Dubrovački dnevnik petkom br. 47

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 30. travnja

Godina 2, broj 47, 2021.

Izlazi jednom tjedno

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

BROJKE KONAČNO MANJE Jug Hrvatske izlazi iz kritične Covid situacije, ali britanski soj dominira

KREATIVNOST U DOBA KORONE Željko Barač i Maja Grgić uskoro predstavljaju novu pjesmu koja je pravi ljetni hit

VLASNIK PREVAREN Ispred Policije se kradu dijelovi zaplijenjenih automobila već 16 godina

VIJESTI

KULTURA

VIJESTI

SLJEDEĆA DVA TJEDNA SU KLJUČNA

LOKALNI IZBORI

Kandidati predali liste, svi su oduševljeni podrškom građana Dusko Jaramaz/PIXSELL

ll

ll Većina kandidata ko-

ji će se natjecati na predstojećim lokalnim izborima predala je prikupljene potpise za kandidature do srijede.

Stranica 18

POSJETILI SMO SJEVER JADRANA

Radi li uistinu Istra bolji posao od Dubrovnika u pandemiji? ll

Stranica 40

MARKO SJEKAVICA ’U pretpandemijskom dubrovačkom turizmu, gaženje radničkih prava doživjelo je svoje vrhunce’ ll

Stranica 44

2

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

VJERA ŠUMAN GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

Palac gore za Olgu!

D osjetila se inventivna profesorica fizike iz veterinarske škole u Zagrebu kako doskočiti ‚šalabahterima’ i muljanjima njenih glupih neznalica u online ispitivanju. Ako hoće odgovarati, dobiti ocjenu ili ispraviti jedinicu, moraju staviti šugaman na glavu. Nije poznato je li rečena profesorica imala šugaman dok je istim vražjim online putem predavala ili je smjela koristiti svoje bilješke, knjige i sličan pribor. Kako god, učenici su se pobunili i uz podršku roditelja odbili njenu primjenu ‚novog normalnog’ u pedagoškoj praksi. Osim nekoliko preplašenih nesretnika koji su upravo tako zamaskirani odgovarali kako ne bi izazvali bijes ove inventivne profesorice. Ravnateljica škole je iznenađena, ali trebat će joj nekoliko dana za komentar slučaja dok pogleda snimke ‚šugaman’

ispitivanja. Fuks se zasad nije oglasio niti od srama stavio šugaman preko glave. Sindikat prosvjetara isto šuti, ni slova o ovoj ‚šugaman’ aferi. Čini se da odobravaju nove online metode ispitivanja. Nekako se sa sve većom sjetom prisjećam moje osnovnoškolske profesorice matematike, koja se ni najmanje nije uzrujavala zbog naših ‚šalabahtera’ s formulama. Dapače, gotovo ih je poticala pa je zbunjenim roditeljima objasnila kako već sama činjenica pisanja šalabahtera govori o trudu i radu onog koji ih priprema. Osim toga, test je stres za učenika i nema ni najmanje razloga da ne pogleda formulu jer mu sama činjenica da ju ima pred sobom daje sigurnost. Ključno je pitanje zna li ju primijeniti i valjano izračunati traženo.

Ako to zna i može, onda je učenik savladao gradivo koje se od njega očeku-

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

je. Njoj je to bilo sasvim jednostavno i logično i jedino normalno. Iz njenog razreda nije izašao nitko tko nije dobro ili odlično savladao matematiku. Bojim se da iz razreda genijalne profesorice fizike iz veterinarske škole izlaze đaci koji su nabubali za ocjenu i potom, još brže, sve zaboravili. Sasvim svejedno, uživo ili online. I to su prave teme za ministra Fuksa, ako imalo ozbiljno želi kvalitetno školovanje u našim školama. Pitanje na koje konačno treba odgovoriti jest želimo li učenike koji misle i razumiju ili one koji samo bubaju gomile nepotrebnih podataka. rugi ministar, onaj od zdravlja, koji je neznalici IT tehnologije, ali po svemu sudeći dobrom fotografu, povjerio izradu platforme www.cijepise.hr, uporno tvrdi da je sve super i da će njegov neznalica popraviti „male smetnje“, koje su se dogodile s platformom. Čuj, „male smetnje“. Iz svega možemo zaključiti da su neznalice u sustavu Javnog zdravstva kao i svi liječnici i sestre koji svakodnevno imaju probleme sa sustavom zbog

D

kojeg zapinje cijepljenje. Čini se da su društvene mreže koje tako revno prati i naš predsjednik s Pantovčaka, ma koliko neukusno, jedine pravilno nazvale ovu platformu www.jebise.hr a to vrijeme Plenki je veselo prošetao dovršenim dijelom Pelješkog mosta kojega, na sreću, rade Kinezi, koji su sve potrebno gradivo savladali bez greške i pritom rade brže od očekivanog. U moru loših vijesti ovo je Plenkiju melem za dušu. Možda bi trebao razmisliti da u neminovnu buduću rekonstrukciju vlade ubaci nekoliko novih ministara iz Kine. Ministara koji se neće praviti Kinezi, kad iskrsne problem. Ipak ima i lijepih vijesti. Zamislite što bi se dogodilo da je natječaj za most raspisivao Beroš i dodijelio ga primjerice genijalcima koji su gradili sljemensku žičaru? Uvijek može i gore. Tako da - glavu gore Plenki. ije slučajno Bačić naglasio kako je ova najjužnija županija, kao i Grad, bez ikakvih afera.

Dok jure diljem Hrvatske kako bi podržali svoje kandidate za lokal-

Z

N

3

ne izbore, stalno moraju odgovarati na neugodna pitanja o aferama svojih kandidata. Konačno su ovdje, vidno odahnuli. S druge strane, nekadašnja „čelična lady“ dubrovačkog SDP-a, Olga Muratti, današnja čelnica HSU-a, našla se na HDZ-ovoj gradskoj listi, što je izazvalo ljutite i pljuvačke komentare iz redova bivše joj stranke, kao i Vlahušićeve ‚nezavisne’ liste. Jedno je sigurno, voljeli ili ne voljeli Olgu, dok je ona šefovala SDP-om u Gradu, ta je stranka imala rejting i značaj, kakav nakon njenog odlaska nikad nije vraćen. S druge strane ova iskusna pregovaračica, sasvim je sigurno, dobro je ispregovarala benefite za svoje penziće, što je, ruku na srce, jedini smisao i potreba postojanja HSU-a. Nije tajna kako su umirovljenici najugroženija populacija u Hrvatskoj, u ili na rubu siromaštva. Možemo im samo poželjeti čvrste pregovarače i češće izbore zbog dodataka, zvali se oni Covid ili nekako drugačije. I zato palac gore za Olgu. Čuvajte sebe i svoje, cijepite se i uživajte u proljeću, koje u inat svemu, ipak dolazi. Mora. Eto vas.

4

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno Vijesti

BROJKE IDU NABOLJE

JUG HRVATSKE izlazi iz kritične

situacije, no britanski soj je predom „U POSLJEDNJA DVA TJEDNA, 14-dnevna kumulativna incidencija u DNŽ je pala s 1089 na 767, što je najvećim dijelom rezultat epidemioloških mjera koje smo propisivali,“ odgovorio je dr. Lakić IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

K

rajem veljače Dubrovnik, a posebno Konavle, bili su glavna tema nacionalnih medija zbog negativnih trendova i rasta novozaraženih.

Brojke su naglo porasle, kretale su se i do 140 novozaraženih po danu i nitko tada sa sigurnošću nije mogao reći što se točno događa.

Joško Cebalo

Govorilo se tada kako se većina pacijenata zarazila na privatnim okupljanjima te se apeliralo na građane da budu odgovorni. Posebno su kritične bile Konavle, nakon čega se trend rasta novozaraženih prelio na Dubrovnik, Dubrovačko primorje, dio Pelješca i Župu dubrovačku. Nastava se, osim za učenike završnih razreda srednjih škola, održavala online, a dok je ostatak Hrvatske krenuo u ponovno otvaranje taraca ugostiteljskih objekata, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji se to dogodilo bitno kasnije, upravo zbog loše epidemiološke situacije.

