Dubrovački dnevnik petkom br. 55

petkom Petak, 25. lipnja

Godina 2, broj 55, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

„TREBAJU NAM VEĆI BROJEVI” Zbog korone zatvoreno 29 ugostiteljskih objekata

VEDRAN MEZEI, PISAC „Za ljetnikovac Bettera u Mlinima kruže priče da je uklet i da su se u njemu dozivali duhovi”

JASMIN DERAKOVIĆ (DDS) „Volio bih da svi skupa u Gradskom vijeću vratimo vjeru u politiku”

VIJESTI

INTERVJU

INTERVJU

TISUĆU RUŽA

Bajkoviti vrt Jasne Vizmeg-Šemeš: Cvijeće je moj apaurin i psihoterapija ll

STIŽU LETOVI IZ SAD-A. POPUNJENOST NIJE LOŠA, ALI COVID JE NEPREDVIDIV.

ll Najšareniji, najmiris-

niji i najljepši vrt u Konavlima je onaj od vile Thousand Roses...

Stranica 28

HOĆE LI SE IKAD OTKOPATI?

Reljef kralja Karađorđevića i dalje zazidan u vježbaonici Linđa ll

HOĆE LI NAS SPASITI

AMERIKANCI?

ll Dubrovčani su 1. pro-

sinca 1924. godine podigli spomenik-reljef dotadašnjem kralju Srbije Petru I. Karađorđeviću, čiji je autor Ivan Meštrović. Reljef je bio postavljen iznad unutarnjih vrata od Pila.

Stranica 32

MALI OGLASI

Stranica 46

2

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

www.dubrovackidnevnik.hr LUCIJA KOMAIĆ

Narod bez pameti ne zaslužuje bolje od otrovne hrane

P

revelike doze izrazito opasnog pesticida otkrivene su prošloga tjedna u mladim patatama koje su se prodavala po butigama diljem Hrvatske, a uvezene su iz Grčke. Vijest je objavljena ovoga ponedjeljka, prenijeli su je svi mediji, uz dodatak kako su patate povučene s polica. Samo dan ranije ista vijest za isti opasni pesticid objavljena je i za kukumar uvezen iz Italije. I njega su hitno povukli. No, nema javne informacije ni s kojih polica, ni otkad, ni dokad su ti kukumari i patate na njima bili, ni u kojim mjestima i gradovima, ni u kojim butigama... Ne postoji o tome javni podatak. Drugim riječima, patate i kukumare s ogromnim količinama opasnog pesticida možda smo već odavno kupili, pojeli, servirali starijima, bolesnima ili djeci. Tko uopća čita, a onda i pameti ta sitna slova odakle je nešto i kada stiglo.

Informacija je to za koju se navodi kako ju je objavio potrošački portal ‚’RASFF’’, dok tu informaciju portal ‚’HAPIH’’ nije objavio. Piše da je razina rizika ozbiljna. Svakom normalnom građaninu koji je proteklih tjedana pošao u butigu kupiti patate ili kukumare, a takvih je mnogo, nameće se milijun pitanja u glavi. Prvo, zašto su uopće povučeni, koja je opasnost? Na stranicama ovog ‚’RASFF-a’’

piše da i kukumari, i mlade patate, imaju prevelike doze opasnog pesticida ‚’oksamila’’. taj ‚’RASFF’’ je inače brzi sustav uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (The Rapid Alert System for Food and Feed) pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu koja ima svoj portal ‚’HAPIH.hr’’ na kojemu te informacije nisu objavljene. One su objavljene samo putem aplikacije HRana Ministarstva poljoprivrede za obavještavanja građana. Posljednje što se na tom ‚’HAPIH’’ portalu može pročitati su povučene opasne ‚’bučine koštice’’. Prije toga opasni ajvar, opasni đumbir u prahu, opasni tuna filet, pa zatim opasne kapsule koje su dodatak prehrani za reguliranje šećera u krvi, a koje imaju previše opasnog etilen oksida. Da ne ostane sve na ‚’zdravoj’’ hrani i tabletama za ‚’poboljšanje zdravlja’’ tu su i opasni prekrasni pjati s cvjetnim dekorom iz Kine, a cvjetići na pjatima nacrtani su opasnom bojom koja je opasna zbog povećane migracije olova. Najgore je krenuti istraživati još i supstance koje se spominju. Tu je nemoguće izbjeći informacije koliko je zapravo za ljude opasan pesticid oksamil, kojega u prevelikim količinama po patatama i kukumarima za naše tržište izlijevaju

A

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Talijani i Grci. Može biti smrtonosan ako se proguta, ali već i u dodiru s kožom, i što je još gore, akumulira se u organizmu. ilijun pitanja, jedno za drugim, nameće se u smjeru kako je moguće da je ta opasna hrana uopće završila na našim policama i na našim pjatima, koji su i sami možda otrovni? Kako funkcioniraju te kontrole? Zašto se hrana prvo ne pregleda, a onda tek stavi na police? Zašto takvo zatrovano voće i povrće uopće kao takvo ulazi u Hrvatsku? Tko je tu uopće odgovoran pored cijelog niza portala, agencija, sustava i aplikacija putem kojih građani tek na kraju dobiju informaciju o tome da su možda pojeli otrov, ali da trebaju biti sretni jer je taj otrov naknadno uklonjen. Nek se samo nadaju da ovoga puta nisu bili među onim (ne)sretnicima koji su ga pojeli. Za sigurnost hrane tu su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, koja ima Centar za sigurnost hrane i Mrežu institucija za sigurnost hrane, kao i Europska agencija za sigurnost hrane. Njima moramo biti zahvalni što nam makar naknadno jave da smo konzumirali patate i kukumare koji su otrovni. Na kraju krajeva, tko nam je uopće kriv za sve kad i patate, i kukumare,

M

uvozimo jer nismo sposobni te osnovne prehrambene kulture proizvesti dovoljno za naše potrebe uz ekološki i održiv način. kološki uzgoj hrane je jedina logična budućnost. Hrvatskoj definitivno strateški smjer u razvoju gospodarstva kojemu se treba okrenuti. Potencijala ima, ali ima li pameti? I Dubrovačko – neretvanska županija ima potencijal, neiskorištenu zemlju, ljude koje traže alternativu u razvoju gospodarstva, posebno nakon što je pandemija dokazala sve ono što smo oduvijek znali, ali smo se pravili da nije bitno. Nije mudro ovisiti baš samo o turizmu. Tijekom cijele kampanje za lokalne izbore upravo su poljoprivreda i ekološki uzgoj hrane bili glavna tema, posebno na razini Županije u kojoj je ovog tjedna konstituirano i predstavničko tijelo. Na čelu Skupštine je Terezina Orlić iz DDS-a, osoba kojoj su razvojni potencijali gospodarstva i problemi poduzetnika, pa i onih u poljoprivredi itekako poznati. Možda je ovo prilika za zaokret koji je nužan. Osim ako ne želimo i dalje jesti otrovnu hranu s gomilom pesticida, insekticida, fungicida i raznoraznih otrova koje svakodnevno konzumiramo, a da to ni ne znamo i koji se akumuliraju u našim organizmima, a da toga

E

3

nismo ni svjesni sve dok nam zdravlje na kraju ne strada, onda kada se zapitamo zašto. akva ekološka proizvodnja hrane, bez opasnih pesticida, insekticida, fungicida je skupa i teško izvediva. Očito je puno lakše i isplativije zaliti sve oksamilom, posebno ako proizvod ide u izvoz u neku banana zemlju, uz poznati ‚’APP’’. Ako prođe, prošlo je. Nije prošlo baš sa svim količinama kukumara i patata, ali s ostakom jest. Ne samo njih, nego svega ostaloga što Hrvatska uveze, a promakne kontrolama. Hoće li itko za ovo odgovarati? Teško. Kakve su sankcije za one koji ovako hladno ugrožavaju zdravlje ljudi? Očito nedovoljne i neučinkovite. Zašto uvozimo? Jer očito nemamo pameti. Narod od 4 milijuna stanovnika ima i jednog Matu Rimca, koji je u toj maloj Hrvatskoj proizveo najbrži auto na svijetu. I to električni. Zato što je sve moguće. U tom duhu je li moguće zamisliti Hrvatsku kao zemlju koja izvozi hranu? Je li moguće zamisliti Dubrovačko – neretvansku županiju kao turističku regiju u koju turisti dolaze također i zbog ekološke i zdrave hrane?

Naravno da jest.Ako se ovdje može proizvesti jednu Neveru, valjda onda može i patatu bez otrova.Ali, za to treba malo više volje, političke mudrosti i pameti.

T

4

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

HOĆE LI NAS SPASITI AMERIKANCI?

STIŽU STIŽU PRVI PRVI AVIONI AVIONI IZ IZ SAD SA popunjenost na letovima U Dubrovnik 2. i 3. srpnja slijeće prvi avion United Airlinesa odnosno Delta Air Linesa iz Amerike, a prema neslužbenim informacijama interes je velik i kapaciteti na prvih nekoliko linija su odlično popunjeni IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

B

ritanci, a nakon njih gosti iz SAD-a, Dubrovniku su bili najvjerniji i najbrojniji gosti do 2020. godine, dakle do pojave pandemije koronavirusa.

Iz Velike Britanije ne dolaze ohrabrujuće vijesti gdje je do 19. srpnja na snazi ‚lockdown’, no sa SAD-om je situacija puno povoljnija. Tako u Dubrovnik 2. i 3. srpnja slijeće prvi avion United Airlinesa odnosno Delta Air Linesa iz Amerike, a prema nesluž-

benim informacijama s kojima raspolažemo, interes je velik i kapaciteti na prvih nekoliko linija su odlično popunjeni.

Kolika je

sve to, za pretpostaviti je, zahvaljujući direktnim letovima American Airlinesa na relaciji Dubrovnik-Philadelphia.

Z b o g

trebale bi imati po četiri leta tjedno. Prema najavama, to je ukupno osam letova tjedno iz SAD-a prema Dubrovniku te se nadamo kako će tako i ostati do konca listopada,“ iz-

važnost uvođenje direktnih linija iz SAD-a najbolje govori podatak iz rekordne 2019. godine kad se od početka godine pa do rujna bilježio 16 posto više dolazaka gostiju iz SAD-a nego 2018. godine, a

Covid krize, American Airlines je obustavio letove prema Dubrovniku, ali su ih uspostavile druge dvije kompanije koje će letjeti prema Dubrovniku od početka srpnja. Teško je očekivati približno slične turističke brojke onima iz 2019. godine, no svaki pomak nabolje u smislu sezone je dobrodošao.

javio j e komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać.

Letovi United Airlinesa prema Dubrovniku će letjeti s njujorškog aerodroma, a oni Delta Air Linesa iz Zračne luke John F. Kennedy. „Nadamo se kako će se sve ono što je najavljeno i realizirati, što je sjajna vijest ne samo za Dubrovnik, nego cijelu Hrvatsku i širu regiju,“ dodao je Maslać.

Zanimljivo je i to što su kompanije prvotno najavile svoje prve letove sredinom srpnja, no obje su ih pomaknule za početak mjeseca, na zado-

...

„Prvi avion United Airlinesa u Zračnu luku Dubrovnik će sletjeti 2. srpnja, a Delta Air Linesa 3. srpnja te će oba poletjeti natrag za SAD 5. srpnja. Obje zrakoplovne kompanije trebale

bi imati po četiri leta tjedno. Prema najavama, to je ukupno osam letova tjedno iz SAD-a prema Dubrovniku te se nadamo kako će tako i ostati do konca listopada,“ izjavio je Maslać

S LETOVIMA KREĆU RANIJE OD PLANIRANOG „Prvi avion United Airlinesa u Zračnu luku Dubrovnik će sletjeti 2. srpnja, a Delta Air Linesa 3. srpnja te će oba poletjeti natrag za SAD 5. srpnja.

Obje zrakoplovne kompanije

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

D-a, Da, ADAD-a, a, a je odlična voljstvo korisnika, ali i svih dionika dubrovačkog turizma koji jedva čekaju poboljšanje turističkih brojki.

PUNOM PAROM SE PRIPREMA I ZRAČNA LUKA DUBROVNIK Za dolazak prvih aviona iz SAD-a vrijedno se priprema i Zračna luka Dubrovnik. Kako

kaže Maslać, sustavi Zračne luke, pa i oni informatički, moraju biti u skladu sa zahtjevima kompanija i američkih propisa koji su puno rigorozniji od onih hrvatskih. „Uz to, krenuli smo i s treninzima djelatnika koji će radi-

Delta Air Lines

ti na kompanijama u smislu pružanja različitih usluga. Ti treninzi obično traju mjesecima, a mi smo imali 50 dana za to, tako da su iznimno intenzivni. Ali bit ćemo spremni,“ izjavio je Maslać.

GRAD ULOŽIO NAPORE U PROMOTIVNU KAMPANJU Za pretpostaviti je kako su do ponovnog pokretanja linija na relaciji SAD-Dubrovnik doprinijeli i napori Grada Dubrovnika u promociju destinacije. Brojni ugledni američki mediji su od početka pande-

Franković u live programu CNN-a

mija Covida-19 izvještavali o Dubrovniku, a među njima je bila i ekipa ABC Newsa koja je lani gostovala nekoliko dana u gradu. Dubrovnik je nedavno posjetila i ekipa uglednog CNN-a.

Gradonačelnik Mato Franković tako je nedavno gostovao uživo u CNN-ovoj izuzetno gledanoj emisiji Quest Means Business, koja se emitirala iz Dubrovnika. Svjetski poznati novinar Richard Quest milijunskoj publici predstavio je Dubrovnik koji je krenuo u turistički oporavak i s Frankovićem razgovarao o ponovnom otvaranju za turiste.

‚’Dubrovnik je ‚COVID free’, imamo tek nekoliko aktivnih slučajeva, turistički djelatnici su u velikoj mjeri procijepljeni, kao i veliki broj građana i idemo u jako dobrom smjeru’’, rekao je Franković. Istaknuo je i važnost direktnih zrakoplovnih veza s SAD-om, čiji će gosti prvih mjeseci nakon otvaranja biti prvi po broju dolazaka, ali i izrazio nadu

da će se u tom smislu uskoro otvoriti i britansko tržište, izvijestili su tada iz Grada Dubrovnika.

Richard Quest otvorio je i pitanje ‚overturizma’ no Franković je kazao kako se taj problem neće ponoviti jer se Dubrovnik danas razvija u smjeru održivog turizma u kojem će centralna figura biti građanin Grada. Pozvao je Richarda Questa da se u to i uvjeri 2023. godine.

Bila je ovo još jedna u nizu izvrsnih promocija Dubrovnika, upravo na našim najvažnijim emitivnim tržištima Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje CNN-ovu emisiju prati milijunska publika. Uz ovu, ekipa CNN-a koja je u Dubrovniku boravila nekoliko dana, snimila je i materijale za još jednu emisiju – Quest’s World of Wonder, koja će biti emitirana u srpnju.

Ulaganje u promociju trebalo bi i dalje puniti američke letove jer o toj popunjenosti ovisi dokad će dolaziti u Dubrovnik.

5

6

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti Vijesti

LOŠA STATISTIKA

KORONA KRIZA U DUB

ugostiteljskih objekata: „Tr „Poslovni subjekti koji su zatvorili trgovačko društvo dominantno spadaju u kategoriju onih koji su imali intenzivna ulaganja u godinama koje prethode krizi i nisu podnijeli dugotrajno razdoblje bez prihoda. Jedan dio njih zamijenila su novoosnovana trgovačka društva,“ kaže Trojić

Nekima ni mjere Grada i Vlade nisu bile dostatne za preživjeti najgore

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

O

d početka pandemije, 29 objekata na području Dubrovnika je zatvorilo svoja vrata, prema neslužbenim podacima s kojima

raspolaže Dubrovački dnevnik. To je još jedna negativna statistika koju je sa sobom donio Covid-19. Masovni turizam otvorio je vrata brojnih ugostiteljskih objekata, a njegovim izostankom gotovo 30 objekata ih je i zatvorilo. U prvom redu se tu radi o objektima čija je ponuda uglavnom usmjerena prema posjetiteljima odnosno

o objektima koji su otvoreni uz ulaganja i kredite, a čiji su se vlasnici nadali daljnjem turističkom rastu nakon rekordne 2019. godine, a koji je izostao. „Raspolažemo sa sličnim brojkama, dakle između 25 i 30 dubrovačkih ugostiteljskih objekata je zatvorilo svoja vrata,“ kazala je predsjednica Ceha ugostitelja Dubrovnik Nikolina

Farčić, ali dodaje kako su se na tim mjestima uglavnom otvorili novi ugostiteljski objekti.

No, odluke o zatvaranju ipak su se donosile.

SAD JE PITANJE TKO ĆE DULJE IZDRŽATI „To su uglavnom poduzetnici kojima ni mjere Grada, ni Vlade nisu bile dostatne, a posebno oni koji su uzimali kredite ili su neposredno prije pojave epidemije otvorili objekte,“ dodala je Farčić.

Situacija je višestruko štetna, ne samo zbog zdravstvene, nego i egzistencijalne ugroženosti koja se više ne čini kao tako nemoguć scenarij za mnoge dubrovačke obitelji. Turističke brojke još uvijek ne izgledaju zadovoljavajuće, premda polako uplovljavamo u srpanj, samo srce sezone. „Vrijeme radi protiv nas i sad je pitanje tko će dulje izdržati – oni koji su zdravstveno pogođeni jer je četvrti val najesen sve izvjesniji zbog loše procijepljenosti koja iznosi svega 40 posto, ili oni koji su egzistencijalno ugroženi zbog krize. Apelirala bih na cijepljenje jer je navedena procijepljenost poražavajuća za područje koje je imalo prvu karantenu, prvi vodovod... Nadam se da će se ljudi osvijestiti prije no što dođu u poziciju egzistencijalne ugroženosti ili im netko

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

BROVNIKU zatvorila 29

rebaju nam veliki brojevi!“

Nikolina Farčić

od bližnjih dobije teške Covid simptome,“ kaže Farčić.

