Dubrovački dnevnik petkom br. 49

petkom

20. OBLJETNICA SPORTSKE DRAME Kako je Jug od kante za napucavanje postao institucija!

SPORT

Godina 2, broj 49, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

STIŽU AVIONI IZ SAD-A Od Dubrovnika do ‚Velike jabuke’ za nešto manje od pet tisuća kuna

MATO FRANKOVIĆ: Vlast nije ništa drugo nego služenje građanima, jedino tako se Gradom dobro gospodari i uspješno upravlja’

AKTUALNO

AKTUALNO INTERVJU

KAD ONI ZAŠUTE, TI RECI SVOJE!

IZAĐI IZBORI SE!

INTERVJU

Damir Spehar/PIXSELL

Petak, 14. svibnja

O BESPLATN

IZBORNE KAMPANJE ll Tko je ušminkavao

lik i djelo dubrovačkih političara, a tko je bio sam svoj majstor

ll Izborne kampanje diljem svijeta postale su sve sličnije – informativne, inovativne pa i zabavne

Stranica 14

KARLO GJURAŠIĆ: ll Ne zanimaju me

ingropani interesi, a gdje god da sam radio, jednim okom sam uvijek gledao na Grad

Stranica 22

PAŠALIĆ VS. GRAD ll Može li uopće san Dubrovčana o Lapadskoj obali zaustaviti vlasnik Marine?

Stranica 6

2

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

www.dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ DUSKO JARAMAZ/PIXSELL

Umijeće mogućeg i umjetnost nemogućeg

O

vogodišnji Festival demokracije došao je do svoje finalne večeri. Ona je uvijek mjesto za nečiji posljednji, ali možda i prvi ples. Nekima možda neće više biti ni do pjesme, ni do plesa.

U ovakvom vremenu u kojem su festivali uglavnom otkazani, i ovaj od demokracije ne zvuči tako loše. Neka se nešto događa. Nakon više od godinu dana pandemije sama pomisao na festival, ali i pjesmu i ples, nosi neke potpuno druge konotacije. Masovna cijepljenja su u tijeku, možemo li se usuditi gledati prema kraju tunela i nadati se kako će se tamo konačno pojaviti svjetlo?

Hoćemo li već ovoga ljeta uživati u festivalima? Hoćemo li konačno bezbrižno pjevati i plesati bez straha da ćemo time ugroziti vlastiti ili tuđi život? Raspjevani i rasplesani u posljednjem tjednu festiva-

la demokracije, odnosno političke kampanje za lokalne izbore, bili su Srđevci.

Uz Milu Kekina, s instrumentima i bendom, brodom su obilazili Županiju, Cavtat, Mline i Grad. U moru istih metoda i poruka, ovaj rasplesani i raspjevani brod bio je pravo osvježenje. ueli, grupna sučeljavanja, intervjui i presice bili su učestaliji nego ikada toliko da je izborna šutnja već odavno zvučala kao nužna pauza ovog festivala. Vidi se da je korona i da nitko ništa ne radi. Po stožerima odavno nije bilo toliko ljudi. Svi su pomalo nervozni i okupljeni oko svojih ideja. Uzavrelo je i na društvenim mrežama. I to je odlično. Što je više ljudi uključeno u taj proces, to je legitimitet izbora veći. ‚’Neću politiku u svoju butigu’’ priča je koja je toliko ukorijenjena u tkivo našeg društva. Nas-

D

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

lijeđe je to sustava u kojem je politika uvijek bila ‚’teror odozgo’’, a ljudi desetljećima dresirani da trpe. A trebalo bi biti potpuno suprotno. Da ta politika cijelo vrijeme radi uz ‚’teror odozdo’’ onih koji to sve na kraju i plaćaju i radi kojih bi oni gore i trebali raditi baš sve što rade i donositi sve odluke. Ali, to ne može preko noći i treba priznati kako barem u Dubrovniku, pa i u Županiji, to i nije uopće loše. ijeni tu uglavnom više ne mogu tako dobro proći. Raditi se mora.

Ipak, u nekim je općinama nažalost i dalje katastrofalno stanje, kao da im u 21. stoljeću još uvijek nitko nije rekao kako smo prešli na demokratsko uređenje društva. Izbori su tek formalnost za dati glas vladajućoj partiji, baš kao nekad. Neki načelnici tu redovno, od izbora do izbora, ne rade ništa, osim što pred izbore urede kakav dječji park. Ali, u većini mjesta to više nije tako. Raditi se mora.

Dubrovniku se raspravlja o konkretnim projektima, rezultatima, strategijama za budućnost. Kandidati se sučeljavaju u napravljenom, ali i u vizijama Dubrovnika budućnosti. Tu više nije dovoljno, kao nekada, pričati bajke i tiskati knjige lijepih želja, nego je potrebno konkretno reći i od kojih sredstava i kako se bilo koji projekt planira realizirati. Inače je to sve jedna najobičnija bajka i umjetnost nemogućeg. ak i uz ovako aktivne političke kampanje, kakva se sada vodi u Dubrovniku, uz brojne kandidate, liste i jako puno oko njih okupljenih građana koji rade u kampanji, pomažu, lobiraju, bit će zanimljivo vidjeti kakva će biti izlaznost. Ona je do sada tradicionalno bila prosječna. Uvijek postoji ta jedna polovica ljudi koja ne bi politiku u svoju butigu. Nikako da shvate da baš tako toj istoj politici koju ne žele upravo širom otvaraju svoja vrata i puštaju je u butigu da radi što god je volja. Zato tu jednu nedjelju u svibnju treba poći na biralište i zaokružiti onog kandidata koji se čini kao najbolji izbor od onih koji se nude, i onu listu na kojoj su najbolji ljudi za donošenje odluka u Vijeću.

Izbor nije loš. Što se Dubrovnika tiče,

3

L

U Č

Franković, u obrani svoje pozicije i kao izgledni kandidat drugog kruga u kampanji je predstavljao građanima napravljeno i planove za budućnost. Ostali kandidati prvog kruga kao da su se nadmetali više međusobno, nego s njim. Najviše su iskre frcale na relaciji Đuro Capor, Andro Vlahušić, Željko Raguž i Pero Vićan. Ivan Tropan kao debitant ovogodišnjeg festivala i Maro Kristić kao već dobro poznati kandidat nisu ulazili u sukobe, kao ni kandidatkinja Ivana Končevski. svi oni imaju šanse za ući u drugi krug do kojega će voditi mali postotak razlike, možda tek i pokoji glas.

Možda baš od onih koji ne bi politiku u svoju butigu. Birači nisu ni svjesni kolika je na njima tog dana zapravo odgovornost i koliko su važni. Onaj tko ne izlazi na izbore nema pravo govoriti one

I

floskuletine kako su svi isti i kako se nema kome dati glas. To nije i ne može biti istina. Ima! Pa čak i onima umjetnicima nemogućeg koji bi gradili stadione, kongresne, sportske i ine dvorane bez ikakvog plana kako, gdje i s kojim parama. Ili onima koji bi povećavali sredstva kulturi, ma i sportu, naravno i umirovljenicima, poduzetnicima i djeci, kome god treba, ali bez ijedne ideje gdje bi to i zaradili.

Onima što bi mijenjali GUP, a ne znaju ni dokle seže, ni što je tu problem. Onima koji bi čuvali prirodu, ali ih ne zanima gdje ćemo sa smećem. Nije važno, nešto će i naučiti, oni koji ne znaju, a ima tu i onih koji znaju poprilično. Politika je uvijek umijeće mogućeg u datom trenutku.

A u ovom trenutku moguće je sve, a presudan može biti svaki glas. Politika će svakako ući u butigu, ali ti odlučuješ koja i možda baš tvoj glas presudi.

4

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno Vijesti

STIŽU AVIONI IZ SAD-A

OD DUBROVNIKA do ‚Vel za nešto manje od pet ti OVE SU SEZONE letove na relaciji Dubrovnik-New York odnosno Dubrovnik-New Jersey najavile kompanije Delta Air Lines i United Airlines

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ DELTA AIR LINES

G

osti iz SAD-a prije pandemije zauzimali su drugo mjesto najbrojnijih gostiju u Dubrovniku, nakon posjetitelja iz Velike Britanije.

Veliku igru tu je odigrala i serija ‚Game of Thrones’ snimana u Dubrovniku, ali i promocija Grada na ciljanim tržištima, među kojima je svakako bio i SAD. Zbog velikog interesa američkih gostiju za Dubrovnikom, u turistički rekordnoj 2019. godini uspostavljen je let na relaciji Philade-

lphia-Dubrovnik, i to flotom najvećeg svjetskog prijevoznika American Airlinesa. No, pandemija koronavirusa je pomrsila planove pa je let naredne godine ukinut. Ipak, ove su sezone letove na relaciji Dubrovnik-New York odnosno Dubrovnik-New Jersey najavile kompanije Delta Air Lines i United Airlines.

AMERIKANCI STIŽU 4. SRPNJA Američki zračni prijevoznik Delta Air Lines uvodi izravnu liniju New York-Dubrovnik od 3. srpnja, a ona bi trebala prometovati četiri puta tjed-

no između njujorške zračne luke John F. Kennedy i Zračne luke Dubrovnik. Iz Dubrovnika će avioni prema New Yorku letjeti srijedom, petkom, subotom i nedjeljom na uru popodne po hrvatskom, a u zračnu luku JFK stizati u 5:15 sati po njujorškom vremenu. Također, avioni iz SAD-a prema Dubrovniku će polaziti u 19:30 utorkom, četvrtkom, petkom i subotom po njujorškom te stizati sljedećeg dana u 10:45 sati po hrvatskom vremenu.

Vrijedi spomenuti kako će prema Hrvatskoj letjeti Deltini zrakoplovi tipa Boeing 767-300 s 226 sjedećih mjesta.

Tako će prvi avion Deltine flote iz New Yorka prema Dubrovniku poletjeti 3. srpnja u 19:30, a sle-

...

„ZBOG OVIH LETOVA HRVATSKA MOŽE OČEKIVATI VEĆI BROJ AMERIKANACA“ Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ističe da su to sjajne vijesti za Hrvatsku i njezin turizam. „Uvođenjem nove aviolinije Delta Air Linesa Hrvatska postaje povezanija s tržištem SAD-a, a tim letovima ćemo u ovoj sezoni ugostiti i znatno veći broj Amerikanaca, što je posebice važno za južne hrvatske destinacije koje su na američkom tržištu iznimno popularne”, naglasio je Staničić.

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

like jabuke’ isuća kuna tjeti u Zračnu luku Dubrovnik sljedećeg dana u 10:45. Cijena povratne karte u ekonomskoj klasi u ovom trenutku iznosi 1695 američkih dolara za taj datum, dakle oko 10,5 tisuća kuna. Inače se cijene povratne karte kreću oko 800 dolara što je oko 4900 kuna.

Podsjetimo, Delta Air Lines jedna je od najvećih i najuspješnijih svjetskih zrakoplovnih kompanija, čije je sjedište u Atlanti, a prije pandemije koronavirusa svake su godine prevozili oko 200 milijuna putnika na više od 300 destinacija u 50 zemalja.

PRVI AVION UNITED AIRLINESA U ČILIPIMA VIŠE OD 24 SATA Uz Delta Air Lines, letove iz New Yorka, točnije New Jerseya iz zračne luke Newark pre-

ma Dubrovniku i obratno planira i svjetski zrakoplovni prijevoznik United Airlines, inače član udruženja Star Alliance. Prvi let trebao bi iz SAD-a prema Du-

brovniku krenuti 8. srpnja, a sezonska linija bi trebala prometovati do 3. listopada. Prvi odlazak iz Dubrovnika planiran je za 10. srpnja, što znači kako će se avion United Airlinesa u Zračnoj luci Dubrovnik zadržati više od 24 sata.

Također, prvi avion iz New Yorka će krenuti u 19:20, a stići u Zračnu luku Dubrovnik u 10:15 sljedećeg dana. Avioni iz Dubrovnika bi trebali polijetati u podne i kvarat, a u SAD slijetati u 16:25 sati po njujorškom vremenu.

Cijena povratne karte na spomenutoj liniji iznosi oko 4 500 kuna, a za 38 letova u prodaji je preko 16 tisuća sjedala.

POSTOJI VELIKI INTERES „Zračnoj luci Dubrovnik je veliko zadovoljstvo što će američki prijevoznici United Airlinesa i Delta Air Linesa ovo ljeto početi prometovati na ruti između New Yorka i Dubrovnika. Nakon prošle godine i otkaza operacija od American Airlinesa, teško je bilo očekivati ponovni početak interkontinentalnih letova prije 2022. ili 2023. Ali smo ipak prepoznati kao poželjno odredište,“ izjavio je za Dubrovački dnevnik Maro Lukšić, službenik Zračne luke Dubrovnik zadužen za veze s poslovnim partnerima.

...

„A NEKI SU NAS PITALI ZAŠTO SE REKLAMIRAMO NA AMERIČKOM TRŽIŠTU!’

Franković daje izjavu za ABC News „Posljednjih godinu dana intenzivno radimo na jačanju američkog tržišta. Često smo doživljavali napade zbog reklamiranja na navedenom tržištu te su se postavljala pitanja zašto se reklamiramo na tržištu s kojim nemamo direktnu povezanost,“ riječi su kojima je uvođenje linija na relaciji Dubrovnik-SAD prokomentirao gradonačelnik Mato Franković dodavši kako su brojni američki mediji izvještavali o Dubrovniku. „U posljednjih godinu

Detalji oko novougovorenih letova zasad su tajni, no čini se kako vlada veliki interes Amerikanaca za posjet Dubrovniku. „Početak operacija dva prijevoznika na ruti između SAD-a i RH pokazuje koliko je velik interes u SAD-u za naše tržište i nadamo se da će ova godi-

dana dao sam intervjue za brojne američke vodeće medije od kojih izdvajam ABC news, CBS, Sky news, CNN, suradnja s dobitnikom Emmy nagrade Peterom Greenbergom poznatim travel detektivom- a, sve to samo je produbilo vidljivost Dubrovnika na američkom tržištu. Sada, nakon što je dolazak u naš grad prije samo 20 dana potvrdio United Airlines s linijom od srpnja do listopada, dolazi nam i potvrda linije Delta Airlines,“ Frankovićeva je reakcija.

na biti samo početak duge suradnje između američkih prijevoznika i Zračne luke Dubrovnik,“ izjavio je Lukšić. Svakako, uz dovođenje gostiju iz Amerike, i za Hrvate je ovo najjednostavniji način za doći do ‚Velike jabuke’ i uživati u svim čarima najvećeg, živopisnog grada SAD-a.

5

6

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

PRIVREMENO ZAUSTAVLJENI RADOVI

BOŽIDAR MEMED o radovima na L ne može zbog marine zaustavljat GRAD DUBROVNIK pronašao je rješenje za nastavak gradnje Lapadske obale nakon što je Upravni sud u Splitu donio odluku o privremenoj mjeri zabrane izvođenja radova AIDA ČAKIĆ AIDA ČAKIĆ

Grad Dubrovnik do ovog trenutka još uvijek nije dobio službeno rješenje o privremenoj obustavi radova s Upravnog suda u Splitu, a na zahtjev tvrtke Laguna trade, inače koncesionara marine na Lapadskoj obali koji želi postati stranka u postupku. Tvrtka je inače podnijela dvije tužbe nadležnom sudu u Splitu i prijedlog za određivanjem privremene mjere za zabranu izvođenja radova. Franković smatra kako je Lapadska obala projekt visokog intere-

Franjo Pašalić

sa koji je financiran sredstvima Europske unije zbog čega je najavio odštetni zahtjev prema tvrtki Laguna trade, ako bi ovo rješenje postalo izvršno za Grad. ‚ČUVAT ĆEMO JAVNI INTERES, RADOVI IDU DALJE’ - Ovdje se radi o 70 milijuna kuna europskih i nacionalnih sredstava te jasnoj i mjerljivoj šteti za proračun Grada Dubrovnika. Želim poručiti svim našim sugrađanima, a posebno stanovnicima Lapadske obale da smo od prvog dana mandata znali čuvati i očuvati javni inte-

res i ne postoji nijedna sila koja će nas zaustaviti u tome da izgradimo Lapadsku obalu - poručio je Franković koji se ubrzo sastao s predstavnicima izvođača radova tvrtkom Texo Molior te najavio kako rekonstrukcija obale ide dalje. Naime, kada stigne rješenje za obustavu gradnje, ono se odnosi na faze III. i IV., a ne na fazu II. Sukladno tomu, izvođač će se prebaciti na fazu II. i probijanje pilota za što će trebati dva i pol mjeseca kada se očekuje i reakcija Visokog upravnog suda što će prema procjeni gradonačelnika biti pozitivno za Grad.

Franković je otkrio kako su ga navodno kontaktirali Pašalićevi posrednici.

- Grad neće trgovati, nismo trgovci bili nikada, niti ćemo biti, mi nismo stranka koja bi se trebala dogovarati. Pašalić traži da parkinzi na Lapadskoj obali budu namijenjeni njemu, mi na to ne možemo i nećemo pristati, jer su oni namijenjeni građanima, a ne privatnim investitorima kazao je gradonačelnik Franković. Što se planira po pitanju parkinga te je li doista imao nerealne zahtjeve budući da taj dio zemljišta uopće ne pripada tvrtki Laguna Trade, pitali smo Franja Pašalića.

PAŠALIĆ BEZ KOMENTARA - Uopće ne želim sudjelovati u izbornoj kampanji, a poslije toga će sve

...

Projekt rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale obuhvaćen je s dvije građevinske dozvole.

Jedna se odnosi na II. fazu, a druga na III. i IV. fazu radova.

Druga faza se odnosi na dio od raskrižja Batala do Ekonomskog fakulteta te se u toj fazi radovi izvode kao i dosad prema građevinskoj dozvoli. Treća faza se odnosi na dio od Ekonomskog fakulteta do Hotela Lapad gdje i prestaje širenje Lapadske obale u more. Četvrta faza je od Hotela Lapad do benzinske postaje Ina, odnosno raskrižja ispred. U četvrtoj fazi novoprojektirani obalni zid ostaje na mjestu postojećeg.

biti jasno. Ne želim davati drugoj strani prostora da sama sebe glorificira. Također ne želim odgovarati na nešto što je u potpunosti neistinito. Sve smo prepustili državnim institucijama i bit će, kako će biti - poručio je Franjo Pašalić.

Inače, Franković je u jednom od svojih istupa spomenuo kako Grad Dubrovnik nikad nije tražio utvrđenje ispravnosti građevinske dozvole

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Lapadskoj obali: Pašalić ti napredak grada za Marinu Frapu. Podsjetimo, natječaj za projekt ukupne vrijednosti 13 milijuna eura raspisan je u 2012. godini. Nakon što je objavljeno kako je Pašalićeva ponuda izabrana kao najbolja, druga dva ponuđača, Atlantska plovidba i Luka Dubrovnik digli su upravne tužbe tvrdeći kako je tu riječ i o kriminalnim radnjama jer se Pašalićeva ponuda kosila s odredbama natječaja.

- Nismo pokrenuli niti jedan postupak za to i nismo ništa poduzeli, a znamo jako dobro da je građevinska dozvola izdata protivno UPU Gruški akvatorij i to je izdalo ministarstvo graditeljstva, a inače većinu toga ministarstvo prepusti gradu na odlučivanje i upravnom odjelu. Mi nismo postavili pitanja zašto je to tako. Jedino znamo da je suprotno statutu i ovlastima gradonačelnika, gospodin Vlahušić izdao dozvole i dao dokumente u kojima dozvoljava da Pašalić koristi dio javnog dobra za potrebe marine. To je bila zlouporaba položaja ovlasti gradonačelnika - istaknuo je Franković.

Pravna bitka za dodjelu koncesije za gradnju marine u Gružu riješena je 2018. godine, a tada je tu borbu godinama vodio bivši predsjednik i član Uprave Luke Dubrovnik Božidar Memed. On je smatrao kako je nezakonito dodijeljena koncesija tvrtki Laguna trade, a Županijski sud u Zagrebu odbio je provesti istrage vezane oko ovog slučaja i propusta koji su učinjeni.

Danas Memed smatra da bi Grad bio u puno boljoj situaciji da je prošlih godina bilo više pameti i želje za pravom.

- Marina bi tada bila u vlasništvu Luke Dubrovnik, a Luka bi bila u najvećem vlasništvu Grada Dubrovnika - smatra Memed. Bez obzira

na to što tada pravosudne instance nisu vidjele elemente kaznenih djela, Memed je smatrao kako su u konačnici grubo pogriješili.

‘’Rješenje o privremenoj obustavi radova odnosi se na građevinsku dozvolu za III. i IV. fazu (od fakulteta do raskrižja na Orsanu), ali se radovi hitne sanacije mogu i moraju nesmetano završiti, primjerice premosnica dotrajale vodovodne cijevi koja je već dva puta pucala zbog slijeganja izuzetno lošeg nasipa ispod parkirališta ispred marine, te su stanovnici već dva puta ostali bez vode otkako su krenuli radovi. Izvođenjem vodovodne premosnice, taj će se problem riješiti sve do ugradnje nove vodovodne cijevi u trup nove ceste. S ostalim radovima koji nisu hitni i u cilju sprječavanja nastanka štete, pričekati će se do rješavanja o žalbi Grada Dubrovnika na spomenuto rješenje o obustavi radova’’, poručili su iz Grada Dubrovnika

MEMED O PAŠALIĆU: ‚On je divljak...’

Za Franja Pašalića ni danas nema lijepe riječi.

- On je, blago rečeno, jedan divljak koji rješava sve s parama i kao takav očito odgovara svim moćnicima na koje može utjecati. Ne znam na koji drugi način bi mogao natjerati nekoga poput ministra Hajdaša Dončića da predloži Vladi odluku koja je protuzakonita prvi put, a drugi put protuzakonita i direktno suprotna odluci suda - zapitao je Memed.

Zanimljivo je kako je u sporu s Gradom Dubrovnikom koji je rezultiralo obustavom radova na Lapadskoj obali, Pašalić također imao sreće s pravnim instancama. Sudac Silvio Čović, inače predsjednik Upravnog suda u Splitu, donio je takvu odluku, a gradonačelnik Franković smatra kako je to presedan u pravosuđu. Franković je ukazao na medijske objave o Čoviću gdje se vidi kako je sudac bančio u konobi Željka Keruma.

- Nisam iznenađen zbog takve odluke suda, znate i sami kako funkcionira naša država tako da i Pašalić koristi prednosti takve države. On je išao naštetiti meni i Jeleni Lončarić (op.a. pročelnica UO za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša) jer smo mu se suprotstavili. Kasnije nas je pokušavao optužiti za korupciju što je ne-

...

Božidar Memed

vjerojatno i ništa me ne iznenađuje od njega - govori Memed.

O točnim detaljima oko Lapadske obale nije upoznat, no dodaje kako postoji mogućnost da je država na neki način pogriješila u koji metar gdje će dati koncesiju te da na osnovu toga nisu usuglašene želje Grada i države.

- Logika mi govori kako on ne može zbog marine zaustavljati napredak grada, bez obzira je li dobio koncesiju ili ne. Mislim da bi država trebala ispraviti ako postoji nekakva greška, a Grad treba nastaviti rješavati svoje infrastrukturne probleme - zaključio je za Dubrovački dnevnik bivši direktor Luke Dubrovnik Božidar Memed.

...

„Izvođač će prilagoditi svoj dinamički plan novonastaloj situaciji kako ne bi došlo do zastoja u radovima. Ovim putem još jednom molimo građane da, ukoliko nisu stanovnici Lapadske obale ili korisnici poslovnih prostora, ne prometuju gradilištem, odnosno poštuju znakove privremene prometne regulacije’’, apeliraju iz Grada Dubrovnika.

7

8

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

DODATNI SADRŽAJI

STAZA U SOLITUDU dobila nove sprave za vježbanje NA NOVIM SPRAVAMA su Franković i Raguž odmjerili snage AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

ovodom svjetskog dana kretanja gradonačelnik Franković je sa suradnicima obišao postavljene sprave na području Solituda i Mandrača.

Grad Dubrovnik u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo DNŽ postavio je sprave za vježbanje. Grad je ovo platio 80 tisuća kuna, a Zavod isto toliko. „Ovdje su postavljene točno tipske sprave sukladno strategiji sporta. Cijeli niz gradova u Republici Hrvatskoj na današnji dan kroz ovaj projekt promiče kretanje kao jed-

nu od važnih funkcija budući da po indexu pretilosti i dalje imamo problema. Upravo zbog toga se kontinuirano promovira sport i zdravo življenje - kazao je gradonačelnik Franković.

