozeći čine prometne prekršaje, pretjecanjem preko pune linije, nepropisnim obilaženjem s lijeve i s desne strane, zaobilazeći druge iznenade druge sudionike u prometu, pa je mogućnost reakcije vozača gotovo minimalna. Zato i dolazi do prometnih nesreća te zato nažalost i ova skupina vozača najviše stradava u prometu. - govori.

a 14 ih je lakše ozlijeđeno.

Također kaže kako je trend i povećane vožnje biciklom te je ove godine zabilježeno pet prometnih nesreća biciklista, gdje su tri osobe teže, a dvije lakše ozlijeđene.

Vuletić dodaje da su vozači mopeda ili motocikala „posebna skupina u odnosu na ostale vozače”.

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

21

, ali nije nam cilj puniti prometne nesreće’ - To je skupina sudionika u prometu koji nerijetko vozeći čine prometne prekršaje, pretjecanjem preko pune linije, nepropisnim obilaženjem s lijeve i s desne strane, zaobilazeći druge iznenade druge sudionike u prometu, pa je mogućnost reakcije vozača gotovo minimalna. Zato i dolazi do prometnih nesreća te zato nažalost i ova skupina vozača najviše stradava u prometu – pojašnjava.

Dodaje kako Policijska uprava dubrovačko-neretvanska naglasak stavlja na edukaciju, od najranijih dana, kroz vrtiće, osnovne i srednje škole, a kasnije i u autoškolama.

- Čini mi se da ipak edukacija u autoškolama treba biti bolja u smislu posljedica neodgovorne vožnje - rekao je Vuletić, koji je istaknuo kako je ova Policijska uprava provela više preventivnih, nego represivnih akcija.

- Imali smo zadnjih dana represivne akcije, kad smo uvidjeli da je broj prometnih nesreća u porastu. Te akcije su polučile rezultate, utjecalo se na svijest vozača, činjenica je da su bile najavljene i samim tim je jasno da naš krajnji cilj nije punjenje državnog proračuna već smanjenje broja prometnih nesreća, što je uostalom i

Ante Vuletić

mjerilo našeg rada. Naš prioritet je smanjiti broj prometnih nesreća i broj smrtno stradalih i ozlijeđenih osoba. Sve naše aktivnosti usmjerene su upravo u tom pravcu – kaže Vuletić.

- U ovom poslu se zaista svega nagledate. Gledate nesreće, gledate obitelji koje su zavijene u crno. Pokušavam se s tim nositi, već

sam 30 godina u ovom poslu, ali svjestan sam kakvim tragedijama svjedočim - kazao je Vuletić koji dodaje kako je postalo normalno kršiti pravila, a sve kako bi se ubrzala procedura dolaska od točke A do točke B. ‚’To je postalo normalno i kod savjesnih vozača, dakle kršiti pravila. Ali, to nije normalno jer se tako ugrožava život

sebi i drugima - naglasio je Vuletić te ispričao kako je baš prošloga petka zaustavio jednog mladića na Pošti Lapad.

- Pitao sam ga zašto pretječe preko pune linije, on me pitao hoće li čekati u koloni?! Pa

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

‚Postalo je normalno kršiti pravila, a sve kako bi se ubrzala procedura dolaska od točke A do točke B. To je postalo normalno i kod savjesnih vozača, dakle kršiti pravila. Ali to nije normalno jer se tako ugrožava život sebi i drugima’

kažem mu je li vidi da je puna linija, a on me pitao: „Pa nećete me valjda zato kazniti?”. Meni je to neshvatljivo, on je kupio motor, ne da poštuje pravila, kao što to radimo vi ili ja, nego da dođe negdje za onoliko vremena koliko je sebi odredio, a pritom ga nije briga za prometni znak ili za punu liniju i što je najgore hoće li on ili netko drugi zbog toga nastradati – rekao je Vuletić.

Inače, kad se dogodi prometna nesreća, zna se čuti, kao u smislu, da su na očevid došla tri, četiri policijska automobila, uz pitanje - gdje su oni prije nesreće?

- Policija se kritizira, i kad nešto dobro, i loše napravi, ali mi nismo vidovnjaci da možemo sve predvidjeti. Radimo kako mislimo da najbolje znamo, temeljem analiza i statističkih podataka pokrivamo kritična mjesta s policijskim službenicima.

Ne možete predvidjeti gdje će se nešto točno dogoditi, ne možete biti na svakom mjestu, ali nastojimo što više toga pretpostaviti temeljem analiza prethodnih događaja - riječi su Ante Vuletića.

Pitamo ga i misli li da bi trebalo uvesti neka nova prometna rješenja, kako bi se promet ubrzao, ali i kako bi se dobilo i na sigurnosti.

- Neka svoja promišljanja smo iznijeli gradonačelniku Matu Frankoviću još 2019. godine uz Odbor za promet, ali u međuvremenu je Covid napravio svoje. Sad su ona na čekanju. Ali mislim da ova gradska uprava ima dobre ideje, uvažavaju prijedloge stru-

ke - rekao je te naveo o kojim je rješenjima bilo riječi.

- Radilo se o projektima Zagrebačke ulice, Pila, užeg i šireg područja gdje je benzinska postaja pod Dubom, onda i skretanje na predjelu između Opće bolnice Dubrovnik i Ulice Iva Vojnovića. Tu je i gornji dio Batale, ulicu bi malo trebalo relaksirati, ta ulica je pretvorena u jednu kolničku traku zbog parkinga.

Vidjet ćemo što će tu biti, ovisi i o financijskoj situaciji. - objasnio je.

Za kraj, pitali smo ga i što misli o Viber i Facebook grupama Radarska kontrola gdje vozači jedni drugima govore gdje se policija nalazi.

- Meni je to pozitivno. Jako

dobra grupa. Mislim da je ona jednog preventivnog karaktera, dobro je da to postoji. Svrha prevencije se postiže, volio bih da ima više takvih grupa - zaključio je načelnik Postaje prometne policije Dubrovnik Ante Vuletić.

...

‚Radarska kontrola je jedna jako dobra grupa, preventivnog karaktera i mislim da se ta svrha postiže. Volio bih da ima više takvih grupa.’

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

23

LJETNE AKTIVNOSTI

Odzvonilo komarcima, Sanitat kreće sa zamagljivanjem Raspored aktivnosti od 5. do 15. srpnja DAVOR JAVOROVIC/PIXSELL

D

ruštvo SANITAT DUBROVNIK d.o.o., Dubrovnik obavještava građane da će provoditi adulticidnu dezinsekciju metodom hladnog zamagljivanja (ULV).

Zamagljivanje će se provoditi po sljedećem rasporedu po danima: 5. srpanj 2021. – naselje Nuncijata, Kantafig (Gruška obala), ulica Andrije Hebranga sa sporednim ulicama : I.G.Kovačića, Sv. Križa, Generala J. Bobetka, Od Gaja,Gornji Kono, Vladimira Nazora i Vukovarska ulica sa sporednim ulicama (Obuljenska, N.Nodila, Od Gale, Šipćine), Obala S.Radića sa sporednim ulicama, te park Luja Šoletića.