Ono što Dubrovniku treba, podsjeća predsjednica Ceha ugostitelja Dubrovnik, jesu velike brojke koje se još uvi-

jek ne naziru. „Temeljni problem jest taj što je Dubrovnik grad velikih brojeva. Veliki broj posjetitelja kroz godine je doveo do velikog broja caffe barova, restorana, i ostalih objekata, a slika grada izgleda kao da smo u veljači. Aviodestinacija smo, konekcije nisu loše, ali avioni su prazni. Dok se situacija oko epidemije ne stabilizira, mi velike brojeve nećemo imati, a trebaju nam,“ tvrdi Farčić.

NIJE SVE TAKO SIVO Predsjednica Županijs ke komore Dubrovnik Nikolina Trojić napominje kako se više objekata na području Dubrovnika i Dubro-

...

vačko-neretvanske županije otvorilo nego što se zatvorilo, pa i u vremenu otkako se pojavila pandemija Covida.

Ipak, glavni uzrok zatvaranja objekata jest korona-kriza pa je za pretpostaviti kako 30ak zatvorenih objekata na području Dubrovnika danas to ne bi bili da se nije dogodila pandemija. „U djelatnosti pružanja usluga hrane i pića došlo je do pretakanja. Poslovni subjekti koji su zatvorili trgovačko društvo dominantno spadaju u kategoriju onih koji su imali intenzivna ulaganja u godinama koje prethode krizi i nisu podnijeli dugotrajno razdoblje bez prihoda. Jedan dio

IPAK JE VIŠE NOVOOSNOVANIH DRUŠTAVA, PA I U KRIZI Temeljem podataka iz baze Digitalna komora, broj novoosnovanih (349) trgovačkih društava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od početka kovid krize do danas je bio veći od broja ugašenih (208) trgovačkih društava. Polovica novoosnovanih (169) i zatvorenih (108) bilo je u gradu Dubrovniku.

Promatrajući po sektorima gospodarstva najnepovoljniji omjer ugašenih i novootvorenih trgovačkih društava ima djelatnost trgovine i to pretežito robe široke potrošnje.

Nepovoljan omjer i na županijskoj i

gradskoj razini također ima djelatnost prijevoza i administrativne i uslužne djelatnosti (gdje dominiraju turističke agencije). Što se tiče djelatnosti pružanja usluga smještaja na razini Dubrovnika više je zatvorenih nego otvorenih trgovačkih društava, zato je na razini županije veći broj novootvorenih smještajnih objekata. U djelatnosti pružanju usluga hrane i pića, i na razini Grada i Županije, otkad je počela korona kriza više je otvoreno trgovačkih društava nego ih je zatvoreno, podaci su koje je iznijela Nikolina Trojić.

njih zamijenila su novoosnovana trgovačka društva,“ kaže Trojić.

Zanimljivo je i to kako se u djelatnosti trgovine događa velika promjena, a kupci se prilikom odabira proizvoda sve više okreću internetu. Stoga su ‚web shopovi’ mnogim poduzetnicima postali idealna prilika za preživjeti krizu. „U djelatnosti trgovine, posebno maloprodaje robe široke potrošnje zamjećujemo nove trendove; povećala se online kupovina. Jedan dio domaćih trgovina je fizički prostor zamijenio ‚web shoppovima’ i tako održao poslovanje, dok oni koji to nisu uspjeli bili su primorani zatvoriti svoj prostor, pritisnuti visokim fiksnim troškovima,“ napominje Trojić dodavši kako se radi o trendu koji će se i normalizacijom života nastaviti. Korona kriza ga je samo ubrzala.

Nikolina Trojić

7

8

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

KONSTITUIRAJUĆA

NAKON NAKON TENZIJA TENZIJA između vladajuć Orlić izabrana za predsjednicu Žu Nikša Sentić i Fani Favro Bukvić p Županijska skupština Dubrovačkoneretvanske županije konstituirana je u srijedu AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

N

a Konstituirajućoj sjednici Županijske skupštine ove srijede nazočilo je svih 37 vijećnika koji su prisegnuli.

Budući da je najviše mandata, njih 17, osvojio HDZ i koalicijski partneri, koji su kasnije sklopili suradnju s DDSova tri vijećnika, dogovoreno je kako će predsjednica biti Terezina Orlić što je većina i podržala s 29 glasova, dok je njih osam od stane oporbe bilo suzdržano. Za prvog potpredsjednika Županijske skupštine izabran je Nikša Sentić (HDZ). Kao druga potpreds-

jednica izabrana je Fani Favro Bukvić (SDP), što je bila druga opcija nakon što Pero Jerković iz Mosta nije podržan.

HDZ-ov vijećnik Teo Andrić je rekao kako su izbori završili te je iskazao nezadovoljstvo što oporba nije podržala Orlić.

- Karte su promiješane. Svi su se kleli da će biti konstruktivni i da ćemo surađivati za dobrobit županije. Doista zamjeram kolegama iz Mosta što su bili suzdržani o k o glaso-

...

vanja za predsjednicu Skupštine - kazao je Andrić.

I župan Nikola Dobroslavić nije bio zadovoljan te je ovaj potez oporbe nazvao ‚nekorektnim’.

-Čestitam svima na izborenom mandatu kao i pred s - jednici na dužnosti.

Prije konstituiranja Skupštine imali smo sastanak svih stranaka i rezultat je bio da će vladajuća većina predložiti predsjednicu, a svi klubovi su se usuglasili s time.

Prvog potpredsjednika treba predložiti većina,

DOBROSLAVIĆ: NE ISKLJUČUJEMO NIKOGA IZ SURADNJE „Podsjećam na važnost Županijske skupštine koja je drugi stup djelovanja Županije uz župana. Vjerujem da ćemo biti konstruktivni za dobrobit županije, očekujemo rasprave i podržavanje svih prijedloga koji su dobri. Napravili smo suradnju s

DDS-om, ali s time ne isključujemo nikoga, sve ćemo tretirati na isti način, sve ćemo uvažavati i voditi računa o dobrobiti županije. Naglasit ću još jednom vrlo važnu riječ, a to je konstruktivnost“, kazao je župan Nikola Dobroslavić.

...

ORLIĆ: DIJALOG ĆE IZNJEDRITI DOBRE PROJEKTE „Ispred nas je izazovno vrijeme, ali vjerujem da će dijalog i rasprave iznjedriti dobre projekte i da ćemo ići prema projektima koji će biti na zadovoljstvu svih sugrađana.

U sljedeće četiri godine Pelješki most će donijeti novi gospodarski zamah i vjerujem da će naša Županija biti samodostatna i u onim sektorima gdje nećemo samo ovisiti o turizmu. Nadam se da ćemo donositi najbolje odluke za sugrađane“, poručila je predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić.

a drugog oporba. To je važno radi digniteta Skupštine. Skupljali smo potpise za Jerkovića koji je prijedlog oporbe za potpredsjednika. Kako će on biti izabran od većine nakon što oni nisu podržali predsjednicu? Most radi umjetnu diverziju što je vrlo nekorektno. Morate se držati ono-

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

ćih i oporbe Terezina upanijske skupštine, potpredsjednici ga što smo se dogovorili - poručio je župan Nikola Dobroslavić nakon čega je Mostov Pero Jerković i službeno povukao kandidaturu.

- Ova kampanja pokazala je kako je masu problema ostalo neriješeno. Žao mi je što smo pokvarili svečano raspoloženje i ne zanima me

...

HDZ-ov Nikola Dobroslavić mandat je ustupio Teu Andriću, Žaklina Marević stavila je mandat u mirovanje i zamijenila je Ana Prusac.

Mostov Božo Petrov stavio je mandat u mirovanje, a zamijenio ga je Elvis Soče.

HNS-ov Valentin Dujmović također je stavio mandat u mirovanje i zamijenio ga je Zdravko Čulić, SDP-ovu Katarinu Gugić zamijenio je Ivo Žuvela, a Miša Krstičevića Ivo Karamatić. Iz DDS-a Pero Vićan je stavio mandat u mirovanju te ga je zamijenio Marko Vidović.

jednoumlje, samo me zanima koliko će se raditi. Od nove predsjednice očekujem češće sjednice, da neće biti previše točaka na koje će vijećnici automatizmom dizati ruke. Puno je problema i oni trebaju biti prioritet, a ne naše stranačke razmirice – naglasio je Pero Jerković te čestitao predsjednici na izboru, a usput je i pre-

dstavio inicijativu za jednu od tema koja se prema njegovom mišljenju nametnula u kampanji.

Naime, riječ je o podršci 15 vijećnika koji su od predsjednice zatražili sazivanje tematske sjednice Županijske skupštine na temu hitnog osnivanja rehabilitacijskog centra za osobe s teškoćama u razvoju u Dubrovač-

ko-neretvanskoj županiji.

Za predsjednicu Mandatnog odbora izabrana je Irena Korda, a članovi su Branko Jerković i Elvis Soče. Za predsjednika Odbora za imenovanja izabran je HDZ-ov Blaž Pezo, dok su članovi Zdenko Mateljak, Petar Prizmić, Ivana Daničić, Ante Šeparović, Ivica Dajak, Fani Favro, Vedran Kunica i Marko Giljača.

...

OSVOJENI MANDATI

Teo Andrić

HDZ i koalicijski partneri – 17 MOST – 8 SDP i koalicijski partneri – 6 Srđ je Grad – 3 DDS – 3

9

10

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

JOŠ JEDNA SJAJNA REKLAMA

FRANKOVIĆ ZA NIZOZEMSKI DNEVNI LIST: Velike napore ulažemo da se zadržimo u ‚zelenome’

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković dao je intervju novinaru nizozemskog dnevnog lista Algemeen Dagblad (AD).

Novinar Thijs Kettenis dopisnik je za područje jugoistočne Europe tog visokotiražnog lista utemeljenog u Rotterdamu još 1946. godine, a s gradonačelnikom Frankovićem razgovarao je na temu povratka turizma kao najzastupljenije gospodarske grane, ali i o putu koji je Dubrovnik prošao u posljednjem četverogodišnjem razdoblju, a koji su okarakterizirale borba s prekomjernim turizmom na početku mandata te potpuno zaustavljanje gospodarskih aktivnosti u pandemiji.

Govoreći o bliskoj prošlosti gradonačelnik se osvrnuo na 2017. godinu kada je zbog pritisaka masovnog turizma Dubrovnik u stranim medijima spominjan kao destinacija koju velikih gužvi treba izbjegavati. Velikim angažmanom gradske uprave, uspostavljanjem alata i mjera (ne više od dva kruzera dnevno, smanjenje zauzetosti javnih površina...) te suradnjom s partnerima poput udruženja Cruise Lines International Association (CLIA) i Globalnim vijećem za održivi turizam (GSTC) zaživio je projekt „Poštujmo Grad“, a dubrovački turizam usmjeren je prema održivosti te su vrlo brzo zabi-

GRADONAČELNIK je također iznio trenutne epidemiološke podatke koji su izrazito povoljni, a raste i procijepljenost stanovništva koja je do danas dosegnula gotovo 50 posto populacije lježeni prvi uspjesi. Gradonačelnik je zaključio kako je trajna održivost destinacije nešto što je cilj od kojega se neće odstupiti, a ogleda se u ravnoteži između kvalitete života građana Dubrovnika, koji su u samom središtu takvog pristupa, i najboljeg doživljaja destinacije za posjetitelje bez obzira na njihov način dolaska u destinaciju.

Gradonačelnik je također iznio trenutne epidemiološke podatke ko-

ji su izrazito povoljni, a raste i procijepljenost stanovništva koja je do danas dosegnula gotovo 50 posto populacije.

„Veliku pažnju i napore ulažemo upravo u zadržavanje „zelenog“ statusa i sigurnosne protokole kako bi svim posjetiteljima omogućili ugodan i bezbrižan boravak“, kazao je gradonačelnik između ostalog novinaru nizozemskog dnevnog lista.

Razinu sigurnosti koju Dubrovnik jamči svojim posjetiteljima prati i velika zainteresiranost s tradicionalnih i novih tržišta, a što potvrđuju direktni letovi s područja Ruske Federacije, Sjedinjenih Američkih Država putem dva tamošnja avio prijevoznika te uspostavljanje svakodnevnog izravnog prometa između Amsterdama i Dubrovnika nakon čak 32 godine. U lipnju je zabilježen i povratak brodova na kružnim putovanjima.

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

GRAD DUBROVNIK postavio dizala za osobe s invaliditetom na Šipanu, Lopudu i Kalamoti

S

ukladno mjerama i aktivnostima Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom Grada Dubrovnika, Grad Dubrovnik je 16. lipnja postavio dizala za osobe s invaliditetom u Suđurđu na otoku Šipanu, mjestu Lopud na otoku Lopudu te u Donjem Čelu na Kalmoti.

Prethodno su dizala postavljena na dvije lokacije u Zatonu (u Zatonu Velikom i na plaži kod postaje Vatrogasnog doma), na plaži

Mandrač u Solitudu te na plaži Copacabana.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika prošle je godine svojim zaključkom imenovao Koordinacijski tim za praćenje i međusobno obavještavanje o stanju dizala za osobe s invaliditetom na području Grada Dubrovnika te za ažurno otklanjanje kvarova. Svoju opravdanost i učinkovitost Koordinacijski tim pokazao je na primjeru prošlogodišnje hitne intervencije na otklanjaju oštećenja na

dizalu u Suđurđu, kad se u najkraćem mogućem vremenu od dojave o nestabilnosti dizala izgradila nova podloga i ponovo postavilo dizalo.

Sve radnje oko postavljanja i održavanja dizala za osobe s invaliditetom na dubrovačkim plažama ko-

ordiniraju dva gradska odjela: Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more te Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo u suradnji s tajnicima gradskih kotareva i mjesnih odbora, Gradskim društvom Crvenog križa Dubrovnik i koncesionarima plaža.

11

12

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Franković i Nardelli o modelima financiranja groblja Dubac, kreće gradnja ukopnih mjesta

U

Župi dubrovačkoj u ponedjeljak je održan radni sastanak gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića s načelnikom općine Silviom Nardellijem i direktorom Groblja Dubac Đurom Lonzom. Tema sastanka bila je tijek i nastavak radova na izgradnji groblja, kao i osvrt na dosadašnju dinamiku realizacije ovog kapitalnog projekta, posebice s obzirom na financijsku krizu uzrokovanu virusom COVID-19 i drastično smanjene prihode proračuna.

U tom kontekstu, na sastanku se razgovaralo o modelima financiranja druge etape projekta za koji je prethodno ishođena pravomoćna

dozvola, a obuhvatit će izgradnju samih ukopnih mjesta i objekata u obuhvata groblja. Društvo Groblje Dubac, rečeno je, uskoro će započeti s pozivima građanima koji su podnijeli zahtjeve za grobnim mjestima, a dodjela istih će se obavljati prema redoslijedu zaprimanja zahtjeva. Broj zaprimljenih zahtjeva nešto je manji od 1900, a ovisno o tipu grobnice cijene će se kretati od 46 do 81 tisuću kuna.

Na gradilištu su u tijeku završni radovi na izgradnji 1. etape, a koja uz jednokilometarsku dvotračnu cestu sa svom potrebnom infrastrukturom uključuje dva velika parkirališta s 200 mjesta, nogostup, stepeništa, ograde, javnu rasvjetu i elemente hortikulturnog uređenja. Predviđa se kako će ova faza

biti u potpunosti završena do kraja 2021., s obzirom na to da su se radovi zbog situacije s koronavirusom u proteklom razdoblju odvijali smanjenim intenzitetom.

Groblje Dubac složen je i važan projekt za Grad Dubrovnik i Župu

dubrovačku jer će građanima nakon niza godina omogućiti kupovinu grobnica po prihvatljivim cijenama. Ukupno je na ovom prostoru moguće smjestiti 3.550 grobnih mjesta, što će se sukladno potrebama i zahtjevima, dograđivati u narednim razdobljima.

Na sastanku u Ministarstvu dogovoreni daljnji koraci za provedbu Plana upravljanja

N

akon što je Plan upravljanja povijesnom cjelinom Dubrovnika jednoglasno usvojen na Gradskom vijeću u proteklom sazivu, prošlog petka su predstavnici Grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Franković i zamjenica Jelka Tepšić te ravnateljica Zavoda za obnovu Mihaela Skurić, održali sastanak u Ministarstvu kulture i medija s ministricom Ninom Obuljen Koržinek i pomoćnikom ministrice Davorom Trupkovićem

sa suradnicima vezano za daljnju provedbu Plana upravljanja.

Dogovoreni su daljnji koraci za izmjene Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika, a koji će biti pravna osnova po kojoj će Zavod za obnovu koordinirati provedbu Plana upravljanja. Govorilo se i o unapređenju funkcije ZODa i postavljana modela koji će na primjeru Dubrovnika poslužiti i za ostala svjetska dobra UNESCO-a u Republici Hrvatskoj. Dogovoreno je također da će se Grad Dubrovnik pismom namjere obratiti Ministarstvu kulture i medija vezano za daljnju suradnju i osnaživanje kapaci-

teta Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Plan upravljanja je dokument koji je postavio okvir za upravljanje lokalitetom svjetskog dobra „Starog grada Dubrovnika” kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvan-

redne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a, uz istodobno razvijanje suvremenog života Grada kroz održivo upravljanje i korištenje dobrom i njegovom kontaktnom zonom.

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

13

Franković s Butkovićem obišao radove na izgradnji luke na Kalamoti

D

ubrovački gradonačelnik Mato Franković, zajedno s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i dubrovačko-neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem, obišao je prošlog četvrtka radove na rekonstrukciji luke u Donjem Čelu na Koločepu.

„Ovo je jedan od osam EU

projekata rekonstrukcije luka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, po čemu ova županija prednjači u RH. Projekt ide jako dobro, zadovoljni smo i prema podacima od izvođača, radovi bi mogli biti završeni i prije predviđenog roka, koji je 15. prosinca ove godine’’, rekao je ovom prigodom Butković.

