Dubrovački dnevnik petkom br. 48

petkom

ZBOR S K PJEVA^IC OJIM JE A SA SLIK E SNIMILA STUDIJSK PRVE E SNIMKE

VRSTA ORGANSKOG SPOJA

PJEVA^ AHMEDOV SKI

GLUMICA VILENICA

S K A N D I N A V K A NA KOM RATNA @IVOTINJ

PJEVA^IC SA SLIKEA

MJESTU

MORNARICA

IZ POR. [UPLJORO@ACA

A

JEDNORO G

5. SLOVO ABECEDE

DODATAK ZAKONU

DUBROVA^KI DNEVNIK

TEHNIKA BOJENJA TKANINA

ZIMZELENI GRM

BILO TKO

OGNJEN OD MILJA

NJEN PR VI BEND

@ENSKO IME, INOSLAVA

JU@. VO]E

ZNANOST O ENERGIJI

RANIJI NOGOME TA[, KRASNODAR

PORUKA (tur.)

VRSTA ORGAN. SPOJA

ATLETSK I KLUB

URUGVAJ

DIO @ELUCA KRAVE

VREMENSKI TERMIN KOLA^I S BADEMIM A

DIO CVIJETA

MO], SNAGA (mn.)

POZITIVN A ELEKTRODA

^UVAR PASA, PSETAR

MJESTO GDJE VODA UVIRE

SMOLASTI UGLJEN ZA NAKIT

PRASTANOVNIK FRANCUS KE

NAJBLI@A SRODNIC A

POVIJESNA POKRAJI NA U GR^KOJ, ELIDA

PRITOK SAVE

KISELINA (lat.)

PJEVA^ VUKOV TONA ODOZDO INDIJSKI NOV^I]

ITALIJA

ZNAK ZA STARU MJERU DENIER

TEMPO

NETWORK TIME PROTOCO L

NA[ OTOK NJEN ALBUM

KISIK

KNJIGA S LISTOM IMENA

TOKSIN

GLAVNI GRAD DR@AVE MALI

MJESTO KOD OPATIJE

TAMNORI\I KONJ

PRASTANOVNICI BALKANA

VRSTA KRAGNE

NAMAZI PO ^EMU PROST BROJ

BRSTI

DUBROVA^KI DNEVNIK

TIP BRODA, TRAJEKT IGRA ZALOGA NJENA GLAZBA

CJEVASTO TIJESTO

JAPANSK A KRATKA PJESMA (mn.)

LI[]E KOJE STOKA

GR^KO SLOVO

REPUBLIK A UDARNA IGLA MINE

VJERSKA SLJEDBA , JEZIDI

NATRIJ

O BESPLATN

ALUMINIJ

OSOBNA ZAMJENIC A

MATERIJA L. OSTATAK PRO[LOS TI NEUTRON

ENIGMATSKI KLUB

NAROD U NIGERIJI

SABITI TANTAL TOR ZA STOKU

JEDAN OD AUTORA ZAJEDNI^KOG DJELA

5. VOKAL

RJE[ENJ E - Maja Grgi}, i bijelo, dorat, makaroni itko, amandman, , ute, premazi, akord, li{aj, Zoo taboo, Al, brst, ona, zbiti, relikt, Ina, energetika, Rora, aloin, obor, ovnik, rok, AK, koautor. burag, anoda, sile, uvir, psar, Jal, jet, acid, Elis, T, R, Vice, izdi, anas, den, Na, t, fota, I, Crno

U OVOM BROJU Petak, 7. svibnja

Godina 2, broj 48, 2021.

Izlazi jednom tjedno

REZERVAT LOKRUM Sve je spremno za novu sezonu, cijene snižene sve do kraja lipnja

NIKOLA DOBROSLAVIĆ Odgovorno, bez afera, među tri najuspješnije hrvatske županije

AKTUALNO

AKTUALNO

INTERVJU

VRAĆA SE ŽIVOT

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

STANOVNICI GRADA DOŠLI NA SVOJE: „Vratila se dječja igra, domaća čeljad sjedi ispred Dvora, na peskariji’’

VELIKA PRILIKA ll Dubrovkinja iz

Londona: Britanci jedva čekaju opet putovati

ll Tarace ugostiteljskih objekata, poput onih u poslovnoj zoni Canary Wharf, sada su pune

Stranica 6

LUCIJA MILJANIĆ MACAN, KONAVLE

ll ‚Unaprijedit ćemo

našu Općinu da nitko iz nje ne odlazi’

PO GRADU SVE VIŠE GRUPA TURISTA

Stranica 18

NIKŠA TROJANOVIĆ ll ‚’Od poljoprivrede se može dobro živjeti, a Konavle imaju potencijal, potaknut ćemo razvoj’

RED VODENIH GMAZOVA

GL. GRAD GR^KE

SAZVU^J E TONOVA

NI@A BILJKA

Stranica 36

GERMAN SKI KRALJ ITALIJE

2

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

www.dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ BORIS SCITAR / PIXSELL

Čije su predizborne poruke najglasnije?

P

olako se približilo i vrijeme pandemijskih lokalnih izbora. Kampanja nije bila kratka, ali je bila poprilično pristojna.

Od kandidata se očekuju i malo glasniji tonovi u temama za koje vjeruju kako su u pravu, ali udarci ispod pojasa nikad nisu dobro rješenje. Naravno, oni koji nemaju nikakve druge argumente, moraju na protukandidate krenuti s najgorim mogućim uvredama na osobnoj razini, ali na njih ne treba trošiti riječi. Što se tiče samog Dubrovnika, kampanja je itekako projektna. Gotovo svi kandidati pokušavaju uvjeriti birače koji su projekti važni za život građana i kako ih oni provode ili kako bi ih provodili da su u prilici. Vlast polaže račune građanima, ostali predstavljaju planove. Ima i demagogije, pričanja u prazno, ali puno manje nego svih dosadašnjih godi-

na i neusporedivo manje nego što je to bilo na bilo kojim nacionalnim izborima.

O demokraciji u ostatku Županije gdje na nekim mjestima uopće nema protukandidata ne treba trošiti riječi. To je također hrvatska realnost. U razini demokratizacije društva ogromne su razlike i dalje između urbanih sredina i periferije. Tamo još uvijek postoje mjesta u kojima se po selima točno zna čiji je svaki glas, a gdje programa ni nema, niti ih treba biti. U Dubrovniku to nije slučaj.

Tu se baš svi kandidati trude biračima predstaviti konkretne poteze koji utječu na njihov život, a građani zahtijevaju rezultate. U predizborno vrijeme, posebno kad se bliži sami kraj, svoje je poruke potrebno što bolje artikulirati. Tako aktualni gradonačelnik ulazi u završnicu kampanje s porukom kako je ‚’vlast

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

3

čast’’ i da je ‚’čast služiti građanima.’’

Tom porukom pokušava istovremeno iskomunicirati kako je njihov mandat protekao ‚’časno’’, odnosno bez afera, ali i da se uz ostale protukandidate vežu nečasne radnje.

Retorika Andra Vlahušića je također usmjerena prema onima koje želi napasti. ‚’Krizna vremena trebaju profesionalce’’. On je krenuo u kampanju s nazivom platforme Dubrovnik naš Grad, ali ta platforma nije baš zaživjela. Uz neke iznimke uglavnom s kraja liste ili s mjesta koja nisu izgledna, tu i nema baš profesionalaca u ičemu. Most i Maro Kristić u kampanji su uz slogan – ‚’biram bolji Grad’’. On tako sliči na slogan iz Frankovićeve kampanje iz 2015. - ‚’duplo bolji Grad’’. Problem ovog slogana, u slučaju kad ga koriste oni koji žele srušiti vlast, je u tome što on sam u sebi već sadrži pozadinsku poruku kako je u Gradu već dobro, bez obzira na to što oni smatraju da mogu bolje. To se tako može protumačiti. Srđevci imaju jednu jednostavnu poruku u kampanji kojoj su pristupili iz brojnih programskih kuteva. ‚’Dajmo šansu Srđevcima’’. I oni već dugo javno djeluju, ali smatraju kako nemaju dovoljan utjecaj s malim brojem vijećnika kojega inače osvoje. Njihova poruka je zato baš takva. Od ljudi traže da im daju šansu za aktivnije djelovanje i provođenje svojih ideja.

U kampanji je i SDP s porukom ‚’oživi Grad’’. Kandidati Ivan Tropan i Anita Bonačić Obradović na društvenim mrežama komuniciraju kako oni misle da bi to postigli uz drugu poruku – ‚’tvoj Grad, tvoj novac, tvoja budućnost’’. Dustra kao stranka standardno koristi glavnu poruku ‚’jednostavno Dustra’’, dok u samoj kampanji nemaju neki poseban slogan, nego različite poruke vezanu uz teme za koje se zalažu. ‚’Kuna uložena u sport znači dvije kune manje uložene u zdravstvo’’- poručuje između ostaloga Dustra. Ovoga puta i DDS ima jasne poruke. Počeli su među prvima s plakatima pokraj ceste s porukom – ‚’Držite razmak 100 kilometara od korupcije, laži, nepotizma, uhljeba, neznalica

i dodvorica’’. U kampanji su uz poruku ‚’obični ljudi za obične ljude’’, a svoj program komuniciraju uz još jednu poruku – ni staro normalno, ni novo normalno, nego ‚’bolje normalno’’.

Kandidatkinja Domovinskog pokreta za gradonačelnicu Dubrovnika Ivana Končevski u kampanju idu uz inventivnu poruku – ‚’zaboravimo privatno, radimo za opće dobro’’. Što se tiče županijske razine, DDS i Dustra komuniciraju slične poruke kao i na razini Grada, baš kao i u ostalim općinama u kojima ove lokalne stranke izlaze na izbore. Srđevci imaju sličnu, ali prilagođenu poruku – dajte šansu Županiji. Aktualni župan Nikola Dobroslavić na predizborne plakate je naveo kratke poruke: odgovorno, transparentno, bez afera, bez lažnih obećanja i slušajući građane.

Sumirali su tako njegovi komunikacijski stručnjaci prednosti radi kojih misle da bi župan mogao ponoviti izborni uspjeh i ovoga puta. Preko toga je jasna i dodatna, istaknuta poruka – ‚’odabrali građani’’.

A

kandidat Roko Tolić, koji je kao član stranke bio zamjenik gradonačelnika Dubrovnika bez radnog staža sa svoje 24 godine, prije dva desetljeća, koji je od tada do danas obnašao samo rukovodeće funkcije u Zračnoj luci, uz sve političare i politike, pa je tada izašao iz stranke, u izbore ide uz slogan – ‚’novo lice Županije’’. Na njegovim plakatima nema ni traga stranaka od kojih je dobio podršku. Kao da ih se srami. Poruke u izbornim kampanjama uvijek su neka uljepšana verzija stvarnog, ali često i notorna laž. O razini demokratizacije samog društva ovisi kako će te poruke proći. Na što će sve ljudi nažalost nasjesti, čiji će program i rad za njihove interese prepoznati, a što odbaciti. Najjednostavniji program i poruku ima kandidat za Gradsko vijeće Dubrovnika Ivica Roko. On ne govori ništa drugo nego –’’Roko nije na prodaju. ‚’ Možda je s time rekao i previše. A građani će za nekoliko dana imati priliku reći što oni o svemu tome misle i za koga vjeruju kako će raditi u njihovom interesu i čije su poruke kroz ovu buku bile najglasnije.

4

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno Vijesti

AKO SE PO JUTRU DAN POZNAJE...

PORASTAO broj gostiju u

tjednu travnja ostvareno p ...

NAJVIŠE GOSTIJU boravilo je iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Poljske, SAD, Srbije, Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

osljednjih su dana dubrovačke ulice oživjele te je vidljiv zamjetan rast broja turista u Gradu. Prošle subote, 1. svibnja, na Praznik rada, prizori iz Grada bili su bitno drugačiji od onih lanjskih, u istom periodu godine.

Turisti su tako šetali Gradom, gledali cijene, posjećivali kafiće i restorane, ulazili u butige i suvenirnice. Po Gradu su se tog dana vodile i ture gostiju, što se odavno nije moglo vidjeti. Svakako, daleko je to od onoga kako je Dubrovnik izgledao u travnju i svibnju rekordne 2019. godine i prije pandemije Covida-19. No, rezultati su zadovoljavajući, ako se u obzir uzme cjelokupna situacija u svijetu gdje još traju ‚lockdowni’

Krenule su turističke ture

i preporuke da se ne putuje, ali i činjenica kako brojni letovi još uvijek nisu ostvareni nego će to tek biti, a o čemu turistička sezona u Dubrovniku uvelike ovisi.

Kako je situacija bitno bolja od prošlogodišnje pokazuju i podaci Turističke zajednice grada Dubrovnika.

„Na dan 1.svibnja 2021. zabilježeno je 685 dolazaka, a ostvareno je 1.672 noćenja. Na isti dan 2020. godine, zabilježeno je pet dolazaka, a ostvarena su 132 noćenja.

U periodu od 26. travnja 2021. do 2. svibnja 2021. godine, zabilježeno je 2.867 do-

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u travnju 2021. zabilježeno 7 509 dolazaka turista, dok je prošlogodišnjeg travnja zabilježeno samo 147 dolazaka.

Ostvareno je 22 961 noćenje, a u travnju 2020. godine 5132 noćenja

lazaka, a ostvareno je 8.145 noćenja. Najviše gostiju boravilo je iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Poljske, SAD, Srbije, Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije. U istom periodu 2020.godine zabilježeno je 35 dolazaka, a ostvareno je 1059 noćenja,“ odgovoreno je iz TZ grada Dubrovnika na upit Dubrovačkog dnevnika.

Međutim, iz TZ grada Dubrovnika obavijestili su kako je cjelokupni turistički promet u travnju bio znatno bolji nego lani. Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u travnju 2021. zabilježeno 7

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

u Dubrovniku, u zadnjem preko osam tisuća noćenja 509 dolazaka turista, dok je prošlogodišnjeg travnja zabilježeno samo 147 dolazaka.

Ostvareno je 22 961 noćenje, a u travnju 2020. godine 5132 noćenja.

Prema izvješću HTZ-a za nautiku, u travnju je u Dubrovniku zabilježeno 159 dolazaka te je ostvareno 1128 noćenja što potvrđuje početak nautičke sezone na ovom području.

Pozitivan trend i rast turističkog prometa u Dubrovniku se nastavlja u svibnju, tvrde iz TZ grada Dubrovnika. „Od 1. do 4. svibnja 2021. zabilježena su 1 504 dolaska, a ostvareno 5 087 noćenja. Porast od oko 3 660 posto u dolascima i 780 posto u noćenjima u odnosu na 2020. rezultat su i prošlogodišnjeg lockdowna te ograničenja turističkih kretanja. Trenutno je u Dubrovniku otvoreno 17 hotela, a do polovice svibnja Zračna luka Dubrovnik bit će direktno povezana sa sedam direktnih internacionalnih zračnih linija, nakon čega se očekuje intenzivniji turističkih promet.

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od 1. do 30. travnja 2021. godine boravilo 16 124 turista, što je 30 posto

Prizori sa Straduna od 1. svibnja

od ukupnog broja dolazaka u odnosu na prošlu godinu, a ostvareno je 51 476 noćenja, odnosno 45 posto ukupnog turističkog prometa u istom razdoblju u 2020. godini,“ izvijestili su iz TZ grada Dubrovnika.

Prema njihovim podacima, najviše gostiju bilo je iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, SAD-a, Srbije, Njemačke, Ukrajine, Slovenije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske. Od ukupnog broja turista od 1. do 30. travnja

2021. godine, 11 657 gostiju je odsjelo u dubrovačkim hotelima, u kojima je zabilježeno 9 063 noćenja, dok je u privatnom smještaju u navedenom vremenskom razdoblju odsjelo je 2 875 gostiju, a zabilježeno je 13 099 noćenja.

Pozitivnim se brojkama na društvenim mrežama u srijedu pohvalio i gradonačelnik Mato Franković. „Prvi put nakon listopada prošle godine brojač posjetitelja u povijesnoj jezgri popeo

se iznad 2000 ljudi, vidimo individualne goste po gradu, a počele su i grupe što je dobar pokazatelj trenda oporavka. Brojka zaraženih nama pada, nastavljamo s cijepljenjem u Gospinom polju, a u subotu ćemo cijepiti 1400 turističkih djelatnika. Sve što radimo, radimo planski i konačno se vidi svjetlo na kraju tunela. Jedna linija iz Amerike je potvrđena, pregovaramo o novim mogućnostima i uvjeren sam kako od sredine lipnja krećemo u potpuni oporavak,“ najavio je Franković.

5

6

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

NAŠI NAJVJERNIJI GOSTI

VELIKA PRILIKA ZA DUBRO

Britanci jedva čekaju opet p „BRITANCI ĆE SIGURNO DOĆI, naravno, ako bude direktnih letova i spremni su čak napraviti i dodatni test.

Inače, to je u skladu s britanskom kulturom, oni uvijek tijekom godišnjeg odmora lete po cijelom svijetu, doduše nešto više po Europi jer su im te destinacije bliže,“ kaže Iva Laterza, Dubrovkinja koja trenutno živi u Londonu IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, GRAD DUBROVNIK, PRIVATNI ARHIV

K

ad se o turizmu radi, nije tajna kako Dubrovnik najveće nade polaže u svoje najvjernije posjetitelje – one iz Velike Britanije. Zašto je tome tako, najbolje pokazuje i situacija protekle Covid sezone kad je dubrovački turizam ‚živnuo’ upravo nakon sre-

dine srpnja i uspostavljanja ponovnih direktnih letova iz Velike Britanije prema Dubrovniku.

Uz to, Britanci su godinama tradicionalno najbrojniji gosti u Dubrovniku na godišnjoj razini. Stoga ne čude napori gradske uprave koji su velikim dijelom usmjereni i prema britanskom tržištu.

I IZ GRADA ZNATNI NAPORI U PRIVLAČENJU BRITANACA

Franković s premijerom o prioritetnim tržištima, a to su Velika Britanija i SAD

Podsjetimo, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, sa suradnicima, održao je nedavno sastanak s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem na temu oporavka turizma.

Franković je tom prilikom izvijestio premijera o kontaktima s prioritetnim emitivnim tržištima Velikom Britanijom i Sjedinjenim Američkim Državama, a kao jedan od velikih uspjeha istaknuo je novu zrakoplovnu liniju od New Yorka do Dubrovnika,

...

Datume oko najavljenih letova iz Velike Britanije treba uzeti s rezervom jer je situacija i dalje neizvjesna te osobno vjeruje kako je linije i veći broj dolazaka vrlo vjerojatno moguće očekivati tek od druge polovice lipnja

koja će početi prometovati od 8. srpnja ove godine. Ujedno je istaknuo kako se i dalje radi na osnaživanju povezanosti sa SAD-om te najavio dodatne uspjehe na ovom tržištu u nadolazećim tjednima.

Kazao je i kako, prema informacijama s britanskog tržišta, a vezano uz direktnu komunikaciju s britanskim ministrom avijacije i transporta, očekuju do sredine svibnja jasne protokole putovanja i skori početak uspostave međunarodnih letova iz Velike Britanije prema receptivnim tržištima.

SVE OVISI O LETOVIMA Dubrovački dnevnik upitao je komercijalnog direktora Zračne luke Dubrovnik Ivana Maslaća kakve su najave od strane britanskih aviokompanija. „Imamo najave za 1. lipnja od strane kompanije BritishAirways, no vrijedi spomenuti kako smo je imali i za 17. svibnja pa je naposljetku odgođe-

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

OVNIK,

putovati na. Prema Dubrovniku planira letjeti i Jet2.com od 24. lipnja, a zasad je u planu osam linija iz Velike Britanije. Potom, tu je i avioprijevoznik easyJet sa šest linija, najava je također od 1. lipnja. Također, tu je i TUI Airways, od početka srpnja s pet linija iz Velike Britanije, kao i WizzAir koji u istom razdoblju namjerava uvesti liniju sa spomenutog tržišta,“ izjavio je Maslać.

Ipak, napominje kako datume treba uzeti s rezervom jer je situacija i dalje neizvjesna te osobno vjeruje kako je linije i veći broj dolazaka vrlo vjerojatno moguće očekivati tek od druge polovice lipnja.

BRITANCI UVIJEK PUTUJU NA ODMORU Naposljetku, sve će ovisiti o potrebama i želji samih Britanaca da putuju. Dubrovačka slikarica Iva Laterza koja se trenutno nalazi u Londonu gdje bi uskoro trebala završiti prestižni magisterij za umjetnost na londonskom Sveučilištu Goldsmiths, optimistična je oko tog pitanja. „Procijepljenost stanovništva Velike Britanije sada je preko 50 posto, a trenutno se cijepe osobe starosne dobi iznad 42 godine. Smrtnost je znatno opala, kao i broj novozaraženih, što je rezultat strogog lockdowna koji je trajao tri mjeseca i cijepljenja. Tarace ugostiteljskih objekata, poput onih u poslovnoj zoni Canary Wharf, sada su pune, mada se dnevne temperature kreću od 12 do 15 Celzijevih stupnjeva. No, ljudi se ipak uglavnom drže mjera, nose maske u butigama i javnom pri-

Britanci – Dubrovniku najvjerniji i najbrojniji gosti

jevozu, osim u parkovima gdje se nešto slobodnije druže,“ izjavila je Laterza opisujući trenutnu situaciju u Londonu. Kaže kako su se otvorile i galerije, a u galeriji Proposition u Southbanku, uskoro bi trebala održati izložbu. Otvoren je i njen fakultet te se predavanja i diskusije održavaju uživo.

...

„Procijepljenost stanovništva Velike Britanije sada je preko 50 posto, a trenutno se cijepe osobe starosne dobi iznad 42 godine. Smrtnost je znatno opala, kao i broj novozaraženih, što je rezultat strogog lockdowna koji je trajao tri mjeseca i cijepljenja. Tarace ugostiteljskih objekata, poput onih u poslovnoj zoni Canary Wharf, sada su pune, mada se dnevne temperature kreću od 12 do 15 Celzijevih stupnjeva,“ kaže Laterza

Na pitanje koliki je interes Britanaca za putovanjima, Laterza odgovara kako ima dojam da on postoji i kako će sigurno dolaziti ako bude direktnih letova. „Moji prijatelji Britanci će sasvim sigurno dolaziti, neki od njih će uskoro dobiti i drugu dozu cjepiva. Britanci će sigurno doći, naravno, ako bude direktnih letova i spremni su čak napraviti i dodatni test. Inače, to je u skladu s britanskom kulturom, oni

uvijek tijekom godišnjeg odmora lete po cijelom svijetu, doduše nešto više po Europi jer su im te destinacije bliže,“ kaže Laterza napominjući kako je dio stanovništva pogođen korona-krizom koju je prouzročila pandemija, no uvjerena je kako će oni koji su prije putovali, putovati i sada.