6. srpanj 2021. - područje Lapada (1. dio) i to ulice: Nikole Tesle, Lapadska obala, Šetalište Kralja Zvonimira, Iva Dulčića (uključujući i sve sporedne ulice u naseljima Orsan, Solitudo i Babin Kuk), zatim Kardinala Stepinca, Kralja Tomislava, Ispod Petke, Masarykov Put, Od Sv. Mihajla,Od Batale uključujući

i sve sporedne ulice na ovom području kao i područje Opće bolnice Dubrovnik s ulicama Dr. A. Šercera i Josipa Pupačića 7. srpanj 2021. – područje Lapada ( 2. dio) ulica Iva Vojnovića s naseljima Hladnica i Čokolino, područje Gospinog Polja i Gorice Sv. Vlaha, Pera Čingrije, Dr. A. Starčevića uključujući i sve sporedne ulice koje pripadaju kotaru Montovjerna (Bana J. Jelačića, Kneza Branimira, Gabra Rajčevića) 8. srpanj 2021. – Bosanka, Šumet, Knežica, Čajkovići, Sustjepan zatim područje Pila i Ploča i to sljedeće ulice: Zagrebačka, P. Krešimira IV, Zlatni Potok, Frana Supila, Sv. Ja-

kov, Iza Grada, Branitelja Dubrovnika, Gradac, Splitski put uključujući sve sporedne ulice na ovom području.

9. srpanj 2021. U 19.00h otočić Blato u Komolcu (barka) 9. srpanj 2021. Prijevor, Dračevo selo, - područje Nove Mokošice sa svim sporednim ulicama, obala uz rijeku Omblu (Donje Obuljeno, Rožat i Komolac) 12. srpanj 2021. Osojnik, Pobrežje, Stara Mokošica, Mirinovo, Lozica, Vrbica, Štikovica, Veliki i Mali Zaton 13. srpanj 2021. Orašac, Trsteno, Brsečine i Dubravica 14. srpanj 2021. Ljubač, Gromača, Riđica, Mrčevo i Kliševo

15. srpanj 2021. Otok Šipan, Otok Lopud Iz Sanitata skreću pažnju građanima, posebno onima koji boluju od astme ili drugih bolesti dišnih organa, da za vrijeme zamagljivanja zatvore vrata i prozore. Također upozoravaju vozače na povećani oprez u prometu za vrijeme trajanja akcije.

Posebno se upozoravaju pčelari da za vrijeme zamagljivanja drže pčele u košnicama, dok se u potpunosti ne raziđe insekticidna magla.

U slučaju nepovoljnih klimatskih prilika, kao što su kiša ili pojačan vjetar, akcija se odgađa za sljedeći dan.

24

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Satira

PRIČA IZ KOMUNE

VLASNIK dubrov priznao: ‚Ja sam Svaka ovisnost je škakljiva i teška, pa tako i ona o betonu MARO MARUŠIĆ

I

ako je klima neumorno zujala, zrak u prostoriji bio je masivan, doslovno te mogao opaliti svojom težinom. Valjda je upio svu negativnu energiju ljudi koji nervozno sjede na stolicama postavljenima u krug, pa ih je još jače pritiskao. U

sredini, okružen pognutim glavama, u košulji dugih rukava sjedio je prosijedi lik koji je okupljenima davao riječ.

Nakon što rukom pokaže na jednu gospođu, ona ustane, zakašlje se i ponizno reče: -I’m Judy, and I’m alcoholic!

-Hallooooooooooouuuu Judy! – zaderu se okupljeni u jedan glas.

Judy ispriča svoju storiju o

višegodišnjem druženju s bocom, kako su se upoznali, što su radili, kada su stigli bijeli miševi… Na kraju izlaganja zaplače kao ciklona u Tropima.

Potom prosijedi profesor da riječ sredovječnom muškarcu. Ovaj se ustane sa stolice i stane zamuckivati.

-I’m John, and I’m gambling man! – jedva izgovori, a profesoru kroz glavu protutnjaju lyricsi Animalsa…

My mother was a tailor She sewed my new blue jeans My father was a gambling man down in New Orleans … dok ga ostala balica otpozdravlja s dugouzlaznim Hallooooooooooouuuu.

SVJETSKI POZNATA KOMUNA John pripovjedi svoju priču o višegodišnjem druženju s ruletom, kako su se upoznali u Las Vegasu, što su radili u New Orleansu, kada su stigli kamatari u novim plavim rebatinkama… Na kraju izlaganja zaplače kao monsun u Indoneziji.

Potom profesor psihologije da riječ gospodinu koji je u ovu svjetski poznatu komunu stigao iz dalekog Dubrovniku.

Gospar se ustane sa stolice,

...

Dosta, dosta, smirite se – reče profesor – Ima za sve lijeka, pa i za ovo. Ovako ćemo lijepo. Ako već morate betonirati, onda to možete činiti i na nekim drugim dijelovima svijeta, a ne nagrđivati Dubrovnik.

Znate veliki je ljudski mit da je priroda svuda lijepa. Uzmite kao primjer Hercegovinu ili Dalmatinsku zagoru.

Tamo je priroda, da ‚prostite, napravila sve od k*rca

namjesti očale, pa reče: -My name is Zovko, Dennis Zovko, I’m concrete addict!

-Hallooooooooooouuu Zouvkooouuuu – pozdrave ga okupljeni, a profesor ga stane u čudu gledati. Nikad mu se nitko u čitavih 30 godina psihološkog rada nije obratio s ovom dijagnozom.

-What a fuck! – pomisli – Što li ovoga muči?

Odmah ga upita da pojasni što, pobogu, pod tim pojmom ‚concrete addict’ podrazumijeva?

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Satira

25

vačkog resorta m ovisnik’ -Kako što se podrazumijeva? – začudi se Dennis – Pa upravo ono što znači. Ja sam ovisnik o betonu.

Začuje se žamor među okupljenima, čak i ponešto smijeha, postalo im je jako zanimljivo. Uvijek slušaju o pijancima, kockarima, narkomanima, prostitutkama, ali za ovakav slučaj nikad nisu čuli.

TRESEĆA TORNA -Palim se na beton – krene objašnjavati Zovko – Čim se ujutro probudim stanem razmišljati što bih danas mogao betonirati. Hoću li dignut još jedan kat ili ću građevinu proširiti u stranu? Ako slučajno ugledam neko stablo, odmah me pojede nervoza i stanem vrtjeti u glavi kako bi bilo lijepo zavrtjeti malo cementa u miješalici i poslati prirodu u povijest, razumijete?

-Vi ste vlasnik neke građevinske firme? – upita profesor.

-Ne, ja sam vlasnik hotelskog resorta u Dubrovniku.

-Aha, razumijem – uzvikne profesor – znači svako malo proširujete taj svoj resort, je li?

-Tako je!

-Pa na što to liči? – reče profesor neprofesionalno i nasmije se – sigurno kao favela u Rio de Janeiru.

Zovku se stisne u grudima.

Najradije bi ga opalio šakom. On boluje od predoziranja betonom, a ovaj ga zajebava.

-Lako se vama zezati s bolesnim ljudima.

-Oprostite, gospar, molim vas da mi oprostite. Meni je

ovo sve novo, pokušavam shvatiti što vam se događa u glavi. Znači vi hoćete reći da jednostavno morate nešto betonirati, uopće nema veze je li postoji realna potreba za tim?

-Gledajte, meni ovisnost o betonu radi probleme u životu. Mislite da se mojim gostima uopće sviđa ovakav preizgrađeni resort?

-Da, da to je onda veliki pro-

blem, shvaćam vas. Vi znači betonirate i u srcu sezone kada su vam hoteli puni gosta?