Vrijednost projekta „Rekonstrukcija luke za javni promet u naselju Donje Čelo – otok Koločep” je

oko 30 milijuna kuna i najvećim se dijelom, u iznosu od 85 posto ukupne cijene, financira iz europskog Kohezijskog fonda, a ostatak od 15 posto osigurava Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Franković se ovom prigodom zahvalio Županijskoj lučkoj upravi, Županiji dubrovačko-neretvanskoj i resornom Ministarstvu na ulaganju u lučku infrastrukturu Elafitskih otoka. ‚’Navedeno smatramo vrlo bitnim jer podiže kvalitetu života na

našim Elafitskim otocima. Ono na čemu mi radimo jest ulaganje u komunalnu infrastrukturu, odnosno izgradnja vodoopskrbne i kanalizacijske mreže na našim otocima. Na Lopudu smo počeli, na Šipan ćemo vrlo skoro, a na Kalamoti ćemo prvo dogovoriti trasu s mještanima, a potom nakon izmjene projekta krenuti u daljnju pripremu za izvođenje radova izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže’’, naglasio je gradonačelnik Franković.

14

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

VRAĆAJU SE DRŽAVNOM ARHIVU U DUBROVNIKU

POLICIJA POLICIJA pronašla pronašla vrijed vrijed papinske papinske isprave isprave iz iz 12.

12. ii 11 Nadležne službe Ministarstva unutarnjih poslova odradile su veliku ulogu

V

eleposlanstvo Republike Hrvatske u Beču, u nazočnosti glavnog ravnatelja policije Nikole Miline, organiziralo je ove srijede povrat vrijednih povijesnih dokumenata, papinskih isprava iz 12. i 13. stoljeća, koje su otuđene iz Državnog arhiva u Dubrovniku. „Želim se zahvaliti policiji i Veleposlanstvu na još jednoj akciji koja je rezultirala uspješnim povratom kultur-

ne baštine u Republiku Hrvatsku. Hrvatska je potpisnica svih međunarodnih konvencija koje reguliraju ilegalni promet kulturnim dobrima i imamo zaista odličnu suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova i policijom. Ovo nije prvi povrat, a sigurna sam da nije ni zadnji. Stoga se zahvaljujem na posvećenosti onim policijskim službenicima koji pretražuju baze i pronalaze ovakve dokumente, ali i onim policijskim i carinskim službenicima

koji na granici redovito presreću krijumčare kulturnim dobrima i osiguravaju sprječavanje iznošenja kulturnih dobara iz Republike Hrvatske, te da Hrvatska bude zemlja transfera kroz koju bi prolazila nelegalno iznesena kulturna dobra s Bliskog istoka, koja onda završavaju na crnom tržištu“, izjavila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Ministrici Obuljen Koržinek isprave je predao veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji Daniel Glunčić.

RAZUMIJEVANJE U SALZBURGU „Uspjeli smo učiniti nešto

što inače često nije baš tako jednostavno. Međutim, dobili smo razumijevanje od Arhiva nadbiskupije u Salzburgu da ti dokumenti ne mogu biti dio austrijske, odnosno povijesti grada Salzburga, a za nas u Hrvatskoj oni su od velike vrijednosti“, rekao je Glunčić.

Naime, veliku ulogu u pronalasku vrijednih isprava, odigrale su upravo nadležne službe Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Naime, nakon što je Ravnateljstvo policije MUP-a zaprimilo prijavu Državnog arhiva u Dubrovniku, da su im nepoznatog dana i vremena na neutvrđeni način nestale dvije papinske

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

dne dne ukradene ukradene 13.

13. stoljeća stoljeća isprave na pergameni iz 12. i 13. stoljeća, stupili su u kontakt s Ministarstvom kulture i medija te su potom stručnjaci MUP-a putem međunarodne policijske suradnje pronašli dokumente u Arhivu nadbiskupije u Salzburgu. „Zadovoljan sam jer sam danas ovdje, kao prvi čovjek hrvatske policije, koja uz sve svoje poslove, aktivno radi i punu pažnju daje i kriminalitetu povezanim s umjetninama i kulturnim dobrima. Tu imamo dobre rezultate te ćemo tako nastaviti dalje. Policijski službenici su profesionalno razmjenjivali informacije i odmah smo, putem međunarodne policijske suradnje, kontaktirali kolege iz austrijske policije.

Došlo je do identifikacije lokacije nestalih papinskih isprava, a kada je to s naše strane potvrđeno obavijestili smo Ministarstvo kulture. Još jednom ističem kako mi je veliko zadovoljstvo da su policijski službenici posvećeni i ovom vidu kriminaliteta i mogu garantirati da će policija i dalje ulagati velike

napore i surađivati s policijama u okruženju“, zaključio je glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

RAVNATELJICA POZNIAK ZAHVALILA POLICIJI Zahvalivši svima koji su sudjelovali u pothvatu povratka dokumenata, posebice hrvatskoj policiji, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak preuzela je papinske isprave koje će se nakon pregleda i eventualne potrebne zaštitne obrade dalje čuvati u svojoj matičnoj kući. „Državni arhiv u Dubrovniku danas je posebno ushićen.

Vjerujemo da će i doba digitalizacije u kojem se nalazimo dodatno doprinijeti povratu svih drugih dokumenata koji su nestali, ne samo iz Državnih arhiva, već i drugih ustanova u kulturi“, rekla je Pozniak.

Prvu je ispravu 25. studenog 1189. godine izdao papa Klement III. kako bi Dubrovčanima preporučio nadbiskupa Bernarda. U drugoj ispravi datiranoj 22. travnja 1252. godine, papa Inocenta IV. raspravlja se o sporu oko nadležnosti između dubrovačkog i barskog nadbiskupa. Općinski službenik Luka Ćurlica sredinom 30-ih godina 19. stoljeća navedene dokumente uredno je popisao, no nije ih bilo u spremištu. Doktorica Nella Lonza ih je pronašla na internetskoj stranici Arhiva nadbiskupije u Salzburgu. S obzirom na to da je dodatnim znakovima i upisima utvrđeno kako isprave pripadaju dubrovačkom arhivu, Arhiv nadbiskupije u Salzburgu izrazio je spremnost za povrat navedenih dokumenata, a Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beču organiziralo njihov povrat u Hrvatsku.

15

16

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

G VIJEĆA JASMIN DERAKOVIĆ (DDS), POTPREDSJEDNIK GRADSKO

LJUDI MI ČESTO KAŽU d OD GOSTIJU S KRUZERA

naočale’, a ja ih pitam ‘P JASMIN DERAKOVIĆ prvi put je postao gradski vijećnik, a sukladno izbornom rezultatu DDS-a izabran je za potpredsjednika Gradskog vijeća AIDA ČAKIĆ AIDA ČAKIĆ

P

ostao je profesor biologije i kemije sasvim slučajno.

Radeći svoj prvi posao botaničara na Hvaru u sklopu projekta ‘Divlje cvijeće Europe’, zamolili su ga da na određeni period zamijeni kolegicu u osnovnoj školi pa je počeo predavati biologiju, kemiju i prirodu.

Govori kako se tako zaljubio u taj nastavnički posao, paralelno radio kao botaničar, a nakon toga se vratio u Dubrovnik i zaposlio u Gimnaziji i Medicinskoj školi.

Profesor Jasmin Deraković istinski voli ovaj poziv i obavlja ga sa smiješkom i zadovoljstvom. Vidjet ćemo hoće li se tako zagrijati za svoj novi dodatni angažman koji je prihvatio u 36-godini na poziv DDS-a. U razgovoru za Dubrovački dnevnik govorio je o svojim motivima u politici te kako želi pomagati ljudi.

Zašto ste se sad odlučili aktivno baviti politikom?

- Jednostavno sam imao osjećaj da je došlo vrijeme da se aktiviram. Ne postoji neki jedan razlog zašto sam se uključio. Razloga je beskonačno mnogo, ali mislim da bi se sve to moglo sažeti da jednostavno želim sudjelovati u promišljanju i odlučivanju za budućnost građana i grada. Sve to kroz jedan altruistički stav. Inače nikad nisam bio član niti jedne političke stranke pa ni DDS-a,

“

Samo želim sudjelovati u promišljanju za budućnost na altruistički način.

Inače jako bih se teško odrekao razreda, nemam želju postati ‘direktor svemira’, jer sam zadovoljan sa svojim poslom i životom.

ovo su moji politički počeci.

Dobro vas je krenulo u početku - ulazak u Gradsko vijeće i funkcija potpredsjednika Gradskog vijeća. Je li vas sve to iznenadilo?

- U mom razgovoru s DDSom držali smo se prvenstveno zajedničkih dodirnih točaka kroz moj rad i struku te njihov plan i program. Što smo više pričali, tako je taj razgovor tekao sve zanimljivije i konstruktivnije. Nakon razgovora ponudili su mi jedno od mjesta na kandidacijskoj listi za Gradsko vijeće i ja sam to prihvatio. Komentari na moj politički angažman bili su nevjerojatno pozitivni i to mi je dalo vjetar u leđa.

To je baš jako dobar osjećaj.

Neki ljudi su mi rekli ‘A što to tebi Jasmine treba...’, jer su smatrali da sam formirana osoba u privatnom, poslovnom, obiteljskom i svakom drugom smislu. Ja sam im rekao da se upravo takvi ljudi trebaju baviti politikom, oni kojima ništa ne treba nego imaju želju pomoći.

Jeste li znali da ćete biti u

ovom sazivu Gradskog vijeća?

-Vjerojatno je bio dogovor unutar stranke tko ulazi u Gradsko. Ja sam se naravno nadao da ću to biti ja. Odlučio sam se uključiti u politiku, jer znam da mogu i želim pomoći. Poziciju potpredsjednika sam shvatio ozbiljno i mislim da je prvenstveno velika odgovornost obnašati takvu dužnost. Opet s druge strane, gledajući ostvareni izborni rezultat, DDS je druga najjača stranka u gradu, i bilo je logično da dobije jednog potpredsjednika Gradskog vijeća. Gospar Vićan je rekao kako on nema namjeru to biti i kasnije je ponuđeno meni, na što sam ja naravno pristao.

Zašto je lokalna stranka poput DDS-a bila vaš izbor? Jeste li razmišljali u smjeru da bi svoje ideje mogli uspješnije realizirati da ste se priklonili vodećoj ili nekoj drugoj nacionalnoj stranci?

- DDS je na ovim izborima okupio jako kvalitetnu grupu ljudi, oni su formirane, obrazovane osobe koje dolaze iz različitih polja - od zdravstva, obrazovanja, malog i srednjeg poduzetništva... To je ono što je prevagnulo da se priključim njihovom timu.

Naprimjer za sebe nikad ne

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

17

da imam ‘ružičaste Pa zašto bih ih skinuo’?

“

“DDS je na ovim izborima okupio jako kvalitetnu grupu ljudi, oni su formirane, obrazovane osobe koje dolaze iz različitih polja. ... To je ono što je prevagnulo da se priključim njihovom timu.

Uvijek razgovaramo, sve tumačimo na više načina... Evo i na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća različito smo glasali u nekim pitanjima. Netko na to može gledati kao na raskol, ali ja mislim da je to demokracija.”

bih rekao da sam vrhunski stručnjak na polju obrazovanja i ekologije, iako mi je to zapravo struka. Čovjeku sigurnost daje tim ljudi i za-

‘Stekao sam dojam da je Pero Vićan mudar, pametan i ima dosta iskustva’

jednički put ka rješenju. Svi pokrivamo razna područja i onda je tim taj koji će donijeti najviše rezultata. Uvijek razgovaramo, sve tumačimo na više načina... Evo i na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća različito smo glasali u nekim pitanjima. Netko na to može gleda-

ti kao na raskol, ali ja mislim da je to demokracija.

Ali ipak Pero Vićan kao predsjednik stranke ima zadnju riječ?

- Pa nisam stekao taj dojam.

Inače nisam član stranke nego sam novi u svemu ovome. U dosadašnjem radu i

razgovoru s DDS-om stekao sam dojam da je gospar Pero mudar, pametan, ima dosta iskustva i zna čuti pravu stvar. Sigurno je njegovo isku-

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

sjednici odmah može vidjeti tko je vlast, a tko oporba. Ja ću vrlo rado podržati dobar prijedlog bez obzira od koje stranke dolazio, ako će donijeti korist i dobrobit gradu.

Je li to idealistički pogled na politiku? Rijetko neka politička opcija tek tako podrži nešto što drugi predlože. Uvijek su neke ‘više’ kombinacije u pitanju. Jesu li vas pripremili za ‘šporku politiku’?

- Dosta ljudi mi je reklo kako imam ružičaste naočale, ja sam ih onda pitao ‘Pa zašto bih ih morao skinuti?’.

Nisam pripreman za ‘šporku politiku’. U ovom sazivu Gradskog vijeća neke stvari se mijenjaju, govori se o pruženim rukama, o program‘Pošteno je bilo izabrati Potrebicu za predsjednika Gradskog vijeća, jer dolazi iz stranke koja je osvojila najviše glasova’

stvo ogromno, jer je vodio višemilijunske projekte pa puno toga može reći posebno na području gospodarstva.

Je li i za vas vlast čast, kako je to danas popularno reći?

- Tako bi moralo biti i svatko bi trebao gledati na vlast kao na veliku odgovornost i čast. Nažalost, u našem društvo ljudi su izgubili povjerenje u politiku i to se vidi po izlaznosti na izborima. Volio bih da moje kolegice, kolege i ja poradimo na tome i da vratimo povjerenje u političare i politiku, a to se može napraviti jedino radom i svojim primjerom.

Kako ste shvatili poruku o slaboj izlaznosti i velikom

broju poništenih glasačkih listića u drugom krugu izbora?

- Ljudi su se vjerojatno malo razočarali... Ali generalno i društvo je postalo rezignirano i na neki način sebično. Na nama je da to povjerenje vratimo i tako podignemo veću izlaznost na izborima. Dosta ljudi ne izlazi iz razloga jer kažu da nemaju za koga glasati.

A kako i ne bi bilo razočarani kada stalno gledaju političku trgovinu, čudne koalicije nakon izbora, zapošljavanja preko veze zbog čega se gomilaju uhljebi...

- Često se govori o tim uhljebima i dosta ljudi misli da su

oni došli na izmišljeno radno mjesto. Osobno smatram da to ne mora biti izmišljeno. Izrazio bih se orwellovski i zamislio volove, kokoši i majmune pa ako uporno vola tjeram da se popne na stablo, kokoš da vuče plug, a majmuna da snese jaje, onda ćemo vidjeti kako tu nema napretka. Rezultat izbora vam se može svidjeti ili ne, ali na kraju dana ga treba prihvatiti jer je to volja naroda, to jeste onih koji su izašli, i kao takva treba se poštovati. Gospar Potrebica je bio jedini kandidat koji dolazi iz opcije koja je osvojila najviše glasova i pošteno je izabrati ga na tu poziciju. Neki vijećnici su rekli kako se na ovoj

“

Nisam pripreman za ‘šporku politiku’. U ovom sazivu Gradskog vijeća neke stvari se mijenjaju, govori se o pruženim rukama, o programskoj suradnji... Ja se iskreno nadam da će zaživjeti konsenzus i prihvaćanje prijedloga koji su dobri za grad, bez obzira s koje strane dolazili.

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ti da se ljudi, ali i oni koji donose odluke konačno osvijeste o tom krucijalnom životnom pitanju?

- Često se stavlja fokus na sanaciji problema, a ja mislim da trebamo puno više raditi na prevenciji. Moramo djecu od najranije dobi učiti da razvrstavaju otpad i onda ćemo dobiti generacije koje će odvajati otpad. Onda će oni doći doma i govoriti svojoj obitelji kako se odvaja otpad, vjerujem da će ih onda i odrasli slijediti u tomu. Moramo početi iskorištavati prirodne resurse, uvesti solarne panele…

‘Volim svoj profesorski posao, a svi znaju da se on ne radi zbog novca’

skoj suradnji... Ja se iskreno nadam da će zaživjeti konsenzus i prihvaćanje prijedloga koji su dobri za grad, bez obzira s koje strane dolazili.

Nakon prisege ste izjavili kako vas veseli što ćete moći pomoći ljudima i gradu, ali na jednom drugačijem, većem nivou nego do sada. Što to znači?

- Volim svoj profesorski posao, a svi znaju da se on ne radi radi novaca. Kroz svoj rad čovjek ipak pomaže, nije sve stvar obrazovnog dijela, nego i odgojnog koji je jako važan. Inače uvijek gledam pomoći gdje god stignem, a politika je prilika da se pomogne na jednom drugom nivou, da se glas malo jače čuje. To je taj drugačiji način.

Dubrovačka gimnazija kao da je rasadnik po-

litičara, od Šuice, Putice, Capora. Inače je dosta prosvjetara politički aktivno. Je li to put ka boljim pozicijama, primjerice ravnateljskim?

- Ne znam iskreno zašto je to tako, ne mogu govoriti što je druge potaknulo da se bave politikom. Važno je imati u politici što više formiranih osoba i onih koji su voljni pomoći, a uz to su pošteni i obrazovani te radišni. To nam treba. Što se tiče boljih pozicija, mogu reći kako u mom slučaju nije tako. Samo želim sudjelovati u promišljanju za budućnost i to, kao što sam rekao, altruistički. Inače jako bih se teško odrekao razreda, nemam želju postati ‘direktor svemira’, jer sam zadovoljan sa svojim poslom i životom.

Vi niste ostali u Splitu

gdje ste studirali, otišli u Zagrebu ili pak u inozemstvo. Kako vam se čini Dubrovnik kao mjesto za život?

- Neke stvari mi se sviđaju, neke ne. Volim Dubrovnik i volim tu živjeti. Nije sve u novcima i u poslu. Najbitnija stvar u životu mi je vrijeme.

Ljudi vanka rade puno više, jako su zaokupljeni poslom, putuju više, ne vide obitelji...

Ovdje je kvaliteta života izuzetno dobra, neke stvari se mogu popraviti i moramo poraditi na tome od zaštite poduzetništva, poticanja deficitarnih zanimanja, zaštite najstarijih sugrađana...