Naposljetku, nakon dugog lockdowna, željni su događanja i opuštanja, što je velika prilika za Dubrovnik kao destinaciju.

Iva Laterza (desno), Dubrovkinja koja trenutno živi u Londonu

7

8

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

KREĆU NOVI PROJEKTI

MINISTRICA TRAMIŠAK u Dubrovniku

dodijelila ugovore vrijedne 20 milijuna kuna NAJVEĆI DIO UGOVORA, njih 12, otpada na Program razvoja otoka, dok se ostatak odnosi na Program podrške brdsko-planinskim područjima, Program održivog razvoja lokalne zajednice i Program podrške regionalnom razvoju

M

inistrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak uručila je u ponedjeljak 20 ugovora načelnicima i gradonačelnicima s juga Hrvatske. Ugovori su vrijedni 20 milijuna kuna. Najveći dio ugovora, njih 12, otpada na Program razvoja otoka, dok se ostatak odnosi na Program podrške brdsko-planinskim područjima, Program održivog razvoja lokalne zajednice i Program podrške regionalnom razvoju.

Kroz program razvoja otoka dodijeljena su sredstva Dubrovačko-neretvanskoj županiji za energetsku obnovu ambulante u Trpnju, Gradu Dubrovniku za adaptaciju i energetsku obnovu doma kulture na Koločepu, Općini Ston za uređenje i opremanje parkirališta Ponta, Općini Janjina za uređenje sjevernog dijela rive u Sreseru, Općini Trpanj za nabavu ‘pametnih’ spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, Općini Mljet

za izgradnju kapelice s mrtvačnicom na groblju “Sladin gradac” u Goveđarima, Gradu Korčuli za uređenje trga Postrana u Žrnovu, Općini Blato za sanaciju dijela krovišta mjesnog doma kulture, Općini Vela Luka za uređenje šetnice na trasama gravitacijskih kolektora te općinama Smokvica i Lastovo za rekonstrukciju i obnovu prometnica.

Kroz program podrške brdsko-planinskim područjima Općini Dubrovačko primorje dodijeljena su sredstva za adaptaciju prometnica, a iz programa održivog razvoja lokalne zajednice dodijeljena su sredstva Općini Zažablje za Centar aktivnosti mladih u zajednici, Općini Pojezerje za izgradnju društvenog doma u Kobiljači, Općini Janjina za uređenje prometnica u ulica te Općini Kula Norinska za modernizaciju javne rasvjete. Kroz program podrške regionalnom razvoju dodijeljena su sredstva Dubrovačko-neretvanskoj županiji za obnovu Osnovne škole Stjepana Radića u Metkoviću, Gradu Metkoviću za rekonstrukciju gradske tržnice te Gradu Opuzenu za rekonstrukciju prometnice u ulici Posrednica.

Gradonačelniku Matu Frankoviću uručen je ugovor o sufinanciranju projekta „Adaptacija i sanacija - energetska obnova zgrade Doma kulture na otoku Koločepu“. Ministarstvo je u sklopu Programa razvoja otoka u 2021. godini Gradu Dubrovniku za navedeni projekt odobrilo iznos od 400 tisuća kuna.

Gradonačelnik Mato Franković zahvalio je ministrici na još jednom u nizu ugovora koji utječu

na poboljšanje kvalitete života građana Dubrovnika te je podsjetio na činjenicu kako je Grad Dubrovnik u nepune četiri godine iz europskih fondova i nacionalnih izvora osigurao preko milijardu kuna sredstava.

– Do 2017. iskorišteno je nula kuna iz EU fondova. A od 2017. preko milijardu kuna. U svakom kutku Grada možete vidjeti kako EU fondovi poboljšavaju kvalitetu života naših sugrađana. - rekao je Franković.

- Ova gradska uprava pokazala je iznimnu umješnost u korištenju fondova EU i veselimo se novim programima koji su pred nama. - poručio je. Župan Nikola Dobroslavić rekao je da je Županija nositelj dva od ovih projekata, u Trpnju i u Metkoviću.

- Mi smo zaokružili brojku od sedam milijardi kuna ugovorenih

projekata. Poput Pelješkog mosta, Studentskog doma, dnevne bolnice, Zračne luke Dubrovnika... Ali osim njih, bitni su i ovi manji projekti, koji sugrađanima olakšavaju život. - objasnio je Dobroslavić.

Ministrica Tramišak rekla je da joj je čast i zadovoljstvo uručiti ove ugovore, dodajući da je posebno veseli jer je najviše projekata radi poboljšanja kvalitete života na otocima.

- Nedavno smo objavili registar otoka, njih 1264. Oni su povezani sa svim javnim servisima.

Cilj nam je učiniti daljnji iskorak i da nam taj registar bude kao alat kako bi povećao standard kvalitete života na otocima. - rekla je.

Istaknula je dva velika projekta na ovom području, projekt Pelješkog mosta i Zračne luke Dubrovnik te je čestitala na tim projektima.

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika VRIJEDNOST PREKO DVA MILIJUNA KUNA

VATROGASCI dobili novo skupocjeno vozilo, u planu je i vatrogasni centar u Srđu VOZILO ima dvije i pol tisuće litara vode i svu opremu za gašenje šumskih i kućnih požara te dijelom za intervencije kod prometnih nesreća AIDA ČAKIĆ GRAD DUBROVNIK

J

avna vatrogasna postrojba Dubrovački vatrogasci dobila je novo vozilo vrijedno preko dva milijuna kuna. Novo navalno vozilo za ‚Dubrovačke vatrogasce’ nabavljeno je u sklopu projekta „Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH“. Projekt sufinancira Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA. Prijavitelj projekta je Ministarstvo unutarnjih poslova.

Zapovjednik JVP Dubrovački vatrogasci Stjepko Krilanović pojasnio je tehničke karakteristike vozila. Naveo je kako vozilo služi za gašenje požara u objektima. Ono ima dvije i pol tisuće litara vode i svu opremu za kućne požare i dijelom za prometne nesreće.

- Ono je vrlo skupocjeno vozilo, u njemu ima preko pola milijuna ku-

na opreme, od termovizijskih kamera, agregata, kemijskih odijela, izolacijskih aparata, kemijska odijela.... To je jako skupo i njega bi kao takvog teško kupila neka lokalna uprava. Mi smo u izradi još jednog vozila, šumskog i ono će biti gotovo iduće godine - kazao je Krilanović te iznio podatke kako JVP posjeduje preko 40 vatrogasnih vozila. Dodao je kako je vozni park pomlađen, a govorio je i o budućoj protupožarnoj sezoni.

- Nabavili smo još prije vatrogasni brod i osigurali službu, formirali vatrogasni dom na Osojniku

i Rijeci dubrovačkoj i ostaje nam još Zaton kao i centar na magistrali. Kada bismo to odradili, mislim da bi definitivno to bilo najplodonosnije razdoblje Dubrovnika što se tiče vatrogastva - istaknuo je Krilanović.

Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako novo vozilo povećava sigurnost.

- Ono je u potpunosti opremljeno i korisno je za šumske požare. Također, važno je govoriti i o budućnosti pa spomenuti kako je ovaj prostor gdje borave vatrogasci neadekvatan i nedovoljan. Želimo kroz izmjene GUP-a ko-

je smo pokrenuli vratiti zamišljeni centar za vatrogasnu postrojbu u brdu Srđ koji ima izrađenu projektnu dokumentaciju pa je to kasnije izbrisano iz prostornog plana.

Područje magistrale je idealno za brzu intervenciju, a JVP moraju imati i ovdje određeni stacionar radi brze intervencije u povijesnoj jezgri - kazao je Franković dodavši kako se priprema dokumentacija za novi vatrogasni dom koji će dobiti DVD Zaton. Franković je naglasio kako Grad Dubrovnik ulaže u javnu vatrogasnu postrojbu jer su oni okosnica kada se dogodi neka nepogoda.

9

10

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

POTPUNO NOVA ZGRADA

PREDANA građevinska dozvola za dogradnju škole u Mokošici

N

akon što je na Montovjerni izgrađena prva nova škola u Dubrovniku nakon 35 godina te raspisana javna nabava za izvođenje radova rekonstrukcije i adaptacije nove zgrade Osnovne škole Marina Getaldića u povijesnoj jezgri u Ulici Ilije Sarake, iduća na redu je škola u Mokošici. Predan je glavni projekt za ishođenje građevinske dozvole za njezinu dogradnju, koju čini potpu-

no nova zgrada istočno od postojeće, na mjestu sadašnjeg vanjskog igrališta.

Sastojat će se od ukupno 16 učionica te po jednim zajedničkim kabinetom na svake dvije učionice. Nova školska zgrada bit će opremljena i uredima, polivalentnom prostorijom, potrebnim sanitarijama i tehničkim prostorima te vanjskim ograđenim igralištem dimenzija 26 x 14 metara.

Također, izgradit će se to-

pla veza između planirane dogradnje i postojeće škole.

Nadogradnjom OŠ Mokošica ostvarit će se preduvjeti za organizaciju jednosmjenske nastave u svim školama na području Grada Dubrovnika, a realizacijom ceste Tamarić, za koju je Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu, riješit će se dugogodišnji problem

loše cestovne komunikacije s kojim se suočavaju roditelji koji dovode djecu u vrtić i školu, ali i svi stanovnici ovog dijela Mokošice.

Grad Dubrovnik dobio je nedavno i građevinsku dozvolu za rekonstrukciju - dogradnju i nadogradnju Dječjeg vrtića Pčelica u Mokošici, a planiranim zahvatom vrtić će sa sadašnjih osam grupa narasti na ukupno njih 15, s pratećim prostorima.

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PRVA RADIONICA Kako nas učiniti atraktivnima za digitalne nomade?

P

rva od četiri radionice u sklopu projekta ‚’Dubrovnik Digital Nomad-In-Residence (DN-I-R)’’ održana je prošlog petka u Lazaretima. Uz deset digitalnih nomada, izabranih na natječaju, koji će u Dubrovniku boraviti mjesec dana, na radionici sudjeluje i četvero sugrađana te predstavnici organizatora, a s ciljem osmišljavanja najboljeg okruženja i ponude za buduće digitalne nomade.

Smisao je radionica da gosti ovog programa, digitalni nomadi, skrenu pozornost što bi u gradu trebalo popraviti, doraditi i kako oblikovati ponudu da bi im boravak u Dubrovniku u dužem vremenskom razdoblju bio što ugodniji.

„Vjerujem da će nas krajnji re-

zultat moći strateški usmjeriti kako dalje kreirati ponudu za digitalne nomade. Pri tom mislim na senzibiliziranje naših sugrađana, prvenstveno u smještajnom dijelu jer na takve dugoročne turističke najmove do sada nisu bili naviknuti. Smatramo da je ovo dobra prilika da dobiju uvid u to kako se približiti takvoj vrsti turista koji bi tu živjeli neko vrijeme i radili na daljinu’’, kazala je zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić, koja je također sudjelovala na današnjoj radionici, zajedno s direktoricom Turističke zajednice grada Dubrovnika Anom Hrnić.

Na radionicama će do kraja programa sudjelovati različiti predstavnici gradske uprave i Turističke zajednice kako

bi i s institucionalne razine mogli pomoći usmjeriti razvoj ponude tamo gdje je potrebno za postati još atraktivnija destinacija za digitalne nomade.

Kroz prve tri radionice istražit će se što je sve potrebno kako bi se ostvario zacrtani cilj te ka-

ko do toga doći. Na završnoj radionici sudionici će donijeti zajedničke preporuke za kreiranje boljeg okruženja u bližoj i daljnjoj budućnosti, a na temelju svojih nalaza tijekom ovog 4-tjednog postupka. Po završetku radionica zaključci će biti predstavljeni javnosti.

SANIRAJU SE prostori Dubrovačkih knjižnica ogranak Gruž

K

renula je obnova zgrade u kojoj djeluje gruški ogranak Dubrovačkih knjižnica. Riječ je o objektu na adresi Obala Stjepana Radića 29, u vlasništvu Grada Dubrovnika, a planiranim radovima obnovit će se krov i pročelje zgrade, koja zbog dotrajalosti i prodora vlage zahtjeva nužnu sanaciju.

Značajan broj prostora u kojima djeluju Dubrovačke knjižnice je neadekvatan te je Grad Dubrovnik u proteklom razdoblju ulaganjima poboljšao uv-

jete za njihov rad. Nakon što je ogranak Lapad godinama bio ugašen, prije tri godine je otvoren novi prostor Dubrovačkih knjižnica u zgradi Atlant centra, a uređenjem prostora ogranka Gruž nastavlja se ulaganje u gradske knjižnice.

Prioritet je u idućih godinu dana, nakon višegodišnje zapuštenosti znanstvene knjižnice, u potpunosti sanirati i obnoviti prostore ljetnikovca Skočibuha na Boninovu koji će dobiti namjenu smještaja građe znanstvene knjižnice.

11

12

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

NIKOLA DOBROSLAVIĆ IDE PO ČETVRTI MANDAT

‘ODGOVORNO, bez afera, me najuspješnije hrvatske župan CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM, projekti prometnog povezivanja, more i otoci, zdravstvo, poljoprivreda, turizam i borba s pandemijom neke su od tema koje je u okviru aktivnosti i ovlasti županije kroz predizborni intervju pojasnio aktualni župan LUCIJA KOMAIĆ GORAN MRATINOVIĆ

I

za Nikole Dobroslavića je 12 godina rada na čelu Dubrovačko – neretvanske županije. Po novi mandat ide uz gotovo pa istu koaliciju koju predvodi HDZ, a u aktualnom mandatu doživio je i ono o čemu je najviše govorio od prvog dana, a to je izgradnja Pelješkog mosta. U razgovoru za Dubrovački dnevnik osvrnuo se na sve ono iz programa što još planira napraviti, kao i na ono što još uvijek čeka realizaciju.

Nakon tri mandata možda je najbolje za početak pitati vas kako vi vidite ovu instituciju, kakva je bila tada, a kako je vidite danas?

Koliko se stanje i na koji način promijenilo?

Siguran sam da smo znatno unaprijedili Županiju u mandatima iza nas. Kao što se svi sjećaju, uvijek su tu bile neke turbulencije, skupštine su se održavale u Kazalištu sa zaštitarima, a to je nestalo kad smo preuzeli odgovornost. Vjerujem svakako i zbog toga što smo postavili takav moderan način vođenja Županije, kakav se primjenjuje

u razvijenim zapadnim demokracijama, s argumentima, mirno, obrazlažući stvari transparentno. Unatoč činjenici da smo zapravo samo u prvom mandatu imali natpolovičnu većinu od 21 vijećnika, u druga dva mandata s 19 vijećnika smo praktično vodili Županiju s manjinom u Skupštini. Na takav smo način pristupali stvarima i izazovima, problemima koji su se javljali i našim razvojnim programima da jednostavno nismo davali oporbi materijala da bi rušili naše odluke. To smo apsolutno drugačije postavili, kao prvo.

Druga su europski fondovi. Kad smo došli bila je oformljena razvojna agencija, u početcima, međutim bilo je tu opće lutanje što su to fondovi, kakvi su, trebaju li nam uopće, kako do njih doći. Evo, mi smo danas došli s rezultatom da smo najbolja Županija u Hrvatskoj po korištenju fondova i da imamo povučenih i ugovorenih sedam milijardi kuna. Naravno, to nije isključivo naša zasluga, ali smo puno doprinijeli, kao i druge jedinice lokalne samouprave. Pomogla je i Vlada koja je nudila poljoprivrednicima, poduzetnicima poticaje, pomoći gospodarstvu, bespovratne potpore... To je dokaz da smo i prepoznali te fondo-

ve, ali i da ih zaista maksimalno koristimo i zbog toga smo i uspjeli realizirati sve te naše razvojne i druge projekte jer ne bismo to mogli bez tih sredstava, kao ni sa sredstvima države. Neki se realiziraju brže, neki sporije, to ovisi o mnogo čimbenika, ali se realiziraju.

Premijer Andrej Plenković je na predstavljanju vaših kandidata spomenuo kako ste mu rekli da nikada nije bilo ovakve projektne suradnje na razini Vlade i Županije, kao od 2016. do danas. Promijenili ste brojne Vlade, koliko je ta komunikacija bitna za realizaciju projekata i na kakav odnos ste nailazili svih tih godina?

To je vrlo važno zbog toga što mnogi projekti traže sinergiju Vlade, ministarstava i slično. Mi, naravno, potičemo projekte koji su isključivo naši, međutim za velike projekte moramo imati podršku, razumijevanje i rad Vlade, ministarstava, državnih poduzeća, za ceste, luke... Tu je jako važno imati razumijevanje s druge strane. Mi doista nismo imali doista razumijevanje ili smo imali slabo razumijevanje u gotovo svim vladama, osim ove posljednje. Kad se sjetimo Vlade Zorana Milanovića, kad je tu bio problem oko gradnje

...

‘Pelješki most se izgradio usprkos mnogim vladama, a tako ćemo ustrajati i na autocesti’

Pelješkog mosta, pa autoceste za koju su zagovarali da ide kroz Hercegovinu, čak se dovodilo i pitanje statusa Županije i Dubrovnika kao regionalnog središta. Imali smo prijepore u mnogim područjima.

S ovom Vladom realizirali smo sve ono što smo sebi zacrtali kao program Županije, a to su regionalni status, zatim Pelješki most kojega gradi ova Vlada, dobili smo potporu i za nastavak izgradnje autoceste. Sad se radi javni natječaj za izradu studije i lokacijska dozvola za autocestu, vrijednost javne nabave je 25 milijuna kuna što dokazuje kako je to ozbiljan korak prema realizaciji i kako Vlada misli ozbiljno. Radi se i na izgradnji brze ceste, prema Perni, za luke smo već osigurali financiranje, za najveći dio, ostaju nam još Perna i Prigradica. Imamo doista razumijevanja, a na onoj sjednici Vlade u Dubrovniku iz 2019. su doista deklarativno podržani svi naši projekti. Mi bismo ustrajali u svim projektima ionako, kao što smo ustrajali i kad je bila Vlada Zorana Milanovića, ali i ona Jadranke Kosor, koja je isto nekako mlitavo držala taj projekt Pelješkog mosta. Ali, mi smo onda na samom

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

13

eđu tri nije’ početku našeg mandata, iako je bila HDZ-ova Vlada, radili deklaraciju o prometnom povezivanju gdje smo javno i glasno upozorili na to da se moramo povezati i izgraditi taj Most. Takvo razumijevanje olakšava put u realizaciji projekata, a tim europskim novcem doista možemo puno realizirati.

OTPAD I CENTAR U LUČINOM RAZDOLJU Centar za gospodarenje otpadom je ono što nas još čeka po pitanju infrastrukture u Županiji. Svi su kandidati tog problema svjesni, ali isto tako baš svi govore o opasnostima. Što je s trasiranjem, je li ono pogrešno izvedeno, onako kao što govore Marko Giljača i Srđevci?

Nije, oni to politiziraju. Imaju na to pravo, mogu govoriti što misle da im politički koristi, međutim to apsolutno ne stoji. Od početka smo se tog projekta uhvatili krajnje ozbiljno, kao što sve radimo, ali posebno kod ovog projekta jer to jest osjetljivo. To je i poviše moje kuće, ne mislim da je to uopće važno, ali pokazuje da ne mogu zanemariti taj problem ni iz tog aspekta. Ne mogu ga ne vidjeti. Trasiranja su izvedena po pravilima. Tu je Idejno rješenje, Studija utjecaja na okoliš, studija izvodljivosti, kontrola Jaspersa..

Studiju je radila grčka tvrtka. Zašto bi imali ikakvog razloga tvrditi da je nešto dobro ili nije, njima je svejedno, svakako su se naplatili, a svaki takav rad je i njihova referenca. Tu je kontrola Europske komisije kroz

Župan Nikola Dobroslavić

Jaspers, kao i potvrda financiranja europskim sredstvima, a u tijeku je javni natječaj. Protukandidati pričaju priče, ali zapravo su vrlo neozbiljni. Jer ako mi ne riješimo ovaj problem po pitanju gospodarenja otpadom, tek smo onda u problemu. Da se slučajno dogodi nešto i da se projekt dalje ne može nastaviti, da se pokaže da je bilo što krivo ili loše, mi bismo, naravno, to obustavili. Ali, tek bi onda bili u problemi. Tek onda ne znamo što je Grabovica u Dubrovniku, Dubravica u Metkoviću, Lovornik u Pločama, Kokojevica u Lumbardi, Sitnica u Vela Luci ili što je na Lastovu... Kud ćemo s tim?

Uz projekt Lučinog razdolja planiraju se i pretovarne stanice diljem Županije. Nije u pitanju gradnja samo u Primorju, ljudi to često ne povezuju s tim projektom.

S tim se projektom sve zatvara. Postoji Centar za taj ostatak otpada, koji se obrađuje, a ne odlaže kao na Grabovici. Možda to nije ljudima dobro iskomunicirano, a i stalno je buka u kanalu. Tamo postoje postro-

jenja koja obrađuju taj otpad. On se najprije sortira, ide tunelima, u jednom od njih stoji 28 dana, vrti se, tu se ubacuju bakterije koje razgrađuju, polijeva se vodom, dobije se plin, onda ide još jedan tunel u kojem se sadržaj obrađuje 20 dana.

To je tvornica. Uredan proces, po najvišim europskim standardima.

Prije toga mora biti aktivno odvajanje, recikliranje, kompostiranje i sve ono što ide s tim i to je taj sustav. I on mora profunkcionirati.

Dubrovnik zaslužuje najmodernije tehnologije. Hoće li takve biti implementirane u ovakav projekt?

Apsolutno, tu nema nikakve sumnje. Nemaju pravo oni koji tvrde da to neće biti tako, u to sam čvrsto uvjeren. Zašto bih ja zagovarao projekt koji je suspektan?! Što to treba meni ili bilo kome? I meni bi bilo najlakše reći kako mi je nešto sumnjivo, sad ćemo mi to ispitati i sve zaustaviti, nećemo ništa raditi. Ali sutra, kad se zatrpamo sme-

ćem, kad u svijet umjesto slika Straduna, Kneževog dvora ili Igre prijestolja pođu takve slike destinacije koja je zatrpana smećem, što ćemo onda? To ne dolazi u obzir, to ne smijemo dopustiti.

