Dubrovački dnevnik petkom br. 52

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

MATI^NI TEATAR GLUMCA SA SLIKE

GLUMAC SA SLIKE

GLUMAC [TRLJI]

VRSTA PISALJKE

S K A N D I N A V K A SKUPINA PTICA

KARIKATURIST VOLJEVIC A

LETU

U

SJEVER

MANJI OTOK U RIJECI

KIRIBATI

GRA\EVINSKI MATERIJ AL ZA CESTE

LO[I, ZLI

FILM GLUMCA SA SLIKE

LAGAN

RIMSKI:

HRVATSK A PLESA^ICA OMERZO

ULI[TE ^IMBENIC I

SVETA (gr~.)

JEDNO ZVIJE@\E

OTPADAK OD SIJENA

KOMPANJON

RIJEKA U SIBIRU DUGA 4400 KM

SUDIONICI

IRIDIJ

[ARENE PAPIGE

PREDSTA VA GLUMCA SA SLIKE VOLUMEN

GRADSKA ^ETVRT PRIPADN IK ILEGALE

OBRAMBENO ORU\E

POST SCRIPTU

PREDSTA VA GLUMCA SA SLIKE

M

REDNI BROJ, KOJE JE IZA 99.

MLADO OD GOVEDA ANCONA

ALPINIST KA

R

DVOJINA U GRAMATICI

STARI

GRAD U ARMENIJ I

FILMSKA ULOGA

RASPOLO @ENI ZA RAD

ODJEVNI PREDMET, SAKO,

NAROD

JAKNA

VRSTA CVIJETA, TULIPAN

SLIKA GOLOG TIJELA

URUGVAJ

DUBROINICIJALI MINERAL VA^KI NOGOME- ZA IZRADU BOD U DNEVNIK TA[A IBRA- ODJE]E BEJZBOL U HIMOVI]A VATROFILM RITE STANOVN GASACA HAYWOR IK TH ZAGORJA

3. I 1.

SAMOGLASNIK REDAKTO

R MORSKA RIBA (umanj.)

JEDNO OD OSJETA

PRIKUPLJA^I PRETPLA TE ZIMSKA OBORINA

GRAD U SLOVENI JI

OLIMPIJS KI SPORT

NE (tur.)

O^EV OTAC 13. I 10.

SLOVO ABECEDE

NO@I]I ZA BRIJANJE

DUBROVA^KI DNEVNIK

VRSTA STAROG GLAZBAL A

^UVENI FRANCUS KI MODNI ^ASOPIS

KNJI@EVN IK CANKAR

1. I 4.

SLOVO ABECEDE

ISTA SLOVA

REPUBLI GIBRALTA

KIPARICA , DORA

DJELA PROTIV ZAKONA

PORTUGA

L

GRAFI^K I RADNIK, JETKA^

METAR

JEZIK U SUDANU

O BESPLATN

SNA@NO UZBU\EN JE, AFEKCIJA

POND

RIJEKA U AFRICI

IZDVOJIT I OD DRU[TVA ELEKTON

INDUSTR .

TRAINING INTERNAT.

MILANO

RJE[ENJ E Zagorac, - kemijska olovka, a~, akviziteri, adica, delikti, Bled, ispad, ul, ziloti, faktori, aja, p, rvanje, djed, Nil, ortak, are, `ileti, osamiti, Lena, Mali princ, Ir, i}a, afekt, kvart, stoto, Iki}. {tit, AN, P, tele, R, pp, ecer, Elle, m, GI, dual, Aka, orni, rola, U, ia, Ivan, run, nacija, IMUNOLO G, DRAGO

U OVOM BROJU Petak, 4. lipnja

Godina 2, broj 52, 2021.

Izlazi jednom tjedno

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

DOKAZI VS. DEZINFORMACIJE Raskrinkali smo neistine oko cjepiva protiv Covida

TKO ĆE IMATI VEĆINU? Sve su se karte posložile, a naredni tjedni su ključni

EKONOMIST NEBOJŠA STOJČIĆ: ‚Mnogi su prije korone sjajno zarađivali, ali takav turizam nije imao smisla’

INTERVJU

AKTUALNO

INTERVJU

NAJBRŽI serijski električni automobil na svijetu

KAKO JE TO MOGUĆE?

Luksuzne jahte vrijedne stotine milijuna eura sidre se besplatno u Cavtatu ll

ll Super bogati gosti sa

super luksuznim jahtama bace sidro u uvali pored Cavtata i ne plaćaju ništa...

Stranica 28

OLGA MURATTI:

Oni koji su osmislili Dubrovački dogovor u Zagrebu danas šute i skrivaju se

Mario Babarović/DD, Mario Šačić/DD, Sandra Simunovic/PIXSELL

ll

NEVERA

PROIZVEDEN U HRVATSKOJ, PREDSTAVLJEN U DUBROVNIKU

MALA 5 TISKARS KA SUPROTNI SLOVA VEZNIK

IZGRED

STARA @IDOVSK A SEKTA, ZELOTI

ll ‘Prepoznat će se oni o

kojima govorim. Dubrovački dogovor je stvoren u Zagrebu, a samo izrealiziran u Dubrovniku

Stranica 16

TRENER ZRINKO MAJČICA: Čast mi je vježbati sa starijima, neki čak izdrže u plenku i do 30 sekundi! ll

Stranica 34

2

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

Neki su porazi škola, a pobjeda bez odgovornosti poraz

P

repirka tko je u Hrvatskoj kolosalno pobijedio, a tko izgubio obilježila je tjedan, a odgovor nije jednostavan, ni za svih isti. Jednostavno, lokalne izbore teško je zaokružiti isključivo porazom ili isključivo pobjedom neke veće stranke. Kompleksan je to zbroj različitih pobjeda i poraza koji se čak ne mogu međusobno uspoređivati. Kod predsjedničkih izbora je lako. Ako je Milanović pobijedio, Kolinda je izgubila. Kod parlamentarnih i europskih malo teže, ali i dalje jednostavno. Je li više osvojio HDZ ili SDP i trebaju li im još Škoro ili Most, ili im ne trebaju. I u lokalnim sredinama stvari su puno jasnije. Građani znaju tko će im biti gradonačelnik, načelnik ili župan, a već naziru i čiji će vijećnici dominirati. pet, kad se sve to zbroji i oduzme na razini države izabrano je ukupno čak 128 gradonačelnika, 428 načelnika, 20 župana... I onda još preko 8 tisuća vijećnika. Uz sve to idu i zamjenici kojih izmjenom zakona od prije pola godine više srećom nije 745 kao na prošlim izborima, nego

O

manje. To je i dalje oko 8500 ljudi koji su negdje, na neku funkciju izabrani. Neki su pobijedili, a neki izgubili. Je li pobjednik izbora HDZ zato što je osvojio najviše županija i vijećničkih mjesta ili je kolosalno poražen jer je izgubio velike gradove? Je li platforma Možemo pobjednik izbora jer su osvojili najvažniji grad Zagreb? Je li potpuno poražen SDP koji ima samo dvije županije i jedan veliki grad, uz nešto općina? ar je na jugu puno jednostavnije donijeti zaključak, ali opet se ne može generalizirati. Je li kolosalni pobjednik izbora HDZ koji je osvojio nadmoćno Dubrovnik, Županiju i najviše gradova i općina ili je ipak izgubio Korčulu, dok je u Dubrovniku nešto više glasova imao Mostov Božo Petrov?

Iza njega su u drugom krugu izbora stali, sad je jasno, SDP i Srđ je Grad, s obzirom na to kako je u prvom krugu osvojio tek 15 posto glasova birača Dubrovnika. Konačno se tako pokazalo kako su točne sve one kuloarske priče još iz siječnja o dogovoru županijskog SDP-a i Mosta kako će njihov kandidat za župana u konač-

B

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

nici biti Božo Petrov. Izuzev Korčule i Ploča, SDP na jugu opet nije igrao pametno, kao ni na razini cijele države. asno se sada nakon pobjede platforme Možemo! u Zagrebu nameće pitanje može li se uopće više SDP smatrati najvećom strankom na ljevici. Sve će biti jasno kroz godinu dana. Ovisit će o tome što će se u tom vremenu u Zagrebu događati i hoće li tako željena, potrebna i izabrana promjena to zaista i biti, i hoće li, i koliko, to biti promjena na bolje. Neke su pobjede za dlaku, a neke uvjerljive. To je svakako pobjeda Mata Frankovića sa 7301 glasom u prvom i 9175 glasova u drugom krugu. Brojka je to koja istovremeno obvezuje, ali i prijeti. Pred Frankovićem su godine natjecanja sa samim sobom. Morat će slijepo slijediti ambiciozne planove koje je najavio biračima, a pritom paziti da mu se ne dogodi ono što se dogodilo mnogima prije njega u drugom mandatu.

Treba ostati na zemlji i svoj, držati se svega onoga što su honorirali birači. Pobjeda bez odgovornosti ne znači puno. ksplozivnim reakcijama upravo na temu dobivenih ili izgubljenih izboraAndrej Plenković posvađao se najprije s novinarima, kojima je rekao kako su bahati, a na kraju je malo bocnuo i samog Mata

J

E

Frankovića. Bio je to cijeli jedan niz reakcija, na reakciju. Plenković je zadovoljan rezultatima, ali izgubljeni Zagreb i Split očito bole. Okrivio je medije i plaćene analitičare da su favorizirali druge kandidate, a njegove sabotirali. Filipoviću su čak krivo pisali ime. Nije Damir, nego Davor. Ismijavali su ga kad je najavio tvornicu cjepiva, doduše za rak, a ministru Berošu, čija je smjena oporbi propala, na takvu ideju se s razlogom aplaudira. I istina je da su mediji i analitičari favorizirali Tomaševića, posebno u drugom krugu, ali to je naprosto bilo civilizacijsko pitanje u kampanji koja je što se tiče desnice jednostavno bila odvratna. A da izbore često komentiraju analitičari koji imaju svoj interes, to je isto istina.

D

avor ili Damir je pogreška, ali vjerojatno ne namjerna. U takvom tonu je i Franković odgovorio na novinarsko pitanje o tome što misli o svađi premijera i novinara. Usputno je spomenuo kako je za poraz možda kriv i sami kandidat, ali kako je mlad i kako je pred njim budućnost. Nadovezao se na to podsjetivši kako je i sam izgubio izbore 2015. od Andra Vlahušića koji je tada pobijedio za tek 472 glasa. Rekao je kako je iz tog poraza na svojim greškama puno toga

3

naučio, a sve mu je to koristilo na daljnjem političkom putu i sljedeće dvije uvjerljive pobjede zaredom. Naljutilo je to i samog Filipovića koji je svom stranačkom kolegi rekao kako se takve kritike iznose za stolom političke obitelji, baš kao što i u sportu ekipe takve razgovore vode u svlačionici, a kad izađu na teren svi nastupaju kao jedan. naljutila je Frankovićeva kritika i samog Plenkovića. Poručio mu je da on sigurno, okupiran kampanjom u Dubrovniku, nije mogao dovoljno dobro pratiti što se događa u Zagrebu. Onda se zakašljao, pa su ‚’bahati’’ novinari odmah pitali za zdravlje. Premijer je srećom dobro, samo ga je malo načela klima u autu jer se digao u 5:00 kako bi bio u 11:00 na Stradunu i pomogao Matu Frankoviću u kampanji. Vjerojatno nije lako voditi državu u ovakvom globalnom trenutku, a istovremeno se baviti gradovima, općinama, županijama, strankom i izborima. Nemoguće je imati 500, 600 ili 700 dobrih kandidata, ni 8 tisuća kvalitetnih ljudi za liste. Neki od njih moraju bili loši. Neki će se u dobre tek razviti, a neki razotkriti. Pobjede i porazi relativna su stvar. Neki su porazi samo priprema i škola za buduće pobjede, a neke pobjede tek trebaju pokazati svoje pravo lice.

A

4

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

AKTUALNO

LIPANJ LIPANJ donio optimizam, za TURISTA je po gradskim ulicama sve više, provjerili smo kakvu sezonu ustvari možemo očekivati, iako puno toga ovisi i o skoroj britanskoj reviziji hrvatskog „žutog“ statusa

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ, VEDRAN SALVIA, GRGO JELAVIĆ/ PIXSELL

P

redsezona je dobra, neizmjerno bolja od lanjske, ali najveće iščekivanje je i dalje prema otvaranju britanskog tržišta, osnovni je zaključak koji se nameće nakon razgovora s najbitnijim dionicima dubrovačkog turizma.

Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić govori kako u svibnju ove godine imamo 800 posto više dolazaka nego prošle godine, kao i preko 500 posto noćenja više, napominjući kako je jasno besmisleno uspoređivati ovu i lanjsku godinu.

- Lani se ništa nije događalo.

A sad, jesmo li zadovoljni s 2021. godinom? Pa očekujemo bolju posezonu, nego što je predsezona. Treba reći da je ipak cijela Europa uspo-

rena s cijepljenjem koje se sporo odvijalo, dakle krenulo se kasnije nego smo mislili. Stoga, dobro je s obzirom na ono što smo očekivali - rekla je Hrnić.

- Ozbiljni promet očekujemo od 15. lipnja. Tada će tu već biti kruzeri, kao što se povećava i broj avionskih letova. Početkom srpnja s osam letova tjedno se povezujemo sa Sjedinjenim američkim državama, ali ipak naši pogledi su najviše usmjereni prema britanskom tržištu kaže Hrnić.

Dodaje da se 7. lipnja očekuje britanska revizija turističkih odredišta.

- Mi smo trenutno na toj, kako oni kažu, „amber listi“, može-

...

Maslać: “Dolaze velike i moćne kompanije, letjet će njih čak sedam novih, a to su United Airlines, Delta Airlines, Aeroflot, KLM, Wizzair...

Struktura tih gostiju bi trebala biti fantastična.”

mo reći da je to „žuta lista“, a što znači restrikcije u smislu obavljanja PCR testova i karantene za Britance koji će putovati u ta područja.

No, nadamo se da nakon 7. lipnja idemo na „zelenu listu“ - rekla je Hrnić.

Očekuju se jako dobar srpanj i kolovoz.

- Osim ta dva mjeseca, mi računamo i na odličan rujan, a nadamo se i dobrom listopadu. Ali bit će i „last minute“ bookinga, može se to promijeniti. No, najave su dobre, letova će biti, ovi letovi iz Amerike su velika stvar, imali smo let iz Rusije odakle su ljudi raspoloženi putovati. Mi vjerujemo da će to biti dobro

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

apočeo je oporavak turizma!

...

NOVI TERMINAL ZA BUSINESS ZRAKOPLOVSTVO U Zračnoj luci Dubrovnik otvoren je terminal za business zrakoplovstvo. Direktor ZL Dubrovnik Frano Luetić rekao je kako je i prošle godine bila dobra povezanost oko poslovne avijacije, ali da će ove godine biti još bolje.

- Mislim na goste visoke platežne moći koji dolaze kako bi boravili na jahtama. Zato smo izgradili terminal posebno za te putnike, a koji je od ovoga tjedna u funkciji. Nudimo kompletnu uslugu. To je veliki pomak i nadamo se da će ova usluga biti prepoznata,’ zaključio je Luetić

tog mjeseca počinje letjeti British Airways, kao i Jet2.

Com i TUI Airways i tu sad željno iščekujemo hoće li nas - objasnila je Ana Hrnić.

MASLAĆ: DOLAZE JAKO KVALITETNI GOSTI Što se tiče letova, direktor komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać također podsjeća na važnost svakodnevne povezanosti s Moskvom.

- Osim toga, u četvrtak je krenuo LOT iz Poznana, kao i Ryanair za Beč te Smart Wings za Prag. U petak idemo s Air Franceom za Pariz, s kojim smo već povezani preko Transavije. Koncept je takav da bi tijekom lipnja trebali imati 34 kompanije na 55 destinacija, a od početka srpnja 45 kompanija na 76

destinacija. Što se tiče britanskog tržišta, krajem šes-

...

U Zračnoj luci Dubrovnik moguće je testirati se na korona virus u takozvanom Covid punktu. Rade se testiranja koja nisu samo za putnike, nego za bilo koga tko je zainteresiran. Korisnik sam plaća tu uslugu, koju je pokrenula Zračna luka Dubrovnik u suradnji s Croatia poliklinikom. Rade se PCR i antigenski testovi.

maknuti iz „amber” zone. Dakako, velika je važnost letova iz Sjedinjenih američkih država, United Airlines počin-

6

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno Vijesti

je letjeti od 2. srpnja, a Delta Airlines od 3. srpnja. I jedni i drugi s četiri leta tjedna, što znači osam letova tjedno iz velikog tržišta koje nema restrikcije u smislu putovanja. - dodao je.

Brojke u srpnju i kolovozu mjesecu neće biti naravno kao 2019., ali bit će kako kaže Maslać jako dobre.

- Prije svega istaknuo bih kvalitetu putnika, koji dolaze s velikim i moćnim kompanijama. Čak će letjeti sedam novih kompanija, tu su United Airlines, Delta Airlines, ali i Aeroflot, KLM, Wizzair... Struktura tih gostiju bi trebala biti fantastična.

Malo tko je očekivao da ćemo uspjeti dovesti ove kompanije. Nitko nije očekivao da ćemo ponoviti brojke iz 2019., ali one će isto biti jako dobre. Mi smo optimisti njegove su riječi.

PEZO: POPUNJENOST MSC-OVIH KRUZERA ĆE BITI 60 POSTO A uskoro će i prvi kruzeri.

Sezonu 10. lipnja otvara brod La Belle De l’Adri-

atique. Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo pojašnjava kako će mu Dubrovnik biti homeport.

- Radi se o brodu kapaciteta 130 putnika. Što se tiče prve plovidbe, više od polovine putnika bit će novinari iz Francuske koji će doći radi turističke promocije - kaže Pezo.