Važna vam je i ekologija, a danas je to ključno pitanje o kojemu raspravljaju svjetske sile, dok se u Dubrovniku previše i ne spominje. Što ćete učini-

Na sjednicama Gradskog vijeća najviše se razgovaralo o tezoru. Što mislite hoćete li vijećnike uspjeti pridobiti da raspravljaju i donose dobre odluke o važnim pitanjima poput ekologije? Imate li neki trik kako svoje učenike zainteresirate za biologiju i kemiju?

- Važno je kvalitetno pripremiti i odraditi nastavu. Ako djeca dolaze na nastavu pod stresom i u grču to nije dobro. Naravno da svih 500 učenika neće voljeti kemiju ili biologiju, ali to im treba približiti na jedan što zanimljiviji način. Prvih pet minuta svakog sata je najbitnije, to je uvod i ako tada uspijete pridobiti pažnju i zadobiti njihov interes, sve ide lako. Mislim da kod kolega vijećnika motivacija neće biti problem. Nadam se kako ću ja pridonijeti svježim pogledom na stare probleme i drugačijim načinom promišljanja rješenja.

19

20

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Mogu ponoviti ‚odgovor’!

E

U nema, poput Hrvatske, dilemu o tome koji kriterij primijeniti za odabir sudaca na svojim sudovima. Oni se, suprotno našim kriterijima, potpuno bez razloga, odlučuju za najkvalitetnijeg od ponuđenih. Tako je za suca Europskog suda za ljudska prava, izabran profesor Zagrebačkog Pravnog fakulteta i predstojnik katedre za Kazneno pravo Davor Derenčinović. Među kandidatima bio je i u nas favorizirani Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda, koji se proslavio izjavom kako bi predsjednika Vrhovnog suda trebali birati suci tog suda, među sobom. Kao jedan od razloga zašto Zlata Đurđević ne bi trebala postati predsjednicom Vrhovnog suda, iz sudačkih redova došlo je i genijalno mišljenje o tome kako je Đurđević, možda odlična profesorica i pravni stručnjak, ali nije sudac pa je to loše za šefovanje Vrhovnim sudom. Tako nešto nije palo na pamet parlamentarnom odboru Europskog parlamenta. Jednostavno su predložili najkompetentnijeg i gotovo. Treba li se onda čuditi na što liči naše pravosuđe? Dok god se suci biraju po političkoj, stranačkoj, obiteljskoj, kumskoj i sličnoj podobnosti imat ćemo kaotično pravosuđe, odluke koje se donose i ukidaju u skladu s očekivanjem politike, zbog čega i ova najnovija s traženjem izručenja braće Mamić, iako vjerojatno i posve opravdana, izaziva sumnju i u zraku se osjeća širenje vonja politike. Sasvim je nevažno smrdi li doista. međuvremenu, Zoki i Plenki sjedili su jedan kraj drugog u Brezovici, na obilježavanju Dana antifašističke borbe, što su me-

U

diji obilježili kao povijesni susret. Pritom su se čak i rukovali, za vrijeme čega je Plenkijev pogled vrludao po šumskom raslinju. Uglavnom bili su tamo, ali su se ignorirali, osim što je Zoki fakinski dobacio Plenkijevoj ekipi: „Gdje ste partizani?!“. Poslije je novinarima pojasnio da su razgovarali o muhama. O mušicama nisu razgovarali.

Sva je sreća da nam je u Državi sve super, rastemo iz dana u dan pa smo se tako na ljestvici konkurentnosti podigli čak za jedno mjesto. Tako smo ispred, tko bi rek’o, zadnje Bugarske. Yupi! Ipak, ali nikako manje važno, ostaje zabilježeno kako Plenki ustraje u tome da više ne komentira Zokija, što je jako dobro. U tom smislu, vrlo je korisna jedna anegdota s čuvenim majstorom političkog pregovaranja Henryjem Kissingerom. Na jedno neugodno novinarsko pitanje odgovorio je: “Srećom, nisam čuo vaše pitanje.“ Novinar je rekao kako može ponoviti pitanje, na što mu je Kissinger odgovorio: “I ja mogu ponoviti odgovor.“ a to vrijeme prilično je zakuhalo u našem najbližem susjedstvu, što htjeli ili ne, itekako moramo osluškivati. Odluka crnogorskog Parlamenta, koji je ogromnom većinom izglasao rezoluciju o zabrani negiranje genocida u Srebrenici, nije dobro sjela ni Srbiji, ni Vučiću, ni trenutačnoj vladajućoj stranci.

Uz to izglasana je smjena njihovog ministra pravde pa tako i micanje iz vlade čovjeka koji je upravo to radio. Negirao genocid u Srebrenici. Naravno, to bi bilo nemoguće bez ruku Đukanovićeve stranke pa je to na neki način izvjesni politički preokret u toj zemlji. U svakom slučaju, ovo je još jedan važan poraz srpskog nacionalizma, ko-

Z

ji je dobio snažan uzlet, nakon prošlih parlamentarnih izbora. kipa u Metkoviću raspjevala se i razmahala po svadbama i rezultat je ne mali broj Covid pozitivnih. Najgora moguća situacija u Županiji za sezonu koja je počela. Pritom uopće nije jasno, koga vraga rade njihov stožer i inspekcije. Jer ako odlukom nacionalnog stožera svi gosti na svadbama moraju biti cijepljeni ili s negativnim testom, ne starijim od 48 sati i ‚štojaznam’ što sve ne, kako se onda ovo dogodilo? Ludilo, neodgovornost, inat, štooo?! Dođe li do ponavljanja takvih budalaština, neće loše proći samo oni koji su se razboljeli ili su u samoizolaciji, nego cjelokupni turizam Županije. Krajnje je vrijeme za odgovorno ponašanje. Nevjerojatan je podatak da se u Istri procijepilo 50 posto ljudi dok u ovoj Županiji jedva 37 posto. Obje te regije žive od turizma. Pa ‚ko je tu lud?! Zanimljivo je da u Istri i oni stanovnici koji nemaju izravne veze s turizmom, smatraju da se moraju cijepiti, kako ne bi ugrozili ono od čega Istra živi. Ovdje takav stav ne zastupaju oni koji direktno ne participiraju u turizmu. Ne tješi ni najmanje što sličan stav prevladava i u Splitsko – dalmatinskoj županiji. I ja mogu ponoviti ‚odgovor’. Pobogu, otiđite u Gospino polje, zavrnite rukav i cijepite se.

Još jedan dodatan motiv dali su nam Dalićevi i naši dečki s pobjedom protiv Škotske. Jer samo tako možemo mirno i opušteno svi zajedno slaviti njihove pobjede. Nadam se da će ih biti još jer ovoj naciji, mentalnog zdravlja radi, itekako su neophodne pobjede. Ako drugdje ne ide, barem na Euru nek’ naši rasture. Eto vas.

E

22

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

GDJE SU BILI VLASNICI KAFIĆA KAD JE KREDA ŠKRIPALA?

SMISAO LOGIKE dubr U ovoj korona krizi svi turistički djelatnici u Dubrovniku spustili su cijene. Svi, osim – ugostitelja!

MARO MARUŠIĆ HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

O

d svih 1547 predmeta - pardon 1682 – koje su me tjerali da učim u četiri godine gimnazije daleko najnelogičniji mi je bio - Logika. Naša profesorica Božena Berdović ozbiljnog bi lica uzela kredu – čovječe, kad je to bilo, valjda baš u razdoblju Krede – i krenula švrljati po tabli.

Svi ljudi su Grci.

Ja sam čovjek. ************************************ Ja sam Grk! Znači, učili smo izvoditi logičan

...

Jedino su cijene kafe, pive i gemišta ostale iste baš kao 2019. godine. Kao da se ništa nije dogodilo. Upravo je u tijeku Europsko prvenstvo, a kafići zjape prazni. Turista nema, a domaći su presušili.

Puno im je potrošiti 100, 200 kuna na večer u kafiću. Do jučer im je to bila sitnica, ali sada su se stisnuli.

zaključak iz premisa – ako su svi ljudi Grci, a ja sam čovjek, onda je logično da sam Grk. Čudna mi čuda, oh kakvog li logičnog zaključka! To je kao da učimo logiku izbora u Hrvatskoj – tu čak ne trebaju ni dvije premise, nego jedna.

Ako su izbori u Hrvatskoj… ************************************ …Onda je logično da pobjeđuje HDZ! Ja i Tošović smo se pogledavali tijekom sata i mislili da nas Božena zajebava. Zašto učimo nešto što je toliko logično da je logično da ne bi trebali učiti ono što je toliko logično, jer se to samo po sebi podrazumijeva? Nikako ja, Tošović, a i svi ostali nismo mogli ubrati logiku Logike, pa se sjećam da sam ga jednom pitao tik pred smrt od dosade.

PRIMJENA U PRAKSI -Tošoviću, koliko ima do kraja sata?

-45 minuta. Logično!

Završili smo gimnaziju, finulo je i razdoblje Krede, pa potom Trijasa i Jure, Kamenog i Željeznog doba, pa se evo svijet dopotezao do 21. stoljeća, a meni nijedan jedini put i tih milijun i nešto godina nije trebalo primijeniti u praksi znanje logike koje nam je nesebično dijelila naša stara profesorica BB. A onda jednog sunčanog lipanjskoj jutra godine

Gospodnje 2021. napokon sam shvatio zašto nas je Berdovićka mučila Grcima.

Na zaslonu mobitela ugledao sam vijest naslova „Ugostiteljima promet pao za 50 posto, traže hitne sektorske mjere“. Kliknuo sam na naslov i zaronio u tekst gdje sam doznao da ugostitelji Dubrovnika i Hrvatske plaču na koljenima, jer ovako više ne mogu.

– U kakvoj se situaciji nalazi djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića jasno pokazuje podatak iz sustava fiskalizacije. Iz njega je vidljivo da je u prvih pet mjeseci 2021. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. godine zabilježen pad iznosa računa za 50 posto.

To jasno pokazuje da će oporavak djelatnosti trajati još dugo vremena nakon što završi pandemija.

Stoga predlažemo i da se uzme u ozbiljno razmatranje trajno smanjenje PDV-a na kavu, pivo, vino, bezalkoholna pića i napitke i njegovo izjednačavanje sa smještajem i usluživanjem jela i slastica koje iznosi 13 posto. Smatramo da je to mjera bez alternative kako bi ugostiteljski sektor postao stabilniji i konkurentniji, što će direktno utjecati na povećanje zaposlenosti i investicija – istaknuo je predsjednik Udruženja ugostitelja Dražen Boban, dodavši kako je za spas ove turističke godine potrebno i žurno pojednostavljenje postupka zapošljavanja stranaca iz trećih zemalja za rad u ugostiteljstvu.

BUNGEE DUMPING Pročitavši tekst štrecnulo me u prsima. Žao mi je ugostitelje, is-

... Što su dubrovački turistički radnici učinili da što bezbolnije pregrme krizu? Odlučili su se na ekstremni sport – bungee dumping – brutalno su spustili cijene.

Apartmani u Dubrovniku nikad nisu bili jeftiniji, privatnu turu u vodiča možeš uzeti za smiješne pare, ogroman popust daje se na jedrilice, katamarane, glisere, sve moguće izlete… Autobuseri su također spustili cijenu, taksiji su badava (za 20 kuna možeš se vozikati koliko hoćeš) - svi su korigirali profit prema dole samo da nešto utrže osim – ugostitelja.

kreno mi ih je žao (plaćanje režija, najma, zaposlenika…, a slab prihod). Isto kao i sve druge turističke radnike. Nema nikoga koga ova jebena korona kriza nije pokosila, čak i one koji se turizmom ne bave direktno poput keramičara ili OPG-ova. Svi su više ili manje u gubitku, nitko nije ni blizu razine 2019. godine. Što su dubrovački turistički radnici učinili da što bezbolnije pregrme krizu? Odlučili su se na ekstremni sport – bungee dumping – brutalno su spustili cijene. Apartmani u Dubrovni-

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

ovačkih ugostitelja

ku nikad nisu bili jeftiniji, privatnu turu u vodiča možeš uzeti za smiješne pare, ogroman popust daje se na jedrilice, katamarane, glisere, sve moguće izlete… Autobuseri su također spustili cijenu, taksiji su badava (za 20 kuna možeš se vozikati koliko hoćeš) - svi su korigirali profit prema dole samo da nešto utrže osim – ugostitelja. Jedino su cijene kafe, pive i gemišta ostale iste baš kao 2019. godine. Kao da se ništa nije dogodilo. Upravo je u tijeku Europsko prvenstvo, a kafići zjape prazni. Turista nema, a domaći su presušili. Puno im je potrošiti 100, 200 kuna na večer

u kafiću. Do jučer im je to bila sitnica, ali sada su se stisnuli.

Božena Berdović odavno je u mirovini, ali da ju sada netko kontaktira, već je vidim, ne bi joj bilo teško uzeti kredu i početi švrljati po tabli.

Svi turistički radnici u Dubrovniku u teškoj su situaciji i spustili su cijene.

Ja sam turistički radnik-ugostitelj i u teškoj sam situaciji. ************************************ Ja sam spustio cijene!

Znači ako su svi djelatnici u turizmu spustili cijene, a ja sam ugostitelj što znači da i sam ovisim o turizmu, onda bi lo-

gično bilo da sam i ja spustio cijene kafe, pive i gemišta na 10-12 kuna. Ali ne! Cijene su ostale iste što je toliko nelogično da je jedino logično da ugostitelji onomad u Kredi nisu učili o Grcima! Gdje su ugostitelji bili kad je kreda škripala?

Ako čitav Dubrovnik živi od turizma, a živi, znači da su doslovno svi u gubitku. Turista je malo, nedovoljno za sviju, pa bi logično bilo da se ugostitelji okrenu domaćima. Ali kako će im domaći čovjek plaćati pretkrizne cijene kad je i on sam u teškoj krizi, čak i većoj nego ugostitelji, jer dobar dio

njih živi isključivo od stranaca?

Logika govori da su kafići spustili cijene da bi domaći češće dolazili i na kraju bi ugostitelji više zaradili nego ovako. Ali oni su se vodili skroz nekim drugim premisama i konkluzijama teško shvatljivima učenicima Božene Berdović. Čak ti za spuštanje cijena ne treba pohađanje satova Logike i rizik od smrti zbog dosade, dovoljan je prvi i osnovni ekonomski zakon ponude i potražnje. Ako potražnja pada, pada i cijena, i obratno.

Logično, zar ne?

23

24

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

SVOJE KNJIGE TREĆI KLJUČ VEDRAN MEZEI USKORO PREDSTAVLJA ENGLESKI PRIJEVOD

‚ZA LJETNIKOVAC BETTER da je uklet i da su se u nje Početkom srpnja bit će predstavljen engleski prijevod knjige Treći ključ autora Vedrana Mezeija. Povodom skore promocije donosimo intervju s piscem.

MARO MARUŠIĆ PRIVATNI ARHIV

D

rugom polovicom lipnja iz tiska izlazi englesko izdanje romana „Treći ključ“ autora Vedrana Mezeija. To nam je bio povod za razgovor u kojem smo saznali detalje vezane uz ovo izdanje i događaje koji tim povodom slijede.

Kako je došlo do toga da se „Treći ključ“ prevede na engleski jezik?

Još dok knjiga nije bila napisana do kraja gotovo u isto vrijeme mi je pala na pamet ideja o prijevodu „Trećeg ključa“ na engleski jezik i organiziranju „Povijesnih šetnji“. S obzirom da se veliki dio radnje ovog romana odvija u Mlinima, i to najviše u ljetnikovcu Bettera, za vrijeme rada na knjizi nastojao sam otkriti što više detalja o „staroj kući u Beterini“.

Bilo mi je čudno što se o njoj u javnosti vrlo malo zna, iako je riječ o mjestu koje u sebi krije brojne povijesne kuriozitete. Pomislio sam kako bi bilo zanimljivo organizirati tematske obilaske povijesnih loka-

liteta u Mlinima koji se isprepliću i s radnjom romana. Zato sam se obratio Općini i TZ-u Župa dubrovačka s prijedlogom da prevedemo knjigu na engleski jezik i organiziramo za turiste „Šetnje kroz povijest Mlina“. Na moje zadovoljstvo, prijedlog je prihvaćen i krenuli smo u njegovu realizaciju.

Pored ljetnikovca Bettera, koje se još povijesne zanimljivosti kriju u Mlinima?

Prema nekim izvorima tu je u četvrtom stoljeću boravio sveti Ilar, odnosno Hilarion, po kojem župna crkva nosi ime. Pisani tragovi otkrivaju da je ovaj učenik svetog Antuna Pustinjaka rođen u Palestini, a za života je bio poznat kao iscjelitelj. Legenda govori kako je upravo na plaži u Mlinima ubio zmaja Boaza koji je živio u špilji Šipun u Cavtatu.

Naravno da ovu legendu, kao i većinu sličnih njoj, trebala tumačiti alegorijski. Zmaj vrlo vjerojatno predstavlja simbol poganstva pa se tako na slikovit način prikazuje pokrštavanje Ilira i njihov prelazak na kršćanstvo. To potvrđuje i natpis na velikom zvonu crkve na kojem piše: „Napominjem

narodu, sveti Ilare, da si zmaja poganstva ovdje uništio“.

Također, u Mlinima se nalazi i crkvica svetog Roka izgrađena krajem 15. stoljeća, i ona je vjeran podsjetnik na brojne epidemije kuge koje su vladale ovim krajevima. Prema nekim procjenama „crna smrt“ je u Dubrovačkoj Republici od sredine 14. do kraja 18. stoljeća usmrtila oko sto tisuća ljudi, što je za tako malu državu bio zastrašujuće velik broj. Mislim da je ta tema još više zanimljiva u ovo vrijeme globalne pandemije. Danas puno lakše možemo shvatiti posebnost činjenice da je Dubrovačka Republika bila prva država u svijetu koja je uvela karantenu kao učinkovit model za prevenciju širenja zaraznih bolesti.