Tu je rekonstruiran i dio ceste Trnovica – Čepikuće, bit će i razvojnih prednosti, ali činjenica je da ljudi ne žele smeće pokraj svoje kuće, to je jednostavno tako.

Svatko bi volio da mu je takav Centar što to dalje od kuće zbog toga što nije referenca imati Centar za gospodarenje otpadom u blizini, stvara neki loš dojam, bez obzira na to što je on moderan. Svi se pitaju zašto je baš tu, ali negdje mora biti. Nismo mi našli tu lokaciju, ona je ispitana još i prije nego što sam ja došao na vlast u Županiji. To se poteže preko 12 godina. I neka se poteže, ali proš-

Nastavak na sljedećoj stranici

14

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

li smo sve stepenice koje smo trebali prijeći u tom procesu. To su priznate tehnologije, ljudi u Europi nisu tako neozbiljni, a sve ostale priče apsolutno ne stoje. To se danas gradi po cijeloj Europi jer svi moraju taj ostatak zbrinuti. Naučio sam kroz ovo vrijeme o tom procesu, koliko se od ukupnog odvoji, što se reciklira, što kompostira, što proda, ali uvijek će ostati nekih 30 posto koje treba zbrinuti. Hoćemo li zatvoriti oči kao djeca i reći da to ne postoji? Postoji, i to su naše vrećice, koje mi bacamo u smeće, čak i ako sve što se može razdvojiti razdvojimo. Ne možemo uzeti najlonsku vrećicu, pa je baciti, a onda reći kako nećemo Centar i neka se netko drugi misli gdje će s tim. Ne možemo se tako ponašati.

Mnogi se boje za Malostonski zaljev, smatraju kako bi ga centar na toj lokaciji mogao trajno ugroziti.

Meni je to teško govoriti iz ove pozicije jer nisam stručnjak, ali nema razloga da ne vjerujem struci i Europi koja kaže kako nema kapljice vode koja iz tog Centra smije proći u podzemlje. Sve se drži gore, sve se pročišćava, najprije se vraća u korištenje u ta špricanja vodom za daljnju obradu. Ako ima viška, da se mora ispustiti, ili se pusti potpuno pročišćeno, kao voda za zalijevanje ili se u cisternama odvodi. Ne smije ništa proći. Ja vjerujem stručnjacima da je to moguće. Jedino iza čega mi stojimo je da ćemo jamčiti u toj investiciji da se ništa neće krivo izvesti. To ćemo budno paziti, takvo nešto ne dolazi u obzir, da se ugrozi bilo što.

Zanimljivo je kako proteklo razdoblje u razvoju županije akteri aktualne političke utakmice gledaju drugačije. Spominjete često kako je Županija dosegla sami vrh u Hrvatskoj po stupnju razvijenosti, kao i po povlačenju

sredstava iz europskih fondova.

No, vaši oponente tvrde kako je ovo bilo neuspješno razdoblje.

Oponenti pokušavaju umanjili značaj onoga što je učinjeno, no činjenice se ne mogu pobiti. Brojke se mogu provjeriti. Kome 7 milijardi kuna ugovorenih sredstava može biti neuspjeh? Ja se ponekad zapitam možemo li još bolje i zbog toga često tražim od svog tima još veći trud i aktivnost kako bismo u konačnici ostvarili najbolji rezultat. Znam da naš program mnogima izgleda ambiciozan, ali to je naš cilj i uvjerili smo se i u proteklim mandatima da su pojedini projekti jednima bili iluzija, a drugima projekti koji se danas realiziraju pred očima sviju nas.

PROMETNA POVEZANOST I ZDRAVSTVO Prometna povezanost jedno je od najvažnijih pitanja za našu Županiju. Pelješki most se gradi i poprilično nazire. Puno ste ga spominjali u prethodnim mandatima. Kritiziraju vas zbog toga što cesta do Zračne luke još nije izgrađena. U kojoj je to fazi i zašto se nije realiziralo ranije?

Koji su još projekti prometne povezanosti u planu?

Pojedini projekti se razvijaju drugačijom dinamikom od predviđene, ali to ne znači da smo odustali od njih.

Brza cesta Zračna luka – Dubrovnik i brza Pelješka cesta Brijesta – Perna, ali i autocesta Metković – Komarna i Zaton Doli – Dubrovnik (Osojnik) - to su projekti koji su izuzetno značajni za našu županiju. Zamislite vožnju od Čilipa do Orebića za 90 minuta ili od Dubrovnika do Metkovića za 60 minuta ili Ploče – Orebić za 50 minuta. To je realno za očekivati i baš to mi je često najveći poticaj za aktivni nastavak mandata. To su projekti, u prvome redu za građane naše županije, ali uzmemo li u obzir da je jug Hrvatske turistička avio destinacija, realizacija zacrtanih projekata otvara nove moguć-

nosti razvoja nama najvažnije gospodarske grane.

Hrvatsko zdravstvo ima puno problema, pa i jug, kao i naša bolnica. Nisu svi dijelovi Županije adekvatno pokriveni zdravstvenom skrbi. Što se u prethodnim mandatima napravili po pitanju ulaganja u zdravstvo, a koji su daljnji planovi?

Dugovi svih bolnica, pa tako i dubrovačke, nisu problem od jučer i svjedoci smo da je Vlada RH postigla dogovor s veledrogerijama. To je bio gorući problem našeg zdravstva. Općoj bolnici Dubrovnik nužna je cjelovita obnova i već je raspisana javna nabava za dokumentaciju.

Naša županija je specifična i OB Dubrovnik nije svima blizu, pa smo razmišljali kako ujednačiti skrb za sve stanovnike i iz toga je proizašla realizacija projekta cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe koju smo uveli prvi u Hrvatskoj. No, to nije kraj tog projekta jer će se isti i dalje razvijati kroz operativni centar i službe u Opuzenu zajedno s pripadajućim helidromom. Izgradnjom Dnevne bolnice u Metkoviću, značajno će se podići standard u dolini Neretve. U Metkoviću ćemo uspostaviti centar za ranu intervenciju, a zajedno s Gradom Dubrovnikom, izgradit ćemo i Centar za autizam.

Podupiremo i zdravstvo na otocima, obnavljamo domove zdravlja, a Kalos u Vela Luci vidimo i kao centar zdravstvenog turizma. Dakle, po pitanju zdravstva izuzetno smo aktivni, a uz nastavak opremanja naših domova zdravlja, ne smijem propustiti spomenuti i poticanje razvoja telemedicine kao novog načina realizacije medicinske struke. Što je s ulaganjima u pomorsku infrastrukturu? Naši otoci su izolirani, kako poboljšati život u ovim dijelovima Županije?

Lučka infrastruktura i povezanost otoka su u središtu naših aktivnosti,

...

‘Kad smo preuzeli vlast to je bilo opće lutanje oko fondova, danas smo najbolji u Hrvatskoj uz povučenih 7 milijardi’

posebice jer smo svjesni da su 80 posto područja naše županije upravo more i otoci. Ne čudi, stoga, da su naši projekti lučke infrastrukture vrijedni više od 700 milijuna kuna. Izgradit ćemo dvije nove luke - Polačište i Pernu, uz obaveznu obilaznicu Orebića, koje će itekako doprinijeti povezanosti naših otoka i rasteretiti Orebić. Uskoro kreće izgradnja pomorsko-putničkog terminala u Vela Luci, rekonstrukcija luke Ubli, a u završnoj fazi su radovi na Puntinu, Kalamoti i u Trpnju. Podupiremo projekte luka nautičkog turizma u Pločama, Cavtatu i na Mljetu. Znam da nije krenula, ali upravo ova županijska vlast potaknula je uvođenje prve izravne linije koja će povezati Lastovo s Dubrovnikom i vjerujem da će se uskoro postići dogovor zainteresiranih brodara za tu liniju. Želim podsjetiti i da smo najbolji u korištenju pomorskog dobra, a u sljedeće četiri godine realizirat ćemo još 1.500 novih komunalnih vezova na području cijele županije.

Razvoj poljoprivrede je uvijek tema, za koju nemamo dojam kako je ostvarena u željenom potencijalu. Što Županija u okviru svoju aktivnosti i ovlasti radi po tom pitanju?

Poljoprivreda nerijetko ostane u sjeni naše glavne gospodarske grane – turizma, no i dalje je jedna od prioritetnih gospodarskih grana u našoj županiji. U proteklom mandatu razvili smo projekt izgradnje brane na Neretvi kako bismo zaštitili dolinu Neretve od zaslanjenja što u

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Nikola Dobroslavić

konačnici znači veći urod neretvanskih poljoprivrednih kultura. I na neretvanskom području, ali i u Konavlima te drugim krškim poljima, razvijamo projekte navodnjavanja jer je jasno što je nužan preduvjet za kvalitetno bavljenje poljoprivredom. Potičemo i povezivanje poljoprivrede i turizma jer naši proizvodi trebaju naći svoje mjesto na trpezama naših restorana i hotela. No, priča s poljoprivredom tu ne staje jer oduvijek potičemo naše vinare, školjkare, ekološku poljoprivredu i autohtonu proizvodnju, ali i naše ribarstvo. Tome svjedoče i projekti ribarskih luka u Dubrovniku i Vela Luci koje planiramo realizirati. Razmišljamo i o obrazovanju budućih vodećih kadrova u poljoprivredi. Što je s ulaganjem u obrazovanje? Kritiziraju vas politički oponenti zbog škole u Cavtatu.

Vraćamo se na ono što sam već rekao. Neki projekti se jednostavno ne razvijaju na očekivani način,

pa dijelom prihvaćam kritiku. No, županija i dalje snažno podupire projekt izgradnje nove Osnovne škole u Cavtatu i realizirat ćemo ga s Općinom Konavle i Ministarstvom znanosti i obrazovanja. To nam je prioritet. Ne smijemo zaboraviti ni dogradnju OŠ Župa dubrovačka, srednjih škola u Korčuli i Metkoviću, kao ni izgradnju srednjoškolskog centra Pod Prišnicom. I na području visokog obrazovanja, u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, planiramo otvoriti nove studije, i to već spomenuti studij agroturizma u Opuzenu te studij pomorstva i turizma u Korčuli.

Nastavljamo ulagati u obrazovanje naših turističkih djelatnika kroz projekt Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, gdje će naši mladi kadrovi, budući nositelji turističke ponude, steći nove vještine i nova znanja. Ovo je tek dio projekata iz područja obrazovanja.

Jesmo li se kao Županija dobro borili s ovom krizom pandemije? Činjenica jest, to se mora pri-

znati, kako nam je bolnički sustav, koliko god teško bilo, izdržao. S druge strane brojke nisu uvijek bile najbolje. Je li se lutalo s mjerama?

Ja bih u prvom redu zahvalio ljudima jer su u najtežim trenucima naši zdravstveni djelatnici i cijeli sustav bili na visokoj razini i zaslužuju sve pohvale. Naime, ne samo naša županija, nego i država, pa i cijeli svijet, u posljednjih godinu dana našli su se u neočekivanoj i izazovnoj situaciji. Pandemija koronavirusa utjecala je na sve, a u krizi do izražaja dolaze liderske sposobnosti pojedinih timova. Naš tim se svojim promišljanjem, odlukama i potezima dobro nosio s izazovima krize i trenutačno su u županiji brojke novooboljelih u padu, a to je najbolja potvrda o tome jesu li prethodne mjere bile dobre ili ne. Ne volim govoriti o brojkama jer su u pitanju ljudski životi i naši sugrađani, ali upravo te brojke su nam izuzetno važne zbog sezone koju mi, kao turistička županija, željno iščekujemo.

Na vašim plakatima piše između ostaloga kako idete u utrku po još jedan mandat ‘’bez afere.’’ Dostupno je na internetu za provjeriti, to se isto govorilo i na predstavljanju vašeg programa prošloga puta 2017. Činjenica jest da je to u hrvatskoj čudno, stalno su prisutne neke afere oko naših političara.

To je svakako rezultat odgovornosti i velikog zalaganja, i mog osobnog, ali i svih drugih, jer ja sam ne mogu polučiti taj rezultat.

Za to je zaslužna stručnosti ljudi koju su odrađivali zadatke tako da nije bilo velikih pogrešaka. To je zbog do dobrog osjećaja za uvažavanje mišljenje ljudi oko nas, za konzultiranje struke. Motiv nam je od početka bio uredno i odgovorno voditi Županiju, i evo, čini se da možemo reći da smo uspjeli ako nismo imali kakvih propusta o kojima bi se pričalo ili ne daj Bože kakvih pronevjera.

Provjerili smo vašu imovinsku karticu, to radimo sa svim kandidatima. Ona se po pitanju nekretnina nije mijenjala u ovim mandatima. Kako?

Nije se ni mogla mijenjati jer ja nisam imao nikakvih prihoda osim plaće. Ona se isplaćuje naravno preko računa, kao što je to uobičajeno tako da bi svatko mogao prekontrolirati to. Ja praktično imam ono što sam naslijedio od roditelja. Moja sestra se odrekla nasljedstva, kao što je to običaj i to je to.

U hrvatskoj, a i lokalnoj politici neki kandidati završe s aferama već u prvom mandatu, neki s aferama i ulaze u politiku. To je često tako.

Ovako živim cijeli život i neću to mijenjati, nisam ni ranije, a pogotovo neću sada. Ne dolazi u obzir da radim bilo što, što nije uredno, a tako i radim cijeli život.

15

16

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

Dragi sumještani, Konavoke i Konavljani, pred nama su još jedni izbori za Općinskog načelnika i za Općinsko vijeće Općine Konavle.

Prije svega osvrnuli bi se na proteklo mandatno razdoblje u kojem ste nam kao načelniku i predsjedniku Općinskog vijeća ,zajedno s vijećnicima Hrvatske demokratske zajednice povjerili upravljanje našom Općinom.

Sigurni smo da smo to Vaše povjerenje i opravdali jer smo većinu programa i projekata koje smo obećali i realizirali, a nema potrebe da ih sada nabrajamo jer su svima vidljivi i prepoznatljivi.

Zasigurno da je moglo i bolje, jer uvijek može bolje, no svjesni ste da nas je u posljednjih godinu i po dana zadesila najveća zdravstvena i gospodarska kriza u posljednih 50-60 godina, pandemija, uzrokovana virusom COVID-19 koja je zbog lošije financijske situacije usporila ili zaustavila realizaciju nekih projekata.

No bez obzira na vrlo zahtjevna vremena , mišljenja smo da smo kao Općina, ali i kao zajednica vrlo dobro reagirali i da se i nadalje vrlo dobro nosimo s ovom krizom. Niti u jednom trenutku nisu došli u pitanje zdravstvena zaštita naših sugrađana, funkcioniranje Doma za starije i nemoćne, vrtića, škola i komunalnih poduzeća.

Stoga možete biti sigurni da Program koji će Vam Hrvatska demokratska zajednica uskoro predstaviti nije puka lista želja, već ozbiljno i vrlo promišljeno sastavljene mjere koje će omogućiti gospodarski oporavak i daljnji napredak Konavala.

Kao što Vam je vrlo dobro poznato ,Hrvatska demokratska zajednica je u Konavlima od osnutka Općine Konavle predvodila i provodila ostvarenje svih najvažnijih strateških ciljeva i zajedno s Vama svrstali smo Općinu Konavle u sami vrh najrazvijenijih općina u Hrvatskoj.

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

Da tako i ostane i da Konavle ostavite u dobrim rukama, pozivamo Vas da date povjerenje našim kandidatima za članove Općinskog vijeća Općine Konavle , kao i kandidatu za Općinskog načelnika Hrvatske demokratske zajednice.

Kandidat za Općinskog načelnika – Božo Lasić – lista br. 1.

Kandidati za Općinsko vijeće Općine Konavle – lista br. 3.

1. Božo Lasić – nositelj liste 2. Ivo Simović 3. Paula Janović 4. Ivo Radonić 5. Ivo Cvjetković 6. Tea Đurović 7. Pero Kapetanić 8. Mario Dimnić 9. Miho Orepić 10. Ivan Rodić 11. Ivo Penetra 12. Ivica Obad 13. Juraj Magud

Kandidat za načelnika Općine Konavle

Božo Lasić

Predsjednik OO HDZ-a Konavle

Ivo Simović Crni

Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’

17

18

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

LUCIJA MILJANIĆ MACAN, KANDIDATKINJA DDS-A ZA NAČELNICU KONAVALA

‚ZNANJEM, RADOM I SURA našu općinu u mjesto iz ko ‚TRANSPARENTNA NAMJENA i trošenje proračunskog novca, prikazani programi, projekti i aktivnosti neki su od ključnih poteza na putu do uspjeha Općine za gospodarski i društveni razvoj.’

LUCIJA KOMAIĆ GORAN MRATINOVIĆ

L

ucija Miljanić Macan kandidatkinja je DDS-a za načelnicu Općine Konavle. U predizbornom razgovoru predstavila je svoje ideje za Konavle iz različitih aspekata Koji je bio motiv da se počnete baviti politikom, najprije u okviru HSS-a, a sada i kroz DDS? U političkom životu Županije sudjelujem još od 1994. godine kada sam se zaposlila u Uredu Župana.

Kroz ovo svo vrijeme pratila sam rad Županijske skupštine i sudjelovala sam u mnogo protokolarnih i službenih događanja. U svom sam radnom stažu bila i članica Povjerenstva za ravnopravnost spolova, imenovana sam službenikom za informiranje Županije i članicom Glavnog Županijskog tima za provedbu Regionalnog operativnog programa ROP-a.

Inače sam rodom iz Konavala i sav taj rad u Županiji gledam i kroz svoje rodne Konavle te sam se tamo također politički angažirala, ali do sada nestranački kao potpredsjednica Općinskog vijeća, vijećnica te članica Odbora za proračun i financi-

je Općine Konavle. Istina, to je bilo na poziv lokalnog HSS-a no i dalje sam ostala nestranačka. Moj moto je da uvijek treba ostati vjeran sebi i svojim principima u kojem god poslu se nalazili.

Nakon cjelokupnog ovakvog djelovanja uslijedio je poziv Dubrovačkog demokratskog sabora, s čijim sam djelovanjem bila upoznata te sam ga odlučila prihvatiti. Dijelimo iste svjetonazore, a to je rad za boljitak običnog čovjeka i svakog građanina, jednakost i ravnopravnost za sve stanovnike, a ne za nekolicinu koja je uvijek u nekom smislu povlaštena. Takva sam i kao osoba – smeta me nepravda i uključivanjem u politku je pokušavam umanjiti.

Zašto ste se odlučili na ovu novu stranicu političke karijere, koje šanse vidite u ovoj lokalnoj stranci?

Nedopustivo je da nekoć bogata regija, općina koja je bila uzor mnogima u svim aspektima života u Županiji i Hrvatskoj danas stagnira.

U vremenu brojnih izvanrednih situacija - od prirodnih katastrofa do pandemije s kojom se suočava cijeli svijet, od čelnika jedinice lokalne samouprave očekuje se i zahtjeva prilagođavanje novim okolnostima.

Fleksibilnost i otvorenost, prioritet-

no rješavanje konkretnih, egzistencijalnih problema lokalnog stanovništva, turističkih djelatnika i svih onih vezanih uz turistički sektor, obrtnika, poduzetnika, poljoprivrednika, sportaša, najmlađih i najstarijih žitelja Konavala.

Do sada se pod vlašću nacionalne stranke i općinske vlasti Konavala gubilo povjerenje u sustav. Nije se imalo sluha za potrebe cjelokupne zajednice i želje djelovanja za svako mjesto Konavala, bez iznimke, izostala je zaštita mještana, stav i odlučnost! Od niza primjera, navest ću nažalost situaciju s izgradnjom škole u Cavtatu. Također, unatoč potpori Države podijeljeno je oko 50 otkaza u hotelima Albatros i Epidaurus, ljudi su ostavljeni bez primanja, negdje i dvoje iz obitelji, prostori hotela i okoliš zapušteni... Umjesto da se Općina zauzela za svoje mještane istoj toj hotelskoj kući Općina pogoduje kroz prostorno-plansku dokumentaciju i omogućuje izgradnju velebnog zdanja s ogromnim brojem smještajnih kapaciteta u skučenom prostoru ispod Oboda.

Nadalje, Općina pripisuje zasluge sebi za širenje Zračne luke (državna investicija), izgradnju Doma za starije osobe ili investiciju Županijske uprave za ceste novog ulaza u Cavtat. Ovaj “famozan” projekt niko-

me nije jasan jer se utrošenom količinom betona moglo napraviti nekoliko vijadukata kroz Konavle.

Kada spominjem Dom za starije Konavle to je djelo čovjeka koji je bio svjestan potrebe zajednice i čije ime se nažalost zamire. Načelnik g. Luka Korda, čovjek kojemu su mnogi zamjerali, ali koji je staromodno i požrtvovano, iskreno radio i živio za Konavle, sačuvao ih teritorijalno i od raznih drugih interesa, svojom snagom, odlučnošću, stavom. To cijenim u svakom čovjeku iz koje god on stranke dolazio!

Protekle četiri godine bili ste vijećnica u Općinskom vijeću Općine Konavle. Koja je vaša ocjena prethodnog mandata, s čime ste u tom radu, odnosno s kojima odlukama ste zadovoljni, s čime niste, što je moglo bolje, a što je možda ovo Vijeće dobro napravilo?

Transparentna namjena i trošenje proračunskog novca, prikazani programi, projekti i aktivnosti neki su od ključnih poteza na putu do uspjeha Općine za gospodarski i društveni razvoj. Uvijek sam podržavala ono dobro osmišljeno i napravljeno, nastavak i realizaciju svih započetih i planiranih infrastrukturalnih, komunalnih i kapitalnih projekata.

Nažalost, politika aktualne vlasti nema viziju razvoja zajednice niti ima posložene prioritete pa se zbog toga ne pristupa realizaciji projekata na sustavan i učinkovit način. Iz istog se razloga brojni drugi projekti koji su od iznimnog značaja za našu

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ADNJOM unaprijedit ćemo ojeg nitko ne želi otići’ zajednicu ne rješavaju jer izostaje odgovorni odnos prema općinskoj imovini, briga o čovjeku te gospodarski razvoj kroz poduzetništvo i obrtništvo.