- Onda će uslijediti idući kruzeri 11. i 14. lipnja. Radi se o MSC-ovim kruzerima. Tako će 11. lipnja uploviti MSC Orchestra, a MSC Splendida 14. lipnja. To su klasični kruzeri, ali treba reći da će gosti s tih kruzera imati izlete zatvorenijeg tipa, dakle već unaprijed dogovorene

posjete restoranima, muzejima. Režimi su žestoki, testiraju se stalno na brodovima, imaju Covid redare, te se nitko ne može tek tako izdvojiti iz grupa. - objasnio je Pezo.

- Mi se veselimo što dolaze, označava to ipak početak sezone. Iako će ti brodovi biti kapaciteta od 60 posto, ali dobro je i to – kaže Pezo.

- Imamo najave i drugih brodova, ali sve se mijenja iz minute u minutu, emitivna tržišta se otvaraju, situacija je fluidna i vidjet ćemo kako će biti na kraju, a nas veseli što je i najava za iduću godinu jako, jako dobra - zaključio je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

DANI TATAR STEAKOVA I OSTALIH STEAKOVA restaurant

REZERVACIJE 020 435 133 RADNO VRIJEME: 16-23

Massimo d.o.o., Kardinala Stepinca 54, Dubrovnik PLAĆANJE GOTOVINOM 20% POPUSTA

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

7

SVE VIŠE LETOVA

DUBROVNIK će svaki dan Aeroflotom biti povezan s Moskvom Svečani doček prvog leta bio je uz vodene topove

S

večani doček aviona Aeroflota, koji će do 30. rujna svakog dana povezivati Moskvu i Dubrovnik, održan je u utorak u Zračnoj luci. Aeroflot je zadnji put 2014. godine letio na redovnoj liniji za Dubrovnik.

Na liniji će se izmjenjivati zra-

koplovi tipa Airbus A320 kapaciteta 140 sjedala te Airbus A321 kapaciteta 183 sjedala.

Na prvom letu bilo je 86 ljudi.

Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić kazao je kako je veliko zadovoljstvo dočekati ove putnika, dodajući da je vrlo dobra i popunjenost.

- Vidimo da je sve bolje i bolje u Europi, nadamo se da će svaki idući let biti još bolje popunjen. Cijepljenje je u tijeku,

počinju i Covid putovnice, mislim da će u srpnju i kolovozu biti izvrsna situacija - rekao je Luetić.

ZA ČLANICE EU

COVID PUTOVNICE već se izdaju, olakšat će putovanje i život Prvoga dana izdano 30 tisuća Covid potvrda

H

rvatska je jedna od sedam članica Europske unije koja je 1. lipnja svojim građanima počela izdavati europske digitalne covid-potvrde. Uz Hrvatsku, potvrde su počeli izdavati Bugarska, Poljska, Češka, Grčka, Njemačka i Danska. One bi trebale olakšati putovanje unutar članica Europske unije, a u budućnosti osigurati i normal-

nije odvijanje velikih društvenih događaja te posjete kinima, muzejima, kazalištima, unutrašnjim dijelovima restorana itd.

Do kasnih poslijepodnevnih sati prvoga dana izdano je više od 30 tisuća potvrda. Prema dostupnim podacima, početak izdavanja potvrda prvog dana išao je bez ikakvih problema, i preko sustava e-građanin, ali i u područnim uredima HZZO-a.

8

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

U DUBROVNIK stiglo 11 novih autobusa u cijelosti financiranih bespovratnim sredstvima

G

radu Dubrovniku i Libertasu Dubrovnik isporučeno je svih jedanaest novih autobusa za javni gradski prijevoz financiranih EU sredstvima u cjelokupnom iznosu od 18 milijuna kuna. Novi suvremeni niskopodni autobusi MAN Lion’s City A21, od kojih su četiri u Komolac stigla u četvrtak, a preostala četiri u petak, povećat će kvalitetu usluge javnog prijevoza. Prva tri isporučena su početkom svibnja.

Investicija je financirana iz Europskog fonda za regional-

ni razvoj i Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., u sklopu ograničenog postupka dodjele bespovratnih sredstava, a nastavno na Poziv na dostavu projektnih prijedloga za nabavu autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza koje je provelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s ciljem poticanja razvoja i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (niska razina buke i niska emisija CO2) kao i povećanja broja putnika u javnom prijevozu.

Uz novonabavljene autobuse vrijedi podsjetiti da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nedavno donijelo odluku i o financiranju nabave dodatnih 18 autobusa, od kojih je šest gradskih niskopod-

nih i sedam gradskih/prigradskih poluniskopodnih autobusa, u oba slučaja duljine 12 metara, tri midi prigradska autobusa duljine do 8,5 metara te dva zglobna niskopodna autobusa duljine 18 metara.

CESTA ZA ZGRADE HRVI i mlade obitelji u Mokošici dobila uporabnu dozvolu

C

esta s infrastrukturom za zgrade HRVI u Novoj Mokošici nakon uspješno provedenog tehničkog prijema dobila je pravomoćnu uporabnu dozvolu. Radovi na izgradnji priključka na gradsku cestu te 322 metra duge prometnice s parkiralištem, četiri kolna ulaza, javnom rasvjetom i hidrantskom mrežom započeli su u kolovozu 2020. godine i završeni su u ugovorenom roku.

Nova ulica se na početku zahvata uklopila u gradsku prometnicu kod novog kružnog toka, a raspolaže s četiri kolna ulaza za pristup zgradama. Širina kolnika s

dva prometa traka iznosi 5,5 metara uz obostrani nogostup širine 1,60 metara. Duž ceste izvedena je oborinska odvodnja, odvodnja otpadnih voda, vodovodna i pro-

tupožarna instalacija te distributivna telekomunikacijska kanalizacija( DTK) i javna rasvjeta.

Izvođač radova bila je tvrtka Texo

gradnja d.o.o. iz Mlina, stručni nadzor proveo je Institut IGH d.d.

Zagreb, a projektantski nadzor Arhitektura i graditeljstvo Goluža d.o.o. iz Metkovića. Ugovorena vrijednost radova iznosi 5.335.043,40 bez PDV-a.

Podsjetimo, izgradnja četiri zgrade u Novoj Mokošici realizira se u suradnji s Ministarstvom branitelja, a od 108 stanova njih 65 bit će dodijeljeno hrvatskim braniteljima – stradalnicima Domovinskog rata s područja Grada Dubrovnika, dok će 43 stana pripasti Gradu za program Dubrovačke stanogradnje namijenjen stambenom zbrinjavanju mladih obitelji.

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

ZAVRŠENO asfaltiranje kolnika u naselju Knežica

S

ukladno predviđenim rokovima, u naselju Knežica završeno je uređenje i sanacija asflatnog kolnika, a ukupna površina zahvata provedenog u ulici Hladnica iznosila je oko 700 metara kvadratnih.

Dvotjedna izvedba radova pod nadzorom Upravnog odjela za promet obuhvatila je uklanjanje postojećeg dotrajalog asfaltnog zastora, uređenje podloge kolnika i postavljanje novog sloja asfaltnog zastora čime je omogućeno lakše i sigurno prometovan-

je stanovnicima ovog dubrovačkog naselja.

Radove je izvela tvrtka Tehnogradnja d.o.o., ugovorni izvođač Grada Dubrovnika na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina, a njihova vrijednost

iznosi 225.000 kuna.

U cilju bolje povezanosti i pristupa prigradskim naseljima ova gradska uprava značajne napore ulaže u rekonstrukciju prometnih površina i uređenje neadekvatne infrastrukture na dubrovačkim prometnicama.

IZRAĐEN PROJEKT rekonstrukcije parka u Pilama

Z

avršena je projektna dokumentacija za cjelovitu obnovu i uređenje parka u Pilama. Park ukupne površine tri tisuće metara kvadratnih doživjet će tako potpunu revitalizaciju koja će se provesti novim nasadima, formiranjem hodnih površina i zona za boravak, rasvjetom i urbanom opremom, a radovima će se moći pristupiti nakon provođenja javne nabave za izvođača.

Projektno rješenje referira se na povijesni nastanak parka, a naročito na izvorno stanje iz perioda od 1905. do 1926. godine, kada je društvo DUB uredilo Posat. Iz skromne sačuvane dokumentacije uspjelo se u velikoj mjeri rekonstruirati izvorno oblikovanje, a među

sačuvanim elementima je i novi/stari ulaz u park niz padinu uz kulu sv. Frana amfiteatralnog oblika.

Novi ulaz u park otvara mogućnost korištenja sada neugledne i zapuštene padine kao prostora za spuštanje, ali i sjedenje, dok će se aktiviranjem prostora oko fontane omogućiti okupljanje ljudi, stvoriti prostor za odmor, ali i za razna društvena događanja. Zeleni parter formira se kao nova zelena oaza parka, a planira je i sadnja drvoreda rubnom sjeverozapadnom granicom obuhvata.

Park će rekonstrukcijom dobiti i tematsko dječje igralište koje će se izgraditi kao interpretacija Grada s pripadajućim toboganima i penjalicama, a u sklo-

pu dječjeg igrališta aktivirat će se i prostor ispod mosta kako bi bio u funkciji raznih izložbi i radionica.

Predio parka od mosta prema moru zamišljen je kao mirni dio parka, maksimalno ozelenjen sa zonama za boravak. Sve hodne površine u parku obrađene su kao sipina

sa završnim slojem kvarcnog šljunka, a drvene klupe koje će se postaviti su minimalističkog i klasičnog dizajna. U sklopu radova na krajobraznom uređenju planirana je i izvedba sustava za automatsko navodnjavanje. Svi uneseni novi oblikovni elementi biti će maksimalno diskretni i izrazito angažirani u ekološkom smislu.

9

10

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

IZBORI 2021.

FESTIVAL DEMOKRACIJE na jugu završio uz živu muziku, ali još nije gotovo ČINI SE KAKO ĆE RAGUŽ ostati lojalan Frankoviću i u novom sazivu Gradskog vijeća te je za očekivati kako će na njegove ruke u Vijeću moći računati i nadalje. Na preostale dvije, koje će mu biti potrebne za većinu, vjerojatno će računati među drugim političkim opcijama, ovisno o projektima i odlukama koje se budu usvajale.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ LUCIJA KOMAIĆ, GORAN MRATINOVIĆ, PRIVATNI ALBUM

M

ato Franković i Nikola Dobroslavić su novi stari pobjednici lokalnih izbora, a Grad i Županiju vodit će naredne četiri

Iz stožera DDS-a

godine. Franković (HDZ) je osvojio više od devet tisuća glasova birača te tako iza sebe ostavio svog protukandidata Pera Vićana (DDS) koji je u drugom krugu ostvario 6 135 glasova.

Razlika između Dobroslavića i njegovog protukandidata Boža Petrova (Most) je bila nešto tjesnija. Tako je Dobroslavić osvojio 22,8 ti-

suća, a Petrov 20,9 tisuća glasova birača.

FRANKOVIĆ NIJE MOGAO SAKRITI EMOCIJE Franković je veliki broj glasova i uvjerljivu pobjedu doživio vrlo emotivno, što se lako moglo primijetiti i u izbornoj noći. „Toliko me dirnuo taj broj glasova,

...

VIĆAN NIJE BEZVEZE VIKENDOM U PUNICE NA OBJEDU Mato Franković je pobjedu ostvario u velikoj većini biračkih mjesta, točnije u 49 od ukupno 52. Pero Vićan je pobijedio u Malome Zatonu gdje je osvojio dva glasa više od Frankovića. Tako je Franković dobio 165, a Vićan 167 glasova birača Malog Zatona. Vićan je više glasova dobio u Sustjepanu, točnije 11 glasova više, kao i u Kliševu, gdje je dobio 6 glasova više od Frankovića.

Inače, Vićan je Kliševo na sjednicama Gradskog vijeća često znao spominjati kao mjesto u kojem živi njegova punica u koje često svrati na objed, a Mali Zaton mu je susjedstvo.

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

...

FRANKOVIĆU PJEVALI, PRILAZILI MU GRAĐANI I TURISTI I ČESTITALI MU „Ne mogu reći da pobjeda nije očekivana. Nadao sam se, no na građanima je da odluče tko će biti gradonačelnik, drago mi je da sam to ja,“ izjavio je Mato Franković u izbornoj noći nakon pobjede, a potom je krenula živa muzika izvodeći pjesmu ‚Lijepa li si’.

Frankovića su grlili građani i čestitali mu te mu prilazili, kao i turisti. „Nisam samo gradonačelnik onih HDZ-ovaca koji su glasali za mene. Svi građani različitih opcija i profila su glasali za mene, a ja jesam gradonačelnik svih građana. Ne dijelim ljude na lijevo i desno, ne dijelim ih po vjeroispovijesti ni na bilo koji drugi način, želim spajati ljude i raditi dobro,“ izjavio je Franković u nastavku svoje izjave, dodavši kako će se ‚do zadnje kapi krvi i sekunde boriti za Grad’.

jer su mi sugrađani dali veliku podršku. Čast mi je bila služiti gradu pune četiri godine, čast će mi biti služiti i dalje. Časno, pošteno, bez mrlje, bez afera, s pogledom u budućnost, vjerujem da ću uspjeti u onome što sam zacrtao,“ kazao je Franković čiji je prvi mandat

Dio atmosfere iz stožera HDZ-a, Franković zaplesao s Jelkom Tepšić

protekao bez afera i većih skandala, a čini se kako tako namjerava nastaviti i u svom drugom, ali po svemu sudeći posljednjem gradonačelničkom mandatu jer se, kako je istaknuo u više navrata, treći put ne namjerava kandidirati. „Ovaj grad je i moj grad, u njemu žive i moja djeca. Oni su mi najveći dragulj i motiv, da oni hodaju gradom i da znaju da za mene nitko neće reći da sam lopov nego da sam nešto gradio i stvarao,“ izjavio je. U HDZ-ov stožer u Petilovrijencima je u izbornoj noći stigao i sam Vićan koji je čestitao Frankoviću na pobjedi. „Nije dobro što je mali postotak izlaznosti, građani će njorgetati, a imali su priliku i nisu je iskoristili,“ kazao je Vićan čestitavši Frankoviću. U izbornoj noći je kazao kako su razgovori o koalicijama mogući, no kako ih nitko nije zvao na razgovore niti su i s kim razgovarali.

Dobroslavić je bio nešto suzdržaniji od Frankovića, otkrivši kako su u HDZ-u zapravo očekivali i veću ra-

zliku u glasovima između njega i Petrova, no kako je pobjeda tu. Osvrnuo se i na svoju pobjedu nad, kako kaže, dvojicom najistaknutijih Mostovaca, Božom Petrovom i Nikolom Grmojom koji su se obojica natjecali za čelno mjesto županije., „Iskreno, očekivao sam da će Petrov imati ne više od Grmoje, ali građani su rekli svoje, mi to poš-

tujemo, a oni moraju vidjeti tko je od njih uspješniji i zašto su dva najjača čovjeka Mosta išla na Županiju i izgubili su oboje,“ kazao je u izbornoj noći.

Njegov protukandidat Petrov je Dobroslaviću čestitao na pobjedi, istaknuvši kako će Most biti konstruktivna oporba te kako će praviti ‚pozitivan pritisak prema vladajućima’.

Franković i Dobroslavić su pobjednici lokalnih izbora

11

12

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

...

DOBROSLAVIĆ: VESELIM SE PETROVU U SKUPŠTINI, UKRSTIT ĆEMO ARGUMENTE Na pitanje je li očekivao veći broj glasova, Dobroslavić je na konferenciji za medije rekao kako jest, ali da je razlog što ih nije dobio taj što su izbori u HDZovim utvrdama bili gotovi već u prvom krugu. Što se tiče njegovog protukandidata Petrova, zapitao se hoće li on što poduzeti jer je kao predsjednik nacionalne stranke izgubio regionalne izbore. „A vidjet ćemo ga i u Županijskoj skupštini.

Grmoja se brzo prihvatio Sabora, tamo je komotnije. No, bit će mi veselje s Petrovom ukrstiti argumente,“ rekao je.

Podsjetimo, Dubrovački dnevnik je na konferenciji za medije prije izbora upitao Petrova hoće li češće dolaziti na sjednice Županijske skupštine od kolege Grmoje na što je on odgovorio kako će biti župan.

KOALICIJA BEZ KOALICIJE To su najbitnije i temeljne informacije završenog izbornog ciklusa, no svakako je još zanimljivije ono što slijedi nakon formalnosti, a to su pregovori oko koalicija.

No, čini se kako formalne koalicije u Gradskom vijeću neće ni biti, barem prema onome što govori Franković. Tako je na konferenciji za medije, dan nakon pobjede na izborima, novi stari gradonačelnik izjavio kako nikakvi potpisi oko koalicija nisu opcija. „Razgovori još nisu počeli. Uskoro će početi. Ali programski ćemo ići tako što ćemo pronaći partnere u cijelom Gradskom vijeću, a ne u pojedinačnim strankama. Potrebna nam je stabilnost za dobrobit Grada. Uvjeren sam da ćemo tako surađivati s DDS-om, Srđ je Gradom, KLGB Ivice Roka… Pu-

Knežić je pružio ‚obje ruke za suradnju mladima’, Mozara kaže da će morati popraviti situaciju u Primorju

no je teških projekata, ne moramo ući u koaliciju kako bismo stvorili većinu koja će preko koljena lomiti stvar. Pogledajte sve ono za što su ‚Srđevci’ zalagali. Plan upravljanja, tvrđava Imperijal… Po tome i ja mogu biti ‚Srđevac’. Mora se gledati interes Grada,“ zaključio je Franković.

Narednih tjedana uslijedit će pregovori o suradnji na razini gradskih

i općinskih vijeća kao i u Županijskoj skupštini.

NAKON NEIZVJESNE UTRKE U DUBROVNIKOM PRIMORJU, KNEŽIĆ I MOZARA SPREMNI NA SURADNJU Do samog kraja je napeto bilo i u Dubrovačkom primorju gdje su aktualnom načelniku Nikoli Knežiću (HDZ) nedostajala svega četiri gla-

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

sa za pobjedu u prvom krugu.