Za ljetnikovac Bettera se često može čuti kako je to ukleta kuća u kojoj se javljaju duhovi. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

Najviše povijesnih podataka o ljetnikovcu Bettera sam saznao od povjesničara umjetnosti Ivana Viđena koji je zajedno s kolegom Antunom Baćom na tu temu ob-

“

Meni najzanimljiviji podatak vezan za ljetnikovac Bettera jest taj da je u njemu boravio Ruđer Bošković i da je vrlo vjerojatno upravo tamo napisao svoju knjigu „Disertacija o morskim plimama“. Mislim da bi prvenstveno po tome ovo mjesto trebalo biti poznato široj javnosti, pogotovo ako uzmemo u obzir da je ta disertacija jedino djelo koje je ovaj znanstveni genij napisao u Dubrovniku. Stvarno je velika šteta što je ovo ladanjsko zdanje kao vrijedno povijesno i kulturno nasljeđe našeg kraja već desetljećima izloženo propadanju.

javio znanstveni rad. Naravno, oni se nisu bavili pričama o okultnim radnjama, ali zanimljivo je napomenuti da su o „duhovima u Beterini“ snimljena čak dva dokumentarca na nacionalnoj televiziji. Priča govori kako je vlasnik imanja Baro Prospero Bettera nakon dolaska Francuza u Dubrovnik organizi-

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

25

RA u Mlinima kruže priče emu dozivali duhovi’ rao seanse prizivanja duhova. Barov prijatelj, plemić Karlo Natali, imao je kćer koja je navodno vrlo rano i neplanirano ostala trudna. Odmah po rođenju djeteta vlastelin je svog neželjenog unuka ostavio u sirotištu i zamolio Betteru da primi nesretnu djevojku u ljetnikovac kako bi lakše preboljela svoj gubitak. U ljetnikovcu se otkrilo da je ona vrlo vješt medij koji s lakoćom komunicira s dušama mrtvih te je počela voditi seanse prizivanja duhova. Navodno se na jednom takvom događaju ukazao i duh njezinog ostavljenog djeteta koje je predvidjelo skoru smrt svoje majke.

Samo nekoliko dana poslije mrtvo tijelo ove djevojke pronađeno je kako pluta ispred ljetnikovca. Prema predaji njezin duh još i danas luta Beterinom.

Moram priznati da sam prilično sumnjičav prema ovoj priči. Pri tome najviše mislim na povijesne činjenice koje se u njoj spominju, ne ulazeći u detalje vezane za okultne rituale. Prema toj priči navodne seanse prizivanja duhova su se organizirale početkom 19. stoljeća, neposredno nakon pada Republike, a iz povijesnih izvora znamo da je ljetnikovac Bettera opljačkan i spaljen 1806. godine, prili-

Vedran Mezei

kom rusko-crnogorske opsade Dubrovnika. Od tada je djelomično obnavljan i to tek u prvoj polovici 29. stoljeća.

Dakle, kuća je u to vrijeme bila devastirana i teško je zamisliti da su se u njoj mogli održavati takvi događaji.

Također, u priči se kao sudionici događanja spominju neke povijesne ličnosti koje nisu bili suvremenici toga

doba, a jedan od njih je i Vice Stjepović Skočibuha.

Kako je izgledao proces prevođenja „Trećeg ključa“ na engleski jezik?

Knjigu je prevela naša sugrađanka Vesna Čelebić, a lektorirala ju je gospođa Mary O’Hara Smith iz New Yorka.

Ista „ekipa“ je radila i na prijevodu moje prve knjige „Tu

sam!“. Iako proces prevođenja nije nimalo lagan posao, moram priznati da mi je veliko zadovoljstvo raditi s Vesnom. Ona je izuzetno nadarena prevoditeljica koja je i sama objavljivana autorica. Po-

Nastavak na sljedećoj stranici

26

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

“ Ljetnikovac Bettera ima zanimljivu povijest o kojoj se u javnosti vrlo malo zna

red toga, Vesna je turistička djelatnica i jako dobro poznaje povijest Grada. Dijelimo zajedničke svjetonazore, a veže nas i iskreno prijateljstvo, tako da bolju suradnicu nisam mogao poželjeti.

Proces prevođenja je tekao na način da bi Vesna prevela pojedino poglavlje knjige nakon čega bih ga ja pročitao i iznio joj svoje komentare i prijedloge. Takvi komentari često nisu imali previše smisla jer su uglavnom bili odraz nedovoljnog poznavanja jezika, ali nekad bih ipak uspio predložiti i nešto korisno. Nakon što bismo usuglasili zajedničku verziju svakog poglavlja, poslali bismo ga lektorici u New York. Gđa Mary O’Hara Smith bi pregledala tekst, ispravila eventualne pogreške i davala neke svoje prijedloge. Na kraju smo

svi troje preko video poziva „izbrusili“ i najsitnije detalje rukopisa.

Kakvi su planovi za budućnost? Što možemo očekivati po pitanju promocije engleskog izdanja?

Knjiga kroz koji dan izlazi iz tiska nakon čega slijedi distribucija po knjižarama u Hrvatskoj. Također, englesko izdanje romana bit će objavljeno i preko platforme Amazon u tiskanom i digitalnom obliku pa će tako biti dostupno čitateljima bilo gdje u svijetu. Promocija engleskog izdanja očekuje se početkom srpnja na taraci ljetnikovca Bettera gdje će pored knjige biti predstavljen povijesni prikaz ovog ladanjskog zdanja. U suradnji s TZ-om Župa dubro-

vačka, također u srpnju, predviđen je početak programa „Povijesne šetnje kroz Mline“.

Obilasci će biti vođeni na engleskom ili hrvatskom jeziku, a ostavljamo mogućnost organiziranja događaja i na drugim jezicima ukoliko zainteresirana grupa ima svog prevoditelja koji će sudionicima prevoditi s nekog od ova dva jezika.

Treba naglasiti kako to nisu klasične vođene ture koje odrađuju turistički vodiči, već je koncept zamišljen kao predstavljanje knjige i susret s autorom kroz tematsku šetnju našim mjestom. Ako ništa drugo, vjerujem da bi ovo ljeto moglo biti dobra generalna proba za „Povijesne šetnje“ i da će se ovaj program nastaviti i narednih godina.

Promocija engleskog izdanja očekuje se početkom srpnja na taraci ljetnikovca Bettera gdje će pored knjige biti predstavljen povijesni prikaz ovog ladanjskog zdanja. U suradnji s TZ-om Župa dubrovačka, također u srpnju, predviđen je početak programa „Povijesne šetnje kroz Mline“. Obilasci će biti vođeni na engleskom ili hrvatskom jeziku, a ostavljamo mogućnost organiziranja događaja i na drugim jezicima ukoliko zainteresirana grupa ima svog prevoditelja koji će sudionicima prevoditi s nekog od ova dva jezika. Treba naglasiti kako to nisu klasične vođene ture koje odrađuju turistički vodiči, već je koncept zamišljen kao predstavljanje knjige i susret s autorom kroz tematsku šetnju našim mjestom.

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s- tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka MARKETING: 099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MARKETING: 099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

28

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

JEDINSTVEN KUTAK U LOVORNOM

BAJKOVITI VRT Jasne VizmegCvijeće je moj apaurin i psihote Najšareniji, najmirisniji i najljepši vrt u Konavlima je onaj od vile Thousand Roses koja je dobila naziv po brojnim prepoznatljivim ružama AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

U

oazi prekrasnog konavoskog zelenila, u mjestu Lovorno, nalazi se ova lijepa kuća. U bajkovitom vrtu imanja koje se prostire na deset tisuća kvadrata raste oko 70 vrsta ruža, točnije njih 371, 14 vrsta Begonija, brojne Surfinije, balkonsko cvijeće Million bels, Pelagonije, Prkosi, tu je i cijelo bogatstvo začinskog bilja, ali i dugogodišnja posađena stabla poput oraha,

smokava, maslina, lipe, oskoruša, više vrsta jela, bogate uzgojene živice. Za sve to brine Jasna Vizmeg-Šemeš koja je prije više od 30 godina počela uređivati vrt obiteljske kuće. Porijeklom je iz Srijema, a u Konavle se udala i došla živjeti 1989. godine.

-Ja sam inače vojvođanska Mađarica i nikad ne kažem da sam Konavoka, ali sam ponosna konavoska nevjesta koja strašno drži do tradicije. Možda bolje znam konavoske običaje nego neka rođena Konavoka, jer me to istinski interesiralo i željela

sam naučiti – kazuje Jasna koja je ljubav prema cvijeću prenijela i na supruga Ivicu.

Upoznali su se kasnih osamdesetih, ona je u Dubrovnik dolazila raditi preko student servisa i tako je ostala jednu zimu.

-Postojala je uzrečica ovdje među galebarima - ‚Što uhvatiš zimi, čuvaj ljeti’. Tako je bilo sa mnom. Tu sam upoznala Ivicu i ostala – govori kroz smijeh Jasna Šemeš-Vizmeg. ‚Strašno mi je bilo vidjeti kupus raštan u vrtu’ Uspostavljanje njezinog cvjetnog režima u Konavlima išlo je postepeno.

-Oduvijek sam voljela cvijeće. Kod nas na Fruškoj gori je postojala tradicija da imamo prednja i zadnja dvorišta, ova prednja su uvijek sva bila u cvijeću. Kad sam došla u Konavle bilo mi je strašno vidjeti kupus raštan oko kuće pa sam počela uređivati i saditi cvijeće – prisjeća se Jasna.

Sama uzgaja dosta sadnica s reznicama i sjemenom, a većinu toga kupi od cvjećara

“

‘NAJTEŽE MI JE BILO NAVIKNUTI SE NA DUBROVAČKI I KONAVOSKI GOVOR’ ‚Dvije do tri godine živjela sam u Rijeci dubrovačkoj. Inače govor mi je bio najveća prepreka kada sam ovdje došla, jer sam u Novom Sadu išla u srednju školu i na studij te sam pričala ekavicom. Kada sam u Dubrovniku naučila neke riječi, došla sam u Konavle gdje je sve bilo drugačije.

Taman sam naučila što je kušin, a baba od Ivice je govorila tunđel. Tri najteže dubrovačke riječi su mi koltrina, krpatur i kukumar. Godinama to nisam mogla zapamtiti!’

iz Varaždina koji godinama u Konavle dolazi prodava-

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

29

-Šemeš: terapija ti sadnice.

-Obično se čujemo ponedjeljkom i ja mu kažem što sam taj tjedan planirala saditi, a on dođe u srijedu. Ovo je skup hobi, a ja dobijem povoljnije jer sam mu dobra mušterija koja godišnje kupi oko dvije tisuće sadnica.

Koliko godišnje potrošim na cvijeće rekla bih da se može priuštiti jedan dobar odmor na kruzeru, ako ne računam naš rad i navodnjavanje – govori Jasna.

Ujutro se ona i suprug bude oko 5 sati, a ponekad i kasnije, te zalijevaju cvijeće u pitarima za što im treba oko dva sata, dok se ostalo navodnjava automatskim prskalicama. Olakotna okolnost im je i velika ušteda pro-

kopan kanal kojim teče potok pa tako imaju besplatnu vodu.

-Mora se paziti kada se cvijeće zalijeva, jer točno se zna koliko vode treba kojem cvijetu. Primjerice Petunije vole puno vode, dok ruže uopće ne podnose vodu i nikad se ne zalijevaju jer

imaju duge korijene – savjetuje Jasna koja u vrtu dnevno provodi između šest do osam sati.

Godinama je eksperimentirala i tražila najbolje gnojivo. Lani je pronašla, otkriva nam, na profilu cvjećara Saše Šekoranje organsko gnojivo koje traje sedam mjeseci kada se zakopa u sadnicu. ‚Više puta sam oplakala’ -To me spasilo i sad sam mirna do jeseni! Jedino je problem što u Konavlima ima dosta rose u polju i ruže brzo obolijevaju. Evo jutros sam imala rat s puževima pa sam ih morala kupiti u kanticu jer izbjegavam koristiti jake kemikalije.

Teško se nosi s nepogodama u vrtu.

-Jedne godine smo morali sve ošišati jer je oboljelo. Najgore nam je kad zapuše bura pa se nekad u 3

sata iza ponoći dižemo i skidamo pitare. Eh koliko sam puta oplakala kad mi je bura ili neka druga pošast uništila cvijeće – kroz uzdah govori Jasna.

Zlatno pravilo je da svoje ruže nikad ne bere.

-Nipošto ne bere cvijeće iz vrta, ja sebi kupim cvijeće pa

Nastavak na sljedećoj stranici

30

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

“

Mora se paziti kada se cvijeće zalijeva, jer točno se zna koliko vode treba kojem cvijetu. Primjerice Petunije vole puno vode, dok ruže uopće ne podnose vodu i nikad se ne zalijevaju jer imaju duge korijene – savjetuje Jasna koja u vrtu dnevno provodi između šest do osam sati.

stavim u vazu. Kad mi netko ide ubrat’ ruže, bolje da mi je šamar opalio! Imam tu cvijeća za groblje ili tako neke prigode, ali ruže ne berem – stroga je u svojoj odluci. ‚Kad mi svaki organ treperi, pođem čupati travu’

Za brigu o cvijeću potrebno je puno ljubavi i strpljenja, a za Jasnu je taj proces posebno umirujuć.

-Uvijek kažem da mi je briga o vrtu psihoterapija i apaurin. Kad osjetim nervozu, da mi svaki organ treperi, e onda pođem čupati travu, skidati precvalo cvijeće… – kroz smijeh govori Jasna koja sa suprugom najčešće od proljeća do Svih svetih boravi u Konavlima, a zimi vrije-

me provode u Zagrebu.

Tada vrt spreme za spavanje i sve miruje dok se ne vrate.

Poseban član njihove obitelji je Čombe. Riječ je o devetogodišnjem mješancu kojega su udomili, točnije Jasna ga je dobila za rođendan.

-Gosti ga obožavaju!

On se inače trebao zvati Baltazar, ali dok je bio mali Ivica ga je nešto učio i on nije bio previše poslušan pa mu je rekao ‚E jesi glupav kao Čombe’ (op.a. lik iz popularne serije Lud, zbunjen, normalan). Tako je i ostao Čombe. Kada je serija na televiziji i njegovo ime spominju, on načuli uši i gleda tko ga zove – priča Jasna o omiljenom ljubimcu.

Vilu Thousand Roses za turiste iznajmljuju zadnje dvije godine, a prije toga imali su suvenirnicu u Zračnoj luci Dubrovnik gdje su radili 18 godina. Prisjećaju se kako su netom pred početak rata kupili kavu i strojeve za prženje tako da su s tim poslom počeli u ratu

“

‘Koronu nismo osjetili, jer smo se zabavili oko cvijeća.

Pandemija je počela prošle godine u proljeće, kada inače imamo najviše posla u vrtu, tako da nam nije teško palo izolirati se od svega.’

prodavajući kavu na placi.

Danas uživaju i vode ovo prekasno imanje koje ih je u potpunosti okupiralo kada je izbila epidemija koronavirusa, jer su tu provodili najviše vremena i posvetili se cvijeću.

-Ove godine smo imali veliki broj rezervacija iz Engleske, ali skoro sve su otkazane. Ne nerviramo se, bit će kako bude. Sve me veseli u vrtu pa čak se više ne bojim ni blavora, ni zmija – zaključila je za Dubrovački dnevnik Jasna Vizmeg-Šemeš, kraljica ruža u Konavlima kako je mještani od milja zovu.

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

32

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

INTELEKTUALNO SLJEPILO I POLITIČKI OPORTUNIZAM

Reljef kralja Karađorđević dalje zazidan u vježbaonic Dubrovčani su 1. prosinca 1924. godine podigli spomenikreljef dotadašnjem kralju Srbije Petru I. Karađorđeviću, čiji je autor Ivan Meštrović. Reljef je bio postavljen iznad unutarnjih vrata od Pila. Spomenik su skinule ustaške vlasti, ali i onima komunističkima nije bio po volji. nika, ali nekako uvijek bi ostalo između redaka gdje se točno nalazi reljef, a nalazi se konkretno u praonici i vježbaonici Linđa, iako joj je mjesto u muzejskoj zbirci, ako već ne na nekom trgu kao simbolu jednog vremena.

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ, VEDRAN SALVIA, PRIVATNI ARHIV, FACEBOOK

D

ubrovnik očito ima toliki luksuz da djelo velikog Ivana Meštrovića od 1975. godine drži zazidano. Radi se o reljefu kralja Petra I Karađorđevića, koji je u pretprošlom sistemu bio postavljen iznad vrata od Pila.

No, to što se radi o srpskom kralju, makar onome otprije skoro stotinu godina, očito je dovoljno da se umjetnost zabetonira. I ima tu nešto zanimljivo, dakle kroz kontekst cementa u njegovom trajnom elementu - betonu. Pouzdanije stvari nema u onom građevinskom smislu, na svojim plećima ponese višekatnicu kao od šale, ali u onom metaforičkom smislu, među ljudima, isto tako - jednom zacimentirano nažalost nikako da se odbetonira.

Vrijedi to za široke lepeze ljudskih karaktera, koji nikako da prekorače sebe pa su zabetonirani, kako pod komunističkom matricom, tako i današnjim nacionalističko-klerikalnim predznacima, a eto nekoć i onim

Vesna Delić Gozze

povezanima s „kraljem i otadžbinom”, odnosno Kraljevinom Jugoslavijom.

Stoga, priča o reljefu kralja Petra priča je o povijesti umjetnosti, ali i priča o vječnom oportunizmu i pomanjkanju integriteta.

Dubrovčani su 1. prosinca 1924. godine podigli spomenik-rel-

jef dotadašnjem kralju Srbije Petru I. Karađorđeviću, autora Ivana Meštrovića. Reljef je bio postavljen iznad unutarnjih vrata od Pila. Spomenik su skinule ustaške vlasti, ali i onima komunističkima nije bio po volji.