Srećom, takvo što je sada stvar prošlosti jer Dubrovačko neretvanska županija, čini se, izlazi iz kritičnog razdoblja te bilježi bitno bolje brojke.

VIŠE IZLIJEČENIH NEGO OBOLJELIH Bolje trendove u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, pad novozaraženih i bitno bolju epidemiološku sliku potvrdio je za Dubrovački dnevnik ravnatelj Zavoda za javno zdra-

dr. Marijo Bekić

vstvo Dubrovačko - neretvanske županije dr. Mato Lakić. „U posljednja dva tjedna, 14-dnevna kumulativna incidencija u DNŽ je pala s 1089 na 767, što je najvećim dijelom rezultat epidemioloških mjera koje smo propisivali,“ odgovorio je dr. Lakić.

O boljoj epidemiološkoj situaciji na krajnjem jugu Hrvatske svjedoče i brojke koje se mogu vidjeti iz svakodnevnih izvješća Stožera civilne zaštite iz kojih je vidljivo kako je na dnevnoj bazi više onih koji su se oporavili od bolesti nego novozaraženih. Tako je, primjerice, u utorak zabilježeno 49 novih slučajeva zaraze na području Županije, a izliječeno je 79 osoba. U subotu su zabilježena 62 nova slučaja korona virusa, dok je izliječeno 83 ljudi, a u nedjelju je izliječenih bilo 72 te no-

... „Do sada smo dobili rezultate sekvencioniranje za cca 140 uzoraka koje smo poslali. Samo iz jednog uzorka je izoliran južnoafrički soj, dok je britanski soj postao predominantan i prema posljednjim podacima više od 90 posto uzoraka je bilo ovog soja,“ odgovorio je dr. Lakić.

vozaraženih 22.

Sad je vjerojatno nešto jasnije zbog čega je epidemija toliko buknula krajem veljače u Dubrovačko - neret-

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

e Covid minantan vanskoj županiji. Radi se o pojavi britanskog soja virusa koji je nešto zarazniji od klasičnog soja. „Do sada smo dobili rezultate sekvencioniranja za oko 140 uzoraka koje smo poslali.

Samo iz jednog uzorka je izoliran južnoafrički soj, dok je britanski soj postao predominantan i prema posljednjim podacima više od 90 posto uzoraka je bilo ovog soja,“ odgovorio je dr. Lakić.

SMANJEN PRITISAK NA BOLNICU Povoljne brojke dovele su i do manjeg pritiska na Opću bolnicu Dubrovnik. U ponedjeljak je bolnica imala 56 hospitaliziranih pacijenata pozitivnih na Covid-19, što je bitno manja brojka kada ih je na covid odjelima bilo njih i više od 70. „Situacija je značajno povoljni-

dr. Mato Lakić

U bolnici je hospitalizirano manje pacijenata zaraženih Covidom-19

ja nego što je bila prije 15-ak dana. Pregradili smo kirurški odjel na drugom katu i odijelili ga na dva dijela. Jedan dio je bio namijenjen potencijalnim covid pacijentima, no nije došlo do potrebe za korištenjem tog dijela odjela. Naime, on je bio idealan u slučaju potrebe za smještaj pacijenata kojima je potrebno primanje kisika. Svakako, na raspolaganju smo imali i Valamarov objekt koji u ovom trenutku nije otvoren jer za njim nije bilo potrebe, a namijenjen bi bio pacijentima s blažom kliničkom slikom,“ izjavio je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić.

Kako je kazao, pomoć osoblju bolnice pruža nekoliko specijalizanata koji su u Dubrovnik stigli iz hrvatskih KBC-ova, 50 medicinskih sestara te ostalih zdravstvenih djelatnika poput

fizioterapeuta ili njegovateljica, a koji su već godinu dana neprekidno raspoređeni na odjelu.

UZDAMO SE U PROCIJEPLJENOST I LJEPŠE VRIJEME Načelnik Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo smatra kako je poboljšanje epidemiološke situacije rezultat mjera koje su donesene nakon što se situacija na jugu Hrvatske bila znatno pogoršala. „Kao što znate, mi smo krajem veljače prema Nacionalnom stožeru uputili prijedlog u jednu ruku nepopularnih mjera, odnosno odluke o donošenju nužnih epidemioloških mjera za dio Županije. One su polučile rezultate, što s odmakom možemo i vidjeti, a svakako bih se želio zahvaliti su-

građanima jer su imali razumijevanja. Nije lako, predugo sve skupa traje, ali na dobrom smo putu. Vjerujemo kako ćemo uz još veću procijepljenost i dolazak ljepšeg vremena uspjeti ostvariti pogodnu epidemiološku situaciju i tako sačuvati zdravlje sugrađana, ali i turističku sezonu koja je pred nama,“ izjavio je Cebalo.

Na pitanje je li ovo znači i kraj vala koji je zahvatio jug Hrvatske, Cebalo je kazao kako je takvo što teško prognozirati sa sigurnošću, no vjeruje kako će situacija biti sve bolja, što zbog cijepljenja, a i što zbog rasta temperatura kad se virus teže širi. „Nadam se kako će i naši sugrađani u što većem broju shvatiti važnost cijepljenja i kako je to jedini način da se što prije vratimo starom normalnom,“ zaključuje Cebalo.

5

6

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

DOBRA PREDVIĐANJA

ČEKA NAS OPORAVAK turizma bolja sezona i moguć rast prih UNATOČ PANDEMIJSKOJ KRIZI i velikom padu turizma koji se dogodio prošle godine, čini se kako bi ova sezona mogla biti nešto bolja AIDA ČAKIĆ GRGO JELAVIĆ /PIXSELL

S

vjetski stručnjaci predviđaju određeni oporavak tržišta, a do 2023. bi se naime, kako predviđaju, turističko tržište trebalo jače oporaviti od krize, naravno pod uvjetom da se u ovoj godini pandemija počne jače obuzdavati. Tako se

predviđa kako bi se ove godine globalni prihodi od putovanja i turizma mogli povećati za više od 50 posto u odnosu na 2020. Oživljavanje turističke industrije očekuje se i u Hrvatskoj.

Dubrovačko-neretvanska županija prošle godine imala je najlošija turistička ostvarenja, a najgore je prošao Dubrovnik koji je kao avio destinacija bio iznimno pogođen izostankom gostiju.

Prošloga tjedna, cijepljenje

...

Dubrovnik je od međunarodnih letova trenutno povezan sa Španjolskom i Njemačkom, a od ovoga petka kreće Austrian Airlines za Beč. Početkom svibnja bi trebao krenuti Vueling za Barcelonu, Air Baltic za Rigu, krajem svibnja Brussels Airlines za Bruxelles kao i TUI Belgium, Arkia Israeli Airlines za Tel Aviv, Air Serbia.

Krajem svibnja kreće veza s Francuskom – Transavia bi trebala povezati Dubrovnik s Nantesom i Parizom. Tu je i dodatni let Croatia Airlinesa za Frankfurt. Gledajući lipanj najave su još bolje. Air Baltic će

turističkih djelatnika krenulo je iz Dubrovnika gdje je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac posjetila punkt u Gospinom polju poslavši tako podršku krajnjem jugu u oporavku ove gospodarske grane od koje mnogima ovisi život. Ministarstvo turizma i sporta planira po-

letjeti za Vilnius, Croatia Airlines za Zurich, Easyjet za Amsterdam, tu su i letovi Eurowingsa za Berlin, Köln, Hamburg, te izraelski EL AL za Tel Aviv, a krajem lipnja Easyjet bi trebao povezati Dubrovnik s Lyonom, Nantesom, Parizom, dok bi Jet2 com uspostavio letove za Edinburg, Manchester, Belfast, London - Stansted.

