Dubrovački dnevnik petkom br. 54

petkom Petak, 18. lipnja

Godina 2, broj 54, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

HRVATSKA SE SPAJA! Prošetali smo Pelješkim mostom, sve su konstrukcije tu, samo ih treba sastaviti

RAZGOVOR S KAP. GORANOM FAVROM Kruzeru La Belle de l’Adriatique Dubrovnik je matična luka, a prvi gosti nisu krili oduševljenje

KOLIKO JE TKO POTROŠIO U KAMPANJI? Netko s gajbom pive do dva mandata, netko za jedan potrošio 240 tisuća kuna

AKTUALNO

INTERVJU

POLITIKA

STIGLI GOSTI S KRUZERA

Istražili smo zaradi li od njih itko išta u Gradu uz rigorozne protokole ll

POLA GODINE HUMANITARNIH AKCIJA DUBROVČANA U BANOVINI

ll Kruzeri MSC-ja vra-

tili su se u Dubrovnik, ali gosti smiju napustiti brod samo...

Stranica 16

GRADSKO VIJEĆE

Neki su zakopali stare ratne sjekire, Vlahušić objasnio zašto je podržao Potrebicu ll

IVICA HAJDIĆ IZ GRUPE ‘TATA JE TATA’

‘’Srce ti pukne kad u nečijoj kući punoj djece vidiš prazan frižider’’

ll Vlahušić je za Du-

brovački dnevnik pojasnio zašto je podigao ruku za HDZ-ovog kandidata Potrebicu, njegovog starog političkog rivala. Kako kaže, podržava HDZ-ov prijedlog o redefiniranju ugovora s DPDS-om oko zidina .

Stranica 8

MALI OGLASI

Stranica 46

2

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

MARO MARUŠIĆ

www.dubrovackidnevnik.hr

Zvonimir Pandža/PIXSELL

Katastrofalna turistička 2019. godina

H V I

rvatska udruga turizma anketirala je 15 vodećih hotelsko-turističkih tvrtki u Hrvatskoj. Sve bilježe pad rezervacija, i to od jedan posto do čak dvadeset posto manje. U prosjeku radi se o tri do sedam posto rezervacija manje u usporedbi s lanjskom godinom. ećina ispitanika u HUT-ovoj anketi izjavila je da je tempo rezervacija sporiji nego lani. Najgore stoje apartmanska naselja, a čak su i kampovi, lijepom vremenu usprkos, zabilježili manje rezervacija. Novi list piše kako se neke rezervacije otkazuju u zadnji tren. drugi mediji objavljuju podjednako loše vijesti o hrvatskom turizmu, pa je Index prekjučer anketirao predstavnike otočkih turističkih zajednica. Anketa je pokazala da većina otoka bilježi pad prometa, a među negativnim rekorderima je, zasluženo, Brač, otok s najgorom zamislivom turističkom politikom i praksom. vo je samo dio vijesti koje su se nadugo i naširoko objavljivale po hrvatskim medijima tijekom ljeta 2019. godine Gospodnje pod zajedničkim nazivom srpanjska rupa. Kako je smiješno iz ovog današnjeg kuta čitati te tekstove o katastrofalnoj turističkoj sezoni sad već legendar-

O

ne 2019., godine koja se u turizmu neće tako lako i brzo ponoviti. ogledajmo na trenutak zbog kojih su se brojki sablažnjavali mediji tog vremena - posljednji podaci sa sustava e-visitor pokazuju da je srpanjska rupa u Hrvatskoj sve veća. Od 1. do 16. srpnja zabilježeno je 2,173.288 dolazaka i 13,872.364 noćenja. To pokazuje da je 122.000 dolazaka manje nego lani, odnosno 470.000 tisuća noćenja manje nego lani u ovom razdoblju, pisao je Index. ada se govori o onome tko najviše osjeti posljedice loše sezone i broja noćenja, to su vlasnici privatnog smještaja. Naime, oni bilježe 70 tisuća dolazaka manje nego prošle godine u isto vrijeme. Brojku od 940.168 dolazaka bilježi razdoblje od 1. do 6. srpnja, što je manje od prošlogodišnjeg 1,010.221 dolaska. Hoteli pak bilježe 6 tisuća manje dolazaka nego u istom razdoblju prošle godine. h što ti je život – svi turistički djelatnici u Hrvatskoj dali bi stražnjice da imaju one katastrofalne brojke iz srpnja 2019. godine koji su mediji zvali krahom hrvatskog turizma, te su tražili uzroke propasti. Našli su ga u masovnom turizmu s premalo kvalitetne ponude.

Samo pola godine kasnije korona je od sr-

P K E

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

panjske rupe napravila cjelogodišnji krater bez dna kojemu se ne vidi kraj. ikad naš čovjek zadovoljan. Ne valja ni kad ima masu turista, ne valja ni kad nema nikoga. Vječito našeg čovjeka i novinara mori pitanje treba li Hrvatskoj masovni ili elitni turizam, trebaju li joj bogati gosti s jahtama koji ne plaćaju sidrenje u Cavtatu ili joj treba svaki siromašni gost koji plaća noćenje u auto-kampu. Da, zaista, što da radimo s turizmom kada nam ne valja ni 2019. godina, a ni 2021.? oanta čitave priče oko turizma jest kvaliteta života lokalaca, ali ona uopće ne ovisi o broju turista, nego o kvalitetnoj infrastrukturi. Je li za sada već legendarne prometne gužve kroz Župu dubrovačku kriv masovni turizam ili dugogodišnja nesposobnost vlasti i Hrvatskih cesta da napokon izgrade brzu cestu

N P

do aerodroma? Je li za manjak liječničkog kadra i drugih važnih zanimanja u Dubrovniku kriv masovni turizam ili loša politika? Je li za nakaradne građevine diljem Dubrovnika zaslužan autobus pun Poljaka i Čeha ili katastrofalan GUP? Je li za brutalne prometne gužve po gradu kriva blesava grupa kompliciranih Indijaca ili naša nesposobnost da idemo u smjeru zabrane prometa kojega bismo prebacili na javni prijevoz po mogućnosti tramvajski koji najmanje zagađuje?

Na kraju krajeva, nema ni turista, ni kruzera, a more je i dalje šporko od Uvale Lapad, preko Danača, pa do sv. Jakova. Za šporkecu, eto čistog znanstvenog dokaza, nije uzrok masovni turizam, nego užasna kanalizacijska mreža. opće nije pitanje masovnog i elitnog turizma, nego infrastrukture koja lokalcima omogućuje kvalitetan život. Ako su domaći zado-

U

3

voljni, bit će onda i turisti i obratno. Smiješno je turizam gledati i planirati kroz brojeve dolazaka i noćenja, jer 2019. je bila rekordna, a svi su bili nezadovoljni. Iz ovog današnjeg kuta para kao skeč Montyja Phytona. jajan je trenutak za planiranje budućnosti. Imajmo viziju što hoćemo od grada i ne zamarajmo se masovnim i elitnim turizmom, srpanjskim rupama, kolovoškim kraterima i ostalim budalaštinama... Hoćemo što više sportskih i rekreacijskih zona, šetnica, smanjenje i ukidanje prometa na pojedinim dijelovima grada (Gruška riva), domove za umirovljenike, obuzdavanje GUP-a, brzu cestu do aerodroma, lungo mare u Rijeci dubrovačkoj i vezove za lokalce… a sve ovo imamo ne bismo se toliko zamarali brojevima turista, a i njima bi bilo bolje. Sada je vrijeme za ići u tom smjeru.

S

D

4

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

HRVATSKA SE SPAJA

PROŠETALI PROŠETALI SMO SMO PELJEŠKIM PELJEŠKIM mosta su tu, samo ga još tre Završni dijelovi konstrukcije ovog važnog inf rastrukturnog projekta prošloga tjedna su stigli brodom iz Kine na jug Hrvatske AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

O

samdeset posto Pelješkog mosta je završeno tako da se spajanje hrvatskog teritorija očekuje krajem srpnja ili najkasnije početkom kolovoza. Prošloga tjedna, otkrivaju nam iz Hrvatskih cesta, stigla su 24 segmenata čelične rasponske konstrukcije od ukupno njih 165. Početkom ovog tjedna spojena su 134 segmenta, a trenutak ugradnje tog važnog,

prvog zatvarajućeg, segmenta u Komarni su Kinezi proslavili vatrometom.

-To je inače običaj od početka ovog projekta.

Kinezi kad god nešto rade prvi put i završe posao to proslave vatrometom.

Primjerice, kada su radili prvu betonažu, zabili čelični pilot… To je jednostavno u njihovoj kulturi – govori inženjera iz Hrvatskih cesta Davor Perić koji nas je proveo gradilištem Pelješkog mosta.

kog mosta nalaze na gradilištu.

-Cijeli most je u Hrvatskoj samo ga treba spojiti. Sad kada je ugrađen taj 134. segment imamo u kontinuitetu, od kopna sa strane Komarne, oko 620 metara konstrukcije.

Sve skupa u zraku je 1850 metara, a most je inače

GRADNJA DOBRO NAPREDUJE Perić pojašnjava kako se sada svi dijelovi Pelješ-

...

Inženjer iz HC-a Davor Perić projektu se priključio u veljači 2019. godine. Ovaj 31-godišnji Vinkovčanin boravi u Komarni kao i njegove ostale kolege, a tijekom slobodnih dana iskoris-

ti priliku i pođe doma.

“U mojoj karijeri se ništa ne može usporediti s gradnjom Pelješkog mosta, a bojim se da će i poslije biti teško naći nešto u ovom rangu”, kazao je Perić.

Davor Perić

projektiran na 2404 metra što znači da gradnja dobro napreduje – istaknuo je inženjer Perić.

Nakon fizičkog spajanja kopna s poluotokom Pelješcem slijedi opremanje mosta. Perić navodi kako će to uključivati kolničku konstrukciju, hidroizolacije, asfalt, ugradnju zaštitnih ograda i onih koje će štiti od udara vjetra te postavljanje elektro instalacija, od ugradnje svjetlovodnih kabela i opreme za praćenje prometa i

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

M M MOSTOM MOSTOM Sve konstrukcije eba sastaviti

nadzor. Na mostu će biti kamere, rampe, meteo stanica, promjenjiva signalizacija…

PRISTUPNE CESTE NE ZAOSTAJU Most je zaštićen od potresa na najvećoj razini do devet stupnjeva po Richteru,

a promet će se moći neprekinuto odvijati do udara vjetra čak 180 kilometara na sat zahvaljujući ogradi od 3,2 metra koja će biti duž cijelog mosta.

Paralelno s gradnjom mosta rade se i pristupne ceste, a puštanje prve dionice u promet, od magistrale do

čvora Brijesta, za osobna vozila očekuje se u ožujku ili travnju iduće godine dok bi obilaznica Stona trebala biti gotova idućeg ljeta.

-Kinezi imaju kilometer i pol ceste uz samo gradilište i taj dio su dobili da bi imali veći prostor radi organizacije. Na ulazu u Ko-

marnu cestu radi Strabag koji također gradi pristupne ceste do čvora Zaradeže što uključuje dva tunela i

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

Europska komisija je Republici Hrvatskoj odobrila bespovratna sredstva za projekt izgradnje Pelješkog mosta u iznosu od 357 milijuna eura, a ukupna vrijednost projekta iznosi 526 milijuna eura (s PDV-om), odnosno 420 milijuna eura (bez PDV-a).

dva manja mosta. Posljednji dio projekta je od čvora Zaradeže do spoja na staru, postojeću pelješku cestu Ston-Orebić i onda ide cesta koja će biti obilaznica Stona do čvora Prapratno. Nakon toga gradi

se najkompleksniji dio, a to su dva tunela kod Stona od 1,2 kilometra i most Ston od 485 metara. Cijeli taj posao ide zadovoljavajućom dinamikom – kazao je inženjer Davor Perić iz Hrvatskih cesta.

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

SVE BI TREBALO BITI DRUKČIJE, A MOST JE VEĆ SAD POSTAO TURISTIČKA ATRAKCIJA

Na gradilištu Pelješkog mosta nalazi se jedna od najvećih plovnih dizalica u Europi koja ima kapacitet od oko tisuću tona. Ona je najvažniji dio opreme.

U ovom trenutku na Pelješkom mostu radi 511 radnika iz Kine i njih 120 koji su tehničko osoblje među kojima je 50-ak Hrvata koji rade kao inženjeri, zaštita na radu, prevoditelji...

Kada most profunkcionira ljudima će to puno značiti, jer će krajnji jug Hrvatske biti neprekinutom prometnicom povezan s ostatkom zemlje. Do Dubrovnika nećete trebati prolaziti kroz drugu državu, niti strahovati od gužve na granici. Konstrukcija Pelješkog mosta izmijenila je vizuru Malostonskog zaljeva, u prometu bi sve trebalo biti drugačije, očekuje se i revitalizacija pelješk-

og turizma, a most je već za vrijeme gradnje postao turistička atrakcija. U Komarni se zaustavljaju automobili, ljudi se dive i fotografiraju njegovu nadmorsku vizuru zbog vrhunske estetike. Most kakav su kreirali Marjan Pipenbaher, proslavljeni slovenski, i Jure Radić, proslavljeni hrvatski mostograditelj, čini se kao lagana traka blago položena na moru Malostonskog zaljeva.

7

8

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika Vijesti

ZAKOPAVAJU SE STARE RATNE SJEKIRE?

Potrebica otrebica:: Vlahušićeva ruka je poz Grada; Vlahušić: Podržavam Frank Vlahušić je za Dubrovački dnevnik pojasnio zašto je podigao ruku za HDZ-ovog kandidata Potrebicu, njegovog starog političkog rivala. Kako kaže, podržava HDZ-ov prijedlog o redefiniranju ugovora s DPDS-om oko zidina

Dobro poznati Vićan i njegovi novi vijećnici

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

G

radsko vijeće konstituirano je u utorak kad su vijećnici novog saziva prisegnuli na rad kakav nalaže ona stara ‚Obliti privatorum publica curate’, ispisana nad samim ulazom u gradsku vijećnicu, a koja kaže kako pri tom trebaju zaboraviti na privatno i baviti se javnim. U novooformljenom Vijeću tako sje-

di sedam vijećnika HDZ-a i koalicijskih partnera, po troje ‚Srđevaca’ i DDS-ovaca, po dvoje vijećnika Dustre, SDP-a i KLGB Ivice Roka, jedan Mostovac te jedan nezavisni vijećnik koji se na izborima natjecao ispred liste HNS-HSLS-Reformisti.

U vijećničke klupe sjela su neka nova lica, poput SDP-ovih Ivana Tropana i Anite Bonačić Obradović, DDS-ovih Slavice Grkeš i Jasmina Derakovića ‚Srđevaca’ Petre Marčinko i Đura Capo-

ra, HDZ-ovog Zlatka Begušića i dvojica s Rokove liste građana – Ivice Roka i Ivana Cetinića. Od onih iskusnijih tu su Pero Vićan (DDS), bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, HDZ-ovi Marko Potrebica i Blaž Pezo koji su u Vijeću u više mandata, bivša vijećnica i predsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti, (HSU), Mostov vijećnik u više mandata Maro Kristić, ‚Srđevac’ Nikša Selmani, Dustrini Željko Raguž i Ivana Šepak…

...

‚IDEMO BEZFORMALNE KOALICIJE I SVJESNI SMO POLITIČKOG RIZIKA’ U novom sazivu vladajući HDZ nije potpisao formalne koalicije pa sigurna većina nije stavljena na papir. Kako je istaknuo Potrebica, za suradnju su dobrodošli svi oni koji žele raditi na dobrobit Grada i građana. „Naravno kako se radi o političkom riziku kojeg smo svjesno prihvatili, no mislimo kako je, s obzirom na postojeći odnos snaga i rezultate izbora, primijenjen najbolji model za Grad. Model u koji se svi mogu uključiti, a svojom odlukom se isključiti iz participiranja u tom radu,“ kazao je Potrebica.