-Betoniram uvijek, naravno, i u srpnju, i u kolovozu, i u rujnu. Gost se ujutro digne i pije kafu na balkonu, a ja dove-

Nastavak na sljedećoj stranici

26

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Satira

dem tešku mehanizaciju i imam apstinencijsku krizu sve dok ne začujem tornu kako trese. E onda sam napokon opušten.

-Pa što vam gosti na to kažu?

-A nisu baš zadovoljni, ali što im ja tu mogu?

-A vlasti vam uredno daju dozvole za sve te vaše betonske radove?

-Ne baš sto posto, ali za veliku većinu, da.

PROZIVANJE NOVINARA -Kakvi su luđaci te vlasti u Dubrovniku, nisu normalni! Tjeraju vas GUPom dublje u ovisnost, sve na papiru le-

galno, a u stvarnosti problem – nasmije se profesor, pa odmah priupita - Znači imate i nešto bespravnih radova?

-Nešto malo. Ne razumijem građevinsku inspekciju. Piše mi kazne zbog nelegalnih radova, a uopće ne razumiju da je meni potrebna pomoć. Vidite vi koja je to tabu tema u Dubrovniku. Nisam ja jedini kojemu je potrebna medicinska skrb. Ima u Dubrovniku jako puno bolesnika o betonu, čak mi se čini da to nema nigdje drugo na svijetu, bar u tolikoj mjeri.

A šupci novinari stalno nešto pišu i prozivaju nas. Ne kontaju da se radi

o bolesti. Umjesto da nam pomognu, oni nas još dublje guraju u pakao betona. Ja kad vidim tekst u novinama o lošem GUP-u, najradije bih sjeo u bager i iskopao brdo, razumijete?

Profesor nije baš razumio. Iskreno govoreći nije kontao apsolutno ništa.

Dennis Zovko nastavio je s monologom.

-Zamislite kakva je to bolest. Vidite bonacu na moru, ali ne možete se veseliti i uživati. Ja bih, razumijete, najradije cimentao more.

-Da otočani ne plaćaju vapore? – odere bazu jedan od okupljenih, inače đankoza po zanimanju.

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

...

Palim se na beton – krene objašnjavati Dennis Zovko – Čim se ujutro probudim stanem razmišljati što bih danas mogao betonirati. Hoću li dignut još jedan kat ili ću građevinu proširiti u stranu? Ako slučajno ugledam neko stablo, odmah me pojede nervoza i stanem vrtjeti u glavi kako bi bilo lijepo zavrtjeti malo cementa u miješalici i poslati prirodu u povijest, razumijete?

-Dosta, dosta, smirite se – reče profesor – Ima za sve lijeka, pa i za ovo. Ovako ćemo lijepo. Ako već morate betonirati, onda to možete činiti i na nekim drugim dijelovima svijeta, a ne nagrđivati Dubrovnik. Znate veliki je ljudski mit da je priroda svuda lijepa. Uzmite kao primjer Hercegovinu ili Dalmatinsku zagoru.

Tamo je priroda, da ‚prostite, napravila sve od k*rca. Nije se nimalo potrudila, kao da joj se nije dalo. Onaj kamenjar je, priznat ćete, ružan kao klima u Yakutsku. Vidite, ni u Sibiru se priroda nije proslavila s klimom i ljepotom okoliša.

Znači, moj vam je savjet da ako već morate betonirati, ako ste ovisni o cementu i miješalici, onda ‚ajdete upražnjavati te vaše fetiš nagone u neku ružnu prirodu, a nemojte u Dubrovniku, razumijete? – istakne profesor, pa odmah potom zaključi: -A, naravno, uvijek se u liječenju svih ovisnosti, pa tako i one o betonu, možete okrenuti vjeri!

-Hareeee Betoooooon Hareeeee Ciglaaaaa… – zapjevaše skupno vitezovi stolica ukrug.

28

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

‚ATOMI I MOLEKULE ŽIVOTA’

AKADEMSKI KIPAR IVAN KUJUNDŽ i poručio: „Ovo je za nas koji želim „Zanimljivo je to gibanje, taj nemir... Podsjeća me to na umjetnički nemir, a to je sloboda. Možda jedan bijeg u kozmos arta,” kazao je autor izložbe IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

D

ržavni arhiv u Dubrovniku ugostio je izložbu pod nazivom „Atomi i molekule života”, renomiranog akademskog kipara Ivana Kujundžića koja je otvorena u utorak navečer u Sponzi.

Molekula je prva u seriji znanstveno inspiriranih djela koje nam je kipar Kujundžić predstavio u svome

sves­tranom opusu. Skulptura molekule vode, znanstveni model koji nas podsjeća na satove kemije i fizike je novi umjetnički oblik u kojem sjajne blještave sfere predstavljaju zorno trodimenzionalni umjetnički obliko­van model atoma kisika i vodika koje je Kujundžić tako pravilno sjedinio u molekulu vode. Umjetnost može biti ne samo lijepa nego i znanstveno poučna, u objektima i površinama koje u kontekstu obuhvaćaju gledatelja, koji

ne mora imati dublja znanstvena znanja.

IZRAVNAO MOLEKULU H2O „Ovo je moja prva samostalna izložba u Dubrovniku i veseli me što se čini kako je prva ove naravi. Radi se o izložbi kroz koju se prožimaju i znanost i umjetnost. Tema je nesvakidašnja, ali mi se učinila zanimljiva tako da sam s nekolicinom svojih prijatelja znanstvenika razmišljao

o molekulama u likovnom smislu. U tom smislu sam i oblikovao, posve neopterećen zakonitostima molekula i njihovih spojeva iako imaju neku živu analogiju. Možda je zanimljiva molekula H2O koja je na 104,5 ili 104,9 stupnjeva pa sam se poigrao i malo sam je izravnao,” kazao je Kujundžić.

Njegove su molekule rađene u kombinaciji drveta i aluminija, ali ima i kamena. „Bilo je teško u ovim, rekao bih, neprilikama doći iz Zagreba, bio je i kratak vremenski rok, ali mislim da će publika biti zadovoljna,” izjavio je.

Izložba je, svakako, neobičan spoj znanosti i umjetnosti, a na pitanje kako je došao na ideju o realizaciji, umjetnik se našalio.

Ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić sa sinom te liječnicima Srećkom Ljubičićem i Marijom Wokaunnom

„Svi mi kojima kemija nije išla imali smo neki kompleks da se u tom smislu popravimo ili ostvarimo bolju ocjenu. Šalim se, ali volim s profesorima razgovarati na ovu temu. Prije svega me privukla likovnost tih molekula, to gibanje. Jer zanimljivo je to gibanje, taj nemir... Podsjeća me to na umjetnički nemir, a to je sloboda. Možda jedan bijeg u kozmos arta,” kazao je.

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

29

ŽIĆ otvorio interesantnu izložbu mo popraviti ocjenu iz kemije“ KULTURNA DOGAĐANJA KAO SIMBOL OPORAVKA Prijatelji znanstvenici su, kaže, ugodno iznenađeni njegovim radom. „Svakako, ima i onih koji bi htjeli da izgleda nešto realističnije, ali umjetnost je igra s oblicima, formama i sadržajima pa sam i ja nastojao biti jedan zaigrani umjetnik i iskoristiti svoju umjetničku slobodu,” dodao je.