Više puta sam napominjala važnost iskazivanja interesa za ozakonjenjem zgrada u vlasništvu i suvlasništvu Republike Hrvatske i pristupanju rješavanja imovinskog pravnih odnosa, odnosno “prepuštanje” istih Općini Konavle na upravljanje i korištenje. Ne smije se dozvoliti da imovina na konavoskoj zemlji prešutno prelazi u vlasništvo privatnika i privatnih interesa, a ne za potrebe lokalnog stanovništva.

Ono što me je najviše razočaralo je suglasnost općinskog vodstva kojom je Ministarstvo državne imovine, bivšu tvornicu električnih proizvoda „TEP“ na Zvekovici, sada nažalost prenamijenjenu u praonicu (štetnosti za cavtatski akvatorij, ne moram ni spominjati), prepustilo u privatno vlasništvo. Ovim procesom je koridor željezničke trase koji je određen u prostornom planu Općine u potpunosti onemogućen.

Navedenu nekretninu je Općina Konavle trebala zadržati za revitalizaciju „Ćira“ te sačuvati i osposobiti za potrebe lokalnog stanovništva kao višenamjenske prostore, bilo za ustanove, sportske i kulturne udruge, vatrogasni ili kulturni dom, stanicu za tehnički pregled vozila, dom zdravlja, školu, vrtić, društvene prostorije, prodajne, uslužne sadržaje… Druge korisne namjene su brojne.

Inzistirala sam i tražila pisano očitovanje, koje nikad nisam dobila, od

Lucija Miljanić Macan

općinskog vodstva da preostali dio kompleksa bivše tvornice, koji sad koristi Državna vatrogasna intervencijska postrojba - Odjela Dubrovnik, mora zadržati i prenijeti u vlasništvo Općine Konavle, kao i područje oko same tvornice na kojem je zgrada za potrebe mjesnog odbora Zvekovice, dječje i sportsko igralište.

Hoće li istu sudbinu doživjeti domovi na “Potoku”, Grudi, škole i domovi po selima, ostale nekretnine na konavoskoj zemlji…. Mišljenja sam kako prodaja, najam, zakup ili korištenje državne imovine, sa ili bez uključivanja javnosti, mora biti isključivo u interesu zaštite tla, okoliša, ljudi i ne smije biti ispred interesa stanovništ-

va Konavala. Ne želim procjenjivati tko je u pravu. Neka Konavoke i Konavljani na rezultatima izbora pokažu što misle i žele.

Još ste na službenoj presici istakli reviziju prostornih planova, a u Dubrovačko–neretvanskoj županiji radite i na poslovima vezanima uz prostorno-plansku dokumentaciju. Što vi vidite kao problem prostornih planova u Konavlima?

Izrada prostorno-planske dokumentacije na prostoru Konavala ne smije se prilagođavati potrebama velikih investitora i krupnog kapitala, već ista prioritetno mora biti u službi do-

maćeg stanovništva, koje će na svojoj zemlji rješavati stambeno pitanje svoje djece, s posebnom osjetljivošću prema rubnim područjima Konavala. Žalosno je i jasno da se dosadašnjim načinom izrade prostornih planova prostor Konavala, našu zemlju, djedovinu, kroji prema potrebama interesnih skupina. Ovom kampanjom želim približiti neupućenom konavoskom svijetu ono što je u našim Konavlima sve planirano. Bilo da je to vjetropark na Konavoskim brdima (Jasenice, Stravča, Duba) na površini od cca 680 ha, turističke zone na Obodu, prekapacitiranost smještaja i izgrađenosti da naši

19

20

Obođani ne mogu do svojih „Žala“, ucrtana trasa, tranzitnog plinovoda preko Močića kroz cijelo Konavosko polje, a da ne spominjem trasu brze ceste kojom bi se rušilo niz kuća na Zvekovici, zbog čega sam inzistirala na izmještanju iste.

Ovakvom prostorno-planskom dokumentacijom događa se devastacija prostora, bespoštedna komercijalizacija, uništavanje prostorne i ambijentalne specifičnosti ovog kraja, mjere i sklada, kvalitete života i prirodnih resursa.

Moramo sačuvati ovaj prostor od svih privatnih i drugih interesa, koji ne smiju biti ispred interesa Konavala.

Pandemija je tektonski potresla turizam u 2020. i 2021. Što Konavle sada trebaju raditi po pitanju turizma? Što ste u svom program pripremili za područje turizma?

Nužan je iskorak u turističkoj ponudi Općine, potrebna je izrada akcijskog plana plasiranja Konavala putem Turističke zajednice Općine Konavle, programa i načina dolaska, sigurnosti, smještaja turista i turističke ponude. U tijeku svjetske gospodarske krize plasirati Konavle kao ruralnu, sigurnu i poželjnu destinaciju, osmisliti npr. „Konavoski aranžman“, tematski paket za posjetitelje koji će uključivati obilazak naših domaćinstava, degustaciju vina, maslinovog ulja, pješačenje u prirodi i slično.

Nadalje, u turističkoj ponudi Konavala, uz sveukupni turistički proizvod, biciklističke staze, bogatstvo šume i vode, planinarenje, obilazak špilja, arheološka nalazišta, muzeje, folklor, trebamo stvarati uvjete razvoja drugih oblika turističke ponude - zdravstve-

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

nog, nomadskog, sportskog turizma, s posebnim naglaskom na lovni turizam.

U suradnji s LD Konavle, lovstvom kao najatraktivnijim sportom u Konavlima, tradicijom konavoskih domaćina koja se prenosi generacijama, putem financiranja iz EU fondova potrebno je izgraditi planirani Lovački dom na već osiguranom zemljištu. Uz zadržavanje autohtone divljači, zahvaljujući brizi konavoskih lovaca, dirigiranim plavljenjem polja radi letušne divljači, uz ponudu seoskih domaćinstava, druženja i ugošćavanja turista kroz lovni turizam obogatili bismo turistički proizvod Konavala zimi, izvan glavne turističke sezone.

Spoj poljoprivrede i turizma je definitivno jedna od najvažnijih razvojnih strategija Konavala? Što vi predlažete, kako osnažiti obje grane i njihovu povezanost?

Okosnici razvoja Konavala, spoju turizma i poljoprivrede kroz ruralni razvoj poduzetnicima, obrtnicima, OPG-ovima i seoskim domaćinstvima potrebno je pružati potporu i pomoć kroz samozapošljavanje, iznaći konkretne mjere za olakšanje njihovog poslovanja.

Turistički sektor oslo-

bađanjem i značajnim smanjenjem plaćanja zakupa javnih površina i poslovnih prostora, nameta..… Također, jedan od najvažnijih elemenata je razvoj turizma, koji se odlično može spojiti upravo s poljoprivredom i njezinom proizvodnjom je neizostavna pomoć i podrška u plasiranju poljoprivrednih, stočarskih proizvoda i dr. proizvoda na turističkom tržištu u ponudi hotela, restorana, privatnog smještaja, trgovačkih lanaca.

Nastavkom postupka okrupnjivanja zemljišta u Konavoskom polju, podržati i potaknuti razvoj poljoprivrede i stočarstva, iznalaženjem sredstava putem EU fondova, za nasade, agrotehniku, mehanizaciju, obnovu stočnog fonda…..jer poljoprivreda je vrlo riskantna djelatnost. Uspješno bavljenje poljoprivredom pretpostavlja puno specifičnih znanja o tlu, zraku, vodi, biljnoj, životinjskoj proizvodnji, zakonima tržišne ekonomije kao i poznavanje zakonskih prava i obveza te raznih administrativnih postupaka, volju za cjeloživotnim učenjem.

Postoje manja poljoprivredna gospodarstva kojima su tržnice odličan poticaj za njihovu proizvodnju. Možda bi izgradnja hladnjače u budućoj poduzetničkoj zoni pomogla da se proizvodnja razvija, da ona bude još bolja gdje treba omogućiti svim zainteresiranima, mladima, poduzetnicima, poljoprivrednicima – da kroz izgradnju mini tehnološkog parka razvijaju svoje ideje i poslovanje Vjerujem da ćemo znanjem, radom i suradnjom postići uspjeh i zajedno unaprijediti našu općinu u mjesto iz kojeg nitko ne želi otići, oplemeniti svako mjesto, svaki dio konavoskog prostora. Učiniti ih svojim radom, trudom, sposobnošću i vizijom takvim da naša djeca vide i ostvare budućnost i

život u sebe doma, u Konavlima.

U svom socijalnom programu spominjete ugrožene skupine, poput starijih građana i najmlađih.

Trebamo i dalje osiguravati iz proračunskih sredstava naknade za novorođenu djecu, sufinanciranje smještaja za vrtićku djecu, sigurno okruženje, izgradnju i redovno održavanje dječjih igrališta, produženi boravak u školama te dodatno financiranje školskih potrepština i izvan školskih sportskih i kulturnih aktivnosti. Mladima stipendije za obrazovanje, sufinanciranje troškova prijevoza učenika srednjih škola, stipendije redovitim studentima. Neizostavno je i uvođenje dodatnih svakodnevnih linija javnog autobusnog prijevoza kroz cijelo područje Konavala, uz besplatan prijevoz mladima i umirovljenicima.

Nakon određenog vremena što ste živjeli u Gradu odlučili ste se vratiti živjeti u Konavlima? Što vas je motiviralo na to?

Dijete sam Grada, odrasla na Pilama, u Šulića i po Stradunu, pohađala OŠ Miše Simoni, Gimnaziju, ali svaki vikend, praznike, bila sam u Konavlima. Roditelji su mi oboje iz Konavala i često bi nama djeci rekli da su oni “krivi” što smo tako često u Konavlima.“Krivnju” naših roditelja nazvala bih utkanom nam neraskidivom niti pripadnosti Konavlima, kao djeci koja su rasla uz ljubav i pažnju koju smo dobivali i od naše babe, đeda, dundova, tetaka, susjeda, velike svojte kroz cijelo Konavle. Uvijek su nas vukle nase i uvijek nam je bilo malo Konavala. Nekako sam znala da će me kad tad životni put odvesti na početak, gdje su mi korijeni i gdje pripadam.

IZVJEŠĆE O RADU ČETIRI GODINE MANDATA Gradonačelnik Mato Franković Zamjenice Orlanda Tokić Jelka Tepšić

Grad Dubrovnik

Četiri godine mandata

4.1 UREDENJE PROMETNICA Sanacija i asfaltiranje ulica: dr. Ante Šercera, Petra Krešimira IV, Frana Supila, Gornji Kono od spoja sa Sinjskom do Tivatske ulice, Brgatska, Čilipska, Masarykov put, Kneza Domagoja, Petra Zoranića, Luke Sorkočevića, Između dolaca i Marina Kneževića u Mokošici, Đura Basaričeka, Dalmatinska, Od Gaja, Điva Natali, Paska Baburice (nova odvodnja, rasvjeta i asfalt), Žrtava s Dakse, uređenje Grudske i Pelješke ulice, Gabra Rajčevića i Mihajla Hamzića, Viška ulica, LED markeri u Ulici Iva Dulčića, sanirana oštećenja na cestama na području Mokošice, Šumeta i Knežice, prošireno skretanje za Bosanku

Ul. dr. Ante Šercera

Petra Krešimira IV

Ukupno je u četiri godine sanirano i uređeno preko 110.000 metara kvadratnih cesta na širem gradskom području

38

Novo križanje Mostarske i Ulice Iva Dulčića

PROMO

Promet i komunalna infrastruktura

Na Pločama, Buži i Pilama mjesta za zaustavljanje za građane, uređen put za plažu Mandrač, sanacija protupožarnog puta na Bosanci, izrada kamenog popločenja trga u Gružu; sanacije: klizište Čajkovica, kolnik na tri lokacije u Orašcu, kolnik Trsteno-Propađe, KliševoKadina ploča, skalini Kliševo, asfaltiranje pristupnog puta i parkinga Gromača (Balarica), sanacija ceste na dvije lokacije u naselju Knežica, izrada zaštite pokosa Šipan, cesta ispred DVD-a Zaton, uređena staza na groblju u Vrbici

Dalmatinska ulica

Ulica kneza Branimira

Izrađena 1,8 kilometara duga cesta Petrovo selo - Mokošica Uređena 2,5 kilometra duga cesta Suđurađ - Šipanska Luka Uređena Ulica kneza Branimira (kolnik i zaštitna ograda) Mostarska ulica obnovljena, raskrižje sigurnije za prometovanje Uređeno parkiralište u ulici Od izvora u Mokošici

Suđurađ - Šipanska Luka

39

Mokošica

Kadina ploča

40

Od Gaja

Žrtava s Dakse 37

PROMO

Promet i komunalna infrastruktura

4.2 JAVNA RASVJETA UKUPNO JE U ČETIRI GODINE NA ŠIREM GRADSKOM PODRUČJU POSTAVLJENO PREKO 300 NOVIH RASVJETNIH MJESTA TE 1000 NOVIH ENERGETSKI UČINKOVITIH SVJETILJKI

Sustjepanska, Padre Perice, Radnička, Đura Basaričeka, Kunska, dio ulice Od Gaja, spoj Ulice Ante Starčevića i Vukovarske, Ulica Nikole Tesle, Put od Bosanke, Suđurađ (Šilovo selo, Frajga, Zabrđe), Uz Batalu, Ulica Vladimira Nazora, Ulica Splitski put, Put Od Republike, Masarykov put, Ulica Bruna Bušića, Sinjska, Tivatska, Marka Gjaje te kod igrališta Gornji kono (dopuna JR), Ulica Bruna Bušića

Cavtatska ulica (sanacija i dopuna), Ulica dr. Ante Starčevića, Suđurađ – pristanište i put prema dvoru, Bosanka, Prijevor (dopuna), Kriva i Dračasta ulica, Lopud (pristanište), Brnino, Šipanska luka – put prema Dvoru, Kliševo, rasvjeta OŠ Mokošica, Ulica Josipa Kosora, Ulica Iva Vojnovića, Orašac (ulica Pržine i Komarda), Lozica – Sustjepan, Gornji Kono, Vlaha Bukovca, Mrčevo (ulaz), izmjena dotrajalih svjetiljki u naseljima: Zlatni Potok (18 kom), Gorica svetog Vlaha (46 kom), Ljubač (10 kom) i Sustjepan ( 12 kom) te ulicama Kneza Domagoja (14 kom), Ulica fra Filipa Grabovca (6 kom), Od Mihajla (18 kom) i Ivana Matijaševića (13 kom) – Ukupno je izmijenjeno 137 svjetiljki.

Preko 300 novih rasvjetnih mjesta i 1000 svjetiljki

Rekonstrukcija rasvjete igrališta na Ilijinoj Glavici

Šetalište kralja Zvonimira

41

Četiri godine mandata

Rekonstrukcija javne rasvjete: Štikovica (zapadni ulaz u naselje uz državnu cestu D-8), Gospino polje (pristupna cesta parkingu, parking i ulaz u Sportsku dvoranu), Put od Bosanke, Zaton Mali - predio Bunica, Velik mul u luci Gruž, Ulica Paska Baburice, Sustjepan ( uz nerazvrstanu cestu Lozica –Sustjepan), Riječka ulica, Vlaha Bukovca, Između dolaca, Koločep, Šumet, Masarykov put, Mravinjac, Riđica, Rijeka dubrovačka (cesta uz more), Trsteno (uz cestu prema Majkovima), Nuncijata (rekonstrukcija reektorske rasvjete terena za male sportove naselja), Jakljanska ulica, Lopud – Obala Iva Kuljevana, Šetalište Kralja Zvonimira (dio šetnice), Dubravica, Trsteno (naselje), Od Maslinate, Brsečine, Marka Marojice, Podgorska

Gornji Kono

Mirinovo

Rožat

42

PROMO

Promet i komunalna infrastruktura

Nova javna rasvjeta: Ulica Bartola Kašića (ispod zgrade D1), Zaton Mali, dječje igralište kod Doma Kulture, Zaton Mali (dječje igralište kod Doma kulture), Zaton Mali (spojna ulica između ulice Obala Stjepana Radića i državne ceste), Nuncijata (državna cesta na predjelu uz naselje, 9 stupnih mjesta i 10 LED svjetiljki), Zaton Veliki (dječje igralište), Koločep ( predio Don Đivan i novo pristanište), Zaton Mali, predio Bunica (17 novih stupnih mjesta), Orašac (Donja banda), Lopud (ulica Od Šunja), Brsečine (put iza crkve), naselje Gorica (kod trgovine Pemo), Ulice Ošljanska i Pera Rudenjaka, Mirinovo (polaganje podzemnog kabela i uzemljenja za buduću rasvjetu u duljini 500 metara), Ulica Marina Kneževića, Gornje Obuljeno (novoasfaltirana cesta prema Petrovu selu, 9 novih stupnih mjesta),

Orašac (polaganje podzemne instalacije u sklopu buduće rekonstrukcije predjela Poljica s 12 novih stupnih mjesta), Lopud (izrada JR naselja Šunj te dopuna JR ulice Narikla - 12 stupnih mjesta), Pakljena u naselju Suđurađ (12 stupnih mjesta), Priježba u Luci Šipanjskoj (10 stupnih mjesta), Orašac – Čerjan (polaganje instalacija javne rasvjete te izrada 11 temelja za stupna mjesta), postavljanje 17 novih pojedinačnih stupnih mjesta na raznim lokacijama (naselje Gorica Sv.Vlaha, Nova Mokošica, Bosanka, Zaton Veliki, Šumet, Osojnik te u ulicama Bernarda Shawa, Postranjska, Frana Čale…)

Obala Iva Kuljevana na Lopudu

Zaton Bunica

43

Četiri godine mandata

Rekonstrukcija i izgradnja javne rasvjete u Mokošici - postavljaju se stupovi za rasvjetu visine pet i šest metara u ulicama Put od Osojnika, Put za Pobrežje, Za Belendinovo, Za Kontralovo, Od fontane, Uz skaline, Put na more i ulica Na moru, ukupne dužine 3080 metara.

Radovi polaganja potrebnih instalacija usklađuju se s radovima Vodovoda Dubrovnik na vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži

44

PROMO

Promet i komunalna infrastruktura

4.4 KOMUNALNO UREDENJE Cjelovito uređenje i popločenje platoa Pile do skretanja za Gradac Pojačan program sanacije pločnika u gradskoj jezgri (Stradun, Ulica sv.

Dominika…)

Sanacija pločnika ispred crkve sv.

Vlaha Obnova pločnika Gundulićeve poljane Izgrađeni skalini kod POS-a I u Mokošici - povezuju ulicu Brnino s ulicom Od izvora Izgrađeni skalini u Ulici padre Perice - omogućena nova pješačka komunikacija do D8

Predstavljen projekt sanacije i uređenja postojeće memorijalne staze s križnim putom Srđ-Dubrovnik te gradnje simboličko-ceremonijalnog ulaza Prostor oko platane na Brsaljama izrađena projektna dokumentacija Park u Pilama (cjelovita obnova i uređenje) - idejno rješenje, u tijeku izrada projekte dokumentacije Sanacija pločnika u Ulici sv. Dominika

Nove skale od magistrale do Ulice Bartola Kašića radi veće sigurnosti

Sanacija Gundulićeve poljane

45

Četiri godine mandata

4.3 JAVNI PRIJEVOZ Potpisani petogodišnji ugovori s okolnim općinama, značajan korak u konsolidaciji društva Vraćene reducirane linije Vraćene učeničke linije za Grudu i Cavtat Postavljeno deset novih autobusnih čekaonica i nadstrešnica na gradskom i prigradskom području Autobusi Libertasa zaustavljaju se na novouređenoj stanici ispod Bosanke Nova autobusna stanica u Sustjepanu

46

Uređena stanica na Kantagu Predstavljen prijedlog modernizacije sustava naplate u autobusima Libertasa Besplatni internet uveden u 100 autobusa gradskog prijevoza Vozačima Libertasa isplaćeno više od 1.2 milijuna kuna za prekovremene sate

PROMO

Promet i komunalna infrastruktura

Izgradnja nogostupa uz državnu cestu D8 od Orašca do Zatona Velikog Uređene pješačke staze na Kalamoti Novi poklopci šahtova za smanjenje buke

Oborinska odvodnja u Ulici Andrije Hebranga - ishođena građevinska dozvola Oborinska odvodnja MontovjernaBatala - ishođena građevinska dozvola

Prepoznatljiva dubrovačka zaštitnoukrasna ograda poviše Banja Ugrađeni rukohvati na gradskim ulicama: Od Izvora, Bartola Kašića, Padre Perice, Radnička, Obuljenska, Od Škara, Janjevska, Strma, Viška, Pridvorska, Silvija Strahimira Kranjčevića, Prijevorska

Izgradnja nogostupa od Orašca do Zatona Velikog

Idejno rješenje cjelovite obnove parka u Pilama

47

Četiri godine mandata

4.5 VODOOPSKRBA I ODVODNJA Gradi se kanalizacijski sustav Lopuda - prvi od Elata koji će dobiti sustav odvodnje otpadnih voda vrijedan 12 milijuna kuna - 2 podzemne kanalizacijske crpne stanice, 5 kilometara novih cjevovoda i podmorski ispust te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Izvodi se sustav vodoopskrbe i odvodnje u Orašcu - ulaganje od 30 milijuna kuna Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje u Mokošici, Štikovici i Zatonu Malom - ulaganje od 44 milijuna kuna, 250 novih kućnih priključaka Mokošica

Lopud

48

Orašac

Elati - građevinske dozvole za kanalizacijski sustav Suđurđa, lokacijska dozvola za kanalizaciju na Koločepu Izdana lokacijska dozvola za projekt pročistača otpadnih voda Lapad (UPOV Petka) Provode se istražni radovi za nastavak sanacije (čišćenje i rekonstrukcija) povijesnog kanala odvodnje ispod Straduna Štikovica

PROMO

Promet i komunalna infrastruktura

Izrađen vodoopskrbni i kanalizacijski cjevovod ŠtikovicaVrbica-Lozica-Mokošica, osigurani preduvjeti za povezivanje Omble i Palate

Rekonstrukcija vodovodne mreže Šumeta Vodoopskrba i odvodnja Ulice Marina Kneževića

Završena vodoopskrba naselja Brsečine Izgrađena vodoopskrbna mreža Majkova - cjelokupna investicija od 6,8 milijuna kuna sunancirana sredstvima Europske unije, nastavak prema Dubravici Kolektor odvodnje otpadnih voda izgrađen u Zatonu Malom

Iva Vojnovića

U Trstenom izgrađeno 220 metara novog cjevovoda Donje Obuljeno dobilo 230 metara novog vodoopskrbnog cjevovoda Zaton Mali Marina Kneževića

49

Četiri godine mandata

Teslina ulica dobila novi cjevovod Rekonstruiran vodoopskrbni cjevovod u Hliđinoj ulici i na Pelinama Rekonstruirao je ukupno 90 metara cjevovoda u Ulici od Tabakarije

Ulaganjima u crpnu stanicu Pile do veće stabilnosti sustava odvodnje povijesne jezgre Zamjena crpnog agregata u kanalizacijskog stanici Batala

Nastavljena sanacija sustava odvodnje u povijesnoj jezgri - Ulica Marina Getaldića, Vetranićeva i Ulica od Puča, Ulica Vara, Nalješkovićeva, Između polača, Marojice Kaboge, Svetog Dominika…

Izgrađene taložnice na Pilama i ispod Minčete

Sanacija sustava odvodnje u povijesnoj jezgri

50

Ulica Marka Marojice

Taložnice na Pilama

PROMO

Promet i komunalna infrastruktura

Sanacija cjevovoda odvodnje u Ulici Iva Vojnovića

Unaprjeđenje vodovodne mreže Lozice

Izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Marka Marojice

Rekonstrukcija dijela vodoopskrbne mreže u Slanome

Saniran i moderniziran glavni vodoopskrbni čvor na Domu zdravlja Odvodnja i kolnik u Ulici Vatroslava Lisinskog (suradnja Grada i Vodovoda) Filteri za pročišćavanje zraka i smanjivanje neugodnih mirisa na Kantagu i Batali

Ulica V. Lisinskog

Zaton Mali dobiva 800 metara nove vodovodne mreže Filteri za smanjivanje neugodnih mirisa

Lozica

51

36

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

OPĆINE KONAVLE UZ PO NIKŠA TROJANOVIĆ, NEZAVISNI KANDIDAT ZA NAČELNIKA

‘OD POLJOPRIVREDE se može u Konavlima je velik, moramo

‘’U POLJOPRIVREDI moramo precrtati model razvoja agroturizma, što znači da moramo prepoznati potencijalne poduzetnike jer moderna poljoprivreda je poduzetništvo, a zatim educirati te snažno poduprijeti razvoj postojećih i novih poljoprivrednika.’’