No, drugi krug se ipak dogodio pa je Knežić išao u bitku za Primorje s Vlahom Mozarom, nezavisnim kandidatom koji je oko sebe okupio mlade ljude s kojima je odlučio mijenjati vlast u ovoj općini. Mozara je u drugom

...

VIĆAN SA SURADNICIMA DOŠAO ČESTITATI U PETILOVRIJENCE Pero Vićan sa suradnicima iz DDS-a nakon objave službenih rezultata došao je u stranačke prostorije HDZ-a u Petilovrijencima čestitati svom protukandidatu Frankoviću. Nisu se dugo zadržali, a članovi DDS-a ostatak su večeri proveli u svom prostoru u baraci gdje su slavili jednu od uspješnijih kampanja ove lokalne stranke ikad i jako dobar rezultat.

Kako je rekao Franković, bio je ovo prvi put da je protukandidat došao čestitati u njihove prostorije.

Općenito, drugi krug kampanje za lokalne izbore u Dubrovniku između Frankovića i Vićana bilo je nadmetanje u suprotstavljanju stavova o važnim gradskim temama, bez udaraca na osobnoj razini i kampanja kao takva mogla bi biti primjer mnogima u Hrvatskoj kako se radi.

krugu od Knežića izgubio za tek 40 glasova. „Nismo se razočarali, čak štoviše, svi smo presretni. Rezultat je vrhunski, cijelo Primorje je iza nas.

Tehnički mi jesmo izgubili, ali svatko tko je bio u Primorju na dan izbora, a pogotovo u Slanome, vidio je puno lica, puno novih lica iz BiH koji su pristizali glasati i ljudi su se čudili. Kao da je bio Siđ! Nemam ništa protiv nikoga, ali unatoč tome, unatoč pritiscima i unatoč svemu, oni su nas dobili s tek 40 glasova,“ izjavio je Mozara.

Svakako, zanimljiva je situacija u Općinskom vijeću gdje su HDZ i KLGB Vlaha Mozare ostvarili po četiri mandata, dok je jedan dobio DDS koji je podršku dao Mozari. „Koalicije ne nudimo niti ih tražimo, ali smo za suradnju.

Prirodno je da nam se DDS priklonio, to je prirodan slijed stvari.

Naravno da i HDZ želi suradnju, ali da bi do nje došlo, oni moraju popraviti ono što je narod osudio.

Da bismo surađivali, oni moraju na popravni ispit, riješiti probleme koji su nastali u proteklim mandatima i onda možemo surađivati. Računamo kako će naš rad podržati ne samo DDS-ov Pero Grošeta, nego i novi, mladi vijećnici HDZ-a. Radi se o novoj ekipi koju smatram neiskvarenom i dobrom te kako ćemo ih svojim primjerom potaknuti da sami misle svojom glavom, a ne po nečijem naputku,“ kazao je Mozara.

Novi stari načelnik Knežić je potvrdio kako je otvoren za suradnju s KLGB Vlaha Mozare. „Ne jednu, pružio sam obje ruke prema KLGB. Ne vidim nikakav problem da moj tim, s kojim sam na čelu Općine već 12 godina, surađuje s tim mladim ljudima. Poletni su, puni energije, imaju ideje, ne vidim problem u tome da zajednički surađujemo i radimo. Da-

13

...

IZLAZNE ANKETE DUBROVAČKOG DNEVNIKA OPET POGODILE POBJEDNIKE! Dubrovački dnevnik po osmi je put proveo izlazne ankete za gradonačelnika koje su u postotak pogodile rezultate. Ankete koje su rađene na uzroku od 1000 ispitanika predvidjele kako će Franković pobijediti sa 60 posto glasača koji su izašli na izbore, a kako će Vićan ostvariti 40 posto, što su naposljetku pokazali i službeni rezultati. Izlazne ankete Dubrovačkog dnevnika su predvidjele i pobjednika na županijskoj razini, Dobroslavića, na uzorku od 700 ispitanika. Re-

kle, da ostvarimo projektnu suradnju na dobrobit cijelog Primorja,“ izjavio je Knežić koji se zahvalio biračima. „Drago mi je da je sve završilo i, naravno, zahvaljujemo svim biračima na izlasku na izbore, a potom po-

zultat ankete, rađene na području Dubrovnika, bio je 51 posto za Dobroslavića i 49 posto za Petrova, no ostvaren je onaj od 52 posto za Dobroslavića i 48 posto za Petrova.

Podsjetimo, Dubrovački dnevnik provodi izborna istraživanja na biračkim mjestima od 2013. godine i do sada je, preciznim izračunima na temelju velikog broja ispitanika donosio projekcije u razini statističke pogreške, čime su te ankete postale relevantan faktor u izborima na području Dubrovnika.

sebno onima koji su nama dali glas.

Hvala na povjerenju, sva prethodna tri mandata smo to znali cijeniti, znat ćemo i sada i nećemo ih razočarati kao što nikada ni nismo,“ zaključio je Knežić.

14

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

POSTIZBORNA ANALIZA

TKO ĆE BITI u vlasti u Gradskom vijeću, a tko predsjednik?

Sve su se karte posložile, a naredni tjedni su ključni NIKŠA KLEČAK GRGO JELAVIC / PIXSELL

J

asno je da se, sada već starim zakonom iz 2009. godine kojim se regulira izbor gra-

donačelnika i župana, čelne osobe u jedinicama lokalnih samouprava biraju neposredno na izborima, dok su se ranije birali u Gradskom vijeću. Nakon 2009. su brojna gradska vijeća ‚padala’ na proračunima, odnosno

neizglasavanje proračuna je korišteno kao alat da se smijeni gradonačelnika i izazove raspisivanje prijevremenih izbora, što je bio i u Dubrovniku slučaj pred kraj 2014. godine, ali i 2016. uoči redovnih Lokalnih izbora.

VEĆINA JE NUŽNA Iako je Zakon u međuvremenu izmijenjen, gradonačelnicima, načelnicima i županima svakako je od krucijalne važnosti podrška većine vijećnika jer za ostvarivanje i realizaciju projekata, donošenje važnih dokumenata i autonomnu

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

...

POVRATAK STARE GARDE

Andro Vlahušić, Pero Vićan i Olga Muratti

vlast, svakako trebaju natpolovičan broj ruka na svojoj strani.

Mato Franković je u prvom gradonačelničkom mandatu imao komfornu većinu. S 10 vijećnika s liste HDZ-a i partnera u svom bazenu je imao i DUSTRU te DDS što mu je činilo 16 ruka od ukupno 25.

Smanjenjem broja vijećnika u ovom sazivu će u vijećničkim klupama sjediti 21 gradski vijećnik, a 11 vijećničkih potpisa je minimum za prijedlog novog predsjednika Gradskog vijeća.

PROTEKLI SAZIV PROTEKAO GLATKO Franković i protekli saziv Gradskog vijeća na čelu s predsjednikom Markom Potrebicom prošle četiri godine gotovo 90 posto odluka na sjednicama donosili su jednoglasno što je model koji bi Franković pretočio i na novi saziv – vladanje s pruženom rukom prema svima unatoč činjenici kako

s aktualnim partnerima ima većinu u Vijeću. Sa svojih sedam vijećnika Franković još može okupiti stare koalicijske partnere DDS s tri vijećnička mandata i DUSTRU s dva. Dolazak Pera Vićana u izbornoj noći u izborni stožer HDZ-a na Stradunu bio je samo potvrda dobrog Vićanovog odnosa s Frankovićem. Dubrovački demokratski sabor, s obzirom na svoj broj mandata i u Županijskoj skupštini je relevantan faktor kao i u nekim općinama van Grada, stoga je za očekivati kako će cjelokupan angažman DDS-a i HDZ-a biti paket koalicija na svim razinama, kako gradskoj i općinskima tako i na županijskoj.

Iako službeno ne izlaze s imenom dok ne prođu stranačke procedure na HDZovom Gradskom odboru i Predsjedništvu te stranke, neslužbeno se može doznati kako će kandidat za predsjednika Gradskog vijeća po-

novno biti Marko Potrebica, dok će potpredsjednici biti po jedan vijećnik iz DDS-a i SRĐ-a.

U prošlom sazivu Gradskog vijeća nije bilo dotadašnjih glavnih aktera dubrovačke politike, a u ovom sazivu oni se opet vraćaju. To su Pero Vićan, Andro Vlahušić i Olga Muratti. Posebno je bilo zanimljivo Gradsko vijeće od 2009. do 2013. kad je predsjednica Gradskog vijeća bila Muratti, Vlahušić gradonačelnik, a Vićan takozvana ‚’trinaesta’’, presudna ruka u Gradskom vijeću.

U svakom slučaju, bit će zanimljivo Gradsko vijeće šarolikog sastava, s obzirom kako će tu biti novih, mladih i perspektivnih političara, ljudi koju već poprilično aktivno sudjeluju u gradskoj politici, stare garde i nezavisnih nepolitičara.

Brojni građani već komentiraju kako bi gledanost sjednica mogla obarati rekorde.

PREGRŠT DEZINFORMACIJA Iako se u eter puštaju tonovi kako će se većina teško skupiti, kako neće dugo trajati, teško je vjerovati da će gradski vijećnici sami sebe ‚ukinuti’ provocirajući nove izbore. Kampanja je bila duga, iscrpljujuća i skupa. Neke političke opcije su u kampanji potrošile i do pola milijuna kuna za jedan mandat, dok su neki s gajbom pive došli do dva mandata.

Pitanje je gdje bi baš svi ti bili da se ponove izbori za Gradsko vijeće jer novim dopunama zakona se raspušta samo vijeće, dok gradonačelnik ostaje onaj koji je prethodno izabran.

Naredni tjedni su Capakovim rječnikom ključni. Vijeće se mora sastati do 19. lipnja, ju i budu uspješni, tada bi se a ako pregovori uznapredu- moglo i konstituirati.

15

16

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

OLGA MURATTI, PREDSJEDNICA DUBROVAČKOG HSU-A

‘ONI KOJI SU osmislili u Zagrebu danas šute ‘PREPOZNAT ĆE SE ONI o kojima govorim. Dubrovački dogovor je stvoren u Zagrebu, a samo izrealiziran u Dubrovniku’ VEDRAN SALVIA V.S.

O

lga Muratti postala je ponovo gradska vijećnica.

Predsjednica dubrovačke podružnice Hrvatske stranke umirovljenika bila je šesta je na listi HDZ-a u okviru koalicijskog dogovora, što znači da je ušla u Gradsko vijeće. S Muratti smo razgovarali o nadolazećim izborima, njezinoj odluci da ide s HDZ-om u izbore, kao i prošlosti, dotaknuvši se promišljanja o životu i politici u načelu. ŽIVOT NISU NI LIJEVI, NI DESNI Vi s HDZ-om. Kažu da je kao da s HDZ-om ide Zoran Milanović.

- Bila sam u SDP-u, jesam.

Ali, ja sebe doživljavam socijaldemokratkinjom. Gdje sam nekoć bila najaktivnija?

U Forumu žena SDP-a, čiji rad mogu usporediti s HSUom. Počela sam u Forumu žena koje su pomagale. Pomagale drugome. A kad čovjek radi i pomaže, onda ne

isključuje nikoga nego okuplja. Uključuje. Zato nije bitno je li netko bio u HDZ-u ili SDP-u. Onome tko radi za ljude, to nije i ne može biti bitno.

No, pamte vas kao strogu SDP-ovku.

- Zato što sam se suprotstavljala gradonačelnici Dubravki Šuici. Mene ljuti kako su ljudi površni. Oporbeni vijećnik je tu da ukazuje na probleme. Bila sam glasna oporbena vijećnica koja je ukazivala na ono što nije valjalo. Ne znači to da sam

bila zadrta SDP-ovka koja mrzi HDZ. Dakle, ljuti vas identifikacija sa strankom.

- Život nisu, ni lijevi, ni desni.

O čemu mi govorimo? Osobno, imala sam sreću da sam početničke korake učinila uz one koji su znali što je vlast i što je oporba. Moj mentor u gradskoj vijećnici je bio pokojni Đuro Kolić, kad sam ušla u Gradsko vijeće on je bio predsjednik, sjedali smo na različitim stranama, ali nisam doživljavala ono što sad gledam u Vijeću.

Sve je manje te stare škole...

- Ali onda se radilo o projektima. Danas su to nadmetanja.

Prestiž. Milijuni.

Teorijski ovo što vi govorite stoji. Ali, u praksi, moramo ipak znati zašto pripadamo nekoj stranci, što uopće dakle znači pripadati stranci, a znači i neka ideološka usmjerenja.

- Bila bih sretna da je moja bivša stranka ostala pri svojim načelima. Ostala bih i danas njezin član.

Jesam li rekla dovoljno? Što joj, dakle, nedostaje?

- Socijaldemokracija i briga za čovjeka. Kao članica SDP-a ja nisam pošla negdje drugo. Dugo godina nisam bila u stranci.

I odluku o odlasku nisam lako donijela…

Danas, u kratkim crtama, zašto ste napustili stranku?

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

17

i Dubrovački dogovor e i skrivaju se’ ...

ŠTO SU DOBILI VAŠI UMIROVLJENICI U DOGOVORU S HDZOM? “Dogovorili smo izgradnju doma ispod Bolnice. Gradonačelnik je rekao da će podupirati naš projekt prema Vladi oko ugradnje liftova.

Obavezao se da će osigurati besplatno dopunske zdravstveno osiguranje svima koji imaju mirovinu do 3.5 tisuće kuna.

Tko sam ja da to za umirovljenike ne prihvatim? Iako to nije bila samo moja odluka. Sa mnom su na razgovore išli dvoje zamjenika Lučin i Šalja, a imamo i podršku županijskog HSU-a. “

- Izašla sam kad sam vidjela da su počeli gaziti ljude koji su najviše radili.

Niste lako donijeli tu odluku?

- To mi je bila jedna od najtežih odluka u životu, nikad nisam o tome puno govori-

‘Ako me Mato Franković razočara, od mene će dobiti jedno veliko ne’

la. I danas znam reći: “U nas u SDP-u”. Ali to nije ono što je nekad bilo. Gdje su uopće stari SDP-ovci?

NEMAM VEZE S DUBROVAČKIM DOGOVOROM U redu. Ali tko je uništio dubrovački SDP-? Složit ćemo se da nisu problem Jadran Barač ili Ivan Tropan. Problem je ipak či-

ni mi se u tim nominalnom starijim članovima stranke.

- Problem je ono nešto što se u međuvremenu dogodilo. Činjenica je da se moralo dogoditi.

Gdje je problem?

- Dubrovnik je uvijek preslika stanja u državi. Uvijek ide to s razine države... Evo, meni se prigovara Dubrovački dogo-

vor. A ja veze nemam s Dubrovačkim dogovorom.

Pa tko ima veze?

- Imala sam ga obavezu provesti u djelo. Nemam veze s Dubrovačkim dogovorom. Imala sam odluku Gradskog odbora.

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

A bezobrazluk je da oni koji su sastavili Dubrovački dogovor i osmislili ga u Zagrebu danas šute i skrivaju se. Zašto ne kažu da su oni ti? A ja nisam bila u Zagrebu kad se stvarao.

Ali nikako da se glasno kaže tko ga je stvarao. Nikako da se izusti.

- Prepoznat će se oni o kojima govorim. Dubrovački dogovor je stvoren u Zagrebu, a samo izrealiziran u Dubrovniku.

Vi mislite kako je problem u onima nakon vas?

- Prijelaz iz starije u novu generaciju nije dobro učinjen i tu se SDP počeo urušavati, udaljavati od ljudi. Šteta jer smo izgubili neke ljude, evo Jadrana Barača.

Nije zahvalno političare procjenjivati ljudski, dapače obilježje je to totalitarističkih režima, ali uistinu se doima kako se tu radi o jednom drugačijem materijalu.

- Prema njemu sam jako naklonjena, znam ga otkako je bio dijete, uvijek je bio mladić s kojim se moglo razgovarati i dogovarati. Veliki je to gubitak za SDP: No, možda Tropan bude još bolji. To mu i želim.

Ali što sad Jadran može? SDP mu očito nije opcija jer da jest ostao bi tu.

HDZ mu je još manja opcija. Da osnuje stranku nije lud. Dakle, što mlada osoba, koja uz to ide frontalno na jake simbole dubrovačke moći poput HDZ-a ili Vićana, uopće u Dubrovniku može?

- Ne može ništa. Raditi na se-

‘Ovi izbori su pokazali da će biti sve manje klasičnih koalicija’

bi. Posvetiti se svom poslu. To je realnost.

O JEDNOSTRANAČJU I PARTIJI Zar i to ne govori o jednostranačju, koje sve više živimo?

- Upravo tako. Sve ide prema jednostranačju.

To je sistem Partije.

- Živjela sam za vrijeme Partije, bilo je to vrijeme i kad je Partiju trebalo zaslužiti…

Bili ste član?

- Jesam, kao mlada učiteljica to je tako išlo. Nisam bila dijete Partije, član Komiteta, ali u partiji sam bila. Čini mi se da je Partija birala one koji bolji dio sebe mogu dati društvu.

- Vodilo se računa kakav je tko čovjek. Nije svatko mogao isplivati na površinu.

Samo najbolji.

- Samo najbolji. Kasnije se to promijenilo. Zato jest propalo. Svaki sustav propada kad se prestane voditi računa tko je najbolji, a kad se počne gledati tko je podoban. Kad je partija počela gledati tko je čiji sin, sve je pošlo kvragu.

Danas smo nastavili tim putem.

- Rekli smo, jednostranačje.

Evo, što se tiče prošlog saziva Vijeća, ja sam vidjela samo jednostranačje. Mali broj vijećnika je znao gdje pripada. Pa i novinari. Vi ste se prije bojali novinara, oni su bili kritični. Toga više nema. Ali to je tema financiranja medija.

U svakom slučaju, onda sam dobila i nagradu za najbolju

vijećnicu od strane novinara.

Tada je to nešto značilo. Kritizirala sam, ali bila i afirmativna, borila se za otoke. Bila usredotočena. I sad idu pitanja, zašto ja s HDZ-om?