Na pitanje hoće li biti nastavka izložbe, autor odgovara potvrdno, ali odaje i kako je dio izložbe i instalacija koju je danas oblikovao. „Danas je ovdje nastala živa instalacija koju sam u Sponzi postavio. Nadam se da će svoje mjesto naći u jednom od dubrovačkih parkova ili trgova. Bilo bi mi jako drago, grad tome i služi - da se razvija njegova kultura i urbanost. A gd-

Mato Franković, Nikolina Pozniak i Ivan Kujundžić

je ćete veće urbanosti i kulture nego u Dubrovniku što se toga tiče. Ovo je svjetski grad,” kazao je Kujundžić.

Ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikoli-

Instalacija koja je nastala na dan otvaranja izložbe u Sponzi

na Pozniak smatra kako je baš Sponza idealno mjesto za održavanje ove izložbe. „Državni arhiv zaista ima čast ugostiti akademskog kipara, gospodina Kujundžića u našem prostoru gdje vidimo kako upravo njegov izričaj atoma i molekula života zaista pristaje prostoru palače Sponza. Vrlo fluidno ovi atomi plove prostorom atrija palače Sponza. Izložbu bih opisala kao spoj znanstvenog i umjetničkog opusa, pa čak i povijesnog, ako atome možemo promatrati u tom kontekstu,” izjavila je Pozniak.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Mato Franković. „Ovo je druga izložba koju otvaramo u posljednje vrijeme. Činjenica je kako je kultura uvijek pokretač svega tako da ona zapravo unosi živost nakon dugo vremena, čak 15 mjeseci korone i socijalnog distanciranja. Vraća se život u Grad, kao i kulturna događanja što je dobar simbol oporavka koji dolazi korak po korak,” izjavio je Franković koji je zahvalio umjetniku na dolasku i izrazio želju da izlaže u gradu i u budućnosti.

30

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zaustavljeni trenutak

KO JE MOGA ZAMISLITI LANI, D Jesenice i Novalja Stara Tu su kuće za malo para Kroz Peristil nema više ture Sad je gladan mali vodič Jure Na Stradunu suvenirnica bila Puno eura korona odnila Oj Neretvo teci niza stranu Nosi turiste plavome Jadranu Ko je moga zamisliti lani Da će prazni biti apartmani Tko bi reka, jeba li ga ćaća Da ćemo ostat bez gaća Gospe sinjska ako si u stanju Uzmi koronu, vrati nas blagostanju Oj covide, jeba ti pas mater Ekonomija nam je opet krater Sjajna zvijezdo iznad Markotićke Odosmo u tri lijepe pičke Autor pjesme: Turistička agencija Thomson (Godišnjica objave pjesme, a skoro ništa se nije promijenilo).

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zaustavljeni trenutak

31

DA ĆE PRAZNI BITI APARTMANI

32

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

DAVOR NAKIĆ, BIVŠI NOGOMETAŠ

‚GOŠK i Dubrovnik trebali su se spojiti puno prije osamdesetih godina’ DAVOR NAKIĆ, bivši nogometaš GOŠK-a i Dubrovnika, priča nam o uspjesima i anegdotama dvaju dubrovačkih nogometnih klubova tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina MARO MARUŠIĆ PRIVATNI ARHIV

D

avor Nakić dugi niz godina bio je sjajan nogometaš GOŠK-a, a potom kratko vrijeme i Dubrovnika. Igrao je tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina kada su dubrovački klubovi ostvarili niz zapaženih rezultata.

Prisjećamo se tih vremena i brojnih zanimljivosti.

Kako ste uopće počeli trenirati nogomet i kakvi su bili prvi treninzi?

Počeo sam kasno 1958. godine, s 12 godina. Moj prvi juniorski trener bio je Mario Hure. Na početku je to bilo čisto druženje. Prve treninge nismo imali na igralištu nego smo trenirali na prostoru ondašnjeg Bulevara u Lapadu gdje su bili maslinici i livade, tzv. Kurtelino. Kada je došao Jozo Matošić iz Splita donio je sa sobom Hajdukove metode treninga gdje su se onda brusili prvenstveno tehnika, a

manje se radilo s kondicijom.

Kondicijske treninge odnosno trčanje održavali smo na plaži u Uvali Lapad ili na Petki. Nakon treninga bi nam oružar dundo Miše Zmajić (bio šumar na Petki) dao kruh s maslom i čaj. Inače volio je nama djeci pričati lovačke priče, tako nam je jednom zgodom kazao kako njegov pas lovi hobotnice po Uvali Lapad (smijeh). Moram spomenuti još oružare Ranka Kapovića, Joza Petkovića koji bi kuhao grah i kobasice pridošlim igračima. Bio je i klupski restoran kojeg je držao Niko Zvrko. Jednom zgodom je Zvrko servirao Anti Golijanu jastoga nakon što je ovaj na utakmici s Lovćenom postigao dva pobjednička gola. Nama su svlačionice u to vrijeme bile u kući gdje je sad restoran Pantarul.

Prvo igralište GOŠK-a nije bilo na Lapadu?

Ne, prvo igralište je bilo na Gruškom polju ispred Duhanske stanice gdje je sad bazen. GOŠK je prve svoje uta-

kmice igrao u Gružu. Poslije je igralište bilo u Negrinija gdje je danas studentski dom. To

je tada bio teren u privatnom vlasništvu, čak je imao i atletsku stazu.

...

ZAŠTO JE DANAS NOGOMET NA NISKIM GRANAMA U DUBROVNIKU? Zato jer nogomet u Dubrovniku vode ljudi koji ne znaju puno o nogometu. Niti su bili igrači, niti znaju voditi klub za razliku od onih prije poput Mata Bazdana ili Marija Golušića.

Spomenuo bih predsjednike klubova. Kada sam došao 58. u GOŠK, prvi čovjek kluba je bio Simo Opalić. Poslije njega je došao Ante Božinović, direktor Elektrojuga, potom Golušić i Bazdan, direktor Hidroelektrane Plat gdje je zaposlio

puno igrača. Zamijenio ga je Milan Novak, koji je bio njegov zamjenik u Hidroelektrani, a kasnije i direktor.

Poslije su još došli Teo Milković, Frano Lubura. U vrijeme spajanja klubova predsjednici su bili Teo Milković (GOŠK) i Miše Zvone (Dubrovnik). Oni su napokon shvatili da dva kluba ne mogu opstati, pa su se ujedinili što je polučilo sjajne rezultate osamdesetih kada je GOŠK-Jug zamalo ušao u prvu jugoslavensku ligu.

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

33

DAVOR NAKIĆ U GORNJEM REDU PRVI S DESNA - GOŠK s početka 70-ih – stoje, s lijeva na desno: trener profesor Milivoj Minja Petković, Marijo Marušić, Mato Beus, Slavko Jović, Roko Dragošević, Davor Nakić, čuče: Boris Kumer, Niko Serdarević, Mario Bonić, Muharem Kočić, Fajra Bajramović i Marko Pehar

Koji su bili najveći uspjesi GOŠK-a šezdesetih i sedamdesetih? Čak tri puta smo igrali kvalifikacije za ulazak u jedinstvenu jugoslavensku drugu ligu, koja je po snazi vjerojatno bila jača nego današnja prva hrvatska liga. Nažalost, nismo uspjeli, iako smo svaki put bili blizu.

Valja kazati da je i Dubrovnik dvaput bio u kvalifikacijama.

U Kupu Maršala Tita također ste ostvarili veliki uspjeh.

Bilo je to ako se ne varam početkom sedamdesetih.