POTREBICA PRIZNAO DA GA JE VLAHUŠIĆ IZNENADIO Na konstituirajućoj sjednici potvrdile su se neslužbene informacije koje je prvi objavio Dubrovački dnevnik o tome kako će Mar-

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

9

ziv da zajedno radimo za dobrobit kovićevu borbu za zidine! ko Potrebica (HDZ) biti novi, stari predsjednik Gradskog vijeća. Podsjetimo, gradonačelnik Mato Franković na sastanku s vijećnicima kazao je kako HDZ, kao stranka koja je osvojila najviše mandata u Vijeću i iz čijih redova dolazi i sam gradonačelnik, očekuje kako će predsjednik Vijeća biti HDZ-ovac. HDZ je, podržan potpisima Dustre, kao predsjednika Vijeća predložio Potrebicu, što je prihvaćeno od strane većine vijećnika. Točnije, uz vijećnike već spomenutih dviju stranaka, ruku su za Potrebicu digli Vlahušić, Kristić te dvoje vijećnika DDS-a Grkeš i Deraković. Suzdržani su bili vijećnici SDP-a i DDS-ov Vićan, a protiv su glasali ‚Srđevci’ i vijećnici Nezavisne liste Ivice Roka. „Zahvalio bih se prije svega našim sugrađanima koji su nam

Marko Potrebica je novi, stari predsjednik Gradskog vijeća

dali podršku na izborima, potom Predsjedništvu Gradskog odbora HDZ-a i koalicijskim partneri-

SDP-ovci poručili - bit ćemo konstruktivna oporba!

ma koji su me kandidirali te predsjedniku GO HDZ-a Dubrovnik Matu Frankoviću koji me predložio na ovu časnu funkciju ponovno. Također, čestitam i svim kolegicama i kolegama koji su prepoznali poziv HDZ-a za novim načinom rada Gradskog vijeća i činom kojim su prilikom konstituiranja GV-a respektirali izborne rezultate. Očekuje nas intenzivno razdoblje u kojem ćemo od točke do točke, vjerujem, postizati što veći konsenzus, a mi smo spremni na suradnju sa svima onima koji s nama žele donositi odluke u interesu Grada i građana,“ izjavio je Potrebica za Dubrovački dnevnik.

Na pitanje je li ga iznenadila Vlahušićeva ruka i podrška njego-

vom izboru za predsjednika Gradskog vijeća, odgovara potvrdno. „S obzirom na političko iskustvo gospara Vlahušića, u njegovoj sam gesti prepoznao želju za konstituiranjem Vijeća uz priznavanje izbornih rezultata. Također, prepoznao sam i stav da se u ovom kriznom vremenu ne trebaju produbljivati podjele nego da se svi skupa moramo uhvatiti u koštac s ozbiljnim gospodarskim problemima uzrokovanim Covid krizom, a ne da se prepiremo oko toga tko će biti na tronu,“ izjavio je Potrebica.

Upitan o suzdržanom Vićanu, za razliku od ostatka DDS-ovih vijećnika, Potrebica odgovara kako je zahvalan kolegama iz DDS-a na podršci koji, naglašava, očito

10

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

također žele da se Gradsko vijeće formira, što su i demonstrirali svojim glasanjem, dok Grkeš iz DDS-a kaže kako su svi mogli glasati slobodno i demokratski pa razlika u stavu između njih i Vićana ne treba čuditi.

VLAHUŠIĆ: ‚I DALJE NISMO PRIJATELJI, ALI…’ Vlahušić je za Dubrovački dnevnik pojasnio zašto je podigao ruku za HDZ-ovog kandidata Po-

trebicu, njegovog starog političkog rivala. Kako kaže, podržava HDZ-ov prijedlog o redefiniranju ugovora s DPDS-om oko zidina.

Podsjetimo, Franković je uputio prijedlog DPDS-u oko sastanka na temu daljnje suradnje u sklopu kojeg se predlaže izjednačavanje cijene ulaza na zidine i DuCarda. „Da mi je netko rekao prije mjesec i po’ dana rekao kako će Franković predložiti redefiniran-

...

DUSTRA I VLAHUŠIĆ ZAJEDNO OFORMILI KLUB VIJEĆNIKA

Nakon što je konstituirano Gradsko vijeće, vijećnici Dustre Željko Raguž i Ivana Šepak formirali su klub vijećnika s Androm Vlahušićem.

Podsjetimo, da bi se formirao klub vijećnika, potrebna su najmanje tri člana, a tako su ovi kandidati dobili veće mogućnosti u Gradskom vijeću. Informaciju o formiranju kluba vijećnika za Dubrovački dnevnik je potvrdio čelnik DUSTRA-e Željko

Raguž koji kaže kako se radi o programskoj suradnji. „U toj programskoj suradnji dogovoren je Klub vijećnika kojeg čine Dustra i Vlahušić kao nezavisni. Cilj je veća sloboda govora i razmišljanja na sjednicama GV-a pa ćemo kao Klub vijećnika imati više vremena za rasprave na sjednicama, a pruža nam se mogućnost i da sudjelujemo u radu svih odbora unutar sustava Vijeća,” kazao je Raguž.

‘Srđevci’ nisu podržali ni Kristića za potpredsjednika Vijeća

je ugovora s DPDS-om u smislu da grad bude dominantan, rekao bih da to nije moguće. Nije to pitanje do jučer, to je pitanje još od 2009. godine. Uspio sam vratiti 50 posto Gradu, bivši sam gradonačelnik, moji stavovi oko zidina su jasni. Sada, kad je Franković povukao potez za koji sam mislio da takvo što nije moguće, ja se mogu inatiti ili reći da je to dobro za grad, podržati njegova nastojanja i ostvariti sinergiju po tom pitanju, bez da smo se uopće sastali, ali smo poslali poruke u medijskom prostoru,“ izjavio je Vlahušić dodavši kako je tema vraćanja zidina Gradu i dodatnih prihoda tema koja je za njega osobno izuzetno važna. „To je moja životna utakmica i moj najbitniji projekt. Sad smo se Franković i ja našli na jednom mjestu u kojem dijelimo stav i nastojanje. I dalje nismo prijatelji, vidjet ćemo hoće li se održati ta krhka podrška. No, prikupljanje i povećanje prihoda je nešto što podržavam. Meni rashodi nisu važni, ja se bavim pri-

hodima i u tome sam bio usamljen,“ kazao je Vlahušić. ‚SRĐEVCI’ NISU DIGLI RUKU ZA KRISTIĆA Za prvog potpredsjednika Gradskog vijeća izabran je Jasmin Deraković (DDS), a za drugog Maro Kristić (Most). ‚Srđevci’ nisu digli svoje ruke za Potrebicu kao predsjednika Gradskog vijeća, a zanimljivo je kako nisu digli ruke ni za Kristića kao potpredsjednika, koji je u prethodnim izbornim ciklusima bio nositelj njihove liste i gradonačelnički kandidat. „Što se tiče kolege Potrebice i općenito HDZ-a, htjeli smo poslati poruku kako smo jedina ozbiljna oporbena politička grupacija u Vijeću. Što se tiče izbora potpredsjednika, smatramo kako bi bilo u redu da se nama predložilo to mjesto s obzirom na broj glasova na izborima, a da potom to mi prihvatimo ili odbijemo, i u tom slučaju da se onda predlaže dalje političkim opcijama koje su iza nas imale najveći broj glasova. Kako se to nije dogodilo nego se odmah

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

...

PUKLA LJUBAV IZMEĐU ROKOVIH I LEGAZA

dao prijedlog za DDS, a potom i za Kristića, smatrali smo kako to nije ispravno,“ izjavio je vijećnik KLGB ‚Srđ je Grad’ Nikša Selmani. Kako kaže, ‚Srđevci’ vjeruju kako su u osam godina u svom radu pokazali određeni kontinuitet politike, a u Vijeću će se boriti za sve ono što su obećali svojim izbornim programom. „Ono što je sigurno jest to da će svaki kvalitetan prijedlog u Vijeću imati naše ruke, a za ono što ne bude kvalitetno ili bude protivno javnom interesu ćemo se boriti da se promijeni,“ dodao je Selmani.

NEKA NOVA LICA U Gradskom vijeću pojavila su se i neka nova lica. SDP je osvojio dva mandata, a vijećnicima će to biti sasvim novo iskustvo s obzirom na to kako su u vijećničkim klupama po prvi put. „Zalagat ćemo se za sve ono što smo komunicirali kroz kampanju, a to je bitka za socijalna davanja u ovoj kriznoj situaciji, po-

ticanje malog i srednjeg poduzetništva i transparentnost gradskih financija. Novi smo u Vijeću, ali dat ćemo sve od sebe, bit ćemo konstruktivna oporba te se veselimo prilici da tim putem radimo za dobrobit Grada,“ izjavio je Tropan. Na pitanje hoće li se udruživati s nekim drugim vijećnicima u cilju formiranja kluba vijećnika, Tropan to negira te dodaje kako u tome ne vidi posebnu prednost i kako se i bez kluba vijećnika može raspravljati i doprinositi Gradu.

I Grkeš kaže kako će joj u fokusu rada biti građani, a posebno oni koji žive od svog rada i zalaganja. „Velika mi je čast što sam izabrana na ovu funkciju, vjerojatno sam jedna od najmlađih u Gradskom vijeću. Moj cilj će biti u prvom redu usmjeren na pomoć turizmu, na agencije, male obrtnike i poduzetnike i njihovo mjesto u Gradu, kao i na sve one koji svoju plaću zarađuju radom, trudom, zalaganjem i znanjem. Na one koji nisu ‚namješteni’ na ta

Neposredno prije formiranja Gradskog vijeća, ispred NL Ivice Roka poslan je dopis prema medijima u kojem se traži uvrštenje točke ‚Vijećnička pitanja’ u dnevni red sjednice, a spominje se i vijećnica Marčinko kao nova predsjednica Gradskog vijeća, što se nije dogodilo. No, vijećnik Cetinić se nakon objave dopisa očitovao kako je isti bez prethodne suglasnosti ostalih poslao Igor Legaz koji je za listu, tvrdi on, i inače slao dopise, ali uz prethodno odobrenje liste. No, ovaj je put, tvrdi Cetinić, dopis poslao ‚na svoju ruku’, te ostale doveo u nezgodan položaj, zbog čega s njim prekidaju suradnju. S druge strane, Legaz tvrdi kako

mjesta nego na one koji žive isključivo od svog rada, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Želimo onima koji nisu posebno upoznati s time približiti koliko je

Cetinić iznosi neistine. „Ivan Cetinić nije bio ni ‚mikrofon’ niti ‚zvučnik’ građana, nego nekih koji su željeli čuti upravo ovo što je on govorio.

Mislim da je dobro da se on ovako brzo, a nevješto raskrinkao, tako da građani ‚u startu’ izgube nadanja u njegova predizborna obećanja.

Zanimljivo je da nijedan medij nije mene pitao, što se uistinu dogodilo, jer, ako je doista istinito da sam ja bio tajanstveni ‚vanjski suradnik’, koji je pripremao sve dopise za javnost i tako značajno pridonio kreiranju uspješne kampanje Ivana Cetinića, onda je sasvim logično da ja ‚jako puno znam’, ali dubrovački mediji me, po tko zna koji put, mimoilaze,“ izjavio je Legaz.

tim ljudima sada teško,“ izjavila je Grkeš koja se na DDS-ovoj listi našla i prije četiri godine, no sad je dobila priliku i za ulazak u Gradsko vijeće.

11

12

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

VIJEĆNICI PRISEGNULISUBSPEC. KARDIOLOGIJE

Nakon konstituiranja konavoskog Općinskog vijeća Lasić poručio: Nećemo praviti razliku između oporbe i pozicije U Cavtatu je u srijedu održana konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Konavle

V

ijećničku prisegu su dali – Ivo Simović, Ivo Radonić, Mario Dimnić, Paula Janović, Tea Đurović, Ivo Cvjetković, Ivan Rodić, Pero Kapetanić te Miho Orepić (HDZ), Ivan Diklić i Jele Butijer Gleđ (HSS), Antonio Bagoje (SDP) te Ivo Car (DDS).

Za predsjednika je jednoglasno izabran bivši i dugogodišnji predsjednik Ivo Simović, prvi potpredsjednik je Ivo Radonić, dok je druga potpredsjednica Jele Butijer Gleđ.

Načelnik Lasić čestitao je svim vijećnicima rekavši da su izabrani na časne dužnosti od naroda. ”Uvjeren sam da ćete radi-

ti časno, pošteno i odgovorno. S moje strane ćete imati apsolutnu suradnju i svi prijedlozi na dobrobit Konavala će biti prihvaćeni. Nećemo praviti razliku između oporbe i pozicije. Važno je da su ti prijedlozi svima nama na dobrobit. Pred nama je ne lako razdoblje, ali gledamo s optimizmom da će ovo brzo završiti”, rekao je načelnik Lasić.

Na sjednici je usvojen je i prijedlog da naknada za rad vijećnicima bude u visini jedne dnevnice u RH po sjednici (isključivo za sjednice na kojima su vijećnici/ce nazočni), kao i naknada političkim strankama po broju vijećnika. ”Zbog ove gospodarske situacije smatrali smo da je poštena takva naknada, riječ je zaista o zapravo jednoj simboličnoj nadoknadi troš-

Božo Lasić i vijećnici

kova i to samo kada su vijećnik/ica nazočni za razliku od ranije paušalne isplate”, rekao je načelnik Lasić.

U Odbor za Statut, poslovnik i normativna pitanja su izabrani su: Ivo Radonić predsjednik, Juraj Magud i Antonio Bagoje članovi. U Odbor za financije i proračun su izabrani – Pero Kapetanić predsjednik, Tea Đurović i Jele Butijer Gleđ za članove. U Odbor za javna priznan-

ja izabrani su – Ivo SImović za predsjednika, a članovi Ivo Cvjetković, Ivan Rodić, Ivan Diklić i Ivo Car. U povjerenstvo za imenovanje ulica i trgova imenovani su Ivo Bendiš za predsjednika, Miho Orepić i Ljubica Brailo za članove.

Usvojena je i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izmjeni i dopuni Prostornog plana Općine Konavle.

HDZ IMA VEĆINU

Prisegnuli župski vijećnici, Klešković predsjednik Vijeća Konstituirano je i Općinsko vijeće Općine Župa dubrovačka

H

DZ sa sedam vijećnika ima većinu u Općinskog vijeću Općine Župa dubrovačka, a iz te stranke je izabran i predsjednik vijeća Lovorko Klešković.

Prisegnuli vijećnici Antonio Vojvodić, Mateo Delić, Miroslav Marić, Marko Kriste, Tomislav Kulaš, Luko Miloslavić (svi iz redova HDZ-a), dok su iz oporbe prisegnuli Antun Bašić, Mario Grbić, Tina Grbić, Victoria Kulišić i Marko Miloslavić (ŽUPSKA stran-

ka) te Ivo Žeravica iz DDS-a. Uz njih je prisegnuo i načelnik Silvio Nardelli kojemu je ovo peti mandate na čelu Općine Župa dubrovačka.

Na konstituirajućoj sjednici koja se održala u srijedu članovi Župske stranke odbili su ponuđena mjesta u odborima koja su im pripala kao oporbi.

U Odbor za financije i proračun su

izabrani Antonio Vojvodić za predsjednika, a članovi su Marko Kriste i Lovorko Klešković. U Odbor za Statut i poslovnik izabrani su Luko Miloslavić za predsjednika te Lovorko Klešković i Mateo Delić, za članove. U Odbor za javna priznanja izabrani su Mateo Delić za predsjednika i Marko Kriste i Ivo Žeravica iz DDS -a.