Također u lipnju bi trebao krenuti Aeroflot koji će povezati dnevnim letom Dubrovnik s Rusijom, a tu je i najavljena linija United Airlinesa New York - Dubrovnik koja će krenuti već od srpnja.

jačano organizaciju cijepljenja za sezonske radnike, a kasnije i za pružatelje usluga smještaja u domaćinstvu nakon što se dovrši cijepljenje u prvom redu onih koji imaju veće kontakte prema gostima. Cilj je zapravo dodatno potaknuti povjerenje u Hrvatsku kao sigurnu i od-

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

a, nešto hoda govornu destinaciju te kao takvu je predstaviti svijetu.

OPTIMISTIČNE NAJAVE LETOVA Navedeno ubrzano cijepljenje turističkih djelatnika, liberalizirani uvjeti ulaska u Hrvatsku, pojačano testiranje turista, dobre najave letova i mogućnost uplovljavanja kruzera, vidljivost u stranim medijima i promo-

cija turističke ponude - najjači su aduti pred ovu turis-

Ivan Maslać: „Iz Britanije avionske linije kreću 20. lipnja“

tičku sezonu.

Direktor komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać ističe kako je Dubrovnik od međunarodnih letova trenutno povezan sa Španjolskom i Njemačkom, a u najavi je uskoro i veza s Poljskom. Maslać je za Dubrovački dnevnik nabrojao trenutne podatke koji svjedoče kako bi Dubrovnik, prema najavama kompanija, trebao biti povezan s brojnim europskim i svjetskim destinacijama.

Krajem travnja očekuje se Austrian Airlines za Beč, početkom svibnja bi trebao krenuti Vueling za Barcelonu, Air Baltic za Rigu, krajem svibnja Brussels Airlines za Bruxelles kao i TUI Belgium, Arkia Israeli Airlines za Tel Aviv, Air Serbia.

Krajem svibnja kreće veza s Francuskom – Transavia bi trebala povezati Dubrovnik s Nantesom i Parizom. Tu je i dodatni let Croatia Airlinesa za Frankfurt.

Britance u Dubrovniku, zbog politike njihove vlade, nije realno u značajnijem broju očekivati prije druge polovice lipnja. Maslać ističe kako bi s njima trebale biti uspostavljene linije od 20. lipnja.

Gledajući lipanj najave su još bolje.

Dio nabrojanih su: Air Baltic će letjeti za Vilnius, Croatia Airlines za Zurich, Minhen, Atenu, Pariz I Rim, Easyjet za Amsterdam, Berlin, Napulj i druge. Tu su i letovi Eurowingsa za Berlin, Köln, Hamburg, te izraelski EL AL za Tel Aviv, a krajem lipnja Easyjet bi trebao povezati Dubrovnik s Lyonom, Nantesom, Parizom, dok bi Jet2 com uspostavio letove za Edinburg, Manchester, Birmingham, Belfast, Stansted. Također

Nastavak na sljedećoj stranici

7

8

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

u lipnju bi trebao krenuti Aeroflot koji će povezati dnevnim letom Dubrovnik s Rusijom. Ukupno bi od druge polovice lipnja trebalo biti 30 kompanija na 52 destinacije. Od srpnja su planirane 34 kompanije na 62 destinacije.

- Avio kompanije, putnici i djelatnici zračnih luka jedva čekamo da sve krene. U konačnici sve ovisi o vladama koje će donijeti propise te kakva će biti epidemiološka slika u državama - navodi Ivan Maslać.

Od iznimnog značaja je nedavno najavljena linija United Airlinesa New York Dubrovnik koja će krenuti već od srpnja. Navodno je još jedna američka kompanija zainteresirana za uspostavu letova između Dubrovnika i SAD-a što je rezultat velikog zanimanja američkih turista za Hrvatsku.

AMERIKANCI SE VRAĆAJU -Dubrovnik je jedini u Hrvatskoj imao 2019. godine American Airlines i tako je zadovoljio američke protokole koji nisu jednostavni stoga im je lakše uvesti liniju. Također, imamo dužu pistu od primjerice Splita, veliki je interes za gradom, oni žele letjeti i onda je rezultat uspostava novih linija – pojasnio je direktor komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać.

Brzi američki program cijepljenja zasigurno je temeljni plan vraćanja putovanja u svrhe odmora Amerikanaca u EU-u. Za Dubrovnik su to sjajne vijesti budući da je američko, odmah nakon britanskog, drugo najvažnije emitivno tržište.

Iz Turističke zajednice grada Dubrovnika odgovorili su ka-

Ana Hrnić direktorica TZ Dubrovnik

Slavica Grkeš: „Radimo na uspostavi linije prema Poljskoj“ ko provode niz aktivnosti na najznačajnijim tržištima kako bi osigurali vidljivost Dubrovnika u ovim izazovnim vremenima, ali i pozicionirali se kao poželjna i sigurna destinacija na određenim novim tržištima koja pokazuju potencijal i interes za Dubrovnikom.

Direktorica Ana Hrnić navela je niz promotivnih aktivnosti na tržištu SAD-a koje su započele još u siječnju. Također aktivni su u promociji na britanskom tržištu, belgijskom, nizozemskom, francuskom, ali i ukrajinskom, ruskom, njemačkom, poljskom, rumunjskom i izraelskom.

-Dubrovnik je cijelo vrijeme pristupan u svjetskim medijima te postoji veliki interes za posjetom novinara pa su tako u našem gradu boravile ekipe iz njemačke televizije, a najavile su se i skupine

novinara iz Ukrajine, Rusije i Francuske – navela je Hrnić dodavši kako je optimistična po pitanju intenzivnog pokretanja turističkom prometa tijekom lipnja.

SKROMNE NAJAVE ZA KRUZERE -Taj period će obilježiti i održavanje konferencije američkih stručnjaka u turizmu ASTA DESTINATION EXPO koja će biti jedinstvena prilika za promociju Dubrovnika i Hrvatske. Uz dobru epidemiološku situaciju te visok postotak procijepljenosti, kako turističkih djelatnika, stanovnika i potencijalnih gostiju s emitivnih tržišta, nadamo se skorom početku turističke sezone – izjavila je direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić.

Stožer civilne zaštite RH donio je krajem veljače odluku

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

o prestanku važenja Odluke o nužnoj mjeri zabrane uplovljavanja kruzera u hrvatske luke za vrijeme trajanja epidemije Covid-19. Dosadašnja odluka dopuštala je uplovljavanje kruzerima do 200 putnika, no ukidanjem te odluke dopušta se uplovljavanje svih kruzera u Dubrovnik, ali i ostale luke.

Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo kazao je kako za sad imaju potvrđena dva MSC kruzera 11. i 14. lipnja, Splendida i Orchestra.

-Iako još uvijek nema čvrstih potvrda o drugim ticanjima, postoji blagi optimizam da će sezona biti dobra. To temeljimo na činjenicama da ne postoje generalna ograničenja oko uplovljavanja kruzera te nema prepreka u broju putnika na brodovima – kazao je Blaž Pezo iz Lučke uprave Dubrovnik.

Slavica Grkeš: Radimo na uspostavi linije prema Poljskoj Potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija Slavica Grkeš navodi kako je interes posjetitelja nešto veći nego prošle godine S Martinom Pavleković, vlasnicom agencije za vjenčanja ‚Yes I DU’, Grkeš je pokrenula projekt RebranD u sklopu kojeg rade na privlačenju gostiju na jug Hrvatske ka ko bi im se ponudio kvalitetan i siguran odmor u novim uvjetima.

-Organiziramo FAM trip Poljskih turoperatora u Dubrovniku za mjesec dana

i radimo na uspostavi linije prema jednoj destinaciji u Poljskoj preko ETF Airwaysa koji je najavio bazu svog Boeinga 737-800 sa 189 mjesta u Dubrovniku od kraja svibnja. To nam svima otvara mogućnost povezivanja Dubrovnika s charter letovima s bilo kojom europskom destinacijom. Zajedničkim subvencioniranjem letova i partnerstvom između turističkih subjekata moguće je spasiti dio sezone – zaključila je potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija Slavica Grkeš.