N

ikšaTrojanović u izbornu utrku za načelnika Općine Konavle ide kao nezavisni kandidat uz potporu HSS-a. U razgovoru za Dubrovački dnevnik predstavio je razloge zbog kojih ulazi aktivnije u politiku i programske smjernice koje smatra važnima za razvoj i budućnost Konavala.

Za početak, koji je bio motiv da krenete u ovu izbornu utrku?

Na prošlim ste izborima odustali od kandidature i dali podršku HSS-u. Sad idete u izbore uz njihovu podršku. Najavljujte drugi krug s HDZ-ovim kandidatom, baš kao i 2013. Što želite promijeniti i zašto ste se odlučili u kampanji za slogan ‘’načelnik sa stavom’’?

Osoba sam koja radi u privatnom sektoru, ali i politički promišljam Konavle i želim se baviti politikom. To su razlozi mog političkog angažmana. Smatram da su Konavle prostor s velikim razvojnim potencijalima, koji još nisu dovoljno razvijeni i držim da se domaćinskim pristupom može puno bolje voditi Konavle.

Prepoznajem konavoski HSS kao stranku koja je napravila konkretne pozitivne stvari u Konavlima, posebno vezano za održivi gospodarski razvoj. Uostalom i moj djed Ivan Trojanović je bio narodni poslanik Hrvatske Seljačke Stranke. U ove izbore idem sa sloganom „Načelnik sa stavom“ jer u ovom izazovnom vremenu Konavle trebaju načelnika koji ima stav po svakom pitanju, neovisan o bilo kakvim interesnim skupinama i spreman je to jasno i glasno reći, svidjelo se to nekome ili ne.

Kroz svoje dosadašnje istupe u kampanji naveli ste pet ključnih pitanja za Konavle. Kao prvo ste naveli cjepivo, kao najvažnije aktualno pitanje. Kako biste vi ubrzali cijepljenje i povećali broj doza koje stižu?

Konavlima su prije mjesec i pol dana, uslijed velikog broja zaraženih, odobrene dodatne doze cjepiva. Pitam se iz kojeg razloga smo mjesec i pol dana čekali organizirano cijepljenje. Indikativno je da je cijepljenje organizirano vrlo brzo nakon moje javne prozivke. Trebalo je puno ranije ubaciti u višu brzinu, kako bismo zaštitili zdravlje te se pripremili za nadolazeću turističku sezonu.

Što Konavle sada trebaju raditi prioritetno po pitanju turizma? Što ste u svom programu pripremili za područje turizma?

U ovom trenutku i okolnostima ključna je odgovornost na turističkoj zajednici Općine Konavle. Ona se mora kreativnim i proaktivnim pristupom i nastupom na tržištu, koristeći moderne kanale komunikacije, iz petnih žila izboriti za svakog gosta koji je u ovim vremenima spreman putovati. Nažalost naša TZ nije dorasla zadatku i okolnostima današnjeg vremena.

Kako u ovim okolnostima očuvati radna mjesta i stvoriti nova?

To ste također naveli kao trenutno najvažnije gospodarsko pitanje Konavala.

Valjda će nas konačno ova sadašnja situacija osvijestiti da moramo disperzirati gospodarstvo, odnosno da se ne možemo oslanjati samo na turizam. Više ne smijemo izgubiti niti jedan dan vremena u nastojanju da snažno potaknemo samozapošljavanje i zapošljavanje kroz razvoj poduzetništva, obrtništva i poljoprivrede. U tom cilju moramo povećati stipendije za deficitarna zanimanja i obrte, osmisliti programe bespovratnih potpora za razvoj poduzetništva te osigurati sredstva za subvencioniranje poduzetničkih kredita.

Spoj poljoprivrede i turizma je definitivno jedna od najvažnijih razvojnih strategija Konavala. Što vi predlažete, kako osnažiti obje grane i njihovu povezanost? Mo-

žete li staviti naglasak i na samu poljoprivredu? Koliki je tu potencijal Konavala, što promijeniti, što i kako poticati? I sami se bavite poljoprivredom i sigurno imate puno toga za reći. Možete li navesti i vašu viziju Konavala budućnosti vezano uz razvojni potencijal koji ovo područje ima?

U poljoprivredi moramo precrtati model razvoja agroturizma, što znači da moramo prepoznati potencijalne poduzetnike jer moderna poljoprivreda je poduzetništvo, a zatim educirati te snažno poduprijeti razvoj postojećih i novih poljoprivrednika. Poljoprivreda je ozbiljno poduzetništvo u kojem moramo pratiti suvremene trendove i primjenjivati moderne tehnologije, kako bi konavoski OPG-ovac bio konkurentan na tržištu. Potencijal razvoja poljoprivrede u Konavlima je uistinu velik, posebno uzimajući u obzir turističko tržište. Nije normalno da u Konavlima nemamo niti jednu modernu farmu, moderan pogon za proizvodnju tradicionalnih proizvoda ili prepoznatog proizvođača voća i povrća.

Od poljoprivrede se može dobro živjeti i to potvrđujem vlastitim primjerom. Što s Konavoskim poljem? Kako to gospodarski bolje iskoristiti?

Koje su vaše ideje?

U zadnje vrijeme nešto se pokrenulo po pitanju okrupnjavanja zemljišta i to treba pozdraviti. Međutim, 25 godina se po tom pitanju nije radilo ništa. To je izgubljeno vrijeme. Općina mora stvoriti preduvjete i okruženje u kojem će Konavljani poljoprivredu pre-

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

OTPORU HSS-A

e dobro živjeti, a potencijal o potaknuti razvoj’ poznati kao modernu i profitabilnu djelatnost, od koje se može dobro živjeti. To se može postići sustavnim radom koji uključuje okrupnjavanje zemlje, edukaciju poljoprivrednika, osiguravanje podrške te otvaranjem prostora agronomskoj struci da vodi taj proces.

Koje projekte bi Konavle mogle financirati iz EU fondova?

Priprema natječaja za novu financijsku perspektivu 2021-2027 je u tijeku. Većina programa će se vjerojatno nastaviti, a cijeloj Hrvatskoj će dodatno biti na raspolaganju sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost. Ključno je da na vrijeme budemo spremni s idejama, resursima i pripremljenim projektima za sve ono što će nam biti na raspolaganju. Jasno je da je najveći prioritet za Konavle izgradnja nove škole u Cavtatu. To je trebalo napraviti prije 15 godina.

Istupali ste već i po pitanju problema otpada u Konavlima. Što napraviti po tom pitanju?

Pozdravljam uspostavu reciklažnog dvorišta, ali Konavle još uvijek imaju neriješen problem divljih deponija i brojnih napuštenih olupina. To je nespojivo s održivim razvojem Konavala. Potrebno je uspostaviti model gospodarenja otpadom koji će biti stimulativan za korisnike. Edukacija stavnoništva je u ovome ključna.

Udruge nam mogu značajno pripomoći u tom procesu i trebaju biti naši partneri.

Tvrdite kako je najvažnije političko pitanje Konavala to da političke odluke moraju donositi legitimni predstavnici stanovnika Konavala - načelnik općine i općinski vijećnici, a ne stranački pojedinci. Što ste pod tim misli, zašto to naglašavate?

U Vašem pitanju ste dali i od-

govor. Konavljani jako dobro znaju o čemu govorim.

Koje demografske mjere smatrate da bi Konavle trebale provoditi i općenito što napraviti po pitanju ovog uvijek aktualnog problema?

To je jedno od ključnih pitanja za naše društvo, kojem se ne pridaje dovoljna pažnja. Brojke govore da je broj stanovnika u Konavlima stabilan. Međutim imamo veliko povećanje broja stanovnika u cavtajskom prstenu, a manje-više ostala mjesta prati depopulacijski trend.

Ne smijemo dopustiti da sela ostanu pusta. HSS Konavle je inicirao program demografskih mjera koji je djelomično prihvaćen, a u prošloj 2020. godini je bio nadprosječan broj novorođene djece. Te mjere je potrebno dodatno povećati i proširiti, počevši od naknada za novorođenu djecu do potpora za rješavanje stambenog pitanja za mlade obitelji, kao i druge olakšice.

Koje mjere bi Općina mogla još provoditi za kvalitetniji život starijih građana?

Imali smo prije odličan program dnevnog boravka za starije osobe u Cavtatu, kojeg bi trebalo ponovno pokrenuti, i na Grudi, i u Cavtatu. Veliki je problem povećanje cijene smještaja u Domu za starije i nemoćne na Grudi koje je doneseno u najosjetljivijem trenutku za korisnike i njihove obitelji. Dio ljudi to

jednostavno ne može plaćati i zbog toga napušta Dom. Postavlja se pitanje za koga smo ga radili, ako Konavljani to ne mogu platiti. Naši stari to ne zaslužuju. To se jednostavno tako ne radi.

Kako pomagati kao zajednica najmlađima? Čega tu nedostaje?

Naravno da mlađima uvijek fali sadržaja, pogotovo u ruralnim mjestima. Moramo težiti poboljšanju bolje povezanosti javnim prijevozom svih konavoskim mjesta s Cavtatom, a to znači i Dubrovnikom. Poseban naglasak mora biti na cjeloživotnom obrazovanju, kako bi naši najmlađi bili u svakom smislu konkurentni u globalnom društvu u kojem živimo. Za to je potrebno stalno ulaganje u stručne kadrove koji rade s djecom.

Kako motivirati mlade da ostanu u Konavlima u što većem broju, odnosno da se tu vrate ako su otišli?

U ovoj krizi koja nas je pogodila jako puno mladih ljudi, posebno oni koji su bili zaposleni u turističkom sektoru, je ostalo bez posla. Ključno pitanje za mlade, na koje se trebamo fokusirati u narednom razdoblju, je pitanje radnih mjesta. Jednostavno moramo uprijeti sve snage i najvažnije resurse u cilju da brzo potaknemo razvoj poduzetništva i obrta, a to znači samozapošljavanje i otvaranje radnih mjesta. To je jedini način da mladima vratimo vjeru u budućnost.

37

38

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

STRATHNAVER

POSJET LEGENDARNOG BRITANSKOG Dubrovnik već tada imao snažnu po Na razglednici koju je Dubrovčanin Antun Zago dobio prilikom obilaska broda ostao je zapisan datum posjeta Gradu

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

P

arobrod s tri ciminjere, RMS STRATHNAVER u vlasništvu brodarske kompanije P&O (Peninsular and Oriental Steam Navigation Co.) plovio je pod zastavom Velike Britanije. Njega i njegove brodove blizance iz iste serije izgrađenih bro-

dova su zvali „The Beautiful White Sisters” ili „The White Sisters”. RMS riječ pored imenom broda znači: Royal Mail Ship or Steamer (Kraljevski Poštanski Brod ili Parobrod).

STRATHNAVER je porinut u more 5. veljače 1931. godine s navoza brodogradilišta Vickers Armstrong u Barrow-in-Furness, a na prvu je vožnju iz Londona preko Bombaya, Colomba i Melbourna do Sydneya zaplovio 2. listopada iste godine.

Imao je 22500 GT, bio dug 195 metara, a motori ukupne snage 28 tisuća SHP (izmjerena snaga na osovinama / shaft horsepower) su mu omogućavali brzinu od 20 čvorova. Brod je mogao primiti 500 putnika u prvom i 670 putnika u turističkom razredu, a nakon rekonstrukcije

STRATHNAVER 24. kolovoza 1933. u svom drugom posjetu Gradu. ukupno 1252 putnika u jedinstvenom razredu. Kuma broda na porinuću je bila Lady Janet Bailey, kćer predsjedavajućeg Lorda Jamesa Mackay, 1 st Earl of Inchcape kompanije P&O. PLOVIO NA RUTI PREMA AUSTRALIJI STRATHNAVER je bio prvi brod iz tzv. STRATH serije od pet brodova blizanaca, izgrađenih u istom brodogradilištu za kompaniju P&O Line. Uskoro ga slijede brodovi istih ili sličnih karakteristika: STRATHAIRD,

STRATHNAVER posjetu Gradu 27. svibnja 1932.

Tintoretto 1984.ugodine

STRATHMORE, STRATHEDEN i STRATHALLAN. STRATHNAVER je uglavnom plovio na liniji iz londonske luke Tilbury, Sueskim kanalom, prema Australiji do luke Brisbane, a po potrebi je i ne baš često unajmljivan za povremena kružna putovanja. Zato je njegova posjeta Dubrovniku zabilježena na priloženoj fotografiji vrijedan dokaz da je i naš Grad bio među rijetkim sredozemnim lukama koje je ovaj, u to vrijeme doista golemi brod, nekada posjetio. Originalno je imao tri dimnjaka, a nakon rekonstrukcije iz 1948. uklonjeni su mu prvi i treći te je ostavljen samo srednji dimnjak.

PREVOZIO VOJNIKE NA BROJNA SVJETSKA BOJIŠTA Za potrebe britanske mornarice u Drugom je svjetskom ratu rekviriran već 1939. godine. Sljedećih je osam godina sudjelovao u prijevozu vojnika na sva svjetska bojišta i zanimljivo je da u brojnim i vrlo opasnim akcijama niti jednom nije bio pogođen ili oštećen. Između

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

G PAROBRODA dokaz je da je ziciju na mapi kružnih putovanja

STRATHNAVER 13. rujna 1935. u svom trećem i posljednjem posjetu Gradu.

U kolovozu 1933. s brodom je stiglo 856 putnika i 505 članova posade. ostalog je ostao zabilježen kao brod koji je doveo prve vojne potencijale iz Australije i Novog Zelanda na Suez, a sudjelovao je i u desantu na Anzio nedaleko Rima. Vraćen je matičnoj kompaniji 1948. godine, pa je u brodogradilištu Harland and Wolff u Belfastu potpuno rekonstruiran za plovidbu na svojoj staroj redovitoj pruzi za Australiju. Ponovo je još jednom

preuređen 1954. godine.

Na svoje posljednje putovanje je iz Londona za Sydney zaplovio 7. prosinca 1961. godine, a u travnju sljedeće godine je prodan rezalištu Shun Fung Ironworks iz Hong Konga. Tu je iste godine ovaj legendarni britanski lajner svoje brojne plovidbe i skončao u bezličnoj hrpi starog željeza.

TROTJEDNI KRUZ UKLJUČIVAO I DUBROVNIK U analima je ostalo zabilježeno da je STRATHNAVER poduzeo trotjedno kružno putovanje s polaskom 14. svibnja 1932. iz Londona tičući luke Arose Bay, Ceuta, La Valetta, Venecija, Brijuni (u većini naših deklariranih luka su bili na sidrištu), Split, Milna na Braču, Du-

Trotjedni kruz započeo je u Londonu, tičući luke Arose Bay, Ceuta, La Valetta, Venecija, Brijuni, Split, Milna na Braču, Dubrovnik, Cagliari, Gibraltar i na koncu ponovno London.

brovnik, Cagliari, Gibraltar i na koncu ponovno London. Sukladno tome, na poleđini originalne razglednice koju je dobio prigodom službenog obilaska ovoga broda na lokrumskom sidrištu, naš sugrađanin gospar Antun Zago je zapisao datum njegove posjete 27. svibnja 1932. godine. Ovo je bilo jedno od prvih kružnih putovanja koje je STRATHNAVER uopće poduzeo izvan redovitih plovidbi, a Dubrovnik je, ne slučajno, bio među prvim lukama koje je tako posjetio. To dokazuje da je snažna pozicija našega Grada na svjetskoj karti brodskih kružnih putovanja dostignuta daleko ranije nego što se u mnogim našim krugovima još i danas pretpostavlja.

STRATHNAVER je doplovio u Dubrovnik i sljedeće godine 24. kolovoza s 522 putnika i 475 članova posade. Treći i posljednji put bacio je sidro pred Gradske mire ujutro 13. rujna 1935. s 856 putnika i 505 članova posade da bi u ranim poslijepodnevnim satima otplovio prema Grčkoj i više se ovamo nikad nije vratio.

39

SDP DUBROVNIK

IVAN TROPAN (SDP) - Pravo lice ljevice G

rad Dubrovnik mora promovirati rad, mora pomoći u razvijanju malog i srednjeg poduzetništva i mora se boriti protiv ortačkog oblika kapitalizma. Grad Dubrovnik mora se zalagati za talentizam, a ne stranačko kadriranje. To su temelji moderne socijaldemokracije koje možemo promatrati u skandinavskim zemljama. Građani ovog grada zaslužuju kvalitetu življenja poput one u Švedskoj, Finskoj i Norveškoj. Takvo društveno uređenje je moguće, potrebna je samo velika politička volja, sposobnost i vizija. To je moja vizija Grada, to je ono što mislim kada kažem da je potrebno „oŽiviti Grad“. To nisu floskule na razini „Respect the city“ i ostalih gluposti što smo imali priliku čuti zadnjih desetak godina.

Imamo primjere na koje se treba ugledati, a Grad Dubrovnik posjeduje i sredstva da se to ostvari te stvarno nema razloga zašto naši sugrađani nemaju jednaku ili bolju kvalitetu života od onih u skandinavskim zemljama.

Podsjetio bi građane da niti jedna politička opcija u našemu Gradu ne razmišlja na ovakav način. Ne razmišljaju o postavljanju temelja zbog kojih će buduće generacije uživati kvalitetu života da nam ostatak Europe može zavidjeti. Njihove politike pokušavaju rješavati simptome problema a ne korijen tog problema. To je kao da stavite flaster na ranu opasnu po život, neefikasno i krajnje neodgovorno.

SVAKODNEVNO SMO SVJEDOCI ODLUKA KOJE IDU NA ŠTETU GRAĐANA Nažalost svakodnevno možemo svjedočiti odlukama gradske vlasti koje se direktno kose s interesom građana.

Oduzimanje vezova, iznajmljivanje 500 soba u studentskom domu da se direktno natječu protiv privatnog smještaja građana, gradske zidine koje ne pripadaju građanima i raznorazna namještanja javnih nabava. Svjedoci smo raz-

nih preplaćenih projekta poput trga u Lapadu koji je oštetio građane za pola milijuna kuna, ceste za Osojnik koja je umjesto 24 milijuna kuna na kraju koštala građane 75 milijuna kuna. To je nedopustivo. Zbog ovih primjera treba uvesti stopostotnu transparentnost financija Grada Dubrovnika. U svakom trenutku građani moraju znati na koji način se troši njihov novac. To je jako jednostavno napraviti. Mi već imamo informatička rješenja, takav jedan sustav gdje se na tjednoj bazi mogu objavljivati svi troškovi Grada Dubrovnika bi koštao oko dvadeset tisuća kuna. To je banalan iznos za program koji je dokazan da pospješuje efikasnost gradskih uprava te izravno utječe na kvalitetu života svih.

Kada postanem gradonačelnik prva stvar koju ću napraviti je dati detaljno izvješće građanima o stvarnoj financijskoj situaciji grada, te implementirati sustav koji će na jednostavan način prikazati sve troškove Grada Dubrovnika i njegovih firmi. Na taj način velika količina novca koja se sada gubi zbog loših praksi će se iskoristiti na podizanje standarda svih stanovnika grada.

TVOJ GRAD, TVOJ NOVAC, TVOJA BUDUĆNOST Upravo kroz stopostotnu transparentnost želim vratiti povjerenje građana u političke strukture koje vode grad. Voditi grad ne može se raditi na način da se ignoriraju građani, upravo zato potrebna je transparentnost kako bi se građani mogli više informirati o radu gradske uprave te kako bi mogli sudjelovati u upravljanju javnim novcem. Zbog toga, jedna od bitnih stavki našeg programa je program „Participativnog budžetiranja“. To je u suštini raspodjela javnog novca na način da građani imaju mogućnost direktnog upravljanja dijelom proračuna. Na taj način građani bi putem davanja prijedloga, na razini gradskih kotara, i glasanjem o istim, imali priliku direktno odlučiti za što će se

sredstva koristit.: Primjer: u jednom gradskom kotaru nedostaje igralište za djecu. Putem participativnog budžetiranja građani tog kotara mogu odlučiti da će se sredstva te godine potrošiti za sanaciju ili izgradnju igrališta za djecu.