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

13

NAPETA SITUACIJA

Knežić nema većinu Vijeću Općine Dubrovačko primorje, Vlaho Mozara izabran za predsjednika Potpredsjednici Vijeća su Pero Grošeta (DDS) i Luka Mihović (HDZ)

K

onstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Dubrovačkog primorja trajala je manje od pola sata. Vlaho Mozara, koji se u drugom krugu natjecao s načelnikom Nikolom Knežićem za čelnu poziciji u Općini, je izabran kao predsjednika Općinskog vijeća većinom glasova, dok

je HDZ bio protiv. Novog predsjednika Vijeća podržao je i DDSov Pero Grošeta.

Mozara je najavio kako se nada da u Dubrovačkom primorju slijedi ‘novo vrijeme, vrijeme povjerenja i suradnje’.

U Mandatnoj komisiji je za predsjednika izabran Petar Šimunović, a članovi su Ivona Svilarić i Vlaho Čikato.

Kandidacijska lista grupe birača Vlaho Mozara s Perom Grošetom

14

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

IDE SE U JEDNOSMJENSKU NASTAVU

ODABRAN izvođač radova obnove i uređenja OŠ Marina Getaldića na dvije lokacije u povijesnoj jezgri

I

zvođenjem radova na obnovi, adaptaciji i uređenju Osnovne škole Marina Getaldića na dvije lokacije (na adresi Ilije Sarake 7 - prostor buduće škole i adresi Nikole Gučetića 1 - prostor sadašnje škole Centar) nastavljaju se ulaganja u kapacitete osnovnoškolskog obrazovanja koje sustavno provodi ova gradska uprava, a ovom investicijom ispunit će svi potrebi preduvjeti priključenja i ove škole režimu nastave u jednoj smjeni.

Naime, u provedenom postupku javne nabave kao ekonomski najpovoljnija odabrana je ponuda tvrtke Alfaplan građenje d.o.o. vrijedna 11.304.323,50 kuna bez PDV-a, odnosno 14.130.404,38 kuna s PDV-om, a ugovor s odabranim izvođačem sklopit će se protokom svih definiranih zakonskih rokova.

Novi objekt škole smješten je u nekadašnjoj palači omeđenoj ulicama Ilije Sarake i Pobijana, a koju je za potrebe organiziranja osnovne škole Gradu na korištenje bez naknade ustupila Dubrovačka biskupija.

Za potrebe razredne nastave (od 1. do 3. razreda) organizira se šest učionica ukupne neto korisne površine 263 metra kvadratna, čime se, sukladno Državnom pedagoškom standardu i higijensko-tehničkim zahtjevima, osigurava smještaj do 105 učenika. Nova zgrada škole sadržavat će i prostor za održavanje dodatnih aktivnosti, blagovaonicu te druge servisne prostore i prostore nastavnog osoblja. Preu-

Za potrebe razredne nastave (od 1. do 3. razreda) organizira se šest učionica ukupne neto korisne površine 263 metra kvadratna, čime se, sukladno Državnom pedagoškom standardu i higijenskotehničkim zahtjevima, osigurava smještaj do 105 učenika ređenje i obnova postojeće građevine odvijat će se skladu s konzervatorskim smjernicama na način da će se unutrašnjost prilagoditi potrebama škole te će se povećati energetska učinkovitost.

U sklopu projekta predviđena je adaptacija i opremanje manjeg obuhvata zgrade Centar (dodatna učionica s čitaonicom, prostorija za produženi boravak, adminis-

tracija...), a nakon predviđenih zahvata OŠ Marina Getaldića raspolagat će s ukupno 16 učionica za 8 razreda po dva odjeljenja i adekvatnim kabinetima predmetne nastave. U konačnici, omogućit će se izvođenje nastave u jednoj smjeni.

Ideja vodilja ovog projekta jest rješavanje potrebe OŠ Marina Getaldića za napuštanjem prostora Gimnazije Dubrovnik, gdje se

odvija dio nastave (od 5. do 8. razreda), a temelji se i na ideji revitaliziranja zapuštenih objekata unutar zidina.

Podsjetimo, ukupna vrijednost namjenskog financiranja definiranog ugovorom o donaciji, koji su u studenom 2019. godine potpisali gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Zaklade Caboga Stiftung dr.

Ivo Felner, iznosi dva milijuna eura.

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

ODLIČNA PROMOCIJA

Gradonačelnik Franković u live programu CNN-a govorio o oporavku turizma DUBROVNIK JE ‚COVID FREE’, imamo tek nekoliko aktivnih slučajeva, turistički djelatnici su u velikoj mjeri procijepljeni, kao i veliki broj građana i idemo u jako dobrom smjeru’’, izjavio je

D

ubrovački gradonačelnik Mato Franković gostovao je uživo u CNN-ovoj izuzetno gledanoj emisiji Quest Means Bussiness, koja se u petak navečer emitirala iz Dubrovnika. Svjetski poznati novinar Richard Quest milijunskoj

publici predstavio je Dubrovnik koji je krenuo u turistički oporavak i s gradonačelnikom Frankovićem razgovarao o ponovnom otvaranju za turiste.

‚’Dubrovnik je ‚COVID free’, imamo tek nekoliko aktivnih slučajeva, turistički djelatnici su u velikoj mjeri procijepljeni, kao i veliki broj građana i idemo u jako dobrom smjeru’’, rekao je gradonačelnik Franković.

Istaknuo je i važnost direktnih zrakoplovnih veza sa Sjedinje-

nim Američkim Državama, čiji će gosti prvih mjeseci nakon otvaranja biti prvi po broju dolazaka, ali i izrazio nadu da će se u tom smislu uskoro otvoriti i britansko tržište.

Richard Quest otvorio je i pitanje ‚overturizma’ no gradonačelnik je kazao kako se taj problem neće ponoviti jer se Dubrovnik danas razvija u smjeru održivog turizma u kojem će centralna figura biti građanin Grada. Pozvao je Richar-

da Questa da se u to i uvjeri 2023. godine.

Bila je ovo još jedna u nizu izvrsnih promocija Dubrovnika, upravo na našim najvažnijim emitivnim tržištima Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje CNN-ovu emisiju prati milijunska publika. Uz ovu, ekipa CNN-a koja je u Dubrovniku boravila nekoliko dana, snimila je i materijale za još jednu emisiju – Quest’s World of Wonder, koja će biti emitirana u srpnju.

15

16

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

BRODOVI SE NAPOKON VRATILI U GRUŽ

OD GOSTIJU S KRUZERA n ali dobro je da se ipak ne KRUZERI MSC-JA vratili su se u Dubrovnik, ali gosti smiju napustiti brod samo po rigoroznom protokolu koji im brani slobodno kretanje MARO MARUŠIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

M

SC kruzeri počeli su s uplovljavanjima u Dubrovnik, ali po rigoroznim pravilima i protokolima.

Naime, posjetitelji s brodova ne smiju samoinicijativno napuštati grupe koje predvode vodiči i posjećivati, primjerice, restorane i suvenirnice, a sve kako bi se na najmanju moguću mjeru svela mogućnost zaraze koronom. Stoga smo odlučili provjeriti kakve benefite imaju dubrovački turistički radnici od ovakvih rigoroznih pravila.

Naravno, kruzerima se naplaćuju pristojbe i vezivanje, pa je s te strane jasna korist. Nakon što gosti krenu napuštati brod, u gruškoj luci ih čekaju autobusi koji ih voze dalje, ovisno o tome gdje žele ići. Vozač autobusa s kojim smo razgovarali, a koji je želio ostati anoniman, kaže da se čekanje u luci znatno produžilo.

-Mi s autobusima budemo već oko 7 i pol sati, a znamo čekati sve do 10, 10 i pol. Na-

žalost, spuštale su se cijene.

Oduvijek je bila realna cijena za prijevoz gostiju od broda do grada i nazad s autobusom 900 kuna plus PDV. MSC je već prije nekoliko godina spustio cijenu na 800 kuna, a sada je cijena 640 kuna. Kakva je tu računica nekom autobuseru? Zazove nekog vozača i plati mu 300 kuna, a ostane mu 340 kuna. Nije s

...

„Nažalost, spuštale su se cijene. Oduvijek je bila realna cijena za prijevoz gostiju od broda do grada i nazad s autobusom 900 kuna plus PDV. MSC je već prije nekoliko godina spustio cijenu na 800 kuna, a sada je cijena 640 kuna. Kakva je tu računica nekom autobuseru?“

tim pokrio skoro ni najosnovnije troškove – priča nam ovaj vozač.

VODIČI ZADOVOLJNI S BILO KAKVIM ARANŽMANOM Pitamo ga trebaju li vozači biti cijepljeni i(li) imati negativne testove.

-Ja sam osobno cijepljen s obje doze, ali ne traže nam potvrdu o cijepljenu, niti PCR test. Jedino što moramo nositi su maske, a uskoro bi se taj dio mogao postrožiti, da moramo nositi P2 maske – ističe vozač autobusa, te dodaje da je gostima ovaj način napuštanja broda znatno skuplji.

-Prije su sami uzimali taksi, platili bi ga 15 eura, a sada im izleti s autobusima koštaju od 400 kuna do Straduna, pa naviše ako žele posjetiti okolicu ili neku plažu. Znači, autobusi zarađuju manje, ali MSC prodajom izleta zarađuje više nego inače – zaključuje ovaj autobuser.

Nakon što gosti napuste brod podijele se u više grupa na čelu s vodičima. Pitamo predsjednicu Društva turističkih vodiča Dubrovnika Maju Milovčić jesu li dubrovački vodiči

...

„Restorani nisu imali apsolutno nikakve koristi od ovih posjetitelja s kruzera, potpuno mi je nejasno zašto uopće dolaze. Mi od kruzera imamo jedino koristi ako će trošiti.

Dobio se novac za neke pristojbe, ali to je sve, pa se opravdano postavlja pitanje što će nama takav turizam?

To je turizam bez potrošnje“, ističe ugostitelj Stjepan Perić.

zadovoljni ovim angažmanom.

-Naravno da su vodiči u ovakvoj situaciji zadovoljni bilo kojim aranžmanom. Mi kao Društvo vodiča imamo preporuke s cijenama tura, ali jasno da su neki vodiči stavili manju cijenu samo da ih se uzme. Što se tiče ove sezone, ona je ipak nešto bolja od lanjske, dio vodiča ipak nešto odradi. Riječ je o iskusnim i odličnim vodičima koji imaju puno kontakata.

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

17

nema velike koristi, ešto događa

Vozači autobusa su među rijetkima koji su imali koristi od dolaska gostiju s kruzera

Naravno da je kolač mali za svih, tako da se događa svojevrsna selekcija, jedan dio manje iskusnih vodiča okrenuo se nekim drugim poslovima i čekaju bolja vremena, isto kao i oni vodiči kojima je to bila dodatna zarada uz neki drugi stalni posao – kaže Milovčić i naglašava da vodiči moraju ima negativan PCR test kako bi vodili goste s kruzera.

POKOJI POSJETITELJ NAKRATKO NAPUSTI GRUPU Dodaje da i u ovoj sezoni veliki problem vodičima predstavljaju free walking ture za

koje se uopće ne zna jesu li (i)legalne.

-Oni su nelojalna konkurencija našim vodičima. Svaki vodič mora izdati fiskalizirani račun, a što oni izdaju ako su im ture besplatne? Postoje priče da naplaćuju jednu kunu da zadovolje forme, ali ja ne vjerujem u to. Dobar dio takvih vodiča uopće ne nosi iskaznicu koju je dužan nositi. Kazna za to jest 1200 kuna. Imaju posla i ove godine, ne toliko puno kao prije krize, ali svakodnevno imaju jednu do dvije grupice od 10-15 ljudi – zaključuje Milovčić.

Dubrovački dnevnik bio je na

Stradunu za vrijeme posjeta gostiju s kruzera, pa smo svjedočili da pokoji posjetitelj nakratko napusti grupu i kupi koju sitnicu. Tako je i legendarni Mirso na Onofrijevoj fontani uspio utržiti koju kunu.

-Nije puno, ali čovjeka veseli – rekao nam je Mirso, dobra duša grada.

Ipak to su sve sitnice. Katarina Dadić iz butige s morskom opremom kaže da nemaju koristi od ‘bubble posjetitelja’.

-Drago mi je da vodiči imaju neke koristi, kao i vozači autobusa i pristojbe gradu, ali to je sve. Žalosno je što

će političari reći da je živnuo grad i brojati će turiste, ali od tih brojki jako su male koristi, pogotovo za butige i ugostiteljske objekte – ističe Dadić.

Ugostitelj Stjepan Perić slaže se s njom.

-Restorani nisu imali apsolutno nikakve koristi od ovih posjetitelja s kruzera, potpuno mi je nejasno zašto uopće dolaze. Mi od kruzera imamo jedino koristi ako će trošiti. Dobio se novac za neke pristojbe, ali to je sve, pa se

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Kruzeri MSC-ja vratili su se u Dubrovnik, ali gosti smiju napustiti brod samo po rigoroznom protokolu koji im brani slobodno kretanje

opravdano postavlja pitanje što će nama takav turizam? To je turizam bez potrošnje. Nažalost, unatoč cijepljenju situacija jako polagano ide nabolje, sve skupa ovo predugo traje.

Kaos je i dalje u zračnom prometu, nije lako putovati, a mi smo avio destinacija, plus nema Britanaca.

Istra i sjeverniji dio Jadrana imat će puno bolju sezonu. Za sada ova sezona u ničemu nije bolja od prošle, mi smo negdje na 10-12 posto od 2019. godine. Sve dok ne bude puno

avio linija nećemo imati dobru sezonu. Što se tiče srpnja, kolovoza i rujna teško je davati prognoze kakvi će biti, pogotovo kada gledamo britansko tržište – govori Perić i zaključuje da je sadašnja turistička sezona jako loša.

TAKSISTI OKRENUTI DOMAĆIMA Baš poput ugostitelja, ni taksisti nisu omrsili brk dolaskom prvih kruzera. Ivica Smoljko iz Plavog taksija kaže da turisti s broda nisu koristili njihove usluge.

-Ne smiju se voziti taksijem, pa nismo s njima imali nikakvog posla. Inače, smatram da će ova sezona ipak biti bolja od lanjske. Lani je situacija ipak bila puno neizvjesnija, a sada su se ljudi cijepili, pa je ipak veća sigurnost. Imam neke informacije da će najesen biti kongresa u Dubrovniku, pa to isto ulijeva neku nadu. Proći će i ovo, bit će bolje – kaže Smoljko.

Njegov kolega iz Eko taksija Božo Miletić također kaže da nisu vozili turiste s kruzera.

-Oni imaju vojnički protokol i nema slobodnog prostora za uzimanje taksija i istraživanje grada. Inače što se tiče sezone ima nekog pomaka, nešto se događa. Mi smo se u ovoj krizi dosta orijentirali na domaće, a u samoj špici sezone bit će bolje, samo je pitanje u kolikoj mjeri. To u ovom trenutku nitko ne zna – mišljenja je Miletić.

Od ‘bubble’ posjeta kruzera, da rezoniramo, nema (pre) velike koristi, ali opet u ovakvoj situaciji, dobro je da se bilo što događa.

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

19

JERKO FERRI-CERTIĆ, DR. MED. SPECIJALIST OPĆE INTERNE MEDICINE, SUBSPEC. KARDIOLOGIJE

‚Slučaj danskog igrača pokazao je da ni jedno sportsko borilište ne smije biti bez uređaja za reanimaciju’ Za Dubrovački dnevnik piše voditelj Odjela za kardiologiju Opće bolnice Dubrovnik

J

oš uvijek je mnogima pred očima prizor s utakmice Europskog nogometnog prvenstva od prije nekoliko dana, kada je pred kraj poluvremena danski nogometni reprezentativac Christian Eriksen doživio srčani zastoj (arrest) i srušio se na travnjak. Liječnici su ga oživljavali oko 15 minuta i slika ovog događaja šokirala je cijeli svijet. Taj događaj je aktualizirao pitanje zdravlja vrhunskih sportaša, odgovornosti liječnika i organizacije zdravstvene službe u vrhunskom sportu. U ovom slučaju je igraču prvi skočio u pomoć suigrač koji je oslobodio dišni put i započeo kardiopulmonalnu reanimaciju, uskoro su došli i liječnici te nastavili postupak oživljavanja.