Osim spasa ove sezone, upravljanje turizmom i njegovim razvojem u Hrvatskoj je uvijek aktualna tema pa je strateška orijentacija razvoj održivog turizma. Mr. sc.

Neda Košuta iz Instituta za turizam u Zagrebu smatra kako će se turizam oporaviti, no dodaje da je to ovisno o epidemiološkoj situaciji. Ona smatra kako spasiti Dubrovnik od agresivnog masovnog turizma treba i mimo ove krize.

-To su teme s kojima se potrebno uhvatiti u koštac. Naravno, krizu je moguće gledati kao priliku za promjene, ali samo ako se promjene stvarno žele i ako se na njih ne zaboravi istog trena kada kriza prođe – zaključila je Košuta.

Iako su najave letova tijekom sezone zasad dobre, još uvijek vlada određena neizvjesnost jer se ti letovi u slučaju slabe popunjenosti, loše epidemiološke slike, a

slijedom toga i restriktivnih odluka vlada vezano uz putovanje, mogu i otkazati. U slučaju da letovi ne budu dobro popunjeni ili se neke od linija otkažu trebat će pokrenuti i druge inicijative. Župan Nikola Dobroslavić najavio je smanjenje cestarine na autocesti do čvorišta Ploče, ako letovi prema Dubrovniku ne budu dobro popunjeni. Naveo je kako su programi letova za sad dobri, ali potrebno je pratiti popunjenost. Ako ona ne bude zadovoljavajuća ići će se s inicijativom da se vožnja autocestom prema čvoru Ploče naplaćuje manje nego što je to sada. Prema prijedlogu župana, vožnja bi se naplaćivala kao vožnja do čvorišta Zadar.

Najave za lipanj nisu loše, ali je pitanje hoće li se ostvariti

9

10

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PREMIJER OBIŠAO ŽUPANIJU

PLENKOVIĆ s Frankovićem o oporavku sezone, jasna pravila i letovi iz Velike Britanije od sredine svibnja!

PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ u utorak je obišao Dubrovačko-neretvansku županiju te je održao sastanak s gradonačelnikom Matom Frankovićem kojemu su nazočili i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, kao i župan Nikola Dobroslavić te načelnici brojnih općina s juga Hrvatske.

VEDRAN SALVIA

P

remijer Andrej Plenković u utorak je obišao Dubrovačko-neretvansku županiju te je održao sastanak s gradonačelnikom Matom Frankovićem kojemu su nazočili i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, kao i župan Nikola Dobroslavić te načelnici brojnih općina s juga Hrvatske.

Gradonačelnik je istaknuo je kako je jedan od ključnih segmenata cijepljenje te zahvalio na činjenici da je upravo u Dubrovniku započelo cijepljenje turističkih djelatnika. Premijer je istaknuo kako će u nadolazećim tjednima dolaziti znatno veće količine cjepiva od onih koje su se do sada dobiva-

le, što je velika prilika da se već od lipnja mjeseca pošalje jasna poruka kako su svi turistički djelatnici cijepljeni, kao i većina stanovništva.

Nadalje, Franković je izvijestio premijera o kontaktima s prioritetnim emitivnim tržištima Velikom Britanijom i SAD-om, a kao jedan od velikih uspjeha istaknuo je novu zrakoplovnu liniju od New Yorka do Dubrovnika, koja će početi prometovati od 8. srpnja ove godine. Ujedno je istaknuo kako se i dalje radi na osnaživanju povezanosti s SADom te najavio dodatne uspjehe na ovom tržištu u nadolazećim tjednima.

Kazao je i kako, prema informacijama koje dolaze s britanskog tržišta, a direktno komunici-

raju s britanskim ministrom avijacije i transporta, očekuju do sredine svibnja jasne protokole putovanja i početak uspostave međunarodnih letova iz Velike Britanije prema receptivnim tržištima.

Uz gore navedeno predstavljen je i prijedlog protokola prema cruise kompanijama. Naime, Franković je predložio Plenkoviću protokol na kojeg je premijer dao suglasnost te je isti proslijeđen resornim ministarstvima na usvajanje.

Nadležna ministarstva su protokol odmah i usvojila, o čemu je obaviješteno i međunarodno udruženje kompanija na kružnim putovanjima CLIA. U izjavi nakon sastanka, Plenković je kazao kako se govorilo i o drugim bitnim aspektima.

- Sukladno našem dogovoru organizirana je hitna helikopterska medicinska služba. Govorili smo o efektima porezne reforme koja je omogućilo veće prihode gradovima, općinama i županiji. Najvažnije je to za gradove, županije i općine koji imaju manja primanja.

- rekao je Plenković te je posebno istaknuo aktivnosti kojima se želi omogućiti turistička sezona.

- U dogovoru s ministarstvima zdravstva i turizma krenuli smo u cijepljenje turističkih djelatnika.

Odaziv je bio izvrstan. Razgovarali smo o daljnjim mogućnostima da se procijepe svi koji žele i u tom pogledu će HZJZ i Ministarstvo dostaviti odgovarajući broj cjepiva. - izjavio je dodavši kako mu je posebno drago što pregovori s avioprijevoznicima teku u pozitivnom tonu, a na razini Europs-

...

PELJEŠKI MOST ĆE BITI SPOJEN DO LISTOPADA U sklopu svog posjeta, Plenković je po prvi put prošetao Pelješkim mostom ili bolje rečeno dijelom spojne konstrukcije spojene s kopnene strane u Komarni. „ Na mostu je postavljeno 52 posto od ukupnih elemenata konstrukcije, a preostala su još 24 elementa čiji se dolazak iz Kine očekuje tijekom svibnja,“ izjavio je Plenković dodavši kako će most biti spojen do listopada.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić je kazao kako radovi teku predviđenom dinamikom te kako je Strabag probio i drugi tunek Kamenice dug 500 metara. Što se tiče radova Strabaga, Škorić tvrdi kako idu i brže od planiranog te kako bi sve trebalo biti gotovo do turističke sezone 2022. godine. ke unije i dalje se radi na zajedničkoj putovnici koja bi svima onima koji su cijepljeni ili su preboljeli Covid-19 omogućila neometana putovanja.

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika RADOVI NA NAJVEĆEM CESTOVNOM PROJEKTU

BUTKOVIĆ obišao Lapadsku obalu, Franković poručio – Nakon 30 godina ona napokon postaje uređena cesta! „TO JE JEDAN hvalevrijedan projekt budući da će se, osim obnove i rekonstrukcije obalnog pojasa, proširiti i cesta što će omogućiti dvosmjeran promet,“ istaknuo je ministar Butković AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

M

inistar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković prošlog je ponedjeljka, u sklopu svog boravka u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, posjetio gradilište na Lapadskoj obali, projekt koji se financira iz fondova Europske unije i Republike Hrvatske. Ministar Butković je pohvalio Dubrovačko-neretvansku županiju i Grad Dubrovnik na ugovorenim projektima koji su, prema njegovim navodima, vrijedni 800 milijuna kuna, a posebno je istaknuo značaj Lapadske obale. Butković je naveo kako su prihvatljivi troškovi oko 70 milijuna kuna, a ugovoreno je 52 milijuna s PDV-om za tri faze uređenja Lapadske obale.

„To je jedan hvalevrijedan projekt budući da će se, osim obnove i rekonstrukcije obalnog pojasa, proširiti i cesta što će omogućiti dvosmjeran promet. Tako se s jednim projektom rješavaju dvije bitne stvari. Ovaj projekt je prilika koju moramo iskoristiti, jer osim trenutnog operativnog programa, imat ćemo na raspolaganju sredstva za otpornost luka i rekonstrukciju. Ispred nas će biti novi okvir preko milijardu kuna do 2027. godine za ovakve i slične projekte,“ kazao je Butković.