HSU JE STATUTOM INTERESNA STRANKA I zašto vi s HDZ-om? Mislim, možemo sad čisto o vašem sporazumu s Frankovićem.

- Prvo, ja nisam SDP. Ja sam HSU. A HSU je interesna stranka. Statutom je interesna stranka. Molili su me da im pomognem jer sam gotova političarka, HSU ne treba političare koji se grade, oni nemaju vremena stvarati kadar. Njima je trebao gotov kadar. Družeći se s tim ljudima, vidjela sam njihove probleme. Te ljude zanima pitanje smještaja u domovima, za-

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

nima ih mogu li preživjeti od mirovine i hoće li im se osigurati adekvatna zdravstvena skrb. A Franković je dobru vjeru pokazao kad me je zatekao kao predsjednicu Nadzornog odbora Hotela Gruž.

Onda vas je tu i zadržao.

- Ponudila sam mu mandat, ali nije me smijenio. Rekao je da ima povjerenja u mene i da mu treba pomoć da se dovede do kraja. Projekt hotela Gruž vidimo ide dalje. Prigovaraju da je malo ležaja, ali više ne može. Zahvalni smo i Vidu Bogdanoviću koji je kao gradonačelnik učinio sve da ta nekretnina postane gradska.

Koji su još projekti u pitanju?

- Govorili smo o izgradnji Čačićevog doma ispod Bolnice.

Gradonačelnik je rekao da će podupirati naš projekt prema Vladi oko ugradnje liftova.

Obavezao se da će osigurati besplatno dopunske zdravstveno osiguranje svima koji imaju mirovinu do 3.5 tisuće kuna. Tko sam ja da to za umirovljenike ne prihvatim?

Iako to nije bila samo moja odluka. Sa mnom su na razgovore išli dvoje zamjenika Lučin i Šalja, a imamo i podršku županijskog HSU-a.

Vi dakle smatrate da ste tu svojevrsna projektna, a ne politička podrška.

- Čista projektna podrška.

Ako se nešto od ovoga ne bude ispunilo, Mato Franković će HSU imati protiv sebe.

Ovo je podrška kako bi se realizirali projekti bitni za život umirovljenika. Mi ćemo se

boriti za njih. A u Frankoviću sam prepoznala onoga u kome sam vidjela brigu za dobro čovjeka.

HRVATSKU NIJE BRANIO HDZ NEGO LJUDI Kad ste predavali potpise, pitali su Frankovića kako komentira ovu koaliciju s tvrdnjom da se branitelji protive. Nonsens par excellance. Pa niste vi Šešelj da se branitelji protive koaliciji s bivšom članicom SDP-a! Ali opasna je to priča... Govori ona o poistovjećivanju branitelja s HDZ-om, uzročno-posljedično onaj tko nije HDZ valjda je ispada tako protiv države.

- Nikad neću biti u HDZ-u. Niti mogu biti. I dalje žalim što sam pošla iz SDP-a, iako je to bila moja odluka, ali ako nisam u HDZ-u je li to znači da manje volim svoju zemlju? Da nisam domoljub? Da ne volim državu? Hrvatsku nije branio HDZ, branili su je ljudi. Moj zamjenik je branitelj, član GO je čovjek iz Morinja, predsjednik Veselko Gabričević je preuzeo obranu Grada kad je bio ranjen Nojko Marinović.

Ali, uvijek to ‘’domoljublje’’...

- To je isto ono kao kad se ide u Crkvu pa to nešto kao znači.

E, i? To je falso. To mene ljuti. Ne moram nikome pokazati tako da sam domoljub, treba voljeti ljude. Čovjek se može biti bez stranačke iskaznice. Dapače, takvi obično i jesu bolji. Ali, Franković se nije pokazao dijelom te matrice. Nije očekivao da budem u HDZ-u ili da se predstav-

ljam kao HDZ. To ionako nikad neću učiniti. Ako me razočara od mene će dobiti jedno veliko “ne”. Iako ne vidim kako me poslije izbora može razočarati jer idemo u istom smjeru.

A što se tiče samih izbora, građani su procijenili da je vaša lista najbolja.

- Sad sam pristrana, mi smo dali podršku HDZ-u, naravno da smo vodili računa da ne budemo pri gubitničkoj strani. Vi kad ste HSU morate biti uz pobjednike. Umirovljenici nemaju vremena čekati.

Kako komentirate Vlahušićev neuspjeh na izborima?

- Ne bih komentirala ničiji neuspjeh, iako o tome imam svoje mišljenje. S Vlahušićem sam surađivala i o bivšima sve najbolje, jer sve drugo i drugačije bi govorilo samo o meni.

S druge strane, Franković je skupio popriličan broj glasova.

- Mato Franković je dokazao da je zaslužio povjerenje građana i drugi mandat. Očekujem, i nadam se, da će to povjerenje opravdati i da će nakon četiri godine ovaj grad i njegovi građani postati bogatiji za nove projekte koje je trebalo davno prije izrealizirati.

On kaže da neće biti klasičnih koalicija. Što mislite o tome?

- Ovi izbori su pokazali da će sve manje biti klasičnih koalicija. Franković je dobio mogućnost, ali i obavezu da funkcioniranje Grada organizira na najbolji mogući način. Osvojeni broj mandata u

...

“HSU je interesna stranka.

Statutom je interesna stranka. Molili su me da im pomognem jer sam gotova političarka, HSU ne treba političare koji se grade, oni nemaju vremena stvarati kadar. Njima je trebao gotov kadar. Družeći se s tim ljudima, vidjela sam njihove probleme.”

Gradskom vijeću mu ne osigurava bezbrižnost i opuštenost i to je ono što se više ne može mijenjati. Trebat će puno znanja, umješnosti, ali i strpljenja i htijenja, a ja sam sigurna da to Mato Franković sve ima i da će to znati koristiti. Ako želite raditi najbolje za građane svoga grada onda se ne treba bojati za većinu, jer svatko od nas treba odgovarati za glas „za“ ali isto tako i za „protiv“. Dobili smo povjerenje građana da u njihovo ime odlučujemo i tu nema mjesta našim osobnim željama, voljama i prohtjevima. Što se tiče Gradskog vijeća, tu bi trebali biti Vlahušić, Vićan... Eto i vi.

- Vraća se stara garda. Ali meni je drago da će doći i novi mladi ljudi. Neka budu zalog toga da se prestane prebrojavati tko je iz koje stranke. Treba se izboriti za svaki dobar projekt.

Neki su i nestali.

- A i to je dobro.

19

20

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

NEBOJŠA STOJČIĆ, EKONOMIST

‚MNOGI SU prije koro ali takav turizam nije NEBOJŠA STOJČIĆ pročelnik je Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Popričali smo s njim o ekonomskim izazovima s kojima se suočavaju Hrvatska i Dubrovnik, posebno sada u doba koronakrize, kada nam propada turizam na kojeg smo previše oslonjeni

MAROMARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

N

ebojša Stojčić zaposlen je na Sveučilištu u Dubrovniku od 2006. godine. Doktorsku disertaciju obranio je 2011. godine na britanskom Staffordshire University Business School. Bavi se istraživanjem u području konkurentnosti, industrijske ekonomije, ponašanja poduzeća u tranziciji, inovacija i aglomeracijskih eksternalija. Rezultate istraživanja objavljivao je u nekim od vodećih svjetskih znanstvenih časopisa u području ekonomije. Prema podacima o citiranosti i znanstvenoj produktivnosti iz vodećih svjetskih baza Current Contents Connect i Web of Science (prosinac 2018) ubraja se unutar gornjih 1% znanstvenika u području društvenih znanosti, polje ekonomija u Republici Hrvatskoj, u konkurenciji preko 1600 znanstvenika. U prijevodu idealan sugovornik da pročačkamo ekonomske izazove s kojima se suočavaju Hrvatska i Dubrovnik u jeku korona-krize. Što kažete hoće li biti turističke sezone? Ako podbaci koliko će

se odraziti na lokalne i državne financije? Što se sezone tiče trebala bi nam kristalna kugla da otkrije kakva će uistinu biti. Zemlje Europe se otvaraju i s te strane vijesti su ohrabrujuće, ali nitko ne zna u kolikoj će mjeri biti dolazaka turista. Hrvatska, i ne samo ona, u ovoj krizi funkcionira zaduživanjem pa čak i da sezona podbaci, plaće, mirovine, ali i potpore gospodarstvu neće doći u pitanje. Dobro je što krajem godine pristupamo prvim sredstvima EU iz Plana oporavka, koji je samo jedan dio novaca koji će nam biti na raspolaganju u ovom desetljeću.

Riječ je zaista o ogromnom novcu. Kako bi ga po vama bilo najbolje iskoristiti?

Treba reći da je riječ o iznosu koji bi dao neki rezultat i da se bez plana ubaci u gospodarstvo. Pitanje je hoćemo li tu priliku iskoristiti tako da proizvedemo jednokratni učinak ili ćemo stvoriti temelje za dugoročno održiv rast. Prošli jači ekonomski rast koji smo imali ranih 2000.-tih bio je potaknut ulaganjem u infrastrukturu, no pitanje je koliko bi danas takav pristup donio koristi. Dodijeljena sredstva trebamo gledati prvenstve-

no kao priliku za diverzifikaciju gospodarstva koje je izrazito ovisno o jednom sektoru odnosno turizmu. Naš cilj treba biti tehnološko usložnjavanje i povećanje sofisticiranosti proizvodnje s obzirom da prema nekim procjenama u strukturi našeg gospodarstva sudjeluje svega pet posto visoko tehnoloških tvrtki. Eventualna ulaganja u infrastrukturu trebala bi biti u svrhu tog cilja i uključivati znanstveno-tehnološku infrastrukturu usmjerenu ka digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji. Sada je situacija takva da mi na tim poljima imamo pojedinačne uspješne tvrtke, ali cilj bi nam trebao biti da one ne bude usamljene, već da imamo čitavu paletu firmi koje stvaraju dodanu vrijednost u tim područjima.

Nažalost Hrvatska danas od tih pojedinačnih uspješnih tvrtki nema prevelikih koristi.

Naravno, jer te tvrtke danas mogu poslovati u bilo kojem kutku svijeta.

One su ono što nazivamo born-global i neosporno je da su potencijal. Problem je što u Hrvatskoj ne mogu naći dovoljno kvalitetnih kadrova, a ni njihovo tržište nije Hrvatska, nego čitav svijet. Nije to slučaj samo u digitalnom sektoru. Brojne naše globalno konku-

rentne tvrtke (npr. u sektoru proizvoda za željeznice) godinama rade sofisticirane proizvode za inozemno tržište, a njihovi proizvodi gotovo nemaju primjenu u Hrvatskoj.

Na koji bi točno način s EU novcem trebali poboljšati znanstveno-tehnološku infrastrukturu?

Potporama firmama koje imaju potencijal, ulaganjem u visoko obrazovanje koje bi izbacivalo kvalitetne kadrove ili nešto treće?

Nema jednoznačnog odgovora.

Tvrtkama koje imaju potencijal postati lokomotivama budućeg razvoja treba pomagati mjerama na strani ponude (npr. subvencijama ili poreznim olakšicama u mjeri u kojoj je to danas dopušteno), ali isto tako i kroz mjere na strani potražnje. Javna nabava može biti odličan mehanizam i ogroman potencijal, ako se pravilno koristi. Mi smo u prošlosti imali jako puno negativnih iskustava s javnom nabavom, ali to ne znači da u njoj ne postoji potencijal. Potrebno je i graditi domaću potražnju u smjeru u kojem se želimo razvijati. Recimo sjajno je što se podupire kupnja hibridnih automobila, ali ako nemate potražnju koja će prih-

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

21

one sjajno zarađivali, ... e imao smisla’ THOMAS PIKETTY U SVOJIM KNJIGAMA ČESTO GOVORI O DODATNOM OPOREZIVANJU NAJBOGATIJEG SLOJA. SADA I U OVOJ KORONA KRIZI DOLAZE SLIČNE IDEJE, ČAK I OD MILIJUNAŠA. ŠTO VI KAŽETE ZA PROGRESIVNO OPOREZIVANJE, JE LI TO UOPĆE MOGUĆE KADA POSTOJE POREZNE OAZE POPUT MONACA, DJEVIČANSKIH OTOKA…?

‚Korona je najbolje pokazala koliko smo ovisni o turizmu i kakve su posljedice kada samo netko pojede šišmiša na drugom kraju svijeta’

vatiti takva rješenja, odnosno ako ljudi nisu svjesni zašto im je to važno, takve mjere neće polučiti željeni rezultat. Naravno, obrazovanje i izgradnja ljudskog kapitala je neizmjerno važno, cijela priča pada u vodu ako nemamo dovoljno kvalitetnih ljudi koji mogu raditi visokotehnološke poslove. Želimo li da tvrtke ostaju u Hrvatskoj i da privlačimo nove, potrebno je u područjima u ko-

jim nam nedostaju ključna znanja otvoriti tržište rada kako bi se potaknuli učinci prelijevanja te istovremeno obrazovati nove generacije koje sutra mogu obavljati te poslove.

Naše tvrtke koje posluju na svjetskoj tehnološkoj granici odavno su to shvatile. Imamo sjajan primjer Rimac automobila koji bi mogao poslovati bilo gdje na svijetu, a radi u Hrvatskoj i privlači talente iz cijelog svijeta.

Naravno, obrazovanje i usklađivanje s trendovima na tržištu rada je od ključne važnosti. Vi predajete na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, a često se govori da imamo previše ekonomista koji teško dolaze do posla. Što vi kažete?

Kod nas se često govori o kvotama i broju upisanih studenata kao mjerilu uspješnosti obrazovanja. Pravo

To je klasična priča o pravednosti i jednakosti, kao i kod univerzalnog temeljnog dohotka.

Postoje argumenti i za i protiv. S jedne strane su oni koji kažu da najbogatiji trebaju plaćati više poreze, a s druge strane su oni koji kažu da ovima koji više zarađuju treba ostaviti manje poreze, jer oni to opet investiraju, pa će otvarati nova radna mjesta. To i da se želi uvesti jako je komplicirano upravo zbog poreznih oaza.

pitanje treba biti kakva znanja stječu naši mladi ljudi. Ako s naših fakulteta ljudi izlaze sa zastarjelim znanjem onda nas je definitivno previše. Ako stvaramo ljude sa znanjima potreb-

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

TREBA LI UKINUTI ŽUPANIJE I SMANJITI BROJ OPĆINA? Naravno da treba ukinuti one općine koje ne mogu uprihoditi ni za plaću svojih načelnika. S druge strane postoje neke općine, pa i u okolici Dubrovnika, koje su opravdale svoje postojanje. Treba nam dobra reforma koja će kvalitetno podijeliti administrativna središta, jer određeni broj općina i regionalnih središta može dobro funkcionirati.

Naravno da se uštede u radu ovih jedinica mogu provesti i digitalizacijom usluga, u koroni se najbolje vidjelo kako to funkcionira. Decentralizacija sama po sebi nije loša priča, ali joj treba pristupiti strateški i odgovorno.

nim u sektorima budućnosti onda je odgovor da nemamo dovoljno ljudskog kapitala. Na našem Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju odavno smo shvatili da svoju društvenu misiju možemo ostvariti samo kroz razvoj programa usmjerenih na vještine budućnosti. Prvi smo pokrenuli doktorski studij iz digitalne ekonomije, u suradnji s drugim odjelima sveučilišta pripremamo studij kružne ekonomije, naš Centar za istraživanje digitalne transformacije Credo uskoro izlazi s nizom sadržaja u području digitalnih poslovnih vještina. Želja nam je biti potporna točka ne samo studentima nego i start-upo-

vima i postojećim tvrtkama u digitalnoj transformaciji njihovog poslovanja. Budućnost će zahtijevati i sve više interdisciplinarnih znanja pa tako i mi radimo na razvoju takvih programa s našim drugim sastavnicama poput Odjela za primijenjenu ekologiju ili Odjela za računarstvo. Mnoga znanja koja danas prenosimo našim studentima doći će u fokus za pet ili više godina, to je ono čemu težimo. Da ne dajemo stara znanja, već pripremamo studente za ono što će uslijediti.

Koliko će uobičajenih poslova koje sada radimo u budućnosti izumrijeti?

Jako puno. Taj proces odavno se događa. Naravno u budućnosti će umjetna inteligencija zamjenjivati ljude na radnim mjestima koja podrazumijevaju standardizirane poslove u još većem obimu. To ne znači da nećemo raditi, već da ćemo obavljati neke kreativnije poslove. Nije to ništa posebno što se nije događalo kroz povijest, ne treba se bojati promjena. Britanska kraljica je svojedobno rekla kada su počinjali prvi automobili: ‚Što će moji kočijaši sada raditi?’

Cjeloživotno obrazovanje postat će standard, ljudi će vjerojatno kroz život ne samo mijenjati poslove, nego i struke. Kako omogućiti kvalitetnu prekvalifikaciju nekome tko radi, a zbog egzistencijalnih pitanja ne može dati otkaz, a uz to ima i djecu? Jednostavno mu ne ostane dovoljno vremena da se kvalitetno obrazuje u drugom smjeru.

Nedostatak vremena je bolest 21. stoljeća. Malo nam je 24 sata i to jest veliki problem. Znanje je danas nikad lakše pronaći. Iz svojeg doma ljudi mogu jako puno naučiti. Nažalost intenzitet cijelog ekonomskog sustava u kojem živimo je takav da se kompletni posao teško može

obaviti unutar osmosatnog radnog dana. Ludi koji se žele dodatno usavršavati prisiljeni su mučiti se, ali tako je to u svim granama društva i ekonomije. Jako se moraš potruditi, bilo da je to riječ u sportu, umjetnosti ili nečem trećem, da bi bio vrhunski. Čarobnog štapića, bojim se, nema.

Možda je jedno od rješenja cjeloživotnog obrazovanja uvođenje univerzalnog temeljnog dohotka koji se sve češće spominje u ekonomskim krugovima. Uvođenjem njega ljudi bi imali vremena posvetiti se zanimanjima i aktivnostima koji ih interesiraju i koja vole. No možda bi se neki s druge strane ulijenili i ne radili ništa.