Došli smo do četvrtfinala gdje smo izgubili rezultatom 1:0 od Željezničara koji je tih godina bio jedan od najboljih klubova Jugoslavije s puno repre-

zentativaca. Prije utakmice sa Željezničarom pomeli smo na Lapadu strašno jakog Veleža s 4-0. Za Velež je tad igrao poznati BMV tercet – Bajević, Marić i Vladić. Inače, bio je pun stadion, a na toj sam utakmici postigao dva gola. To mi je jedan od najdražih trenutaka u karijeri uz onaj kada sam igrao za juniorsku reprezentaciju Hrvatske. Samo dva igrača s juga Hrvatske bila su u toj generaciji koju je vodio Domagoj Kapetanović – Bartul Kaleb iz Neretve i ja iz GOŠK-a. Ostali igrači su bili iz Hajduka, Dinama i Varaždina.

Zašto je mali grad poput Dubrovnika imao dva kluba, umjesto jednog koji bi sigurno bio jači i rezultatski uspješniji? Zbog če-

ga puno prije nije došlo do ujedinjenja nego se čekalo sve do osamdesetih godina?

Nije bilo ujedinjenja jer je rivalitet dva kluba bio veliki, ali istovremeno i korektan. Za GOŠK je pretežno navijala radnička klasa iz Gruža, došljaci, a za Dubrovnik starosjedioci. Oni su većinom bili iz stare gradske jezgre i s Konala. Svejedno smatram da su se dva kluba trebala ujediniti puno prije osamdesetih. Puno bolji bi rezultati bili, možda čak i vrhunski, da je bio jedan klub sastavljen od najboljih igrača i kvalitetnih ljudi koji su ih vodili. Tek se 1979. shvatilo da ne mogu opstati dva kluba. Da se ujedinjenje dogodilo znatno prije možda bismo danas imali pr-

voligaša. Zbog rivaliteta Grada i Gruža i nešto usijanih glava, nažalost, nije došlo do spajanja kada je trebalo.

Dosta igrača je igralo i za Dubrovnik i za GOŠK. Zašto su prelazili, je li zbog financija?

Nije. Nitko od nas nije bio profesionalac. Svi smo radili ili se školovali, a ujedno i igrali nogomet. Ljubo Perić bi ponudio igraču posao u Ličilca, Mato Bazdan u Hidroelektrani…, uvijek se nalazilo radno mjesto za igrače. Živjeli smo dobro u to vrijeme, iako nam nogo-

Nastavak na sljedećoj stranici

34

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

JESTE LI IMALI PROBLEMA S NABAVKOM OPREME ZA TRENIRANJE I IGRANJE? KAKO JE TO ONDA BILO, SIGURNO NE DOSTUPNO KAO DANAS?

Pogled na Lapad pedesetih godina metne premije nisu bile velike.

Ne samo nama nego i prvoligaškim igračima poput onih iz Hajduka. Naravno da smo živjeli bolje od prosjeka, jer smo uz plaću imali primanja i od nogometa, ali ništa spektakularno. Da su bila bolja primanja, sigurno bismo profesionalno igrali. Najbolja premija je bila dobiti dobar posao (radno mjesto).

I vi ste prešli iz GOŠK-a u Dubrovnik pred kraj karijere.

Ja sam dijete GOŠK-a, tamo sam počeo kao junior. Prvi seniorski nastup imao sam 1963. godine sa 17 godina. Igrao sam za GOŠK više od deset godina prije nego što sam prešao u Dubrovnik. Zašto? U GOŠK-u na kraju nisam imao adekvatan tretman, iako sam bio kapetan, pa sam iz revolta otišao u rivala. Kada sam za-

vršavao karijeru u Dubrovniku su mi željeli napraviti oproštajnu utakmicu, ali ja nisam htio, jer ako u GOŠK-u neću odigrati oproštajnu utakmicu, onda neću ni u Dubrovniku. Dvije sezone odigrao sam u Dubrovnika i onda sam se s 31 godinom umirovio.

Kako se tada karijera završavala znatno ranije nego danas. Također, puno nogometaša iz Grada je bilo na provjerama u Hajduku i Dinamu, ali rijetki su prešli u njihove redove. Kako je to moguće?

Da, Špero je bio na provjeri u Dinamu, mnogi su bili u Hajduka, ali samo su rijetki, poput Veselina Zrilića, u njima zaigrali.

Stipe Barbir je bio tri mjeseca u Veleža, ali nije ostao. Ja sam bio u Hajduku, ali ni ja nisam ostao. Razlog? Teško je iz današnjeg kuta shvatiti, ali bila su to potpuno drugačija vre-

mena. Splićani, Mostarci, Zagrepčani… nisu voljeli igrače sa strane koji su dolazili u njihove klubove. Pokušavali su im na sve moguće načine napakostiti da odu i ne zauzmu njihovo mjesto. Andrija Anković, inače reprezentativac Jugoslavije, bio je u Hajduku izložen neprekidnom ruganju. Ja od muke nisam mogao slušati kako su ga vrijeđali. „Žabaru (bio je iz Metkovića op.a.), vidi kakva ti je glava, kakve su ti uši….“ A Anković je bio strašan igrač.

Na treningu mu ni veliki Beara nije mogao ništa. Jednom zgodom postigao je dva gola Real Madridu, ali svejedno ga nisu prihvaćali i neprekidno su ga zadirkivali. Nekome sa strane bilo se jako teško probiti u novoj sredini, nije bilo ni menadžera, ni agencija sa strane koji bi nogometašu olakšali prilagodbu.

Mato Beus, veliki dubrovački golman, također je mogao ići

U to vrijeme nisi mogao otići u butigu i kupiti kopačke.

Postolar Đuro Bender, koji je imao radnju na Lapadskoj obali (pored obiteljske kuće Krile i njihovog škara), svim je prvotimcima GOŠK-a radio kopačke po mjeri. Naravno, koža nije bila neke ekstra kvalitete. Kada bi se smočile, drugi dan ih niste mogli obući. Inače, gospar Đuro je bio veliki navijač GOŠK-a, pa je i novčano pomagao klub što nije bilo pretjerano drago njegovoj supruzi (smijeh). Najdraži mu je bio igrač Antun Katunarić nadimka Car, koji je inače stigao iz Splita zajedno s Jozom Matošićem.

Osim njih došli su i Jure Miličić, Filko Matić, Fiorentini…

u Hajduk, ali nije htio upravo iz ovih razloga.

Kojih se trenera najradije sjećate?

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

DAVOR NAKIĆ TREĆI S LIJEVA U GORNJEM REDU - Lapad, 31. ožujka 1971. GOŠK – Jugoslavija 0-3. Za GOŠK su igrali Beus, Bajramović, Jović, Pehar, Marušić, Dragojević, Bonić, Serdarević, Nakić, Kočić i Kumer, a za Jugoslaviju Vukčević, Pavlović, Stepanović, Antonijević, Paunović, Holcer, Petković, Jerković, Bukal, Aćimović i Džajić Njih tri. Joza Matošića, Nikše Franušića Binga i profesora Milivoja Petkovića. Svi su bili sjajni treneri i još bolji kao osobe. Ima jedna zanimljivost s Petkovićem. Zrilić, koji je bio jedan od naših najboljih igrača, znao bi nekad biti prgav sa sucima. Naš trener Milivoj Petković mu je prije važne kup utakmice sa Željezničarom rekao da ako bude prigovarao da će ga odmah zamijeniti. Nije prošlo ni 10 minuta, a Zrilića je izvadio vani (smijeh).

Tko su bili tajnici klubova?