Građanima treba omogućiti veću kontrolu nad javnim novcem. Potrebno je njegovati partnerski odnos gradske uprave s građanima, gdje se želje i mišljenja građana usvajaju na konkretan način putem raspodijele javnog novca. Ovim putem, uvođenjem izravnih veza između građana i gradske uprave, stvara se veće povjerenje građana u gradsku upravu i njihova participacija u zajednici se povećava što za posljedicu ima povećanje kvalitete života svih stanovnika Grada Dubrovnika.

Ono što mi u SDP-u razumijemo je to da se radi o tvom Gradu, tvom novcu i tvojoj budućnosti.

UČINKOVIT ODGOVOR NA SOCIJALNI IZAZOV Izazov koji je pred nama će zahtijevati drugačiji pristup upravljanja Gradom. 2021. i 2022. će zasigurno biti krizne godine, socijalni programi i politike bit će iznimno bitne kako bi našim sugrađanima osigurali dostojanstven život i kako bi pomogli u oživljavanju gospodarstva. Pored osiguranja redovitog obavljanja ključnih komunalnih djelatnosti i potpore oporavku gospodarstva, očekuje nas veliki socijalni izazov u smislu pada životnog standarda većem broju građana. Sigurno je da će značajnom broju građana plaće biti smanjenje, a da se mnogi koji rade sezonski neće zaposliti ili će to biti kratko. Učinkovit odgovor na takav socijalni izazov tijekom zdravstvene i ekonomske krize je restrukturiranje gradskog proračuna primarno na osiguranje socijalnih davanja ugroženima. Dodatno smanjiti troškove participacije u dječjim vrtićima i produženom boravku, proširiti krug potencijalnih korisnika jednokratnih pomoći za stanovanje i režijske troškove, pojačana potpora za zapošljavanje osoba bez radnog iskustva. Organiziranje dnevnih boravaka za naše umirovljenike, te s oporavkom gradskih financija povećati dodatke na mirovine, te osigurati potrebne usluge kako bi naši umirovljenici mogli dostojanstveno živjet.

SDP Dubrovnik, kao socijaldemokratska stranka, upravo zbog ovih razloga postoji, ostvarivanje ovih ideja u srži je našeg programa „Oživi Grad“.

Ovim putem pozivam sve da izađu na izbore, da nas podrže kako bi skupa oŽivili Grad!

42

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Analiza

LOKALNI IZBORI

OVO SU najbesmislenije ideje iz predizbornih programa dubrovačkih stranaka MNOGE IDEJE koje u svojim predizbornim kampanjama zastupaju politički akteri Dubrovnika mogu se okarakterizirati kao povratak u prošlost MARO MARUŠIĆ

GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

B

liže se lokalni izbori, a stranke predstavljaju svoje predizborne programe. Proučili smo kampanju aktera koji će se natjecati na lokalnim izborima u Dubrovniku i od svakog smo izdvojili najbesmisleniju ideju koju zastupaju.

DUBROVNIK NAŠ GRAD, ANDRO VLAHUŠIĆ Vlahušić je poznat po megalomanskim obećanjima, no ovaj put je nadmašio samog sebe. Obećao je da će, nakon što postane gradonačelnik, popričati s vlasnikom Red Bulla Dietrichom Mateschitzom kako bi dogovorili njegovo ulaganje u dubrovački nogomet.

Plan je osnivanje GOŠK Red Bulla koji bi bio konkurentan ne samo u hrvatskim, nego i u europskim razmjerima. Baš će Mateschitz pored čitavog svijeta ulagati u nogometni klub u gradu i državi koja nema nijedan funkcionalan stadion. Što je najluđe od svega GOŠK nema ni navijača – većina Dubrovčana navija za Hajduk – pa tako ne bi bilo ni zarade od prodaje dresova i suvenira. Kupnja bilo kojeg engle-

skog trećeligaša je puno bolji (marketinški) potez od ulaganja u dubrovački nogomet. Ali od Vlahušića ovakve najave ne čude, ja se osobno ne bih iznenadio ni da je najavio gradnju hokejaške dvorane i stvaranje tima koji će pobjeđivati Ruse, Šveđane i Fince.

DUSTRA, ŽELJKO RAGUŽ Evo još jednih kandidata kojima je predizborni program pun sporta.

No za razliku od Vlahušića, Raguž je znatno prizemljeniji. On ne obećava brda i doline, nego najavljuje da će više novca preusmjeriti u sport. Kome planira uzeti sredstva i uložiti ih u radost loptanja? To znaju i čiope koje u Dubrovniku žive samo pola godine – od kulture. Uglavnom, Raguž smatra da kultura koja sada dobije znatno više od sporta ne opravdava iznos koji ima.

-Ne vidim da imamo ljude u Bečkoj filharmoniji ili glumce u Hollywoodu, a trebali bismo s obzirom na izdvajanja imati novog Brad Pitta i vrhunske filharmoničare na najvećim svjetskim pozornicima – ističe Raguž te dodaje - Dragi roditelji, svaki put kad uzmete uplatnicu iz vrtića sjetite se da je on trebao biti besplatan, ali vi zato plaćate koncerte i predstave koje nitko ne gleda i čija je kvaliteta upitna.

Raguž je istovremeno i u pravu, i u krivu. Naime, istina jest da se dobar dio novca u dubrovačkoj kulturi potroši bez veze, ali ovi parame-

Željko Raguž gleda kako će uzet kulturi i dati sportu

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Analiza

tri o kojima Raguž govori su skroz pogrešni. Predstava i koncert bez puno publike mogu biti vrhunski kulturni događaj, iako širu javnost to ne interesira. Isto kao što koncert s puno publike ne mora biti kultura nego vrhunski kič. Umjetnost nije mjerljiva grana, pa da lako možeš reći ovo valja, a ovo ne.

To je puno kompleksnije. Ja osobno smatram da u Dubrovniku ima vrhunske kulture i ti ljudi zaslužuju svaku kunu, ali ima i onih projekata koji to ne opravdavaju. Treba napraviti dubinsku analizu, pa onima koji zaslužuju, povećati izdvajanja, a onima koji ne, smanjiti ili ukinuti sredstva. Ali to najmanje ovisi o tome je li netko postao Brad Pitt ili svira u Bečkoj filharmoniji.

Inače, slažem se s Ragužom da dubrovački sport zaslužuje više novca, ali on se može namaknuti i na druge načine. Koliko je samo zaposlenih na izmišljenim pozicijama, koliko je povjerenstava, nadzornih odbora, koliko se novca potroši na bezvezne ručkove, prijevoze i slične troškove? To je novac koji treba preusmjeriti u klubove, a za sportsku infrastrukturu tu su EU fondovi.

ima smisla, ali onda se čovjek sjeti da je bila predsjednica Županijske gospodarske komore punih 14 godina. Zašto ona za vrijeme predsjedanja Komorom nije dovela poljoprivredu, ribarstvo, marikulturu…na, kako ono kaže, zavidne grane odnosno uspostavila prave strategije razvoja?

DDS Od DDS-ov programa za Dubrovnik, interesantniji nam je onaj za županiju gdje se kandidira Terezina Orlić. Orlić je, uostalom kao i brojni drugi građani, najednom shvatila da je zeznuto biti ovisan o samo jednoj ekonomskoj grani. Dođe korona i sve uništi. Zato DDS-ova kandidatkinja za župana govori kako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji osim turizma treba poboljšati poljoprivredu, ribarstvo i marikulturu. Kaže da te grane nisu na zavidnoj razini, jer ne postoje prave strategije razvoja. Sve to što Orlić govori zvuči lijepo i krasno, svaka rečenica joj

SRĐ JE GRAD I ovdje ćemo se osvrnuti na program koji se predstavlja na razini županije.

-Tražimo interventni povratak dužobalne brodske linije Rijeka – Dubrovnik koja bi već u svibnju krenula s plovidbom, a tjedno bi mogla dovoditi 2-3 tisuća gostiju i približiti jug Hrvatske emitivnim tržištima koja su na 3-5 sati od Rijeke – kazali su iz stranke Srđ je grad u sklopu svojih predizbornih akcija.

Kad sam ovo pročitao, prvo sam pomislio da je riječ o zafrkanciji, no onda sam skontao da misle ozbiljno. Pa kakav je ovo povratak u

43

Mato Franković i Andro Vlahušić rješavaju test iz predmeta Predizborna obećanja

prošlost? Mogli su isto tako predlagati uvođenje kočije iz Beča do Dubrovnika s četiri vrhunska konja u najboljim godinama. Pa tko bi u 21. stoljeću putovao iz Rijeke do Dubrovnika čitav dan? Gosti s tih, kako oni kažu, emitivnih tržišta koja su na 3-5 sati od Rijeke, do Dubrovnika ne idu automobilom baš zato što im se ne da gubit dodatno vrijeme i novac. Ako zbog udaljenosti ne žele ići na jug Hrvatske osobnim prijevozom još manje bi htjeli brodom.

MOST, MARO KRISTIĆ I ovi u sklopu svog izbornog programa imaju stavku povratak u prošlost. Ona se zove roditelj-odgajatelj. Na prvu zvuči kao da je riječ o dobroj demografskoj mjeri. Naime, roditelj s troje djece dobiva naknadu za odgoj i ne radi. U Gradu Zagrebu ova mjera je uvedena još 2018. godine. Pretežno je roditelj-odgajatelj majka. Sve bi to bilo sjajno da se majka, nakon što joj djeca porastu, može vratiti

na tržište rada. Ali u praksi će se rijetki roditelji-odgajatelji moći vratiti raditi, jer nakon što su godinama izbivali s tržišta rada, nitko ih neće zaposliti, a i brojne vještine će se promijeniti. Drugim riječima postat će socijalni slučajevi. Žene će opet postati financijski ovisne o svojim muževima i dio njih će trpjeti zlostavljanja. I eto nas vratili smo se u prošlost kada je žena stala u kući, čuvala djecu i šutjela.

Naravno da roditeljima treba olakšati u odgoju, ali to nije mjera roditelj-odgajatelj. Puno bolje bi bilo izregulirati kraće radno vrijeme za roditelje male djece, produženi boravak u školama za treće i četvrte razrede, da neki vrtići rade popodne i vikendom (to je posebno važno u turističkim gradovima gdje se brojni poslovi ne rade od ponedjeljka do petka u ju-

Nastavak na sljedećoj stranici

44

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Analiza

tarnjim satima), da se djeci grade nova igrališta i rekreacijske zone, i slične mjere. Plus, naravno porezne olakšice i neke druge pogodnosti.

HDZ, MATO FRANKOVIĆ I HDZ svog konja za utrku u prošlost ima. Zove se gradnja javnih garaža. U svom predizbornom programu navode gradnju garaža kraj zgrade OTP-a, u Zlatnom potoku, TUP-ovom naselju, Mokošici, ulicama Janka Bobetka i Iva Vojnovića…

Umjesto da se radi zaokret prema smanjenju korištenja automobila, gradnjom garaža potiče ih se na korištenje. Brojni europski gradovi u planovima imaju ukidanje prometa, a kako vidimo iz programa HDZ-a, nama je cilj upravo suprotno.

Dubrovnik treba razmišljati o stalnom povećanju pješačkih koridora i šetnica, te gradnji biciklističkih staza. Zbog uzbrdica nije previše zahvalan za vožnju bicikla, ali zato su tu oni električni. Treba poboljšati javni prijevoz i natjerati ljude da ga koriste. Zašto ne opet uvesti tramvaj, jedan od simbola Dubrovnika? EU bi rado dala novac da se izgradi javni promet na električnu energiju i da se na taj način smanji zagađivanje. HDZ u svezi gradnje garaža ne spominje koliko bi parkirnih mjesta bilo za vozila na fosilna goriva, a koliko za električna? Kako god okreneš, sve bi te investicije previše koštale. Ako u sljedećih pet godina napraviš garaže za benzince i dizelaše, vrlo brzo ćeš ponovno morati ulagati u mogućnost električnog napajanja u garažama. A ako odmah izgradiš garaže za električne automobile, kako će ih koristiti oni s fosilnim gorivima koji će ipak postepeno isčezavati s prometnica, što znači da oni

Marko Giljača i Đuro Capor na snimanju filma Back to the History

te garaže ne bi trebali koristiti, jer je glupo da zauzimaju mjesto gdje se neki automobil može napajati. Ta promjena koja nas sigurno svih čeka neće se dogoditi preko noći i to treba imati na umu prilikom gradnje garaža. Zato ih je najbolje ne graditi.

SDP, IVAN TROPAN SDP, svaka čast, gleda u budućnost. Kandidat za gradonačelnika Ivan Tropan i njegova zamjenica Anita Bonačić Obradović snimili su video u kojem govore o važnosti građanskog odgoja u školama.

-Naša je dužnost pružiti novim generacijama najbolje moguće obrazovanje koje se temelji na uzajamnom poštivanju i na ljudskim pravima. I zbog toga jedna od glavnih točki našeg programa je upravo uvođenje građanskog odgoja u škole kao izborni predmet, kao i zdravstvenog odgoja, jer djeca od početka moraju biti svjesni sebe, svoga zdravlja i vrijednosti zdravog života – ka-

žu Tropan i Bonačić Obradović.

Sve je ovo divno i krasno, poruka je sjajna, slažem se s njom u potpunosti, ali jedini je problem što o uvođenju građanskog odgoja u škole ne odlučuje lokalna, nego nacionalna politika. Smatraju li dubrovački SDP-ovci svoje birače totalnim političkim neznalicama kada se zalažu za uvođenje nečega što, sve i da pobijede na izborima, ne mogu uvesti?

DOMOVINSKI POKRET, IVANA KONČEVSKI Branitelji, bla,bla, kako im pomoći, bla,bla, stanovi za branitelje, bla, bla, još neke beneficije za branitelje, bla, bla, pa još neke braniteljske pogodnosti, bla, bla…

Postoji li za Domovinski pokret ijedna druga skupina ljudi, osim branitelja, za koju se trebamo pobrinuti? Recimo slijepi i gluhi, osobe s demencijom, Parkinsonom, multiplom? Što je s djecom s posebnim potreba-

ma? Što je sa samim i bolesnim starcima? Što je s oboljelima od šizofrenije?

NEZAVISNA LISTA IVICE ROKA Jedini koji nema glupih izjava u predizbornoj kampanji je Ivica Roko. Svaka mu je k’o u Njegoša, k’o u Antona Samovojske.

Od velike Mileve Marić na ovim prostorima se nije rodio nitko tko je tako briljantno poentirao na polju prostorno-vremenskog kontinuuma. Fizičar Roko znanstveno je dokazao uzročno-posljedični odnos prostor-vremena u turizmu. Naime, opća teorija turističkog gužvoviteta Ivice Roka tvrdi da povećanje broja turista u nekom prostoru automatski povećava vrijeme čekanja domaćeg čovjeka u tom istom prostoru. Znanstvenik Roko u svojoj je stručnoj recenziji to objasnio ovim riječima: „Kad u butizi uzmete hladno pivo, dok dođete na red, piva se ugrije zbog gužve“.

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

46

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Aktualno Škura bura

POZITIVNE STRANE PANDEMIJE

STANOVNICI GRADA došli na svoje: „Vratila se dječja graja, domaća čeljad šeta, sjedi ispred Dvora, na peskariji...“ ČINI SE KAKO SU iz Grada tijekom pandemije izostali turisti, barem u onolikom broju u kakvom ih se moglo vidjeti u Gradu, a njihova je mjesta zauzelo lokalno stanovništvo. Domaća čeljad komentira kakav je život unutar zidina tijekom Covid pandemije nu, domaći su nešto češće šetali u Gradu ili pili kafu u kafićima unutar zidina, izvan trajanja lockdowna.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ PRIVATNI ARHIV

J

edno od temeljnih pitanja s kojima se Dubrovnik susreće, a na koje će vrlo vjerojatno teško ikada biti odgovoreno, jest kako pomiriti život u Gradu s činjenicom da je on jedna od najvećih svjetskih turističkih destinacija. Dosad su uglavnom iznalaženi konsenzusi oko gašenja muzike u kafićima do ura kad se ide spavati, a oko postizanja kompromisa se pojedinci znaju našaliti kako se radi o dogovoru u kojem ni jedna, ni druga strana nisu i ne mogu biti potpuno zadovoljne. Govorilo se i o disperziji gostiju izvan samog Grada, na Lapad, Gruž, pa čak i Konavle, Pelješac ili otoke, ali svatko od njih će, gdje god pio vino ili se sunčao, htjeti vidjeti Grad i uživati u njemu.

U toj konstantnoj borbi oko toga da Grad ostane des-

Marin Krstulović

tinacija koja gostima pruža sadržaje, pa i one zabavne, a s druge strane da ne postane grad-muzej ili ‚grad duhova’, pokušavajući zadržati barem dio ljudi koji u njemu još uvijek žive, čini se kako je Covid situacija odigrala u favor onih koji su u zidinama

ostali. Iz Grada su tijekom pandemije izostali turisti, barem u onolikom broju u kakvom ih se moglo vidjeti prije 2020. godine, a njihova je mjesta zauzelo lokalno stanovništvo. Tako su se djeca vratila na igrališta u nešto većem broju, igralo se nogometa na Stradu-

ŽIVOT U GRADU SADA JE VIDLJIVIJI Predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović, na pitanje o tome je li se lokalno stanovništvo počelo vraćati u Grad za vrijeme pandemije, odgovara kako je ipak odljev puno veći i značajniji od neznatnog priljeva. Istina je, kaže, kako se za vrijeme pandemije dio stanovnika vratio živjeti u apartmane koje inače iznajmljuju gostima, no kako je to situacija koja se znala događati tijekom zimskog perioda godine i prije pandemije. U ljetnim mjesecima oni obično napuštaju svoje objekte kako bi ih iznajmili, a tako je, kaže Krstulović, bilo i na ljeto 2020. godine, kad su se svi nadali sezoni, no ona je dobrim dijelom izostala. „Svakih nekoliko godina dođe netko tko, recimo,

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Aktualno Škura bura

naslijedi nešto u Gradu i ostane tu, ali neusporedivo više je onih koji odlaze. Na prste jedne ruke bih mogao nabrojati tko je došao u Grad u zadnjih pet godina. Ima i onih koji izvan sezone žive u Gradu, pogotovo to znaju biti oni koji inače žive sa svojim roditeljima pa dođu zimi u Grad, no u sezoni iseljavaju i iznajmljuju svoje apartmane,“ tvrdi Krstulović.

Ove godine je, kaže, dio stanovništva otkazao apartmane, no ne smatra da se s brojem stanovnika koji živi u Gradu išta zaista značajnije dogodilo. Ipak, tvrdi kako se sasvim sigurno dogodilo to da je život u Gradu postao vidljiviji.

GRADSKI TRGOVI (PONOVNO) SU POSTALI IGRALIŠTA

Nila Miličić Vukosavić

47

„Gledamo sve vizure Grada, skrovite kutke i ljepote na koje smo zbog desetljeća i desetljeća gužvi, bili posve zaboravili,“ kaže Miličić Vukosavić

S time kako je život lokalaca unutar zidina tijekom Covid pandemije postao

vidljiviji slaže se i dr.sc. Ana Prohaska Vlahinić, autorica doktorske disertacije „Depopulacija dubrovačke povijesne jezgre: promjene u kretanju i strukturi stanovništva“ na Poslijediplomskom doktorskom studiju „Povijest stanovništva“ i stanovnica Grada.

vidjeti na Stradunu. Posebno me obradovao povratak djece na Stradun i njihove igre ispred Sponze, Kneževa dvora i crkve svetoga Vlaha. Te su lokacije sada ponovno postale njihova igrališta, onako kako je to bilo kad smo bili djeca,“ kaže Prohaska Vlahinić.

„Iako ne u onoj mjeri kao nekoć, život u povijesnoj jezgri Dubrovnika postojao je i prije pandemije uzrokovane virusom COVID – 19, samo nije bio vidljiv od silnih turista i ugostiteljskih objekata te je bio sveden na periferiju koja je bila dostupnija stanovnicima. Čini mi se da smo postali svjesniji upravo te činjenice da u Gradu još uvijek živi mali broj ljudi koji su se u vrijeme kada je gotovo pa sve bilo zatvoreno, mogli svakodnevno

Kada se govori o možebitnom povratku ljudi u Grad, Prohaska Vlahinić napominje kako treba voditi računa i o tome da je uslijed modernizacije, promjena u načinu života te razvoja turizma, danas povijesna jezgra Dubrovnika mnogima postala neatraktivna za život. Stoga smatra da će

Nastavak na sljedećoj stranici

48

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

si, potrebno je preispitati naš odnos prema turizmu, ali i prema materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini. Iako smo to znali i prije, očito je da dugoročno razvoj nekog područja ne smije ovisiti samo o turizmu,“ kaže Prohaska Vlahinić.

Stoga nam je, tvrdi, potreban model održivog upravljanja turizmom, koji uzima u obzir potrebe lokalnog stanovništva, posjetitelja, ali i svih dionika turističkih tijekova u Dubrovniku.

Ana Prohaska Vlahinić jedino adekvatne i dugoročne populacijske mjere, ako ne zaustaviti, onda bar usporiti daljnje iseljavanje.

„Također, u ovim neizvjesnim vremenima, kada se borimo za svakoga gosta jer svi od turizma izrav-

no ili neizravno živimo, i kada su mnoge obitelji u teškom položaju jer im egzistencija upravo o njemu ovi-

...

„Grad nije turistička atrakcija samo zbog svojih očuvanih zidina, kula, tvrđava, palača, ulica i crkava, već i zbog činjenice što je to Grad u kojem se još uvijek živi, radi i spava.

Ostaje još za vidjeti hoće li i kakve će posljedice po stanovništvo povijesne jezgre imati kriza uzrokovana pandemijom virusa COVID – 19. No, dosadašnja demografska slika Grada upućuje kako se i dalje mogu očekivati negativni po-

BROJ STANOVNIKA GRADA SE OD 60-IH SMANJIO ZA 73 POSTO! „Depopulacija stanovništva započela je još šezdesetih godina 20. stoljeća i do danas su po tom pitanju izostale adekvatne populacijske mjere,“ tvrdi Prohaska Vlahinić. „Godine 1961. povijesna jezgra imala je 5.872 stanovnika. Prema anketiranju koje sam 2011. godine provela za doktorsku disertaciju, u Gradu je živjelo

oko 1.840 ‚stalnih’ stanovnika i bilo je dva i pol puta više starijih od 65 godina, nego mladih u dobi do 14 godina. Daljnje demografsko urušavanje stanovništva pokazao je i Interni popis stanovništva, kućanstava i stanova iz 2016. koje je za potrebe izrade Plana upravljanja povijesne jezgre Dubrovnika proveo Zavod za obnovu Du-

brovnika. Prema tim podacima, 2016. u Gradu je živjelo svega 1.557 stanovnika. Iako su provedeni prema različitim metodologijama, usporedimo li podatke popisa stanovništva iz 1961. i Internog popisa iz 2016., broj stanovnika povijesne jezgre Dubrovnika u tom razdoblju smanjio se za oko 73 posto,“ napominje Prohaska Vlahinić.