Komentirao je i hoće li doći do uređenja šetnice na Solitudu budući da je nedavno dovršena šetnica Nika i Meda Pucića pa bi ovo uređenje predstavljalo cjelinu.

- Ovaj dio je obuhvaćen projektom aglomeracije Dubrovnika.

Prvo ide izrada kanalizacijske, vodoopskrbne i telekom mreže, a nakon toga kreće se u samo uređenje šetnice - istaknuo je Franković.

Staza u Solitudu, na potezu od JC Orsan do Plaže Mandrač, označena je tablama te opremljena spravama za istezanje, kardiovaskularne i vježbe snage, kao i fitnes setom za osobe u invalidskim kolicima. Staza je ujedno opremljena LED svjetiljkama,

koševima za otpatke i stalcima za bicikle te stolićem i klupom za prematanje i dojenje. Sprave su postavljenje na dvije lokacije – u Solitudu (istezalište i kupalište), te na plaži Mandrač.

Aktivnost ‚Hodanjem do zdravlja’ odvija se svake subote sa star-

tom u 10:00 sati iz Uvale Lapad, pod stručnim vodstvom članova Škole trčanja Dubrovnik. Na novim spravama su gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž, koji je njegov koalicijski partner, odmjerili snage.

SANIRAN USJEK kod Vile Elite, šetnica Nika i Meda Pucića u punoj funkciji

D

io šetnice Nika i Meda Pucića kod objekta Vila Elita opet je siguran i otvoren za pješake, nakon što je vlasnik zemljišta sanirao usjek u kojem je došlo do urušavanja stijenske mase, nastavno na nalog Grada Dubrovnika. Nakon višemjesečne blokade ovog dijela prolaza, šetnica je danas u punoj funkciji.

Podsjetimo, od strane Grada Dubrovnika vlasnika se ranije upozorilo na prijeteću opasnost za pješake i imovinu te mu se naložilo sanaciju ovog dijela šetnice s ciljem otklanjanja opasnosti za pješake i imovinu, a koji nije bio predmet radova koje je Grad Dubrovnik uspješno i na zadovoljstvo brojnih korisnika proveo na uređenju šetnice Nika i Meda Pucića.

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika MODERAN, SUVREMEN I PROSTRAN

PREDAN GLAVNI PROJEKT, umirovljenici će dobiti dom f inanciran EU sredstvima „ZAPOČELI SMO S INVESTICIJOM izgradnje prvog doma nakon 50 godina, a evo sad ćemo uskoro započeti s izgradnjom još jednog doma, ispod OB Dubrovnik,“ kazao je Franković AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

G

lavni projekt za ishođenje građevinske dozvole za izgradnju novog doma umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik predan je ovog tjedna, a tom su prilikom gradonačelnik Mato Franković i predsjednik HSU-a Veselko Gabričević obišli buduće gradilište.

Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako očekuje do listopada građevinsku dozvolu te nakon provedene javne nabave početak izgradnje doma. „Navedeni projekt smo prijavili na projekt Resilience and Recovery i to će biti financirano europskim sredstvima. Hvala Hrvatskoj stranci umirovljenika, gospodinu generalu Gabričeviću koji je predsjednik stranke, gosparu Cvijetu Cv-

jetkoviću koji je županijski predsjednik te gospođi Olgi Muratti koja je gradska predsjednica stranke.

Od prvog dana mandata umirovljenici su nam važni, započeli smo s investicijom izgradnje prvog doma nakon 50 godina, a evo sad ćemo uskoro započeti s izgradnjom novog, suvremenog, modernog i velikog doma ispod OB Dubrovnik,“ kazao je Franković.

Predsjednik HSU-a Veselko Gabričević zahvalio se Frankoviću na realizaciji ovog projekta. „Jutros sam imao zadovoljstvo da s gradonačelnikom nazočim predaji dokumentacije za izgradnju ovoga doma i to mi je zaista zadovoljstvo, jer će umirovljenici u Dubrovniku konačno dobiti dva doma, jedan u Gružu koji je u iz-

gradnji i ovaj koji će biti veći. To će popraviti njihovu situaciju u Dubrovniku i Županiji,“ istaknuo je Gabričević.

Novi dom bit će kapaciteta oko 200 osoba na stalnom i oko 75 osoba na dnevnom smještaju.

Bit će opremljen restoranom, liječničkom ordinacijom, prostorima za fizikalnu terapiju te društvenim prostorima – dvoranom za više namjena, knjižnicom i kafe barom. Posebna pažnja u idejnom projektu arhitekata Tina Svena Franića posvećena je prostorima dnevnih korisnika, s nizom prostornih niša za razne društvene aktivnosti i dnevni odmor.

Konceptom tri izmaknuta volumena postignut je optimalni smještaj

raznih korisničkih grupa - od potpuno pokretnih i aktivnih korisnika preko polupokretnih i nepokretnih korisnika, kao i dementnih u raznim stupnjevima. Sve sobe korisnika doma su orijentirane na istok ili zapad što omogućuje osunčanje u određenom dobu dana. Sobe su jednokrevetne i dvokrevetne. Posebnu kvalitetu čine krovni vrtovi – terase s južnom orijentacijom.

Rekonstrukcijom doma u Gružu i izgradnjom novog doma ispod Opće bolnice zadovoljit će se većina potrebe smještaja dubrovačkih umirovljenika, što je jedna od najvažnijih odrednica ove gradske uprave prema sugrađanima treće životne dobi.

9

10

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PRVAKINJE HRVATSKE

KOŠARKAŠICE ‚Raguse’ ispisale povijest

POBJEDOM nad Medveščakom osvojile naslov GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Ž

GRAD DUBROVNIK

enski košarkaški klub Ragusa je pobijedio Medveščak u Gospinom polju slaveći rezultat 64:59. Tako su dubrovačke košarkašice ostvarila i treću pobjedu u trećoj utakmici finalne serije i osvojile svoj prvi naslov prvaka Hrvatske.

Košarkašicama kao i vodstvu kluba je posebno čestitao gradonačelnik Mato Franković. „Čestitam košarkašicama Raguse! Prvi put u povijesti donijele su u Dubrovnik naslov prvakinja Hrvatske. Posebno čestitam Almi i Tomu, svojim predanim radom pokazali su kako se vodi klub uspješno i transparentno”, poručio je on putem Facebooka.

Podsjetimo, prije četiri tjedna Ragusa je podigla pokal pobjednika Kupa ‚Ružice Meglaj Rimac’ što je bio njihov prvi trofej u povijesti.

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

GRAD DUBROVNIK donirat će zemljište s namjerom stambenog zbrinjavanja medicinskih djelatnika na Pobrežju

P

ovodom Svjetskog dana medicinskih sestara, a sukladno prethodno provedenim razgovorima te na osnovu izrađene arhitektonsko-urbanističke studije Pobrežje, gradonačelnik Mato Franković i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić potpisali su Sporazum o zajedničkoj suradnji na osiguravanju uvjeta za stambeno zbrinjavanje djelatnika u zdravstvu.

Ovim Sporazumom Grad Dubrovnik iskazao je namjeru dodjele zemljišta djelatnicima u zdravstvu na području Pobrežja.

Grad Dubrovnik prepoznaje status i važnost svih

zdravstvenih djelatnika kao nositelja društvene skrbi za zdravlje stanovništva.

Zdravstveni djelatnici su vrlo važan resurs ovog grada, a upravo u vrijeme korona krize pokazalo se koliko su nam bitni i važni. Svojim predanim i neumornim radom osigurali su da svi naši sugrađani prime adekvatnu medicinsku skrb te za razliku od nekih drugih bolnica u Republici Hrvatskoj u ni jednom trenutku Općoj bolnici nije prijetio scenariji katastrofe.

Iz navedenog razloga Grad Dubrovnik želi kroz niz mjera gospodarske i socijalne politike stvoriti uvjete za poticanje i zadržavanje mladih stručnjaka, djelatnika u

zdravstvu u Dubrovniku pa tako i kroz realizaciju modela osiguravanja stambenog prostora za medicinske djelatnike, čime bi se ostvario

krajnji cilj poboljšanja uvjeta rada djelatnika u zdravstvu te poboljšanje zdravstvene zaštite građanima na području Grada Dubrovnika.

Kreće isplata mjesečnog dodatka za umirovljenike

G

rad Dubrovnik je putem nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo krenuo s isplatama mjesečnog dodatka na mirovine za 761 korisnika, u ukupnom iznosu od 163.300,00 kuna. Riječ je o dodatku za mjesec travanj za umirovljenike čija mirovina ne pre-

lazi 1.800,00 kuna te im se dodatak u iznosu 200 kuna isplaćuje svakog mjeseca, kao i za umirovljenike čija mirovina ne prelazi ovaj iznos, a čije su socijalne prilike dodatno posebno otegotne te im se mjesečno isplaćuje dodatak od 500 kuna, sve sukladno Mjerama socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2021. godinu.

11

12

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

REKONSTRUIRAN GRUŠKI BAZEN

NAJVEĆA NOVOST je prostor za muzej vaterpola, uskoro se ide u uređenje hostela HOSTEL će ići na upravljanje Dubrovačkoj baštini, tvrtki u vlasništvu Grada Dubrovnika GORAN MRATINOVIĆ

G

radonačelnik Mato Franković sa suradnicima obišao je završne radove rekonstrukcije zgrade bazena u Gružu.

Rekonstrukcija ex-hotela Stadion započeta je u rujnu 2019. godine. Radi se o 18,3 milijuna kuna vrijednoj investiciji. Izvođač radova je Texo Molior.

Preuređene su i opremljene istočne prostorije u prizemlju zgrade za potrebe ureda sportskih udruga i klubova te Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik. U dijelu objekta koji su prethodno koristile udruge i klubovi uređuje se prostor za Muzej vaterpola, ispod kojeg se smjestila nova teretana.

Ovom rekonstrukcijom iznašao se prostor i za budući muzej vaterpola.

- Vidjeli ste projekt rekonstrukcije Jugovog bazena, uređen za građane Grada Dubrovnika. Obećali smo potpunu rekonstrukciju bazena i dijela uredskih pro-

storija, kao i budućeg muzeja vaterpola i plivačkih sportova - rekao je gradonačelnik Franković.

- Onaj dio koji nije završen, a radit će se u drugoj fazi je uređenje hostela. Sve što smo radili, radili smo planski, hostel ćemo dati na upravljanje Dubrovačkoj baštini, tvrtki u vlasništvu Grada Dubrovnika, prilagodit ćemo ga

mjerilima i standardima kako se to danas radi - njegove su riječi.

Projektantica uređenja bazena je arhitektica Vanda Ivanković Kontić.

- Koncept rekonstrukcije je bio vraćanje ugleda staroj i vrijednoj zgradi iz razdoblja moderne arhitekture autora splitskog arhitekta Lovra Perkovića te vraćanje okolnog prostora pješaku. Uredilo se pročelje, unutarnji javni prostori koji pripadaju muzeju, uredski prostori.. Javna površina je primjerenija cen-

...

Vanda Ivanković Kontić: “Koncept rekonstrukcije je bio vraćanje ugleda staroj i vrijednoj zgradi iz razdoblja moderne arhitekture autora splitskog arhitekta Lovra Perkovića te vraćanje okolnog prostora pješaku”

tru Grada nego što je to prije bio slučaj - izjavila je Vanda Ivanković Kontić.

Gradonačelnik sa suradnicima obišao je završne radove.

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Rekonstrukcija ex-hotela Stadion vrijedna je 18,3 milijuna kuna.

U prvom muzeju vaterpola bit će objedinjeni svi sportski uspjesi, trofeji, medalje i povijest kluba.

13

14

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

IZBORNE KAMPANJE

TKO JE UŠMINKAVAO lik i dje dubrovačkih političara, a tko sam svoj majstor IZBORNE KAMPANJE diljem svijeta postale su sve sličnije – informativne, inovativne pa i zabavne. Kao takve postaju poput utakmica u kojima se kandidati nadmeću stavovima i predstavljaju programe, ali prvenstveno zavode birače AIDA ČAKIĆ DUBROVAČKI DNEVNIK /PIXSELL

Praktički usred pandemije, građani će po drugi put na

izbore. Ove godine, političke stranke spremno su dočekale lokalne izbore pa tako nema uobičajenih masovnih okupljanja, koncerata, učestalih konferencija za medije. S druge strane, izostanak

svega toga otvorio je područje za kreativnost i snalaženje.

Grad je oblijepljen plakatima s dovitljivim porukama, a na društvenim mrežama odvija se prava drama, jer je došlo do seobe izborne kampanje

...

iz javnog u online prostor.

Dobra prezentacija u javnosti važan je dio izborne kampanje koja je sveobuhvatan posao.

Doc. dr. sc. Đorđe Obradović s Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku smatra kako je osnovni cilj izbornih kampanja predstavljanje kandidata i stranaka s njihovim programima kako bi dobili potporu birača.

- Ovisno o dotadašnjoj pretpostavljenoj ili stvarnoj potpori, stranke i kandidati postav-

JEDNI VODE POBJEDNIČKU, DRUGI PERSONALIZIRANU, TREĆI OPĆU, A NEKI KRIZNU KAMPANJU Doc. dr. sc. Đorđe Obradović s Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku analizirao je kandidate. „Vladajuća stranka HDZ, kandidat za gradonačelnika Mato Franković i kandidat za župana Nikola Dobroslavić vode kampanju koja se naziva „pobjedničkom“. Naziv potječe od toga da su samouvjereni i da smatraju kako su dovoljno uradili u proteklom razdoblju te da su zaslužili još jedan mandat.

Kampanju vode pravilno, kako i teorija propisuje, a to se posebno ogleda kroz praćenje tjednih ostvarenja projekata i objavljivanje fotografija kako je bilo prije, a kako je poslije ostvarenja nekog projekta. Takve kampanje su dugotrajne jer im je

cilj pokazati kontinuitet i praviti se kao da izbora i nema nego kao da će samo nastaviti sve započeti i u idućem četverogodišnjem razdoblju. Negativnu kampanju vode samo prema glavnim suparnicima Andru Vlahušiću, na gradskoj, i Roku Toliću na županijskoj razini. Prema ostalima uglavnom ne zato što žele povećati koalicijski potencijal.

Andro Vlahušić (Dubrovnik naš Grad) vodi personaliziranu kampanju, također posve pravilno, zato što on i nema bazu.

Negativna kampanja mu je usmjerena samo prema Frankoviću, a ne čak i HDZ-u, jer je i njemu važno, u slučaju pobjede, imati što veći koalicijski potencijal.

Personaliziranu kampanju, koja se oslanja samo na vodeću ličnost,

vode i Pero Vićan (DDS) i Željko Raguž (Dustra), na gradskoj, i Roko Tolić (nezavisni) i Božo Petrov (Most). Za razliku od županijske, Most na gradskoj razini ne ide na personaliziranu kampanju, vjerojatno zato što su okupili raznovrsnu listu kandidata koji su stručni u pojedinim područjima pa se Maro Kristić ne nameće kao jedina prepoznatljiva osoba.

Ostali uglavnom vode kampanje općeg tipa.

Kriznu kampanju vodi SDP zbog ostavke Jadrana Barača koji se radom u Gradskom vijeću nametnuo kao kandidat za gradonačelnika, a takvu zamjenu poznatog kandidata neposredno pred izbore ni jedna stranka ne bi lako podnijela“, zaključio je doc. dr. sc. Đorđe Obradović.

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

15

elo o je bio ljaju ciljeve koji se kreću od maksimalističkih, što je svakako pobjeda na izborima, preko umjerenih u što spada sudjelovanje u vlasti ili oporbi.

Tu su i neizborni koji se svode na to da netko tko to inače ne bi mogao, dobije svojih pet medijskih minuta pa se može do kraja života hvaliti da je sudjelovao u kampanji ili ‘bio na televiziji’ – navodi Obradović. ŠTO JE USPJEH U TEORIJI, NIJE NUŽNO U PRAKSI Nisu sve kampanje iste. Lokalne se baziraju, pojašnja-

Kampanje služe prvenstveno za privlačenje neodlučnih birača

va Obradović, prvenstveno na komunalnim problemima i poboljšavanju pojedinačnog

Doc. dr. sc. Đorđe Obradović

i društvenog standarda u naseljima, gradskim četvrtima, gradovima i općinama.

Za uspjeh kandidata na izborima presudno je više faktora.

- Prema teoriji, najvažnije su kvaliteta izbornog programa, uvjerljivo komuniciranje dijelova tog programa, jasne ključne poruke i karizma vodećih kandidata. U praksi, najvažnija je brojnost navijača neke stranke, onih koji za nju glasuju na svim izborima, neovisno kakav joj je program i kakvi su joj kandidati – pojasnio je Đorđe Obradović koji smatra kako se kampanje prvenstveno provode za privlačenje onih neodlučnih.

Kako uopće popeglati nečiji imidž te u konačnici potaknuti građane da izađu za izbore i odaberu određenu opciju? Vlada uvjerenje kako političari angažiraju agencije ili stručnjake koji od kampanja jako dobro zarađuju. No, tren-

dovi su se promijenili. Sve više političkih stranaka u potpunosti sami rade kampanju te se oslanjaju na unutarnje snage.

- Profesionalizam je važan u svim područjima života. Ljudi idu liječniku kad se razbole, a kad im se pokvari auto voze ga automehaničaru. Tako je i s kampanjama. Važno je da su ljudi koji ih vode stručni, a u dubrovačkim strankama ima dosta članova i simpatizera obrazovanih za vođenje kampanja ili odnose s medijima. Čak je i bolje kad su stručni ljudi članovi ili simpatizeri pojedine stranke, jer uz stručnost u uspjeh ulažu i emocije. Naravno da stranke i pojedinci koji mogu platiti agencije, također dobivaju pro-

Nastavak na sljedećoj stranici

16

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Boris Malešević za HDZ fesionalnu uslugu – kazao je doc. dr. sc. Đorđe Obradović s Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku.

HOME MADE DUBROVAČKE KAMPANJE

Među dubrovačkim strankama za ove izbore doista prevladavaju ‘home made’ kampanje, a samo je mali dio njih angažirao profesionalce.

Iz DUSTRA-e navode kako su kampanju vodili samostalno, bez angažiranja bilo ka-

Zoran Pucarić angažiran je od Roka Tolića

kvih marketinških agencija ili trećih osoba. Njihova temeljna poruka kampanje je ‘Čovjek’, a slogan za ove izbore ‘Jednostavno Dustra’.

Mostov kandidat za gradonačelnika Maro Kristić ističe kako su plan kampanje osmislili sami na temelju dosadašnjih iskustava, a kao poruku koriste slogan ‘Biram bolji Grad’.

Nisu angažirali PR stručnjaka nego su sve aktivnosti organizirali vlastitim snagama, a volonterski su sudjelovali članovi i simpatizeri. Kristić navodi kako su od vanjskih suradnika koristili usluge grafičkog dizajnera i fotografa, te kasnije te sadržaje plasirali na društvene mreže. Ukupno izdvajanje za vanjske suradnike i njihov angažman, otkrivaju iz Mosta, iznosit će oko 20 tisuća kuna.

‘Oživi Grad’ slogan je SDP-a i kandidata za gradonačelnika Ivana Tropana. Ni oni nisu angažirali profesionalce, sve promidžbene aktivnosti radile su osobe iz stranke. Za od-

nose s javnošću bili su zaduženi Dominik Cvjetković i Maro Budrović, članovi SDP-a.

Srđ je Grad na gradskoj i županijskoj razini idu sa sloganom ‘Dajmo šansu Županiji’ i ‘Dajmo šansu Srđevcima’.

Navode kako je kampanju vodio “srđevski tim, ljudi koji su stručni i znalci u svom poslu, ali prije svega dijele zajedničke ideje i dio su balice Srđ je Grad”.

Gradonačelnički kandidat Andro Vlahušić također se oslonio na svoju ekipu, okupljenu oko platforme Dubrovnik – naš Grad. Prema njihovim navodima 95 posto poslova u kampanji odrađuju dubrovački volonteri, a dodaju kako su to “ljudi koji svoje talente te ljubav za Dubrovnik i znanja o njemu poklanjaju kako bi se ostvario zajednički politički cilj”. Dodaju kako od vanjskih suradnika imaju ugovor sa specijaliziranom agencijom za digitalno oglašavanje.

“Naša glavna poruka kampanje je da samo mi nudimo iskusne profesionalce koji nude rješenja za Grad te da jedino Andro Vlahušić predstavlja osobu koja je penicilin za HDZ”, ističu iz Dubrovnik - naš Grad.

PROFESIONALCI NA DJELU Roko Tolić krenuo je u kampanju s namjerom da postane župan dubrovačko-neretvanski. Nezavisni kandidat kojeg podržavaju SDP i HNS kao temeljnu poruku komunicira ‘Županija za život’ što mu je ujedno i okosnica programa i vizija županije u jednoj rečenici. Operativni voditelj izbornog stožera Roka

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Gloria Mage Gospić radila je kampanju za DDS Tolića je Mladen Gojun, komunikacijski savjetnik Zoran Pucarić, a glasnogovornica Marina Majić. Navode kako strateške savjete daje širi tim stručnjaka na volonterskoj bazi.

DDS često angažira profesionalce za izborni ciklus.

Prošlu kampanju im je radila Manjgura, agencija specijalizirana za politički marketing, osnivača Krešimira Macana. Ovaj put angažirali su PR stručnjakinju Gloriju Mage Gospić, vlasnicu agencije Komunikativna, koja je znatno modernizirala kampanju pa je čak i kandidat za gradonačelnika Pero Vićan dobio svoj Facebook profil putem kojega komunicira s građanima. U središtu DDS-ove kampanje je ‘običan čovjek’, a slogan je ‘Za bolje normalno’.

Gradski odbor HDZ-a Dubrovnik u svrhu izrade kre-

ativnog rješenja predizborne kampanje kandidata za gradonačelnika Mata Frankovića angažirao je tvrtku Designsystem d.o.o. Naveli su

kako vrijednost predmetnog ugovora iznosi 84 tisuće kuna plus PDV. Inače, vlasnik tvrtke Designsystem je poznati dizajner i

marketinški stručnjak Boris Malešević. On je sloganom ‘Vjerodostojno’ 2016. godine doveo na vlast aktualnog premijera Andreja Plenkovića, a krilatica ‘Predsjednik s karakterom’ omogućila je Zoranu Milanoviću pet godina na Pantovčaku. Prije toga je radio brojne SDP-ove kampanje, radio za Milana Bandića, Ivicu Račana i druge. Kao temeljnu poruku kampanje za Mata Frankovića je odabrao ‘Vlast je čast. Čast je služiti građanima!’.

Iz HDZ-a navode kako sve ostale aktivnosti u sklopu predizborne kampanje (izrada programa, organizacija događanja, aktivnosti i nastupi kandidata, osmišljavanje strategije i slično) vodi Izborni stožer. Voditeljica je članica predsjedništva GO HDZ-a Marijeta Hladilo, a zadužena za odnose s medijima je glasnogovornica GO HDZ-a Dubrovnik Ivana Brnin.

Većina dubrovačkih stranaka kampanju je vodila sama, bez da je angažirala neku profesionalnu agenciju

17

18

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

MATO FRANKOVIĆ IDE PO NOVI MANDAT

‘VLAST nije ništa drugo nego s građanima, jedino tako se Grad dobro gospodari i uspješno up Aktualni gradonačelnik tvrdi kako je unatoč pandemiji Grad stabilan, projekti se realiziraju, a gradska društva stoje bolje nego rekordnih godina.

LUCIJA KOMAIĆ

Z

a početak, ono najvažnije i najaktualnije, sezona je tu. Znamo li što nas točno čeka? Koje aktivnosti provodite?