Antun Cetinić Gongo bio je dugogodišnji tajnik Dubrovnika, a Veljko Staničić Bular GOŠK-a. Staničić je imao butigu s poštanskim markama na kantunu Široke ulice, a Gongo je radio u Građevinara kao knji-

govođa. Jako su bili zaslužni za funkcioniranje klubova, odnosno logistiku. Ante Golijan također je bio značajan tajnik GOŠK-a u vrijeme kad se je taj klub takmičio u 1. hrvatskoj nogometnoj ligi. Trener je tada bio Luka Bonačić, a sportski direktor Mario Bonić.

Najpoznatiji navijači toga doba? Što se tiče GOŠK-a Nikša Makljanić je bio najpoznatiji navijač. Inače, on je bio privatni automehaničar s Kantafiga. Na svaku je utakmicu dolazio Mercedes kabrioletom, a pratile su ga stotine navijača iz Gruža. Svi su se oko njega okupljali, on je bio nešto kao danas vođa navijača.

Ali ne samo da nas je bodrio, nego nas je i financijski pomagao. Posebno su bili upečatljivi gradski derbiji protiv Dubrovni-

ka. To je bio pravi navijački folklor, današnjoj mladosti nešto nezamislivo. Poznati navijač GOŠK-a bio je i Frano Matić, strojovođa koji je radio na željezničkom kolodvoru. Kad bi Miljenko Špero izvodio slobodnjak, a imao je strašan udarac, Matić se uvijek iz publike derao: ‚Majnaj’! Poznatiji navijači Dubrovnika bili su Mato Pean, povjerenik Dinama za ovo područje, Vice Dolorio, brijač koji je imao butigu na Širokoj ulici gdje su se besplatno šišali svi igrači Dubrovnika, Ljubo Perić, direktor Ličilca... Također veliki navijač Dubrovnika bio je i Proto Đurović (po kome se zove restoran Proto). Još bih spomenuo Vedra Petrušića i Vedra Alborghettija. Neka mi oproste ako sam koga zaboravio. Moram kazati da unatoč velikom rivalitetu, nikad nije bilo tuča među navijačima.

Zanimljivo kako je puno navijača financijski pomagalo klubove.

Da, osim ovih nabrojenih, bili su tu i Vlaho Kordić, Gružanin koji je bio kapetan na brodovima Atlantske plovidbe. Jednom zgodom, iz Južne Amerike donio je komplet dresova za prvu momčad koji su bili vrhunske kvalitete. Bio je tu i Sergio Colina, vlasnik Gaggia kafe aparata. On je inače bio rodom iz Trsta, ali se zaljubio u Dubrovnik i nogometni klub GOŠK, pa nas je sponzorirao zajedno s predstavnikom firme u Dubrovniku, Đuricom Budmanom, sportskim direktorom kluba. Također, organizirao nam je i nogometnu turneju po Italiji. Sponzorirao nas je i Milan Mandarić, koji je oduvijek volio nogomet, bio je vlasnik više engleskih premijerligaša.

35

36

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija

JEDNA OD NAJLUĐIH UTAKMICA IKADA

DUBROVNIK je uz Vatrene bio do kraja!

HRVATSKA NOGOMETNA REPREZENTACIJA u osmini f inala je ispala iz natjecanja za Europsko prvenstvo, izgubivši od Španjolske u jednoj od najnapetijih utakmica ikada. Ipak, dubrovački navijači su za Hrvatsku navijali do kraja, a mi vam donosimo prizore iz Uvale Lapad koju su i u ponedjeljak preplavile ‚kockice’.

Hvala Vatrenima za uzbudljive nogometne trenutke koji će se pamtiti.

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’

Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija

Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’

Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’

37

38

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

ZABORAVLJENA PRIČA IZ SEDAMDESETIH

NAMJERNO NAMJERNO SU SU GA GA POTOPILI? POTOPILI? P isplovio iz Dubrovnika za Vene Zapovjednik i časnik uzaludno su na sudu za brodolom pokušavali okriviti buru

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

M

alo je brodova koji nisu sretno stigli na svoja odredišta, a koji su isplovili iz Dubrovnika. Među njima je panamski putnički kruzer PRINCESS SISSY koji je s 361 putnikom i 115

članova posade zaplovio na novogodišnje putovanje Sredozemljem 26. prosinca 1975. iz Genove. Zadnjeg dana putovanja 7. siječnja 1976. u podne je napustio grušku luku na rutinskoj plovidbi prema Veneciji. Nije daleko dospio, jer se već oko 16:00 sati nasukao na hridi Lukavci udaljenoj oko dvije nautičke milje zapadno od Šćedra pored otoka Hvara. Zapovjednik broda Konstantinos Papadopulos se prvo javio vlasniku u Pirej, a tek onda poslao poziv za pomoć.

Na mjestu nesreće su se oko 20:00 sati gotovo istodobno

pojavili Brodospasov tegljač REGULUS i talijanski putničko - teretni brod, nama dobro znani SAN GIORGIO. Kako je SAN GIORGIO ionako plovio na svojoj redovnoj pruzi za Veneciju, putnici su se na njega prekrcali i tako nastavili svoje, na koncu ipak sretno završeno, putovanje. Čudno je da se zajedno s 361 putnikom sa PRINCESS SISSY na SAN GIORGIA ukrcalo i 78 članova posade. I to je odmah bacilo veliku sumnju na neuobičajenu pomorsku nesreću, koja je, što je najvažnije, ipak sretno prošla bez ljudskih žrtava.

DOLAZILA I POD IMENOM ELEKTRA PRINCESS SISSY je kao novogradnja broj 1943 izgrađe-

Princess Sissy u Brodospasovom rezalištu 24. rujna 1980. (foto Gerolf Drebes – Shipspotting).

na 1947. godine u brodogradilištu Samuel White u engleskom East Cowesu kao putničko teretni brod od 3925 GT-a, duljine 113 i širine 15,6 metara, pogon parna turbina, jedna propela, brzina 17 čvorova. Zaplovio je pod imenom SIDI OKBA za francuskog brodara Compagnie de Navigation France - Amerique. Kada ga je 1964.godine kupio grčki brodar Typaldos Lines, preuređen je u brod za kružna putovanja. Od tada je to brod od 5327 GT-a koji je u početku dobio ime MEDITERRANEAN II, a odmah potom i ELEKTRA pod kojim sljedećih deset godina plovi uglavnom Egejskim morem.

U tim je plovidbama prvi put posjetio Dubrovnik 1. travnja 1966. godine i još jednom 4. svibnja iste godine. Posljednji put pod imenom ELEKTRA ovamo dolazi 5. travnja 1967. kada u gruškoj luci na putu prema Veneciji diže sidro u 13:00 sati. Iste godine brodarska kompanija Typaldos Line je proglasila stečaj.

Brod je raspremljen da bi ponovo bio prodan tek 1974. godine kompaniji Solemare Naviera u vlasništvu braće Angelakis iz Pireja, službeno registriranoj u Panami, što je u to vrijeme, zbog nižih

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

PRINCESS SISSY, brod koji je eciju, ali tamo nikad nije stigao poreza, bila uobičajena praksa među grčkim brodovlasnicima. Od tada kao PRINCESS SISSY mijenja plovidbene rute i sve češće zalazi u Jadran. U Dubrovnik je pod novim imenom prvi put uplovio 26. srpnja 1974. godine u 16:00 sati, a prema Anconi je isplovio u 19:30 sati. To mu je bila i jedina posjeta Gradu te godine. Već sljedeće 1975. godine između 30. travnja i 3. studenog ovdje ima ukupno 25 uplovljavanja na sedmodnevnim krstarenjima istočnim Sredozemljem. Simbolično otvarajući novu sezonu kružnih putovanja, 7. siječnja 1976. godine PRINCESS SISSY je uplovila u grušku lu-

Princess Sissy - original kartolina broda.

ku u 7:00 sati ujutro, a isplovila u 12:00. I kada je izgledalo da će ponoviti prošlogo-

Princess Sissy u luci Gruž.