Vaš komentar?

Pitanje se može postaviti i ovako: Trebaju li svi imati zagarantirani temeljni dohodak ili istu startnu poziciju (pravo na obrazovanje i slično) pa dokle doguraju svojim trudom? Nema jedinstvenog odgovora i razni ekonomisti govore u prilog i jednom i drugom. U Europi bi se, posebno Skandinaviji, takav sustav lakše implementirao nego uAmerici obzirom da je socijalna osjetljivost ugrađena u većinu europskih gospodarstava.

Sigurno bi uvođenje univerzalnog temeljnog dohotka imalo različite rezultate u različitim društvima, negdje bi bilo sjajno, negdje ne. Negdje bi ljudi radili više nego do tad, jer bi imali egzistencijalnu sigurnost okušati se u nekim novim poslovima, možda i pokrenuti svoje biznise, a negdje bi se ljudi ulijenili i ne radili ništa, a znamo da je nezaposlen mozak đavolje igralište (smijeh). Još smo mi daleko od toga kako osmisliti samo uvođenje, ali eto puno se u zadnje vrijeme o tome govori i bit će zanimljivo vidjeti kako će se ta ideja razvijati. Puno je upitnika i nema jednostavnih i jednoznačnih odgovora. Sigurno je da bi bilo i puno pozitivnih i negativnih promjena.

Može li Hrvatska razvijati industriju mimo visokotehnoloških rješenja?

Na tom polju se upravo sada otvara prilika u ovoj korona krizi. U idućim godinama je izgledno da će doći do skraćivanja proizvodnih lanaca. U protekla dva-tri desetljeća najveći dio proizvodnje preselio se na Daleki Istok, a sada bi moglo doći do povratka, naravno ne u tolikom obujmu kao nekad. Dio te proizvodnje preuzet će roboti, ali otvorit će se prilika za proizvodnju i radnu snagu, jer je Europa shvatila da ne može toliko ovisiti o Kini. Ne samo zbog korone, nego i ovaj zadnji primjer sa zaustavljanjem prometa kroz Sueski kanal. Hrvatska može u sljedećim godinama i tu profitirati. To nije nužno visokotehnološka industrija, ali otvorila bi radna mjesta, odnosno nije riječ o inovacijama, nego onaj niži skalin s niže plaćenim poslovima. Upravo su Češka, Poljska, Slovačka i ostale zemlje Srednje Europe na ovakvoj industriji ostvarile rast u zadnjih 20 godina i prestigle Hrvatsku. Naravno, opet se vraćam na visokotehnološki sektor.

On nam mora biti prioritet, zemlje Srednje Europe također su se okrenule prema njemu. Imamo potencijala za razvitak visokotehnoloških potencijala, država treba imati konsenzus po tom pitanju za sljedećih 12-15 godina, ne može se to ostvariti preko noći.

A poljoprivreda?

Imamo ogromne neiskorištene potencijale u poljoprivredi, kad se voziš kroz Slavoniju tuga te uhvati.

Problem je što je ekonomska politika favorizirala uvoz poljoprivrednih proizvoda. Politika našoj poljoprivredi treba povećati konkurentnost, da se cijenama mogu natjecati s uvoznima. Mali proizvođač u Hrvatskoj nikako ne može biti konkurent velikom proizvođaču iz Špan-

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

A ŠTO S MEDIJIMA, ČUVARIMA DEMOKRACIJE KOJI SU SE POSEBNO POGUBILI U DIGITALNOM OKRUŽENJU? KAKO BI SE ONI TREBALI FINANCIRATI, JER OVAKO BESPLATNI, TEŠKO MOGU OPSTATI, A DA NE IZGUBE NEOVISNOST? Pitanje je koliko nama treba medija na određenom tržištu, teško mogu svi opstati.

Dio ih se odlučio na naplatu sadržaja, ali to mogu samo oni koji imaju veliko tržište i kreiraju svakodnevno nove i zanimljive sadržaje. Također, postavlja se pitanje bi li naplata sadržaja ograničila kritičke poglede na neku situaciju, jer bi čitatelji plaćali jedan, eventualno dva medija? Također, bi li se takav sadržaj mogao dijeliti na društvenim mrežama koje su mnogima postale izvor informacija? A opet tu je i samo pitanje medijskog sadržaja na društvenim mrežama koje pojedine zemlje, poput Australije, žele izregulirati? Nažalost, ni ovdje nema lakog, ni jednostavnog rješenja.

jolske.

Gdje je u toj cijeloj priči Dubrovnik, potpuni ovisnik o turizmu?

Korona je najbolje pokazala koliko smo ovisni o turizmu i kakve su

‚Sigurno bi uvođenje univerzalnog temeljnog dohotka imalo različite rezultate u različitim društvima, negdje bi bilo sjajno, negdje ne’

posljedice kada samo netko pojede šišmiša na drugom kraju svijeta (smijeh). Mi ovu situaciju trebamo iskoristiti kao novu priliku. Malo je ružno reći da je ovo prilika, jer se mnogi bore za egzistenciju, ali činjenica jest da se ova situacija dugoročno može dobro iskoristiti. Dubrovnik ne može više imati Radeljević i takvu industriju, to je prošlo svršeno vrijeme, ali postoje mogućnosti gdje može tražiti razvoj mimo turizma. To mogu biti sektori koji su vezani uz turizam i(li) digitalnu transformaciju, recimo, nešto što može biti jedan od primjera je i ovo što mi radimo na Sveučilištu, a to je podvodna robotika. Zašto sutra Dubrovnik ne može biti centar u tom području, ako već postoje potrebna znanja koja se uz malo pomoći Grada, Županije i potencijalnih investitora, mogu lijepo razviti? Postoji niz prilika u kružnoj ekonomiji koje mogu omogućiti uspinjanje npr. naših školjkara u proizvodnom lancu. Turizam može biti generator raznih rješenja u digitalnoj transformaciji i zelenoj tranzici-

ji, zašto ne iskoristiti tu priču? Sve ono što može koegzistirati uz turizam nije nepoželjno, a je li to filmska industrija, video igre, cyber sigurnost ili nešto treće o tome moramo sami odlučiti. Potrebna nam je vizija kuda želimo ići. Za većinu tih područja sada ne postoje preduvjeti, ali to su svakako priče čiji razvoj ne ide preko noći. To su, na kraju krajeva, visoko plaćeni poslovi, kojima ne bi bio problem trošak života u Dubrovniku. Što kažete na dubrovački turizam do korone? Bi li, da nije bilo ove krize, takav turizam pojeo sam sebe?

Kada o tome govorimo trebamo se zapitati kakva nam je kvaliteta života u takvom turizmu. Jasno je da kvaliteta života nije bila dobra, ali ne samo za lokalce, nego i za turiste.

Prije par godina smo s kolegama iz Jeruzalema i Palerma provodili jedno istraživanje o ponašanju turista, dali bismo im GPS uređaj i pratili ih kuda idu, pa smo na kraju shvatili da dobar dio njih zbog gužvi uopće

nije posjetio glavne znamenitosti. Rekli su nam da će doći zimi, jer je nemoguće neke stvari vidjeti zbog količine ljudi. Dio ljudi je u Dubrovniku sjajno živio od takvog masovnog turizma, ali mi se svi trebamo upitati ima li on smisla? Treba li nam sustav masovnog turizma gdje nemamo liječnike, gdje ne možete dovesti sveučilišne profesore sa strane, automehaničare i sve drugo? Mi smo se doveli u situaciju gdje je za svaku sitnicu trebalo upaliti auto i voziti se 200 kilometara. Da bi se smanjio masovni pritisak na Dubrovnik, treba nam produženje sezone. Moramo postaviti granice i vidjeti koliko zaista možemo podnijeti dolazaka, a ne koliko želimo, jer želimo uvijek više. Kada odredimo koliko možemo, onda pametnim menadžmentom i mjerama to trebamo osigurati. Mi nismo imali strategije i vizije turizma u proteklom razdoblju, on nam se naprosto stihijski dogodio. Nitko nije razmišljao o budućnosti, bilo je dok ide, ide. Zato sad i jest prilika za promjenu.

23

24

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DOKAZI VS. DEZINFORMACIJE

NEĆE VAS UBITI BILL GATES nit mjeseci: Raskrinkali smo sve l STRUČNJACI ODGOVARAJU kako je došlo do pojave ogromnog broja dezinformacija oko cijepljenja, kako djeluju cjepiva i koje tvrdnje nikako nisu točne IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

C

ijepljenje protiv Covida-19 izazvalo je bojazan kod šireg broja ljudi, kako su se s pojavom cjepiva pojavile i brojne informacije, ali i dezinformacije. Među njima se na YouTube kanalima i društvenim mrežama može čitati o tome kako se cjepivom u tijelo unosi čip koji će služiti za ubijanje ljudi. Pojavili su se svakako i pobornici alternativnih metoda liječenja koji tvrde da su svjedočili odvajanju ‚duše’ od tijela cijepljene osobe ili da su vidjeli kako nad osobom lebdi sam Lucifer. Svakako, ima i onih koje nisu toliko lucidne poput bojazni kako novo cjepivo još uvijek nije dovoljno istraženo i stoga bi moglo biti dugoročno opasno po zdravlje, što je u suprotnosti sa zasad dostupnim dokazima i službenim stavom struke.

Dio liječnika tako svjedoči tome kako pacijenti na cijepljenje znaju doći s povišenim pulsom, uslijed straha i uzbuđenja, a dio pacijenata je tijekom cijepljenja u Gospinom polju otvoreno govorio kako nisu spavali zbog straha od cijepljenja i kako im ‚nije svejedno’. S obzirom na pojavu brojnih teorija urote koje su se pojavi-

le uz samu pandemiju, pa i cijepljenje, izvora koji tvrde kako su relevantni i koji šire uistinu strašne, ali ipak izmišljene priče o posljedicama cijepljenja, bojazan koja se stvorila kod dijela građana zapravo i ne čudi.

VEĆINA LJUDI NE TRAŽI ISTINU NEGO POTVRDU SVOJIH STAVOVA Komunikolog i profesor na Sveučilištu u Dubrovniku Đorđe Obradović ističe kako većina ljudi u medijima zapravo ne traži istinu nego potvrdu vlastitih stavova, čak i kad ti stavovi nisu nastali na osnovi provjerenih činjenica, nego na predrasudama, utjecaju osoba s kojima se druže ili poznatih osoba čiji ih život zanima. „Većina ljudi i na društvenim mrežama za ‚prijatelje’ bira osobe sličnih stavova pa njima vjeruje prvenstveno zato što se to poklapa s njihovim mišljenjem, svjetonazorom i pogledima na život i svijet koji ih okružuje. Najčešće preko svojih virtualnih ‚prijatelja’ stvaraju sliku svijeta koristeći njihov izbor podijeljenih medijskih priloga. Kad netko sklon teorijama urote tko je od virtualnih ‚prijatelja’ čuo da se kroz cijepljenje ugrađuju čipovi posredstvom kojih će ih kontrolirati centri moći, preko poveznica traži teme o ugradnji čipova, nalazi ih i dijeli dalje. Tako se vrlo brzo i učin-

kovito šire teorije urote. Sljedbenici tih teorija i ne traže dokaze koji bi ih razuvjerili, nego samo potvrdu već stečenih stavova i kako ih lako nalaze smatraju da je to istina. YouTube je posebno uvjerljiva društvena mreža zato što djeluje na više osjetila, vizualno, zvučno i tekstualno.

Provjerom iz više pouzdanih izvora može se utvrditi je li nešto dezinformacija ili informacija, ali mnogi ljudi ne žele provjeravati ili jednostavno nemaju vremena ili volje za to,“ smatra Obradović.

Uz to što sljedbenike teorija urote ne zanimaju činjenice nego potvrda njihovih već kreiranih stavova, Obradović smatra kako dio odgovornosti svakako snose i mediji koji zbog ostvarivanja veće posjećenosti znaju prenositi takve sadržaje. „Prvenstveno su odgovorni vlasnici medija koje više zanima profit, nego etičnost. Zato i masovni mediji prenose teorije urote kako bi privukli što više gledatelja, slušatelja ili čitatelja, a time se ujedno gubi i povjerenje u struku. Masovni mediji također često prenose što ‚poznati i slavni’ od kojih neki nisu ni poznati, ni slavni, odijevaju, jedu ili kako se provode pa se kod medijskih korisnika stvara sumnja u vjerodostojnost ostalog medijskog sadržaja uz kojega su smješte-

ne glasine i pretpostavke o nekomu ili nečemu,“ napominje Obradović.

NUSPOJAVE SE MOGU POJAVITI, NO UGLAVNOM SU BEZOPASNE Pravu lavinu najrazličitijih teorija urote izazvala su cjepiva Moderne te Pfizera i BioNTecha koja spadaju u mRNK cjepiva koja su po prvi put u primjeni. Infektologinja Ljiljana Betica Radić napominje kako SZO upozorava kako infodemija ili previše informacija uzrokuju zbunjenost i rizična ponašanja koja mogu naštetiti zdravlju. To se posebno odnosi na lažne ili obmanjujuće informacije u formi glasina, stigme ili teorija urote u digitalnom i fizičkom okruženju tijekom epidemije. „Lažne informacije kreću se u rasponu, od diskreditiranja prijetnje Covid-19 do teorija zavjere kako cjepi-

Đorđe Obradović

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

25

ti ćete umrijeti kroz nekoliko laži oko cjepiva protiv Covida! va mogu promijeniti ljudsku DNK. Npr. glasine da bi se zbog primanja cjepiva mRNK mogli pretvoriti u genetski modificirano ljudsko biće ili da bi cjepivo moglo modificirati gene i uzrokovati karcinom i neplodnost. U nekim se tvrdnjama naglašava da je cjepivo Covid-19 usmjereno na smanjenje svjetske populacije. Po zdravlje su opasne i glasine o liječenju, prevenciji i kontroli poput: ‚Pijenje izbjeljivača može ubiti virus’, ‚Pijenje alkohola može ubiti virus’, ‚Grgljanje octa i ružine vode ili octa i soli može ubiti virus u grlu’, ‚Prskanje klora po cijelom tijelu može spriječiti zarazu koronavirusom’,“ izjavila je Betica Radić.

Međutim, struka je odavno rekla

svoje – cjepiva su sigurna i učinkovita u borbi protiv Covida-19. Naravno, kao i svaki drugi lijek, i cjepivo protiv Covida može prouzročiti nuspojave, no Betica Radić napominje kako je većina tih nuspojava blaga do umjerena te kako nestaje u roku od nekoliko dana. Svakako, zabilježeni su i vrlo rijetki slučajevi težih alergijskih reakcija, no pacijenti se u pravilu uspješno oporave.

CJEPIVA BAŠ NIKAKO NE MOGU PROMIJENITI VAŠ GENOM U kritikama usmjerenima na cjepiva protiv Covida-19, u prvom redu na mRNK cjepiva nove generacije, protivnici cijepljenja znaju tvrditi kako ona djeluju na način da mijenjaju sam genom čovjeka. No, Beti-

ca Radić podsjeća kako to naprosto nije točno.

...

„Cjepiva proizvođača BioNTech i Pfizer te Moderna djeluju tako

OGRANIČENJA NECIJEPLJENIMA NISU KRŠENJE LJUDSKIH PRAVA Obradović je odgovorio na pitanje o tome spadaju li ograničenja necijepljenim osobama, poput ograničavajućeg prelaska granica, pod kršenje ljudskih prava. „Ljudska prava sežu sve dok ne počnu ugrožavati prava drugih ljudi. U nekim slučajevima postoje ograničenja koja ne služe da se prekrši nečije ljudsko pravo, nego da se ispoštuju ljudska prava drugih. Kod nas je dosta pomoraca pa je najlakše sustav cijepljenja objasniti na njima. Pomorci se često

cijepe protiv žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, hepatitisa pa čak i bjesnoće, ako putuju u luke u kojima taj rizik postoji. Danas se cijepe i protiv koronavirusa. Oni ne mogu izbjeći cijepljenje ako žele potpisati ugovor zato što na brodovima nema rezervnih članova posade pa i ako se netko razboli njegovom krivnjom, to negativno utječe na cijeli kolektiv. Zato tu nema dragovoljnosti i to nije kršenje ljudskih prava pojedinca nego zaštita drugih ljudi. Zato se pojedine skupine stanovništva ne mogu izuzeti od

cijepljenja, a neke se mogu odlučiti da se ne cijepe samo što opet zbog zaštite drugih ljudi i zdravstvenog sustava, za njih moraju važiti mjere koje propisuju zdravstveni djelatnici. Dubrovačka karantena je još u četrnaestom stoljeću nastala kao nužno zlo i spašavala Dubrovačku Republiku od tadašnjih neizlječivih zaraznih bolesti. Na nju ne treba gledati kao na kršenje ljudskih prava, nego kao na zaštitu stanovništva Dubrovačke Republike i pomoraca i trgovaca koji su putovali preko njezina područja,“ izjavio je Obradović.

26

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

...

NIJE DOVOLJNO ZA KOLEKTIVNI IMUNITET…

NE BRINITE, NEĆETE UMRIJETI OD CIJEPIVA U ROKU OD DVIJE GODINE

Odbijanje zdravstvenih radnika da se cijepe daje loš primjer javnosti i potiče u pučanstvu nepovjerenje u zdravstveni sustav, smatra Betica Radić koja napominje i kako se zasad nije cijepio dovoljan postotak populacije kako bi se postigao ‘kolektivni imunitet’. „Niske stope prihvaćanja cjepiva zabrinjavaju diljem svijeta. Podaci koje je u siječnju 2021. objavio Johns Hopkinsov centar za komunikacijske programe pokazuju kako samo 63 posto ispitanika prihvaća cjepivo, što je znatno ispod minimalne procjene od 75 posto koju preporučuju stručnjaci za javno zdravstvo kako bi stanovništvo doseglo ‘kolektivni imunitet’. Iako postoji velik dio populacije voljan da se odmah cijepi i puno manja skupina koja se protivi cijepljenju, postoji veći srednji dio koji je neodlučan i koji treba motivirati za cijepljenje,“ kaže Betica Radić.