Inače, spominjala se sudbina ovog reljefa u javnom prostoru Dubrov-

DELIĆ GOZZE: Od 1945. U BANČEVOJ PALAČI Pitali smo povjesničarku umjetnosti Vesnu Delić Gozze da nam objasni kronološki tijek postavljanja ovog spomenika.

- Kameni reljef konjanika, kralja Petra I., s motivom sokola i uz programatski, tendenciozan tekst natpisa, Ivan Meštrović je prema narudžbi dubrovačkog Općinskog vijeća, izveo 1924. i djelo je postavljeno na zidine, između Vrata od Pila, iznad unutrašnje strane ulaza na Stradun. Za tu namjenu je prema kiparevim zamislima preuređeno i stubište između dva ulaza. Prema arhivskom podatku od 21. svibnja 1941. potvrđuje se da je izvršeno skidanje spomenika kralja Petra iznad gradskih vrata. Dok Komanda ima namjeru spomenik prenijeti u Italiju, Općina traži da spomenik ostane u gradu i da tu bude pohranjen. Kako se navodi, ukoliko ne bi mogao ostati, Općina “pridrža-

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

33

ća i ci Linđa

va pravo na potraživanje protuvrijednosti samog spomenika u iznosu od 10 milijona Dinara”. Preseljenjem Umjetničke galerije u palaču Boža Banca, 1945. ravnatelj toga muzeja postaje Branko Kovačević, a reljef je pohranjen u zgradi - navodi Vesna Delić Gozze.

No, otkud on u vježbaonici Linđa.

- Ugrađen i prežbukan zidom 1975. u desnom dijelu prizemnoga, prostranog prostora istočnog dijela palače do kojeg vodi ulaz manji od onoga centralnog, Meštrovićev reljef barem je sačuvan od uništenja. Tako je kiparov reljef “sahranjen” u palači za koju je upravo Meštrović povezan prijateljskim vezama s Božom Bancem predložio arhitekta, Lavoslava Horvata, još kod angažmana za Bančev ljetnikovac u Cavtatu, a Horvat je potom uz drugog arhitekta, Harolda Bilinića, radio i na dubrovačkoj palači - navodi Delić Gozze.

Pitamo je koliko je ustvari Meštrovićevih djela u Dubrovniku.

- Može li se danas na taj upit odgovoriti točnim brojem preostalih

Meštrovićevih djela na dubrovačkom području? Uz Meštrovićev kip sv. Vlaha koji se nalazi na zapadnom dijelu gradskih zidina, iznad ulaza u grad i mauzolej obitelji Račić u Cavtatu, zavedeno je u zbirci Umjetničke galerije Dubrovnik sedam odljeva kiparovih djela. Taj muzej šezdesetih godina prošlog stoljeća darovanjem se lišio Meštrovićeve skulpture koja se dotad nalazila u niši iznad kamina središnje dvorane palače Banac, one brončane sjedeće figure Milice Banac; predana je obitelji Banac u Londonu, dok je prije nekoliko godina prodana na aukcijskoj dražbi. U privatnim zbirkama na području Dubrovnika koje je evidentirao Konzervatorski zavod za Dalmaciju u Splitu s Cvitom Fiskovićem od 1947. nadalje, zabilježena su 1948. u vlasništvu obitelji Kesterčanek u Gundulićevom gruškom ljetnikovcu četiri Meštrovićeva crteža, potom tri gipsana odljeva različitih motiva anđela za cavtatski mauzolej, pa brončana sjedeća figura žene koja čita (Olga Kesterčanek, Meštrovićeva druga su-

pruga), kao i sjedeća figura Vestalke u bronci.

U ljetnikovcu u Lapadu, nazvanom Tamariks, tadašnje vlasnice Ivanke Kosor Mitrović iste 1948. nalazio se Meštrovićev brončani Guslar kao i jedan brončani portret. Od dva odljeva sjedeće skulpture Marina Držića, od kojih je jedan, onaj gipsani, u foajeu kazališta Marina Držića, a drugi, izliven u bronci, iz prostora koji je i zbog veličine skulpture bio primjerenije mjesto, premješten je u sklopu proslave petstote godišnjice Držićeva rođenja u uzak prostor između Kneževa dvora i terase ograde Gradske kavane, zaklonivši bočno renesansni prozorski okvir, a Držić se našao ispred mjesta mrskog mu sastava iz Vijećnice navodi Delić Gozze.

SAMO IZ INTELEKTUALNOG SLJEPILA MOŽE NASTATI ODLUKA O ZATAJENJU DELA Odgovorila je i na pitanje koliko je ustvari strašno, dakle baš strašno zabetonirati umjetničko djelo, koje će tako stati od 1975. godine, samo

zato što ne paše sistemima koji su se mijenjali.

- Nasuprot činovničke strategije kao posljedice političkog kadroviranja, nužno je, i u svakom institucionalnom bavljenju baštinom, neprekidno braniti struku od zagrljaja politike. Već i zbog higijenskih razloga, jer su po generacije fatalne dugoročne posljedice potkapacitiranosti zaposlenika po “dužničkoj vezi” dodala je.

- Općenito, samo iz intelektualnog sljepila može nastati odluka o zatajenju, oštećenju ili o rušenju spomenika kulture kao i dilema o potrebi njihovog spašavanja. Kao da je mentalitetu s ovih prostora neotuđiva osobina uništavanje ranijega i dodvoravanje aktualnim centrima moći. – objasnila je.

Stoga kaže da „Meštrovićev reljef iz nevidljive “hibernacije” treba uvesti kao muzejski predmet u zbirku, kao što je pri upoznavanju ili valorizaci

Nastavak na sljedećoj stranici

34

ji svaki uradak nekoga autora dragocjen i nenadoknadiv, motivski on predstavljao bilo kralja ili indijanskog konjanika.”

- Izgled Meštrovićeva reljefa kralja Petra I. i smještaj na zidinama poznat mi je jedino putem fotografije koju sam posudbom dobila za izložbu, u vrijeme proučavanja fotografskog opusa Josipa Bernera i arhivskog istraživanja njegova životnog puta. Svaka prosudba vizualnog djela jedino putem drugog medija ili tehnike nedostatna je za bilo kakvu utemeljenu likovnu analizu. Ono što ne smatram primjerenim potezom je postavljanje bilo kakvoga, pa i ovoga, spomenika ili spomen-obilježja na gradske zidine. Zbog svoga programatskog podnaslova, ovaj reljef je prije svega odraz narudžbe jedne političke struje, pa ga danas treba gledati i u kontekstu toga - kao primarno dokumentarni materijal. I to, kako izgleda prema fotografiji reljefa, bez dojmljive snage i izrazitih likovnih vrijednosti većine drugih Meštrovićevih ostvarenja - navela je Delić Gozze.

MEŠTROVIĆEV RELJEF ŽRTVA JE OPORTUNIZMA - Neosporno je da Meštrovićev reljef, uz svoj inventarni broj mjesta u zbirci, treba zadobiti mjesto kao muzejski predmet, a primjereno mjesto pohrane i izlagačke strategije, uz Umjetničku galeriju Dubrovnik moglo bi ovisiti i o karakteru baštinskih ustanova koje Dubrovnik (još) nema. Ponajprije tu mislim na nepostojeći muzej grada i njegove povijesti, pogotovo nakon pada Republike, sa zbirkama koje danas programski nelogično, podijeljene prema vrsti materijala, opterećuju muzejsku misiju Kneževa dvora. U nekom stalnom postavu kojega nema, možda i u postojećem Muzeju novije povijesti (to je

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

Jovana Milovanović naziv muzeja u sadašnjem sastavu Dubrovačkih muzeja), Meštrovićev reljef imao bi svoje logično mjesto istaknula je.

Pitamo je i jesu li postojale inicijative da se taj reljef konačno „odbetonira”.

- Inicijative povodom “otkrivanja” Meštrovićeva reljefa, koliko znam, nisu postojale, a kad sam 2013. došla u taj muzej nisam ni mogla zamisliti razmjere posvemašnje zapuštenosti jedne dubrovačke palače i to spomenika kulture i potrebe hitnih aktivnosti na njoj (zbog prokišnjavanja građevinski zahvati na dijelovima zgrade, sanacija vodovodne mreže, stanja telefonije..), pokušaj spašavanja preostale, nekadašnje pokretne imovine palače te potpune retrogradnosti i nesporazuma o muzejskim aktivnostima (samo dio od toga: ustanova bez pravnih akata, zaposlenici bez ugovora o radu, neizdavanje originalnih računa za prodanu ro-

bu, nepostojanje stalnog postava muzeja, mali broj privremenih izložbi između čega je zgrada bila zatvorena za posjetitelje..). Dotadašnjom muzejskom praksom izgleda da Umjetnička galerija nije ni imala potrebe koristiti za raznolike i potrebne muzejske aktivnosti cjelinu svoga prostora, pa tako ni prostor prostrane Bančeve garaže kojom se koristi folklorni ansambl Linđo rekla je.

- Naime, između dotadašnjeg niza ugovora s trećim stranama o paušalnom održavanju i drugih vrsta ugovora koji su me zatekli, bio je i ugovor iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća o privremenom korištenju prostora palače s Linđom. Za “izgubljen u ziđu” Meštrovićev reljef samo sam čula i da je bilo više vremena, a nije ga bilo više zbog odmazde taštih, samozvanih lokalnih vlastodržaca, taj reljef bih izvukla na svjetlo dana.

Ne iz nikakvog herojstva, nego iz

osnovnih profesionalnih postulata.

Svi oni koji su to Meštrovićevo djelo zatajili kao “neželjeno dijete” imali su, očito, druge prioritete. Zahvaljujući osnivaču i voditelju Linđa, Sulejmanu Muratoviću, reljef je očuvan našavši mjesto sklonjen “u sendviču” između ziđa palače Banac, nakon što je ponudu ustupanja toga kiparovog rada odbio Meštrovićev muzej u Splitu. Predsjedavajući Upravnog vijeća Umjetničke galerije etnolog Božidar Kalmeta, tadašnji ravnatelj Dubrovačkog muzeja, kamenom reljefu je prilikom uzidavanja pridružio i gipsani odljev reljefa koji se dotad nalazio u prostoru Dubrovačkog muzeja objasnila je Delić Gozze. ¸-Dodaje da je „mišljenja da reljef ne dosiže likovnu snagu većine Meštrovićevih ostvarenja, ali to nikako nije razlog da se sada već pet desetljeća kiparev kameni reljef i njegov gipsani odljev nalaze zarobljeni između dva zida u muzejskom prostoru Umjetničke galerije Dubrovnik”.

- Meštrovićev reljef ima pravo imati, i radi budućih proučavatelja jednoga od najvećih naših kiparskih opusa kao i komunikacije s posjetiteljima, svoj zaštićeni status muzejskog predmeta, i uz inventarni broj imati priliku bilo za moguća privremena izlaganja, tematska ili monografska ili za stalni postav neke od sadašnjih ili još nepostojećih baštinskih ustanova u kulturi Dubrovnika. Zanijekati postojanje reljefa njegovim uklanjanjem od očiju tema je koja nema dodirnih točaka s profesionalnošću i posvećenošću, pa tako ni strukom i strašću za svoj posao. Meštrovićev reljef žrtva je neprofesionalnosti i oportunizma. - rekla je Vesna Delić Gozze.

JELENA MILOVANOVIĆ SUDJELOVAT ĆE NA KONFERENCIJI O MEŠTROVIĆU Ovu temu aktualizirala je inače be-

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

ogradska povjesničarka umjetnosti Jovana Milovanović, koja je zaposlena na Filozofskom fakultetu u Beogradu, u zvanju istraživača suradnika, gdje također radi svoju doktorsku tezu. U svakom slučaju Milovanović je na jednoj Facebook grupi koja se bavi poviješću Dubrovnika pitala gdje se nalazi ovaj reljef, a zbog čega je imala i manjih neugodnosti.

Recimo i da je znanstvena oblast njezinih zanimanja orijentirana ka periodu druge polovine 19. stoljeća i prvih desetljeća 20. stoljeća na teritoriji Austrougarske monarhije, a potom i Kraljevine SHS/Jugoslavije. Pored toga, koautorica je na blogu i Instagram profilu „Slike i prilike” na kojima već tri godine piše o kulturnim i povijesnim fenomenima, kako domaćim i regionalnim, tako i svjetskim.

Pitali smo je otkud interes za Meštrovićem.

- Ivan Meštrović kao jedan od najtalentiranijih, najplodotvornijih, ali i najintrigantnijih kipara koji je stvarao u ovom dijelu Europe prirodno budi zanimanje kod povjesničara umetnosti. Međutim, kada govorim o svom slučaju, mene je Meštrović potpuno opčinio krajem 2014. godine kad sam po prvi posjetila njegovu kuću i atelje u Gornjem gradu u Zagrebu. Od tada nijednom nisam posjetila hrvatsku prijestolnicu, a da sam zaobišla Atelje Meštrović, a u međuvremenu sam pročitala i njegove memoare naslovljene „Uspomena na političke ljude i događaja“, obišla njegovu kuću u Splitu itd. Pored svega navedenog, jedno od najvećih Meštrovićevih ostvarenja je statua Pobjednika na Beogradskoj tvrđavi koja je vremenom prerasla u istinski simbol srpske prijestolnice, a to nije jedini Meštrovićev rad u javnom prostoru grada u kojem živim, te se s njim, neminovno, svakodnevno susrećem - istaknula je.

Sudjelovat će i na konferenciji koja se održava u Zagrebu na temu Meštrovića.

- Tijekom višegodišnjeg istraživanja i pisanja na temu vladarske reprezentacije dinastije Karađorđević, jedna od neostvarenih želja mi je bila da znanstveno obradim reljef kralja Petra I Karađorđevića koji se nalazio na dubrovačkim zidinama, a koji je Meštrović uradio prije gotovo jedno stoljeće. Sad je došao trenutak da se to promijeni, te sam se za sudjelovanje na konferenciji „Art and the State in Modern Central Europe (18th – 21st century)“ u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zgrebu, prijavila upravo s ovom temom. Kada je riječ o dubrovačkom reljefu u svom izlaganju, a potom i radu ću se fokusirati na razumijevanje njegove pozicije u kontekstu dinastičke spomeničke kulture u međuratnoj Jugoslaviji, ali i u kontekstu grada Dubrovnika koji će biti promatran kao svojevrstan mikro kozmos. Osim podizanja, umjetničke obrade i recepcije, specifičnu dimenziju ovom umjetničkom djelu daje činjenica da je uklonjen, ali ne i uništen. - rekla je.

VIŠE O RELJEFIMA KARAĐORĐEVIĆU Pitamo je i da objasni više o tom trendu da se postavljaju spomenici, reljefi Karađorđevićima?

- Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca formirana 1. prosinca 1918. godine je od samog početka bila krhka i nestabilna državna tvorevina koja sve do svog raspada nije uspjela da prevlada razjedinjenosti koje su je karakterizirale. a druge strane, ta država je često na meti osude, dok mnogo rjeđe ljudi nastoje da je razumiju. Isti slučaj je i sa spomenicima podizanim u ime njene, jugoslovenske ideologije, koji su potpuno nestali u vihoru ideologija koje su došle nakon

nje. Jedna od glavnih karakteristika nacionalnih država od početka 19. stoljeća, što će se nastaviti i u totalitarnim režimima međuratnog perioda, bilo je podizanje spomenika i simboličko markiranje javnih prostora. Kada govorimo o Kraljevini SHS/Jugoslaviji, postojao je naročiti interes za podizanjem spomenika s predstavama kraljeva Petra I i Aleksandra Karađorđevića na teritorijima koje su prije ujedinjenja pripadali Austrougarskoj monarhiji. Upravo na tim prostorima koji su do nedavno bili pod ideološkim ozračjem multinacionalne države na čelu sa Habsburzima, trebalo je naglasiti prisustvo nove države, samim tim i nove dinastije, što je najdjelotvornije provedeno podizanjem javnih spomenika. O mogućim efektima i političkim dometima javnih spomenika svjedoči činjenica da su gotovo svi nestali, što drevnu kulturnu praksu „zatiranja sjećanja“ (damnatio memoriae) čini neobično živom čak i u 20. stoljeću. Mnoge nijanse vandalskog čina usmjerenog prema slikama svrgnutih vladara, poznatog još od drevnog Egipta, možemo uočiti i kada je riječ o Meštrovićevom reljefu s prikazom kralja Petra I u Dubrovniku koji je uklonjen, ali ne i fizički devastiran, dok je sa druge strane ipak zazidan i vješto sklonjen od očiju javnosti. - rekla je ona.

SPOMENICI SU SKONČALI NESLAVNO A kakva je Meštrovićeva uloga tu bila?

- Čak i u godinama prije formiranja južnoslavenske kraljevine, uloga Ivana Meštrovića u kreiranju ideologije jugoslavenstva je bila ključna. Svojim Vidovdanskim ciklusom, kolosalnim skulpturama Marka Kraljevića, Miloša Obilića i drugih, Meštrović je u kamenu i bronzi dao obličje jednoj ideji koja je u svojoj srži podrazumijevala zajedništ-

vo Južnih Slavena. Osim umjetničkog doprinosa, Meštrović je bio i član Jugoslovenskog odbora, dakle bio je politički angažovan, što će se nastaviti i u godinama nakon formiranja Kraljevine SHS. Međutim, transformacija Meštrovićevog doživljaja jugoslovenske ideologije od integralnog ka federativnom jugoslavenstvu, najbolje se uočava na primjeru Spomenika neznanom junaku na Avali kada je njegovo oduševljenje o Jugoslavenima kao jednom narodu potpuno splaslo. Meštrović je bio osobni prijatelj kralja Aleksandra Karađorđevića što ga je djelomično kandidiralo da bude unajmljen za izradu velikog broja ključnih spomenika, a ista praksa će se nastaviti i poslije kraljeve smrti. Spomenut ćemo samo neke od njih, Meštrović je radio reljef u Dubrovniku, ali i monumentalni spomenik u Splitu, također s prikazom kralja Petra, kao i kolosalnu konjaničku figuru kralja Aleksandra na Cetinju. - dodaje.