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Miličić Vukosavić. Ali zato su građani povijesne jezgre došli ‚na svoje’! „Na gradske trgove vratila se dječja graja, naša domaća čeljad šeta, sjedi po mulićima, ispred Dvora, na Peskariji, sad opet na taracama kafića... Družimo se, susrećemo, prepoznajemo... Gledamo sve vizure Grada, skrovite kutke i ljepote na koje smo zbog desetljeća i desetljeća gužvi, bili posve zaboravili! Dišemo punim plućima zajedno s ovim kamenom, punimo baterije iščekujući da sve opet krene, jer od nečega se treba živjeti, ali ipak ovo čudno vrijeme za nas u Gradu ima svoje čari... Sva ova ljepota samo za nas, cijene ipak nešto manje, dragih ljudi i skladnih susreta (s distancom!) puno više!,“ opisuje Miličić Vukosavić, parafrazirajući naposljetku našeg dum Marina. Naime, trijeba se s bremenom akomodavat!

Marija Grazio

pulacijski trendovi,“ kaže Prohaska Vlahinić.

TRIJEBA SE S BREMENOM AKOMODAVAT! Za još jednu stanovnicu Grada, glavnu urednicu Radio Dubrovnika Nilu Miličić Vukosavić, promjene u Gradu prije i nakon po-

jave pandemije su itekako vidljive. „Grad se umirio, nema one karakteristične, nesnosne gužve po njegovim ulicama, po Stradunu, po butigama... Sve je nekako čudno tiho, a tijekom zimskih i prvih proljetnih mjeseci, i skoro sasvim prazno, kad su turisti u pitanju,“ kaže

‚SADA MOŽEMO VIDJETI KOLIKO JE GRAD ZAPRAVO ŽIV’ U Gradu živi i Marija Grazio, pijanistica i profesorica klavira, koja u Gradu tijekom trajanja Covid pandemije zapravo vidi jednu iznimnu prednost. „Grad s gužvom, bukom, smradom, začepljen turistima i stolovima na ulicama, mnogima je u vrijeme bez pandemije bio jedini oblik živog Grada. Danas kad živimo neki drugi Grad, ovako

49

pročišćen i ogoljen, možemo vidjeti koliko je zapravo živ, koliko je uopće potreba njenih stanovnika od Mokošice do Dupca doći u zidine i zašto. Jer ako smo spali na to da su nam sjedanje u kafiću i zarađivanje na smradu, gužvi i buci jedini parametri živoga Grada, onda je ovaj Grad odavno mrtav,“ komentira Grazio. A kako bi se takva slika Grada barem donekle promijenila, smatra ona, ne treba previše. „Nerazumijevanje koliko neke banalne stvari mogu utjecati na vraćanje života u Grad-ne ovog s turizmom-je žalosno. Ona dva, tri banka na placi, igra djece na Luži, sav onaj skriveni identitet se blago i u bljeskovima pojavljuje. Ali to su samo male, mogli bismo čak reći, beznačajne pojavnosti života. Ovo je Grad s toliko potencijala, a zarobljen u raljama svoje davno izgubljene idejnosti, i bez pitanja i odgovora što je Grad i kakav bi trebao biti,“ zaključuje Grazio.

Stoga jedni upravo vrijeme pandemije vide kao priliku za promišljanje o tome kakav turizam želimo, dok drugi smatraju kako je pandemija dokaz kako bi svaki drugi oblik pojavnosti turizma u Dubrovniku, osim onog masovnog, doveo do gašenja radnih mjesta, obrta i privatnih tvrtki, čemu svjedoče negativne gospodarske i ekonomske brojke koje je sa sobom donijela korona-kriza.

50

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Nije ni šef sindikata Šćepan Mali

V

ladar Pantovčaka nam je objasnio da nije Šćepan mali od Crne Gore koji je pao s kruške i nitko ne zna odakle je došao, nego je hrvatski predsjednik koji je izabran na izborima. To je sve, bez imalo sumnje, potpuno točno. Bježi mi samo koji ga je čudesan tok svijesti doveo do Šćepana Malog?! No, nedokučivi su Zokijevi putovi, iako je priopćio da ide tamo gdje ga pozovu. Ono što ga ljuti, ljuti i sve normalne ljude, samo ne rigaju vatru.

Možda bi trebali. Saborska većina neće podržati Zlatu Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda samo zato što je ona Zokijev izbor. Još više od toga sablažnjava što oporba nije u stanju udruženo izboriti to imenovanje /uz HSLS I Čačića koji su navodno za Đurđevičku/, nego jedni bi, drugi ne bi. Piškit ću, kakit ću. I to je ono porazno za sve nas. Kratko i jasno, istina je okrutna. Živo im se svima skupa fućka tko će biti predsjednik Vrhovnog suda, sve dok je njima dobro. Zoki tvrdi kako je pravo Sabora odbiti, ali je njegovo obrazložiti zašto predlaže, dok oni trebaju obrazložiti zašto odbijaju. Baš! Ubit će se od obrazlaganja. Obrazloženja, doskočice i slična petljanja, sramota su cijelog saziva Sabora. Pa im je glavna zabava opoziv ministara za koji ionako nemaju dovoljno ruku. Ne znam je li gori inat ili nezainteresiranost za bilo što van vlastite ugodne dokolice. Zoki je istim tim inatom, svojim lupetanjem, ignorancijom i arogancijom jednako odgovoran što nećemo imati kvalitetnu, stručnu i časnu predsjednicu Vrhovnog suda. Svi skupa jedino gorljivo i žestoko bildaju vlastiti ego, uživajući u slici svojoj na malim ekranima.

A

ko se najviši dužnosnici ove zemlje inate kao zločesta dječurlija zašto se onda čudimo što cijeli sustav tako funkcionira. Zašto je čudno što u Platu, pred policijskom postajom, trunu automobili oduzeti prije 16 godina. Ne samo što trunu, nego su im dijelovi pokradeni pred samom policijskom postajom. Pred očima policije, koja bi trebala čuvati i svoju, i tuđu imovinu. Koga briga za imovinu. Sasvim je svejedno bila ona privatna ili državna. Nema razlike. Ionako nikad nitko u sustavu nije i neće odgovarati za upropaštavanje nečije, ničije, u konačnici naše imovine. Samo mali obični građanin van sustava odgovara za svoje štetne radnje čak i kad su minorne, ne milijunske kakve uredno nestaju ili su uništene u sustavu. Koga briga. Sve ide u rok službe. de u rok službe onima s kolektivnim ugovorima, uglavnom u državnim tvrtkama, zbog čega sindikalist Vilim Ribić dogovara s Vladom ugradnju sindikalne članarine ili sindikalne otimačine u Zakonu o radu. Jer dosjetio se Ribić kako mu oni, koji nisu članovi sindikata, ne daju ni kunu, dok uživaju pogodnosti kolektivnih ugovora koje su im sindikati izborili. Zašto bi u zakonu bila samo obvezna članarina Gospodarskoj komori, obrtničkim komorama kad se uz taj novi harač može zauvijek zbrinuti i naše šefove sindikata. Nije ni Ribić Šćepan Mali. Bistar je Ribić, iako, ruku na srce, ima se i u koga ugledati. a to vrijeme u Župi je potpuna ludnica. Užurbano se radi, nakon šesnaest godina mandata, svečano će njihov vrijedni načelnik Nardelli otvoriti dječje igralište. Ubio se od posla. Teško je to. Eto, dok kažeš keks

I

Z

već projure četiri godine. Ne stigneš ništa ozbiljno napraviti. Ipak, cijelo to vrijeme je intenzivno razmišljao, razbijao glavom kako svoju Župu napraviti što boljim mjestom za život voljenih mu glasača. Ali, ne možeš na vrat, na nos. Evo, pozvao je sve komunalne, građevinske i slične službe da se maksimalno angažiraju i rade, ako treba i dan i noć do izbora, kako bi i sami građani vidjeli koliko mu je stalo. Pa su onako smotani, na vrat, na nos, postavili hrpe stupića koji i nisu baš bili džabe. Dobro, nisu koštali k’o čuveni Bandićevi stupići, ali što se mora platiti, mora se. Onda je nekom sinulo da će to snervat neke glasače koji ne mogu auto parkirati kraj svoje kuće, uz moguće probleme s dostavom. I ne lezi vraže, samo su inkomodali Nardellija, digli mu tlak i ubili popodnevni san. Što je jadan drugo mog’o nego ih lijepo potjerati, odmah sutradan da sve stupiće, jedan po jedan, skidaju. Eto, u takvim mukama su našem dobrom načelniku Nardelliju prošla četiri mandata. Tek se okreneš, mandat gotov. Ali, čemu se ubijati od posla, gubiti živce i miran san, kad je sasvim svejedno je li išta ili ništa napravio. Koga briga za bolju, uređeniju i bogatiju Župu kad se ionako glasa za „naše“. Koga briga za rezultate rada. Baš kako kaže stara draga Župka, tetka Kate –„Tako ti je to ođe sinko. Ma se opet živi“. međuvremenu je u Gradu epidemiološka situacija, hvala Bogu, bolja, ali nemojte se opuštati. Treba izdržati jer dobre najave svih letova koji dohode u Grad obećavaju konačno i dobru sezonu. Bilo bi pogubno sad se opustiti i uprskati svjetlo na kraju tunela koje već dohodi. Čuvajte sebe i svoje. Eto vas.

U

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Komentar

51

Piše: VEDRAN SALVIA

OSVRT O LJUDIMA KOJI NE MOGU SEBI ORGANIZIRATI NI VIKEND, A KAMOLI PAR GLASOVA

Dječak koji i dalje jede ptičja govna NEKAKVA šesteročlana koalicija različitih interesa, drugosiječanjski izbori, Mirela Holy s marihuanom, HSS Jože Pankretića, pretučeni Vlado Gotovac... sve to gubi utakmicu, idemo prema onome što je uvijek bilo jasno, prema prirodnom staništu Hrvata, a to je jedna, samo jedna snažna stranka, pokret kao prirodno mjesto svih Hrvata.

M

ožda im je duša čista, a namjera nevina, ali svejedno, zaključak je jasan - svega ima na dubrovačkim izbornim lis-

tama.

I baš to lijepo govori o tegobnoj demokraciji u koju smo nespremni upali, a funkcioniramo kako možemo i umijemo. Konkretno, osim liste HDZ-a i Srđ je Grad koje su takve kakve jesu, dakle za one koji te politike ne cijene - neprivlačne, ali sasvim u gabaritima politika koje se komuniciraju, dojam je da se na liste išlo uglavnom dva sistema.

Prvi je kao po kazni. Dakle, očito su se zvali prijatelji i poznanici da se bude na listi, zivkale su se „male od tetke” da upotpune liste, što lijepo govori kolika je apatija kod građana, kojima nikakav prestiž nije biti na kandidacijskim listama. Čak se ne može reći da su se se molili viđeniji građani (makar po dubrovačkim standardima, kakvi su takvi su, ali što možemo, moramo im priznati da neke glasove mogu donijeti), već se radi o ljudima koji su možda dragi, možda pošteni, ali ne mogu sebi organizirati ni vikend, a kamoli skupiti deset ljudi da glasa za njih.

Drugi sistem? Našalit ćemo pa reći da je dojam da se regrutiralo iz kakvog isturenog odjela bolnice Vrapče i tu se ne radi o famoznom Roku karičaru ili nekome po-

put tog ludog Vuca koji piša po javnom nasadu ne bi li skrenuo pozornost sakate rulje - ovdje se radi o listama parlamentarnih stranaka, kao i onih za koje se očekuje da će ući u Gradsko vijeće.

I ustvari, ovi pandemijski izbori bilanca su onoga što živimo.

Hrvatima je dakle uz kult rata, s kojim sve počinje i završava, najdraža igračka demokracija, koja je po svom osnovnom materijalu strpljiva pa sirota sve na sebe prima, ma koliko da je se toljagom ubija u pojam...

Sakata sestra demokracije jest delegatski sistem. E, tu smo velemajstori uma Garija Kasparova.

A taj delegatski sistem doživljava sindrom obrnutog kalendara. Općenito, problem je to u mnogim društveno-političkim poljima. Recimo, prije dvadesetak godina nemoguće bi bilo zamisliti da policija ne reagira dok prati huligane, kao što bi nemoguće bilo da se u dvije kolone ide u Vukovar, nemoguće bi bilo da premijer o dugu veledrogerijama kazuje kao da su one za njega krive, ali ne država...

Sve to u Hrvatskoj ide prema goremu. I desni i lijevi, neprosvijećeni i pametni, oporba i vlast, sve kao da poprima istu poluljudsku tvar, ono nešto vječno zakržljalo, poput dječaka koji i dalje jede ptičja govna, zaostao u procesima retrogradnim koji na-

posljetku re-ruraliziraju kompletno društvo.

Poučak obrnutoga tako je zahvatio i izbore. Gdje više nije čast biti gradski vijećnik, već je to nešto od čega se bježi, gdje rado idu tek ludi ili malo manje ludi.

E pa kako onda HDZ tako dobro stoji?

Zašto je čast biti na listi HDZ-a? U toj činjenici iskaz je problema.

Naprosto jer smo uvijek išli prema jednostranačju, zvalo se ono HDZ ili SDP. HDZ je tu samo kodno ime, može to biti i SDP jednako, kao što može biti i Partija. Stoga, kao što su duple kolone ili uličarski rječnik predsjednika i premijera bile nemoguće prije dvadesetak godina, tako sada ispada i kako je ono s ovim ili onim kako se to govorilo festivalima demokracije bila laž.

Nekakva šesteročlana koalicija različitih interesa, drugosiječanjski izbori, Mirela Holy s marihuanom, HSS Jože Pankretića, pretučeni Vlado Gotovac... sve to gubi utakmicu, idemo prema onome što je uvijek bilo jasno, prema prirodnom staništu Hrvata, a to je jedna, samo jedna snažna stranka, pokret kao prirodno mjesto svih Hrvata.

Ali tu smo gdje jesmo na početku treće dekade XXI stoljeća, ali valjda drugačije nije niti moglo, pogotovo među vijećničkim klupama, gdje se ionako i ne pita za obraz ili pamet. A evo niti za mentalno stanje.

52

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

OTVARANJE

LOKRUM je spreman za novu sezonu, građ U subotu u 10 sati kreće prvi brod iz Porta za Lokrum AIDA ČAKIĆ MARIO BABAROVIĆ, AIDA ČAKIĆ

K

onačno je došlo vrijeme za uživanje na Lokrumu! Svi oni koji jedva čekaju na Lokrum i razmišljaju gdje i kako provesti ovaj vikend, od subote mogu poći na otok. Zrinski i Skala uplovit će u novu sezonu prevozeći posjetitelje željne prirode, opuštanja, igre, sunčanja šetnje pa i kupanja. Prvi brod kreće u 10, a posljednji s otoka odlazi u 18 sati. Kako bi Dubrovčani mogli što lakše do svog omiljenog otoka, od ove sezone uvedene su pogodnosti namijenjene građanima. Naime, odlukom Upravnog vijeća Javne ustanove građanima je dostupan potpuno besplatan prijevoz i posjet Lokrumu, a ovogodišn-

Botanički vrt

...

CIJENE ULAZNICA SNIŽENE DO 50 POSTO Uživanje u prirodnim ljepotama posebnog rezervata šumske vegetacije Otok Lokrum moguće je ostvariti po promotivnim cijenama svih ulaznica uz akcijski popust od 50 posto u razdoblju od 8. svibnja do 30. lipnja. Cijena glavne ulaznice s povratnom brodskom kartom iz gradske luke i ulaznica u Rezervat iznosi 100 kuna, a sama ulaznica kupljena u Lugarevoj kući na otoku, ako se dolazi vlastitim plovilom ili drugim aranžmanom, iznosi 75 kuna.

Nikolina Grković ju pogodnost mogu koristiti bez ograničenja u broju odlazaka. Nije kao prethodnih godina kada je bilo potrebno izrađivati pokaz, sada je dovoljno samo predočiti dokaz o mjestu prebivališta.

DODATNO UREĐEN OTOK Zelena oaza nadomak grada spremno dočekuje prve goste koji će zasigurno biti oduševljeni izgledom dodatno ozelenjenih površina, uređenim stazama, očišćenim područjima...

Ravnateljica Javne ustanove Lokrum Nikolina Grković istaknula je kako su, dok je otok bio zatvoren za posjetitelje, radili na očuvanju prirodnih vrijednosti s ciljem zaštite prirodnih vrijednosti otoka Lokruma kao što su integrirana zaštita bilja, aktivnosti zbrinjavanja otpada, inventarizacija i praćenje stanja stanišnih tipova i vrsta kao i preventivnu zaštitu i održavanje kultiviranih naslijeđenih vrijednosti.

Plovni park ustanove prošao je godišnji remont pred sezonu pa su tako Zrinski i Skala u potpunosti uređeni i osposobljeni za prijevoz posjetitelja.

Jere Skorin

SKALA I ZRINSKI SPREMNI ZA PLOVIDBU Voditelj Pomorskog odjela pri Rezervatu Lokrum i zapovjedniku broda Jere Skorin pojasnio je kako su svi radovi na brodovima odrađeni sukladno struci i uz redovni nadzor Hrvatskog registra brodova. „Posade brodova prebrusili su i prepiturali cijeli brod u nekoliko slojeva, osim u podvodnom dijelu brodova koji su u nadležnosti djelatnika brodogradilišta”, kazao je voditelj Pomorskog odjela Jere Skorin koji je pojasnio kako su Zrinski i Skala, sukladno zakonu o drvenim brodovima, bili tijekom zime u brodogradilištu u Betini na otok Murter. Naime, oni se godišnje moraju izvaditi na suho u svrhu pregleda trupa i eventualnog servi-

...

Brodovi Zrinski i Skala izgrađeni su u Mokošici 1971. godine i ovu godinu slave pedeseti rođendan!

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

đanima besplatan prijevoz i posjet otoku

...

SVE OVISI O EPIDEMIOLOŠKOJ SITUACIJI Prošle godine ukupno je prodano 57 548 ulaznica za Rezervat Lokrum. Uspoređujući rekordu 2019. godinu te pandemijsku 2020., razlike u špici sezone su znatne. Naime, u srpnju 2020. godine Lokrum je imao 10 862 posjetitelja, a u srpnju 2019. godine njih 43927. U kolovozu je 2020. godine otok posje­tilo 19 789 osoba, a 2019. godine ta je brojka bila 52 175.

Kakva će ove godine biti sezona, ovisit će o epidemiološkoj situaciji.

sa ili izmjene dotrajalih dijelova.

Nakon pregleda, uz radove vezane za obvezni godišnji re-

Vrt palmi

...

TELEFONSKA GOVORNICA SA SVRHOM

Zelena oaza mira

mont, na brodu Skala promijenjeno je cca 30 metara trenica oplate broda, a na Zrinskom 80 metara. Na palubama brodova promijenjeno je nekoliko dotrajalih trenica palube. Nakon pregleda, uz radove vezane za obvezni godišnji remont, na brodu Skala promijenjeno je cca 30 metara trenica oplate broda, a na Zrinskom 80 metara. Na palubama brodova promijenjeno je nekoliko dotrajalih trenica palube.

Telefonska govornica

U sklopu natječaja OTP banke za projekte, na otoku je postavljena telefonska govornica koja ima humanitarnu namjenu. Turisti će uz kupnju ukrasnog magneta u Lugarevoj kući dobiti kod koji omogućava poziv u bilo koji dio svijeta. Tako će imati uspomenu s otoka, javiti se dragoj osobi kao što se to prije činilo, a novac će biti dodijeljen onome komu je to najviše potrebno.

53

54

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

E MODERNA MLADEŽ IMA MANJE PAŽNJE OD ZLATNE RIBIC

PUŠENJE I LIZANJE treba iz iz pornića, jer današnjim kli koncentracija traje jako kra ...

DANAŠNJIM KLINCIMA koncentracija i pažnja traju jako kratko. Tržište droga već se prilagodilo tom trendu, uskoro će i nogomet, a u skoroj budućnosti istim putem morat će kročiti i - pornografija MARO MARUŠIĆ

N

ogomet se mora prilagoditi vremenima u kojima živimo.

Gubi se interes, vidite da pada gledanost, smanjuje se zarada od televizijskih prava. Istraživanja pokazuju da mladi od šesnaest do dvadeset četiri godine imaju neke druge interese, njih četrdeset posto ne zanima nogomet. Kažu da su utakmice preduge. Previše je utakmica koje ih ne zanimaju, imaju druge hobije. Nogomet se mora prilagoditi kako bi bio atraktivniji. Ako mladi ne mogu gledati devedeset minuta utakmice, onda ih moramo skratiti – objasnio je predsjednik Real Madrida Florentino Perez zašto se krenulo u organiziranje notorne Superlige.

Njegov pajdo, predsjednik Juventusa Andrea Agnelli, složio se:

-Današnjim klincima koncentracija i pažnja traju jako kratko i teško je očekivati da sjede pred televizorom i gledaju utakmicu devedeset minuta. Zato razmišljamo da uvedemo pretplatu na posljednjih petnaest minuta utakmica, jer to je otprilike vrijeme koliko djeca mogu koncentrirano pratiti nogomet. Gledate li golf, interesantno vam je samo posljednjih šest rupa finalnog dana. Nećete radi toga gledati cijeli vikend. Superliga samo simulira što mladi rade na digitalnim platformama, u natjecanjima u Call of Dutyju ili Fortniteu!

PJESMA OD 26 MINUTA Zajebana je stvar s tom pažnjom. Još onomad, kada je Freddie Mercury svojoj izdavačkoj kući predstavio Bohemian Rhapsody, čelnici EMI-ija u čudu su ga gledali. Šta da rade s rock-operom koja traje skoro šest minuta? Koja će radijska postaja puštati tako dugi singl?

Kako će klinci tako dugo moći zadržati pažnju bez da stanu preklinjati Mamma mia, let me go?