Reanimacija je trajala oko 15 minuta te je nakon uspješne reanimacije nogometaš prevezen u bolnicu. Slijedi mu daljnja kardiološka dijagnostika i procjena o njegovoj daljnjoj profesionalnoj karijeri. U ovom slučaju je sve odrađeno perfektno, od pomoći laika u prvom trenutku pa do liječničke intervencije.

Ovo nije prvi slučaj naglog srčanog zastoja tijekom nogometne utakmice, meni osobno su ostali u sjećanju slučajevi Miklosa Fe-

hera, igrača Benfice 2004. godine i slučaj na utakmici Livorno – Pescara kad je u pitanju bio dvadesetpetogodišnji igrač Livorna Mario Morosini.

Oba su na žalost umrla na terenu i bezuspješno su reanimirani.

Sada dolazi do niza pitanja oko navedenog slučaja Eriksen, je li se mogao spriječiti ovaj nemili događaj. Danski igrač je član Milanskog Intera te o njemu skrbi vrhunska liječnička ekipe.

Teško je pretpostaviti da bi oni propustili dijagnosticirati bilo kakvu srčanu manu ili ozbiljniji kardiološki problem. Italija je inače predvodnik dobro organizirane sportske medicine i vodeća je na području sportske medicine u Europi. Kod navedenog nogometaša malo je vjerojatno da se ra-

...

Odjel kardiologije OB Dubrovnik prije više od 15 godina pokrenuo akciju postavljanja AED uređaja i edukaciju upotrebe uređaja na javnim mjestima. Tako se uređaji nalaze u Sportskoj dvorani Gospino polje i na bazenu Gruž te su do sada bile dvije uspješne reanimacije.

‚’U ovom slučaju je sve odrađeno perfektno, od pomoći laika u prvom trenutku pa do liječničke intervencije.’’

di o srčanom udaru i problematici koronarnih krvnih žila ili nekoj ozbiljnijoj srčanoj mani.

Moguće je da se radi o takozvanoj aritmogenoj displaziji desnog ventrikla ili nekoj od medicinski rečeno kanalopatija. Iz ovoga bi mogli izvući i neke poučke. Na sportskim natjecanjima i treninzima potrebno je imati educirano osoblje koje je sposobno započeti osnovno kardio-pulmonalno oživljavanje te imati dostupni AED – vanjski defibrilator za laike. Nijedno sportsko borilište ne bi smjelo biti bez ovog uređaja. Napomenuo bih da je odjel kardiologije OB Dubrovnik prije više od 15 godina pokrenuo akciju postavljanjaAED uređaja i edukaciju upotrebe uređaja na javnim mjestima. Tako se uređaji nalaze u Sportskoj dvorani Gospino polje i na bazenu Gruž te su do sada bile dvije uspješne reanimacije. Što se tiče pregleda sportaša smjernice Europskog kardiološkog društva pre-

poručuju klinički pregled i elektro kardiogram te u slučaju anomalija neke dodatne pretrage. Naravno, vrhunski sportaši imaju niz drugih slikovnih metoda kojima se dobiva uvid o njihovom zdravstvenom stanju. Igrači se osobito u profesionalnom sportu detaljno pregledavaju i u slučaju bilo kakvih anomalija ne potpisuju ugovore i ne dobivaju licencu za igranje. Naveo bih primjer Nigerijskog profesionalnog igrača Nwanko Kanua kojemu je nakon nekoliko godina uspješne karijere pri prijelazu u jedan talijanski klub otkrivena ozbiljna srčana mana te je promptno operiran u SAD-u i nakon godine dana uspješno je nastavio profesionalnu karijeru.

Kardiologija OB Dubrovnik posjeduje adekvatnu opremu i kvalificirane liječnike koji mogu pomoći u detekciji ozbiljnijih kardioloških problema kod sportaša. Redovito radimo preglede profesionalnih sportaša na upite klubova liječničke sportske medicine.

20

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

LA BELLE DE L’ADRIATIQUE RAZGOVOR S GORANOM FAVROM, KAPETANOM KRUZERA

KRENULO JE! Kruzer s dubro je s prvim stranim gostima, n PRVI KRUZER ove sezone kojemu je Dubrovnik matična luka zaplovio je 10. lipnja. U Dubrovniku će boraviti više od dva dana tjedno.

LUCIJA KOMAIĆ LUCIJA KOMAIĆ

K

ruzer La Belle de l ‚ Adriatique, francuske kompanije Croisi Europe Cruises, koji plovi pod belgijskom zastavom, prvi je ovoga lipnja ukrcao svoje goste u Dubrovniku i krenuo na kruz Jadranom. Sedmodnevno putovanje ovi gosti narednih tjedana trebali bi započinjati, ali i završavati u Dubrovniku kao matičnoj luci.

Iako je početak redovne plovidbe ostao u sjeni istovremenog dolaska prvog velikog kruzera, La Belle de l’Adriatique značajno će obilježiti ovu kruzing sezonu u Dubrovniku. Kapetan Goran Favro i posada broda su sve redom naši ljudi, a najviše ih je upravo Dubrovčana.

S kapetanom Favrom razgovarali smo upravo na brodu La Belle de L’ Adriatique o ovom izazovnom vremenu za kruzersku industriju, ali i dubrovački turizam.

Kako ste vi i La Belle de L’ Adriatique proveli ovu pandemijsku godinu? Koliko ste uopće radili s gostima u tom vremenu?

- Mi smo posljednje goste prije pandemije iskrcali u Pireju u Grčkoj 14.

ožujka 2020. godine. U Dubrovnik smo stigli 18. ožujka i bili smo tu na sidru kraj Dakse četrdesetak dana.

Nakon toga smo vrijeme provodili uglavnom u brodogradilištu u Trogiru, te na Hvaru. U međuvremenu, sve do danas imali smo samo tri kruza, bilo je to prošle godine u kolovozu i rujnu, odnosno tri tjedna ukupno smo radili. Na tim je putovanjima bilo 50, 60 gostiju.

To znači da je ovo prvo putovanje za vas tek pravi početak onoga svega što je stalo prije 15 mjeseci. Koje će sve destinacije posjetiti gosti koje prvoga dana ukrcavate u Dubrovniku?

Ovo prva plovidba iz Dubrovnika

koja je započela 10. lipnja iznimno uključuje panoramu Grada, zaplovit ćemo nešto ranije prema Lokrumu i staroj gradskoj jezgri. Dobili smo po-

sebno dopuštenje od lučkih vlasti, za to što se više inače ne prakticira, zbog toga što su na brodu i francuski novinari radi promocije destinacije i ovog kruza. Snimke tog panoramskog dolaska koristit će se za daljnju promociju. Sljedeće jutro smo na Mljetu, u Pomeni. Gosti s broda posjetit će i Nacionalni park, a popodne je predviđen odlazak za Korčulu u kojoj gosti borave do kasnih večernjih sati. Nakon toga plovimo za Šibenik, u ponedjeljak za Trogir, pa popodne za Split, u utorak smo na Hvaru, popodne na Visu, a u srijedu u Kotoru odakle je popodne predviđen povratak za Dubrovnik.

S obzirom na to kako su na brodu i strani novinari, bit će to odlična pomocija za Dubrovnik. Na brodu su uglavnom francuski gosti, a na manjim kruzerima su to uglavnom, kako se kaže, bolji gosti od onih na većim kruzerima, je li to točno?

Ovo je, kako se na engleskom kaže,

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

21

ovačkom posadom zaplovio ne zna se tko je bio sretniji ‚’all-inclusive’’ kruz. Našim je gostima sve uključeno u cijenu, od hrane, pića do transfera i nekih izleta, dok se neki dodatno plaćaju. Nije kao na većim kruzerima.

Kako se ovi zahtjevni protokoli uvedeni radi zaštite od zaraze korona virusom odnose na vaše goste? Smiju li oni napuštati takozvane ‚’bubble grupe’’? Na što se sve mora paziti?

Naši gosti i inače nisu napuštali brod bez organiziranih grupnih odlazaka, oni su stalno u tom ‚’bubbleu’’. Osim toga, većina je cijepljena, gotovo svi. Cijepljena je i sva posada, ali isto svi moraju nositi maske, održavati distancu jedan metar. U suradnji s organizacijom ‚’Bureau Veritas’’ koja je specijalizirana za certifikacijske usluge i čiji je inspektor bio na brodu doneseni su protokoli i smjernice koje smo implementirali. Što sve uključuju ti protokoli, koje se mjere provode?

Po cijelom brodu smo postavili posebne znakove kako se treba kretati, organizirali smo ulaze i izlaze kako se gosti ne bi miješali. Recimo, jedni skalini se koriste za ići gore, a drugi za povratak prema dole. U restoran se uvijek ulazi s jedne, a izlazi s druge strane. Na palubu se ide lijevom stranom prema gore, a desnom prema dole. Na brojnim mjestima su podsjetnici za održavanje razmaka. S obzirom na to kako imamo veliku popunjenost broda, iznad 75 posto, moramo raditi dva

Kapetan broda La Belle de l’Adriatique Goran Favro

doručka, dva ručka... Kompanija je propisala protokole koje je odobrio Buereau Veritas i njih se svi moramo pridržavati. U svakoj kabini su gelovi za dezinfekciju i maske na raspolaganju. Gosti se ne miješaju s drugima. Kad idu na izlete po njih dolazi i više autobusa nego što je potrebno.

Primjerice, ako su potrebna tri, zazovu ih pet, kako ne bi ni u njima bila gužva. Ne jedna vrata ulaze, druga izlaze. Ako idu u muzej, tamo su sami, nema drugih grupa i nema miješanja s drugim posjetiteljima. Što ako unatoč strogim mjerama zaštite i činjenici što je većina cijepljena ipak dođe do zara-

ze? Imate li kapacitete za takve situacije?

Sve je to predviđeno u tom protokolu. Imamo ostavljene kabine koje su na raspolaganju u slučaju zaraze.

Imaju i za to posebne procedure, to je sve u tom protokolu, ako sumnjamo na zarazu je jedna situacija, ako se potvrdi zaraza druga. Sve je regulirano, koga trebamo zvati, kako intervenirati i kako izolirati takvog gosta. To je jedna od stavki koju je Bureau Veritas provjerio i potvrdio.

Koliko ima pomoraca s dubrovačkog područja na ovom brodu? Vidi se na svakom koraku neki motiv Grada. Na recepci-

ji je istaknut grb Dubrovnika, na više mjesta sv. Vlaho, dubrovačke znamenitosti, mljetska vrša i slično?

Većina smo Dubrovčani, a na mostu su svi Hrvati. Hotelski dio i recepciju broda drže Francuzi. Volimo isticati motive Dubrovnika jer mi svuda plovimo, ali nikad ne zaboravljamo odakle smo došli i gdje se vraćamo.

Za mljetsku vršu je zaslužan naš menadžer, kapetan Ivo Dabelić.

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

koliko tisuća posjetitelja istovremeno.

Da, mi imamo puno individualniji pristup gostima, ali imaju ga i kompanije prema zaposlenicima. Od strane vlasnika i svakoga u tom krugu puno više se osjećaš kao čovjek.

Za pretpostaviti je kako se u ovih tjedan dana koliko traje kruz susretnete, pa čak i upoznate s gostima, što je na velikim brodovima praktički nemoguće?

Da, i upoznamo ih tijekom ovih sedam dana. Na velikim kruzerima u nekoliko mjeseci ne možete upoznati ni cijelu posadu. Mi se ovdje svi jako dobro znamo.

Diljem broda mogu se primijetiti slike sv. Vlaha, grb i ostale znamenitosti Dubrovnika.

Kako ste uopće proveli svo ovo vrijeme kad se ništa nije događalo, dok je brod bio vezan?

A radili smo na održavanju, pripremali smo se, iskoristili smo to vrijeme za redovni servis broda. Veći dio godine, od rujna, bili smo vezani na Hvaru. Uredili smo dno broda, sve one stvari koje se nisu mogle raditi inače dok su na brodu bili putnici.

Imali smo smanjeni broj posade, nismo imali hotelske radnike, bila je tu samo tehnička posada. Ne može se brod zapustiti bez obzira što nema putnika.

Nadamo se da više neće biti ovakvih pauza. Ali, evo, gosti su tu, sve je spremno za prvi kruz i ostatak sezone.

Nadamo se da neće. Mi smo jučer bili presretni kad smo vidjeli sve te goste, ali i oni nas. Imali smo prijem za goste i predstavljanje. Oni su bili jako sretni, vidjelo im se to na licu, a i mi smo osjetili to uzbuđenje ljudi.

Nadamo se da će ovo biti jedan poticaj za naše goste, turiste i za ubuduće. Meni je posebno drago kad

sam tu u Dubrovniku.

Sigurno je tako. Kao što je iz vas toliko mjeseci bez plovidbe, tako je taj period i iza svih onih koji su željeli putovati, poći na kruz, a nisu to mogli raditi. Koliki je značaj za destinaciju sama činjenica što je za brod La Belle de l’Adriatique grad Dubrovnik matična luka (homeport)?

Da, značaj je velik jer naši gosti tu dolaze avionima u Zračnu luku Dubrovnik. Taj cijeli dan provedu u Gradu. Mi ćemo svaki put dolaziti u Dubrovnik srijedom predvečer i imat ćemo u Gradu dva noćenja, u srijedu i četvrtak, što je više od 48 sati. Prvoga dana bit će tu stari gosti, a drugoga dana novi koji odlaze na izlet u Grad u petak ujutro.

Koliko dugo ste vi u kompaniji Croisi Europe Cruises?

Nisam dugo, došao sam prošle godine, početkom 2020. Prije toga sam radio 16 godina za Princess Cruisses i moram reći da mi ti kruzeri ni malo ne nedostaju. Kad se otvorila prilika, odmah sam je prih-

vatio. Htio sam biti malo bliže doma i mogu reći da sam ovdje vrlo zadovoljan.

Koja je razlika iz vaše perspektive između tih veliki kruzera i ovih manjih?

Razlika je u pristupu, to nisu ni kompanije, to su korporacije. Grubo govoreći tamo si samo broj.

Tamo su i gosti samo broj, nemoguć je drugačiji pristup prema ne-

Kakav je ovo tip broda, za one koji se ne razumiju?

Ovo je jedan vrlo moderan brod, koji nema klasični pogon, kao što ga ima primjerice ovaj Jadrolinijin Dubrovnik koji je tu vezan odmah pored ili naš drugi brod na sidru La Belle des Oceans, koji također kreće s putovanjima i oni će voziti većinom francuskom obalom, iz Nice oko Korzike. Ovaj brod nema klasični pogon s kormilom i propelerima, obični putnički imaju dva, a mi imamo tri azipoda. To je motor koji se može okrenuti u bilo kojem smjeru, svaki od njih.Ako hoćete ići naprijed, okrenete ga prema naprijed ili

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Velika se briga vodi o ekologiji, ako nešto radimo, uvijek tražimo dozvolu vlasti. Ako trebamo bojati, onda imamo različite zaštite kojima svo to područje zaštitimo kako ne bi slučajno kapljica piture pala u more. Na sve mislimo, ako puše ili je grubo vrijeme, jednostavno takve stvari tada ne radimo. I za sve tražimo dozvolu lučkih vlasti, a nakon njihovog odobrenja to radimo uz naše predostrožne mjere.

Većina posade na brodu su Dubrovčani.