Scan je dio kartoline.

dišnja rekordna uplovljavanja, neočekivano je došlo do brodoloma.

IPAK SU PROGLAŠENI KRIVIMA Zapovjednik Papadopulos i službujući časnik Ioanis Marinakis nevješto su se u istrazi branili da je bura od 5 Bofora, nakon kvara kormila, bacila brod na hridi. Na koncu je dokazano da je kormilo bilo ispravno, te da je tada na komandnom mostu bio samo jedan časnik i kormilar dok se zapovjednik odmarao u kabini. Oba su časnika proglašena krivima za zanemarivanje sigurnosti plovidbe te su kažnjeni – simboličnom novčanom kaznom! Za dobro osigurani, već ostar-

jeli, ali kozmetički dobro pripremljeni brod, naplaćena je visoka premija osiguranja, čime je slučaj broda PRINCESS SISSY konačno stavljen u arhivu. Cijela je priča brzo zaboravljena bez obzira na to što je sve pomalo, u najmanju ruku, čudno izgledalo.

Najbolje je u svemu prošao brodovlasnik, a Brodospas je svoje usluge odsukavanja, tegljenja prema Brodospasovom rezalištu Sveti Kajo pored Splita naplatio prodajom čelika nakon što su ga izrezali. Uz tekst je priložena fotografija čiji je autor Gerolf Drebes - Shipspotting, a koja je nastala 24. rujna 1980. kada je započeto rezanje. Nakon nekoliko mjeseci brodu nije više bilo nikakvog traga.

Humanitarni prilozi UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU • U spomen na pok.Anđelku Marić obitelj Božidara Radibratovića prilaže 300 kn Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima.

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com UDRUGA DVA SKALINA Ispravak teksta iz prošlog broja: Umjesto vijenca za pok Jelu Bačić, 200 kn prilaže Slobodan Novak; Umjesto cvijeća za pok. Antuna Andrijašević, 500 kn prilažu obitelji Kunica i Škurla-Taslak; Ivana Žitković donacija 200 kn; Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na:Mob: 095/368-9227

42

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

TEŠKA PROMETNA NESREĆA ISPOD BOSANKE

Nepropisno pretjecali pa autima sletjeli u provaliju od 30 metara U prometnoj nesreći teže ozljede zadobio je stariji vozač, koji je zadržan na liječenju u dubrovačkoj bolnici, dok je mlađi vozač zadobio lakše tjelesne ozljede te je, nakon ukazane liječničke pomoći, pušten na kućnu njegu, izvijestili su iz policije GORAN MRATINOVIĆ, DD

D

o slijetanja dvaju osobnih vozila dubrovačkih registarskih oznaka s magistralne ceste D-8 na predjelu Bosanka došlo je u ponedjeljak oko 14.35 sati.

Kako su izvijestili iz Policijske uprave dubro-

Stariji vozač je teže, a mlađi lakše ozlijeđen

Unesrećene su spašavali i vatrogasci

vačko-neretvanske, do prometne nesreće je došlo kada je 31-godišnjak, krećući se u pravcu Dubrovnika, vozilom započeo nepropisno pretjecati vozilo ispred sebe preko pune razdjelne crte. U tom trenutku je na isti način nepropisno pretjecalo i vozilo kojim je upravljao 30-godišnjak, prilikom čega je došlo do sudara prednjeg desnog dijela vozila 30-godišnjaka i zad-

Izvlačenje vozila iz provalije dan nakon nesreće

njeg dijela vozila 34-godišnjaka što je za posljedicu imalo slijetanje oba vozila u provaliju dubine 30 metara.

U prometnoj nesreći teže ozljede zadobio je stariji vozač, koji je zadržan na liječenju u dubrovačkoj bolnici, dok je mlađi vozač zadobio lakše tjelesne ozljede te je, nakon ukazane liječničke pomoći, pušten na kućnu njegu.

Oba vozača su prekršajno sankcionirana po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.

Spomenuti 30-godišnji sudionik ove prometne nesreće je recidivist prometnih prekršaja kojem je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova. „Iako su u navedenoj prometnoj nesreći, srećom, izbjegnute tragične posljedice, još jednom skrećemo pozornost svim sudionicima u prometu da nepoštivanjem prometnih propisa može doći do teških ozljeđivanja, nerijetko i smrtnih posljedica, ne samo onih osoba koje krše prometne propise već i potpuno nedužnih sudionika u prometu,“ upozorili su iz policije. Vozila su se iz provalije uklonila sljedećeg dana u večernjim satima, a unesrećene su spašavali i pripadnici JVP Dubrovački vatrogasci.

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

Skrivio prometnu u Zatonu pa pobjegao, odbio i testiranje

U

večernjim satima u četvrtak, 24. lipnja 26-godišnjak je, za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta, upravljao teretnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka krećući se državnom cestom D-8 u pravcu Zatona kada je započeo pretjecati osobno vozilo koje se kretalo ispred njega, i to preko pune razdjelne crte, preko obilježenog pješačkog prijelaza i u pre-

glednom zavoju.

Zbog brzine neprimjerene uvjetima i stanju kolnika vozač je udario u zadnji dio vozila kojeg je pretjecao, uslijed čega je vozilo udarilo u betonski zid. Vozač navedenog vozila kao i troje njegovih suputnika zadobili su lakše ozljede te su nakon ukazane liječničke pomoći pušteni na kućnu njegu.

Nakon prometne nesreće 26-godišnji vozač je s vozilom kojim je uzrokovao

prometne nesreću, napustio mjesto događaja, udaljivši se bez zaustavljanja.

Uskoro je pronađen kada je odbio podvrgnuti se ispitivanju na prisutnost alkohola, droga ili lijekova u organizmu. Vozač je uhićen i zbog počinjenih

prometnih prekršaja, uz optužni prijedlog, doveden u Općinski sud u Dubrovniku gdje mu je određeno zadržavanje u trajanju od sedam dana, stoji u tjednom izvješću o prometu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

43

Vožnja s preko 2 promila koštat će ga papreno

N

ajveća koncentracija alkohola od 2,66 g/kg izmjerena je u večernjim satima 27. lipnja, 51-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole u Pločama.

Vozač je isključen iz prometa i zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja te mu je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 10.800,00 kuna i tromjesečna zabrana upravljanja vozilima „B“ kategorije što je ujedno i najveća novčana kazna izrečena u proteklom tjednu.

UTAJA POREZA

Vlasnik obrta u Orebiću osumnjičen da je oštetio proračun za gotovo 200 tisuća kuna Za primitke nije izdavao fiskalne račune kupcima obrta niti je u poslovnim knjigama obrta evidentirao primitke od kreditnih kartica dok je te prihode od naplaćenih kartica, tereti ga se, isplaćivao na tekući račun otvoren u Velikoj Britaniji GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

O

pćinsko državno odvjetništvu u Dubrovniku je 25. lipnja, podiglo pred Općinskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv državljanina Republike Hrvatske (53) zbog počinjenja tri kaznena djela utaje poreza ili carine.