Gradonačelnik Mato Franković komentirao je kako će biti organiziran suživot radova i stanara Lapadske obale tijekom 30 mjeseci koliko će trajati radovi. „Sve ćemo napraviti da život stanovnika, ali i svih gospodarskih subjekata koji posluju na području Lapadske obale, teče neometano. Naravno da će postojati situacije kada ćemo jedni drugima izaći u susret, ali nećemo raditi nauštrb naših građana. Cilj nam je biti u koordinaciji s njima i stojimo ima na raspolaganju, a i izvođač je više puta istaknuo kako će koordinirati sve s građanima. Lapadska obala će se iz ružnog stanja u kojemu se nalazi 30 godina, pretvoriti u uređenu cestu s riješenom komunalnom infrastrukturom i nećemo više svjedočiti da se svako malo ne može prometovati jer je pukla cijev od vode. Rješavamo ne samo cestu i obalni zid ne-

go i vodoopskrbu, kanalizaciju, oborinsku odvodnju, ali i struju.

Sve to ide kroz ovaj projekt tako da će naši sugrađani nakon 30 mjeseci rada biti zadovoljni,“ pojasnio je Franković te najavio kako se cesta zatvara od petka, a njome će moći prolaziti isključivo stanovnici tog područja i izvođači radova pa će se tako naći dovoljno parking mjesta.

Ugovor o izvođenju radova rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale potpisan je sa zajednicom ponuditelja: TEXO MELIOR d.o.o. i IMPRESA COSTRUZIONI MENTUCCI ALDO S.R.L čija je ponuda odabrana kao ekonomski najpovoljnija u postupku javne nabave. Izvršenje usluga struč-

nog nadzora pri izvođenju radova rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale potpisan je sa tvrtkom TRAMES d.o.o. Rok za izvođenje radova za izvođača je 30 mjeseci od uvođenja u posao, a trajanje nadzora je 32 mjeseca.

Ovim najvećim infrastrukturnim cestovnim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija, komunalna infrastruktura, šetnica sa zelenilom i biciklističkom stazom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.

11

12

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

‚NETKO BI REKAO DA JE FOTOMONTAŽA’

PARKING PARKING GRADAC GRADAC poprimio novi izgled, i dalje ostaje otvoren za građane NAKON PROVEDENE REKONSTRUKCIJE parkirališta, započeli su radovi uređenja i asfaltiranja pristupnog puta - Ulice don Frana Bulića, i to od spoja s Ulicom branitelja Dubrovnika pa do novouređenog parkirališta IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, GRAD DUBROVNIK

U

govor za izvođenje radova na projektu hortikulturne revitalizacije i ozelenjivanja platoa Gradac potpisan je lani u studenome, a danas se oni privode kraju. I nakon uređenja, parking će zadržati postojeću namjenu parkirališta na otvorenom za građane s povlaštenim parkirnim kartama.

Radi se o investiciji koja obuhvaća ukupnu površinu od 2.400 metara kvadratnih, a kako je naglašavano, cjelokupni projekt izrađen je sukladno strogim smjernicama Konzerva-

torskog odjela u Dubrovniku. Glavni projekt izradila je tvrtka Proto-Arch na čelu s glavnom projektanticom Leom Đurović Ruso te projektanticom suradnicom Miom Erak, koje su pred potpisivanje ugovora javnosti pobliže i predstavile sam projekt.

Danas je izmijenjena podloga platoa, koja je izvedena tzv. dekorativnim betonom uz adekvatno niveliranje. Plato parkirališta je ozelenjen uz nadogradnju postojećih nasada. U središnjem dijelu platoa formira se zeleni otok s autohtonim vrstama i drvoredom hrasta i česvine, a u sklopu radova na krajobraznom uređenju izveden je sustav za automatsko navodnjavanje, oborinska odvodnja i rasvjeta. Broj parkirališnih mjesta zadržan je na posto-

jećem, ali je osigurano nesmetano kretanje parkiralištem. Novim izgledom parkirališta Gradac pohvalio se na društvenim mrežama i gradonačelnik Mato Franković. „Netko bi rekao da je fotomontaža, zar ne? Vidio sam kako su moji politički konkurenti pričali o tome jesmo li i koliko smo napravili. Ono što mogu reći jest kako nam nitko ne može opovrgnuti cijeli niz projekata koje smo realizirali. Pogledajte samo parking Gradac kako izgleda danas u odnosu na ono kako je izgledao posljednjih 50 godina. Vjerujem da se vidi razlika. I naravno, parking će i dalje biti isključivo i jedino za građane Grada Dubrovnika jer su nam upravo oni, kao i tijekom cijelog mandata, na prvom mjestu,“ objavio je Franković.

Zadovoljstvo projektom izrazio je i direktor tvrtke Sanitat Dubrovnik d.o.o. Tomislav Tabak. „Prostor je dugo vremena bio zapušten i drago mi je što smo uspjeli realizirati projekt i dovesti prostor

u red, a sve to sukladno konzervatorskim rješenjima, od odabira materijala do tehničkih rješenja. Vrijedi spomenuti i kako parking i dalje ostaje otvoren građanima kao i dosad, s povlaštenim kartama za drugu i treću zonu,“ izjavio je Tabak dodavši kako će vozila biti u hladu nakon što stabla formiraju krošnje, što će korisnicima parkinga također ići na ruku.

Nakon što je provedena cjelovita rekonstrukcija parkirališta, započeli su i radovi uređenja i asfaltiranja pristupnog puta - Ulice don Frana Bulića, i to od spoja s Ulicom branitelja Dubrovnika pa do novouređenog parkirališta.

Planirani završetak radova, koji obuhvaćaju uklanjanje postojećeg dotrajalog sloja asfaltnog zastora, uređenje podloge i asfaltiranje novim slojem asfaltnog zastora, je u ponedjeljak, 3. svibnja 2021., a vrijednost radova iznosi oko 300.000,00 kuna.

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

13

ANTENE na zgradi HEP-a u Šipčinama i na Kalamoti su stvar prošlosti

A

ntena i bazna stanica sa zgrade HEP-a u Šipčinama uklanja se ovih dana, čime je ispunjen zahtjev građana o kojem se godinama govorilo.

Radnje Grada Dubrovnika usmjerene prema uklanjanju antenskog sustava sa zgrade u samom središtu Donjeg Čela na otoku Koločepu također su urodile plodom.

„Kada zbrojimo sve probleme koje smo naslijedili uistinu ih je puno. Velik broj njih smo i riješili, jedan manji dio nismo.

Međutim, svaki dan bez obzira bili izbori ili ne predano radimo i na jednak način radit ćemo naredne četiri godine. Jamac smo stabilnosti u najtežim vremenima krize, ali i jamac nepotkupljivosti u brizi za javno dobro i to nam nitko ne može opovrgnuti,“ riječi su kojima je gradonačelnik Mato Franković na društvenim mrežama prokomentirao uklanjanje antene.

Naime, postupajući prema Rješenju Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, Odsjeka za komunalno redarstvo, Hrvatski Telekom d.d. je uklonio komunikacijsku antenu i bazu stanicu sa zgrade koja se koristi kao ured Hrvatske pošte.

Hrvatski Telekom je, po nalogu Grada Dubrovnika, još u mjesecu ožujku 2020. godine obustavio odašiljanje mobilnog signala, a sustav koji od tada nije bio u funkciji sada je i konačno uklonjen.

ZAPOČELA prva faza rješavanja pitanja parkinga TUP-ovog naselja

N

akon što je gradonačelnik Mato Franković predstavnicima stanara TUPovog naselja predstavio i s njima usuglasio projekt, započeli su radovi na parkiralištu kojim će stanovnici TUP-ovog naselja dobiti 23 parkirališna mjesta.