Na fotografiji Goran Favro i Maro Vukas.

desno, pod određenim kutem, gdje se okrene, tu brod ide i onda se to s tri motora može kombinirati. Na pramcu imamo klasični traster, ali mi se možemo okrenuti i bez njega.

To vam je kao da imate tri vanbrodska motora, koja možete okrenuti skroz okolo, a ne samo pola koliko se okreću oni obični. To je fenomenalno, tehnološki vrlo napredno i klasu iznad onoga što imaju ovi ostali.

Iz koje je godine ovaj brod?

Sami trup broda je iz 2007., ali je on obnovljen 2014. i tu se stvari konstantno mijenjaju. Brod je kao mala jahtica, to možete vidjeti samim pogledom na detalje i usporediti s ovima koji su trenutno vezani u luci, dimnjaci su od inoksa, kao na jahti. To je manji brod, ima mali most, ali zato vrlo moderan kokpit i instrumente s kojima možemo pratiti što se događa u brodu i oko njega. Tu su i kamere koje omogućavaju dobar pregled, možemo ih zamisliti kao retrovizore na autu, možemo

gledati sve što se događa. Imamo nekakve navike kako to držimo kad smo u luci, u portu, a kako kad smo po moru.

Upravo vidimo kako vaši ljudi iskrcavaju otpad. Sama ta tema oko otpada i općenito ekologije u kontekstu kruzera uvijek izaziva rasprave. Malo tko zna kako kruzeri imaju puno napredniji cjelokupni sustav zbrinjavanja otpada od same lokalne zajednice koja tu razinu neće dostići za tko zna koliko godina.

Ja se nadam da hoće (smijeh). Ali, tako je. Otkad sam ja po moru, a to je 26 godina, uvijek se otpad na brodovima odvajao. A kad smo mi doma počeli s odvajanjem? Prije par godina. I još ima toliko mjesta u kojima ni nema kanti za različiti otpad.

Koliko su kruzeri dužni zapravo brinuti se za ekologiju i kako funkcionira taj sustav odvajanja otpada?

Znači, mi imamo prostoriju u kojoj

skupljamo otpad, u različitim kantama, za različiti otpad, a baš u ovom trenutku se istovaruje. U svakom portu iskrcavamo smeće, tako nam je najjednostavnije, imamo dogovore s lučkim vlastima preko agenata, prethodno dogovorimo količine.

Sve je odvojeno, papir, plastika i ostalo te se iskrcava prema kategoriji.

Vodimo dnevnike o tome. Primjerice, ako imamo promjenu ulja u motoru, staro ulje posebno iskrcavamo, zbrinjava ga tvrtka Cian. U biti mi sve prikupljamo i iskrcavamo. Imamo tankove u kojima prikupljamo i otpadne vode, onda ih procesuiramo i iskrcamo, tako da nema tu ništa što zagađuje. Kruzeri su vrlo, vrlo napredni, što se toga tiče. Ovaj brod recimo nema balastne vode, pa nemamo ni taj problem, ali ostali, veliki imaju, ali imaju i posebne sustave kako ih procesuiraju. To se filtrira s UV česticama, obrađuje pa iskrca, tako da nema šanse da se nikakva bakterija iz balasta prenese.

To je postalo obavezno, a brodovi su to uveli i godinama prije.

Kakve se tehnologije koriste što se tiče kvalitete zraka?

Mi uopće na ovakvim manjim brodovima ne upotrebljavamo to sumporno gorivo, takozvano ‚’teško gorivo’’, koristimo obični dizel, kao i auti, to je ista nafta, tako da nema tog zagađenja zraka.Ali i veliki brodovi koji koriste takva goriva su implementirali te tzv. skrabere, pročistače u dimnjake, sustav kojim se te čestice prskaju finim česticama vode i sumpor se skuplja, izlazi u zrak samo dozvoljenih 0,1 posto. Prije desetak godina je postojao taj problem, ali sada toga zagađenja nema. Više zagađuju naši stari auti, golfovi iz ‚95. nego brodovi s najmodernijim tehnologijama, čak i ovi koji koriste teška goriva. Također, mislim da većina prije dolaska u luku koriste samo dizel, uopće ne koriste teška goriva, samo dok su po moru, ali i oni koji koriste ne smiju ga ispuštati vanka više od 0,1 posto.

U svakom slučaju, čini se kako se ovakvi, manji kruzeri kojima je Dubrovnik matična luka upravo uklapaju u strategiju Dubrovnika u postizanju održivog turizma i program ‚Respect the city’. A kapetanu Favru i ostatku posade, kao i njihovim gostima treba poželjeti mirno more, sigurno krstarenje bez zaraze i što skorije popuštanje mjera kako bi doživljaj odmora na brodu i u destinacijama koje posjećuju bio još i bolji, kao i prije.

23

24

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

HOTELI RADE, ODRŽANA I ASTA

BABIN KUK sezonu dočekao mehanizaciju, betonira se i ...

Prometnica ispred Royal Resortsa je pretvorena u gradilište, a jedini prirodni dio plaže na Presidentu se nasipa izvan prijašnjih gabarita IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, DUBROVAČKI DNEVNIK

V

eć mjesecima traju radovi na hotelskom kompleksu Royal Resorts, a građani se pritom s pravom pitaju je li prometnica ispred kompleksa gradilište ili je javna cesta. Kako je konstatirao jedan čitatelj koji se obratio Dubrovačkom dnevniku, ako je predmetni dio gradilište, tada bi trebalo biti propisno ograđeno, a ako je prometnica, što u svojoj naravi i jest, onda bi njome trebao biti omogućen normalan prolazak pješaka i vozila.

No, to u praksi izgleda bitno drugačije. Mjesecima su tako prometnicu zauzimala različita vozila građevin-

skih tvrtki koje rade na tom području, građevinski materijal, stakla, prozori, wc kade koji se unose u hotel.

PROMETNICA KAO GRADILIŠTE, IZ ROYAL RESORTSA NEMA ODGOVORA Građani koji su tim područjem šetali nisu reagirali, misleći kako će radovi uskoro biti dovršeni. No, stiglo je proljeće, potom i lipanj, a stvari se nisu bitnije mijenjale pa je dio građana s pravom počeo negodovati i obraćati se redakciji s pitanjem zašto ovako izgleda jedan od najljepših dijelova Lapada, koji je u prvom redu podređen turizmu i kao takav bi trebao pružati jednu sasvim drugačiju sliku posjetiteljima.

S donje strane hotelski kompleks

Bespravni objekt Royal Resortsa Lapad ‚krasi’ već godinu dana

gravitira novoobnovljenoj šetnici Nika i Meda Pucića, omiljenom šetalištu turista, koja je nezaobilazna i za brojne domaće šetače. U blizini su i plaže na kojima se i domaći, i gosti rado kupaju, stoga je zapravo nevjerojatno kako je područje i sredinom lipnja neuređeno te se ometa pristup prometnici koja je prošle godine asfaltirana.

Dubrovački dnevnik uputio je upit grupaciji Royal Resorts oko toga koliko će trajati radovi, a zatražili smo i komentar na negodovanja građana, no nikakav odgovor do objave nije stigao.

BESPRAVNI OBJEKT NI NAKON POLA GODINE NIJE U POTPUNOSTI UKLONJEN Uz sve navedeno, tu je još i bespravni objekt koji je grupacija izgradila, ali on još uvijek nije uklonjen. Naime, kod parkinga koji se nalazi kraj hotela Royal Princess preko noći prošlog je ljeta niknuo objekt za reciklažni otpad. Iz hotelske grupacije Royal Resorts još u lipnju prošle godine su Dubrovačkom dnevniku odgovorili kako se radi o objektu za reciklažni otpad na privatnom zemljištu, za koji nisu potrebne prethodne dozvole, jer nisu u pitanju građevinski radovi.

Dubrovački dnevnik tražio je odgovore od Građevinske inspekcije Državnog inspektorata, s obzirom na to kako se čini kako su za izgradnju ovak-

Valamar planira betonirati i dio kupališta kojega su činili stijene i more, jedini prirodni dio koji je na tom području preostao, građani se boje da njihova omiljena plaža više neće biti ista.

vog objekta ipak bili potrebni građevinski radovi. Tada su iz Inspekcije Dubrovačkom dnevniku odgovorili kako će izvršiti inspekcijski nadzor, a nakon očevida utvrđeno je da investitor mora ukloniti bespravno izgrađenu građevinu, koja se u prosincu počela uklanjati, no čini se kako posao nije priveden kraju. Naime, dio bespravnog objekta i dalje je na istom mjestu. Dubrovački dnevnik poslao je upit grupaciji, no odgovor do objave ovog napisa nije stigao.

Ipak, ono što jest napravljeno je svakako sanacija usjeka pokraj Vile Elite u vlasništvu iste grupacije, gdje je zbog opasnih odrona šetnica neko vrijeme bila u potpunosti zatvorena za prolaz.

VALAMAR JE NASUO JEDINI PRIRODNI DIO KUPALIŠTA, U PLANU BETON Uz Royal Resorts, radovi su u tijeku i u sklopu obuhvata susjednog im hotela Valamar President, točnije rečeno kupališta ispred hotela. U tijeku je sanacija mula i obalnog zi-

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

o uz tešku omiljeno kupalište da kojeg je odnijelo nevrijeme koje se dogodilo prošle zime, a iz Valamara najavljuju kako će radovi trajati do početka srpnja što će vjerojatno biti nezgodno svim kupačima koji na tom području običavaju uživati u morskim radostima. Građani koji su se javili Dubrovačkom dnevniku također su primijetili kako su se radovi proširili i izvan gabarita samog oštećenog područja pa je nasut i jedini prirodni dio kupališta, od mula pa do tuša na maloj pješčanoj plaži koji se, po svemu sudeći, priprema za betonizaciju. „Ova iznimno kompleksna sanacija obuhvaća radove na izgradnji cijelog podmorskog i nadmorskog obalnog i zaobalnog zida u dužini od 75 metara (prosječne širine tri metra i dubine/visine 3,75 metara) te spajanje s “novim mulom”, izradu sunčališta na četiri kaskade s tri nivelacijska zida ukupne veličine cca 1000 m2, radove na izradi podmorskih armiranih betonskih plombi i sanaciji pristupne ceste (puta prema plaži) s jugozapadne strane, a koji put se nakon nevremena bio potpuno urušio, kao i izvedbu armiranih betonskih plom-

- Građani se pitaju je li dio ispred hotela Royal Resorts cesta ili gradilište, kao i zašto bespravni objekt još uvijek nije uklonjen.

Gradilište ili prometnica, pitanje je sad?

bi unutar obuhvata pješčane plaže.

Važno je naglasiti kako su obalni zid i sunčalište izgrađeni davne 1975./1976. godine tako da su radovi na ovoj sanaciji, odnosno vraćanju svega u prvobitno stanje, iznimno zahtjevniji i u skladu s puno višim standardima današnje gradnje, kako bi se osigurala maksimalna sigurnost, čvrstoća i kvaliteta objekta,“ odgovorili su Dubrovačkom dnevniku iz Valamara.

No, na fotografijama je vidljivo kako je nasut i za betoniranje spreman

Kako je kupalište na Presidentu izgledalo prije sanacije…

dio kupališta koji su činile more i stijene, a koji se nalazi između pješčane plaže i mula. Također, taj dio nije postojao prije no što se dogodilo nevrijeme koje je izazvalo oštećenja, a u razgovoru s građevinskim stručnjacima rečeno bi sanacija trebala obuhvaćati samo dio koji je oštećen u cilju vraćanja u prvobitno stanje, ali ne i nove intervencije. Iz fotografija je ipak razvidno kako ih u ovom slučaju ima te kako građani vrlo vjerojatno ostaju bez kupališta na kakvom su običavali uživati. Uz sve navedeno, najavljeno

je i kako će radovi trajati sve do 1. srpnja, dakle i u jeku sezone, a bageri su se na plaži mogli vidjeti i 15. lipnja, na dan kad su na snagu stupile zabrane svih građevinskih zemljanih radova. Svakako, zanimljivo je kako su se radovi odvijali i dok se u hotelu održavalaASTA, konferencija koja je u Dubrovnik po prvi put dovela više od stotinu američkih putničkih agenata. Razglednica od one koja im je pružena u ovom dijelu Lapada trebala bi ipak biti malo ljepša od teške mehanizacije i radova usred sezone.

…a kako izgleda sada, s nasipima koji tu nikada prije nisu bili

25

26

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

KOLIKO JE TKO POTROŠIO U KAMPANJI?

Nekome je trebala gajba pive 240 tisuća kuna za samo jedan Na stranicama Državnog izbornog povjerenstva stranke i kandidati bili su dužni objaviti f inancijska izvješća izborne promidžbe

S

lužbeno, prema podacima koji su objavljeni na stranicama Državnog izbornog povjerenstva, nešto više od milijun kuna potrošile su političke stranke i liste na lokalnim izborima, i to samo u Gradu Dubrovniku. Kad se potrošeni iznos u kampanji kojega su stranke prijavile dovede u odnos s brojem osvojenih mandata moglo bi se reći kako je za osvojiti svaku stolicu u Gradskom vijeću trebalo prosječno nešto malo manje od 50 tisuća kuna.

Financijski izvještaji koje su do ovoga tjedna svi dionici izbora bili dužni podnijeti Državnom izbornom povjerenstvu sadržavaju stavku po stavku informacije koliko su potrošili u kampanji, od par kuna za naknade banci pa sve do više desetaka tisuća kuna za zakup oglasnog prostora ili tiskanje raznoraznih promidžbenih materijala.

NEZAVISNA LISTA PROŠLA BEZ KUNE Prvi pokazatelj odgovornog financijskog ponašanja kod po-

litičara i jesu ovakvi financijski izvještaji u kojima se pokazuje umijeće mogućega, odnosno kako s novcima s kojima se raspolaže u kampanji ‚izvući’ najbolji rezultat. On se svakako ogleda u pretvaranju izbornih postotaka u broj članova u vijećničkim klupama.

U tom nadmetanju pobjednik izbora je karićar Ivica Roko i njegov tim ljudi koji mu je pomagao u kampanji i čija su se imena uglavnom nalazila na listi. Osim što su besplatno koristili društvenu mrežu Facebook i svakodnevnom objavljivali svoje programske smjernice, lista Ivice Roka nije potrošila niti jednu jedinu kunu.

Osim što su se u kampanji dobro zabavljali, i nekim medijima je bilo jasno kako nemaju novaca, a kako su bili zanimljivi, unatoč izostanku financija redovito su ih pratili- Aktere kampanje obradovao je rezultat. Iako su mislili da se bore za jedan mandat na kraju su dobili dva te nekima pomrsili račune.

DUSTRA I SRĐEVCI DOBRO ULAGALI U odnosu omjera uloženo –

dobiveno najbolje su prošli DUSTRA i Srđ je Grad. Oni su s 27 tisuća kuna po mandatu, koliko je potrošila stranka Željka Raguža, najmanje potrošili za osvojeno vijećničko mjesto, dok ih u stopu prati stranka Srđ je Grad s 29 tisuća potrošenih kuna po osvojenom mandatu.

Dustra je dobila dva, a Srđ je Grad tri mandata, koliko su dobili i 2013. kada su se prvi put pojavili kao lista na izborima.

Dodajmo da je to i bolji rezultat nego 2013., s obzirom na to da se tada biralo 25 vijećnika, a da ih je sada četiri manje.

Samo jedan mandat stranke Most stajao ih je 92 tisuće kuna. Jedini predstavnik Mosta u dubrovačkom gradskom vijeću je Maro Kristić, ujedno i potpredsjednik Gradskog vijeća.

Most je drugoplasirani po izdvajanju za jednog gradskog vijećnika. Prvi u rastrošnosti pokazao se HNS i njihov nositelj, bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.