Sezona je zapravo u manjem segmentu već počela. Iako još nisu otvorene granice Velike Britanije otkud očekujemo najveći broj gostiju, u Gradu ih već ima što je naznaka početka oporavka. U ovom trenutku Dubrovnik je povezan s osam međunarodnih letova, kako budemo ulazili u lipanj, taj broj će svakodnevno rasti. Cijelo vrijeme lock downa kontinuirano se oglašavamo na tržištima Velike Britanije i Amerike. Vrlo često smo bili izloženi političkim napadima, pokudama čak i ruganju zbog takve naše odluke međutim danas je vidljivo da smo bili u pravu. Po prvi put nakon Domovinskog rata u Dubrovnik od ove sezone šest puta tjednom dolaze avioni direktno iz Amerike. Nakon deset godina ponovno ćemo biti povezani direktnim letom iz Moskve dok će KLM nakon 32 godine povezivati Dubrovnik sAmsterdamom svaki dan tijekom turističke sezone. Prve kruzere očekujemo početkom lipnja,

a ono što je najvažnije brojka zaraženih pada, sve je manje ljudi hospitalizirano u bolnici, procijepili smo 24 posto ukupne populacije grada Dubrovnika i vjerujem da korona kriza polako, ali sigurno ide svom kraju. Stoga sam optimističan i očekujem da ćemo u sezoni 2021 zabilježiti 60 posto noćenja 2019. godine.

Dvije godine bez značajnijih turističkih priljeva su ogroman problem za svih nas. Možemo krenuti s Gradom i gradskim financijama, kreditima i zaduženjima. A to najviše i kritiziraju politički oponenti.

Kakvo je stanje gradskih financija? Kakvo je stanje financija u trgovačkim društvima i ustanovama u vlasništvu Grada?

Zanimljivo je da kritike dolaze i od onih koji su promovirali lažnu ideju Dubrovnika kao grada proračunskog izobilja dok su iza sebe ostavili ceste pune rupa, cijela naselja bez riješene kanalizacije, nepripremljene projekte i jedan sveopći kaos. Unatoč zdravstvenoj i financijskoj krizi Grad u kontinuitetu posluje pozitivno, a financijska stabilnost nije ugrožena. Stanje u gradskim društvima i ustanovama sada je bolje nego što je to bio slučaj 2017. po preuzimanju odgovor-

nosti za Grad.

Jesu li i zašto ova zaduženja bila potrebna? Kakav je daljnji plan s otplatom? Što se tiče kredita, to je uobičajen način financiranja velikih kapitalnih investicija. Dakle, nije moguće izgraditi novu prometnicu dugu dva kilometra ili iz temelja podići novu školu samo na vlastitim sredstvima. Zato koristimo kreditno zaduženje, ali i bespovratna sredstva iz europskih fondova i nacionalnih izvora na koja ćemo staviti još veći naglasak u drugom mandatu jer će nam biti dostupna nova financijska perspektiva koja u Hrvatsku donosi 22 milijarde eura.

Veće oslanjanje na EU fondove otvorit će nam vrata da do kraja mandata uvedemo besplatne javne usluge poput besplatnog vrtića i produženog boravka od 1. do 4. razreda, besplatnog javnog prijevoza, da preuzmemo financiranje dopunskog zdravstvenog osiguranje za sve umirovljenike čije mirovine ne prelaze 3500 kuna te da uvedemo stopu prireza i poreza na potrošnju od 0 posto.

U vašem mandatu Dubrovnik je dobio ozbiljne novce za projekte od Europske unije, to i sami često ističete. Oformili ste i novi uprav-

ni odjel za fondove na čelu sa Zrinkom Raguž. S obzirom i na njenu poziciju nositeljice liste za pretpostaviti je kako vam je politika privlačenja tih sredstava i dalje nešto na čemu ćete inzistirati.

Smatrali smo neopravdanim poziciju bivše vlasti koja potpuno ignorira europska sredstva. Rekli smo da ćemo to promijeniti i jesmo. U nepune četiri godine stigli smo od nule do milijardu kuna, a njima smo obnovili vrtiće i škole, nabavili nove autobuse, obnovili Lazarete. Bez davanja iz proračuna gradimo Lapadsku obalu, a čeka nas gotovo 900 milijuna kuna vrijedno ulaganje u vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu šireg gradskog područja. Proteklu kriznu godinu nismo proveli besposleni i bavili smo se završavanjem dokumentacije kako bi niz projekata po osiguranju sredstva mogao u realizaciju.

Možete li navesti koji su to projekti koje pripremate i planirate realizirati na ovaj način?

Samo za financiranje putem Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije prijavili smo više od 30 projekata čija vrijednost premašuje milijardu kuna. Među njima su azil za životinje, dom umirovljenika ispod Opće bolnice, škola u Mokošici, vrtić Pčelica, stanovi Solitudo, ali i nova multifunkcionalna sportska dvorana u Gospinom polju.

Za Lapadsku obalu su sredstva

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

19

služenje dom pravlja’

...

‘Najponosniji sam na tim s kojim sam radio na tome da opravdamo povjerenje građana i ugovorimo milijardu kuna europskih sredstava’

osigurana, ali je došlo do problema zbog spora s Marinom Frapom, koji su sljedeći potezi? Hoće li europska sredstva doći u pitanje?

U ovom trenutku još nismo primili službeno rješenje Upravnog suda u Splitu, ali ono će stići te će Grad iskoristiti svoje pravo na žalbu. Vjerujemo u pravnu državu i ispravnost naših radova te vjerujemo kako će se u konačnici navedeni spor riješiti u korist Grada. Podsjetit ću da se ova investicija na koju su Dubrovčani čekali gotovo jednako dugo kao i na stabilnu opskrbu pitkom vodom, izvodi uz 70 milijuna kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava. Građani međutim mogu biti mirni, financiranje nije ni najmanje ugroženo, a radovi neće stati. Nećemo ni milimetra odstupiti od naše pozicije jer projekt od javnog interesa izvodimo temeljem pravovaljane građevinske dozvole i za opće dobro. Radovi će se nastaviti rekonstrukcijom druge faze

Pobrežje je lokacija za razvoj novih stambenih zona, to su mjesta gdje mladim obiteljima možemo i moramo omogućiti uvjete za život.

za koju također imamo pravomoćnu građevinsku dozvolu.

Imate zanimljiv slogan u kampanji. Vlast je čast i čast je služiti građanima. Što je po vama to što čini razliku od časnog i nečasnog političara? Jeste li se u ove tri godine susreli s ljudima koji su od vas zahtijevali nešto nečasno? Jeste li takvo nešto primijetili kod vaših suradnika?

Obnašanje vlasti i upravljanje Gradom nije ništa drugo nego služenje tom istom Gradu i njegovim građanima. Može vam zvučati poput floskule, ali to je uistinu tako i ako to istinski razumijete i prihvaćate onda možete dobro gospodariti i upravljati. Za vrijeme Dubrovačke Republike plaća knezu bila je upravo čast. Od prvog dana mandata rekao sam da ću voditi politiku ‘čistih ruku’, otvoreno, transparentno. Različitih pritisaka je bilo i bit će ih, ljudi često imaju nerealna očekivanja, ali moji suradnici i ja dobro znamo kako se i u takvim situacijama postaviti – najbolji interes Grada u svakom se trenutku slijepo sli-

jedi. Od svojih suradnika ne prihvaćam ništa manje. Što se tiče prošle kampanje, od neostvarenih projekata tu je azil za životinje. Nije izgrađen u prvoj godini, ali sad se o tome konkretnije govori nakon što je pronađena lokacija.

Azil za životinje naša je obveza, a dugujemo ga i svim vrijednim volonterima i ljubiteljima životinja koji o njima brinu u, malo je reći, neadekvatnim uvjetima. Njima smo se u svakom trenutku trudili biti od pomoći i partneri, slušali smo njihove želje i potrebe te uvijek reagirali, a pokrenuli smo i uspješan projekt sterilizacije uličnih mačaka. Što se tiče izgradnje azila imali smo nekoliko pokušaja pronalaženja lokacije koji su se nažalost izjalovili dok nismo definirali lokaciju na području Grabovice. Potom je istu trebalo uvrstiti u Prostorni plan što je zadnjim izmjenama i učinjeno, završena je sva potrebna dokumentacija i kroz dva mjeseca očekujemo izdavanje građevinske dozvole. Kompleks će se protezati na površini obu-

hvata od 12 tisuća metara kvadratnih i bit će jedan od najvećih takvih objekata u Europi, dostatan za smještaj 450 životinja, pasa i mačaka.

Pola vašeg mandata obilježile su turistički rekordne godine, a drugu polovicu borba s pandemijom i njenim posljedicama. Prije je cilj bio suzbiti posljedice prekomjernog turizma, iz čega smo odjednom došli u fazu da se borimo za svakog gosta.

Kada smo dobili povjerenje građana i preuzeli kormilo Dubrovniku je prijetio kolaps. S naslovnica najvećih inozemnih medija potencirala se priča o gradu kojeg radi nesnosnih gužvi treba izbjegavati. S druge strane najviše su negodovali građani, kvaliteta života bila je narušena jer je sve bilo podređeno profitu i statistici. Shvatili smo da samo grad sretnih i zado-

Nastavak na sljedećoj stranici

20

voljnih građana može biti istinski dobar domaćin. Kao i sada kada dočekujemo prve goste i očekujemo jako dobru sezonu, i tada smo preuzeli inicijativu. Prva smo jedinica lokalne samouprave koja se obratila najvećim svjetskih kruzerskim društvima i rekli smo – gospodo, imamo zajednički problem – nezadovoljne goste i građane te baštinu i infrastrukturu koja se urušava pod takvim pritiscima turističkog prometa. Odmah smo u njima dobili istinske partnere i napravili snažan zaokret prema održivom i odgovornom upravljanju destinacijom. I taman kada smo trebali posve osjetiti benefite tog pristupa našli smo se u situaciji da smo ostali bez gostiju. Kao u scenariju nekog trilera! Što je s projektom Respect the City u ovom novom normalnom?

Njegovi postulati su nepromijenjeni i aktualni i dalje. U međuvremenu smo dobili i Plan upravljanja zaštićenom povijesnom jezgrom, a ovaj tim ima znanja, vještine i političke snage da Dubrovnik trajno iznese na put održivosti.

Najviše su u ovom mandatu dizale prašine izmjene GUP-a.

Otišla je i dugogodišnja pročelnica. Koliko su ove posljednje izmjene utjecale na drugačiju politiku izdavanja dozvola?

Iz građevinskih krugova dolaze informacija kako je dosta usporilo izdavanje dozvola, je li to točno?

Grad Dubrovnik i njegove stručne službe uvijek se trude na svaki zahtjev odgovoriti u što kraćem roku, to je uostalom i naša dužnost, a koliko će izdavanje dozvola trajati ne ovisi o nama, nego isključivo o investitorima, pridržavaju li se u svojim projektima pravila koja propisuje urbanistički i prostorno-planski okvir i koliko im je dokumentacija kvalitetno

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

izrađena. Tada problema nema, niti ih smije biti. Nismo mi tu da onemogućujemo razvoj, ali odstupanja od pravila nema.

Za Dubrovnik je na nekim lokacijama nažalost prekasno, tu se više stanje ne može promijeniti.

Nažalost, to je točno. Zbog megalomanskih odredbi GUP-a iz 2014. došlo je do neželjene devastacije prostora. Ovim izmjenama i dopunama GUP-a i PPU-a spriječili smo apartmanizaciju, nakaradnu, u nekim slučajevima i grotesknu gradnju, a pokrenutim generalnim izmjenama osigurat ćemo budući sklad u prostoru koji su naši stari znali cijeniti. Što se tiče nekog urbanističkog razvoja i Dubrovnika budućnosti, tu je svakako zanimljiva lokacija Pobrežje. Cesta je izgrađena, što nas tu dalje još čeka? Šire područje Pobrežja prema Gornjim selima je gotovo jedino područje na kojem se Dubrovnik može urbano širiti, gdje se mogu razvijati nove stambene zone, to su mjesta gdje mladim obiteljima možemo i moramo omogućiti uvjete za život. Jedna od ključnih investicija je i Park ‘n’ Ride sustav koji je također planiran na Pobrežju. Riječ je o sustavu koji uključuje uređenje javnog parkirališta za osobna i taksi vozila te autobuse s prometnim priključkom na bivšu županijsku cestu i javnim prijevozom do užeg središta grada čime će se znatno smanjiti pritisak vozila na gradskim ulicama te smanjiti gužve.

Smatrate li onda da je to najvažniji projekt koji je realiziran u vašem mandatu?

Možda ona ne znači puno onim našim sugrađanima koji ne prometuju tim dijelom grada, ali ona je strateški jako značajan projekt i vrijeme će to pokazati. Ne samo zbog toga što stvara podlogu za oplemenjivanje prostora novim zonama za stanovanje i živ-

...

Po prvi put nakon Domovinskog rata u Dubrovnik od ove sezone šest puta tjednom dolaze avioni direktno iz Amerike.

Nakon deset godina ponovno ćemo biti povezani direktnim letom iz Moskve dok će KLM nakon 32 godine povezivati Dubrovnik s Amsterdamom svaki dan tijekom turističke sezone. Prve kruzere očekujemo početkom lipnja, a ono što je najvažnije brojka zaraženih pada. Procijepili smo 24 posto ukupne populacije grada Dubrovnika i vjerujem da korona kriza polako, ali sigurno ide svom kraju. Stoga sam optimističan i očekujem da ćemo u sezoni 2021 zabilježiti 60 posto noćenja 2019. godine.

ljenje, nego i zato što se realizacijom dionica Osojnik – Ljubač i Mrčevo – Riđica stvara novi alternativni cestovni pravac te se omogućuje razvoj čitavog tog prigradskog područja.

Na što ste najviše ponosni u ove četiri godine?

Najponosniji sam na tim koji je uz mene radio na opravdanju povjerenja građana. Ponosim se i činjenicom da smo u nešto više od tri godine stigli od nule do milijardu kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava, pa tako i timom koji je za taj uspjeh zaslužan. Ne mislim pritom samo na pročelnicu nadležnog upravnog odjela Zrinku Raguž i nje-

ne suradnike nego i na sve vrijedne ljude u drugim odjelima i tvrtkama koji su te projekte pripremali i iznijeli. Vesele me i prva škola nakon 35 godina, prvi dom umirovljenika nakon 50, osiguranje pitke vode kroz izgradnju pročistača, što je također višedesetljetni problem, prva ulaganja u sportske kapacitete nakon desetljeća sustavnog zanemarivanja.

Prije nego što se karte poslože za ubuduće, možete li reći sad na kraju kako vam je bilo surađivati sa Željkom Ragužem, a kako s Pero Vićanom? Kakav je tko koalicijski partner?

Suradnja s gospodinom Ragužem od prvog do zadnjeg dana mandata bila je vrlo korektna. Gospodin Raguž je najviše bio skoncentriran na šport i športsku infrastrukturu, a vidljivo je da smo zapravo mi prva gradska uprava u posljednjih 30 godina koja je pokrenula izgradnju sportske infrastrukture s mrtve točke. Što se tiče gospodina Vićana poznato je da smo se razišli u Vijeću međutim ja nisam osoba koja tjera ili zlopamtilo, nastavili smo daljnju programsku suradnju iako je ona politička izostala te posebno moram istaknuti gospodina Matušića direktora Vodovoda s kojim smo uspješno realizirali dva vrijedna projekta, onaj pročistača vode za piće koji je našim sugrađanima omogućio čistu pitku vodu 365 dana u godini i projekt aglomeracije koji će konačno osigurati da sva područja grada Dubrovnika imaju kanalizacijsku i vodoopskrbnu mrežu.

Rekli ste odavno da vas eventualni treći mandat, ako pobijedite ovoga puta, ne zanima. To često spominjete. Zašto to govorite?

Držim da se u dva četverogodišnja mandata predanim radom može ostvariti puno, zatvoriti krug ulaganja u komunalnu infrastrukturu, omogućiti podlogu za ravnomjeran razvoj svakog dijela grada, uvesti jednosmjensku nastavu u naše škole, standarde

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

‘Novu sportsku dvoranu u Gospinom polju gradit ćemo sredstvima iz EU fondova’

u vrtiće, našim umirovljenicima osigurati najbolju skrb, ukratko ispuniti ciljeve koje smo moj tim i ja postavili pred sebe kada smo preuzeli odgovornost. Mislim da nitko nije pretplaćen da bude gradonačelnik na neodređeno vrijeme, ova dužnost je čast i privilegija, ali ona je i obaveza.

Upravo iz navedenih razloga nikad ne ističem osobne zasluge za realizirane projekte, naša snaga je u timu, ne u pojedincu.

U problemima su i građani.

Oporavak će biti dug. Što Grad čini za pomoć građanima i poslovnim subjektima pogođenima krizom? Jesu li u planu neke daljnje mjere?

U ovoj korona krizi kroz paket mjera pomogli smo našim građanima i gospodarstvenicima u iznosu od 150 milijuna kuna. Kroz subvencije za podstanarstvo, novčane pomoći za sugrađane koji su zbog pandemije ostali bez primanja. Gospo-

darstvenicima putem oslobađanja zakupa javnih površina i prostora, kao i subvencioniranjem najmova poslovnih prostora kod trećih osoba. Pomogli smo i zdravstvenom sustavu, Općoj bolnici Dubrovnik kupnjom pet respiratora i uređaja za terapiju visokim protokom kisika. U trenutcima kada se nalazimo u najvećoj krizi od Domovinskog rata, pokazali smo se uspješni u upravljanju javnim financijama te sigurno ne postoji grad u Hrvatskoj koji je toliko izdvojio za pomoći po glavi stanovnika. Konstantno provodimo aktivnosti za pokretanje oporavka, djelujemo u svakom koraku promišljeno i ciljano te u ovom trenutku predstavljamo jedini jamac stabilnosti te sigurnog i brzog gospodarskog oporavka.

Kao saborski zastupnik redovno ste u Zagrebu, kao i u kontaktu s premijerom i ministrima. Komunicirate li s njima o problemima dubrovačkih poduzetnika koji su

prošle godine radili samo oko 10 posto od prethodne sezone te su time i znatno pogođeniji od onih iz ostatka Hrvatske? Sigurno bi im sukladnom tim činjenicama dodatno trebalo prilagoditi uvjete moratorija, kredita i sličnog.

Dužnost saborskog zastupnika omogućila mi je brže i lakše komuniciranje sa svim ministarstvima, ali naravno i s predsjednikom Vlade. U posljednjih godinu dana Vlada RH osigurala je poduzetnicima na području Dubrovačko-neretvanske županije više od 500 milijuna kuna bespovratnih pomoći. Nadalje, kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a osigurane su povoljne kreditne linije, vrlo skoro kroz program EU otpornost i oporavak brojnim poduzetnicima bit će osigurana bespovratna sredstva, a istovremeno Grad Dubrovnik je rasteretio dubrovačke poduzetnike s iznosom većim od 150 milijuna kuna.

U prvom razgovoru kojega smo

vodili 2014. godine nakon što ste izabrani za predsjednika HDZ-a, naslov je bio: „Nova mlada ekipa stat će na kraj starim podjelama.“ Kakvo je danas stanje u dubrovačkom HDZ-u? Kakva je atmosfera u kampanji?

Na unutarstranačkim izborima u studenom prošle godine ponovno sam dobio povjerenje da i dalje vodim Gradski odbor HDZ-a Dubrovnik. Odaziv je bio velik, unatoč zdravstvenoj korona krizi. Predsjedništvo je ostalo gotovo nepromijenjeno. Posljednjih šest godina vodim Gradski odbor HDZ-a Dubrovnik i iz svake političke utakmice smo učili. Naša najveća snaga nije pojedinac već tim, a u našem timu se već profiliraju mladi i sposobni ljudi koji će, siguran sam, u budućnosti biti nositelji Hrvatske demokratske zajednice u Dubrovniku.

Danas smo jedinstvena organizacija te uspješno vodimo naš Grad. To ćemo nastaviti raditi i u budućnosti časno, pošteno, odlučno i odgovorno.

21

22

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

KARLO GJURAŠIĆ:

„NE ZANIMAJU ME ingropa sam radio, jednim okom sa KARLO GJURAŠIĆ na predstojećim je lokalnim izborima kandidat Dustre za župana, a svakako je među kandidatima s najbogatijim iskustvom. Gjurašić je godinama bio među najistaknutijim HSS-ovcima, a nakon izlaska iz stranke, pomaže Dustri u njenom političkom putu. Gjurašić je obnašao i brojne funkcije, od čega je svakako najistaknutija ona državnog tajnika u Ministarstvu regionalnog razvoja. Bio je i gradski vijećnik, a posljednjih godina i zaposlenik Zagrebačkog holdinga. Na glasu je, ipak, kao jednostavna i pristupačna osoba.

U intervjuu za Dubrovački dnevnik govori o svojim idejama i programima te bogatom životnom putu.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

V

remena i nisu baš neka, ali imamo neobično puno kandidata u utrci za čelno mjesto Županije. Puno toga ste ostvarili u životu, ispunili ste uvjete za mirovinu, što vas je ponukalo da se kandidirate?

Vjerojatno kao i sve druge kandidate, ponukalo me stanje u Županiji i u Državi. Zbilja smo u posebnom momentu. Zdravstveno smo ugroženi i kao pojedinci i kao društvo, a to se onda pretače i na ekonomiju. Ako ste odgovoran građanin, onda ćete promišljati o tome kako nešto promijeniti.

I sami ste rekli kako sam završio jedan ciklus, ali morate imati odgovornost prema svima drugima – od svoje familije, pa do mladih na kojima svijet ostaje, ali i svih ostalih žitelja ove Županije.

Kažete kako smo se našli u nezgodnom momentu i kako se efekti pandemije pretaču i

na ekonomiju. Što je sve trebalo i moglo bolje u Županiji?

Dičimo se sa sedam milijardi ku-

na koje su povučene iz EU fondova. Od tih sedam milijardi kuna, preko pet ili čak šest milijar-

...

KAMPANJA DUSTRE ZASNIVA SE NA OBIČNIM, ‚MALIM’ LJUDIMA. KOJI SU TO PROJEKTI ODNOSNO CILJEVI KOJE NOSITE U SVOM PROGRAMU ZA TE LJUDE, A KOJE BISTE PROVELI AKO BISTE POSTALI NOVI ŽUPAN? Zapravo nas ne bih dijelio na ‚male’ i ‚velike’, u konačnici smo svi ljudi. Iluzorno je bilo što preveliko obećavati na proračun koji iznosi 261 milijun kuna, od čega su 70 posto sredstva koja su već unaprijed potrošena. Dakle, moramo se okrenuti EU fondovima. No, Europa jako lako uzima. Mi 500 milijuna eura damo tamo, nitko nas ne pita koji su uvjeti. A kad bilo što idemo povući, onda tu postoji stotine nekakvih zakočkica. Nije to ništa teško, to su sve

šprance, no Županija treba biti kapacitirana.

DUNEA jako dobro radi svoj posao, ali ona je zadužena za onaj tehnički, provedbeni dio. No, politiku razvoja Županije kroz EU fondove treba nositi određen Odjel odnosno menadžment. A Odjel za EU fondove u Županiji je jedan vid menadžmenta koji će točno znati gdje čega nedostaje. Ovako imamo situaciju da se puno radi, a ništa nije realizirano. Zato su rezultati takvi kakvi jesu.

di kuna su državni projekti na koje Županija uopće nije utjecala. I što je još žalosnije, to su projekti koji uopće nisu dotaknuli običnog čovjeka. Bit fonda je da dotakne običnog čovjeka.

Koji bi projekti iz EU fondova bili oni koji nisu dotaknuli običnog čovjeka?

Recimo, to bi bio Pelješki most ili Aglomeracija Dubrovnik.

Zašto mislite da Pelješki most nije dotaknuo običnog čovjeka?

Ne znam koje koristi od takvih projekata ima jedan ribar koji prodava ribu na placi u Moluntu. A imao bi puno više da se njemu omogućilo 50 tisuća kuna uz pomoć kojih bi nabavio određene alate ili sredstva za rad po povoljnoj cijeni.

Iz vaših javnih istupa se čini da niste baš za Lučino razdolje.

Lošom komunikacijom smo dovedeni u jednu jednosmjernu uli-

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

23

ani interesi, a gdje god da am uvijek gledao na Grad” cu koja je široka tri metra. Nizbrdica je, a iza nas ide šleper sa slabim kočnicama. Mi smo u kombiju. Ako stanemo, zgazit će nas. Mi do 2023. godine taj problem moramo riješiti. Nije Lučino razdolje najveći problem. To je jedan od problema, ali je svakako primjer loše iskomuniciranog EU projekta koji je visokorizičan i koji izaziva kontroverze.