Stanarima, kojima će biti onemogućeno parkiranje na području na kojem se izvode radovi, u dogovoru Grada Dubrovnika i Luke Dubrovnik parking je osiguran na području Luke.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik pokrenuo je pravne postupke za uklanjanje bespravno postavljenih telekomunikacijskih antena i baznih stanica. Naime, novom Odlukom o komunalnom redu propisano je da se bazne stanice i telekomuni-

kacijske antene smiju postavljati samo uz odobrenje gradskog Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, odnosno Konzervatorskog odjela u Dubrovniku ako se postavljaju u povijesnoj jezgri.

PROMOCIJA Grada se nastavlja, stigle agentice iz Ukrajine, dolaze i Amerikanci

G

rupa agentica iz Ukrajine ovog je tjedna stigla u Dubrovnik kako bi provjerile ponudu u Dubrovniku.

Gradonačelnik Mato Franković je na svom Facebook profilu objavio ‘selfie’ s agenticama. „Promocija Grada se nastavlja.

Grupa agentica iz Ukrajine u Gradu. Ova sezona će biti iznad očekivanja. Korak po korak, sigurno i odlučno!,“ objavio je na društvenim mrežama.

Osim toga, u organizaciji agencije RealCroatia i Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u, u Hrvatskoj se održava prvo organizirano putovanje

turističkih agenata iz Amerike u Europu od pojave globalne pandemije koronavirusa. U programu putovanja sudjeluje osam američkih putničkih agentica, čije su agencije usko specijalizira-

ne za putovanja u segmentu luksuznog turizma, a koje će do 30. travnja obići hrvatske destinacije, Zagreb, Plitvička jezera, Zadar, Trogir, Split, Hvar, Pelješac i Dubrovnik.

14

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

PRAVOSUDNA TRAKAVICA BEZ POČETKA I KRAJA

S S AUTOMOBILA, AUTOMOBILA, koja su prije čak 16 rent a cara, kradu se dijelovi ispred POLICIJI U PLATU ispred nosa se kradu dijelovi s automobila Jasmina Šabanovića koja su u sklopu istrage oduzeta prije čak 16 godina.

Istražujemo kako je moguće da su propala vozila ispred policijske postaje, a da od toga doslovno nitko nije imao koristi MARO MARUŠIĆ NIKŠA KLEČAK

Z

amislite ovaj ludi scenarij – imate rent a car, uredno kupite i platite dva automo-

bila, policija vam ih oduzme u sklopu istrage, ne vrati vam ih ni nakon 16 godina, a čitavo to vrijeme parkirani su ispred policijske postaje gdje vam kradu dijelove. Upravo se takva priča dogodila našem sugrađaninu Jasminu Šabanoviću.

...

Šabanović je bio hrvatski branitelj koji je nakon rata otvorio rent a car poslovnicu Milenium. U proljeće 2005. godine planira pojačati svoju automobilsku flotu. Na njegovu nesreću ulazi u šemu s Antunom Katušićem, koji će kasnije dubrovačkoj i hrvatskoj jav-

MILE ZORIĆ: ‘NEKI VLASNICI NE ŽELE DA IM SE VRATI UKRADENO VOZILO’ Za komentar smo se obratili i Mili Zoriću, bivšem policajcu koji je dugi niz godina radio na slučajevima oduzetih vozila. Pojašnjava nam što se događa s ukradenim vozilima.

-Ponekad se ukradena vozila u sklopu istraga vraćaju vlasnicima preko osiguranja, pretežno ako je riječ o novijim i skupocjenijim automobilima. No postoje i oni vlasnici koji ne žele da im se vrate ukradeni automobili, jer su se već naplatili od kasko

osiguranja. Njih Interpol obavijesti da im je pronađeno vozilo, ali oni se prave ludi. Tako da se dobar dio tih oduzetih vozila ne vrati. Na Debelom brijegu propada na desetke oduzetih vozila, a dijelovi s vozila se kradu – kaže Zorić.

Zašto se ta vozila ne prodavaju preko javne dražbe?

-Neka se prodaju, neka ne. To vam najbolje govori koliko su državne službe ažurne i kako rade svoj posao.

Ne bi se smjelo dogoditi da nijedno vozilo propadne, nego da se od njih ima koristi. U Jastrebarskom, primjerice, stoji na stotine vozila. Država njihovom prodajom može puniti kasu, a zbog inertnosti gubi novac. Što se tiče slučaja Jasmina Šabanovića smatram da je sud trebao odlučiti da mu se vozila vrate, jer ih je uredno platio, ako se već nije javio vlasnik kojemu je vozilo ukradeno – zaključuje Zorić.

nosti biti najpoznatiji po pljački duty free shopa u dubrovačkoj Zračnoj luci. Katušić mu obećava da će po povoljnoj cijeni uvesti vozila iz Njemačke. Šabanović se odlučuje za Golfa i Polo, a nakon što mu ih Katušić dostavlja, on ih uredno plaća. Za Golf je izdvojio 5 tisuća eura, a za Pola 4300 eura.

UREDNO REGISTRIRAO VOZILA I PROŠAO TEHNIČKI Šabanoviću su vozila dostavljena u Dubrovnik, a nakon toga na temelju isprava uredno registrira vozilo i prolazi tehnički pregled. Carinu nije platio, jer je temeljem ondašnjih propisa kao branitelj imao povlasticu da mu se odbije.

Uskoro počinje raditi s vozilima iznajmljujući ih turistima, ali to vrlo kratko traje. U kolovozu 2005. godine policija mu kuca na vrata i u sklopu istrage protiv Katušića, Šabanoviću oduzimaju vozila. Naime, sumnjaju da su vozilima krivotvorene isprave i brojevi šasije.

Policija Šabanovića ne sumnjiči za ilegalni uvoz vozila, nego mu ih samo oduzima kako bi imala dokaze u postupku protiv drugih osoba. Vlasnik rent a cara Milenium samo je kolateralna žrtva prljavih poslova osumnjičenih. No uskoro mu dolazi dopis od Porezne uprave gdje ga terete da plati porez na vozila u iznosu od 26

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

godina oduzeta vlasniku policijske postaje u Platu

Jasmin Šabanović pokraj svog automobila tisuća kuna. Naime, iz Carine tvrde da je Šabanović povlasticu iskoristio na skroz drugo vozilo, iako, kako nam je kazao, ni dan danas nema pojma o kojem drugom vozilu govore (u biti, to drugo vozilo koje se spominje je jedno te isto, samo su mu promijenjeni brojevi šasije).

Za Šabanovića tada počinje duga pravna bitka koja evo traje sve do danas. U jednom pokušava osporiti porezni dug za kojeg tvrdi da nije opravdan, jer temeljem povlastica branitelja nije bio dužan platiti carinu na kupnju automobila, a u drugom slučaju pokušava vratiti vozila, jer ona otkako su oduze-

ta cijelo vrijeme stoje parkirana ispred policijske postaje, a nitko se ne javlja da je vlasnik ukradenih vozila. Danas, čak 16 godina nakon što su oduzeta Šabanoviću, njegov Polo i Golf i dalje trunu ispred policijske postaje u Platu odakle se kradu dijelovi.

DOPIS MLADENA BAJIĆA -Nije mi jasno kako se moglo dopustiti da vozila propadnu. Ako su vozila ukradena, zašto se nisu vratila pravom vlasniku? Ako se pravi vlasnik ne javlja, zašto meni nisu vraćena kao zadnjem poštenom posjedniku. A na kraju krajeva, ako ih ni meni nisu vratili, zašto ih policija nije koristila ili

zašto nisu prodani na javnoj dražbi da država zaradi koju kunu? Ovo je najgori scenarij gdje su vozila propala, a nitko od toga nije imao koristi, osim onih koji su krali dijelove – očajan je Šabanović koji postavlja skroz logična pitanja.

Pokazuje nam dopis bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića o postupanju s oduzetim vozilima tijekom istrage.

-Ako se poznati nesporni vlasnik vozila ne javi u roku od šest mjeseci po uredno iskazanoj dostavi obavijesti o preuzimanju vozila, tada se vozilo treba vratiti zadnjem poštenom posjedniku – stoji u dopisu koji potpisuje Bajić.