VLAHUŠIĆ REKORDER U ODNOSU NA JEDNO MJESTO Iako je Vlahušić planirao pob-

jedu i smatrao sebe jedinim penicilinom za HDZ, na kraju mu je u dlaku izmakla borba s Matom Frankovićem u drugom krugu, a broj vijećnika HNS-a je spao na samo jednoga, dok su na prošlim izborima osvojili tri mandata.

Od penicilina za HDZ u kampanji Vlahušić se u postkampanji pretvorio u jednog od 13 vijećnika koji su glasali za HDZ-ovog predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebicu.

Lista HNS-a i partnera je svoj mandat platila 240 tisuća kuna, koliko je iznosila ukupna kampanja i trošak oglašavanja u medijima za gradonačelnika i listu za Gradsko vijeće. Sa 60 tisuća kuna više koliko je HDZ ukupno utrošio u kampanji, HDZ je dobio sedam mandata te mjesto gradonačelnika.

SDP SE FOKUSIRAO NA ŽUPANIJU Da se s malo može puno dokaz je i SDP. U SDP-u su se također pouzdali u mlade snage Foruma mladih SDP-a koji su zajedno s vo-

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

27

za dva mandata, a nekome n mandat u Gradskom vijeću

dstvom kreirali kampanju. S nešto malo manje od 120 tisuća kuna su u zadnji trenutak uspješno promijenili kandidata za gradonačelnika te u Gradskom vijeću sačuvali dva mandata koliko su ih imali i 2017. godine.

Povjerenik Nikola Hajdić, koji je preuzeo organizaciju nakon što je bivši predsjednik Krešimir Kuran podnio ostavku, gotovo je sve karte bacio na pobjedu SDP-ovog kandidata za župana, dok je mladu ekipu u dubrovačkom SDP-u ostavio bez dovoljno jake podrške. Sam SDP-ov kandi-

dat za župana je u Dubrovniku javno podržavao Andra Vlahušića za gradonačelnika, umjesto SDP-ovog. Skupo su takvu podršku platili i na kraju svejedno izgubili obojica. Nisu dobro procijenili kojim kanalima trebaju doći do svojih potencijalnih birača ljevice. Ovi izbori su svakako iznjedrili Ivana Tropana i Anitu Bonačić Obradović kao okosnicu te stranke u budućnosti, nakon smjene generacija.

DDS PAMETNO TROŠIO U KAMPANJI Pobjednik izbora uz Mata

Frankovića i HDZ je svakako Pero Vićan. Osim što je ponovno dobio tri mandata u Vijeću, kao kandidat je ušao u drugi krug. Bila je to malo drugačija i modernija kampanja od onih na koje smo od Vićana navikli. Stranka je tijekom cijele kampanje imala angažiranu PR stručnjakinju, Dubrovkinju Gloriju Mage te su koristili i društvene mreže.

Program stranke Pera Vićana bio je prisutan na brojnim platformama što je na kraju i rezultiralo time da je Vićan u drugom krugu dobio ogromnih 6135 glasova. I to sve za

manje od 100 tisuća kuna koliko je DDS ukupno potrošio na lokalnim izborima u Dubrovniku.

Službena izvješća okvirni su pokazatelj koliko su stranke i kako trošile u komuniciranju svojih političkih ideja i programa, kao i tko ih je sve podržao donacijama. Ali osim toga, pokazatelj su na kraju i koliko i kako su se te aktivnosti i njima samima isplatile.

Nastavak na sljedećoj stranici

28

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Lavovi i pudlice s protezom

M

inistar od zdravlja jako se naljutio na neku konobaricu u Zadru jer nije nosila masku pa je bijesno platio 20 kuna i otišao ne ispivši svoju naručenu kavu. I dobro, od ministra se i očekuje strogo poštivanje pa onda i zahtijevanje strogog poštivanja epidemioloških mjera. Sve bi tu bilo u redu da nismo svjedočili ministrovom slikavanju po Braču s poznatom pjevačicom bez maske, izbornim festama bez maske, sprovodima s većim brojem ljudi od dopuštenog, također bez maske, na koje ministar nije uputio niti jednu primjedbu. Upravo suprotno, svjedočili smo benevolentnim pojašnjenjima o virusu koji ne skače brzinom munje amo i tamo i sličnim lupetanjima njegovog Stožera. Sve logično, nije isto radi li se o običnoj konobarici, visoko pozicioniranim državnim dužnosnicima ili naprosto ministru dragim i važnim ljudima. Baš ništa novo, ni ne daj Bože sporno. Uvijek je tako i bilo. Jedino je novo što je to sad i javno svima jasno pa je onda zato i samo zato, to postalo ‚novo normalno’. rugi ministar, koji obožava svoj lik i djelo i koji je u skladu s tim naručio maske s logom vlastitih inicijala (tć), piše po Twitteru ironizirajući poteze novog Zagrebačkog gradonačelnika. I to bi bilo u redu kad bi ovaj veliki gospodarski genije bio pismen. Ali, nije. Pa je bolje da niti ne govori, niti ne piše. Ispast će pametniji i obra-

D

zovaniji. S druge strane, gorostas hrvatske diplomacije Grlić Radman, koji se proslavio ushićenim čitanjem poezije ruskog ministra Lavrova istom tom Lavrovu, koji ga je promatrao potpuno ledena lica, očito bez imalo razumijevanja za ovaj Radmanov servilni čin, proslavio se izjavom da su Hrvati prije stvaranja hrvatske države bili robovi i požalio se kako nije smio reći da je Hrvat. Čini se da su ti Švicarci, gdje je taj gospar živio, stvarno bili odurni prema Hrvatima. No sve je to nadoknadio njegov otac koji je u onim mračnim vremenima bio direktor tvrtke, koju je privatizirao čim su došla svijetla vremena za Hrvate i čim je smio javno obznaniti da je Hrvat. Tako nam je sad Radman najbogatiji među ministrima, ali neka je. Prije samostalne Hrvatske teško se napatio kad ga je otac poslao studirati u Švicarsku. a to vrijeme Plenki šuti i ne komentira Milanovićeve eskapade, ali zato oni oko njega zdušno napadaju Zokija.

Zoki je objavio da mu je ljepše kad Plenki šuti, ali da bi volio da umjesto pudlica s protezom na njega šalje lavove. Lažeš malo, dobri naš Zoki! Dosadno ti je ovako, jedva čekaš novu rundu vrijeđanja s Plenkijem. Ovako život na Pantaču postaje nekako dosadan i bez smisla. Možemo se samo nadati da će sve skupa, na kraju, dovesti do ozbiljnog prihvaćanja i rada na onome što i trebaju zajedno odraditi. Zbog čega i jesu tu gdje jesu. Jer, ruku na srce, kad bi

Z

smogli snage odbaciti vlastite taštine, jako puno dobrog posla za Hrvatsku mogli bi zajedno odraditi. Obojica imaju kapacitet za to, bez obzira radili to zajedno ili se kao u krimićima igrali dobrog i lošeg policajca. Pa dajte dečki budite pravi lavovi, ali ne međusobno, nego za interes onih koji su vas birali. Utopija? Možda, ali ne bi trebala biti. radsko vijeće u novom sazivu odradilo je uspješno prvu rundu. Zanimljivo je bilo gledati neke nove i neke stare vijećnike. Jesu li novi bolji od starih i jesu li ‚novi stari’ bolji od samih sebe, dok su još bili stari? Vrlo brzo ćemo saznati. Kako god bilo, ovaj sastav Vijeća doista je test za sve. Nadam se da će ga uspješno savladati. Uz sve to sjajan posao je napravio naš novi-stari gradonačelnik s uvođenjem sustava ‚Otvorenog grada’ i nadam se da će time svim svojim građanima u Gradu olakšati život, ali i osigurati ono što bi trebao i biti posao gradske Uprave. Transparentnost, dostupnost i lakše obavljanje potrebnog svim svojim korisnicima. Što se tiče Covida, uzdajmo se da će ova Županija uskoro postati zelena zona i da će turizam konačno procvjetati, s Englezima ili bez njih.

Stižu Rusi koji su itekako dobri potrošači. Čuvajte sebe i svoje, postanite što prije vlasnici digitalne Covid potvrde i uživajte u vrućini i ljetu, koje je konačno baš onakvo kakvo i treba biti. Eto vas.

G

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

30

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

IVICA HAJDIĆ, ČLAN FACEBOOK GRUPE TATA JE TATA

‚SRCE TI PUKNE kada dođeš punu djece i vidiš da im je pr Profesor Ivica Hajdić priča nam o akcijama i ... planovima humanitarne grupe Tata je tata koja se ističe nesebičnim pomaganjem potrebitima

Ivica Hajdić u razgovoru s novinarom Dubrovačkog dnevnika

MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

rofesor Ivica Hajdić član je Facebook grupe Tata je tata koja se istaknula humanitarnim radom ne samo na dubrovačkom području nego i na Banovini koja je pretrpjela velike štete nakon potresa. Prošli tjedan odradili su posljednju akciju na tom području, ali i dalje ne namjeravaju stati.

Kakva je trenutna situacija u Facebook grupi Tata je tata?

U punom smo pogonu. Baš smo nedavno zaprimili nekoliko novih uplata, a jedan naš član, kojemu se zahvaljujem ovim putem, donirao je automobil Opel Astru.

Vozilo je u voznom stanju, samo ga treba registrirati. Ljudi nam se cijelo vrijeme javljaju s novim idejama, tako da je stvarno živo.

Moram se zahvaliti i medijima koji prate naš rad i preko kojih stječemo povjerenje građana. Ovo

nam je četvrta godina da djelujemo, ali naš rad se može podijeliti na prve tri godine i iza. Na početku smo radili spontano, bez da su nas mediji pratili, naviše se baziravši na božićnim akcijama gdje smo pomagali potrebitim dubrovačkim obiteljima. Za razliku od danas i korona krize tad i nije bila toliko velika potreba za djelovanjem (iako je i onda bilo teških slučajeva), a onda se sve preokrenulo krajem prošle godine. Prvo smo odrađivali božićnu

JE LI I OVA VAŠA GRUPA DOKAZ DA CIJELI SOCIJALNI SISTEM HRVATSKE NE FUNKCIONIRA?

Ne bih išao tako daleko. Gledajući rad naše grupe mogao bi se steći takav dojam, ali istina je na sredini. Najveći problem socijalnog sistema jest što je država spora i inertna. Netko se preko noći nađe u nevolji, a državnim institucijama treba jako puno vremena dok im pomogne.

Mi smo tu prva ruka koja im se pruži. Nisu stvari crno-bijele.

Ima socijalni sustav pozitivnih primjera, ali ima i negativnih.

Ovo što mi radimo bilo bi logično da odrađuje neka institucija. Recimo socijalne samoposluge su dobar primjer brze pomoći, samo ja ne znam zašto to nikad nije zaživjelo u Dubrovniku.

akciju, a onda odmah iza dogodio se potres na Banovini, gdje smo se jako stavili.

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

u nečiju kuću razan f rižider’ Koje ste sve akcije poduzeli za stradale potresom?

Andrija, Mirko, Miho, Matko jako su povukli čim se potres dogodio. Odmah na početku skupljala se hrana, potrepštine i slično, a akcije za Banovinu trajale su tijekom cijele ove godine. Sve skupa smo čak 13 puta odlazili gore. Prošli tjedan odradili smo zadnju akciju za to područje. Samohranom ocu s petero djece kupili smo kuću novcima koje smo skupljali još od početka potresa. Njegova stara kuća potpuno je srušena u potresu, a ova nova košta 85 tisuća kuna s tim da smo mi dali 10 tisuća eura. Kako vidite, cijene nekretnina na tom području neusporedivo su niže nego na obali. Javio se i jedan donator odavde, koji je želio ostati anoniman, a koji je dao sredstva za opremanje kuće poput namještaja i slično. Prije toga smo donirali za popravak krova jednoj obitelji koja ima dijete s zdravstvenim teškoćama.

Nažalost, gore bi se moglo beskrajno pomagati, tamošnji ljudi baš loše žive i mimo ove katastrofe s potresom. Sjećam se jedne kuće gdje dijete spava odmah do krave. Ne može čovjek vjerovati da je u Hrvatskoj nešto tako moguće u 21. stoljeću.

Nakon toga su se pojačale i akcije za pomoć na dubrovačkom području, jer je kriza izazvana s koronom sve ozbiljnija?

‚Imali smo jednog člana koji je pomagao u akcijama, a onda je odjednom i njemu bila potrebna pomoć’

Nakon potresa vidjeli smo koji imamo potencijal. Mnogi misle da u Dubrovniku i okolici nema puno siromašnih, ali to nije istina. Brojni naši sugrađani žive u katastrofalnim uvjetima koje je situacija s koronom samo dodatno pogoršala. Dođeš u nečiju kuću s puno djece i vidiš potpuno prazan frižider. Djeca doslovno nemaju što jesti. To te jako pogodi, srce ti pukne. Spletom okolnosti preko noći se nađu u problemima. Razvod braka, blokada računa, gubitak posla, krediti, smrt u obitelji, bolest… sve te iznenadne situaciju mogu dovesti bilo koga u nezavidan položaj uključujući i mene ili vas.

Imali smo jednog člana koji je pomagao u akcijama, a onda je

odjednom i njemu bila potrebna pomoć. Obitelji s djecom primarna su nam kategorija za pomaganje.

Koje su sada akcije u tijeku?

Prije nekoliko dana kontaktirala nas je samohrana majka s četvero djece, njoj se sada pomaže i iza toga imamo još jednu akciju. U zadnjih petnaestak dana imali smo pet akcija što je zaista velik broj.

Kako saznate kome treba pomoć?

Osobnim kontaktima, poznanstvima, ili nam se netko javi. I ovim putem preko vašeg medija pozivam sve koji trebaju pomoć ili znaju nekoga kome treba da

nam se jave. Naravno, obitelj kojoj bi htjeli pomoći mora izraziti pristanak, nema siljenja. Nekad dobijemo kritiku kao primjerice zašto ovomu pomažete, on može raditi. Teško je nekad znati kome je zaista potrebna pomoć, pokušavamo što točnije razaznati situaciju oslanjajući se pri tom i na intuiciju. Što se tiče same pomoći, smatramo da ona ne smije trajati predugo. Najčešće je u pitanju jednokratna pomoć da obitelj koja se našla u teškoj situaciji dobije odskočnu dasku za dalje. Nije riječ samo o financijama, nego i psihološkoj pomoći da nisu sami i da postoji netko tko misli na njih. Prilikom dolaska u nečiju kuću, popričamo s djecom, pitamo ih što ih muči i možemo li im

31

32

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

kako pomoći. Sada na računu imamo više od 100 tisuća kuna i vodimo se logikom da je bolje pomoći, bubam sad, 300 obitelji, nego samo njih 10.

Nedavno su vaši članovi donirali godišnji iznos. Ipak niste osnovali udrugu. Zašto?

Nedavno je preko 500 ljudi doniralo po 200 kuna. Raspravljali smo hoćemo li osnovati udrugu ili ne, i onda smo došli do zaključka da to nije najbolja ideja.

Ljudi su skeptični prema udrugama, na kraju bude puno papirologije i svega ostalog, a netko mora sve to voditi i biti plaćen za taj posao. Odlučili smo se da budemo gerila, da idemo na povjerenje. Imamo bazu podataka gdje se jasno vidi imenom i prezimenom tko je i koliko donirao.

Za sve što kupimo od prikupljenih sredstava poput spenze i sličnih stvari, objavljujemo račune. Tako da svi u svakom trenutku mogu vidjeti koliko novaca

trenutno imamo na računu i kako ih trošimo. Naravno, u našem radu izbjegavamo davati novac, već pomoć ide u hrani, potrepštinama, materijalu…

Puno ljudi s dobrom energijom zaista može jako mijenjati stvari na bolje.