Međutim, radi se o projektu koji je dobio sve potrebne dozvole, a i vi i mnogi drugi smatraju da je visokorizičan.

Ljudi su posebno skeptični i oko toga da bi mogao ugroziti Malostonski zaljev. Vjerujete li institucijama?

Kao odgovorni član društva vjerujem institucijama. No, kad se rade stvari ove vrste, onda moraju biti uključeni svi akteri kojih se ovo tiče, a to su predstavnici građana, nevladinh udruga, politike… Jako je ružno kada netko nešto nameće. Tvrdi se tako da trasiranje nije dobro izvedeno, krilo se kao zmija noge… Možda je sve to u redu, ali ja to nisam vidio.

kad se radi o razvrstavanju otpada. Koprivnica ili Prelog su na 60 posto. Kad doma budemo razvrstavali na 50 posto, onda Lučino razdolje neće biti toliki problem.

Trebalo je biti transparentnije.

Apsolutno. Trebalo je dovesti autobus novinara u Ljubljanu koji bi pokazali građanima kako funkcionira pogon poput Lučinog razdolja. Nije problem samo Lučino razdolje. Naš osnovni problem je nerazvrstavanje otpada. Dubrovnik je danas na maksimalno 15 posto, a mora biti na 50 posto

Jedan od najvećih županijskih problema je zdravstvo, i prije pandemije. Naravno, treba ga rješavati na nacionalnoj razini, no kako bi Županija mogla pomoći?

Za stanje u dubrovačkoj bolnici nikako nisu krivi zaposlenici, kao ni menadžment, a dijelom bih mogao amnestirati i Županiju koja je

Kandidat za Župana Karlo Gjurašić

osnivač. Sve ovo što se događa u zdravstvu posljedica je loših zdravstvenih politika koje se u ovoj zemlji vode 25 godina. Konačno moramo napraviti reformu zdravstva, a od ovih 6,3 milijarde bespovratnih sredstava, dio bi se trebao izdvojiti za tu namjenu. Mi moramo, poštujući sve parametre, odrediti prioritetne zdravstvene ustanove. Neke ustanove treba reducirati, neke specijalizirati. Konkretno, Dubrovnik bi trebao imati cjelogodišnju hitnu helikoptersku službu i morao bi imati hitni centar za zbrinjavanje hitnih stan-

ja, dakle dobra neurokirurgija, dobra opća kirurgija, dobra anesteziologija, kardiokirurgija kako bi se pacijent odmah zbrinuo i eventualno prevezao negdje drugdje. O zdravstvu razmišljam godinama i zaključak je uvijek isti – potrebna je jedna korjenita reforma. Što se tiče kadra, zašto bi neka mlada perspektivna došla raditi kod ‚gubitaša’ koji je u višemilijunskom gubitku? To znači da nema

Nastavak na sljedećoj stranici

24

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

i koja ne čini greške. Izuzetno cijenim takve mlade ljude. Zajedno smo bili u HSS-u, a kad je ona iz fokusa izgubila čovjeka i kad se cijela priča ‚odnarodila’ i počela micati od Radića, odlučili smo se za svoj put – on kao mlad i perspektivan za Dustru, a ja sam mu svo vrijeme pomagao i draga mi je ta uloga, no toga je nadalje trebao sve manje i manje. Jer Raguž je postao jedan izuzetno kvalitetan političar.

specijalizacije ni usavršavanja. Danas, ako dvaput godišnje mladi kardiokirurg ne pođe na kvalitetan seminar, njega je pregazilo vrijeme. Da smo na barem nekakvoj pozitivnoj nuli, bili bismo i privlačan poslodavac u zdravstvu. Govorim kao ekonomist. Tko ide raditi u ‚gubitaša’ ako ne mora?

Obnašali ste brojne funkcije, bili ste gradski vijećnik, radili ste u Zagrebačkom holdingu, državni tajnik… Smatrate li da ste, posebno iz pozicije državnog tajnika, napravili dovoljno za jug Hrvatske?

Vjerujem kako jesam. Ne mogu nabrojiti sve te projekte, od Konavala do Neretve.

da zemljište za Studentski dom, slučajno sam ja bio predsjednik Upravnog vijeća Stanice za južne kulture kad smo ga odredili, onda obrana od poplava u Neretvi… Svi vinari na Pelješcu koji su se htjeli baviti kvalitetnom ponudom dobili su bespovratna sredstva. Prvi poticaji za mandarine od pola kune su se dogodili za vrijeme mog mandata.

Nema crkve u našoj Biskupiji koja nije dobila pomoć, primjerice crkva sv. Ane na Brgatu koja je bila oštećena dobila je nove vitraje. Što bi se čovjek hvalio? No u četiri godine sam napravio sve što sam zacrtao. Uvijek ima onih koji rade i onih koji ne rade. Onih kojima je politika cilj i onih kojima je sredstvo da bi nešto uzeli.

Smeta mi kad se generalizira. .

Možete li barem neke?

Sjetim se koliko smo napravili kad Konavljani idu u ambulantu, kardiologiju, kad svoje stare vode u Dom za starije, kad konavoski povjesničari drže predavanja u kući Matice hrvatske, kad se voda otvori u konavoskim brdima, kad se mali Župljani idu igrati u novu dvoranu… Pa on-

S obzirom na vaše uistinu bogato političko iskustvo, mnogi smatraju da ste politički mentor Željku Ragužu.

Je li to istina?

Grubo je reći mentor, ali na neki način sam ga možda uveo u politiku. Prepoznao sam ga kao mladu osobu s velikom energijom koja hoće, želi, zna i može

Sad kad smo kod tog izlaska iz HSS-a, tada niste poslušali direktive s vrha stranke, dali ste potporu tadašnjem kandidatu Andru Vlahušiću. Biste li i danas isto?

Politika je uvijek umijeće mogućega. Dustra će koalirati i da-

...

USPJEŠNO STE BRODILI POLITIČKIM VODAMA, A EVO, I VAŠI POLITIČKI OPONENTI U KAMPANJI IMAJU SAMO RIJEČI HVALE ZA VAS. Najvažnije je biti čovjek. Političar ne smije lagati i mora puno raditi.

Kao HSS-ovac sam došao u politiku.

Pokojni Luka Korda mi je rekao – više si ti napravio za Konavle u četiri godine nego HDZ u 20 godina vlasti. Političar sam lokal-patriot. Volim cijelu Hrvatsku, ali uvijek mi je jedno oko gledalo ovdje na jug. Uvijek sam gledao gdje i kako mogu pomoći.

ti potporu onome tko ispuni programe koje je Dustra u svom planu zacrtala. Dustra u šest godina postojanja svoje birače nikada nije prevarila i sve što je obećala, Dustra je ispunila. Tako ja shvaćam politiku. Politiku čine ljudi i dogovori, slažeš li se oko nečega ili ne. Nikada nemaš sto posto, ali bitno je da se u velikom dijelu poklapate.

Uvijek kažem mladim ljudima – ne može ti se netko sviđati sto posto, ali ako je barem 60 posto, onda se isplati ulagati u taj odnos.

Nekako se stječe dojam da ste s čelnicima Grada dobro surađivali – Šuica,Vlahušić, sada Franković… Tko je, po vama, napravio najbolji posao?

Vjerujem da su se svi koje ste nabrojali maksimalno trudili.

Koliko je tko uspio u tome, teško je danas vrednovati. To će vrednovati generacije za 10-ak godina.

Tko god radi, taj griješi. Ne griješi samo onaj koji ništa ne radi.

Završavamo u pozitivnom tonu. Dosta ste vremena zbog posla provodili u Zagrebu. Je li vam falio Grad?

Uvijek mi je falio Grad! Bio sam primoran otići iz ove zemlje prije rata jer nisam bio podoban, a od prvog dana sam u ratu. Ali sam ‚92. godine opet morao otići jer su došli neki novi dečki. Kad ste svjedok nekog vremena, a niste ovisni ni o kome, onda niste poželjni. Kad sam došao raditi u Moskvu, pogledao sam svoj odjel i rekao sam nakon pet dana – ovo treba ukinuti, što ću tu sjedati i ne raditi ništa? Uvijek tu budu neki ingropani interesi, a ja nisam takav. Ja kažem što me tišti. I kako Željko kaže – uzdignuta čela idem kroz Grad.

OBIČNI LJUDI

ZA

OBIČNE LJUDE!

DUBROVAČKI DEMOKRATSKI SABOR

...naš tandem za Grad i Županiju

PERO VIĆAN

7

ZAOKRUŽI za Gradonačelnika

3

ZAOKRUŽI za Gradsko vijeće

TEREZINA ORLIĆ ZAOKRUŽI za Županicu

4 3

ZAOKRUŽI za Županijski skupštinu

28

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

DAN ŽUPANIJE

LAUREATIMA dodijeljene nagrade, ministar Božinović pohvalio projekte na jugu „NAŠI STARI čuvali su ovaj prostor na jugu, branitelji ga čuvali od agresije, a mi ga čuvamo za našu djecu i djecu naše djece,“ izjavio je Dobroslavić AIDA ČAKIĆ

GORAN MRATINOVIĆ

P

ovodom Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana njezinog zaštitnika sv. Leopolda Bogdana Mandića u Kazalištu Marina Držića održana je Svečana akademija Dubrovačko-neretvanske županije. Tradicionalno, dodijeljene su i nagrade Dubrovačko-neretvanske županije.

Nagrada za životno djelo dodijeljena je redatelju i književniku Stijepu Mijoviću Kočanu. Nagrade za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodijeljene su novinarki Silvi Capurso, Ligi protiv raka Korčula – Pelješac – Lastovo – Mljet kao i Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku.

Nagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodijeljena je Samostanu sv. Domini-

ka u Dubrovniku, Hrvatskom glazbenom društvu Sv. Cecilija iz Korčule te Hrvatskom nogometnom klubu Slaven iz Grude (Konavle). „Naši stari čuvali su ovaj prostor na jugu, branitelji ga čuvali od agresije, a mi ga čuvamo za našu djecu i djecu naše djece. Uvezujemo ga čvrsto u hrvatski teritorijalni korpus, spajamo ga s mati-

com Pelješkim mostom, povezujemo ga novim lukama, povezujemo Lastovo s katamaranskom linijom s Dubrovniku, po prvi put ga povezujemo stalnom helikopterskom službom. Zahvaljujem na tome predsjedniku Plenkoviću, Berošu, Božinoviću i Bačiću. Pripremamo poveznicu cestama i autocestama, pripremili smo

Stigli visoki uzvanici

projekte za OB Dubrovnik i druge projekte za dobrobit građana. Razvijamo Županiju i osiguravamo kvalitetu podjednako svima. Gradnjom centra za gospodarenje otpadom rješavamo taj važan problem. Imamo povučeno sedam milijardi kuna putem EU projekata. Dobro se nosimo s golemim izazovom pandemije koju ćemo pobijediti i vratiti život u normalu. Hvala svima koji su se uspješno nosili s ovom globalnom zarazom,“ kazao je župan Nikola Dobroslavić.

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

Ovogodišnji laureati

Nakon pozdravnog govora župana, okupljenima se obratio i gradonačelnik Mato Franković. „Na najboljem smo putu da pobijedimo epidemiju i vrijeme pred nama nosi oporavak. Svi izazovi na koje smo odgovorili danas pokazuju da su ispravni i da idemo naprijed. U povijesti je bilo trenutaka na koje nismo mogli utjecati, ali zajedničkim radom i sinergijom, željeni rezultati uvijek su se lakše ostvarivali. Grad je pomogao ulaganjima u zdravstvo, posebno OB Dubrovnik. Zato je važno da i dalje ostanemo složni u brizi za javno dobro. Velika nam je

čast što smo najbolji u privlačenju EU fondova. Siguran sam da tako nastavljamo i dalje. Dubrovačko-neretvanska županija vratit će se ponovno u isti i siguran kolosijek. Stabilnost i sigurnost održali smo za vrijeme pandemije i tako će biti nakon,“ kazao je Franković.

Saborski zastupnik Branko Bačić istaknuo je dobre rezultate Županije. „Naša županija je treća po indexu razvijenosti u Hrvatskoj i to je potvrda rada, ali i pred nama su brojna očekivanja kako bismo tim putem nastavili. U predizborno vrijeme čujemo glas koji problematizira postojanje župa-

nija. Taj teritorijalni ustroj pokazao se ispravnim upravo ovdje,“ kazao je Bačić te dodao kako je Vlada osigurala poticaje za 20 tisuća radnih mjesta.

Ministar Davor Božinović istaknuo je brojne projekte na jugu Hrvatske. „Svoj put ste započeli prije više od tri desetljeća. Zbog toga velika hvala svim žrtvama i braniteljima koji su imali neizmjernu ulogu. Proteklih godina Županija je pozicionirana kao partner na brojnih područjima, prvak je u gospodarenju pomorskim dobrom, ovo je jedna od najuspješnijih županija po korištenju EU fondova... Moder-

nizirana je Zračna luka, Bolnica, poduzetnički inkubator, obnovljene su škole, a uz to se štiti baština, pripremaju brojni projekti. Sve to činite uz brigu za tradicionalne vrednote, uz brigu za umirovljenike i druge. I mi smo ponosni zbog razvijenosti, a Vlada je uvjerena za daljnji razvoj i učinkovitost - poručio je Božinović te posebno istaknuo kako je važno održavanje sigurnosti javnog reda i mira što je prema njegovom mišljenju na visokoj razini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Tom prilikom je najavio i dodatnih 20 milijuna kuna ulaganja u policiju u Županiji.

29

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

POSEBNI MENU ZA PRAZNIK RADA

MESNI MENU ZA 2 OSOBE

RIBLJI MENU ZA 2 OSOBE

Plata pršut - sir Biftek ili T-bone steak, povrće žar Jagode sa šlagom Čaša vina _______________________________

160 KN

Svježe stonske mušule File brancina ili orade, blitva Domaća pita od jabuke Čaša vina _______________________________

Rezervirajte stol na vrijeme: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

150 KN

Probleme znamo, rješenja imamo spremna. Dajte mi vaše povjerenje 16.5. i ja ću vam putem participativnog budžetiranja to povjerenje vratiti i omogućiti vam da direktno upravljate dijelom javnog novca.

JA,, IVAN TROPAN, NUDIM VAM POTPUNU TRANSPARENTNOST GRADSKE UPRAVE I PRORAČUNA. Grad je u teškoj financijskoj situaciji i povratak turista će biti moj prvi zadatak. Uvjeren sam da ću vratiti turiste u Grad putem našeg akcijskog plana u 4 koraka: Drage Dubrovkinje i Dubrovčani, vrijeme je!

1. Besplatni PCR testovi za goste koji ostaju dulje od 4 dana.

Izbor je jednostavan, ili ćemo 16.5. zajedno oživiti Grad ili nastavljamo istim putem kao i do sada.

2. Subvencioniranje direktnih zračnih linija.

Pogledajte oko sebe i upitajte se je li to Grad koji se hvalio rekordnim proračunima zadnjih 15 godina? Samo zadnje 4 godine Grad je uprihodio 2.5 milijarde kuna.

4. Antigenski testovi na aerodromu.

Zašto nam sada opet obećavaju iste one stvari koje su obećavali na prošlim izborima?

Naš Dubrovnik posjeduje bogatstva da svima omogući kvalitetu života poput onoga u skandinavskim zemljama, dosta je bilo izgovora i tromosti gradskih uprava. Potrebna je samo vizija i politička volja!

Vi zaslužujete nekoga tko nije već iznevjerio vaše povjerenje, nekoga tko je inovativan, tko razumije potrebe mladih i naših starijih sugrađana.

Nekoga tko zna kako stvoriti vrijednost, tko razumije probleme malih i srednjih poduzetnika i tko zna vrijednost svake zarađene kune.

Netko tko vas neće lagati i tko će vam reći stvarno stanje gradske blagajne.

Tvoj Grad, tvoj novac, tvoja BUDUĆNOST!

3. Smanjenje aerodromske takse aviokompanijama.

Vratit ću zidine građanima i iskoristiti ta sredstva da podignem kvalitetu života svih naših sugrađana.

Zašto to do sada nisu napravili prošli gradonačelnici? Zašto to sada opet obećavaju? Imali su svoju priliku!

Izazov koji je pred nama će zahtijevati drugačiji pristup upravljanja Gradom.

2021. i 2022. će zasigurno biti krizne godine, socijalni programi i politike bit će iznimno bitne kako bi našim sugrađanima osigurali dostojanstven život i kako bi pomogli u oživljavanju gospodarstva i sačuvali radna mjesta.

Ja nudim novi način upravljanja Gradom, nudim vam partnerstvo i 100% transparentnost.

Izađi na izbore 16.5. i oživi grad zbog sebe, svoje obitelji i svojih bližnjih!

S poštovanjem, IVAN TROPAN

2.

Nositeljica liste:

Z R I N K A

RAGUŽ Lista broj

4.

36

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

LASIĆ KANDIDAT HDZ-A ZA NAČELNIKA OPĆINE KONAVLE BOŽO

KONAVLJANIMA ne trebaju plakati da znaju tko sam i š sam, za nas govore naši rez KONAVOSKI HDZ na ove izbore ponovno izlazi sa svojom uzdanicom Božom Lasićem kao kandidatom za načelnika i u tome nema nikakvog iznenađenja.

Kakva su očekivanja od izbora i zašto smatra da će mu Konavljani ponovno pokloniti povjerenje otkrio nam je upravo načelnik Lasić.

Č

ini se kako ste se odlučili na pomlađivanje liste.

Nažalost, u politici se često smjena generacija događa burno i teatralno, što u konačnici nikome ne pogoduje. Stariji se osjećaju povrijeđeno, a mlađi nastupaju bez ikakvih skrupula vjerujući da im nije potrebno nikakvo iskustvo u političkom i svjetonazorskom smislu.

Svjesni tih činjenica, a i poučeni dosadašnjim iskustvom, mi smo u Konavlima zacrtali jasan smjer koji poštuje stariju i mlađu generaciju.

Dakle, smjena generacija mora biti jedna vrsta evolucije, a ne revolucije, ona mora biti postupna, razumna i odgovorna. Mi smo na prošlim izborima imali jednu situaciju prijepora, ali jedinstvom stranke i odlukom da uvedemo mlade u svijet politike ostvarili smo jedan povijesni rezultat.

I sada se vodimo tim principom pa smo tako zadržali dio kandidata koji su bili i na prošloj listi za Vijeće, ali smo dodali i neka nova imena za ko-

ja vjerujemo da će biti jasna poruka naše kvalitete. To su sve ljudi koji su poštovani u svojoj zajednici i dokazani prvenstveno kroz svoj rad i doprinos tome da Konavle budu bolje mjesto za život.

Sada su već poznati vaši protukandidati, je li vas netko od njih začudio?

I jest i nije. Bilo je tu nekakvih rošada pred izbore, ali ljudi valjda idu tamo

gdje misle da će im biti bolje. Mi smo odavno odlučili, bez obzira tko nam budu protukandidati, da se nećemo baviti komentiranjem njih nego podastrijeti naše rezultate i pustiti da govore sami za sebe. Kad pogledate naš izborni program od prije četiri godine, pa skoro 90 posto toga je realizirano!

Ono što nije već gotovo, zbog opravdanih razloga je u tijeku ili pred realizacijom. Neki projekti su jednostavno takvi, ne mogu ići preko noći.

Naglašavam kako je sve to napravljeno jer je planirano i započeto na vrijeme, osigurna je financijska konstrukcija i zbog toga nismo ostali u rasko-

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

37

u što zul tati ...

POSTOJE LI NEKI PLANOVI KOJE JE POREMETILA COVID – KRIZA? ŠTO STE ODGODILI? Ništa i na to sam izrazito ponosan.

Pametnom i pravovremenom reakcijom, ali i odgovornim radom i ponašanjem prema javnom novcu svi naši projekti su imali osiguranu f inancijsku konstrukciju i stoga su svi realizirani ili se realiziraju usprkos krizi.

raku kad nas je pogodila ova kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa. Ja sam od početka govorio kako će se vrijeme računati prije i poslije korone i to se, nažalost, pokazalo kao točna ocjena situacije u kojoj se nalazimo. Mi smo prepoznali što se događa, nabavljali više nego dovoljno zaštitne opreme za naš Dom za starije i ambulante, smanjili plaće u Općini i izašli ususret našim gospodarstvenicima u svakom mogućem segmentu u kojem smo mogli.

I uz to drastično rezanje prihodovne

strane proračuna svejedno smo zadržali gotovo sve standarde na koje su naši ljudi naviknuli. Vjerujem da se situacija sada popravlja i kako će naši ljudi moći odraditi ovu sezonu kako treba. Čovjek je bez posla nesretan i nema perspektivu, nema ideju ni nema volju za stvarati nove vrijednosti.

Moram tu spomenuti kako je jedan od načina na koji želimo pomoći i tome je realizacija Poduzetničke zone u Čilipima za koju već imamo konkretna pisma namjere velikih domaćih i inozemnih tvrtki.

Jedan od vaših protukandidata je tražio da kaznu zbog nedovoljnog broja žena na listi platite iz vlastitog špaga.

Ma znate što, to je jedna tolika besmislica i glupost da i ne zavrjeđuje komentar. Kad čujem riječ kvota u tom kontekstu digne mi se ovo malo kose što imam na glavi. Nije smisao tog propisa da se na pola liste stave ženska imena reda radi nego da žene imaju ravnomjeran položaj u po-

litici. Mi na listi imamo dvije perspektivne mlade žene i pogledajte na kojem su mjestu! Ako su (svaki) prošli izbori mjerilo, a uvijek jesu, one sigurno ulaze kao naše vijećnice.

To je bitna razlika u odnosu na pojedine stranke koje slažu obiteljske liste pa se tu nalaze supruge i kćeri kao ‘držači mjesta’. To je smiješno i za svaku osudu! Lista za Općinsko vijeće, predstavničko tijelo Općine mora sadržavati predstavnike koji pokrivaju što je više moguće sela u Konavlima, a ne da pola liste bude s dvije adrese?! Sad vi meni recite tko tu zaslužuje kritiziranje, HDZ koji je svako mjesto na listi promislio do zadnjeg detalja ili oni koji ne znaju drugačije složiti listu osim da se brinu o tome jesu li zadovoljili nekakvu formu?

Zašto u Konavlima nema vaših plakata, vaša konkurencija u tom smislu je ‘u svakom selu’?

Smatram da je potpuno nepotrebno zasipati Konavle nekim prediz-

bornim plakatima, naročito ne tjednima pred izbore. U ovoj situaciji smatram da su pogotovo jumbo-plakati neprimjereni. Kao da se rugate s narodom. Mi ćemo ići s jednim vrlo jednostavnim plakatom u malom broju primjeraka na kojem će biti navedene osnovne informacije, dakle brojevi lista i imena naših budućih vijećnika. Želim naglasiti kako nemam potrebu isticati svoj lik na plakatu iz istog razloga kojeg sam maloprije spomenuo – HDZ nije jedna osoba, pa tako ni ja. Mi svoja očekivanja temeljimo na kvaliteti liste i dosadašnjem radu.

Pored toliko realiziranih projekata i postignutih uspjeha Konavljanima ne treba plakat govoriti tko sam i što sam, kao ni koju i kakvu listu nosim.

Oni koji se nemaju čime konkretno pohvaliti neka i dalje tiskaju bezbroj

Nastavak na sljedećoj stranici

38

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

ZAŠTO NEKI OD TIH PROJEKATA TOLIKO DUGO TRAJU? PRIMJERICE PODUZETNIČKA ZONA I OSNOVNA ŠKOLA CAVTAT?

plakata da se mogu gledati na njima.

Volite istaknuti kako ste ponosni na sve što je napravljeno u protekle četiri godine u Konavlima, u vašem mandatu. Na koje projekte ste najponosniji?

Nastavljamo dalje s Konavlima u dobrim rukama. Dokazali smo da znamo raditi pažnjom dobrog gospodara, sada idemo dalje realizirati ono što smo započeli. Da krenem od recentnijih projekata, nedavno smo potpisali ugovor za izgradnju pročistača u Moluntu vrijedan više od osam milijuna kuna. U tijeku su i dalje radovi na izgradnji kanalizacijske i vodoopskrbne mreže

vrijedni više od 12 milijuna kuna. Velikim dijelom završen je projekt odvodnje i kanalizacije na Grudi, dakako tu je već spomenuta Poduzetnička zona u Čilipima koja je odlukom Vlade nedavno prešla u vlasništvo Općine Konavle, a naravno prioritet je i Osnovna škola Cavtat.