što pomoću molekule glasničke ribonukleinske kiseline (mRNK) stanicama daju gen-

Ljiljana Betica Radić

sku uputu za stvaranje proteina šiljka. Comirnaty ne sadrži sam virus i ne može prouzročiti COVID-19. Također ne postoji nikakva mogućnost da mRNK cjepivo promijeni naš genom. Kad osoba primi cjepivo, neke će njezine stanice pročitati upute mRNK-a i privremeno proizvesti protein šiljka. Imunosni sustav osobe tada će prepoznati taj protein kao strano tijelo i proizvesti protutijela te aktivirati T-stanice, bijele krvne stanice, koje će napasti virus. mRNK ne ostaje u tijelu, već se razgrađuje ubrzo nakon cijepljenja,“ pojašnjava Betica Radić način na koji nova cjepiva djeluju.

S imunološkog aspekta, tvrdi infektologinja, ovo cjepivo je sigurnije za upotrebu jer se njime u naš organizam unosi šifra za samo jedan virusni protein, za razliku od klasičnih cjepiva u kojima se koriste umrtvljeni ili oslabljeni virusi, kada imamo prisutne gotovo sve proteina virusa na koje naš imunološki sustav reagira.

NOVA TEHNOLOGIJA CJEPIVA IPAK NIJE ‚OD JUČER’ Bez obzira na sve već spomenute argumente, dio protivnika cijepljenja ipak smatra kako se tu radi o nedovoljno istraženim cjepivima s obzirom na to kako su po prvi put u primjeni.

Međutim, ni takva tvrdnja ne stoji s obzirom na to kako se ipak radi o tehnologiji koja se zapravo već dugo proučava. „Unatoč činjenici da se radi o novim cjepivima, tehnologije izrade glasničkih RNK i vektorskih cjepiva proučavaju se godinama. Glasnička mRNK tehnologija (Pfizer i Moderna) razvija se zadnjih 30- ak godina, od 1990. godine, kada je prvi put mRNK injicirana u miševe i kada je detektirana proizvodnja proteina na bazi mRNK. Sintetski proizvedene mRNK su molekule koje nose uputu za sintezu proteina S i koje su kratkog životnog vijeka (u satima). Ova tehnologija pruža mogućnost vrlo brzog kreiranja cjepiva odgovarajućim modifikacijama te ne zahtijeva proizvodnju na biološkom mate-

Nobelovac Luc Montagnier nedavno je podijelio mišljenje kako će svi koji su primili cjepivo protiv Covida-19 umrijeti unutar dvije godine od primitka cjepiva.

Njegovo je kataklizmičko proročanstvo podijelio i kontroverzni imunolog Srećko Sladoljev.

Betica Radić tvrdi kako znanstvena pravila ne dopuštaju znanstvenicima da kažu da se dugoročni učinci nikada ne mogu dogoditi, ali ujedno naglašava da su jaki dokazi kako ova cjepiva neće dugoročno nanijeti štetu. Kako napominje, ako se dogode odgođeni učinci nakon cijepljenja, obično se dogode unutar dva mjeseca od cijepljenja.

rijalu, primjerice stanicama,“ tvrdi Betica Radić.

Naposljetku, iz svih priloženih brojki i dokaza je sasvim jasno kako je rizik od smrti zbog Covida-19 višestruko veći nego od cjepiva. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je do prije tjedan dana preminulo ukupno 155 osoba.

Od cjepiva još nitko.

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

27

Piše: VJERA ŠUMAN

Duboki naklon gosparima Matu i Peru

N

ačin komuniciranja na našoj političkoj sceni, od Milanovića preko Plenkovića, do političkih rivala u kampanji, jednako kao i saborskih zastupnika, duboko je toksičan, opasan po društvo i nimalo bezazlen, štoviše, razoran. U društvu u kojem buja nasilje svih vrsta, od onog vršnjačkog, preko obiteljskog pa do stravičnog napada sa smrtnim posljedicama u Varaždinu, koji se dogodio samo i isključivo zbog različitog mišljenja o poštivanju ili ne poštivanju epidemioloških mjera. Svi akteri tog jezivog događaja u Varaždinu mladi su ljudi. Mladi ljudi koji su na smrt prebili isto tako mladog profesora, koji je prigovorio zbog nepoštivanja mjera. Prebili ga palicama, rukama i nogama, i ostavili u jarku da iskrvari.

Kakve veze ima taj stravičan događaj s politikom? Bojim se, jako puno. lušali smo se u kampanji vrijeđanja na osobnoj razini, vrijeđanja obitelji, brojenja krvnih zrnaca, nazivanjem crvenim ili crnim ekstremistima, ustašama, titoistima, lezbijskim sindikalistima, sve to zajapureno uz pozive Bogu da pomogne spasiti nas od bezbožnika, udbaša, crvenih Kmera, crnih mantija i sličnih bratija. Postalo je normalno političkog suparnika nazivati tako da izazove što veći odium pa tako valjda što manje glasača. Zašto je onda čudno kad neki zajapureni ljutiti tip dođe pred stožer ‚Možemo’ u Zagrebu, zapali benzin i vrišti: „Sve ću vas poubijati!“. Ne tako davno Plenki je zbog gađenja Vlade i njega osobno, optužio Milanovića kao sukrivca za suludi napad u kojem je mladić zapucao na Banske dvore i ranio policajca koji je tamo bio na dužnosti. Samo čudom taj incident završio je bez smrtnih posljedica, osim za samog počinitelja. Ovih dana, iako to pos-

S

taje sve uobičajenije, meta su novinari, ali ne prolaze bolje ni politički analitičari. Izderavanje, vrijeđanje, optuživanje ljudi koji samo rade svoj novinarski posao, postaje modus operandi onih na vlasti. Posao novinara je i postavljane neugodnih pitanja i ti i takvi koji to čine odmah su optuženi i osuđeni kao provokatori i plaćenici. Bojim se da je u Lijepoj našoj sve pobrkano. Pritom je elementarni problem što naši najviši dužnosnici ne poštuju institucije vlastite države u koju se tako teatralno zaklinju. Da tome nije tako, ne bi se predsjednik, premijer i predsjednik Sabora vrijeđali javno bez imalo biranja riječi. Ne, ne trebaju se voljeti, ni poštovati. U svoja četiri zida mogu jedan o drugom misliti i govoriti što god hoće, ali nikad, baš nikad ne smiju zaboraviti da su oni samo prolaznici, samo trenutni i vrlo prolazni stanari u najvišim i najvažnijim institucijama hrvatske Države.

Moraju s velikim „M“javno imati pristojnu komunikaciju, punu međusobnog uvažavanja i poštovanja jer time učvršćuju značaj institucija kojima su trenutno na čelu. Institucija zbog kojih su brojni dali svoje živote, na koje političari vole pozivati kad im odgovara za bildanje vlastitog ega. Moraju zajedno odavati počast hrvatskim svetinjama, puni poštovanja i uvažavanja. Oni nemaju pravo na osobne rasprave i javne svađe. Oni predstavljaju državu i to moraju činiti s puno poštovanja, rekla bih čak, s puno strahopoštovanja i poniznosti. Takvo civilizirano ponašanje s puno poštovanja svih drugih pa ako hoćete i drugačijih i puno shvaćanje važnosti institucije koju predstavljaju, jedino može donijeti drugačiji način komunikacije na svim razinama. Ulični govor postao je novogovor našeg političkog establišmenta i to hitno mora prestati ako im je ova zemlja imalo važna.

Š

to se pak rezultata izbora tiče, oni jasno pokazuju da glasači ne žele prljavštine, ne žele više glasovati po inerciji za „naše i vaše“, nego konačno s pravom traže one koji imaju viziju, radinost i poniznost. Neki novi ljudi pobijedili su upravo zato što su pružili nadu, pritom ne omalovažavajući, ni suparnike, ni glasače. Neki stari su pobijedili zato što su se tako odnosili za vrijeme svojih mandata. S poštovanjem i uvažavanjem i s uloženim radom i trudom. Tako je uglavnom u urbanim većim i manjim sredinama, ali kako bi rekao Krešo, cunami je krenuo i ne može se više zaustaviti i s vremenom će se preliti i dalje. I zato na svakom je šefu svoje stranke analizirati rezultate izbora i izbor kandidata, ali i prihvatiti da se kao društvo mijenjamo i da nam trideset godina od Domovinskog rata trebaju novi i drugačiji ljudi. Korupcija, nepotizam, klijentelizam su duboko ukorijenjeni korov ovog društva zbog kojeg stagniramo i onaj tko će imati snage temeljito i ozbiljno čistiti taj korov u svom dvorištu bez lamentiranja o tome raste li i kod susjeda, taj se neće imati razloga pjeniti nakon izbora. rijeme je za prihvatiti pristojnost i toleranciju kao jedino novo normalno, jednako kao i konačno uvesti građanski odgoj u školama. Pristojnost i tolerancija se uči i u kući, ali je neophodna i u obrazovnim institucijama. Onda nećemo gledati pressice od kojih osjećamo mučninu.

Na minimum će se svesti divljaštvo zbog neslaganja oko trivijalnosti. Sve se više zabranjuje klincima gledanje agresivnih crtića, koji su posve benigni, prema agresiji kakva vlada u našem javnom i političkom prostoru. I zbog svega toga opet i ponovno, duboki naklon i gosparu Matu, i gosparu Peru. Čuvajte sebe i svoje. Eto vas.

V

28

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

KAKO JE TO MOGUĆE?

LUKSUZNE JAHTE vrije eura besplatno noće n SUPER BOGATI GOSTI sa super luksuznim jahtama bace sidro u uvali pored Cavtata i ne plaćaju ništa za noćenje. Čak su neki brodovi, uključujući onaj Romana Abramoviča, tamo tjednima i mjesecima besplatno usidreni.

Kako je to moguće?

MARO MARUŠIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

N

itko ne zna kakva će biti špica turističke sezone, ali jedno je sigurno – jahta će biti. I prošle, krizne godine skupocjeni brodovi posjećivali su jug Hrvatske. Brodovi vrijedni stotine milijuna eura bacali su sidra između grada i Lokruma, vezivali se u Gružu, a dobar dio njih dane i tjedne provodilo je na sidru u Uvali Tiha u Cavtatu. Upravo nas ovi potonji najviše interesiraju, jer su noćili besplatno.

Jedna od jahti koja je tjednima besplatno noćila pored Cavtata bila je i Eclipse vlasnika Romana Abramoviča. Kako je moguće da ti super bogati gosti besplatno sidre svoja luksuzna plovila u Cavtatu?

Odgovor je vrlo jednostavan, a objašnjava nam ga

Antun Banovac, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije.

-Oni se na tom mjestu mogu besplatno sidriti, jer ta lokacija nije proglašena lučkim područjem, kao što je primjerice ona između Lokruma i grada gdje se sidrenje naplaćuje. Skupocjene jahte prilikom dolaska u Hrvatsku plaćaju vinjetu i mogu se besplatno sidriti na mjestima gdje nije zabranjeno, a koja nisu proglašena lučkim područjem, niti su pod koncesijom. Postojali su planovi da se taj dio proglasi lučkim područjem, ali Općina Konavle nikad do kraja nije napravila taj korak. Inače taj proces ide tako da lokalna samouprava da suglasnost za proglašenje lučkog područja, a u ovom navedenom primjeru i Općina Župa dubrovačka bi isto tako trebala dati suglasnost - pojašnjava Banovac.

TREBA PROGLASITI LUČKO PODRUČJE Dodaje kako se bogatim jahtama naplaćuju raznorazne tražbine, pa bi možda bilo i kontraproduktivno da se svuda naplaćuje sidrenje.

-Oni prvo plaćaju tu vinjetu (svjetlarinu i slične stvari), potom im naplaćujemo pilotažu, odvoz smeća, vodu, kao i neke druge pogodnosti. Evo baš prije neki dan helikopter s jedne od jahti išao je u Pomenu, a mi smo slijetanje na Mljetu naplatili tisuću kuna. Također naplaćuje im se i pristanak manjim brodom kojim s jahte dolaze na obalu. Ako bismo im još naplaćivali sidrenje, možda im više ne bismo bili toliko atraktivni za dolazak. Susjedne, konkurentske zemlje isto tako ne naplaćuju sve usluge – naglašava Banovac.

Pitamo načelnika Općine Konavle Boža Lasića zašto Općina nije sidrište kraj Ca-

...

Brodovi do 20 metara plaćaju sidrenje pokraj Lokruma 675 kuna dnevno za srpanj, kolovoz i rujan.

U svibnju, lipnju i listopadu je cijena za ta plovila 500 kuna, a ostali mjeseci 300 kuna. Što se tiče većih jahti, recimo ona od 60 metara, u punoj sezoni noćenje plaća 4 i pol tisuće kuna

vtata proglasila lučkim područjem, te trebaju li tamo jahte noćiti besplatno?

-U Općini Konavle već dugi niz godina razmišljamo o problemu sidrenja jahti izvan lučkog područja, obzirom da je taj problem posebno izražen u cavtatskom akvatoriju, jer poznato je da bi se trebalo sidriti u područjima određenima za tu namjenu, odnosno na lučkom području i mjestima određenima koncesijom. U nekoliko navrata kontaktirali smo nadležna tijela, no do danas taj problem nismo uspjeli riješiti. Naime, prema saznanjima koja imamo sidrišta u uvalama našeg mo-

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

29

edne stotine milijuna na sidru u Cavtatu! ra dugogodišnje su otvoreno pitanje nadležnih ministarstava i inspekcijskih tijela. No taj problem nije prisutan samo kod nas, nego na cijelom Mediteranu gdje se sukladno pomorskim uzancama moguće sidriti i na pozicijama na kojima nije izričito zabranjeno sidrenje – ističe Lasić, te dodaje: -No bez obzira na navedeno mi kao općina ćemo svojim prostornim planom odrediti sidrišta koja bi se uključivala u sustav koncesija vodeći se pri tom i drugim općim potrebama lokalnog stanovništva, jer treba naglasiti kako stavljanjem sidrišta u koncesijski sustav dolazi i do bitnih ograničenja za druge upotrebe kao što su lokalno ribarenje, razonoda i slično, a upravo je to ograničavajući faktor za postavljanje cijelog akvatorija u prostorne planove kao predviđena sidrišta – zaključuje načelnik Općine Konavle.

RASLE CIJENE KRAJ LOKRUMA Kako god, za razliku od Cavtata, noćenje na sidru između Lokruma i grada uredno se naplaćuje, iako je riječ o lokaciji koja je puno manje zaštićena od vjetrova (posebno juga) za razli-

Jahta Eclipse, vlasnika Romana Abramoviča, na sidru u uvali Tiha

ku od one u Cavtatu. Tim područjem upravlja Županijska lučka uprava Dubrovnik, a njen ravnatelj Željko Dadić nam pojašnjava cijene.

-Brodovi do 20 metara plaćaju sidrenje 675 kuna dnevno za srpanj, kolovoz i rujan. U svibnju, lipnju i listopadu je cijena za ta plovila 500 kuna, a ostali mjeseci 300 kuna. Što se tiče većih jahti, recimo ona od 60 metara, u punoj sezoni noćenje plaća 4 i pol tisuće kuna – kazao je Dadić i dodao da su se cijene nedavno podignule, jer

je riječ o atraktivnom prostoru pored zidina.

Upravo je Lokrum jedno od rijetkih mjesta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje se naplaćuje noćenje na sidru. Tu su još Nacionalni park Mljet, te Park prirode Lastovo. U nekim valama, koje su država i županija dale na upravljanje koncesionarima, naplaćuje se noćenje na bovama. Takvih lokacija svake godine ima sve više, ali na njima pretežno noće manje jedrilice i katamarani, a ne jahte. Većina bogatih

jahti na brojnim lokacijama u okolici Dubrovnika ne plaća noćenje. Među najatraktivnija mjesta, osim ovog u Cavtatu ubraja se potez između Šipana, preko Jakljana i Olipe do Pelješca, gdje se tijekom ljetnih mjeseci uvijek mogu vidjeti usidrena najluksuznija plovila.

Također, poslali smo upit resornom Ministarstvu i Županiji da nam kažu zašto se na više mjesta ne naplaćuje sidrenje za luksuzne jahte, ali do zaključenja ovog broja nismo zaprimili njihov odgovor.

30

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

FOTOEKSKLUZIVA

RIMČEVA NEVERA prezentiran Orašcu, auto kakav svijet još NIKADA U POVIJESTI nije postojao automobil poput Rimac Nevere, potpuno električnog hiperautomobila sljedeće generacije koji otvara nove dimenzije u cestovnim performansama NIKŠA KLEČAK MARIO BABAROVIĆ/DD, MARIO ŠAČIĆ/DD

U

strogoj tajnosti i pod budnim okom zaštitara ovog tjedna su održane zadnje pripreme prezentacije električnog automobila Nevera u Dubrovačkim vrtovima sunca.

Rimčeva Nevera već je u srijedu bila izložena u Vrtovima sunca, a od četvrtka je krenula prezentacija automobila za potencijalne svjetske kupce. Testiranje i probne vožnje su predviđene za odvijanje na magistrali.

Cijeli kompleks je zatvoren za javnost, radnici su upozoreni na diskreciju i zabranu fotografiranja.

Ovo su najvažnije informacije o Rimac Neveri koje su objavili iz Rimac Automobila. Ime je dobio po neočekivanoj i snažnoj mediteranskoj oluji koja juri otvorenim morem Hrvatske. Rezultat je 4 godine razvoja Rimac C_Two modela, koji je uz poboljšanja i unapređenja svih komponenti i sustava sada predstavljen kao produkcijski model. Dizajnirana, razvijena i proizvedena u Hrvatskoj, Nevera će biti homologirana za cijeli svijet. Ima neusporedive performanse četiri elektromotora ukupne snage 1914 KS i 2360 Nm okretnog momenta. Performanse nadilaze inicijalno planirane: maksimalna brzina 412 km/h, ubrzanje od 0-100 km/h za manje od dvije sekunde, ubrzanje 0-402 metra (četvrtina milje) za 8.6 sekundi.