Da, kada imaš petstotinjak ljudi koji daju po 200 kuna sjajne se stvari mogu napraviti. Ponaosob to nije puno novaca, ali skupno je lijepa svota. Nas tridesetak međusobno koordiniramo planove, Andrija Bratičević je alfa i omega, jer hijerarhija mora postojati, a ostali članovi nas podržavaju donacijama. Čak ima ljudi koji nas doniraju iz drugih dijelova Hrvatske, jer im se sviđa to što radimo. Prate nas na Facebooku i sjajno je što nam vjeruju. Imali smo i donacije iz inozemstva sve doAmerike. Ja-

vila nam se iAne Mljećka koja svake godine radi u Americi donatorsku večeru i kazala je da će nam nešto donirati.

Stvarno imate dobar imidž.

Ne bismo mi toliko ni izlazili u javnost, jer ispada nekakva samohvala, ali baš to što mediji objavljuju način našeg rada stvara povjerenje kod sadašnjih i budućih donatora. Cijela stvar i jest bazirana na povjerenju, da nije tako ne bismo se mi ovoliko eksponirali, ali ljudi moraju znati tko stoji iza svega i moraju nam vjerovati, jer bez toga nema ništa. Što nas motivira? Taj osjećaj kada vidiš dijete koji se istinski raduje nekoj sitnici koju smo mu donijeli. Kad te zagrli, kad popričaš s njim. Evo baš smo prije neki dan donirali jednu televiziju obitel-

‚Na Banovini smo vidjeli jedno dijete koje spava odmah do krave’

ji koja ju nije imala, a djeca su bila presretna. Koliko god bila teška situacija, a mogla bi biti opet na jesen i zimu, važno je da nijedno dijete u Dubrovniku i okolici ne bude gladno. To nam je cilj!

Zanimljivo kako ljudi potpuno različitih životnih pogleda i stavova mogu sjajno funkcionirati kada se udruže u neki pozitivni cilj.

Znamo se mi nekad lijepo porječkati, ali uvijek nađemo rješenje.

Baš su u priči totalno različiti ljudi totalno različitih interesa, kao da nas je netko lopatom nabacio (smijeh).Ali imamo misao vodilju i guramo naprijed. Ima tu privatnih poduzetnika, profesora, medijskih radnika, svega…

...

STRAŠNO JE LOŠ I ZAKON O DONIRANJU HRANE. I na tom bi se polju puno moglo napraviti za potrebite.

To je zaista zasebna tema. Užasno je koliko se hrane baci, a koja bi se mogla iskoristiti. Recimo artikli s rokom trajanja.

Uvijek oni traju duže nego što piše, ali se oni ne smiju dijeliti nakon isteka roka trajanja. Tragično je i koliko se hrane baci po hotelima i restoranima, jer se, zbog zdravstvenih razloga, ta hrana ne smije donirati. Sjetimo se samo one priče zagrebačkog pekara koji je dobio kaznu, jer je donirao kruh siromašnima.

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo

33

PREUZEO KLJUČEVE

Kristijan Grbin osvojio auto u Pemovoj nagradnoj igri

Čestitamo i želimo puno prijeđenih kilometara!

A

utomobil Opel Crossland X glavna je nagrada u Pemovoj nagradnoj igri kojeg je osvojio Kristijan Grbin.

Naime, ispred Pemo centra u Vu-

kovarskoj ulici, Grbin je prošlog utorka preuzeo svoj novi automobil. Njegova supruga i djeca nisu mogli sakriti oduševljenje, a mi im čestitamo i želimo puno prijeđenih kilometara.

34

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

JEDINSTVENA IZLOŽBA U SPONZI

Dimitrije Popović i Marko intervenciju prikazali žens Projekt slikara Dimitrija Popovića i umjetničkog fotografa Marka Vrdoljaka u kojem su sudjelovale i brojne poznate ličnosti predstavljen je u srijedu u Sponzi DD GORAN MRATINOVIĆ

V

eliki zajednički projekt slikara Dimitrija Popovića i umjetničkog fotografa Marka Vrdoljaka, naziva «ONE SU OVDJE» održan je ove srijede u Sponzi nakon što su uzvanici plovili Karakom od Gruža do povijesne jez-

gre. Na brod Karaka stigle su mnoge medijske zvijezde poput Severine, Mije Begović, Anđe Marić, Matije Vujice, Nike Fleiss, Maje Bajamić, Gine Damjanić, Ane Rucner…

Inače, radi se o velikom zajedničkom projektu Popovića i Vrdoljaka naziva „One su ovdje“ koji je spajanje fotografske i slikarske umjetnosti u jedinstvenu vizualnu cjelinu koja se sastoji od 21 dje-

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

35

Vrdoljak kroz umjetničku sku snagu i osjećaje

la dimenzija 70x100 centimetara, koja tvori izložbu. Projekt govori o ženskoj snazi, ženskim osjećajima i ulozi žene u današnjem svijetu kroz povijesni prikaz i definiciju uloge žena prema biblijskim motivima. Žene su fotografirane u specifičnim svjetlosnim uvjetima s točno predefiniranim izrazom lica, mimikom, pogledom i govorom tijela te svaka od njih pre-

dstavlja točno određenu žensku ulogu definiranu prema biblijskoj ikonografiji. Nakon fotografiranja i obrade fotografija iste su isprintane na slikarsko platno te je na njih umjetnički utjecao Dimitrije Popović s dodatnim slikarskim intervencijama na svakoj pojedinoj fotografiji sukladno ulozi žene kojom je portret inspiriran.

Izložba ostaje otvorena do 28. lipnja.

TRAŽIMO PIZZA MAJSTORA (M/Ž) Pizzeria Vita Bella traži novog pizza majstora koji će se pridružiti uigranom timu najbolje pizzerije u Dubrovniku.

Nudimo: stalni radni odnos i konkurentnu plaću.

Tražimo: iskustvo od 3 godina rada na krušnoj peći.

Više informacija na 099 3358 713!

Humanitarni prilozi DJEČJI DOM MASLINA Zora Knego, u spomen na pok. Tereziju Knego prilaže 100,00 kn; Marin Šućur, donacija za korisnike 200,00 kn.

Zlatko Kovač, donacije za korisnike 80,00 Obitelji Aguzin,Bujak, Koncul, Čorić, u spomen na pok. Anu Stražičić umjesto svijeća prilažu 400,00 kn Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com UDRUGA DVA SKALINA U spomen na pok. Sonju Miošić, 200 kuna prilažu Ana i Nedjeljko Bazdan; U spomen na Bosiljku Ančić, mamu od naše drage Antonije, 300 kuna prilažu Marija i Petar Vlašič;

Umjesto cvijeća, u spomen na pok. Lucu Kordić 300 kuna prilaže obitelj Balda Kmetovića; Umjesto vijenca, za brata naše susujede Klare Burmas, 300 kuna prilažu stanari Vinogradarske 8; Umjesto vijenca za gospođu Nataliju Varezić, 200 kuna prilaže Kiti Jurica Korda; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna; Umjesto cvijeća za pok. Pera Miroševića, 100 kuna prilažu Danica i Božo; Umjesto vijenca za pok. Šimuna Vokić, 600 kuna prilažu zaposlenici Odjela umjetnosti i restauracije Sveučilišta u Dubrovniku; Obitelj A. i B. Mojaš donacija 120 kuna; Dragana Filipović donacija 200 kuna; Magdalena Aerlić donacija 200 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Gordana Perić donacija 200 kuna; Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 DOMUS CHRISTI U spomen na našu Natašu umjesto cvijeća 300,00 kn prilažu Bube i Božo U spomen na pok. Balda Capurso 300,00 kn prilaže obitelj Boža Povše U spomen na dragu članicu Ingu Ušić umjesto cvijeća 500,00 kn prilaže zbor Male braće Dubrovnik Na sjećanje, a u povodu godišnjice smrti Žuži Egrenyi, dugogodišnje kolegice u Kazalištu Marin Držić i suradnice na mnogim emisijama Radio Dubrovnika, Desa Begović Mrkušić donira Domu 7.000,00 kn Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima

38

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

NIJE BILO OPASNIJEG U PRVOM SVJETSKOM RATU

QUEEN QUEEN ELIZABETH, ELIZABETH, tada najv ratni brod na svijetu kojega s Fotografije iz tridesetih godina 20. stoljeća na sidrištu pored Dakse svjedoče o ovom posjetu

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

N

a sidrištu pored otoka Dakse tridesetih godina je boravio tada najveći ratni brod na svijetu. Njegovo ime je HMS QUEEN ELIZABETH i može se vidjeti na fotografijama, slikanima tridesetih godina 20. stoljeća na palubi broda i iz brodice

oko njega.

Prefiks HMS u imenu broda označava brod Njenog Veličanstva ili na engleski Her Majesty’s Ship. Bojni brodovi klase QUEEN ELIZABETH bili su skupina od pet superdreadnoughtova izgrađenih za Kraljevsku mornaricu Velike Britanije (Queen Elizabeth, Varspite, Valiant, Bahram, Malaya). Brod je dobio ime po kraljici Elizabeti I. od Engleske.

VEĆI I BRŽI OD OSTALIH QUEEN ELIZABETH je 16. listopada 1913. porinut u brodogradilištu Portsmouth Royal Dockyard, a potpuno opremljen stupio je u službu

u siječnju 1915. Bio je to prvi bojni brod koji je za svoj parni pogon upotrebljavao naftu umjesto ugljena. U svojoj klasi često je imao ulogu kao (flagship) zapovjedni brod flote.

Bio je veći i brži od svih ostalih bojnih brodova, imao je jaku borbenu moć, jednostavno rečeno za ono doba je bio najveći i najmoćniji brod u Prvom svjetskom ratu pa su ga se svi ostali protivnici bojali.

Cijena njegove izgradnje je bila 3 milijuna funti, a generalno je bio namijenjen za patroliranje i obuku u Sjevernom moru. Bojni brodovi ove klase, njih pet i još pet nešto manjih iz klase Royal Sovereign osmišljeni su tako da tvore br-

Dok je služio kao zapovjedni brod flote opsluživala ga je posada od 1262 časnika i mornara.

zu eskadrilu za flotu koja je trebala djelovati i poraziti vodeće neprijateljske brodove.

MOĆAN DESETLJEĆIMA Bojni brod QUEEN ELIZABETH je bio dug 196,2, širok 27,6, imao je gaz od 10,1 metara. Imao je 33974 tona punog deplasmana - istisnine (maksimalna težina broda u tonama s opremom).

Pokretale su ga dvije serije Brown-Curtis parnih turbina, koristeći paru iz 24 kotla Yarow ukupne snage 75 000 shp (shaft horsepower-izmjerena snaga na osovinama). S pogonom na četiri propele postizao je maksimalnu brzinu od 24 čvora, a radijus kretanja od 5000 nautičkih milja pri brzini od 12 čvorova.

Opsluživala ga je posada od 1262 časnika i mornara 1920. godine dok je služio kao zapovjedni brod flote. S glavnom bitnicom od 8 topova kalibra 381 mm, pomoćnom bitnicom od 16 (poslije 12) topova kalibra 152 mm, dva topa od 76 mm i dvije torpedne cijevi od 533 mm te oklopom debljine i do 330 mm, kao ploveća tvrđava dokazivao je svoju kakvoću i moć još desetljećima i do duboko u Drugi svjetski rat, iako su kasnije građeni veći i moćniji bojni brodovi.

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

veći i najbrži su se svi bojali PRVI SVJETSKI RAT Odmah u siječnju 1915. godine tijekom Prvog svjetskog rata, dok je još prolazio ispitivanja u Sredozemlju, brod je poslan u prolaz Dardanele zbog savezničkog pokušaja izbacivanja Osmanskog carstva iz rata. On je bio jedini bojni brod dreadnought koji je sudjelovao, iako je sudjelovalo i niz bojnih krstarica i bojnih brodova predreadnoughta. Postao je zapovjedni brod za preliminarne pomorske operacije u Dardanelima, vodeći prvu lini-

Bojni brod QUEEN ELIZABETH je bio dug 196,2 metra.

ju britanskih bojnih brodova u bitci 18. ožujka 1915. Tijekom pokušaja vojne invazije na Galipoli 25. travnja, QUEEN ELIZABETH je bio zapovjedni brod generala Sir Iana Hamilton, zapovjednika Me-

diteranskih snaga. Međutim, nakon što je turski razarač 12. svibnja uništio i potopio HMS Goliath, QUEEN ELIZABETH odmah je povučen na sigurniji položaj.

Pridružuje se 5. bojnoj, skvadronu admirala Hugha Evan-Thomasa (koja se sastojala od bojnih brodova klase Queen Elizabeth) i Velikoj floti sa sjedištem u Scapa Flowu, ali je propustio bitku na Jutlandu dok je bio u doku radi održavanja. QUEEN ELIZABETH postao je zapovjedni brod flote imenovanjem admirala Sir Davida Beattya za admirala flote 1917. godine i bio je prisutan za vrijeme potapanja njemačke flote koju su sami Nijemci potopili u britanskoj vojnoj bazi Scapa Flowu (Orkney islands- Scotland) na kraju Prvog svjetskog rata.

IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA Između dva rata QUEEN ELIZABETH je bio zapov-

jedni brod Atlantske flote od 1919. do 1924. godine, a admiral Lord John H. D. Cunningham je na njemu 1922. bio zapovjednik flote. Od 1924. je ponovo bio zapovjedni brod Sredozemne flote. Nakon preuređenja, pridružio se Mediteranskoj floti 1927., zatim Atlantskoj floti 1929., a kasnije iste godine vratio se u Mediteran, gdje je služilo do 1937.

Tijekom 1930.-ih sudjelovao je u pomorskoj blokadi, ali bez intervencije u Španjolskom građanskom ratu. U tom razdoblju QUEEN ELIZABETH je preuređivan i moderniziran u naoružanju, dijelu strojarnice, ugrađena je nova oprema za gašenje i kontrolu požara na brodu, ugrađeni su lansirni katapulti za avione, a kompletna rekonstrukcija je završena u si-

Nastavak na sljedećoj stranici

40

ječnju 1941. godine, kada je Britanija bila u ratu više od godinu dana.

DRUGI SVJETSKI RAT I ODLAZAK U REZALIŠTE NAKON RATA U siječnju 1941. brod se pridružuje Mediteranskoj floti, pokrivajući evakuaciju Krete u lipnju 1941. Nakon godina uspješne plovidbe i ratovanja HMS QUEEN ELIZABETH i bojni brod blizanac HMS VALIANT su minirali i ozbiljno oštetili talijanski ronioci (Antonio Marceglia i Spartaco Schergat), upravljajući ljudskim torpedima u napadu 19. prosinca 1941. u plitkom moru u luci Aleksandrija - Egipat, uz gubitak devet života članova posade, a dva talijanska ronioca su zarobljena.

Iako teško oštećen QUEEN ELIZABETH nije potonuo na dno luke već je utonuo za nekih 2,5 metra. Iz tog je razloga Kraljevska mornarica zadržala iluziju punog operativnog statusa

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

kako bi prikrila svoj oslabljeni položaj u Sredozemlju tijekom razdoblja kada su im dva bojna broda bila oštećena. RMS VALIANT se vratio u službu nakon nekoliko mjeseci, a RMS QUEEN ELIZABETH nakon više od godinu i pol. Nakon završetka privremenih popravaka u aleksandrijskom suhom doku u lipnju 1942. godine, brod je otplovio do mornaričkog brodogradilišta u Norfolku u državi Virginia u SAD-u. Od rujna te godine do lipnja 1943. brod je u potpunosti popravljen.

QUEEN ELIZABETH se ponovo pridružio matičnoj floti u srpnju 1943., a u prosincu 1943. pridružuje se floti na Dalekom istoku (East Indies Fleet). U studenom 1944. reorganiziran je u Istočnoindijsku flotu te je sudjelovao u napadima na japanske baze u Nizozemskoj Istočnoj Indiji. Nakon završetka rata 1945. godine stavljen je u raspremu tj. u vojnu pričuvu.