Nastavljamo dalje s projektima proširenja parkinga u Cavtatu, na uređenju zbrinjavanja otpada, zatim tu je vrlo važan projekt sanacije rive, uređenje Molunta s komunalnom lučicom, izgradnja Vatrogasnog doma na Grudi, uređenje prostora Ljetnog kina, komasacija Konavoskog polja itd.

Od odrađenih projekata moram se osvrnuti na brojna ulaganja u dječ-

To su ogromni projekti za koje se preduvjeti rješavaju godinama.

Konkretno u ova dva slučaja da budemo vrlo egzaktni, osam, odnosno sedam godina nam je trebalo da riješimo sve imovinskopravne zavrzlame i postavimo stvari na noge. U svemu tome morate misliti i na to da se ti projekti moraju odnekle f inancirati. Lako ih je najaviti u smislu promidžbe, a što onda ako nemate novca za njih onda treba okrivljavati nekoga drugog za vlastiti neuspjeh?

Mi smo uspjeli putem Ministarstva znanosti i obrazovanja riješiti pitanje f inanciranja izgradnje nove škole na Rajkovom dolu i vjerujem da će se to riješiti u sljedećem mandatu.

ja igrališta i sportsku infrastrukturu, vratili smo Ljetno kino našim sumještanima, otvorili knjižnicu u Cavtatu, riješili imovinsko-pravne odnose s JLH te dobili natrag restoran Obalu i kuću Granić, postavili ogradu na šetnici oko Rata, uredili plažu u Uvali

Tiha, nakon dugo godina riješili gordijski čvor pravnih zavrzlama kako bi mogli realizirati projekt izgradnje nove zgrade OŠ Cavtat. Zajedno s DPDS-om pokrenuli smo obnovu tvrđave na Prevlaci, uspjeli smo zadržati Vodovod u konavoskim rukama, a zahvaljujući suradnji s Vladom RH uskoro ćemo realizirati i projekt Poduzetničke zone u Čilipima.

Asfaltirali smo brojne nerazvrstane ceste u Čilipima, na Grudi, u Đurinićima, Vitaljini, Moluntu i ostalim konavoskim mjestima, potpisali ugovor sa ŽUC-om za rekonstrukciju ceste od Dubravke do Debelog Brijega te uskoro očekujemo rekonstrukciju ceste kroz Čilipe i Zastolje.

Konkretno, kad bi Konavljani mogli dočekati novu školu?

Uvjeren sam da ću ja kao načelnik Općine biti na njezinom otvaranju.

Mnogi kažu kako je pandemija ujedno i promišljanje o novim oblicima turizma i novom načinu zarade. Poznato je kako gosti, u vrijeme pandemije, preferiraju osamljenije destinacije i povratak prirodi. Konavle se čine idealnima za takvo što. Je li u tom smislu nešto napravljeno?

Nama je već odavno jasno kako brojke u turizmu jesu bitne, ali je puno važnija struktura gostiju. Naši gosti, kako ste i sami rekli, više traže mir i tišinu i zato smo prije korone imali veliki porast u broju domaćinstava sa smještajnim kapacitetima.

Naša ponuda je iz dana u dan bogatija, bilo da je riječ o privatnim inicijativama ili aktivnom radu i izravnom doprinosu Općine i njezinih tvrtki i ustanova. Mi smo oaza prirode, svjesni smo toga i kao takvi se konstantno profiliramo na turističkim tržišima. Što se tiče poljoprivrede, moramo istaknuti kako su polja u Konavlima neobrađena, a zapravo imaju perspektivu biti svojevr-

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

sna Toskana. Koliko je mladima uopće interesantno odnosno isplativo ostati u Konavlima i baviti se poljoprivredom ili agroturizmom? Postoje li neke ideje kako ih zadržati?

Moram vas djelomično ispraviti, nisu polja neobrađena, neobrađen je dio Konavoskog polja. Mnoge površine u Konavlima su zasađene i naši proizvođači plasiraju domaće proizvode putem OPG-ova ili na druge načine. Konavosko polje je ogroman problem, ali u ovom mandatu je napravljeno više po tom pitanju nego u posljednjih 30 godina. Našim zalaganjem potaknuli smo izmjene Zakona o komasaciji, a pri Ministarstvu poljoprivrede imenovano je povjerenstvo za taj projekt. Nećemo to riješiti preko noći, ali ćemo riješiti, u to budite sigurni.

no 50-ak otkaza u hotelima Albatros i Epidaurus. DDS-ova kandidatkinja za načelnicu Miljanić Macan zamjera Općini, tvrdi ona, pogodovanje kroz prostorno-plansku dokumentaciju hotelskoj kući te omogućavanje izgradnje velebnog zdanja na skučenom prostoru ispod Oboda.

Svi koji me poznaju, svi moji Konavljani znaju da je dovođenje mene u konotaciju s nekakvim pogodovanjem degutantno. Ja sam prvi dignuo glas protiv otpuštanja u tim hotelima davno prije ove krize, a urigirao sam i da se zadrže sezonci u Zračnoj luci Dubrovnik kada je krenula pandemija koronavirusa. Mislim da je ono što se događa u hotelima Albatros i Epidaurus jedna sramota Uprave tih hotela, ali nažalost mi nemamo mogućnosti utjecaja na privatne poduzetnike u tom smislu.

Uslijed pandemije je podijelje-

Može se reći kako je iza vas ujed-

no i vrlo izazovan mandat. Konavle su u jednom trenutku bile općina koja je bilježila najveći rast novozaraženih, situacija je sada puno bolja. Kako je do toga došlo i kako se doskočilo problemu?

Mi smo zatražili restriktivne mjere i prije nego je to odlučeno na razini drugih gradova i općina jer je kod nas situacija bila izvan svake pameti. Toliko veliki broj zaraženih na ovako mali broj stanovnika se morao zaustaviti i zadovoljan sam sa suradnjom sa Stožerom CZ DNŽ i nacionalnim Stožerom. Zajedničkim naporima uspjeli smo sačuvati zdravlje i živote naših sumještana iako je i tada bilo kritika na uvođenje tih mjera. Da opet imamo takvu situaciju, sve bih ponovio bez imalo razmišljanja. Želim ovom prilikom još jednom pohvaliti i zahvaliti se cijeloj upravi i djelatnicama i djelatnicima Doma

39

za starije Konavle na čelu s Lucom Pušić za fantastično rješavanje krize koju smo svojedobno imali u Domu. Usprkos jako velikom broju zaraženih koronavirusom imali smo relativno mali broj umrlih što je gotovo nevjerojatno. Vjerujem da je pravovremena i dobra reakcija odgovornih u Domu uvelike spriječila gubitak života naših starih.

Naposljetku moram istaknuti i kako sam izrazito ponosan na činjenicu da smo uz puno truda uspjeli organizirati cijepljenje u sportskoj dvorani na Grudi, kao i osigurati dodatne doze cjepiva za općinu Konavle.

Prema posljednjim podacima više od dvije tisuće naših sumještana je procijepljeno što je veći prosjek nego u ostatku županije. Želim se i ovom prilikom zahvaliti svom medicinskom osoblju obiteljske medicine u Konavlima, kao i svim djelatnicima Doma zdravlja Dubrovnik na čelu s Brankom Bazdanom.

40

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

Dragi sumještani, Konavoke i Konavljani, pred nama su još jedni izbori za Općinskog načelnika i za Općinsko vijeće Općine Konavle.

Prije svega osvrnuli bi se na proteklo mandatno razdoblje u kojem ste nam kao načelniku i predsjedniku Općinskog vijeća, zajedno s vijećnicima Hrvatske demokratske zajednice povjerili upravljanje našom Općinom.

Sigurni smo da smo to Vaše povjerenje i opravdali jer smo većinu programa i projekata koje smo obećali i realizirali, a nema potrebe da ih sada nabrajamo jer su svima vidljivi i prepoznatljivi.

Zasigurno da je moglo i bolje, jer uvijek može bolje, no svjesni ste da nas je u posljednjih godinu i po dana zadesila najveća zdravstvena i gospodarska kriza u posljednih 50-60 godina, pandemija, uzrokovana virusom COVID-19 koja je zbog lošije financijske situacije usporila ili zaustavila realizaciju nekih projekata.

No bez obzira na vrlo zahtjevna vremena, mišljenja smo da smo kao Općina, ali i kao zajednica vrlo dobro reagirali i da se i nadalje vrlo dobro nosimo s ovom krizom. Niti u jednom trenutku nisu došli u pitanje zdravstvena zaštita naših sugrađana, funkcioniranje Doma za starije i nemoćne, vrtića, škola i komunalnih poduzeća.

Stoga možete biti sigurni da Program Hrvatske demokratske zajednice, javno objavljen na našim web stranicama, nije puka lista želja, već ozbiljno i vrlo promišljeno sastavljene mjere koje će omogućiti gospodarski oporavak i daljnji napredak Konavala.

Kao što Vam je vrlo dobro poznato, Hrvatska demokratska zajednica je u Konavlima od osnutka Općine Konavle predvodila i provodila ostvarenje svih najvažnijih strateških ciljeva i zajedno s Vama svrstali smo Općinu Konavle u sami vrh najrazvijenijih općina u Hrvatskoj.

Da tako i ostane i da Konavle ostavite u dobrim rukama, pozivamo Vas da date povjerenje našim kandidatima za članove Općinskog vijeća Općine Konavle, kao i kandidatu za Općinskog načelnika Hrvatske demokratske zajednice.

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

Kandidat za Općinskog načelnika – Božo Lasić – lista br. 1.

Kandidati za Općinsko vijeće Općine Konavle – lista br. 3.

1. Božo Lasić – nositelj liste 2. Ivo Simović 3. Paula Janović 4. Ivo Radonić 5. Ivo Cvjetković 6. Tea Đurović 7. Pero Kapetanić 8. Mario Dimnić 9. Miho Orepić 10. Ivan Rodić 11. Ivo Penetra 12. Ivica Obad 13. Juraj Magud

Kandidat za načelnika Općine Konavle

Božo Lasić

Predsjednik OO HDZ-a Konavle

Ivo Simović Crni

Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’

41

42

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

AVALA KANDIDAT DOMOVINSKOG POKRETA ZA NAČELNIKA KON

MIHAJLO VOJVODIĆ: Možeš grintat i njorgat samo ako znaš da si probao i pokušao MOJ PUT prije Domovinskog pokreta nije bio vezan uz politiku. Bio je to put s puno rada, zadanih ciljeva i stalnog traženja izazova. Radio sam u timovima, samostalno, vodio baze, tada u začetku nautičkog turizma, usavršavao, sudjelovao i u Domovinskom ratu i nikad i nikome ostao dužan ili kako se to u Konavlima politički prokleto reče: “potreban vratiti uslugu” VEDRAN SALVIA

PRIVATNA FOTOGRAFIJA

“Moja interpretacija politike je pogotovo u lokalnoj razini isključivo amaterska i u rangu hobi aktivnosti. Kad kažem “amaterski” i “hobi”, mislim pri tome na sve ono što čovjek daje dobrovoljno, a to je dušu i srce”, govori za Dubrovački dnevnik kandidat Domovinskog pokreta za načelnika Općine Konavle Mihajlo Vojvodić.

Vojvodić je 56-godišnjak koji živi u Konavlima, inače inženjer nautičkog turizma, zaposlen u Ministarstvu mora i prometne infrastrukture. Dugogodišnji je zaposlenik Atlasa, gdje je radio kao operativac, dispečer, mornar, voditelj baze Atlas Yachtinga te savjetnik u Upravi. Radio je i u PBZ leasingu kao voditelj baze.

NE BUDI LICEMJER Kaže da je u politici potpuno nov.

- Uvjetno rečeno, mlad i naivan ako tako protumačim upite kolega i prijatelja koji uglavnom završavaju s pitanjem: “Što ti to treba?” Ovakvo pitanje objedinju-

je cjelokupno stanje i percepciju politike kako u lokalnim sredinama, tako i globalnu u Hrvatskoj.

Moj odgovor je uvijek isti: “U politici sam s naglaskom na lokalnu, zato što se želim ujutro probuditi, pogledati se u ogledalo i samom sebi reći, možeš grintati i njorgati, možeš kritizirati jer nisi licemjer koji to čini, a da nisi probao, nisi pokušao. I tu je priča koja ima svoj duboko iskreni početak, a nadam se ne i kraj - kaže Vojvodić.

Vraća se na svoje misli oko amaterizma u politici i kaže da “kad si profesionalac pa i političar tvoj prioritet je kao i u svakoj profesiji prije svega osobni probitak, jer je to tvoj glavni izvor za podmirenje osobnih potreba”.

- Mislim kako bi svi vijećnici općina, gradova pa i većina načelnika manjih općina trebali biti upravo to: amateri u duši i srcu pa i volonteri - dodaje.

Pitamo ga kako mu je put izgledao prije Domovinskog pokreta, ali i zašto baš Domovinski pokret.

- Moj put prije Domovinskog pokreta nije bio vezan uz politiku.

Bio je to put s puno rada, zadanih ciljeva i stalnog traženja iza-

zova. Radio sam u timovima, samostalno, vodio baze, tada u začetku nautičkog turizma, usavršavao, sudjelovao i u Domovinskom ratu i nikad i nikome ostao dužan ili kako se to u Konavlima politički prokleto reče: “potreban vratiti uslugu”. Ponekad tvrdoglav, ali uvijek spreman ispričati se za pogrešku i snositi odgovornost. Domovinski pokret Konavle sam izabrao zbog izazova.

Nemate uvijek šansu pokrenuti nešto od samog početka s malim krugom dobrih ljudi! Rijetko dobijete šansu te slobodu odlučivanja, pisanja lokalnog programa, upoznavanja sebe u takvoj vrsti izazova - rekao je on.

NIJE LAGAN POSAO LASIĆA, ALI... Što se tiče ulaska u izbornu utrku, rekao je kako je uvjeren “da svojim znanjem i iskustvom može doprinijeti boljem i kvalitetnijem životu u kraju u kojem je proveo dječačko doba i u kojem će uživati do kraja života”.

Kakav izborni rezultat predviđa da će ostvariti? Na koliko mandata računa?

- Načelnik općine Konavle od

uspostave RH dolazi iz redova HDZ-a. Kvaliteta njihovog rada valorizirala se kroz odaziv glasača, onog malog i radišnog konavoskog čovjeka. Biti bahat i reći: „Mi se nadamo načelniku i većini vijećnika”, to nije naš način. Ali ne bi pristupili svemu ovome da nemamo vjeru u promjene, kako u promjene percepcije lokalne samouprave, tako i želju naših sumještana za boljom i transparentnijom kontrolom našeg novca.

Nije stoga iznenađujuće naše geslo: “Dobar domaćin ne stavlja sva jaja u istu košaru!” Geslo vladajućeg HDZ je: I dalje u dobrim rukama. A mi u Domovinskom pokretu Konavle ne želimo nikoga imati ni u lošim, ni u dobrim rukama, mi želimo biti vaše dobre ruke koje će ispunjati ono što naši konavoski mještani i građani žele -rekao je Mihajlo Vojvodić.

A kako bi procijenio smjer u kojem Konavle vodi Božo Lasić?

- Rad gospara Lasića nije lagan.

Voditi općinu u ovakvoj krizi je sve samo ne uobičajen posao načelnika i mislim kako on daje svoj maksimum. Međutim, uvijek se može bolje, racionalnije, a nadasve transparentnije. Ako dobijem mandat

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

za načelnika, moj pristup bi bio potpuno suprotan od tipičnog hrvatskog koji glasi “ništa prije nas i ništa nakon nas”. Domovinski pokret Konavala svoj rad temeljit će na kontinuitetu, konsenzusu i dugoročnim strategijama. Shvatili smo kako politike moraju imati kontinuitet. Kontinuitet se dobije tako da ste stalno na vlasti ili tako da konsenzusom više političkih opcija imate dugoročne planove koji se ne mijenjaju promjenom vlasti. Kako je kontinuitet vlasti jedne političke opcije dobra podloga za negativnosti koje se događaju u društvu, mi smatramo ovu drugu opciju boljom i za demokraciju, i za korisnike servisa lokalne samouprave, a to su mještani i građani - kaže.

- Vaš kolega Marušić u svojim bi kolumnama sad napisao: “bla, bla bla”, pratim Dubrovački dnevnik (smijeh). Ali, koliko je ozbiljno izlagati konkretne planove bez dubinske analize i provjere stvarnih stanja, ugovora, brojki, zaduženja, prihoda? Zato kažem ono najvažnije: transparentnost, transparentnost i transparentnost. I kao drugo, često ponavljana pomodarska prevedenica engleske riječi „participativno budžetiranje“ ilitiga po konavoski: sudjelovanje mještana općine u odlučivanju. Sudjelovanje u planiranju proračuna. Sudjelovanje u svim odlukama, analizama, mogućnosti da svaki mještanin izloži svoje kritike, razloge, činjenice. - kaže on.

Ističe da Općina treba 24 sata biti dostupna.

- Bilo to kroz web stranicu, mailom, telefonski ili izlaskom na teren. Osnovna zamjerka koju smo registrirali od našeg članstva je djelomični odmak službi općine. One bi trebale biti dostupne i vidljive, kako u svom promptnom odgovoru tako i na terenu

43

‘Svaka građevina koja odstupa po svojem izgledu i materijalima od prostora potencijalno je zagađenje u okolišu’

u nadzoru i kontroli servisa koji predstavljaju. Sve su to marljivi ljudi koji se nose sa svojim zadacima, a ono što bismo mi donijeli su procedure i standardi u svrhu racionaliziranja i poboljšanja njihovog rada- kaže.

- Naš program odgovara i na aktualno stanje i nedavno osviještene ugroze, ne samo pandemijske nego i one seizmičke pa i požarnu sezonu koja nam uskoro dolazi. Po tom pitanju planiramo daljnji razvoj i financiranje svih započetih mjera u vatrogastvu, ali i razvoju službe civilne zaštite općine, iznalaženju izvora financiranja i stvaranju sustava mjera za ovo seizmički osjetljivo područje. Planiramo koordinaciju između svih hitnih službi, komunalnog redarstva općine i odgovorne općinske hijerarhije. Znam kako će sadašnji načelnik reći kako sve to postoji, ali nove ideje, revizija pa i periodične provjere i vježbe una-

pređuju sustav. Samo da mi sad ne kažu da evo “Mišo uvodi akcije u stilu ništa nas ne smije iznenaditi”.(smijeh) - njegove su riječi.

GRAĐEVINSKI STANDARD GRADNJE OBJEKATA Rekao je više o projektu Konavoski standard.

- Pod tim imenom predstavio bih inicijativu pokretanja konavoske pameti i stručnosti u stvaranju građevinskog standarda gradnje objekata, kako privatnih tako i javnih. Takva gradnja bi se uklapala u prepoznatljiv konavoski krajobraz, a bazirali bi se na materijalima i izgledu tradicijske konavoske arhitekture. Svima je jasno kako je konavoski krajobraz ono što daje vrijednost prije svega ugodi života u Konavlima, a potom i podiže vrijednost nekretnina u vlasništvu stanovništva. Stvara atraktivnost našim gostima. Svaki objekt koji odstu-

pa svojim izgledom i materijalima od prostora, potencijalno je zagađenje u okolišu. Zvuči drastično, ali pogledajmo rezultate neuklopljenosti novogradnje i po mom mišljenju “favele” iznad stare jezgre Dubrovnika.- iznio je.

- Projekt bi se temeljio na stimulaciji, a ne penalizaciji. Struka bi iznjedrila standarde, ugradbene materijale, oblike sukladno prostoru: obale, polja, obronka, a prihvaćanje standarda i izvedbe od strane vlasnika stimuliralo oslobađanjem od nameta, u postotku komunalne naknade i slično - objasnio je dodajući kako bi sve “trebalo pažljivo planirati i provesti kroz zakonski temelj i pravilnike uz izmjene u GUP-u”.

- Nisam ekspert, ali očekujem argumentiranu raspravu o ovakvoj ideji. - dodaje.

Ostatak intervjua pročitajte na portalu Dubrovacki dnevnik

44

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

NEZAVISNA LISTA U POHODU NA GRADSKO VIJEĆE

IVICA ROKO: ‚Zalažemo

dubrovački oriđinali dobiju svo NA IZLOGU APOTEKE na Stradunu proveli smo jutro s Ivicom Rokom i Ivanom Cetinićem, nositeljima Nezavisne liste Ivice Roka, pravog osvježenja ovogodišnjih lokalnih izbora MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

K

arićar Ivica Roko pravo je osvježenje ovih lokalnih izbora. Nositelj je nezavisne liste koja se bori za ulazak u gradsko vijeće.

S Rokom i njegovim zamjenikom Ivanom Cetinićem (koji je drugi na listi) našli smo se na Stradunu gdje on svakodnevno obavlja radne aktivnosti. Kao u stara dobra vre-

mena sjedanja na izlozima zauzeli smo onaj kraj apoteke i krenuli u ispitivanje.

se nalaze osobe raznih zanimanja od visokoobrazovanih, pa nadalje – počinje Roko priču o kandidaturi.

Kako je Roko uopće došao na ideju da se kandidira?

-Počelo je, naravno, kao zezancija, a onda sam odlučio da foteljašima pokažem i dokažem da običan čovjek, težak, nije ništa gori od njih.

Mali čovjek se previše podcjenjuje, a ja svojom kandidaturom to želim promijeniti. Okupili smo ljude i na kraju izlazimo s listom na kojoj

LUDNICA ZADNJEG DANA Od ideje do realizacije bio je dug put. Nije lako skupiti ni potpise, ni ljude čija će imena biti na listi. Dubrovnik je mali grad i ne treba ti puno da se nekome zamjeriš.

-Par dana prije predaje kandidature – ističe Cetinić – otpalo nam je pet ljudi s liste. Ljudi su se jednostavno bojali za svoj posao. Neki-

Roko je stari romantik, još uvijek koristi Nokiju

...

KARIĆI U DOBA KORONE U koroni je pao posao i karićarima, svih je kriza ošinula.

-Da, posla ima manje, ali i kada je najgore ima dobrih ljudi kojima odradim posao.

Moram se zahvaliti Ivu Brbori iz DB Kantuna, Mirsu Čelju iz Konobe Veritas, Luki Besjedici iz Moskara, te restoranu Kamenice na Poljani.

Uvijek kada mi je trebalo za kruh, oni su mi otvorili vrata – kaže Roko te naglašava da bi dostavno vrijeme unutar zidina trebalo produžiti.

-Vozim karić već 22 godine i sve znam o tom poslu. Nemoguće je da se roba doveze u grad do 7 i po tri put tjedno. Trebalo bi omogućiti svakodnevno do 9 ujutro dostavu robe. Ja se ujutro, da sve stignem, moram dići iz kreveta u tri i pol. Također neki komunalni redari bi mogli biti malo fleksibilniji. Znaju naplatiti kašnjenje od pet minuta u iznosu od pet i pol tisuća kuna – zaključuje vrijedni Ivica Roko.

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

o se da

oj muzej

ma je indirektno rečeno da ne sudjeluju, a drugi su sami shvatili da bi im izlazak na Nezavisnoj listi Ivice Roka bio loš potez na poslovnom planu.

Skupljanje potpisa nije bilo ni najmanje lagano.

-Ljudi su neupućeni. Misle ako su već jednoj stranci dali potpis da ne mogu drugoj što nije točno. Bio je i veliki problem što brojni građani ne nose sa sobom osobnu iskaznicu, pa čak i ako žele dati potpis, on ne vrijedi, jer nema broja osobne. Neki su nam vjerojatno i lagali da nemaju osobnu, jer nam nisu željeli potpisati. Ali s druge strane bilo je i puno ugodnih iznenađenja. Na listi mora biti minimalno 40 posto žena, a nama su neke same dolazile i nudile da idu s nama. Zahvaljujemo im ovim putem – govore Roko i Cetinić.

Zadnji dan predaje kandidature bila je prava ludnica, i na kraju su jedva uspjeli. Korona im je dobrim dijelom pomrsila planove.