Kako su onda skončali ti spomenici?

- Neslavno. Na prostorima koje mi naseljavamo jedini kontinuitet je diskontinuitet. Te kao kolateralna šteta česte smjene ovdašnjih država i ideologija strada spomenička kultura. Skrnavljenje ili potpuno uništenje je doživjela ogromna većina spomenika Karađorđevićima širom Kraljevine Jugoslavije što od ruke okupatora, ustaša ili predstavnika socijalističke vlasti. Jedan od rijetkih spomenika posvećenih članovima dinastije Karađorđević, podignut u periodu između dva rata, koji je ostao netaknut jest zajednički spomenik kraljevima Petru I i Aleksandru Karađorđeviću u Parizu – spomenik daleko izvan teritorije kojom su spomenuti vladari vladali. - zaključila je Jovana Milovanović.

35

36

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

OBRAZOVANJE POMORACA

ŠKOLSKI ŠKOLSKI BROD BROD NAUTIKA NAUTIKA 24 g službi obuke učenika srednje Na brodu su osim redovno ukrcane posade u luci ili plovidbi bila dežurna po dva učenika, i to jedan nautičar i jedan brodostrojar koji su plovili brodom koji je često za svoje održavanje plovio na komercijalnim plovidbama prevozeći putnike i teret.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

N

ovi tipovi školskih brodova izrasli su iz nekadašnjih ratnih brodova (krstarica, oklopnjača

itd.). Samo veće pomorske zemlje imale su školske brodove jedrenjake. Nastojanjem Izidora Kršnjavog hrvatska je Vlada od vojvode Roberta Parmanskog 1894. nabavila jahtu MARGITA (željezni loger, nosivosti 80 tona) za 12.000 forinti. Bio je to prvi hrvatski namjenski školski brod u Austro-Ugarskoj Monarhiji. U to vrijeme školski brod za obrazovanje mladog kadra trgovačke mornarice nisu imale ni zemlje kao što su Italija, Francuska i Španjolska.

Nakon uloge školskog broda (za

Brod Lošinj i kuter Lovrijenac u luci Gruž 1951. Od 1952. mijenja ime u Nautika.

obrazovanje 15 do 18 učenika) obavljao je redovita školska putovanja te ekspedicije po Jadranskom, Jonskom, Egejskom i Tirenskom moru do 1908. godine. Novi brod bakarske Nautičke škole 1908. zaplovio je pod imenom Vila Velebita. Bio je to čelični jedrenjak tipa bark-škuna od 259 BRT-a. Imao je 20 članova posade, a mogao je primiti 40 učenika na praksi. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je na vezu u Novigradu, a 1922. postao je školskim brodom Državne pomorsko-trgovačke aka-

demije u Bakru, Dubrovniku i Kotoru. Talijani su ga zaplijenili 1941., promijenili ime u PALINURO, a potonuo je 1945. za vrijeme rata pred Ortonom u Italiji.

ZA BUDUĆE POMORCE TRGOVAČKIH BRODOVA U ovo vrijeme bilo je još dosta vojno - mornaričkih jedrenjaka, no u ovom feljtonu fokus je samo na brodovima na kojima su se obučavali budući pomorci trgovačkih brodova. Spomenut ću samo da je jedna generacija učenika Srednje pomorske škole u Dubrovniku godine 1972. imala završnu praksu na vojno - školskom jedrenjaku tipa barkantin, imena JADRAN koji je bio u vlasništvu JRM-a. Ta generacija, koju se može vidjeti na fotografiji na komandnom mostu školskog broda NAUTIKA, bila je na dvotjednoj obuci. Plovili su do otoka Visa i natrag, uz pratnju školskih profesora Antuna Falkonija i Borisa Franušića. Na povratku u luku Gruž svi su se popeli na jarbol i izveli rubni pozdrav, a na vrhu najvećeg jarbola je bio Mario Bonačić.

JADRAN je za Kraljevsku mornaricu Jugoslavije izgrađen u Hamburgu 1933. godine, bio je dug 58,2 metara. Najdulje putovan-

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

37

godine je bio u e pomorske škole je JADRANA (11.262 milje) bilo je na ruti Dubrovnik-New York-Boston-Dubrovnik 1938. godine na kojem su posjetili Nikolu Teslu te su mu poklonili gravuru broda. JADRAN je danas školski brod u ratnoj mornarici Crne Gore.

Godine 1951. „Pomorski tehnikum“ u Dubrovnik, koji je od 1953 imao naziv „Srednja pomorska škola“, a danas „Pomorsko- tehnička škola Dubrovnik“, nabavio je tada ribarski brod LOŠINJ koji je od 1952. promijenio ime u NAUTIKA. Plovio je kao školski brod sve do 1976. godine. Te 1951. godine Pomorski tehnikum je imao i jedrilicu imena LOVRIJENAC. VILA VELEBITA DVA Jedini školski brod u Hrvatskoj koji i danas plovi za Srednju pomorsku školu u Bakru je drveni brod VILA

Nautika u luci Gruž oko 1955.

VELEBITADVA, duljine 28,4 metra, izgrađen 1956. godine pod imenom KALI za Brodarsko poduzeće Zadar.

Od 1958. dodijeljen je Jadroliniji, a ona ga je 1973. darovala Pomorskoj školi u Bakru, koji je preinačen u školski brod i mijenja ime u VILA VELEBITA II, te i danas plovi.

Motorni brod JURAJ CARIĆ je bio školski brod Pomorske škole u Splitu. Izgrađen od čelika 1952. godine u Splitu, kao brod za logistiku za JRM. Od 1960. dan je Pomorskoj školi na upotrebu te je služio kao školski brod

Nautika u YC Orsan 1957.

na kojem su učenici obavljali stručnu praksu i stjecali prva pomorska iskustva. Brod je radi održavanja često komercijalno prevozio i teret. Iako je bio redovito održavan, brod je 1999. godine zbog dotrajalosti prodan.

Godine 1954. Pomorska škola u Kotoru je nabavila bivši talijanski ribarski brod - koćar imena AMBRA, koji je izgrađen u Civitanovi 1943., imao je 57 BRT-a i motor od 200 Ks. U brodogradilištu „Ivan Cetinić“ u Korčuli je preuređen za školski brod koji je dobio ime NAUTIČAR. Nepoznata mi je godina kada je brod prodan ili rashodovan.

Danas Pomorske škole nemaju školskog broda osim VILE VELEBITA DVA u Bakru, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je izgradilo motorni jedrenjak tipa loger imena KRALJICAMORA, tj. to je prvi školski brod u samostalnoj Hrvatskoj, a luka upisa mu je Dubrovnik.

Brod je namijenjen za obrazovanje učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta. Radno porinuće obavljeno je 13. studenog 2009. u brodogradilištu Montmontaža Greben - Vela Luka. Ministarstvo je povjerilo usluge upravljanja brodom tvrtki Jadranski pomorski servis d.d. Rije-

ka. U ožujku 2013. upravljanje brodom je preuzela Jadrolinija iz Rijeke, a danas je mislim neka treća tvrtka. KRALJICA MORA je duga 35 metara te može ukrcati 28 učenika/ studenata, četiri nastavnika i sedam članova posade. Vrijednost broda u izgradnji i s dodatnim radovima je iznosila oko 37 milijuna kuna, a kuma broda na porinuću je bila Jadranka Kosor.

Treba napomenuti kako Vlada Republike Hrvatske ima školsko istraživački brod NAŠE MORE koji je povjeren Sveučilištu u Dubrovniku, a koristi se za praktičnu nastavu u sklopu pomorskih studija Sveučilišta u Dubrovniku, Pomorskog fakulteta u Splitu i Rijeci. Brod je dug 31,75 metara, građen je 1991. godine kao talijanska ribarica imena LIGNY SECONDO. Preuređen je 1998.-2000. u Remontnom brodogradilištu Šibenik kada su mu i promijenili ime. Ima 5 članova posade, zapovjednik broda je Đivo Benić, a luka upisa broda je Dubrovnik.

Nastavak na sljedećoj stranici

38

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Nautika u portu oko 1964.

ŠKOLSKI BROD NAUTIKA Dana 20. srpnja 1951. školi „Pomorski tehnikum“ je pripojen treći razred Ribarskog tehnikuma iz Zadra za školsku godinu 1951./52., a već krajem školske godine 1952./53. ribarski odjel je ukinut i pripojen Nautičkom odjelu u Dubrovniku. Prilikom preseljenja Ribarskog odjela iz Zadra u Dubrovnik, škola je 13. listopada 1951. dobila i ribarski brod tipa plivarica, građen u Malom Lošinju 1947. godine pod imenom LOŠINJ, a u Gruž je uplovio sa svim ribolovnim alatima i mrežama koje je plivarica imala. Brod je bio bijelog trupa (iza 1958. plavog trupa) kao što se može vidjeti na priloženoj fotografiji iz 1951. godine na kojoj se vidi školski brod plivarica LOŠINJ i školski kuter- jedrilica LOVRIJENAC. Od 1952. godine brod plovi pod novim imenom NAUTIKA po južnom Jadranu. Koliko je meni poznato brod je plovio najdalje do Trogira, a na drugu stranu do brodogradilišta Bijela u Crnoj Gori, s tim da su profesori Pomorske škole šezdesetih godina ipak bili na jednom višednevnom izletu do talijanske luke Bari i natrag.

NAUTIKA je izgrađena od drva u Malom Lošinju 1947. godine, dužine 23,7, širine, 6,2, visine 2,7 i gaza 2,5 metra. Imao je 69 BRT-a, 35 NRT-a, nosivost 150 tona, ili kako bi

tada rekli: nosivosti 15 vagona. Motor Deutz od 150 KS. mu je davao brzinu plovidbe od 7,5 čvorova. Imao je kategoriju plovidbe „mala obalna plovidba“, a to je međunarodna plovidba Jadranskim morem i dijelom Jonskog mora do crte koja spaja rt Santa Maria di Leuca (uključujući luku Taranto) i rt Katakolon (uključujući luku Katakolon), Jonske otoke i zaljeve: Patraski, Korintski (uključujući Korintski kanal) i Atenski do crte koja spaja rt Kolona i rt Skili. Školski brod NAUTIKAdanas nažalost ne postoji, ali dva njegova broda blizanca DALMATINO (građen u Velom Lošinju 1947. pored NAUTIKE) i VIKTORIJA koji se nešto razlikuje, ali su građeni po istom nacrtu, građen je u Martinšćici, i dalje plove kao mini kruzeri u obalnoj plovidbi.

U početku je brod služio prvenstveno za praktičnu obuku učenika ribarskog odjela, a zatim i za praktičnu obuku nautičkog odjela te iza 1956. i brodostrojarskog odjela. Pomorski Tehnikum je tada bio na Brsaljama, a zakladom Račić je izgrađena nova zgrada u Lapadu koja je započela s radom 10. listopada 1954. Na školskom brodu NAUTIKA učenici su se obučavali i pripremali za svoje buduće časničke i kapetanske životne izazove. Vježbali su terestič-

ku i astronomsku navegaciju, kormilarenje, određivanje pozicije broda, rad na pomorskim kartama. Osobno su pod nadzorom zapovjednika manevrirali brodom, obučavali su se za rad na radaru od 1970.-te godine i za sve ostale mornarske vještine ploveći pod svim uvjetima danju i noću, pod lošim vremenskim uvjetima, a brodostrojari su održavali stroj i strojarnicu.

KOMERCIJALNE PLOVIDBE Na brodu su osim redovno ukrcane posade u luci ili plovidbi bila dežurna po dva učenika, i to jedan nautičar i jedan brodostrojar koji su plovili bro-

dom koji je često za svoje održavanje plovio na komercijalnim plovidbama prevozeći putnike i teret.

Meni poznati zapovjednici i posada broda NAUTIKE: Niko Šoletić (zapovjednik), Radoje Popović (zapovjednik), Frano Beusan (strojar), Tošić Alberto, Ivo Gate (mornar), Drago Jerolimov (mornar), Antun Savin (zapovjednik), Betner Dragutin (zapovjednik), Nikola Matković, Antun Šoletić (mornar), Pero Sturica (strojar), Gjildo Škare (zapovjednik), Marin Mračić (kormilar), Blaž Ursić (mornar), Mato Gjenero (zapovjednik), Pavo Čučka (strojar i zapovjednik), Velimir Batričević (zapovjednik), Boris Žuvela (strojar), Mato Garvan (strojar). Školski brod NAUTIKA je često prevozio domaće i strane turiste do Elafita i prema otoku Mljetu, često je išao na vatromet za vrijeme otvaranja Ljetnih igara, i to je uvijek išao u najmu nekih turističkih agencija. Svaku godinu osnovne škole iz Gruža i Lapada su vodili svoje učenike na jednodnevni izlet do Koločepa, Lopuda ili do Velikog Zatona. NAUTIKA je najčešće plovila iz Slanoga do otoka Jakljana i natrag s djecom i profesorima osnovnih i srednjih škola gdje su Beograđani

Velimir Batričević zapovjednik broda, Grgur Vetma, Ivo Pavlović, Livio Petričić, za kormilom Pero Zvrko te lijevo od prof.Renka Zmajića je Milo Valjalo.

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

imali odmaralište. Smjene su bile svako 15 dana, a između su imali jedan izlet od Jakljana do Pomene na Mljetu s posjetom Mljetskim jezerima i natrag.

Tu bih napomenuo jednu specijalnu ekskurziju osnovne škole iz Stona koji su 1974. godine krenuli iz Stona za Mljet- Lastovo- Biševo (modra špilja)-Vis-Hvar-Brač-Trogir- Split i natrag. Ekskurzija je završila gledanjem vatrometa Ljetnih igara 10. srpnja i povratkom u luku Gruž. Učenici su spavali po palubi i u brodskom skladištu, a profesori su imali četiri kreveta u samoj provi broda.

Sedamdesetih godina je brod u ljetnoj sezoni bio zaposlen gotovo svakodnevno.

SUDJELOVALA I U TEGLJU ŽUTE podmornice i broda Mošćenice Vrijedi spomenuti kako je NAUTIKA sudjelovala u tegljenju broda Mošćenice iz Igrana kod Makarske do luke Gruž, broda koji je1971. preuređen u plutajući stacionirani disko klub NELSON. Bio je vezan u četverovezu između Hotela Lapad i Kazbeka, a zimi je ponekad bio tegljen u Gradski porat. NELSON je prodan Ljetnim igrama te je dobio novo ime SANTA MARIA i služio je u predstavi Ljetnih igara ‚’Kolumbo’’u režiji Giorgia Para. Pošto brod nije imao svoj pogon, teglila ga je NAUTIKA ili mali remorker iz brodogradilišta Bijela u Crnoj Gori.

NAUTIKA JE 1970- te godine sudjelovala u teglju Žute podmornice u vlasništvu Pera Miljkovića - Limunade iz brodogradilišta Bijela u Crnoj Gori. Također vrijedi napomenuti kako je NAUTIKA krajem šezdesetih godina i početkom sedamdesetih dva puta godišnje plovila do Komiže na otoku Visu gdje bi ukrcali oko 120 tona (12 vagona) ružmarina u jutenim vrećama. Krenulo bi se rano ujutro, ukrcao bi se predstavnik

Na palubi Nautike praksa s učenicima i prof. Renko Zmajiić 1971.

Dalmacijabilja i plovili bi do Prigradice na otoku Korčula gdje se noćilo. Ujutro ranom zorom bi se krenulo prema otoku Visu do prve vanjske uvale Rukavac gdje bi ukrcali jednog otočanina (koordinirao je ukrcaj ružmarina i znao je u koju se uvalu moralo vezati). U svakoj južnoj uvali do Komiže se ukrcavao ružmarin u vrećama. Prva i druga uvala su se zvale Vela i Mala Travna itd. U to doba morala se dobiti specijalna dozvolu od vojske jer je tu prilaženje bilo zabranjeno svim plovilima, a inače na otok Lastovo i Vis nisu smjeli dolaziti strani turisti i nautičari.

Prvo bi se približili uvali i pred uvalom bi se prve dvije cime ukrcale u pomoćnu brodsku barku, napravio bi se jedan grop na kraju lancane i nije se imalo gdje vezati već bi se negdje grop zakučao o stijenu- škrapu i tako četverovezom bi se približili kraju. Postavio bi se drveni ponat i ukrcaj je krenuo, a ukrcavali bi vlasnici ružmarina. Tako iz uvale u uvalu i napunilo bi se brodsko skladište i veliki dio palube do visine nadgrađa broda. Noćenje je bilo u Komiži, a ujutro rano bi krenuli natrag prema luci Račišće, ili do Korčule,

četvrti dan putovanja bi bio povratak u luku Gruž, a peti dan je bio iskrcaj tereta.

POMORSKA ŠKOLA PRODAJE ŠKOLSKI BROD NAUTIKU Nakon 24 godine plovidbe gdje su se obrazovale generacije pomoraca, Pomorska škola je ipak bila prisiljena prodati brod zbog dotrajalosti i sve većih troškova održavanja. To je učinjeno 3. veljače 1976. godine, a prodan je brodogradilištu „Vodopija Ivo-Srećko“ iz Betine na otoku Murteru. Nakon kratkog vremena NAUTIKU kupuje moćna riječka tvrtka Riba, a 1979. brod je temeljito uređen u Betini. Novi vlasnik zadržava isto ime, nova namjena broda je bila kao što je bila i samom gradnjom 1947., a to je ribarica - plivarica, dobio je novi i jači motor od 395 KS. Nakon obnove u Betini 1979. brod je svakodnevno dovozio ribu u riječku luku, svakodnevno je plovio, ribario, a nekako se u njega malo ulagalo te je jednog dana oko 2012. godine ponuđen na prodaju u burzi Nautika, cijena mu je bila nešto ispod milijun kuna. Međutim oglas je bio duže vrijeme i nije bilo kupaca za stari isluženi brod jer sve više

na moru su prevladali plastični, čelični i aluminijski brodovi.