Od tada, pa sve do danas, tekla je evolucija u muzici sve dok se nije došla do samog ušća – ulila se naposljetku u kalup – i točno se zna po kojoj špranci se rade uspješnice. Pjesme su duge oko tri minute, nema više onih Iron Maiden izdrkavanja u uvodu, pa da klinac odustane od pjesme, a nije stigao ni do početka lyricsa. Da se danas u korporativnom neboderu izdavačke kuće pojave David Gilmour i Roger Waters s novim singlom Shine on you crazy diamond koji traje ni manje, ni više nego točno 26 minuta, direktor Harvest Recorda uzeo bi pištolj, uperio ga u Gilmoura i sve bi bilo gotovo u roku odmah, baš onoliko koliko traje pažnja današnjeg klinca: Mamaaa, Just killed a man, Put a gun against his head, pulled my trigger, Now he’s dead

Znaju li ti Freddie Mercuryji, Roger Watersi i David Gilmouri da je vrijeme novac? Pa čovječe božji, najnadareniji ljudi među nama, u 26 minuta koliko traje

Koliko je danas mladima važno vrijeme najbolje pokazuju trendovi u narkomaniji.

Posljednja dva desetljeća neprekidno opada konzumacija heroina, a raste kokaina i amfetamina. Nemaju mladi danas više dovoljno vremena ubosti se u venu, pa čitavo popodne kljucati

Crazy Diamond mogu osnovati start-up, izlistati ga na burzi i obogatiti se. Da je Mark Zuckerberg, umjesto programiranja, svoje dragocjeno vrijeme potrošio na samo tri pjesme Floyda – Shine on You Crazy Diamond (26 minuta), Atom Heart Mother (23:41) i Echoes (23:32) – još uvijek ne bi smislio ni ikonicu like, a kamoli čitav Facebook.

HEROIN JE OUT Život je kratak, prođe u hipu, jednostavno nema dovoljno vremena za Pink Floyd so-

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

...

zbaciti incima atko

Da je Mark Zuckerberg, umjesto programiranja, svoje dragocjeno vrijeme potrošio na samo tri pjesme Floyda – Shine on You Crazy Diamond (26 minuta), Atom Heart Mother (23:41) i Echoes (23:32) – još uvijek ne bi smislio ni ikonicu like, a kamoli čitav Facebook

Mia Khalifa

laže i Iron Maiden uvode, Dostojevskog i Tolstoja, Ben Hura… A što tek reći za filipinsko-singapurski film Uspavanka za tužan misterij koji je na HRT-u prikazan prije dvije godine, a traje točno 470 minuta?

Prije kineski radnik završi smjenu nego što film stigne do kraja.

Koliko je danas mladima važno vrijeme najbolje pokazuju trendovi u narkomaniji. Posljednja dva desetljeća neprekidno opada konzumacija heroina, a raste kokaina i amfetamina.

Nemaju mladi danas više dovoljno vremena ubosti se u venu, pa čitavo popodne kljucati.

Dok su oni u pospanom stanju, na Facebooku i Instagramu je objavljeno stotine videa, tisuće fotografija i milijuni postova, a oni su sve to propustili u blaženstvu opijata. Stoga puno bolje prolaze droge koje omogućuju dodatnu koncentraciju – kada se zveknu kokainom ili speedom, današnji mladac

može dodatno poboljšati multitasking – usporedo igrati FIFA-u, provjeravati društvene mreže, komentirati YouTubere, a krajičkom uha slušati tri minuta dug ukalupljen singl s Otvorenog radija.

Jedini bastion koji se još ne da novim trendovima jest pornografija. I dalje, u najvećem dijelu filmića za odrasle (valjda se zato i zovu filmovi za odrasle, jer je njima koncentracija ipak nešto duža), akcija kreće nakon dobrog, starog oralca. No bojim se da će i ta posljednja utvrda drevnog, romantičnog života uskoro pasti.

SAMO AKCIJA -Pornografija se mora prilagoditi vremenu u kojem živimo.

Gubi se interes, vidite da pada gledanost, smanjuje se zarada od klikanja. Istraživanja pokazuju da mladi od šesnaest do dvadeset četiri godine imaju neke druge interese, njih če-

trdeset posto ne zanima format talijanskog vintage pornića. Kažu da sve to skupa predugo traje. Previše je pušenja i lizanja u pornićima. Pornografija se mora prilagoditi kako bi bila atraktivnija. Ako mladi ne mogu gledati čitavu scenu seksa s pušenjem i lizanjem, onda ga treba skratiti samo na pravu akciju. Dva, tri minuta i svrš – kazat će u skoroj budućnosti predsjednik Young Boysa Tony Martinez.

Njegov pajdo, predsjednik Go Ahead Eaglesa Rocco Siffredi, složit će se: - Današnjim klincima koncentracija i pažnja traju jako kratko i teško je očekivati da sjede pred pornićem i gledaju scene seksa zajedno s upoznavanjem, skidanjem, predigrom... Zato razmišljamo da uvedemo pretplatu na posljednjih pet minuta akcije, jer je to otprilike vrijeme koliko mladi mogu koncentrirano pratiti seks. Gledate li golf, intere-

santno vam je samo posljednjih šest rupa finalnog dana. Nećete radi toga gledati cijeli vikend. Isto je s pornićima. Gledate li seks interesiraju vas samo dvije posljednje rupe, nećete čitav vikend pratiti kako su se susreli u trgovini, pa ju je on pozvao na piće, pa ga je ona skinula, pa je onda on nju posjeo na trosjed, pa su se uhvatili poze 69, pa je predigra trajala duže od uvoda u Stairway to Heaven…

Ukratko jedna scena modernog pornića će trajati kao i do sada – 15 minuta, ali sama scena seksa će biti bez bespotrebnog gubljenja vremena na pušenje i lizanje, čista akcija u trajanju od pet minuta, a ostatak – dok se mlađarija nakon obavljenog posla briše maramicama – za promidžbene poruke Pampersa i Tete Violete. Život je kratak, prođe u hip-hopu od tri minute, jednostavno nema dovoljno vremena za uvode, zaplete, rasplete i zaključke.

Samo za vrhunce.

55

OBITELJSKI PAKETI:

!

VO NO

PANCEROTA PAKET: 100 KN 4 x Pancerota 2L soka CLUB PAKET: 110 KN 4 x Club sendvič (piletina, jaje, panceta, salata, rajčica) + pomfrit 2L soka MESNI PAKET: 150 KN Mesna plata (8 ćevapa, 4 komada piletine, 4 kobasice, 2 svinjska vrata), pomfrit, povrće, velika mix salata 2L soka Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

Humanitarni prilozi CENTAR ZA REHABILITACIJU JOSIPOVAC Umjesto vijenca za pok. Boška Mišića, 300,00 kn uplaćuje Josip Lazić DJEČJI DOM MASLINA • Zbor Župe Marije Magdalene, Mandaljena, u spomen na Miha Vukića, oca naše Luce, umjesto cvijeća prilaže 600,00 kn; • Zbor Župe Marije Magdalene, Mandaljena, u spomen na Nikolu Mišića muža naše Nine i Boška Mišića sina naše Nine, umjesto cvijeća prilaže 600,00 kn; • Obitelj Poković, u spomen na pok. Smiljku Kačić, umjesto vijenca prilaže 300,00 kn; • Obitelj Gjenero, u spomen na nezaboravnog Kruna Vukovića, umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn; • Dane i Stela Šimunović, u spomen na našeg dragog Kruna Vukovića prilažu 300,00 kn.

UDRUGA DVA SKALINA Umjesto vijenca za pok. Maru Pijević, majku naše kolegice Anke Bender, 400 kuna prilažu Dubrovačke knjižnice; Umjesto vijenca za pok. Sima Rašicu, 200 kn prilaže Dubravka Vuković; Umjesto vijenca za pok. Sima Rašicu, 300 kuna prilaže obitelj Franquelli; Umjesto cvijeća za pok. Iva Ćurčiju, 200 kuna prilaže obitelj Balda Kmetovića; Umjesto vijenca za pok. Kruna Vukovića 900 kuna prilažu obitelji: Ajduković, Mitrović, Biličić, Soko, Jelaska i Manužić; Umjesto vijenca za pok. Kruna Vukovića, 1.000 kuna prilažu obitelji: Kuzman, Bradaš, Fjorović, Čupić, Leto i Kohn; U spomen na pok. Luka Miladina, 200 kuna prilaže Ivela Stanović; U spomen na pok. Mariju Jovica, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Rade Glanz; Marija Radić donacija 200 kuna; Dalibor Džono donacija 200 kuna.

Mirko Jozoć donacija 100 kuna; Boris Centelege donacija 150 kuna;

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

NIZ PREKRŠAJA U METKOVIĆU

Vozio pijan bez vozačke, odbio se testirati na droge

N

ajveća novčana kazna od 15.300,00 kuna proteklog je tjedna izrečena 44-godišnjem vozaču osobnog vozila. On je u večernjim satima 30. travnja, prilikom redovne kontrole prometa, zaustavljen u Metkoviću dok je upravljao vozilom dubrovačkih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola od 1,32g/kg. Vozač je

59

DROGA SKRIVENA U PODNICI VOZILA

Dvojac iz Srbije osumnjičen za pokušaj dilanja 33 kila marihuane preko Karasovića

odbio preliminarno testiranje na prisutnost opojnih droga, te je isključen iz prometa.

Također, vozač kod sebe nije imao vozačku dozvolu.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na gore spomenuti novčani iznos i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od pet mjeseca, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

PROŠLOTJEDNI REKORDER

Kažnjen 63-godišnjak koji je vozio skuter pod utjecajem alkohola

N

ajveća koncentracija alkohola od 1,36 g/kg prošlog tjedna, izmjerena je u večernjim satima, 29. travnja.

Vozač mopeda, 63-godišnjak, prilikom redovne kontrole prometa zaustavljen je u Ulici Pera Čin-

grije. Vozač je isključen iz prometa te mu je izdan prekršajni nalog u iznosu od pet tisuća kuna. Također, izdana mu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „AM“ kategorije u trajanju od dva mjeseca , izvijestili su iz policije.

U optužnici je predloženo da se produlji istražni zatvor protiv prvookrivljenika, što je i prihvaćeno

O

pćinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 30. travnja podiglo pred Općinskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv dvojice državljana Republike Srbije, obojica su 27-godišnjaci, i to protiv prvookrivljenika zbog kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama i krivotvorenja isprave te protiv drugookrivljenika zbog kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.

bliku Hrvatsku preko Međunarodnog cestovnog graničnog prijelaza Karasovići prevozili, skriveno u posebno izrađenim skrovištima u podnici vozila, ukupno 33.057,82 grama marihuane. Prvookrivljenika se tereti da je prilikom ulazne granične kontrole na vozilu držao istaknute njemu nepripadajuće registarske pločice Republike Srbije, kao i da je policijskom službeniku predočio prometnu dozvolu Republike Srbije izdanu za navedene registarske pločice.

Prvookrivljeniku i drugookrivljeniku se stavlja na teret da su 12. ožujka 2021. u popodnevnim satima, iz Republike Crne Gore u Repu-

U optužnici je predloženo da se produlji istražni zatvor protiv prvookrivljenika, što je i prihvaćeno, objavljeno je na stranicama DORH-a.

S K A N D I N A V K A ZBOR S KOJIM JE PJEVA^ICA SA SLIKE SNIMILA PRVE STUDIJSKE SNIMKE

VRSTA ORGANSKOG SPOJA

PJEVA^ AHMEDOVSKI

GLUMICA VILENICA

NA KOM MJESTU

RATNA MORNARICA

@IVOTINJA IZ POR. [UPLJORO@ACA

JEDNOROG

5. SLOVO ABECEDE

DUBROVA^KI DNEVNIK

TEHNIKA BOJENJA TKANINA

ZIMZELENI GRM

RED VODENIH GMAZOVA

GERMANSKI KRALJ ITALIJE

BILO TKO PJEVA^ICA SA SLIKE

GL. GRAD GR^KE SAZVU^JE TONOVA

DODATAK ZAKONU

OGNJEN OD MILJA NJEN PRVI BEND

NI@A BILJKA

JU@. VO]E ZNANOST O ENERGIJI

@ENSKO IME, INOSLAVA

PORUKA (tur.)

VRSTA ORGAN. SPOJA

RANIJI NOGOMETA[, KRASNODAR

VREMENSKI TERMIN KOLA^I S BADEMIMA

URUGVAJ DIO @ELUCA KRAVE

ATLETSKI KLUB

POZITIVNA ELEKTRODA

DIO CVIJETA

MO], SNAGA (mn.)

MJESTO GDJE VODA UVIRE

^UVAR PASA, PSETAR

PRASTANOVNIK FRANCUSKE

SMOLASTI UGLJEN ZA NAKIT

NAJBLI@A SRODNICA

KISELINA (lat.)

POVIJESNA POKRAJINA U GR^KOJ, ELIDA

TONA

PJEVA^ VUKOV

VJERSKA SLJEDBA, JEZIDI

REPUBLIKA ODOZDO

TIP BRODA, TRAJEKT

NETWORK TIME PROTOCOL

TEMPO

NATRIJ

NA[ OTOK

KISIK

KNJIGA S LISTOM IMENA

GLAVNI GRAD DR@AVE MALI

MJESTO KOD OPATIJE

IGRA ZALOGA NJENA GLAZBA

NJEN ALBUM

PRASTANOVNICI BALKANA

TOKSIN CJEVASTO TIJESTO

TAMNORI\I KONJ

VRSTA KRAGNE

JAPANSKA KRATKA PJESMA (mn.)

LI[]E KOJE STOKA BRSTI GR^KO SLOVO

NAMAZI PO ^EMU

ALUMINIJ

PROST BROJ

NAROD U NIGERIJI OSOBNA ZAMJENICA

SABITI

ENIGMATSKI KLUB

TANTAL

MATERIJAL. OSTATAK PRO[LOSTI

TOR ZA STOKU 5. VOKAL

NEUTRON

DUBROVA^KI DNEVNIK

UDARNA IGLA MINE

ZNAK ZA STARU MJERU DENIER

INDIJSKI NOV^I]

ITALIJA

PRITOK SAVE

JEDAN OD AUTORA ZAJEDNI^KOG DJELA

RJE[ENJE - Maja Grgi}, itko, amandman, akord, li{aj, Zoo taboo, Ina, energetika, Rora, aloin, rok, AK, burag, anoda, sile, uvir, psar, Jal, jet, acid, Elis, T, R, Vice, izdi, anas, den, Na, t, fota, I, Crno i bijelo, dorat, makaroni, ute, premazi, Al, brst, ona, zbiti, relikt, obor, ovnik, koautor.

62 62

petkom

AUTO / MOTO

ll Fiat Grande Punto, 2006. godište, benzinac, prešao 129.000 km, u dosta dobrom stanju, redovni servis obavljen u veljači, registriran do kraja veljače 2022. godine. Cijena: 20.000 kuna. Nije fiksna.

Mob: 0998864353.” __________________________________ ll Peugeot 206 2001 god., prvi vlasnik.

Kontakt broj : 097 661 6033 ___________________________________ ll Skuter Piaggio Fly 125 ie. Godina 2013, prešao 8 000 km.Potrošnja 2,7l.

Odlično stanje, garažiran. Cijena 11 000 kn. Kontakt:098 953 74 32 ___________________________________ ll Opel Corsa 1999 god., drugi vlasnik.

Kontakt broj : 097 661 6033 ___________________________________ ll Renault Scenic 1.5 diesel, cijena po dogovoru. Kontakt: 092 285 8452. ___________________________________ ll Škoda Octavia 1,9TDI prešla 266000km reg.do 09.2021. Godina proizvodnje 2004.

Cijena 18000 kn.Tel: 098802477 ___________________________________ ll Audi TT 3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021.Sve informacije na 0981772088 ___________________________________ ll Mercedes A class AMG SPORT. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. Mob:098618999 __________________________________ ll

Škoda Octavia 1,9TD

Prešla 266000km reg.do 09.2021. Godina proizvodnje 2004.Cijena 18000 kn.Tel: 098802477 __________________________________ ll Touran1.6 tdi,2016,110ks,registriran do12/2021,145000km,sa puno dodatne opreme. Mob:098/804-829 __________________________________ ll

Mercedes-Benz C250d

2016 godina. 80000km na satu. Rijetka serija sa volanom u kombinaciji drvo-orah i koža. Panoramski krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga 150KW. Mjenjač automatski,7 stupnjeva. Nove zimske gume i set ljetnih.

MOB:0994341242 __________________________________

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll

Alfa Romeo 147 1,9 JTD,85kW,redovno

servisiran,dobro očuvan,kožni sicevi,2003 godište,trenutno neregistriran.Cijena 1200eura. Mob:098 589 216 __________________________________ Audi A4 Cabrio 1.8T 114,00 TKM 2005 Godina Sport Pkt Koza Klima Cd Alu felge grijanje sjedala!! 3 Kljuca! Servisiran i očuvan.Auto Iz Hrvatske. Nije uvoz.

MOB 095 524 1000

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem garsonijeru i stan na području Gruža, na duži period. Mob: 098/338-620 ll Iznajmljujem stan na Zvekovici na duže vrijeme. Kontakt: 091 793 8947. ___________________________________ ll Iznajmljujem garsonijeru i stan na duže vrijeme. Kontakt: 098 338 – 620. ___________________________________ ll Iznajmljujem skroman apartman s dva ležaja za jednu ili dvije muške osobe na duže vrijeme od 1.06. Kontakt: 419 – 574 ___________________________________ ll SREBRENO Župa dubrovačka – iznajmljujemo APARTMAN za 2 – 3 osobe do daljnjega povoljno sa parkingom.

Mobitel 099 793505 _________________________________ ll Iznajmljuje se stan od 57 m2 u Lapadu prizemno. Mobitel 0996624110.

IZNAJMLJIVANJE POSL. PROSTORA ll Iznajmljuje se poslovni prostor u R.K. Minčeti veličine 12m2 na 2. katu.

Blizina sanitarnog čvora. Dostupan odmah.Povoljno. Mob: 095/8090993

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378.

ll Prodajem vanbrodski motor Honda 2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.

MOB:098285038 ll Prodajem plastičnu pasaru 4,6 m.

Za više informacija nazvati na mob: 0981776107

PRODAJA NEKRETNINE ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu.

Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682 ll Stan u Gružu s parkirnim mjestom - DUGOROČNI NAJAM, 42 m2, spavaća soba + dnevni boravak, upravo kompletno renoviran i vrlo moderno namješten, opremljen novim uređajima, u stambenoj zgradi, mirna i osunčana lokacija, blizu centra. Cijena: 3.000,00 kn/mj.

Angelus nekretnine, Vukovarska 17.

Mob: 098 676 009 ll Građevinsko zemljište Duba Stonska - HITNA PRODAJA - SNIŽENO, 1.470 m2, tri parcele u građevinskoj zoni na cca 120 m udaljene od plaže i ribarske lučice.

Cijena: 92.000,00 €. Lokacijska informacija. Mogućnost dogovora za kupnju dvije parcele. Angelus nekretnine, Vukovarska 17. Mob: 098 676 009 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 + garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije sobe+DB, 137.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem dva nova baluna i dva

parangala. Kontakt 099 688 01 60

ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 sobe+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem brodsku kopču. ZF 2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.

MOB:098285038

ll LAPAD - STAN 85 M2,tri sobe + DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

petkom

• BROJ 48 • 7. svibnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi ll Masažer, malo korišten. 500 kn. Mobitel 098 164 1597 ll Prodajem frezu, kopacicu , rabljenu

ali sređenu i u dobrom stanju jer je malo koristena Mob 091 9374727

ll Podajem med, povoljno. Tel. 020 426 049 ili 091 936 64 81 ll Prodajem drveni stol ( puno drvo ) na razvlačenje I 6 stolica. Mob: 0917941237 ( viber )

ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građe-

vinsko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem dvije rikše s baterijama. Mogućnost prodaje pojedinačno. Može i prodaja baterija i punjača zasebno. MOB: 0996697403 ll Prodajem klupu i stolove od punog drva. 099 688 0160 ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom na kućnu adresu. Mob: 099/835-79-81

ll Prodajem Skip Hop – didaktički centar.

Stolčić nudi mnoge zabavne funkcije u tri faze. Kroz 25+ različitih funkcija djeca uče razvijati svoje sposobnosti. Korišten svega 10 dana. Informacije na mob 0919374727. ( viber )

Prodajem tapecirani krevet sa spremištem za posteljinu i madracem. Veličine 200x100cm.

Cijena 650kn. Mob. 0958090993

ll

ll Prodajem dron dji mavic mini fly more combo. Kupljen u 8 mjesecu 2020. Paket sadrži 3 baterije, zaštitu za propelere i jos rezervnih dijelova. Cijena 3000 kuna.

MOB:0989642953 ll Prodajem domaci med od bora. Mob:

0919374727

ll Prodajem dvije starinske kamenice za ulje. Kontakt broj : 097 661 6033 ll Prodajem dvije stare ručno klesane kamenice od ulja (žare). Dim 60×60 cm.

Cijena za obadvije 4000 eura,nije fiksno.

099 691 6245

63

USLUGE RAZNO ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavjesa ,venecijanera ,rolo zavjesa ,sve informacije .na 0911472794. Mokošica. ______________________________________ ll Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ______________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini...

Mob: 091 7285208 ______________________________________ ll Orezujem masline, žive ograde , agrume, navrtanje ili kalemljenje voćki košnja trave i sl. Mob 0916143946 ______________________________________ ll Uredujemo đardine, košnja trave , orezivanje maslina, agruma, sadnja, okopavanje i sl. Mob:091 6143946 ______________________________________

DEŽURNA LJEKARNA „KOD ZVONIKA” od 3.5. do 9.5.2021. „GRUŽ” od 10.5. do 16.5.2021.

PREMINULI SMILJANA KAČIĆ (1927) NIKOLA DRUŽIĆ (1939) MIRJANA JELČIĆ (1956) PAVE DIKLIĆ (1936) SIMO RAŠICA (1945) MARIJA KRESIĆ (1939) IVO MURATI (1947) BALDO SMRDELJ (1947) ANA NIKIĆ (1939) ANICA MATIĆ (1941) ZVONKO KOVAČ (1957) ANE KUNIĆ (1931) KATE PAVIĆ (1936) KRUNOSLAV VUKOVIĆ (1937) ĐURO LJUBENKO (1956) KATICA KERA (1930) Č.S. LJUBICA IGNACIJA PEJIĆ (1933)