-Svi s liste uredno su izvadili potvrde o nekažnjavanju na sudu, ali nitko nas nije obavijestio da moramo imati i očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature. Na kraju su svi to morali rješavati doslovno zadnji dan. Ljudi su s posla bježali taksijima samo da bi potpisali očitovanje. Drugi su s malom djecom dolazili. A najgore od svega što je naš koordinator Zlaja bio u samoizolaciji zbog korone, pa nije mogao osobno doći na sud. Uzeli smo njegovu osobnu i išli na sud,

‚Neki ljudi su nam otpali s liste, jer su se bojali za svoj posao’

a onda su nam još tražili potvrdu da se nalazi u sustavu samoizolacije, pa smo morali i to. A taj dan sustav nije radio, pa smo trebali čekati da proradi. Na kraju smo nakon svih tih peripetija ipak uspjeli sve uredno predati izbornom povjerenstvu čiji su članovi također imali razumijevanja za naše poteškoće. Potpisa smo imali i viška, a i sva ova birokracija oko ljudi s liste je valjala – govore nam nositelji liste nezavisne liste, te dodaju da skidaju kapu svima koji su taj dan trčali u zgradu suda kako bi omogućili da se lista kandidira.

POBOLJŠANJA VEZANA UZ SPORT Dok pričamo pred izlogom apoteke prolaznici pozdravljaju Roka i govore da će ga podržati na izborima. Nema osobe koja ga ne zna što i ne čudi kada je po čitave dane unutar zidina. Boje li se velike stranke da će te im oteti pokoji glas?

-Ne bih rekao da se boje, ali iteka-

ko osluškuju. Mi smo za svih njih velika enigma i nisu sigurni što mogu očekivati. Sigurno se pitaju hoćemo li dobiti petsto ili dvije tisuće glasova. Iskreno ne znamo ni mi sami, ali nadamo se da bi mogli imati minimalno jednog vijećnika, možda i dva. Optimizam nam ulijeva broj ljudi koji nas prati i podržava na društvenim mrežama – govori Cetinić.

Ako Roko, kao nositelj liste uđe u vijeće, interesira nas koga će i što zastupati.

-Naša lista nije ideološka pa da se ljudima nameće što netko mora govoriti. Sve naše osobe s lista imaju različita mišljenja i nitko nikoga ne tjera da mora zastupati određena stajališta. Tako će biti i s našim vijećnicima ako uđu u vijeće. Svatko ima pravo zastupati ono za što smatra da je potrebno.

Ukratko ovo je jedan vid građanskog bunta i neposluha i ako uđemo u vijeće bit će tamo i zezancije, ali ćemo i ozbiljno pokušati promijeni-

ti neke stvari – govore nam nositelji liste, a mi ih odmah pitamo da nam dodatno pojasne program.

-Dosta ljudi s naše liste dolazi iz sportskog miljea i tu bismo pokušali puno toga promijeniti, jer se posljednjih 30 godina malo radilo na tom planu. Omogućili bismo djeci treniranje bez plaćanja članarina, transparentno bismo vodili raspodjelu novca preko Dubrovačkog saveza sportova, pokušali bismo poboljšati sportsku infrastrukturu koja je u lošem stanju posebno dvorana u Gospinom polju i stadion u Lapadu.

Kada bismo imali dobru sportsku infrastrukturu sportske momčadi mogle bi dolaziti i zimi na pripreme i tako bi se sezona produžila. Smiješno je da se netko hvali s postavljanjem umjetne trave na trenu u Gospinom polju, to je sve što se napravilo u zadnjih 30 godina. I neke druge stranke govore slično i mi ćemo tako nešto uvijek podržavati ako uđemo u vijeće. Nećemo kritizirati bez veze, dobre projekte

45

46

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

...

PROGRAM NEZAVISNE LISTE IVICE ROKA - legalizacija javnih kuća, kao poboljšanje turističke ponude - reorganizacija gradske uprave (pandemija je pokazala da su mnogi službenici nepotreban teret proračuna) - osnivanje muzeja oriđinala - oživljavanje Mokošice raznovrsnim događanjima - rješavanje parkinga kao gorućeg problema u čitavom Dubrovniku, a pogotovo u Mokošici - briga za siromašne - zaštita i obnova kulturnih dobara, s posebnim naglaskom na kulu Ribarnice, Krstionicu i lužu na Ponti - uporna borba za javne prostore, osobito obalne - javna rekreacijska igrališta i zabavni centri - izgradnja sportske infrastrukture, radi boljih uvjeta svim sportskim kolektivima, kako domicilnim, tako i gostujućim (koji bi dolazili na pripreme) - poštena raspodjela novca u Dubrovačkom savezu sportova - ekologija, s posebnim osvrtima na probleme učestalih istjecanja kanalizacije u more i na izbor lokacije komunalnog smetlišta - prostorno i urbanističko planiranje - gradnja, očuvanje i održavanje pješačkih komunikacija

Ivica Roko i Ivan Cetinić, nositelji nezavisne liste od koga god da dolaze ćemo podržati, a loše ćemo kritizirati – najavljuju Roko i Cetinić, te dodaju da bi se obračunali i s djelom nepotrebnih javnih službenika.

NIKAKVA KOALICIJA NE DOLAZI U OBZIR -Korona je pokazala da se može itekako dobro raditi online. Ne treba pet ljudi sjediti u nekom uredu kada dvije osobe isti taj posao mogu bez problema obaviti. Ukratko, treba smanjiti broj zaposlenih na nepotrebnim radnim mjestima. Što još program sadržava?

-Zalagali bismo se za otvaranje muzeja oriđinala. Oni su sastavni dio naše povijesti i to vrlo zanimljive i takav muzej bi sigurno bio atrakcija. Također zalažemo se da oriđinali dobiju zasluženo mjesto u umjetnosti. Volje-

li bismo kada bi se o njima napravila kazališna predstava u kojoj bi i neki današnji oriđinali mogli nastupati. Osim ovoga, željeli bismo biti mikrofon svim običnim ljudima koji imaju svoje svakodnevne probleme. Da se preko nas čuju njihovi glas u gradskom vijeću. Borili bismo se i za javne površine posebno morske, koncesijska odobrenja i slično. Također, sportska igrališta više ne bismo davali u koncesiju, ne trebaju rekreativci plaćati za igrati nogomet i druge sportove. Tu je naravno i parking u Mokošici, tamo je s prometom uvijek kaos. Za to bismo se isto zalagali – ističe Cetinić.

Također, zalažete se za legalizaciju prostitucije i otvaranje javnih kuća.

-Da, tako je. Naravno ta odluka se ne može donijeti lokalno, ne-

go nacionalno, ali bismo lobirali za nju. Vidjeli bismo točno kako. Još u doba Dubrovačke Republike je postojala javna kuća, a na ovaj način bi se čitava branša pomaknula iz sive zone. Također, to bi bio dodatni vid turističke ponude posebno za mlade koji osim Revelina nemaju previše toga za raditi u Dubrovniku. Gradovi poput Amsterdama i Hamburga upravo na ovaj način zarađuju dodatne prihode – govori Roko i kaže da, ako treba, da će prvi poći u dubrovačku javnu kuću provjeriti je li sve dobro funkcionira.

A što ako bude poziva za nekakvu koaliciju?

-S nikim ništa – govore u jedan glas – Kada bismo koalirali s bilo kime pljunuli bismo na sve ovo što radimo, kao i na naš izborni slogan ‚Roko nije na prodaju’!

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

47

Piše: VJERA ŠUMAN

Titova nedjeljna tradicija

D

va zagrebačka brda i dalje se međusobno granatiraju, no nadamo se privremenom prekidu vatre u ona dva blagoslovljena dana šutnje. Dan prije i na dan izbora. Uvijek sam taj „zakon šutnje“ smatrala totalno anakronim i posve besmislenim, ali sad ga s radošću očekujem. Ako ni zbog čega, onda zbog toga kako bi Zoki i Plenki dobili vrijeme za predah i tišinu, u kojoj će možda čuti jeku vlastitih riječi i prestraviti se od izgovorenog. Možda i nama, i njima to donese nešto dobro, nešto manje ostrašćeno, ali više uljuđeno. Ma koliko zabavljaju naciju svojim lupetanjima bez kontrole, oni nisu estradni zabavljači. Upravo suprotno, oni bi trebali biti ozbiljni i odgovorni političari koji su u stanju dobro promisliti i odvagati svaku izgovorenu riječ. Ako smo ozbiljna država onda bi i riječi koju izgovaraju najviši hrvatski dužnosnici morala imati težinu, kvalitetu , snagu ali i elementarnu pristojnost, kakvu u najmanju ruku, građani ove toliko iscrpljene zemlje, zaslužuju. a to vrijeme nam je hrvatska dalekovidnica priuštila nadmetanje gradonačelničkih kandidata Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke. Čuli smo puno pametnih, ali jednako toliko bedastih. Ali, takva nadmetanja tome i služe. Tko više preferira budalu, birat će budalu, dok će drugi pokušati pronaći onog, odnosno onu koja ih doista uvažava, one kojima mogu barem pokušati vjerovati i nadati se da ih neće izigrati. Često prevagu odnese neka mala gesta, osmijeh i/ili odnos prema suparni-

Z

cima. Ono što me nervira jest činjenica da je HTV nacionalna televizija za koju pretplatu plaćaju i Dubrovčani, Šibenčani, Puljani jednako kao i Vukovarci ili Bjelovarci, primjerice. Plaćaju, ali nemaju ista prava kao građani četiri najveća grada u državi. Oni svoje kandidate nemaju pravo i ne mogu vidjeti na nacionalnoj dalekovidnici. Takav program bio bi, navodno, dosadan naciji. Kao da je zanimljivo ostatku države, van najvećih gradova, gledati trkeljanja kandidata za Osijek, Split i Zagreb ili Rijeku. Do zla boga im je dosadno, ali i dalje moraju plaćati pretplatu. međuvremenu se opet najavljuje zabrana rada nedjeljom, uz hrpe nemuštih prijedloga, kako bi nam Domovina dobila još jednu, u moru besmislenih regulacija. Naš je gospar Bačić konstatirao, kako je neradna nedjelja tradicija hrvatskog naroda. Jest, bila je to tradicija nekad gotovo pretežno ruralne Hrvatske, ali malo drugačija tradicije od one na kakvu se poziva Bačić. Nije se radilo na polju, no tad je nedjelja bio dan kad se, nakon mise, najviše trgovalo. Najčešće i jedino nedjeljom jer su tad bili sajmovi kraj crkve, na kojima si mogao kupiti sve, od teče i kikare do motike i lopate, ali i igračke s kolom za dijete. U stoljetnoj prošlosti bilo je kojekakvih tradicija, pa i nekih s kojima se baš ne možemo dičiti, ali sve su pomalo izumrle i nestale u novim vremenima koja je, hvala Bogu, donio razvoj i život dostojniji čovjeka. Ma koliko se naše babe sa sjetom sjećaju pranja lincuna na ruke, nije to zato što im je to bio gust, nego se sa

U

sjetom sjećaju svoje mladosti, mladosti koja je lijepa, čak i kad ručno udaraš po lincunima. Ipak, ako ćemo o tradiciji, imali smo jedan vrlo dug period kad su sve butige, bez iznimke, nedjeljom bile zatvorene. Bilo je to nimalo kratko vrijeme socijalizma i Tita. Nije valjda da se na tu tradiciju poziva dobri naš gospar Bačić?!

Š

to se Grada tiče, kampanja se privodi kraju, bilo je prepucavanja, ali osim manjih iznimaka, ostala je na vrlo civiliziranom nivou. Hvala im na tome. Sasvim nepotrebno, dio je kampanje postala i Lapadska obala zbog zabrane radova, uz prozivanja još aktualne vlasti jer je kao skandalozno komentirati presude. Čak i da presudu nije donio sudac poznat po ojkanju u Kerumovoj pršutani, stanje u našem sudstvu i komentiranje nekih presuda doista ne može biti skandalozno. Jedino što je stvarno skandalozno su kojekakve presude nekih sudaca diljem Lijepe naše. Nadam se da će se radovi na Lapadskoj obali što prije nastaviti i da će ljudi koji željno čekaju završetak radova kraj svojih kuća to doista i dočekati. Što se pak izbora u nedjelju tiče, jedino je važno izaći i iskoristiti svoje pravo na zaokruživanje onog kandidata i liste, kojima najviše vjerujete. Bila kiša ili sunce, izlaskom na izbore pokazujemo i dokazujemo sav smisao demokracije. Jer mi to zaslužujemo. Jednako kao što svojim ne izlaskom zaslužujemo ono što ćemo dobiti. Čuvajte sebe i svoje i nadajmo se najboljem. Eto vas.

48

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

I DUBROVNIKA 20. OBLJETNICA NAJLUĐE SPORTSKE DRAME U POVIJEST

SJEĆANJE NA DAN kada je J kante za napucavanje napok postao vaterpolo institucija ...

PRIJE TOČNO 20 GODINA, u svibnju 2001. godine igrao se Final Four vaterpolske Lige prvaka. Mečevi protiv Bečeja i Olympiakosa zauvijek su se urezali u memoriju Grada, a mi ih se prisjećamo ovim osvrtom MARO MARUŠIĆ TONČI VLAŠIĆ/DUBROVAČKI VJESNIK, SLAVKO MIDŽOR/ PIXSELL

M

ladost, kakva god bila, je prekrasna. Čak i da si je proveo u Auschwitzu sa sjetom bi se prisjećao kako je bilo divno. Sjećaš li se onog dana kada smo skupa s ona dva Židova iz Varšave zajebavali njemačkog čuvara da je svastika istočnjački simbol sreće, a ne Trećeg Reicha? Ili kada smo zavrnuli plin na dovodu u onu baraku pa taj dan nitko nije stradao?

Tako se i nama, danas sredovječnim gunđalima, čini(lo) da su devedesete u Dubrovniku bile sretne godine. A u biti bile su teško sranje, pune jada i čemera, u koji su nas doveli rat i privatizacija. Stariji su tijekom devedesetih stalno govorili kako je prije sve bilo med i mlijeko,

jadni mi što ih nismo doživjeli.

Najgore od svega što su bili u pravu, nije za takvu ocjenu bila kriva nostalgija. Ne samo da su govorili kako je bilo para i turistkinja - svi su živjeli kao kraljevi okruženi bogatim strankinjama – nego su i spominjali nevjerojatne dubrovačke sportske uspjehe.

Jug je prije devedesetih bio institucija, govorili su oni, jedan od najvećih klubova na planeti, a Dubrovnik je, zna to čitav svijet, najvaterpolskiji grad na Google Mapsu. Riječ je bila, tek ćemo kasnije shvatiti, o velikom mitu, najvećem u povijesti slavnog grada pod Srđem. Naime, službene statistike jesu govorile kako je Jug bio super trofejan klub, ali statistika je oduvijek bila kuja lažljiva. Gotovo sve svoje dotadašnje naslove Jug je osvojio u intervalu između 1925. i 1951. godine - u vrijeme kada se vaterpolo igrao jedino tijekom ljetnih mjeseci u morskoj vodi – i to protiv protivničkih momčadi ko-

je su jedva znale plivati.

KLUB BEZ BAZENA Već od ranih godina komunističke Jugoslavije, kada se vaterpolo pomalo počeo prebacivati u slatke vode i igrati tijekom zime - i kada su više-manje svi vaterpolisti svladali do tad nepoznatu tehniku kraula - Jug puna tri desetljeća nije osvojio apsolutno ništa. Gdje god da je došao bio je kanta za napucavanje – bilo da je riječ o Splitu, Zagrebu, Beogradu ili Herceg-Novom. O neozbiljnosti kluba u tom vremenu najbolje govori činjenica da Jug – klub iz navodno najvaterpolskijeg grada na svijetu – nije imao bazen. Doduše imao ga je, ali bez krova, što znači da je utakmice mogao igrati jedino po zvizdanu. Preko zime nastupao je u bazenu wellness i spa centra hotelskog resorta u Kuparima gdje je sve skupa moglo stati deset gledalaca uključujući kozmetičarke. Neke utakmice iz tog doba - kruže legende za koje je (ne) upitno jesu li istinite - slavni Jug je morao otkazivati, jer je drug Tito baš tada iz svoje rezidencije u Kuparima odlazio na bazen švalerisati maserke.

Sve što je Jug u četrdeset godina Jugoslavije osvojio bio je jedan naslov prvaka Europe u wellness bazenima i još par titula

Jug je prije devedesetih bio institucija, govorili su oni, jedan od najvećih klubova na planeti, a Dubrovnik je, zna to čitav svijet, najvaterpolskiji grad na Google Mapsu. Riječ je bila, tek ćemo kasnije shvatiti, o velikom mitu, najvećem u povijesti slavnog grada pod Srđem

šampiona države. Nije naravno za bacit te uspjehe iz osamdesetih godina koje je Jugu donijela sjajna generacija Đuha, Sukna, Savinovića i ostalih, ali realno, Jug u ta četiri desetljeća SFRJ, od 1950. do 1990., nije bio najbolji ni u Dalmaciji, a kamoli šire. U istom intervalu, Partizan i Mladost čak šest su puta bili prvaci Europe, plus su još igrali tri finala. Od Juga su bili bolji ne samo jugoslavenski i europski klubovi, nego čak i azijski (!). Naime, Dinamo iz kazahstanskeAlma-Ate 1982. godine igrao je finale Kupa prvaka i izgubio od njemačkog Span-

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

Jug od kon daua nakon produžetaka, a te godine u istom natjecanju nastupao je i Jug kao prvak Jugoslavije, ali nije uspio ući ni među četiri najbolja. Kazahstanski Dinamo nije jedini vaterpolski Dinamo koji je bio u finalu vaterpolskog Kupa prvaka - osim njega bila su još tri – onaj Moskve, onaj iz istočnonjemačkog Magdeburga, te onaj iz Bukurešta.

Svi ti klubovi koji danas uopće ne postoje - iz zemalja koje danas uopće ne igraju vaterpolo - bili su strah i trepet za najvaterpolskiji grad svijeta. Jebajiga, nije Jug navikao da protivničke momčadi uopće znaju plivati, a kamoli pucati plisku. Otkako se protivnici nisu utapali, trofeji za Juga bili su rijetki kao golovi kroz noge vaterpolskim vratarima.

MILE ZA NOVI MILENIJ A onda su došle devedesete.

Već početkom novog desetljeća Jadran iz Splita okitio se s dva uzastopna naslova prvaka Europe prešišavši za duplo uspjehe Juga u manje od 365 dana. Potom je u drugoj polovici devedesetih još jedan klub iz Splita, ovaj put POŠK, osvojio naslov najboljeg na Starom kontinentu. Naravno da je i Mladost u tom razdoblju dodala još jednu kantu postavši najuspješniji klub Europe svih vreme-

Ne zna se koja je utakmica bila luđa, ona protiv Bečeja, ili ona s Olympiakosom

na. Jug, u međuvremenu, jasno nije osvojio ništa, ako ne računamo dva naslova u kupu, a naravno da ne računamo, jer kup odavno više nitko ne konta kao važan trofej.

Mladost, kakva god bila, je nepobjediva. Tko god da je devedesetih igrao za Žapce, nevažno je li riječ o Bukiću, Šimencu, Vegaru ili Kobešćaku, redovito je šamarao Jug. Pobjede protiv rivala iz Zagreba bile su rijetke kao driblinzi u vaterpolu.

Ipak, nas mulce ti loši Jugovi rezultati nisu demotivirali u dolascima na utakmice. Pametnijeg, a pogotovo posla, nismo imali.

Kupili bismo pivu i odlazili ubiti popodne na bazen u Gružu koji i dalje nije imao krov. Onako polupijani slušali smo starije kako se s nostalgijom sjećaju finala Kupa prvaka u Kuparima 1981. godine. Sreća Božja da je Tito umro godinu dana prije, jer da je bio živ, sigurno bi bario maserke, pa ni taj jedan jedini

spomena vrijedan trofej Jug ne bi osvojio. Sanjali smo tako da i mi jednog dana doživimo nešto slično, da Jug usred Dubrovnika osvoji naslov prvaka Europe, pa da i imamo materijala za priče djeci ispred šanka kada ostarimo. Druge snove nismo posjedovali, jer se sve oko nas ionako raspadalo, a Google još uvijek nije bio ni u povojima garaže, pa da možemo vidjeti da ipak postoji neki ljepši svijet izvan ovog našeg kutka gdje caruju plač i škrgut zubi.

Aonda, zajedno s dolaskom novog tisućljeća, došao je On – Mile za novi milenij! – kakav poklon uprave Juga navijačima.

Mile Smodlaka odmah se uklopio u momčad. Jugu je trebao vrhunski centar, u biti, u vaterpolu ti ništa drugo ni ne treba nego vrhunski centar, ako njega imaš, ove druge pozicije mogu igrati i oni neplivači koje je Jug pobjeđivao u Kraljevini Jugoslaviji. Odmah se vidjela ogromna prom-

jena na rezultatima. Vođeni Miletom novi milenij je otvoren na najbolji mogući način – već 2000. godine dva trofeja - prvi naslov prvaka Hrvatske i pobjednik Kupa LEN-a, to je nešto kao Liga UEFA-e u nogometu. Ali Dubrovčani su željeli naslov prvaka Europe – kad već tih godina nisu imali ništa drugo, ni para, ni poslova, ni putovanja – da barem sutra imaju priču za djecu i unuke – znaš li ti kad je ono…

FINAL FOUR U GRUŽU U sljedećoj sezoni Jug je imao sjajnu momčad i bez problema je izborio nastup na Final Fouru.

Osim njega, među četiri najbolje momčadi Europe uvrstili su se grčki Olympiakos, talijanski Posillipo, te branitelj naslova i najbolja momčad svijeta - strašni srpski Bečej - koji pune dvije godine nije izgubio utakmicu. Atmosfera u Dubrovniku uzavrela je kao Titov jacuzzi u Kuparima kada je LEN odlučio da će Jug biti

49

50

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

domaćin finalnog turnira, iako uopće nema zatvoreni bazen.

Ali termin odigravanja završnice je sredinom svibnja, valjda će globalno zatopljenje omogućit regularne uvjete. Ostalo je još samo brzo provjeriti treba li Franjo Tuđman koristiti bazen u Gružu za druženje s maserkama, ali nije on taj tip, važnija su mu bespuća povijesne zbiljnosti, a i umro je prije godinu i pol dana, pa neće biti nikakvih problema u organizaciji natjecanja.

Donesena je konačna odluka – Final Four igra se u Dubrovniku 18. i 19. svibnja 2001. godine, a u polufinalu se sastaju Jug i Bečej, te Posillipo i Olympiacos.

Sreća da je na dan polufinala svanulo sunce, jer se Final Four uopće ne bi odigrao – onaj wellness bazen u Kuparima stradao je u ratu i godinama ga od onda, pa evo sve do današnjeg, nitko nije obnovio. Rijeke navijača, njih nekoliko tisuća od ranog poslijepodneva slijevale su se u Gruž, a rijeke alkohola slijevala su se niz ruž.

Da, istina je, čak su se i uređe-

ne navijačice zagrijavale s etanolom, nije im smetala ni šminka na usnama. Glupo je reći da je bazen u Gružu bio ispunjen do posljednjeg mjesta – naime dio navijača bio je i na krovu, a vjerske i svjetovne glavešine poput gradonačelnice Dubravke Šuice i biskupa Želimira Puljića bili su na sklopivim stolicama tik do vode – što hoće reći da je kapacitet bazena znatno nadmašen, a da je sigurnost posjetitelja bila bitna baš kao i sam vaterpolo spektakl Nevenu Ciganoviću i Marku Grubniću. Nikada prije i nikada poslije u Gružu se nije skupilo toliko ljudi – buka je bila jača nego na raskršćima azijskih višemilijunskih gradova – do mene na zapadnoj tribini bio je lik s brodskom trubom od koje nisam čuo ni vlastite misli.