Cijena je 2 milijuna eura, proizvodnja ograniče-

na na 150 jedinica, a isporuke kupcima kreću ove godine.

Nevera je najsnažniji i najbrže ubrzavajući homologirani auto u proizvodnji, bez obzira na vrstu pogonskog sklopa. Što je Nevera?

Nikada u povijesti nije postojao automobil poput Rimac Nevere, potpuno električnog hiperautomobila sljedeće generacije koji otvara nove dimenzije u cestovnim performansama. Sa 1914 konjskih snaga iz četiri elektromotora, Nevera može ubrzati do 100 km/h za 1,85 sekundi, a do 100 milja na sat za samo 4,3 sekunde. Zapanjujuće ubrzavanje zadržava tijekom cijelog ciklusa punog gasa i dostiže 300 km/h od starta za 9,3 sekunde.

Nevera je proizvodna varijanta konceptnog automobila Rimac C_Two, prvi put prikazanog na Međunarodnom salonu automobila u Ženevi 2018. Od tada su inženjeri Rimac Automobila usavršavali svoj novi model na svim razinama tijekom opsežnog razvojnog programa, kako bi stvorili vrhunsko iskustvo vožnje električnog hiperautomobila. Većina ključnih komponenti Nevere razvijena je u sjedištu Rimca u Hrvatskoj, a svi su

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

31

na u nije vidio sustavi poboljšani i unaprijeđeni u odnosu na prve prototipe kako bi se postigli ambiciozni ciljevi postavljeni na početku projekta 2018. godine.

Zašto se zove Nevera?

S ponosom dizajnirana, razvijena i proizvedena u tvrtki RimacAutomobili u Hrvatskoj, Nevera nosi i hrvatsko ime koje uistinu odražava izvanredne performanse koje može osloboditi u tren oka.

Nevera je moćna mediteranska oluja, nabijena munjom, koja se pojavljuje iznimnom brzinom i snagom. Svojom iznimnom brzinom i snagom, Rimčev hiperautomobil s neverom dijeli ne samo ime, nego i narav. Poput prirodne sile po kojoj je nazvan, jednako je sposoban u trenu promijeniti narav od sigurnog i udobnog grand tourera do automobila visokih performansi.

Forma koja slijedi funkciju Rimac teži učinkovitom inženjerstvu u svakoj fazi, a ta je filozofija primijenjena u bezvremenski elegantnom dizajnu Nevere po načelu “forma slijedi funkciju”. To je načelo primijenjeno na svakom pojedinom detalju, uključujući Rimčev karakteristični oblik „kravate” na bočnoj karoseriji automobila.

Prezentacija električnog Twinga u utorak, 5. i 6. lipnja u Lapadu

"DIDI KOLOR" d.o.o.

Od Izvora 72, 20236 MOKOŠICA e-mail: didi.kolor.doo@du.htnet.hr

Tel/fax: 020/451-345 Mob: 091/8879780

Više od 20 godina veže nas sloga i poslovnost stroga.

Dolaze nam i vraćaju se krasni ljudi.

To može samo značiti ljubaznost, stručnost i široki asortiman u našoj maloj ali žustroj i punoj butizi DIDI KOLOR. Ako niste bili nemojte pričati, a ako jeste, već ste pričali.

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

34

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

PROJEKT FINANCIRAN SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

TRENER ZRINKO MAJČICA: starijima, neki čak izdrže u ...

TJELESNA AKTIVNOST u starijoj životnoj dobi je vrlo važna jer može doprinijeti mnogim pozitivnim promjenama i boljoj funkcionalnoj sposobnosti

AIDA ČAKIĆ AIDA ČAKIĆ

B

iti aktivan u starosti znači biti zdrav.

Svaka osoba je, bez obzira na kronološku dob, sposobna za određenu vrstu tjelesne aktivnosti. Starost nikako ne predstavlja ograničavajući faktor za vježbanje. Mnogi te činjenice ignoriraju i tako ozbiljno ugrožavaju svoje zdravlje. Kod programa tjelesne aktivnosti za starije potrebno je savjetovati se s liječnikom i slijediti upute educiranih stručnjaka koji vode i nadziru program.

Fitness trener Zrinko Majčica brine za zdravlje i pokretljivost dubrovačkih umirovljenika, inače članova Kluba 65+, koji svakog utorka

od 17:00 sati vježbaju u prirodi na Babinom kuku. Riječ je o projekt ‘Ujedinjene generacije’ koji vodi Centar za karijere mladih Dubrov-

Umirovljenik Ante Gaće otkriva kako je počeo vježbati dobrovoljno radi očuvanja zdravlja. “Važno mi je održavanje kondicije, boravak u prirodi i druženje.

Vježbe nisu teške, ponekad zna biti poteškoća, ali može se izdržati. Osjećam se pokretnijim i veselijom nakon vježbe”, kazao je Ante Gaće.

nik, a projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

-Kada me prijatelj i kolega

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

35

: Čast mi je vježbati sa u plenku i do 30 sekundi!

Trener Zrinko Majčica s ekipom

Emilio Butigan nazvao i pitao bi li želio raditi s umirovljenicima, ja sam odmah pristao. Čast mi je raditi sa starijima! I prije toga sam se bavio raznim projektima i pomagao. Organizirao sam besplatni program ‘’Mršavimo zajedno’’ kojemu je cilj bio pomoći pretilim ljudima da skinu kilograme – govori trener Zrinko koji trenut-

no vodi jednu radionicu tjedno za starije, a u planu mu je da dobiju još jedan termin.

Zrinkov cilj je i da oformi grupu koja će nastaviti vježbati i nakon ovog projekta koji je planiran na dvije godine.

‘OVO MI DOĐE KAO RAZBIBRIGA’ -Želim da nastavimo vježbati i da to na kraju ne postane

samo ‘prazna priča’ – govori Zrinko koji trening radi potpuno dobrovoljno. .-Meni to dođe kao razbibriga i nije mi uopće bitan novac, jer imam puno svog posla. Utorkom sam sretan kada idem na trening u 17 sati jer znam da ću biti na zraku, u prirodi što mi super dođe da malo ‘proluftam’ glavu jer sam po cijeli dan u tere-

tani – priča nam trener Zrinko Majčica.

Trening na Babinom kuku kreće kao i svaki drugi, lagano uz zagrijavanje.

Zrinko pojašnjava kako najviše rade vježbe mobilnosti

Nastavak na sljedećoj stranici

36

tako da im uključuje što više pokreta budući da je to u starijoj životnoj dobi najvažnije. Na početku treninga idu vježbe zagrijavanja i istezanja, od vrata prema dolje, a onda kasnije dolaze nešto složenije vježbe.

-Dam im i neke zanimljivije vježbe kroz igru, a na kraju imaju i malo natjecanje.

Naravno sve je sukladno njihovim godinama, a oni su taj program jako dobro prihvatili. Mislim da radim dobar posao jer nam dolazi sve više umirovljenika – navodi Zrinko.

Pitali smo ga je li mu neobično raditi ovako ‘lagane’ vježbe nakon nekog napornijeg treninga s mlađim ljudima.

‘SVE VJEŽBE SU PRILAGOĐENE’ -Nije mi neobično. Inače način mog treninga je primjeren svima, a kasnije detalje prilagođavam prema životnoj dobi i fizičkom stanju, to može biti za dijete od 14 godina ili umirovljenika preko 65 godina. Nećemo nekome dati da radi sklekove tko nije za to – govori Zrinko.

Neki od dubrovačkih umirovljenika su u boljoj fizičkoj formi, dok su drugi nešto slabiji.

-Covid ih je unazadio jer se nisu mogli okupljati u klubu pa se samim time nisu mnogo kretali. Osim toga, važno je i kako je tko živio prije umirovljeničkih dana.

Jasno se vidi tko je radio u uredu statičan posao, jer to utječe na donji dio kralježnice. Trudim se svakome prilagoditi na poseban na-

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

...

Zdravka Sikirić je počela vježbati prije dvije godine u Klubu 65+, a oduševljena je novi oblikom treninga u prirodi. “Livada je predivna, nema ljepšeg predjela u gradu do Babinog kuka. Jako nam dobro dođe vježbanje i ja sam prezadovoljna.

Nekad bude teško, nešto preskočim, ali sve se može”, govori gospođa Zdravka.

čin i kroz vježbe želim pomoći pojedincu u problemu koji ima. Cilj nam je što više vježbi isprobati kroz igru. U konačnici nisu svi isti, neki čak izdrže u plenku i do 30 sekundi što je za njihovu životnu dob odlično – otkriva trener.

...

Nada Putica je jedva dočekala slobodno izaći i družiti se nakon strogih mjera koje su vladale za vrijeme velikog broja zaraženih od koronavirusa.

“Ovdje radimo raznu gimnastiku, a ja inače vježbam već godinama. Jako sam sretna jer se družimo i na ovaj način brinemo za svoje zdravlje”, kazala je Nada Putica.

Zrinko savjetuje svim ljudima da imaju što više fizičke aktivnosti kako se ne bi zapustili.

-Čovjek bi minimalno u danu trebao napraviti 7 do 8 tisuća koraka, a osim toga bi trebao imati treninge dva do tri puta tjedno. Kretanje je neophod-

no jer čovjek je ‘napravljen’ da bude u pokretu. Mi smo kao lokomotiva koja, ako stane, pokvari se. Svaki životni problem nastaje zbog neaktivnosti, a ljudi koji vježbaju imaju bolje rezultate i duže žive – zaključio je fitness trener Zrinko Majčica.

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

38

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

TE JE 1978. U GRUŠKOJ LUCI BILO DOSTA PROMETNO

DUBROVAČKI DUBROVAČKI KAPETAN KAPETAN Hrv brod kockarnica PALM BEA BROD JE DOLAZIO u Dubrovnik kao kruzer pod finskom zastavom i imenom ILMATAR dogradilištu Wartsila Helsinki je naručen prvi kompanijski trajekt s ugrađenim dizel glavnim pogonskim strojem,

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

P

otaknut jednom božićno-novogodišnjom čestitkom od broda kockarnice PALM BEACH PRINCESS na kojoj je u sredini fotografije njegov kapetan Dubrovčanin Hrvoje Michl s posadom, te nekoliko original brodskih kartolina koje posjedujem u kolekciji i s po jednom fotografijom broda u Gružu i Korčuli, odlučio sam pisati o ovom malom trajektu / kruzeru.

Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća finski brodar Finland Steamship Company iz Helsinkija je u suradnji s još tri domaće kompanije (Bore, Silja i Svea) započeo razvijati koncept brzog i udobnog trajektnog povezivanja obala i otoka sjevernog Baltika. U bro-

a koji je na šest svojih paluba mogao primiti 1000 putnika i 50 osobnih automobila.

PREMAL KAPACITET I PREINAKE Novogradnja 375, krštena imenom ILMATAR (u prijevodu: „kći vjetra / kraljica / božica”), porinuta je u more 29.

listopada 1963. i bio je tada najveći putnički brod kojeg su isporučili finski brodograditelji. Kuma broda je bila Sylvi Kekkonen, supruga tadašnjeg finskog predsjednika Urha Kekkonena. Na prvu komercijalnu plovidbu ILMATAR je zaplovio 22. travnja 1964. na pruzi Helsinki-Lenjingrad-Ščećin-Gdanjsk-Luebeck. Bio je to brod od 5100 brt-a., dug 108, širok 16,4 metara, kojeg je Wartsila-Sulzer glavni pogonski stroj snage 3300 kilovata pokretao brzinom od 16,5 čvorova.

Već od lipnja 1964., kada je bilo očito da neće biti velikog posla s tadašnjim lukama iza tzv. Željezne zavjese, ILMATAR je prebačen na novu prugu Helsinki Stockholm. Ovdje se uskoro pokazalo da je brod premalenog kapaciteta pa je već 1973. upućen u hamburško brodogradilište HDW gdje je produžen za 20 metara. Ugrađena su mu još Kapetan Hrvoje Michl s posadom broda Palm Beach Princess čestita božićnonovogodišnje blagdane

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

voje Michl i ACH PRINCESS i dva dodatna Nohab glavna pogonska stroja s kojima uz onaj originalni Wartsila - Sulzer stroj dostiže ukupnu snagu od 7535 kilovata.

Brod ima tri propele, a do tada je imao samo jednu. Od tada ima 7155 brt-a., dug je 128 metara, plovi brzinom od 19 čvorova te može primiti 1210 putnika i 75 vozila koje je ukrcavao preko bočne rampe. Započinje ploviti između luka Helsinki i Travemuende, ali povremeno ponovo i prema Lenjingradu.

Ipak, pokazalo se da su noviji i moderniji trajekti na baltičkim prugama postali daleko popularniji pa za već ostarjeli ILMATAR više nije bilo korisnog trajektnog posla.

Zato od 1976. započinje svoja prva kružna putovanja.

POSJET DUBROVNIKU Već ranije se matična kompanija udružila s brodarima Svea i Bore u Silja Line, koja je od 1978. preuzela voditi ILMATAR. U novoj ulozi plovi na kružnim putovan-

ILMATAR na donjoj fotografiji je produžen za 20 metara

Kapetan Hrvoje Michl uplovljava u luku West Palm Beach

jima Baltikom i norveškim fjordovima, ali povremeno dolazi i u Sredozemlje.

U nas je ostalo zabilježeno da je prvi i jedini put posjetio Dubrovnik 13. listopada 1978. Tog je dana u gruškoj luci bilo doista prometno, jer su uz ILMATAR tu još bili privezani SLAVIJA I, APHRODITE, LA PERLA, VICTORIA ESPRESSO CORINTO dok su se ispred Dakse usidrili NAVARINO i REGINA. Kako je Dubrovački vjesnik” u svome izdanju od 27. listopada naveo: „ u aranžmanu Atlasa, 1750 putnika s tih brodova je s 45 autobusa bilo na panorami i razgledalo kulturno povijesne znamenitosti, dok su pripadnici dubrovačke Stanice prometne policije regulirali promet u skladu s potrebama u datoj situaciji”. Samo za usporedbu, u današnje doba, a do

prije Korone je znalo u jednom danu doći 12 tisuća turista s kruzera, a jednom je bio maksimum 18 400.

DUBROVČANI NA BRODU Međutim, novo vrijeme nije bilo naklonjeno isluženom brodu, pa je ILMATAR nakon svega dvije sezone još jednom raspremljen i prodan za 6,5 milijuna USD norveškom brodaru Vesteralens. Ponovo pod norveškom zastavom preuređen za 470 putnika i više nema garažu za aute, nastavlja s kružnim putovanjima. Ponovo je 1982. raspremljen u francuskoj luci Toulon gdje na mrtvom vezu ostaje pune dvije godine.

Nastavak na sljedećoj stranici

40

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Uz kapetana Hrvoja Michla bilo je još Dubrovčana na brodu.

Novi kupac je konačno pronađen u ožujku 1984. u panamskom Palm Beach Cruise-u koji ga je pod imenom VIKING PRINCESS i panamskom zastavom uposlio na kružnim putovanjima iz San Diega prema Meksiku, a potom iz West Palm Beacha prema Karibima.

Pokazalo se to dobro pogođenim poslom jer se VIKING PRINCESS na ovim krstarenjima uspješno održao sve do 1995. Kako je Palm Beach Cruises te

ILMATAR u luci Korčula godine otišao u stečaj, brod je ponovo prisilno vezan uz kraj. Tako neuposlen leži sljedeće dvije godine, sve dok ga 1997. nije kupio Deerbroke Invest. Od tada, potpuno preuređen u brod-casino za smještaj 470 putnika i pod imenom PALM BEACH PRINCESS poduzima plovidbe iz luke West Palm Beach-Flo-

ILMATAR u luci Gruž 13. listopada 1978.

rida (USA) za brojne skupine dokonih putnika željnih igara na sreću. Tu je naš kapetan Hrvoje Michl zapovijedao brodom, a bilo je i još naših pomoraca te je i brodski doktor bio naš doktor-anesteziolog iz Opće bolnice Dubrovnik, dr. Mladen Kuzmić.

Ovakvi brodovi kasino - kockarnice su bili poznati po Americi, a i po Dalekom istoku gdje bi više puta dnevno isplovljavali na izlete, a trebali su radi kocke isploviti na više od 12 nautičkih milja te

bi se u međunarodnim vodama bezbrižno zabavljali s igrama na sreću. Na koncu ipak svemu dođe kraj, pa je tako i nekadašnji ILMATAR u studenom 2011. prodan kompaniji Imperial Ships LLC sa sjedištem u La Pazu - Boliviji, koja je ubrzo objavila da je brod prodan u rezalište. Konačno u veljači 2015. je započelo rezanje u Santo Domingu u Dominikanskoj Republici, a krajem godine više nije ostalo nikakvog traga o njegovom postojanju.

Palm Beach Princess kao brod kockarnica – casino

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

Humanitarni prilozi DJEČJI DOM MASLINA - Obitelj Ane Rajić, u spomen na susjeda Miha Marića, umjesto cvijeća prilaže 200,00 kn; - Kazališna družina Kolarin uz potporu KMD, prihod od prodaje ulaznica na humanitarnu predstavu KARAOKE SHOW u izvedbi KD Kolarin u sklopu proslave Feste Sv. Vlaha i Dana grada Dubrovnika u iznosu od 3.000,00 kn darovali su domu Maslina.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook. com

UDRUGA DVA SKALINA Umjesto cvijeća za pok. Stanu Skaramuca, 200 kuna prilaže Luka Skaramuca; U spomen na dragog p rijatelja, Joška Radicu, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Ane Jurica; Umjesto vijenca za pok. Joška Radicu, 350 kuna prilaže UDRUGA DAKSA 1944/45; Umjesto cvijeća za pok. Iva Obradovića, 300 kuna prilaže Branka Bašić; U spomen na pok. Anku Radica 300 kuna prilaže obitelj Dubravka Meda.