RMS QUEEN ELIZABETH na kraju je prodan rezalištu Arnott Young co. Ltd. i u srpnju 1948. je počelo rezanje u Dalmuiru pored Glasgowa- Škotska. Najveći od

najvećih ratnih brodova Prvog svjetskog rata, bojni brod HMS QUEEN ELIZABETH posjetio je Dubrovnik tridesetih godina 20. stoljeća.

Fotografije su slikane na palubi broda i iz brodice oko njega.

APLIKACIJA KOJU OVO LJETO MORAJU IMATI SVI VAŠI GOSTI:

Najpovoljniji, najbrži i najuslužniji!

Dolazimo na vašu adresu i u zakazano vrijeme.

42

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

D PRESUDA ZA NESREĆU U KOJOJ JE POGINULA IVANA OBA

Čolaku dvije godine zatvora, oslobođeni Opačak se rasplakao

Nekad dobri prijatelji, u sudnici su se tijekom suđenja oslovljavali riječju „gospodine” te su negirali krivnju međusobno svaljujući odgovornost jedan na drugoga KRISTINA STEDUL FABAC /PIXSELL, MARKO LUKUNIC/ PIXSELL

U

oči 11. godišnjice smrti dubrovačke studentice Ivane Obad (20), koja je poginula u prometnoj nesreći kraj Bosiljeva kao suputnica u jurećem Ferrariju, na zagrebačkom Županijskom sudu u ponovljenom suđenju s nepravomoćnim presudama suočili su se automobilisti Marin Čolak (36) i Dalibor Opačak (43). Čolak je kao prvooptuženi osuđen na dvije godine zatvora te mora platiti 2.000 kuna sudskih troškova, a Opačak je oslobođen krivnje, objavio je Jutarnji list.

Na objavi presude bila su obojica optuženika, a oslobođeni Opačak se rasplakao nakon izricanja presude. Nekad dobri prijatelji, u sudnici su se tijekom suđenja oslovljavali riječju

„gospodine” te su negirali krivnju međusobno svaljujući odgovornost jedan na drugoga.

Za tužiteljstvo su, nakon provedenih dokaza i saslušanih svjedoka, obojica „svjesno vozila brzo i ludo prerađene automobile kao da su na utrci Formule 1 pritom vozeći protivno prometnim propisima i brzinom znatno većom od dozvoljene”. Njihovi odvjetnici su, pak, u završnim govorima isticali da nije dokazano da je smrt djevojke uzročno posljedično povezana s načinom vožnje njih dvojice iako se Opačak u Nissanu 350D kretao 205 km/h a u trenutku nesreće 186,4 km/h, dok je Čolak papučicu svog Ferrarija stisnuo do 181,5 km/h pritom ne mareći za život suputnice, piše Jutarnji.

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika NAPIO SE PA ZA VOLAN

INCIDENT U POSLOVNICI

Muškarac djelatnici FINA-e prijetio kako će je raznijeti bombom

I

ncident u zgradi FINA-e dogodio se prošlog petka poslijepodne gdje je muškarac djelatnici FINA-e uputio prijetnju.

Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, muškarac joj je prijetio kako će je raznijeti bombom. Ovaj

su događaj potvrdili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske koja je odvela muškarca u

43

prostorije Policijske postaje Dubrovnik, a protiv njega slijedi kaznena prijava za prijetnju.

Vozio po Dubrovniku pod utjecajem alkohola, platit će 15,3 tisuće kuna

N

ajveća novčana kazna prošlog tjedna od 15.300,00 kuna izrečena je 31-godišnjem vozaču osobnog vozila, koji je u večernjim satima 13. lipnja, prilikom redovne kontrole prometa, zaustavljen u Dubrovniku. Vozač je upravljao vozilom dubrovačkih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola od 1,07g/kg. Također je utvrđeno da je upravljao vozilom za vrijeme dok mu je izrečena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije. Osim spomenute novčane kazne vozaču je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 12 mjeseci.

NESLAVNI REKORDER

U METKOVIĆU zaustavljen s 1,6 promila u krvi, platit će 11,8 tisuća kuna

N

ajveća koncentracija alkohola od 1,66 g/ kg izmjerena je prošlog tjedna u večernjim satima, 10. lipnja, 63-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom redovne kontrole prometa u ulici Petra Krešimira IV u Metkoviću. Također je utvrđeno da vozač nije koristio sigurnosni pojas

tijekom vožnje i da se tijekom vožnje nije kretao sredinom obilježene prometne trake.

Vozač je isključen iz prometa i zadržan u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva. Izdan mu je prekršajni nalog u iznosu od 11.800,00 kuna, kao i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

21.6.2021. u 20:00 h

Veliki koncert

Ana Rucner

POZDRAV SUNCU Sunset Beach Dubrovnik

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

NOGOMETA[ SA SLIKE

AZIJSKA DR@AVA

DIO SREDOZEMNOG MORA

1. I 6.

SLOVO ABECEDE

LITRA

KO@NI OSIP

ALBUM ZA PO[TANSKE MARKE

TANTAL

JEDNAKO

^ETA

LIJEPA DUBROVKINJA SA SLIKE

RUSKI SKLADATELJ, NIKOLAJ

OCJENA UMJETNI^KOG DJELA

SLIKA GOLOG TIJELA

@ENA KOJA SE BAVI DIJALEKTIKOM LJETINA, PRINOS

NOGOMETNI VRATAR OBLAK

PLOD @ITA

KO[ARKA[ NOWITZKI

AZIJSKA DR@AVA

GRAD NA SICILIJI

BOCA OD POLA LITRE

BIJELI MRAV

OTRIJEBITI

IROSLAV ODMILA

SLJEDBENIK PRAVCA U UMJETNOSTI

GOSPODAR D@UNGLE IZ STRIPA NOVINAR, FREDI POBJEDA KOJA TO I NIJE

5. SLOVO ABECEDE

UKRASI NA TIJELU I ODJE]I METAR STILSKO RAZDOBLJE U UMJETNOSTI

IZNOS NA NOV^ANICI TAMNI RUB ZVIJEZDE (astr.)

NEOTU\IVI DIO IMANJA (tur.)

TONA

8. I 21.

SLOVO ABECEDE TERORISANJE

DATULJA

@IDOVSKA SV. KNJIGA

PJEVA^ DEDI]

ZAPAD MEKAN

SABLAST, UTVARA ISTOK KALCIJ

AMPER

KRUNJENJE OBALE VALOVIMA

PTICA STRNADICA

U^ENIK PORTUGAL

ONOMATOPEJA GLASA GUSKE

PREDMET TRGOVINE

DUBROVA^KI DNEVNIK

ENIGMATSKI KLUB

LOPTA VAN IGRALI[TA

ZADAH

OBUTI

DUBROVA^KI DNEVNIK

^UVAR PASA

JEZIK U KAMERUNU PJEVA^I UZ LIRU

VRSTA SPORTA[A

BRUSNI KAMEN, BRUSILO

CRVENI DRAGULJ

VEZNIK

N. V. GRAD U IRANU (anagram: NARA)

GLUMAC, TIHOMIR

SIJATI SE

ASIR. BOG GROMA

ATRIBUT

VRSTA PTICE

IZRADA [ARA NA TKANINI KONCEM

VODOVOD I KANALIZACIJA

SLIKAR, ALFRED GRAD NJIHOVOG VJEN^ANJA

MITSKI KRALJ TEBE

HEKTAR RIMSKA BO@ICA LOVA

UZJAHATI

AUSTRIJA

PRVO SLOVO

PRIRU^NA TRGOVINA U TVORNICI

VLASNIK ^AROBNE LAMPE IZ ISTO^NJA^.

PRI^E

RIBA U KOJOJ IMA IKRE

RJE[ENJE - dijalekti~arka, urod, klas, Dirk, Jan, ica, termit, ekspresionist, }, Kramer, nakit, apoen, romanika, limb, akar, teror, |o, Z, tora, urma, avet, Arsen, Ca, I, |ak, apa, EK, P, roba, voko, brusan, pliva~, sjati, Arsi}, nv, vez, kazuar, atr, Ezop, Dubrovnik, zajahati, Diana, A, Aladin, ikra{.

46

petkom

AUTO/MOTO

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE

PRODAJA NEKRETNINE

ll Prodajem Renault Scenic 1.5 diesel.

ll Iznajmljujem garsonijeru i stan Urađen veliki servis. Registiran godinu potpuno namješten na duži period, Gruž. dana. Kontakt: 092 285 8452 ______________________________________ Kontakt: 098 338 620 ll Prodaje se Gillera Runner motor.

1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena ll Iznajmljujem manji stan za 1 ili 2 8000 kuna. MOB:098285038 ______________________________________ radnika stalo zaposlena, predio grad.

Kontakt: 020 419 574 ll Prodajem Skuter Yamaha Neos 50 kubika, kvar na motoru. Cijena 1200 kn. ll Iznajmljujem stan 64 m2 sa vrtnom Kontakt: 099 688 0160 __________________________________ taracom u Gružu blizu place na duže vrijeme. Kontakt: 099 838 4994. ll Prodajem Škodu Octaviu combi 2013 godina. Odlična. Mob:098618999 __________________________________ ll Iznajmljuje se na duže vrijeme ll Mercedes A classa AMG SPORT. jednosoban stan na Zvekovici u blizini Servisna, samo 55 000 km, stalno gaautobusne stanice. Parking osiguran. ražiran kao nov. Mob:098618999 Kontakt: 091 793 89 47 __________________________________ ll Prodaje se Audi TT 3,2 V automatik.

2004 godište. Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021.Sve informacije na PLOVILA 0981772088 __________________________________ ll Prodajem Mercedes-Benz. 1992 ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. godina. 1.8 cc benzin. Ispravan.

Motor Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva Mob:098643703 __________________________________ glavna jedra, tri genove i spinaker.

Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena ll Prodajem Mazdu 3, 1.6 16v .

2006 godina. Registriran do 09/2020. za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 270000 km. Cijena 20000 kuna.

5533 i 098 674 378.

Mob:0996697403 __________________________________ ll Prodajem barku kvarner plastitdi,2016,110ks,regiske 4.60metara. Zimska i ljetna tenda, ll - Touran1.6 NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL triran do12/2021,145000km,sa puno korisnika vesla,trajler.Motor Tohatsu 9.8 četveros više od pola milijuna jedinstvenih mjesečno dodatne opreme sve informacije na taktni. Solarni panel. Led svijetlo u moru.

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA Mob:098/804-829 Cijena 30000 kuna. Mob:098285038 s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka __________________________________ ll Prodajem Opel Astru karavan 1.6 ll Prodajem brodsku kopču. ZF 16V Godina proizvodnje 2011. Prešao 2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

195000 km uz komplet zimskih guma.

MOB:098285038 MARKETING: Cijena 33000 kn. Mob: 098573109 099 2408 409, 642 460 __________________________________ ll Prodajem vanbrodski motor HonProdajem VW Golf IV. 2003 godill marketing@dubrovackidnevnik.hr da 2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna. na. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

MOB:098285038 Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 ll Prodajem vanbrodski motor Tohat612 672 __________________________________ su 8hp četverotaktni duga osovina. ll Prodajem Beverly 250. Cijena 9500 Mob:098525207 kuna. Mob: 098856100 ___________________________________ ll Prodajem vanbrodski motor Tohatchu 15 ks, malo vožen. Cijena po dogovoMALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ru. Kontakt: 098 177 6107 ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

PREDAJ OGLAS BESPLATNO OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

ll Prodajem vanbrodoski motor Yama-

ha 4hp četverotaktni.Mob:098200339

ll Prodaje se dvosobni, kompletno

namješten stan u stambenoj zgradi novije gradnje u Solinama. Prizemlje, 77 m2 plus terasa od 24 m2. Uključeno i parking mjesto. Pogled na Župski zaljev.

Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 957 7843. ll Prodaje se stan u Cavtatu cca

47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/ terasu s koje se pruža pogled na more.

Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Prodajem stan u Mokošici 58m2

dobro očuvan i održavan s vrtom. Stan se nalazi u visokom prizemlju.

KOntakt: 098 914 7535 ll Prodaje se stan u Novoj

Mokošici, 60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573 ll Prodaju se na Šipanu ( Suđurađ ) dvije

devastirane građevine iza dvorca ( Đardin ). povrsine zemljista 325 m2. Cijena 45000 eura.Mob:098 244 799 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije

sobe+DB, 137.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,dvije

sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješ-

ten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PRODAJA RAZNO

47

llTim iskusnih meštara nudi pomoć

ll Prodajem drveni stol ( puno drvo) na

u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini...

Mob: 091 7285208 ________________________________ ll Uređujem vrtove, đardine, okucnice kosnja trave i slično. Mob 0916143946 ______________________________________

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem više stolova sa klupama,

DEŽURNA LJEKARNA

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

ll Prodajem Skip Hop – didaktički cen-

ll Prodajem masažnu fotelju povoljno.

Kontakt: 098 338 620

ll Prodajem solarno grijanje 1KW po-

godno za manju kuću ili vikendicu.

Kontakt: 095/ 199 – 33 - 43

ll Prodajem drveni stol (puno drvo) na

razvlačenje I 6 stolica. Mob: 0917941237 ( viber ) ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građe-

vinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Mob:098285038

razvlačenje I 6 stolica. Mob: 0917941237 ( viber ) puno drvo. Kontakt: 099 688 0160

tar. Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Mob 0919374727. ( viber ) ll Prodajem auto prikolicu, mo-

KOD ZVONIKA” od 14.6. do 20.6.2021. „GRUŽ” od 21.6. do 27.6.2021.

PREMINULI STANISLAVA FRANIĆ (1941) MIRJANA BAJČETIĆ KRŽELJ (1935)

tornu pilu, stare kupe francuzice, željeznu kasu za novac, el. Pumpu za hidrofor. Kontakt: 091 151 7650.

IVO KRALJEVIĆ (1960)

ll Prodajem dva nova baluna i dva

PETAR FARČIĆ (1946)

nova parangala. Kontakt: 099 688 0160 llProdajem sklopivu toaletnu i tuš stoli-

SLOBODAN CAPURSO (1951) JELA DUBELJ (1937) MATO KRALJ (1933) MARE BRKAN (1947)

cu (princeza). Kontakt: 098 262 452

MARIJA ŠOLETIĆ (1923)

be+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

DUBRAVKA ZEC (1948)

ll LAPAD - STAN 85 M2,tri sobe +

ll Prodajem ugostiteljske stolice Ve-

ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

vom. Kontakt: 099 385 79 81

nezia po komadu 250kn i stolove visoke i niske okrugle po istoj cijeni 250 kn.

Mob: 091 5654 987

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ ll

BOSILJKA BATINIĆ (1960) ANĐA MILIĆ (1935) ANE STRAŽIČIĆ (1942) MILENA TOMOVIĆ (1933) ZVONIMIR KARAČIĆ (1937) NADA KOSTIĆ (1939) NATAŠA MARUNIĆ (1945) HAMIDA AVDIĆ (1919) JELE BAČIĆ (1931) NEVENKA ŠARLIJA (1944) VASILIJE JOVOVIĆ (1934)

48

petkom

• BROJ 54 • 18. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

SEZONA 2021.

NIJE PUNO, ALI ČOVJEKA VESELI

Dok je Mirso na Stradunu, dobra duša Grada, dobro je sve.

GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

D

ubrovački dnevnik bio je na Stradunu za vrijeme posjeta gostiju s prvog kruzera nakon pandemijske stanke, pa smo svjedočili tome kako pokoji posjetitelj unatoč strogim protokolima nakratko ipak napusti grupu i kupi koju sitnicu.

Tako je i legendarni Mirso na Onofrijevoj fontani uspio utržiti koju kunu za svoje suvenire.

-Nije puno, ali čovjeka veseli – rekao nam je Mirso, dobra duša grada.

Time je možda rekao sve. O sezoni i životu.