U međuvremenu dole na bazenu, što nitko živ nije primijetio, Olympiakos je svladao favoriziranog Posillipa i ušao u završnicu. Kao uvod u finale prije finala u tijeku je brutalna bakljada na tribinama, požari u suhoj Kaliforniji su za ovo običan ned-

Stari od Elvisa nimalo nije pogriješio što je sinu dao ime po Kralju

jeljni roštilj. Svi samo čekaju kada će napokon zaigrati vaterpolisti Juga i Bečeja u dvoboju koji je zbog svježih ratnih rana, sve samo ne običan. Meč je naposljetku počeo i odmah je uslijedilo ludilo. Ognjen Kržić s dva gola donio je prednost Jugu. Bazen je vrištao ‚Tre, tre, trese se’, a onaj do mene umalo me ubio decibelima brodske sirene, koncert Napalm Deatha mila je majka za ovog proizvođača buke…

Nažalost, prednost je kratko trajala. Nakon izjednačenja igralo se gol za gol, malo prednost Juga, malo prednost Bečeja, sve do završnice. Pomalo se bližio kraj duela kada je aktualni europski prvak poveo 9-8. Do konačnog zvižduka ostalo je manje od dvije minute. Jug kreće u napad bodren s šest tisuća pijanih grla. Meni se toliko piša da bih mogao poludjet, ali moram se strpjet. Jug desetljećima čeka ovakav spektakl i ja ću ga sad propustiti samo zato jer će mi mjehur puknut. Nekako se kuliram, iako mi ne pomaže što gledam u vodu.

...

Nikada prije i nikada poslije u Gružu se nije skupilo toliko ljudi – buka je bila jača nego na raskršćima azijskih višemilijunskih gradova – do mene na zapadnoj tribini bio je lik s brodskom trubom od koje nisam čuo ni vlastite misli

ŠAPIĆ U NIŠTA Po prvi put na utakmici je totalni muk - čuju se jedino čiope kako prelijeću gruški suton – Jug je izgubio loptu u napadu, a Bečej kreće u kontru. Poput torpeda prema golmanu Dubrovčana Goranu Volareviću – koji je danas jedan od najgorih pojedinaca na utakmici, jer je skupio svega tri obrane – pliva najbolji napadač svijeta Aleksandar Šapić, čovjek koji umjesto ruku ima pliskobacače. Nitko od Jugaša ne može ga ni pogledom sustići, a kamoli plivanjem – nažalost nije ovaj Aleksandar igrač iz doba kralja Aleksandra kada su protivnici Juga igrali s pojasom za spašavanje – evo ga već je tu blizu našeg gola, sad će se poput Tarzana dići iz vode sve do koljena i šutom ubiti i Volarevića i naše snove o krovu Europe. Do kraja je manje od minute, točnije 54 sekunde. Sve je gotovo, ne može nas spasiti čak ni da Goran Đerek ode dole, ubije suca i prekine utakmicu.

Ali Volarević, koji danas uopće nije stigao na utakmicu, ne zna ni on kako - brani kontru najboljem igraču svijeta i evo Juga opet u napadu, a evo i sirene ponov-

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

ČUDNI LJUDI ČUDNOG IMENA Olympiakos, svi su mislili da je to samo formalnost. Šta će ti Grci, jadna im pamet? Tko uopće za njih igra? Sokrat, Platon, Aristotel…? Kako god bilo, dobit će po turu. Ako smo svladali najveću momčad Europe predvođenu ne jednim Aleksandrom Velikim, nego čak dva, onda ćemo i ove jadne Grke, koji nikad u povijesti nisu imali vlastitog Aleksandra Velikog, već su ih morali uvoziti prvo onomad iz Makedonije, a sada iz Hrvatske. Naime, jedini veliki u momčadi Grka je hrvatski trener Dragan Matutinović, Mile Smodlaka sa zvukom sirene zabio je gol za titulu prvaka Europe

no na mom uhu. Karač nošen suludom energijom zabija za izjednačenje i delirij na tribinama - tre, tre, trese se bazen u Gružu, doslovno se trese, nije ovo stilska figura za potrebe teksta, jebo mater ako će ova prahistorijska konstrukcija izdržati. A trešnja je tek počela.

Naime, Bečej u sljedećem napadu opet gubi loptu, i Jug ima posljednji napad na utakmici.

Naravno točno se zna što će se odigrati – lopta leti ka Mili Smodlaki – nije još ni pola puta prešla, a suci već sude isključenje. Bolje da ih ubije 14 igrača Bečeja, logično zaključuju, nego šest tisuća luđaka s tribina i još par stotina s krova. Trener Veselin Đuho zove time-out, a ja brže-bolje pišam s najvišeg vrha tribine dole na cestu kojom patroliraju članovi reda Sigurnost i povjerenje – jednostavno nema vremena za odlazak u WC. Đuho objašnjava svojim suigrači-

ma kako izvesti posljednju akciju na utakmici, ali ovi ga od buke uopće ne čuju. Ionako znaju što će napraviti – dat će loptu kapetanu Elvisu Fatoviću, pa neka se njemu publika najebe matere i oca ako fali.

Posljednjih je dvadeset sekundi susreta. Volarević izvodi loptu s centra, igrači Juga nervozno je prebacuju iz ruke u ruku kao da do auta nose vrući burek iz Pekare Klas - sve dok je ne hitnu do svog kapetana. Elvis Fatović s lijevog krila šuta na prvu prema najboljem vaterpolskom vrataru svih vremena Aleksandru Šoštaru - koji je posljednji gol s krila primio baš u doba kralja Aleksandra dok je još bio junior SSU Sombora, jedine ekipe koja je bila kakva-takva prijetnja ondašnjem Jugu - sve na trenutak staje, lopta se zamrzava u zraku gruškog bazena, sekunde traju kao vječnost – stari od Elvisa pita se je li dobro postupio ili jebeno pogriješio kad je sinu dao ime

po Kralju – a onda se sve u hipu odmrzne, a stara, dobra Mikasa koprca se u mreži, kao nosorog pred Nadanom Vidoševićem.

Nije ni mladi, a bogme ni stari Fatović falio, Fatovići nikad ne faljivaju – Elvis je Kralj - u finalu smo, ljudi moji, izborili smo ga u najluđem mogućem scenariju – bengalke šište na sve strane, navijači padaju s krova, sirene zavijaju kao da se na horizontu pojavljuju Junkers Ju 87 njemačkog Luftwaffea, biskup dubrovački dere se ‚Ježa će gutati’, suci slave što su preživjeli, Tito i Tuđman smješkaju se s onog svijeta – jedini koji bi volio da nije u grotlu Gruža nego u mirnoj atmosferi prometa u New Delhiju jest Aleksandar Šapić, Bečejev tragičar. Slavlje traje do dugo u noć, a sigurno bi se produžilo i do jutra da se jedan lik iznebuha nije sjetio: ‚Ej, čekaj, ovo je bilo tek polufinale, sutra je utakmica za prvaka Europe, amo leć’ da se naspavamo’.

...

Nije ni mladi, a bogme ni stari Fatović falio, Fatovići nikad ne faljivaju – Elvis je Kralj - u f inalu smo, ljudi moji, izborili smo ga u najluđem mogućem scenariju – bengalke šište na sve strane, navijači padaju s krova, sirene zavijaju kao da se na horizontu pojavljuju Junkers Ju 87 njemačkog Luftwaffea, biskup dubrovački dere se ‚Ježa će gutati’, suci slave što su preživjeli, Tito i Tuđman smješkaju se s onog svijeta – jedini koji bi volio da nije u grotlu Gruža nego u mirnoj atmosferi prometa u New Delhiju jest Aleksandar Šapić, Bečejev tragičar

51

52

čovjek koji je podario POŠK-u naslov prvaka Europe izjednačivši ga na vječnoj tablici s Jugom. Osim njega od grčkih igrača znamo još jedino hrvatskog reprezentativca Tea Đogaša, vječitog talenta koji nikada do kraja nije ispunio potencijal.

Utakmica će, u stvari, biti samo dosadni uvod u ogromnu proslavu koja će uslijediti.

Ajde da je Posillipo prošao, to bi još bilo neizvjesno, ali ovako se šampion Europe unaprijed zna. Međutim, kreće utakmica, a čudni ljudi, čudnog imena mi kunu što je svetinja – nekakav Theodore Hatzitheodorou igra kao mahnit, kao Spartanac iz Termopolija na steroidima i metamfetaminima – uvaljuje nam golove sa svih mogućih pozicija, Volarević opet ima loš dan, Jug nikako da se odvoji. Osim njega tu je i neki grčki psiho imena Giorgos Psihos koji neprekidno davi Smodlaku u dva metra. Umjesto obične formalnosti, dobili smo neobičniju utakmicu čak i od one protiv Bečeja, što je zaista teško za povjerovati.

Gotovo da smo ušli u fazu zlatnog gola, dere se na rubu infarkta komentator Mićo Dušanović u slušalice Hrvatske radiotelevizije. Manje je od dvije minute do kraja, a rezultat je 4-4. Jug kreće u napad, a Ivaniš ostaje sam na lijevom krilu. Kržić mu dostavlja loptu kao Amazon sredstvo za potenciju. Ivo sam k’o duh cima Voltyrakisa, ali ovaj ne pada – kao da je prije utakmicu popio čitavu baksu Afričke šljive – Ivaniš ne zna kako da mu zakuca, jer ovaj neće pasti nikad, a onda se odlučuje na parabolu – lopta leti preko Voltyrakisa sporo kao list na je-

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

senjem povjetarcu, a onda upada u malu mrežicu grčkog gola.

Urnebes! Je li ovo gotovo, hoće li se obistiniti proročanstvo Mića Dušanovića o zlatnom golu? Do kraja, pardon raja, je minut i pol.

Konačno vodimo, govori Mićo, dok Olympiakos kreće po izjednačenje. Dobiva isključenje, a Veselin Đuho vadi iz igre indisponiranog Volarevića i na gol postavlja Mara Balića, koji djeluje kao da se tek digao iz kreveta. Jugaši s igračem manje, jasno, pokrivaju čudne ljude čudnog imena, ali lopta dolazi do Đogaša koji zabija svoj prvi gol na utakmici. ‚Ko će kome, ako neće svoj svome?

Jug kreće u posljednji napad, šest tisuća fanatika s tribina vapi prema nebesima: ‚Pomozi Bože, pomozi Bože!’Ali Bog ima važnijeg posla – priprema Gorana Ivaniševića za Wimbledon i najluđu sportsku priču otkako je stvorio svijet. Ići će se u produžetke.

Ovo je sada ruski rulet, svašta se može dogoditi, dere se Mićo pred srčanim udarom jadan ne znajući da će mu za mjesec dana herc biti pred još gorim iskušenjem kada Ivanišević bude servirao za pobjednika All England Cluba.

Počinju produžeci. Elvis je još jednom s lijevog krila otpjevao My Way – spojilo se nebo sa zemljom, Stankoviću, poviše toga ne postoji ništa više, tako je Mišo Kovač opisao taj zgoditak u Nedjeljom u 2 – Jug opet vodi. Ali u sljedećem napadu, Hatzitheodorou negdje s centra igrališta, na pola puta između Termopolija i Sparte, provlači loptu pored Balića i opet je egal. Pet sekundi je do kraja prvog produžetka, a Mile Smodlaka daruje besplatnu kartu grčkom centru za vožnju rollercoasterom – vrti ga na sve strane i zabija za ponovno vodstvo.

MJESTA ZA MENE Ali, ne treba to uopće pisati –

početkom drugog produžetka Theodore Hatzitheodorou opet zabija – da ga je kralj Leonida onomad imao Spartanci bi još uvijek igrali produžetke s Perzijancima. Hoće li ova utakmica ikada završiti? Sada bi neki trećerazredni pisac stavio opasku da bi ovako nešto mogao samo Hitchcock režirati, ali kako mu ne povjerovati u taj nemaštoviti opis, kada je jedan od glavnih glumaca Giorgos Psihos? Do kraja drugog produžetka i utakmice je minuta i 24 sekunde. Jug je u napadu, publika ponovno pokušava dobiti na mobitel Boga da pomogne. Ovaj se ne javlja, zauzet je posljednjim kolom Serie A i utakmicom Roma - Parma. Naime, procijenio je da je važnije dati prvi i jedini scudetto u životu Gabrielu Batistuti i Francescu Tottiju nego naslov Jugu.

Katastrofa je na vidiku, do kraja je manje od minute, a trupe Dragana Matutinovića uplivavaju na polovicu Juga. Ovi igraju strašan presing, Olimpyakos nema lagan šut, na kraju ipak uspijevaju opalit, ali Balić je u međuvremenu popio kafu, razbudio se, pa s tom loptom nema problema.

Jug kreće u posljednji napad na utakmici. Naravno točno se zna što će se odigrati – lopta leti ka Mili Smodlaki – nije još ni pola puta prešla, a slovenski sudac Boris Margeta svira isključenje. Bolje da ga ubije 14 igrača Olymiakosa, racionalno zaključuje, nego da više nikad ne može doći ljetovati na hrvatsku obalu. Trener Veselin Đuho zove time-out, a ja brže-bolje stavljam novu vatu u uši kako ne bih oglušio od onog bolesnog člana Sepulture koji i dalje svira jedan te isti akord na brodskoj sireni. Đuho objašnjava svojim suigračima kako izvesti posljednju akciju na utakmici, ali ovi

...

Kreće utakmica, a čudni ljudi, čudnog imena mi kunu što je svetinja – nekakav Theodore Hatzitheodorou igra kao mahnit, kao Spartanac iz Termopolija na steroidima i metamfetaminima – uvaljuje nam golove sa svih mogućih pozicija, Volarević opet ima loš dan, Jug nikako da se odvoji. Osim njega tu je i neki grčki psiho imena Giorgos Psihos koji neprekidno davi Smodlaku u dva metra

ga od buke uopće ne čuju. Ionako znaju što će napraviti – dat će loptu kapetanu Elvisu Fatoviću, pa neka se njemu publika najebe matere i oca ako fali.

Posljednjih je dvadeset sekundi susreta. Balić izvodi loptu s centra, igrači Juga nervozno je prebacuju iz ruke u ruku - kao da do auta nose vruću pancerotu iz Pekare Glavinić - sve dok je ne hitnu do svog kapetana. Ali nije Fatović lud šutnuti – zna da Bog ima pametnijeg posla i da pomaže Hajduku u Varaždinu osvojiti naslov prvaka - pa vraća Ivanišu. Ivanišu je vruća pancerota progorjela prste, pa je dodava Alenu Boškoviću, Boškoviću su draže kifle, pa se odmah rješava pancerote do Kržića.

Ognjen cima na desnom krilu, pa perifernim vidom ugleda Smodlaku na stativi koji se visoko uzdiže poput svjetionika na Pharosu pred Aleksandrijom, pardon Voltyrakisom, dostavlja mu Mikasu kao naručenu s

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

53

U nezaboravnoj atmosferi bazena u Gružu Jug je po drugi put postao prvak Europe

eBaya, Mile podiže desnicu kao da salutira Mussoliniju, da bi zatim svom snagom tresnuo plisku o vodu gruškog bazena.

Lopta kreće ka sićušnom prostoru, užem i od termopilskog tjesnaca, kojeg je na prvoj stativi ostavio grčki vratar – ima li tu mjesta za mene, dere se komentator Damir Urban Dušanović dok se scena zamrzava pred njegovim očima – lopta pokušava proći tim usjekom kao špiljski ronilac, češe se od ruku grčkog vratara da bi se naposljetku zakoprcala u mreži, baš kao vepar pred Ivicom Kirinom i Mladenom Markačem.

PRVACI EUROPE -Prvaci smo Europe, bravo, tisuću puta bravo – vrišti Mićo dok trenera Đuha bacaju u ba-

zen. Napokon smo uspjeli – klub bez krova na bazenu je na krovu Europe!

Publika urla na tribinama, pada preko reklama HT isdn - nitko ne zna što to uopće isdn znači, ali nije ni bitno - bengalke šište na sve strane, sirene zavijaju kao da se na horizontu pojavljuju nacističke V2 rakete, HDZ-ova gradonačelnica Dubrovnika pjeva ‚zna se, zna se, se’, sudac Margeta slavi što mirne duše može na hrvatski Jadran, Tito s maserkama u jacuzziju na onom svijetu otvara šampanjac, a Tuđman kreće u prepravljanje bespuća Jugovih povijesnih zbiljnosti – jedini koji bi voljeli da nisu u gruškom vulkanu nego u mirnoj atmosferi kupaonice Alfreda Hitchcocka su Theodore Hatzitheodorou i Giorgos Psihos.

Tako je prije točno 20 godina Jug postao upravo ona institucija o kojoj su nas lagali tijekom Mladosti. Paradoksalno je da nove generacije predvođene Suknom, Jokovićem, Dobudom, Bušljom i svima ostalima koje su poosvajale sve živo, učvrstivši Jug na poziciji jednog od najboljih i najvažnijih vaterpolo klubova svijeta, nikad nisu imale ni približnu podršku kao slavnog 18. i 19. svibnja 2001. godine. Tako ti je to, Google je iz garaže došao do najveće svjetske korporacije, onaj HT-ov isdn prvo je postao adsl, a onda i ultrabrzi Internet, pa su neki novi mulci vrijeme radije provodili pred monitorima nego na bazenu gledajući kako da se što prije dočepaju svjetskih blagodati. A i turisti s lovom stigli su u

Grad. Jednostavno, vremena su se promijenila.

Moja generacija toga je dana dobila materijal za priču – znaš li ti kako je Jug postao prvak Europe pred 100 tisuća gledalaca? – ali kada je danas za šankom krenemo pripovijedati novoj dubrovačkoj mladosti, oni okreću glavu i međusobno se podsmjehuju kako smo potratili najbolje godine. Šprdaju se s našom nostalgijom, ali mi im ne zamjeramo.

Mladost, kakva god bila, je prekrasna. Čak i da si je proveo na tribinama gruškog bazena sa sjetom bi se prisjećao kako je bilo divno. Sjećaš li se onog dana kada smo skupa s Elvisom Fatovićem i Milom Smodlakom zajebali Aleksandra Šapića i Theodorea Hatzitheodoroua?

54

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

PET DESETLJEĆA I BROJNA SJEĆANJA

NA LIBURNIJI su se sklapali milijunski p Africi, predvodila je konvoj Libertas II, Emotivna priča o brodu za kojega su vezani brojni pomorci i Dubrovčani.

Na svojoj posljednjoj plovidbi 2015. prošla je milju ipo daleko od gradskih zidina, kao da je zaželjela posljednji put zatrubiti i pozdraviti se.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

L

IBURNIJA nam je dobro poznati feribot u vlasništvu Jadrolinije. Prvi put u luku Gruž uplovio je kao kruzer.

Više puta je plovio Atlantskim oceanom, a njegove najdulje plovidbe bile su za istočnu i zapadnu obalu Južne Amerike i plovidbe oko Afrike po

lukama zapadne obale i Gvinejskog zaljeva.

Ovaj tekst o feribotu LIBURNIJA napisan je uz pomoć Marijana Žuvića, Domagoja Mulanovića, Marice Njegovan, Nevena Jerkovića, Mila Sršena i Borne Hudečeka. Svima nama LIBURNIJA je dobro znana kao neumorni trajekt koji je godinama spajao veće porte od Rijeke do Dubrovnika s povremenim ticanjem Ancone i Barija u Italiji te Krfa i Igoumenitse u Grčkoj, no plovila je i izvan Jadrana.

Zamisao o prvom feribotu javila se u vrijeme dok su Jadranom još uvelike vladali parobrodi. Kako hrvatska brodogradilišta početkom šezde-

Liburnija uplovljava u Gruž Tintoretto 1984. godine

Prvo putovanje preko Atlantika do Urugvaja 1969.-1970. setih godina prošlog stoljeća nisu ni razmišljala o feribotima, Jadrolinija je gradnju svoga prvijenca povjerila prokušanom nizozemskom brodogradilištu Scheepswerf & Machinefabriek „De Merwede“ N.V. u gradiću Hardinxveldu nedaleko od Rotterdama.

SVEČANO PORINUTA 16. OŽUJKA 1965.

Nedvojbeno je na taj izbor utjecala i činjenica da su upravo u Hardinxveldu bili izgrađeni Jugolinijini teretnjaci blizanci Zadar i Rijeka. Posao je ugovoren početkom 1964. godine, brod je bio namijenjen uspostavi sezonske pruge Zadar - Ancona, dok bi zimi služio za kružna putovanja. Gradnja

je započela rekordno brzo jer je neki drugi brodar odustao od gradnje tako da je kobilica LIBURNIJE položena u kolovozu 1964., a svečano je porinuće upriličeno 16. ožujka 1965. godine. Dana 1. srpnja iste godine brod je bila spreman za primopredaju. Umjesto u malome gradiću Hardinxveldu službena predaja, popraćena velikom svečanošću, upriličena je sutradan u Rotterdamu. Bio je tu i vrlo praktičan razlog jer je Jadrolinija uspjela s agencijom Touropa iz Minchena osigurati popunjenost broda već na prvoj plovidbi, pa je u Rotterdamu primila i svojih prvih 180 putnika, većinom Austrijanaca, Nijemaca i Nizozemaca.

LIBURNIJAje bio mali brod od 3910 BT-a, vrhunski opremljen, dug 89,3 i širok 16,2 metra. Imao je kabine za 200 putnika i avio sjedala za još 200, a bio je u cijelosti klimatiziran.

Uz uobičajene sadržaje krasila ga je plesna dvorana, veliki bazen na krmi te „sky bar“ s pogledom na zvijezde. U linijskoj plovidbi mogao je ukrcati 786 putnika i 110 putničkih automobila. Pogonila su ga dva Sulzerova motora od ukupno 4413 kilovata, te je s lakoćom plovio brzinom od 17 čvorova. LIBURNIJA je bila prvi brod u Jadroliniji s pramčanim propelerom za bočni potisak (bow

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

55

poslovi u Južnoj i Srednjoj Americi i a prvi put je u nas uplovila kao kruzer truster), pa su joj manevarske mogućnosti bile izvrsne.

NA PRVOM PUTOVANJU U GRUŽ STIŽE KAO KRUZER Pod zapovjedništvom kap. Boža Klarina i sa 76 članova posade iz Rotterdama je krenuo 3. srpnja 1965., svratio je u Dover, a onda redom pristao u Lisabonu, Tangeru, Malagi, Palma de Mallorci, Tunisu, Cataniji, Dubrovniku, Krku i Veneciji. Prvo putovanje bilo je pun uspjeh, a posebno svečano je dočekan 21. srpnja u matičnoj luci. Mnoštvo Riječana željelo je vidjeti taj novi brod.

Samo dva dana poslije velika festa je priređena u Zadru gdje se na Istarskoj obali, na otvaranju prekojadranske pruge, okupilo pola grada. Iste večeri nova festa upriličena je u Anconi u Italiji, te je feribot odmah bez

Liburnija na jednom od tri sajamska putovanja (vlasnik fotografije je Borna Hudeček)

dana predaha nakon kružnog putovanja započeo ploviti na pruzi Zadar - Ancona i natrag. Nakon ljetne sezone 26. rujna LIBURNIJAnastavlja

Putovanje za Afriku 1970.-1971.

ploviti na kružnim putovanjima prema Grčkoj i Turskoj.

PLOVEĆA IZLOŽBA U ljeto 1969. tadašnja Savezna privredna komora planirala je veliko predstavljanje jugoslavenskog gospodarstva u Latinskoj Americi, pa je odlučeno da se upravo taj feribot iskoristi kao ploveća izložba. Nakon složenih priprema brod je pod zapovjedništvom kap. Alekseja Antoninija isplovio iz Rijeke prema Gibraltaru. Pristao je zatim u luci Santa Cruz de Tenerife, onda je preplovio zimskiAtlantik do Barbadosa, pa posjetio Cristobal- Panama (pred samim ulazom u Panamski kanal), Baranquillu - Kolumbija, La Guairu- Venecuela, Port of Spain - Trinidad i Tobago, Recife - Brazil, Rio de Janeiro Brazil, Santos - Brazil, BuenosAires - Argentina i Montevideo - Urugvaj.

Koncem veljače 1970. uputio se preko Atlantika, pristao u Dakar - Sene-

gal, a onda u Gibraltar, te se 16. ožujka vratio u Rijeku. Uspjeh je bio izvanredan, zanimanje za brod i izložbu golemo, a mnoštvo naših iseljenika obišlo je LIBURNIJU. U svakoj luci brod je posjetilo jako puno gospodarstvenika, ministara turizma, gospodarstva, vanjskih poslova itd. Naši i njihovi mediji su pohvalama popratili sve događaje vezane za ovaj brod. Više stotina organizacija i poslovnih ljudi postavili su konkretne ponude za prodaju naše robe, a na samim izložbama se sklopilo dosta ugovora. Brodska garaža je bila glavni izložbeni prostor, ali i ostali prostori broda kao što su saloni, palube itd. Samo Republika Panama naručila je jestivog ulja u visini od nekoliko milijuna dolara.