Dražen Petrović donacija 200 kuna; Dalibor Džono donacija 200 kuna; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA-TEHNIČARA donacija 300 kuna.

Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 DOMUS CHRISTI U spomen na dragog nam gospara Joška Radicu, obitelj Mirje Šljuka prilaže 300,00 kn umjesto cvijeća Ovim putem želimo izraziti neizmjernu tugu zbog odlaska našeg voljenog susjeda Vicka Laza, u znak sjećanja na našeg izrazito bliskog prijatelja, Davor Gjivoje, Jr., Larisa, Vedran & Elle doniraju $ 100,00 U spomen na rodicu Nadu Trče umjesto cvijeća, obitelji Iva i Antonia Lučića prilažu 400,00 kn Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu

42

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

POKRENUTA ISTRAGA PROTIV STANKA MANENICE

PREDSJEDNIKA PREDSJEDNIKA PK PK JUG JUG sumnjiče da je oštetio klub za više od milijun kuna „BUDUĆI DA JE okrivljenik i osoba koja stvarno vodi poslovanje triju trgovačkih društava iz Dubrovnika, a koji su zbog kaznenih djela za koja postoji osnovana sumnja da ih je počinio okrivljenik stekli znatnu nepripadnu imovinsku korist, postoji osnovana sumnja i da su ta tri trgovačka društva kaznenopravno odgovorna zbog kaznenih djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave,“ stoji u priopćenju DORH-a PORTAL OKO

Ž

upanijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 26. svibnja donijelo rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (57) zbog osnovane sumnje da je počinio više kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju u stjecaju s kaznenim djelima krivotvorenja službene ili poslovne isprave. Neslužbeno se doznaje kako se radi

Stanko Manenica

o predsjedniku Plivačkog kluba Jug Stanku Manenici. „Budući da je okrivljenik i osoba koja stvarno vodi poslovanje triju trgovačkih društava iz Dubrovnika, a koji su zbog kaznenih djela za koja postoji osnovana sumnja da ih je počinio okrivljenik stekli znatnu nepripadnu imovinsku korist, postoji osnovana sumnja i da su ta tri trgovačka društva kaznenopravno odgovorna zbog kaznenih djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave.

Postoji osnovana sumnja da okrivljeni 57-godišnjak u Dubrovniku, od početka 2012. do kraja rujna 2019. godine, kao predsjednik jednog kluba te kao osoba koja stvarno vodi poslovanje triju trgovačkih društava; u cilju da na štetu kluba sebi, drugima i naznače-

nim pravnim osobama pribavi protupravnu imovinsku korist; suprotno odredbama Zakona o udrugama, nije raspolagao imovinom tog kluba za ostvarivanje ciljeva i obavljanja djelatnosti. Nakon što je klub dao pozajmice tim trima trgovačkim društvima, okrivljenik je, osnovano se sumnja, u ime tih trgovačkih društava ispostavljao neistinite račune klubu za usluge koje se nisu obavile na temelju čega je ishodio prijeboj međusobnih potraživanja čime je oštetio klub za 313.000,00 kuna.

Osnovano se sumnja i da je pored toga, u ime tih trgovačkih društava, ispostavljao račune za razne usluge izvršene klubu iako te usluge nisu izvršene, pa je klub neosnovano platio te račune oštetivši time klub za 48.100,00 kuna.

Koristeći se ovlastima raspolaganja novcem kluba, osnovano se sumnja da je za sebe uzeo i zadržao dio novca uplaćenog na žiro-račun kluba te u gotovini na ime članarina i drugih uplata čime je oštetio klub za 737.978,00 kuna.

Osnovano se sumnja i da je od nekih hotelskih kuća u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu pribavio hotelske račune na ime hotelskog smještaja za potrebe kluba iako se nisu koristile hotelske usluge, pa je tako klub na ime neosnovanih računa njemu isplatio 73.066,53 kune.

Osnovano se sumnja i da je okrivljeni 57-godišnjak pisao neistinite putne naloge na temelju kojih je sebi i drugima neosnovano pribavio 132.069,00 kuna na štetu kluba,” objavljeno je na stranicama DORH-a.

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

43

TEŠKA NESREĆA NA BATAHOVINI

SMRTNO SMRTNO STRADAO STRADAO motociklist V.M.

Protiv vozača koji je nepropisnim uključivanjem skrivio nesreću policija podnosi kaznenu prijavu

T

eška nesreća sa smrtnim ishodom dogodila se u ponedjeljak na Batahovini u kojoj je smrtno stradao 39-godišnji motociklist. Radi se V.M. iz Dubrovnika. „Prometna nesreća dogodila se oko 17,30 kada se 28-godišnji vozač osob-

nog vozila dubrovačkih registarskih oznaka uključivao u promet s parkirališnog prostora na D-420 pri čemu je oduzeo prednost motociklu dubrovačkih registarskih oznaka kojim se, također iz pravca Mokošice u smjeru Dubrovnika, kretao 39-godišnjak koji je uslijed udara i pada s motocikla teže ozlijeđen te je pre-

vezen u dubrovačku bolnicu gdje je od posljedica prometne nesreće, na žalost, preminuo.

Zbog potreba očevida kojim je rukovodio općinski državni odvjetnik, promet na ovom dijelu ceste bio je u potpunosti obustavljen do 20,30 sati.

Protiv vozača koji je nepropisnim uključivanjem skri-

vio nesreću policija podnosi kaznenu prijavu.

Koristimo priliku još jednom skrenuti pozornost vozačima na važnost odgovorne vožnje i pridržavanje prometnih propisa jer na taj način ne štitimo samo svoj život već i živote ostalih sudionika u prometu,” izvijestili su iz policije o ovoj nesreći.

Bogata Sunset à la carte ponuda i marende za 40 kn dostava

020 642 700 Šetalište kralja Zvonimira 17

doručak 20 kn

hamburger 30 kn

pancerota 25 kn

sendvič od piletine 30 kn

prikle 15 kn

Pizza

svaki tjedan nova akcija

10 kn

Brownie kolač i kava od 08 do 10 sati

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

MATI^NI TEATAR GLUMCA SA SLIKE

GLUMAC SA SLIKE

GLUMAC [TRLJI]

KARIKATURIST VOLJEVICA

SKUPINA PTICA U LETU

SJEVER

KIRIBATI

GRA\EVINSKI MATERIJAL ZA CESTE

LO[I, ZLI

LAGAN

FILM GLUMCA SA SLIKE

MALA SUPROTNI RIMSKI: 5 TISKARSKA VEZNIK SLOVA

VRSTA PISALJKE MANJI OTOK U RIJECI

IZGRED

ULI[TE

HRVATSKA PLESA^ICA OMERZO

JEDNO ZVIJE@\E

STARA @IDOVSKA SEKTA, ZELOTI

^IMBENICI OTPADAK OD SIJENA

SVETA (gr~.)

KOMPANJON

[ARENE PAPIGE

SUDIONICI

POST SCRIPTUM

PREDSTAVA GLUMCA SA SLIKE

PREDSTAVA GLUMCA SA SLIKE

RIJEKA U SIBIRU DUGA 4400 KM

VOLUMEN GRADSKA ^ETVRT

IRIDIJ

REDNI BROJ, KOJE JE IZA 99.

PRIPADNIK ILEGALE

OBRAMBENO ORU\E

ANCONA

MLADO OD GOVEDA

REPUBLIKA

GRAFI^KI RADNIK, JETKA^

^UVENI FRANCUSKI MODNI ^ASOPIS

PORTUGAL ALPINIST ISTA SLOVA

GIBRALTAR METAR

VRSTA STAROG GLAZBALA

DVOJINA U GRAMATICI

KIPARICA, DORA STARI GRAD U ARMENIJI

JEZIK U SUDANU

RASPOLO@ENI ZA RAD

FILMSKA ULOGA

3. I 1.

SAMOGLASNIK

URUGVAJ

REDAKTOR ODJEVNI PREDMET, SAKO, JAKNA

KNJI@EVNIK CANKAR

SLIKA GOLOG TIJELA

JEDNO OD OSJETA VRSTA CVIJETA, TULIPAN

PRIKUPLJA^I PRETPLATE ZIMSKA OBORINA POND

GRAD U SLOVENIJI

DJELA PROTIV ZAKONA

INDUSTR. TRAINING INTERNAT.

NE (tur.)

O^EV OTAC

OLIMPIJSKI SPORT

RIJEKA U AFRICI

13. I 10.

SLOVO ABECEDE

MILANO IZDVOJITI OD DRU[TVA ELEKTON

NO@I]I ZA BRIJANJE

DUBROVA^KI DNEVNIK

MORSKA RIBA (umanj.)

STANOVNIK ZAGORJA

NAROD

1. I 4.

SLOVO ABECEDE

DUBROVA^KI DNEVNIK

MINERAL INICIJALI BOD U NOGOME- ZA IZRADU BEJZBOLU ODJE]E TA[A IBRA- VATROFILM RITE HIMOVI]A GASACA HAYWORTH

SNA@NO UZBU\ENJE, AFEKCIJA

IMUNOLOG, DRAGO

RJE[ENJE - kemijska olovka, adica, ispad, ul, ziloti, faktori, aja, ortak, are, Lena, Mali princ, Ir, kvart, stoto, {tit, AN, P, tele, R, pp, ecer, Elle, m, GI, dual, Aka, orni, rola, U, ia, Ivan, run, nacija, Zagorac, a~, akviziteri, delikti, Bled, p, rvanje, djed, Nil, `ileti, osamiti, i}a, afekt, Iki}.

46

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll Prodajem brodsku kopču. ZF

AUTO/MOTO

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038

ll Prodajem Mazdu 3, 1.6 16v .

2006 godina. Registriran do 09/2020.

270000 km. Cijena 20000 kuna.

Mob:0996697403 ______________________________________ ll Prodaje se Gillera Runner motor.

1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB:098285038 ______________________________________ ll Prodaje se auto Alfa Romeo 147 1,9 JTD,85kW,redovno servisiran,dobro očuvan,kožni sicevi,2003 godište,trenutno neregistriran.Cijena 1200eura.

Mob:098 589 216 __________________________________ ll Prodajem Škodu Octaviu combi 2013 godina. Odlična. Mob:098618999 __________________________________ ll Mercedes A classa AMG SPORT. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. Mob:098618999 __________________________________ ll Prodaje se Audi TT 3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin. 290000 km.

Registriran do 06/2021.Sve informacije na 0981772088 __________________________________ ll Prodaje se Mercedes-Benz C250d,2016 godina. 80000km na satu.

Rijetka serija sa volanom u kombinaciji drvo-orah i koža. Panoramski krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga 150KW. Mjenjač automatski,7 stupnjeva. Nove zimske gume i set ljetnih. MOB:0994341242 __________________________________ ll Audi A4 Cabrio 1.8T 114,00 TKM 2005 Godina Sport Pkt Koza Klima Cd Alu felge grijanje sjedala!! 3 Kljuca! Servisiran i očuvan. Auto Iz Hrvatske. Nije uvoz. MOB 095 524 1000 __________________________________ ll Touran1.6 tdi,2016,110ks,registriran do12/2021,145000km,sa puno dodatne opreme sve informacije na Mob:098/804-829 __________________________________ ll Prodajem Opel Astru karavan 1.6 16V Godina proizvodnje 2011. Prešao 195000 km uz komplet zimskih guma.

Cijena 33000 kn. Mob: 098573109 __________________________________ ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022.

Servisiran redovito. Cijena 12000 kn.

Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672 __________________________________ ll Prodajem Beverly 250. Cijena 9500 kuna. Mob: 098856100 ___________________________________

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

ZA POZNATE KUPCE TRAŽIMO DVOSOBNI STAN NA PODRUÈJU LAPADA (BALKON OBAVEZAN) / GRAÐEVINSKU PARCELU UZ MORE NA PELJEŠCU URED DUBROVNIK - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 098 676 009

www.angelusnekretnine.hr IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem apartman od 1.06. na

duže vrijeme za 1-2 muške osobe..

Kontakt: 020 19574

ll Iznajmljujem apartman u Lapa-

du kod sv. Mihajla za dvije zaposlene djevojke ili studentice. Kontakt: 098 923 1116, 020 437 588. ll Iznajmljujem apartman od 1.6.

na području grada na duže vrijeme za jednu ili dvije muške zaposlene osobe.

Kontakt: 020 419 574

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor

Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378.

Prodajem barku kvarner plastike 4.60metara. Zimska i ljetna tenda, vesla,trajler.Motor Tohatsu 9.8 četverotaktni. Solarni panel.

Led svijetlo u moru. Cijena 30000 kuna.

Mob:098285038 Prodajem vanbrodski motor Honda 2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.MOB:098285038 Prodajem vanbrodski motor Tohatsu 8hp četverotaktni duga osovina.

Mob:098525207

ll Prodajem vanbrodoski motor Yama-

ha 4hp četverotaktni.Mob:098200339

PRODAJA NEKRETNINE ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici,

60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

ll Prodaju se na Šipanu ( Suđurađ ) dvije

devastirane građevine iza dvorca ( Đardin ). povrsine zemljista 325 m2. Cijena 45000 eura.Mob:098 244 799 ll Korčula, Žrnovo - prilika za ulaganje.

Stara kamena kuća i četiri kamene kućice za adaptaciju ukupne površine 270 m2.

Cijena: 120.000,00 €. Angelus nekretnine, Vukovarska 17. Mob: 098 676 009 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije

sobe+DB, 137.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,dvije

sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješ-

ten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PRODAJA RAZNO ll Prodajem vršu. Cijena 500 kuna.

Mob:098285038

ll Prirodni domaći med od bora pro-

dajem. Mob:0916143946

ll Prodajem drveni stol ( puno drvo ) na

razvlačenje I 6 stolica. Mob: 0917941237 ( viber ) ll Prodajem Skip Hop – didaktički centar. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građe-

vinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 sobe+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 85 M2,tri sobe + DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Mob 0919374727. ( viber ) ll Med prirodni šumski od bora

prodajem mob 0919374727

ll Prodaje se veliko originalno djelo

poznatog hrvatskog slikara Ivana Generalića. Crtež pripada tematici pod imenom: Blagdan-sajam, a predstavlja slikarovu studiju u tehnici ugljena. Radi se o starom crtežu iz 1965. god. i na slici se nalazi autoportret i posveta, te signirana godina (1965).

Slika predstavlja rijedak muzejski primjerak, obzirom na starost od 50-ak godina. lika je u besprijekornom stanju bez oštećenja!

Dimenzije: 68 cm x 128 cm. Cijena: 6900 kuna. Kontakt: 098 901 0253. ll Prodaje se Umjetnička slika, Seriografija

E.A. raritetno djelo iz 1980 godine. VASILIJE JORDAN- Seriografija pod imenom " Kartolina " , Razglednica iz 1980 godine.

Radi se o rijetkoj i rasprodanoj ediciji staroj 40 godina. Na slici se nalazi potpis umjetnika kao i žig. Na slici je posveta umjetnika .

Dimenzije: 60 cm x 70 cm. Tehnika: E.A. Seriografija. Cijena: 2450 kuna. Kontakt: 098 901 0253. ll Antikni Grundigov radio RTV 350 sa

Zvučnicima iz 1967 godine prodajem.

Radio i pripadajući Zvučnici nalaze se u besprijekornom stanju. CIJENA: 1200 kuna.

Kontakt::: 098 901 0253. ll Prodajem dvije stare ručno klesane

kamenice od ulja (žare). Dim 60×60 cm.

Cijena za obadvije 4000 eura,nije fiksno.

099 691 6245

47

USLUGE RAZNO Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakasti zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. __________________________________ llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 __________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini...

Mob: 091 7285208 __________________________________ ll Uređujem vrtove, đardine, okucnice kosnja trave i slično. Mob 0916143946 ______________________________________ ll

DEŽURNA LJEKARNA „KOD ZVONIKA” od 31.5. do 6.6.2021. „GRUŽ” od 7.6. do 13.6.2021.

PREMINULI IVO OBRADOVIĆ (1948) BORIKA BEGENEŠIĆ (1940) ŠEMSUDIN HASANBEGOVIĆ (1954) ANKA RADICA (1930) MARIO DOBUD (1953) MARE GLUMAC (1936) PETAR TODOROVIĆ (1935) LUCE KORDIĆ (1933) BOŽENA VUKOVIĆ (1956) MIROSLAVA DAMIĆ (1942) PAVO MOJAŠ (1934) SULEJMAN BRKOVIĆ (1926) ANTUN IVANKOVIĆ (1927) MIKE IVANOSKI (1948)

48

petkom

• BROJ 52 • 4. lipnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

ŠČIĆ PONOSNO POKAZUJE TRUDNIČKI TRBU

UDALA SE Prelijepa Dubrovkinja, ne prestaje oduševljavati fotografijama s vjenčanja SVADBENO SE SLAVLJE održalo u užem krugu obitelji i prijatelja na teraci Revelina, u strogoj tajnosti

DRUŠTVENE MREŽE

L

ijepa pravnica Adriana Đurđević udala se za svog dugogodišnjeg partnera, nogometaša Duju Ćaletu Cara. Svadbeno se slavlje održalo u užem krugu obitelji i prijatelja na teraci Revelina, u strogoj tajnosti. Nakon toga javnost ne prestaje oduševljavati fotografijama s vjenčanja na kojima ponosno pokazuje trudnički trbuh i pozira u dugoj, elegantnoj vjenčanici sa svojim odabranikom.

Presretna Adriana je početkom ožujka objavila vijest o zarukama na Instagramu na kojem je tada pozirala sa zaručničkim prstenom.

Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi’, riječi su kojima je Dubrovkinja putem svog Instagram profila otkrila kako su se zaručili, pozirajući

s prstenom. ‚Ljubav nikad ne prestaje. Zauvijek ćeš biti moje ‚uvijek’’, dodala je tada Adriana. Ubrzo su Adriana i Duje potvrdili kako očekuju prino-

vu i kako će postati roditelji.

Novopečenom bračnom paru Dubrovački dnevnik od srca čestita i želi puno sreće u daljnjem zajedničkom životu.

Autor: Marijan Lujo