ORKANSKA BURA, RIBARICA-PLIVARICA NAUTIKA TONE Dana 11. studenog 2013. u cijeloj Hrvatskoj je bilo veliko nevrijeme, ali u Kvarneru je puhala jaka orkanska bura na udare i preko 127 kilometara na sat. Na rivi je bilo više brodova te smo gledali preko HTV-a kako i trajekt Dubrovnik vjetar dobro naginje, a mala NAUTIKA je bila vezana uz rivu pored. Udari vjetra su bili toliko veliki da su ga dobro nabijali na rivu, otvorio se jedan madjer te je brod počeo lagano tonuti. Došli su vatrogasci i pokušavali ispumpavati prodor mora, ali bez uspjeha, odustali su, a NAUTIKAje završila uz rivu na dnu luke Rijeka. Nakon nekoliko dana brod je izvađen, a bio je u tako lošem stanju da je na kraju izrezan na dijelove i odnesen na otpad.

Nakon 66 godina plovidbe NAUTIKA, lijepi mali brodić, izvanrednih manevarskih sposobnosti, dobar u plovidbi i po lošim vremenskim uvjetima, koji je obučavao generacije i generacije pomoraca je otišao u povijest. Mi smo ga se barem prisjetili.

39

T M

P p u u

N k

T ra

V

TRAŽIMO TRAŽIMO PIZZA PIZZA MAJSTORA MAJSTORA (M/Ž)(M/Ž)

PizzeriaPizzeria Vita Bella Vitatraži Bella novog traži novog pizza majstora pizza majstora koji će koji se pridružiti će se pridružiti uigranom uigranom timu najbolje timu najbolje pizzerije pizzerije u Dubrovniku. u Dubrovniku.

Nudimo: Nudimo: stalni radni stalniodnos radni iodnos i konkurentnu konkurentnu plaću. plaću.

Tražimo: Tražimo: iskustvo iskustvo od 3 godina od 3 godina ada narada krušnoj na krušnoj peći. peći.

Više informacija Više informacija na 099na 3358 099 713!

3358 713!

Humanitarni prilozi DJEČJI DOM MASLINA * Stanari zgrade Ivana Meštrovića 3, umjesto cvijeća za pok. Ivana Kalinića prilažu 400,00 kn; *Jako i Mara Matić, u spomen na dragu gospođu Nevenku Šarliju, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn; *Antonija Kaulić, Gruda, donacija 300,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook. com

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU • U SPOMEN I SJEĆANJE NA POK. LUKU RAMADANA PRILAŽU 500 KN SUPRUGA I DJECA S OBIT • ELJIMA Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima.

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob:

0914753582 ili putem maila; downdnz@gmail.com UDRUGA DVA SKALINA U spomen na dragu Mirjanu Krželj, 200 kuna prilaže Mira Tošović; Umjesto cvijeća za pok. Jelu Bačić, 200 kuna prilaže Goran Jokić; U spomen na pok. Anu Stražičić, 400 kuna prilažu njezine školske kolegice: Nike, Nada, Mirjana i Katica; Branka Bašić donacija 200 kuna.Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

42

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

UMALO SE DIZALI KANADERI

Nije utvrđen uzrok požara koji je buknuo u Solinama Opožarena površina je 600x400 metara kvadratnih, a materijalna šteta srećom nije nastala JVPDUBROVAČKIVATROGASCI

P

ožar u Solinama buknuo je u utorak navečer, nešto nakon 23:00 sati. Vatrom je bilo zahvaćeno visoko raslinje i borova šuma na teško pristupačnom terenu. U gašenju požara sudjelovalo je ukupno 37 vatrogasaca s 11 vatrogasnih vozila iz DVD Župa Dubrovačka, JVP Dubrovački vatrogasci, JVP Konavle i DVIP Dubrovnik. Njihovom intervencijom požar je lokaliziran u srijedu ujutro, kad su vatrogasci, do kraja dana, dežurali na opožarenom području.

„Planirali smo ujutro podizanje kanadera, no pošto su vatrogasci pred zoru zaustavili širenje požara, nije bilo potrebe za zračnim snagama. Požar je lokaliziran u srijedu oko 8:30 sati,“ rekao je zapovjednik VZŽ Dubro-

vačko-neretvanske Stjepan Simović.

Policija je obavila očevid, no nije utvrđen uzrok požara. Inače, opožarena površina je 600x400 metara kvadratnih, a materijalna šteta srećom nije nastala.

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

U VUKOVARSKOJ ULICI

Francuskinja pala s bicikla, zadobila teške tjelesne ozljede

P

rometna nesreća dogodila se u utorak u 10:55, u kojoj je teško ozlijeđena francuska državljanka. „61-godišnja francuska državljanka, vozeći se biciklom Vukovarskom

ulicom, izgubila je nadzor nad biciklom i pala je na kolničku traku uslijed čega je zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život. Nakon ukazane liječničke pomoći zadržana je na liječenju u dubrovačkoj bolnici,“ izvijestili su iz policije.

PRIJEVARA U KONAVLIMA

Oštetio ga za 53 tisuće kuna, dogovorio radove koje nije izvršio

43

NESLAVNI REKORDER IZ METKOVIĆA

D

ovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Postaje granične policije Gruda 41-godišnjak se sumnjiči da je tijekom lipnja 2019., u namjeri da se novčano okoristi, od 33-godišnjaka primio novčani iznos od 46 tisuća kuna, a potom i dodatnih sedam tisuća kuna na ime nabave materijala i dogovorenih građevinskih radova njegove obiteljske kuće u Konavlima. Muškarac su sumnjiči kako je znao da dogovorene radove neće izvršiti niti za to nabaviti potreban građevinski materijal.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo „Prijevara“ policija protiv osumnjičenog nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku podnosi kaznenu prijavu, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

CIJELI MOSKAR PREKRŠAJA

MOTOCIKLIST nije imao vozačku ni prometnu, odbio alkotest, ali je ponio marihuanu

N

ajveća novčana kazna u iznosu od 23.800,00 kuna izrečena je 22-godišnjem vozaču motocikla bez registarskih oznaka koji je u poslijepodnevnim satima 14. lipnja, zaustavljen prilikom prometne kontrole u mjestu Čibača u Župi dubrovačkoj.

Vozač je upravljao neregistriranim vozilom, kod sebe nije imao vozačku i prometnu dozvolu, odbio se alkotestirati, nije imao osobnu iskaznicu te je zatečen s manjom količinom marihuane.

Vozač je isključen iz prometa te mu je izdan prekršajni nalog na gore navedeni novčani iznos.

Također mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „A2“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Vozio s preko 2 promila, nije bio vezan niti se držao svoje trake PETAR GLEBOV/PIXSELL

N

ajveća koncentracija alkohola od 2,24 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 18. lipnja, 44-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom redovne prometne kontrole u Ulici Petra Krešimira.

Vozač je isključen iz prometa, a utvrđeno je i da prilikom vožnje nije koristio sigurnosni pojas kao i da se tijekom vožnje nije držao svoje strane kolničke trake. Vozač je zadržan do prestanka djelovanja opojnog sredstva te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 11.800,00 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima „B“ kategorije.

Europsko prvenstvo u nogometu

11.6.2021. - 11.7.2021.

Euro 2021. u Sunsetu

SPECIJALNA PONUDA KRALJEVSKI BURGER / POMFRIT

70,00 kn

TRATTORIA STYLE HOT DOG

45,00 kn

CLUB SENDVIČ / POMFRIT

70,00 kn

PILEĆI MEDALJONI / POMFRIT

65,00 kn

BBQ PILEĆA KRILCA / POMFRIT

85,00 kn

ŠTAPIĆI OD MOZZARELLE

60,00 kn

PIZZA MIX

44,00 kn

PIZZA PICANTE

50,00 kn

PIZZA SUNSET

80,00 kn

JUMBO PIZZA

95,00 kn

(MIX, MARGARITA, ROMANA)

PDV je uključen u istaknute cijene.

Zabranjena je prodaja i usluživanje alkoholnih pića osobama mlađim od 18 g.

+385 20 642 700 | Šetalište kralja Zvonimira 17 | Lapad

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

UTRKA ^AMACA

POJAVA KOJA UGRO@AVA LJUDE

NOTAR, RUKOMETBILJE@NIK NI KLUB

OSOVINE

MISTI^AR

NAJVI[I ^INOVNIK U STAROJ GR^KOJ

TONA

CELZIJ

EUROPEAN VRSTA MARKETING MINERALA DISTRIBURADIJ TION

TRKA^ICA KRATOCHVILOVA

GRUBO SUKNO

SLIKAR SA SLIKE, RO\EN U DUBROVNIKU

SIROVINE ZA PROIZVODNJU AFR. RODA LJEKOVIT NAPITAK

DOMA]A @IVOTINJA REZULTAT, SVR[ETAK

SNI@EN TON ”G”

UD @ABE TURSKI PLEMI]I

MRSKO]A TOVLJENJE

JAVNO ORIJENTALNO KUPALI[TE

ASOCIJACIJA ONLINE MEDIJA O. NJ.

1. I 3.

SAMOGLASNIK

[KOLA TANDARATI

CIKLUS SLIKA SLIKARA SA SLIKE ANCONA

OGLA[AVANJE KAO ZMIJA PISAC BARRIOS

LAPONAC NJEGOVA GRAFI^KA MAPA

@ELJA ZA JELOM

KADE ZA KUPANJE

KRHOTINA

DANSKA

DRAGE VOLJE

REPUBLIKA

KAMEN ZA O[TRENJE, BRUSILO

BILJKA TROPSKIH KRAJEVA (anagram: RATO)

PRKOS

SLAP

JU@NI PLOD, MOGRANJ

ZBOG TOGA

VRLO DUGO RAZDOBLJE

PJEVA^ JUNA^KIH PJESAMA U ST. GR^KOJ

KORA^AJU]I SKLADO U ISTOM RITMU

LITRA

1. I 14.

SLOVO ABECEDE

KOSINA, NAGIB, OBRONAK

RIJEKA U MJERA ZA ALBANIJI PAPIR POSTANAK (mn.)

METAR

OTO^JE U PACIFIKU

PRIPADNIK JEDNE LJUD.RASE

DANSKI OTOK

AUSTRALSKA @IVOTINJA (mn.)

VRSTA PTICE JEDNAKI

ESEJI BRITANSKI FILOZOF, WILLIAM DAVID 1. I 6.

SLOVO ABECEDE

FILOZOF, GIACOMO FILIPPO

DR@AVA, BUD@ET (fr.)

DIO VELIKE BRITALIJE

PLANINSKI MASIV U JU@NOJ AMERICI

UPRAVNI PREDMET

SAMODR@AC (mn.)

DIO GODINE (mn.)

RUKOMETNI SAVEZ

SELO NA PAGU

OREST OD MILJA

LIKOVNA DJELA

OSOBNA ZAMJENICA

ARGON

OSIGURAV. DRU[TVO

BA^IJA

GLUMAC BE^I]

TEMPO

MALTA

^UVENA FRANCUSKA KRALJICA RJE[ENJE - C, repromaterijal, eliksir, marabu, ges, ishod, krak, amam, tov, AOM, [, Terra incognita, AN, siktanje, Lap, tek, vane, rado, R, DK, brus, taro, inat, buk, nar, etat, Ande, zato, eon, Drim, UP, Galapagos, m, koale, jarebica, ogledi, dani, RS, Ross, slike, oni, ad, katun, Zoran, Katarina Medici.

46

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

AUTO/MOTO ll Prodajem oldtimer auto Manta B. Kon-

takt: 091 151 7650 ______________________________________ ll Prodaje se Gillera Runner motor. 1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB:098285038 ______________________________________ ll Prodajem Mercedes-Benz.

1992 godina. 1.8 cc benzin. Ispravan.

Mob:098643703 __________________________________ ll Prodajem Škodu Octaviu combi 2013 godina. Odlična. Mob:098618999 __________________________________ ll Mercedes A classa AMG SPORT. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. Mob:098618999 __________________________________ ll Prodaje se Audi TT 3,2 V automatik.

2004 godište. Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021.Sve informacije na 0981772088 __________________________________ ll Prodajem Fiat Seicento 2004 god. oštećen. Prešao 3.800 km. Kontakt 098 880 867 __________________________________ ll Touran1.6 tdi,2016,110ks,registriran do12/2021,145000km,sa puno dodatne opreme sve informacije na Mob:098/804829 __________________________________ ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 __________________________________ ll Prodajem Beverly 250. Cijena 9500 kuna. Mob: 098856100 ___________________________________

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljuje se na duže vrijeme jedno-

soban stan u Gružu. Kontakt: 098 680 694

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište.

Motor Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker.

Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378. ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038 ll Prodajem gliser 5m, Yamaha 50 k/s.

Kontakt: 098 534 830

ll Prodajem gliser 4m, Tomas 4 motor.

Kontakt: 098 534 830

ll Prodajem barku 2,80m na vesla. Konta-

kt: 098 534 830

ll Prodajem vanbrodski motor Tohat-

su 8hp četverotaktni duga osovina.

Mob:098525207

ll Prodajem vanbrodoski motor Yamaha

4hp četverotaktni.Mob:098200339

ll Prodajem vanbrodski motor Hon-

da 2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.

MOB:098285038

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka

PRODAJA NEKRETNINE ll Hitno se prodaje trosobni stan,70

m2 (etaža dvojne stambene kuće) sa okućnicom 54 m2(moguća gradnja parkinga),pod magistralom sa pogledom na stari grad.Cijena 220.000 eura. Mob:091 583 4481 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/ terasu s koje se pruža pogled na more.

Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Prodajem stan u Novoj Mokošici s

vrtom, 58 m2, opremljen i dobro očuvan, prizemlje. Moguća i zamjena za manji stan. Kontakt: 098 914 75 35 ll Prodaje se stan u Novoj

Mokošici, 60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573 ll Prodaju se na Šipanu ( Suđurađ )

dvije devastirane građevine iza dvorca ( Đardin ). povrsine zemljista 325 m2.

Cijena 45000 eura.Mob:098 244 799 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2

+ garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

be+DB, 137.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B MARKETING: 099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko

zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PRODAJA RAZNO ll Prodajem lovačku pušku novu. Puš-

ka je sa dozvolom. Prodaje se osobi koja ima položen ispit. Cijena po dogovoru.

Kontakt: 098 975 6518.

ll Prodajem nove zepter teće sve infor-

macije na 091 976 8829

ll Prodajem drveni stol (puno drvo) na

razvlačenje I 6 stolica. Mob: 0917941237 ( viber ) ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna.

Mob:098285038

ll Prodajem drveni stol ( puno drvo) na

razvlačenje I 6 stolica. Mob: 0917941237 ( viber ) ll Prodajem više stolova sa klupama,

puno drvo. Kontakt: 099 688 0160

ll Prodajem Skip Hop – didaktički cen-

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

tar. Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Mob 0919374727. ( viber )

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

ll Prodajem auto prikolicu, moto-

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

rnu pilu Partner, 300 komada kupa francuzica. Kontakt: 091 151 7650

ll MOČIĆI – 483 M2 građe-

nova parangala. Kontakt: 099 688 0160

vinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

ll Prodajem dva nova baluna i dva

llProdajem sklopivu toaletnu i tuš stoli-

cu (princeza). Kontakt: 098 262 452

be+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

ll LAPAD - STAN 85 M2,tri sobe +

ll Prodajem ugostiteljske stolice Ve-

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

vom. Kontakt: 099 385 79 81

nezia po komadu 250kn i stolove visoke i niske okrugle po istoj cijeni 250 kn.

Mob: 091 5654 987

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ ll

47

llTim iskusnih meštara nudi pomoć

u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ________________________________ - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNET ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnis više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjeseč ca,spomenika,nadgrobne vaze - kameni- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DN ce,nadgrobne knjige, brončana galantes tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka rija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini...

Mob: 091 7285208 ________________________________ MARKETING: TENDE izrada, svih vrsta ll 099 2408- 409, 642montaža 460 tendi.

Kontakt: 095 586 82 48 marketing@dubrovackidnevnik.hr ______________________________________ ll Uredujem vrtove,đardine,okucnice kosnja trave i slicno. Mob:0916143946

IMA MJESTA I ZA TVOJU R

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 21.6. do 27.6.2021.

KOD ZVONIKA” od 28.6. do 4.7.2021.

PREMINULI

VESO ŠURBAT (1928) KRISTO METKOVIĆ (1923) ANTUN BIJELIĆ (1941) ZVONKO IVIĆ (1965) MATKO ŽIVKUŠIĆ (1964) TEREZA ŠEVELJ (1939) ANĐELKA MARIĆ (1941) MARIO MACHIEDO (1946)

48

petkom

• BROJ 55 • 25. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

DOBRODOŠLICA KOJA ĆE SE PAMTITI

Dubrovnik je gorio za HAJDUK! TRENER HAJDUKA JENS GUSTAFSSON I MARKO LIVAJA nakon utakmice su kazali kako su ugodno iznenađeni dobrodošlicom koja im je u Dubrovniku odnosno Konavlima priređena

GORAN MRATINOVIĆ, VEDRAN SALVIA, MARIO BABAROVIĆ

U

sklopu proslave 100 godina kluba HNK Slaven Gruda na jug Hrvatske je prošlog tjedna stigao HNK Hajduk.

Sve je započelo Torcidinim veličanstvenim dočekom Hajdukovih igrača na mostu i bakljadom koju su priredili. Marko Livaja je izašao pozdraviti navijače, a ostali igrači

su se fotografirali s obožavateljima. U večernjim satima, navijači su bakljadom s Porporele pozdravili igrače koji su bili na brodu Karaka.

Hajdukovci su odradili trening na lapadskom stadionu, a središn-

ji događaj održan je prošle subote kad je na Grudi odigrana prijateljska utakmica Slaven Grude i Hajduka koja je završila rezultatom 9:1 u korist ‚Bilih’. Trener Hajduka Jens Gustafsson i Marko Livaja nakon utakmice su kazali kako su ugodno iznenađeni dobrodošlicom koja im je u Dubrovniku odnosno Konavlima priređena.