15

Bez obzira što se nesporni vlasnik vozila u ovom našem slučaju nije javio, vozila nikad nisu vraćena zadnjem poštenom posjedniku, a to je u ovom slučaju Šabanović koji je uredno platio vozila. Pitali smo dubrovačku Policiju da nam kaže nešto više o slučaju, odnosno kako je moguće da 16 godina oduzeta vozila stoje parkirana ispred njihove postaje u Platu, a da im tamo pred nosom kradu dijelove. Nažalost, na brojna naša pitanja nisu odgovorili, samo su kratko poručili.

- Policijska uprava dubrovačko-neretvanska 21. prosinca 2005. godine protiv Jasmina Šabanovića podnijela je kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu zbog počinjenja kaznenog djela „Izbjegavanje carinskog nadzora“. Nakon toga odluke su u nadležnosti suda – kratko su kazali iz Policije uopće ne komentiravši vozila s postaje u Platu, odnosno krađu dijelova.

POREZNA TAJNA Umjesto da su se Šabanoviću vratila vozila i on sam je postao sumnjivac zbog navodnog izbjegavanja carinskog nadzora. Pitali smo Poreznu upravu da nam pojasne zašto se Šabanoviću stavlja taj teret, kada je imao povlasticu, te o kojem je to drugom vozilu riječ koji se spominje u sudskim spisima.

-Prema članku 8. Općeg poreznog zakona porezno tijelo

Nastavak na sljedećoj stranici

16

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

Šabanović je bio hrvatski branitelj koji je nakon rata otvorio rent a car poslovnicu Milenium. U proljeće 2005. godine planira pojačati svoju automobilsku flotu. Na njegovu nesreću ulazi u šemu s Antunom Katušićem, koji će kasnije dubrovačkoj i hrvatskoj javnosti biti najpoznatiji po pljački duty free shopa u dubrovačkoj Zračnoj luci

dužno je kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. Obveza čuvanja porezne tajne odnosi se na sve službene osobe poreznog tijela, vještake i druge osobe koje su uključene u porezni postupak. Obveza čuvanja porezne tajne je povrijeđena ako se činjenice neovlašteno koriste ili objave. Dakle, u skladu s navedenim poreznim odredbama ne možemo odgovoriti na postavljeni upit o poreznom obvezniku budući da podaci koji se traže, smatraju se poreznom tajnom – kazali su nam iz Porezne uprave, pa smo ostali uskraćeni za informacije o poreznom dugovanju Šabanovića. Također, ni dubrovačko Općinsko državno odvjetništvo nije

odgovorilo na naš upit.

Nadalje nas je interesiralo zašto se vozila koja su oduzeta prije 16 godina, ako već nisu vraćena Šabanoviću kao zadnjem poštenom posjedniku, nisu prodala na javnoj dražbi.

Naime nije samo policijska postaja u Platu lokacija gdje propadaju oduzeta vozila, nego se slično mjesto nalazi i na Graničnom prijelazu Debeli brijeg. Stoga smo se obratili Ministarstvu prostornog ure-

đenja, graditeljstva i državne imovine te smo ih pitali kako je moguće da oduzeta vozila na navedenim lokacijama propadaju umjesto da se prodaju na javnim dražbama ako se već nisu vratila nespornom vlasniku vozila ili zadnjem poštenom posjedniku.

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NA JAVNIM DRAŽBAMA U PROŠLOJ GODINI PRODANO 38 VOZILA -Kada privremeno oduzeta imovina pravomoćnom sudskom presudom u kaznenom postupku bude trajno oduzeta kao imovinska korist ostvarena kaznenim djelom, ta imovina postaje vlasništvo Republike Hrvatske

i njome upravlja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Obzirom se, kako proizlazi iz vašeg upita, radi o trajno oduzetim vozilima koja su temeljem pravomoćnih sudskih presuda oduzeta kao predmeti odnosno sredstva počinjenja kaznenog djela o konačnoj sudbini predmetnih vozila treba odlučiti nadležni sud sukladno

odredbi članka 181. stavak 7.

Zakona o kaznenom postupku odnosno sud mora odlučiti hoće li će se predmetna vozila prodati prema pravilima ovršnog postupka ili će se predati kriminalističkom muzeju odnosno drugoj ustanovi ili će se uništiti – kazali su nam iz resornog Ministarstva, te dodali: -Ukoliko je pravomoćnom sudskom odlukom odluče-

no da se vozila koja su pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta kao predmeti/ sredstva počinjenja kaznenog djela daju na raspolaganje Ministarstvu, Ministarstvo će predmetna vozila preuzeti te prodati putem javnog natječaja. Spomenimo ovdje i kako je Ministarstvo u 2020. godini prodalo 38 trajno oduzetih vozila za 251.553,86 kuna odnosno dalo na uporabu drugim državnim tijelima 5 trajno oduzetih vozila ukupne vrijednosti oko 253.761,19 kuna – zaključuju iz Ministarstva državne imovine.

No, to ovdje nije bio slučaj. Vozila koja su oduzeta Šabanoviću propala su, a on je izgubio veliki novac koji je mogao u međuvremenu zaraditi s njima u rent a caru. Iako je vozila uredno platio, čak prošao registraciju i tehnički, ne samo da nije mogao raspolagati s njima, nego ga terete i za utaju poreza. Klasična hrvatska pravosudna priča – osuđeni kriminalci slobodno šeću Bosnom i Hercegovinom, a hrvatsko pravosuđe stiska ljude koji uopće ne razumiju što su krivo napravili.

17

18

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

LOKALNI IZBORI 2021.

VEĆINA kandidata predala liste i potpise već do srijede SVI SU zadovoljni podrškom građana

V

ećina kandidata koji će se natjecati na predstojećim lokalnim izborima predala je prikupljene potpise za kandidature do srijede. Članovi koalicije HDZ, HSLS, HSU, HSS i Hrvatski suverenisti predali su kandidature za župana Dubrovačko-neretvanske županije, kao i kandidacijsku listu za izbor članova Županijske skupštine. Nositelj liste i aktualni župan koji ide po još jedan mandat Nikola Dobroslavić poručio je kako očekuje natpolovičnu većinu u Županijskoj skupštini.

Kandidature su predali i članovi DUSTRA-e koji se natječu na gradskoj i županijskoj razini, ali i za Općinsko vijeće Župa dubrovačka. Kandidat za gradonačelnika Željko Raguž

kazao je kako im je cilj u narednim danima građanima približiti svoj program, a zadovoljstvo prikupljenim potpisima izrazio je i kandidat za župana Karlo Gjurašić.

Kandidat za gradonačelnika Pero Vićan i kandidatkinja za županicu Terezina Orlić iz DDS-a predali su svoje kandidature kao i kandidacijske liste za Gradsko vijeće i Županijsku skupštinu, a Vićan je kazao kako očekuje pobjedu te vjeruje da će u drugom krugu njegov protivnik biti aktualni gradonačelnik Mato Franković.

Potpise su predali i ‘Srđevci’ čiji je kandidat za gradonačelnika Đuro Capor, a za župana Marko Giljača. Capor je rekao kako potpise predaju na dan kad su prije osam godina organizirali prvi referendum.

MOST- Kandidat za gradonačelnika je Kristić, a za župana Petrov Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’

‘SRĐEVCI’ - Kandidaturu za gradonačelnika predao Capor, a Giljača je njihov prvi kandidat za župana Gradonačelnički kandidat Andro Vlahušić predao je potpise ispred koalicijske liste HNS-HSLS-Reformisti koju obično nazivaju platformom Dubrovnik-naš Grad. Potpise su predali i kandidati Mosta – Božo Petrov za župana i Maro Kristić za gradonačelnika.