Na tom putovanju koje je trajalo četiri mjeseca, brod je preplovio 20 tisuća milja, a u lukama su se zadržavali u prosjeku pet dana. O ovom putovanju objavljeno je puno novins-

56

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

kih članaka.

U lokalnim medijima Freiburga u Njemačkoj ostalo je posebno zabilježeno vrlo uspješno dvotjedno turističko kružno putovanje LIBURNIJOM organizirano 1970. s polaskom 19. rujna iz Venecije tičući luke: Korčula, Itea (Delfi), Korintski kanal, Pirej (Atena), Delos, Mikonos, Istanbul, Cannakale (Troja), Kusadasi (Efes), Patmos, Rodos, Pylos, Katakolon (Olimpija), Krf i Dubrovnik s povratkom u Veneciju 3. listopada. ČETIRI MJESECA PUTOVANJA PO ZAPADNOJ AFRICI I GVINEJSKOM ZALJEVU Na novo sajamsko putovanje u Afriku pod zapovjedništvom kap. Cvijeta Bezića iz Dubrovnika 25. studenoga 1970. godine LIBURNIJA kreće iz Rijeke prema lukama: Valletta Malta, Tunisa, Algera -Alžir, Casablanca - Maroko, Bathurst- Gambija, Conakry - Gvineja,Abidjan - Obala Bjelokosti, Lome - Togo, Cotonou - Benin, Douala - Kamerun, Santa Isabel - Ekvatorijalna Gvineja, Liberville - Gabon, Pointe Noire - Kongo, Matadi - Demokratska Republika Kongo, Lagos- Nigerija, Tema Gana, Monrovia - Liberija, Freetown

Liburnija u rezalištu (Foto cap. Selim)

- Sierra Leone. Na ovom putovanju izlagalo je 200 poduzeća s izloženih oko 2000 raznih industrijskih proizvoda namijenjenih afričkom tržištu.

Nakon puna četiri mjeseca povratak u matičnu luku je bio 25. ožujka 1971. Organizatori izložbe hvalili su se tada da je palubama Liburnije prošlo čak pola milijuna posjetitelja.

NAJDUŽE PUTOVANJE BILO JE PREKO ATLANTIKA DO ČILEA

Putovanje za Čile 1971.-1972.

Na svoje najdulje sajamsko putovanje dugo 24 tisuće milja brod se uputio 21. studenog 1971. godine, do Las Palmas de Gran Canaria te preko Atlantika do država Trinidad i Tobago, Gvajana, Venecuela, uz prolazak kroz Panamski kanal, Ekvador, Peru, Čile, Nikaragvu, Kostariku, Panama City. Povratak je također bio kroz Panamski kanal i države Honduras, Meksiko, Jamajka i preko Atlantika u matičnu luku Rijeku, u koju su stigli nakon četiri mjeseca plovidbe tj. 20. ožujka 1972. Na dan pisanja ovog teksta nisam nabavio imena luka, ali imam pisanog traga za čileansku luku Valparaiso koja je nadomak glavnom gradu Santiago de Chile, i luku Antofagasta u kojoj su naši iseljenici poklonili brodu suvenir s urezanom posvetom.

Do prije odlaska broda u rezalište suvenir s posvetom krasio je dio zida pored recepcije broda, a danas je sačuvan te se nalazi u službenim prostorijama Jadrolinije u Rijeci. Jednog dana on će krasiti muzej Jadrolinije sa svim fotografijama brodova i ostalih brodskih predmeta koji su sačuvani od osnutka

Jadrolinije 1947. godine. Kao što se vidi na priloženoj fotografiji, na njemu je ispisano: USPOMENA HRVATSKOG DRUŠTVA BRODU „LIBURNIJA“, ANTOFAGASTA (CHILE) 2. JANUARA 1972. U novinskim člancima iz te godine piše da je posjeta izložbe bila izvan svih očekivanja, a čekalo se u redu po jedan kilometar za pristupiti na brod. Ukupno u svim lukama zajedno sajamsku izložbu je pogledalo oko 400 tisuća posjetitelja.

RUTINSKE PLOVIDBE PO NAŠOJ OBALI, ITALIJI I GRČKOJ UZ KRUŽNA PUTOVANJA ZIMI Sve kasnije plovidbe su bile uglavnom rutinske. Ljeti je to bila veza Zadar - Ancona, a zimi kružna putovanja i tako sve dok se nisu pojavili neki novi brodovi i gurnuli LIBURNIJU na dužjadransku prugu iz Rijeke prema Dubrovniku i Bariju. Za vrijeme Domovinskog rata LIBURNIJAje dolazila u Dubrovnik koji je bio u pomorskoj blokadi, noseći osnovnu humanitarnu pomoć, a odvozeći žene, djecu i bolesne izvan blokiranog Grada. Predvodi-

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

...

PASKO NADRAMIJA PRISTAO I U BOLU U listu Slobodna Dalmacija jednom je prilikom pisalo: „S lutalicom Liburnijom u svibnju 1983. stari morski vuk kap.

Pasko Nadramija je pristao i u – Bolu (Brač)“.

Znam da vam ova zanimljivost zvuči nevjerojatno, ali ona je ipak zabilježena.

Također se spominje jedno putovanje iz Barija u prosincu 1992. kad je LIBURNIJA sa 600 putnika nasred Jadrana uletjela u olujno nevrijeme s valovima visokim 8 metara koji su oštetili provu i ukrcajnu rampu.

Brod je kasnio u Dubrovniku, a u Splitu je zabilježeno kašnjenje od 11 sati. Oštećenja na provi i rampi koja se uopće nije mogla otvoriti su bila toliko velika da je brod odmah morao na popravak u Vranjic.

Po sjećanju, tada je bio zapovjednik kap. Tivari Adem.

la je humanitarni konvoj Libertas II. Nakon četrdeset godina plovidbe LIBURNIJA ostaje ploviti na dužjadranskoj pruzi između Rijeke i Dubrovnika, te povremeno plovi iz Splita prema Vela Luci, do Ubla na Lastovu i iz Splita prema Visu. Zadnjih godina Jadrolinija je imala sve više problema s brodom te je Europska unija tu presudila jer se ‚’nije smjelo više imati linije koje povezuju kopno s kopnom“. Bilo je i pokušaja dogovora između gradova Rijeke i Dubrovnika da nastave financirati tu liniju, a da država uskoči s nekim dijelom, ali pregovori su propali. Prema pisanju Telegrama iz tog razdoblja - „dubrovački gradonačelnik A.V. je prošle godine zeznuo stvar i odustao“. Prometa brodom je bilo sve manje i manje, a jedna plovidba iz Rijeke do Dubrovnika i natrag je koštala 540 tisuća kuna. Brod je u plovidbi imao 64 člana posade, a morao je imati i duplu posadu koja se mijenjala, a to je bio ogroman novac…

Brod je stavljen u raspremu te je ponuđen na javnoj dražbi tako da je LIBURNIJA prodana za 450 tisuća eura. Posebno je bio emotivan njezin zadnji zapovjednik kap. Zdenko Radić, koji je Upravi Jadrolinije odbio odvesti brod na posljednje putovanje prema turskom rezalištu brodovaAliaga, jer jednostavno iz emo-

Suvenir s posvetom iz Antofagaste u Čileu, darovan brodu 2. siječnja 1972. tivnih razloga nije mogao. Jadrolinijin brod LIBURNIJA, koji je pet desetljeća povezivao hrvatsku obalu i otoke, u četvrtak 2. travnja 2015. godine isplovio je iz malološinjske luke na svoju posljednju plovidbu prema rezalištu u turskoj Aliagi.

Liburnija pred nasukanjem u rezalištu Aliaga (printscreen Youtube)

Novi vlasnik nije imao sentimentalnosti da se brod pozdravi s lukama koje je godinama povezivao. Posljednji pozdrav svojom brodskom sirenom LIBURNIJA je pozdravila Mali Lošinj i to je bilo posljednje zbogom. Dosta pomoraca koji su bilo povezani s ovim brodom su pratili putem sustava AIS njegovu posljednju plovidbe kao i ja osobno. U sitnim jutarnjim satima se brod pomalo približavao Dubrovniku te je skrenuo sa svoje najkraće rute prema Turskoj i u 5 sati ujutro je došao 3. travnja 2015. na samo milju ipo od Gradskih zidina kao da je htio posljednji put zatrubiti Dubrovniku, i pozdraviti ga, ali eto bilo je previše rano te je pored Grada prošao po noći. LIBURNIJA završava svoje plovidbe 7. travnja 2015.

57

58

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

DODIJELJENA PRIZNANJA

ONI SU naši najbolji sportaši JUDAŠICA Anđela Violić iz Judo kluba Dubrovnik 1966 i stolnotenisač STK Libertas Marinkolora Miho Simović najuspješniji su županijski sportaši za 2020. godinu

U

sklopu proslave Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića u Sponzi je upriličena i dodjela

priznanja najuspješnijim županijskim sportašima.

Judašica Anđela Violić iz Judo kluba Dubrovnik 1966 i stolnotenisač STK Libertas Marinkolora Miho Simović najuspješniji su županijski sportaši za 2020. godinu, najuspiješnija ženska športska nada je Bar-

CENTAR ZA REHABILITACIJU JOSIPOVAC Umjesto vijenca za pok. Boška Mišića, 300,00 kn uplaćuje Josip Lazić DJEČJI DOM MASLINA Nada i Mato, u spomen na dragu tetu Nadu, umjesto cvijeća prilažu 200,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com UDRUGA DVA SKALINA Umjesto vijenca pok. Simu Rašici, 2050 kuna prilažu Matkove kolege s posla; Umjesto vijenca za pok. Nadu Arkulin, 400 kuna prilaže ITIM COMPUTERS DEVELOPMENT D.O.O; U spomen na dragog susjeda pok. Veselka Ra-

bara Janičić iz Badminton kluba Dubrovnik, najuspiješnija muška športska nada je Stijepo Batinić iz Boćarskog klub Hvidra Gromača. Najuspiješnijom ekipom proglašen je Atletski klub Dubrovnik, za najuspiješniju momčad Auto klub Dubrovnik Racing, dok je naus-

Humanitarni prilozi

dića, 700 kuna prilažu obitelji: Andrić, Dražina, Grdović, Kozić, Nikčević, Veselić i Worman; Milan Đerek donacija 1250 kuna; Maja Sršen donacija 100 kuna; Žana Plastić donacija 150 kuna; Ivana Žitković donacija 200 kuna; Ante Živković donacija 100 kuna; Niko Obradović donacija 200 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Gordana Perić donacija 200 kuna; Branka Bašić donacija 200 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna.

Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU • U spomen na susjeda Zvonka Ko-

piješniji trener Vjekoslav Kobešćak iz Vaterpolskog kluba Jug Adriatic osiguranje. Dodijeljena je i Nagrada Zajednice športa Dubrovačko-neretvanske županije za životno djelo za 2019. godinu Jozu Ćužiću iz Metkovića i za životno djelo za 2020. godinu Anti Ajduku Duki iz Opuzena.

Dodijeljena su i posebna priznanja, posthumno, Đuru Savinoviću, legendarnom vaterpolistu Jug Adriatic osiguranja, zatim Dubravku Čikoru, nenadmašnom automobilistu, poslije čelniku Auto kluba Dubrovnik Racing, godinama jednom od glavnih ljudi hrvatskog auto sporta, te Siniši Bačiću, dugogodišnjem tajniku Malonogometnog kluba Square.

vača, umjesto cvijeća obitelj Batina , Lise i Srabotnak prilažu 600,00 kn • Milan Đerek udruzi donira 1000,00 kn Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima.

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail. com DOMUS CHRISTI U spomen na dragu i plemenitu g-đu Nadu, umjesto cvijeća prilažu 400,00 kn Maja i Mario U spomen na pok. gospara Veselka, umjesto vijenca 600,00 kn prilažu Marovi prijatelji: Lući, Jović, Žuti, Paviša, Lovrinčević, Đukić, Staničić, Sanda, Grabovac, Ruso, Baće i Kisić Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima

S K A N D I N A V K A PROJEKT IZ 2007.

PISMENA GODINE, TIJEKOM PUNOMO] INDIJANSKI POKAZNA KOJEGA JE SNIMLJEN NAROD U DOKUMENTARNI FILM O AMBASAKANADI ZAMJENICA DORA UMJETNIKU SA SLIKE

MAKAR JEDNO

SAVEZ, UNIJA

”AMERICAN VRSTA OSOBNA UNIVERPRE@IVA^A REPUBLIKA SITY OF ZAMJENICA (mn.)

BEIRUT”

10. I 29.

SLOVO ABECEDE

POSJEDOVATI

NA[A ALPSKA SKIJA[ICA

UMJETNIK SA SLIKE JE...

STROJOPIS DR@AVA ^IJI JE GLAVNI GRAD KIJEV

UZMICANJE IZRA\IVA^ U@ADI O^NJAK ILI SJEKUTI]

MANJE UZVI[ENJE

GLUMICA VILENICA PROSAC (reg.)

POSVOJNA ZAMJENICA REZULTAT GNJAVA@A PRILAGO\AVANJA @IVOTNOJ KIDNAPOVANJE SREDINI

NOTA SOLMIZACIJE

SRAM TURISTI^KI BIRO RADIONICE ZA IZRADU ALATA

OKRUGLA ZGRADA ZA KONCERTE (gr~.)

RADIJUS AMERICIJ KARIKATURIST REISINGER

UMJETNIK SA SLIKE

NAJMANJI DIO TVARI

BORILA^KI SPORT

VRLO LJUTA PAPRIKA

KOPNO OKRU@ENO MOREM

ONOMATOPEJA KVOCANJA

UKO[ENI [ABAC

ITALIJA

AUTOR: SLAVKO BOVAN

ZAVOJ NA PUTU

MITSKI LETA^

AMPER

TELUR

PREDMET SLIJEPOG OBO@AVANJA

DUBROVA^KI DNEVNIK

DU[IK

KANAL ZA NATAPANJE U AZIJI VRSTA SIRA

NEVOLJA, NEPRILIKA IZDATI TAJNU

POVLA^ITI OKIDA^ SLIKAR MURTI]

VA[KE

IZDAVA^KO PODUZE]E

OBRAZAC, UZOR

OTOK U INDONEZIJI

NA[A NOV^ANA JEDINICA

NORVE[KA

TRST

NJEMA^KA AUTOMOBILSKA KOMPANIJA

MARLJIVOST

LOKATIV

KUKAC KOJI NAPADA GOVEDA (mn.)

TVRDO DRVO DALMATIN. @EN. IME POL. TERIT. JEDINICA

DJED, DIDA

RIZMA

DJELO KARELA ^APEKA

OPRO[TAJ, HALAL (tur.)

PRITOK KUPE

3. I 1.

VOKAL

PJEVA^ RAHIMOVSKI

SPRINTER BOLDON

VELIKA RIJEKA U AZIJI

FILM MARCELA CARNEA I. E.

DOJAM

TRETIRANJE CELZIJ

DUBROVA^KI DNEVNIK

AMERI^KI KEMI^AR, NOBELOVAC HOFFMANN

RJE[ENJE - daktilografija, Ukrajina, uzmak, brijeg, zub, Ana, re, dave`, stid, odeon, alatnice, Viktor [erbu, Am, atom, boks, ~ili, otok, I, [A, kosi, lok, Opel, Ikar, Bali, kuna, arik, okidati, neda}a, va{i, Edo, did, r, N, Ane, Odra, ia, IP, Obala u magli, utisak, tretman, mjetnici, Roald.

62

petkom

Fiat Grande Punto, 2006. godište, benzinac, prešao 129.000 km, u dosta dobrom stanju, redovni servis obavljen u veljači, registriran do kraja veljače 2022. godine. Cijena: 20.000 kuna. Nije fiksna.

Mob: 0998864353. __________________________________ ll

ll

Opel Astra karavan 1.6 16V

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti serija sa volanom u kombinaciji drvo-orah i koža. Panoramski krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga 150KW. Mjenjač automatski,7 stupnjeva. Nove zimske gume i set ljetnih.

MOB:0994341242 __________________________________ ll Alfa Romeo 147 1,9 JTD,85kW,redovno servisiran,dobro očuvan,kožni sicevi,2003 godište,trenutno neregistriran.Cijena 1200eura. Mob:098 589 216 __________________________________ ll Audi A4 Cabrio 1.8T 114,00 TKM 2005 Godina Sport Pkt Koza Klima Cd Alu felge grijanje sjedala!! 3 Kljuca! Servisiran i očuvan.Auto Iz Hrvatske. Nije uvoz.

MOB 095 524 1000

ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici,

parangala. Kontakt 099 688 01 60

Škoda Octavia 1,9TD

Prešla 266000km reg.do 09.2021. Godina proizvodnje 2004.Cijena 18000 kn.Tel: 098802477 __________________________________ ll Touran1.6 tdi,2016,110ks,registriran do12/2021,145000km,sa puno dodatne opreme. Mob:098/804-829 __________________________________ ll

Mercedes-Benz C250d

2016 godina. 80000km na satu. Rijetka

ll Stan u Gružu s parkirnim mjestom

ll Iznajmljujem stan u Gružu 64m2 na

ll

ll

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682

noj ili dvije zaposlene muške osobe.

Kontakt: 020/419 – 574

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem apartman od 1.06. jed-

Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. Mob:098618999 __________________________________

ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

- DUGOROČNI NAJAM, 42 m2, spavaća soba + dnevni boravak, upravo kompletno renoviran i vrlo moderno namješten, u stambenoj zgradi, mirna i osunčana lokacija, blizu centra. Cijena: 3.000,00 kn/ mj. Angelus nekretnine, Vukovarska 17.

Mob: 098 676 009

Godina proizvodnje 2011. Prešao 195000 km uz komplet zimskih guma. Cijena 33000 kn. Mob: 098573109 __________________________________ ll Peugeot 206 2001 god., prvi vlasnik.

Kontakt broj : 097 661 6033 ___________________________________ ll Skuter Piaggio Fly 125 ie. Godina 2013, prešao 8 000 km.Potrošnja 2,7l.

Odlično stanje, garažiran. Cijena 11 000 kn. Kontakt:098 953 74 32 ___________________________________ ll Opel Corsa 1999 god., drugi vlasnik.

Kontakt broj : 097 661 6033 ___________________________________ ll Renault Scenic 1.5 diesel, cijena po dogovoru. Kontakt: 092 285 8452. ___________________________________ ll Škoda Octavia 1,9TDI prešla 266000km reg.do 09.2021. Godina proizvodnje 2004.

Cijena 18000 kn.Tel: 098802477 ___________________________________ ll Audi TT 3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021.Sve informacije na 0981772088 ___________________________________

Mercedes A class AMG SPORT.

PRODAJA NEKRETNINE

duže vrijeme. 099 – 838 4994 ___________________________________ ll Iznajmljujem garsonijeru i stan na duže vrijeme. Kontakt: 098 338 – 620. ___________________________________ ll Iznajmljujem stan od cca 60 m2. 2 sobe,2 banje,kuhinja,hodnik,terasa,prizemlje .Pogodno za 4 osobe .Viber 099 6624110. ___________________________________

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor

Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378. ll Prodajem dva nova baluna i dva ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038 ll Prodajem vanbrodski motor

Honda 2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.

MOB:098285038 ll Prodajem plastičnu pasaru 4,6 m.

Za više informacija nazvati na mob: 0981776107

60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

ll Prodaju se na Šipanu (Suđurađ) dvije

devastirane građevine iza dvorca (Đardin) povrsine zemljista 325 m2. Cijena 45000 eura. Mob:098 244 799 ___________________________________ ll Građevinsko zemljište Duba Stonska - HITNA PRODAJA - SNIŽENO, 1.470 m2, tri parcele u građevinskoj zoni na cca 120 m udaljene od plaže i ribarske lučice.

Cijena: 92.000,00 €. Angelus nekretnine, Vukovarska 17. Mob: 098 676 009 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 +

garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije so-

be+DB, 137.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,dvije

sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješ-

ten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti PRODAJA RAZNO ll Prodajem dron dji mavic mini fly

more combo. Kupljen u 8 mjesecu 2020. Paket sadrži 3 baterije, zaštitu za propelere i jos rezervnih dijelova.

Cijena 3000 kuna. MOB:0989642953 ll Masažer, malo korišten. 500 kn. Mobitel

098 164 1597

ll Prodajem stolove s klupom - puno drvo

099 688 0160

ll Prodajem Skip Hop – didaktički centar. ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Mob 0919374727. ( viber ) ll Prodaje se dječja soba:-2 kreveta na

kat-2 ladice za posteljinu - jedan dvokrilni ormar - jedan radni stol sa stalazom za knjige.

Očuvano. Proizvodnja ALPLES. Boja bukva.

Cijena po dogovoru. Mob: 0989197497

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Med od bora prodajem. Mob

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

ll Prodajem prikolicu za auto, ručna izra-

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građe-

0919374727.

da. Kontakt: 091 151 7650

ll Prodajem solarno grijanje za manju

kuću ili vikendicu povoljno. Mob: 095 199 3343 ll Prodajem ležaj 90x200 cm – 300 kn.

Kontakt: 099 679 35 97

vinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll Prodajem el. Mlinac za žitarice – 800 kn.

ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

ll Prodajem inkubator za leženje pilića ka-

be+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

Kontakt: 099 679 35 97

pacitet 60 jaja – 800 kn.Mob: 099 679 35 97 ll Prodajem dvije stare ručno klesane

kamenice od ulja (žare). Dim 60×60 cm.

Cijena za obadvije 4000 eura,nije fiksno.

099 691 6245

63

ll Prodajem 300 kupa francuzica starih

preko 100 godina. Kontakt: 091 151 7650 Prodajem motornu pilu „Partner“ . Kontakt: 091 151 7650 ll Prodajem dvije rikše s baterijama.

Mogućnost prodaje pojedinačno. Može i prodaja baterija i punjača zasebno. MOB: 0996697403

USLUGE RAZNO ll Zaštita od sunca, izrada i montaža

roleta, komarica, trakasti zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. ______________________________________ llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ______________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini...

Mob: 091 7285208

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 10.5. do 16.5.2021. „KOD ZVONIKA” od 17.5. do 23.5.2021.

PREMINULI DINKA LUČIĆ (1970) IVO SJEKAVICA (1931) ANĐA RUŽIĆ (1950) VESELJKO RADIĆ (1925) NIKOLA BIJAČ (1939) NEDJELJKO NJERŠ (1941) BORIS FILIČIĆ (1943) AHMET HADŽIMURTEZIĆ (1931) NEDA ARKULIN (1936) SIMON RAŠICA (1984) LUIĐA LONČAREVIĆ (1947) VICKO LAZO (1936) PERO KUSIĆ (1943) IVO KARAMAN (1925) LUCE ŠAUT (1933) STIJEPO ČESKO (1954)

64

petkom

• BROJ 49 • 14. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

TRADICIJA NA DAN IZBORA

DUBROVAČKI DNEVNIK u nedjelju provodi izlazne ankete na biračkim mjestima, ekskluzivne rezultate doznajte u 19 sati

D

ubrovački dnevnik po sedmi put u osam godina provodi izlazne ankete na području Dubrovnika i okolice. Na 16 biračkih mjesta naše anketarke i anketari anketirat će birače koji su ranije već odradili svoju građansku dužnost. U prvom krugu lokalnih izbora već ove nedjelje anketirani birači će imati priliku zaokružiti gradonačelničkog kandidata, kandidata za župana te liste za gradsko vijeće i županijsku skupštinu. Više od 3 tisuće anketnih listića birači će ispuniti do 18 sati u nedjelju, a rezultati će biti ekskluzivno na portalu Dubrovačkog dnevniku 19 sati, nakon zatvaranja birališta.

Tako će građani već osmi put imati priliku već u 19 sati znati kako je glasovao Dubrovnik.

Podsjetimo, Dubrovački dnevnik provodi izborna istraživanja na biračkim mjes-

IZBORNA IZBORI21.NOĆODLUKE LOKALNI20

Sve vijesti pratite na portalu dubrovackidnevnik.hr Uz ekskluzivne izlazne ankete u 19 sati donosimo izjave kandidata i reakcije uživo iz izbornih stožera.

LOKALNI20 IZBORI21.

tima od 2013. godine i do sada je, preciznim izračunima na temelju velikog broja is-

pitanika donosio projekcije u razini statističke pogreške, čime su te ankete postale rele-

vantan faktor u izborima na području Dubrovnika.