Okrivljenika se tereti da kao vlasnik obrta u Orebiću; koji se bavi iznajmljivanjem i davanjem u zakup opreme za rekreaciju i sport, odnosno plovnih prijevoznih sre-

dstava; između 1. siječnja 2018. i 31. prosinca 2020., u poslovnoj dokumentaciji toga obrta nije prikazivao primitke koje su kupci plaćali korištenjem bezgotovinskih bankovnih kartica putem My POS i POS terminal uređaja niti je za naplaćene usluge izdavao fiskalne račune.

Tereti ga se da je tako tijekom 2018. godine ostvario primitak od 209.087,00 kuna, a tijekom 2019. godine primitak od 355.856,00 kuna, te tijekom 2020. godine primitak od 145.099,00 kuna i to sve uplatama korišten-

jem bankovnih kartica za obavljene usluge iznajmljivanja i davanja u zakup opreme za rekreaciju i sport odnosno plovnih prijevoznih sredstava. Za navedene primitke nije izdavao fiskalne račune kupcima obrta niti je u poslovnim knjigama obrta evidentirao primitke od kreditnih kartica dok je te prihode od naplaćenih kartica, tereti ga se, isplaćivao na tekući račun otvoren u Velikoj Britaniji, pa je na temelju toga uskratio sredstva proračunu Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 195.256,55 kuna, objavljeno je na stranicama DORH-a.

46

petkom

AUTO/MOTO ll Prodajem Golf III, turbo diesel, 94.

godina, 240 000 km, odlično stanje.

Cijena 8000 kn. Kontakt: 095 5115 531. ______________________________________ ll Prodajem oldtimer auto Manta B. Kontakt: 091 151 7650 ______________________________________ ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB:098285038 ______________________________________ ll Prodajem Mercedes-Benz.

1992 godina. 1.8 cc benzin. Ispravan.

Mob:098643703 __________________________________ ll Prodajem Škodu Octaviu combi 2013 godina. Odlična. Mob:098618999 __________________________________ ll Mercedes A classa AMG SPORT. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. Mob:098618999 __________________________________ ll Prodaje se Audi TT 3,2 V automatik.

2004 godište. Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021.Sve informacije na 0981772088 __________________________________ ll Prodajem Fiat Seicento 2004 god. oštećen. Prešao 3.800 km. Kontakt 098 880 867 __________________________________ ll Touran1.6 tdi,2016,110ks,registriran do12/2021,145000km,sa puno dodatne opreme sve informacije na Mob:098/804-829 __________________________________ ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 __________________________________

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem jednosoban stan za

dva radnika po mogućnosti stalno zaposlena. Kontakt: 020 419 574

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište.

Motor Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker.

Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378. ll Prodajem barku ADRIA 500 s kabi-

nom, Tomos 4,5 k/s, konzerviran. Cijena: 10 000 kn. Kontakt: 098 833 628 ll Prodajem gliser 5m, Yamaha 50 k/s.

Kontakt: 098 534 830

ll Prodajem gliser 4m, Tomas 4 motor.

Kontakt: 098 534 830

ll Prodajem barku 2,80m na vesla. Konta-

kt: 098 534 830

ll Prodajem vanbrodski motor Tohat-

su 8hp četverotaktni duga osovina.

Mob:098525207

ll Prodajem vanbrodoski motor Yamaha

4hp četverotaktni.Mob:098200339

ll Prodajem vanbrodski motor Hon-

da 2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.

MOB:098285038

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka

PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem namješten stan u Solina-

ma 77 m2 s terasom 24m2 i parkingom. ( prizemlje kuće) s pogledom na more.

Cijena po dogovoru.Mob: 091 95 77 843 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/ terasu s koje se pruža pogled na more.

Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Prodajem stan u Mokošici 58 m2,

visoko prizemlje sa vrtom, dobro očuvan. Moguća zamjena za manji. Kontakt: 098 914 7535. ll Prodaje se stan u Novoj

Mokošici, 60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573 ll Prodaju se na Šipanu ( Suđurađ )

dvije devastirane građevine iza dvorca ( Đardin ). povrsine zemljista 325 m2.

Cijena 45000 eura.Mob:098 244 799 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2

+ garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

be+DB, 137.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko

MARKETING: 099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PRODAJA RAZNO ll Prodajem domaće patate, 6 kn na

veliko, prodajem kozje mlijeko, sve info na 099 835 79 81 ll Prodajem povoljno nove Zepter teće.

Kontakt na viber: 091 976 88 29.

ll Prodajem drveni stol (puno drvo) na

razvlačenje I 6 stolica. Mob: 0917941237 ( viber ) ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

Mob:098285038

ll Prodajem drveni stol ( puno drvo) na

razvlačenje I 6 stolica. Mob: 0917941237 ( viber )

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem više stolova sa klupama,

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

ll Prodajem Skip Hop – didaktički cen-

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građe-

puno drvo. Kontakt: 099 688 0160

tar. Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Mob 0919374727. ( viber ) ll Prodajem auto prikolicu, moto-

nova parangala. Kontakt: 099 688 0160

ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

cu (princeza). Kontakt: 098 262 452

be+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

vom. Kontakt: 099 385 79 81

ll LAPAD - STAN 85 M2,tri sobe + DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

nezia po komadu 250kn i stolove visoke i niske okrugle po istoj cijeni 250 kn.

Mob: 091 5654 987

ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ________________________________ - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNET ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnis više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjeseč ca,spomenika,nadgrobne vaze - kameni- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DN ce,nadgrobne knjige, brončana galantes tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka rija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini...

Mob: 091 7285208 ________________________________ MARKETING: TENDE izrada, svih vrsta ll 099 2408- 409, 642montaža 460 tendi.

Kontakt: 095 586 82 48 marketing@dubrovackidnevnik.hr ______________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946

IMA MJESTA I ZA TVOJU R

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

ll Prodajem dva nova baluna i dva

llProdajem sklopivu toaletnu i tuš stoli-

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

llTim iskusnih meštara nudi pomoć

rnu pilu Partner, 300 komada kupa francuzica. Kontakt: 091 151 7650

vinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

47

DEŽURNA LJEKARNA KOD ZVONIKA” od 28.6. do 4.7.2021. „GRUŽ” od 5.7. do 11.7.2021.

PREMINULI

ll Prodajem ugostiteljske stolice Ve-

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ ll

Jele Vukić (1942) Antun Andrijašević (1951) Katica Šundrica (1937) Zdravko Jočić (1937) Pero Šilje (1937) Nike Gverović (1949) Ramiz Markušić (1956)

48

petkom

• BROJ 56 • 2. srpnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

VRUĆE JE OVIH DANA, VRUĆE...

KAZNITI JE ILI JOJ OPROSTITI? Prekršila je gradski Pravilnik o komunalnom redu

GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

N

epoznata djevojka prošetala je Stradunom u tangama te tako prekršila pravila koja vrije-

de na javnim površinama u Gradu.

Grad Dubrovnik je prije nekoliko godina osmislio pravilnik koji regulira ovo pitanje, a znakovi o odijevanju i pravilima postavljeni su na ulazima u Grad. Za upozoravanje i sankcioniranje zaduženi su ko-

munalni redari. Olakotna okolnost djevojci možda je to što je ovih dana iznimno vruće. I što preko nosi rupičastu, prozirnu tkaninu.

Biste li joj progledali kroz prste ili biste je prijavili ‚komunalcima’?