Po još jedan mandat ide i na-

čelnik Općine Konavle Božo Lasić (HDZ) koji je predao preko 600 potpisa, natječe se i Nikša Trojanović kao nezavisni kandidat, uz potporu konavoskog HSS-a, a za čelno mjesto Općine Župa dubrovačka natječe se Antun Bašić (ŽUPKA) koji je također predao potpise. Kandidacijske liste pre-

DUBROVNIK-NAŠ GRAD Svoju kandidaturu za gradonačelnika predao je i Vlahušić Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

Karićar Roko zamolio je Peza da mu istovari karić

DUSTRA - Raguž i Šepak za Grad, Gjurašić i Franić za Županiju dao je i županijski Domovinski pokret, nakon što je njihov kandidat Ivica Matić odustao od kandidature za župana.

Poznati dubrovački karićar Ivi-

ca Roko predao je potpise podrške građana za Gradsko vijeće za svoju nezavisnu listu, tvrdeći kako je prikupio više glasova nego što je potreb-

Niksa Trojanovic, nezavisni uz potporu HSS-a za načelnika Općine Konavle

HDZ- Dobroslavić i Cebalo idu po još jedan mandat

DDS - Orlić ide za županicu, Vićan poželio Frankovića u drugom krugu za gradonačelnika Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’ no. Nije propustio istaknuti da je došao u radnoj odjeći te je pozvao HDZ-ovog Blaža Peza da mu pomogne istovarati karić. Svima je još jednom po-

ručio kako ‘Roko nije na prodaju’.

Svi su timovi uglavnom poslali poruke kako su zadovoljni podrškom građana.

Lasić (HDZ Konavle) je predao više od 600 potpisa Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’

19

Četiri godine mandata

Poštovani sugrađani, drage gospođe i gospari, prije četiri godine preuzeli smo odgovornost za upravljanje Gradom i obvezali se časno i predano mu služiti. Danas Vam predstavljamo najvažnije ostvarene kapitalne investicije, projekte, aktivnosti i mjere usmjerene prema građanima koje je ova gradska uprava realizirala u proteklom mandatu snažno se pritom oslanjajući na bespovratna sredstva iz fondova Europske unije.

Brojnim ulaganjima u obrazovanje, vrtiće i škole, u cestogradnju, sportsku infrastrukturu, vodoopskrbu i odvodnju, komunalno uređenje približavamo se našem osnovnom cilju – Gradu po mjeri građana, uravnoteženoj kvaliteti života i ravnomjernom razvoju svakog kutka našeg Grada.

S poštovanjem Gradonačelnik Mato Franković

IZVJEŠĆE O RADU ČETIRI GODINE MANDATA Gradonačelnik Mato Franković Zamjenice Orlanda Tokić Jelka Tepšić

Grad Dubrovnik

Četiri godine mandata

Novih 11 autobusa nanciranih EU i nacionalnim sredstvima vrijedni 22 milijuna kuna „Grad za djecu“ - Dubrovačkim vrtićima 14 milijuna kuna za unapređenje rada i programa te novu opremu

24

PROMO

Kapitalni projekti

1.2. KAPITALNE INVESTICIJE

U SPORTSKU INFRASTRUKTURU Usvojena Strategija razvoja sporta i sportske infrastrukture do 2028. godine - pokrenuta prva ulaganja U Gospinom polju novi nogometni teren s umjetnom travom s kontejnerskim sklopom (svlačionice, sanitarni čvorovi, pomoćne prostorije), izvedene dvije od planirane tri faze Adaptirana judo dvorana u Mokošici

25 7

Četiri godine mandata

Novi hangar u lučici Orsan jedriličari dobili nove prostore (investicija koju s 45 % sredstava sunancira Grad) Bivši hotel Stadion s prvim muzejom vaterpola u svijetu, rekonstrukcija u tijeku Dvorana za borilačke sportove Gospino polje - radovi u tijeku, investicija 2,5 milijuna kuna, prostori za moto klub Libertas Dubrovnik i uredi za druge sportske klubove

26

PROMO

Kapitalni projekti

Boćarska dvorana Komolac izrađen glavni projekt

Tenis Lapad

Projekt tenis dvorane u Lapadu ishođena građevinska dozvola Sportska dvorana Orašac - ishođena građevinska dozvola Gospino polje 2025. - predstavljen projekt multifunkcionalne sportske, koncertne i kongresne dvorane Projekt sportske dvorane u Orašcu

Projekt nove dvorane u Gospinom polju

27 7

2

Četiri godine mandata

UPRAVLJANJE I IMOVINA

Izmjene i dopune GUP-a u službi zaštite i očuvanja prostora - propisani stroži uvjeti gradnje, suradnja s Društvom arhitekata na izradi Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ donosi konkretne smjernice i mjere zaštite Izrađena konzervatorska podloga za proširenu buffer zonu - prva takva u Hrvatskoj

Pobrežje - buduće mjesto stanovanja mladih - kupljeno zemljište površine 75906 m2 Dubrovačka stanogradnja za mlade obitelji u Solitudu - 50 stanova u tri zgrade, u tijeku ishođenje građevinske dozvole Provedena revizija gradskih stanova, raspisan novi natječaj i objavljeni budući korisnici stanova, prve obitelji uselile u stanove nakon što su ih napustili bespravni korisnici

Predstavljanje izmjena i dopuna GUP-a koji štiti prostor

Stanovi Solitudo u postupku izdavanja građevinske dozvole

28 4

Usvojen Plan upravljanja

PROMO

Upravljanje i imovina

Grad Dubrovnik preuzeo vlasništvo nad Vilom Čingrijom i ljetnikovcem Kaboga Regionalni centar kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo u Čingriji nancirat će se EU i nacionalnim sredstvima s čak 101 milijun kuna Potpisan novi aneks ugovora za zidine - veći prihodi Gradu Riješen dugogodišnji problem žičare započela naplata koncesije i podmiren dug od 20 milijuna kuna s kamatama

Vlada RH darovala Dubrovniku sljedeće nekretnine: zemljište površine 2576 m2 u Komolcu u svrhu izgradnje dječjeg vrtića zemljište površine 1705 m2 u Suđurđu za uređenje parka sa sportskim i dječjim igralištem zemljište u Zatonu za sportskorekreacijski park površine 872 m2 zgradu društvenog doma i DVD-a Orašac ukupne površine 1493 m2 zemljište površine 631 m2 u Zatonu na lokaciji Punta gaja na kojem se nalazi Vatrogasni dom

Ugovorima između Grada, Županije i Turističko-ugostiteljske škole Dubrovnik regulirana budućnost Vile Čingrije kao Regionalnog centra kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo

29

Četiri godine mandata

Tvrđava Imperijal vraćena Gradu nakon više od 10 godina, idući korak je projekt rekonstrukcije Zaštićeni interesi Grada kupljen paket dionica UTD Raguse koji osigurava 53 posto vlasničkog udjela

Druga sjednica Vlade održana u Dubrovniku nakon samostalnosti Republike Hrvatske - vrijednost podržanih projekata koji se odnose za područje Dubrovnika prelazi milijardu kuna

Potpisan aneks Aneks II. Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Luke Dubrovnik d.d. kojim se Grad obvezuje izvršiti nancijsko ulaganje od dva milijuna kuna za realizaciju izgradnje Trajektnog terminala na Batahovini Terminal u Gružu vraćen Gradu Povratak Trgovačkog suda i sjedišta Porezne uprave u Dubrovnik

Foto: Muzej Domovinskog rata

30 4

Sjednica Vlade RH u Kneževom dvoru

PROMO

Upravljanje i imovina

Reorganizirana Gradska uprava te završena prva faza njezine modernizacije i digitalizacije Provodi se proces informatizacije Gradske uprave Predstavljena nova web stranica Grada Dubrovnika Grad Dubrovnik najbolji je hrvatski Smart City grad

Predstavljeni novi projekt 3D inteligentnog upravljanja prostora, on-line preglednik građevinskih dozvola i preglednik evidencije komunalne infrastrukture Gradu kontinuirano najviša ocjena za transparentnost proračuna Povećana učinkovitost sustava javne nabave, minimalni broj izjavljenih žalbi

31

Četiri godine mandata

Novi model upravljanja gradskom imovinom „5x5x5“ - produljenje zakupa gradskih prostora i najma javnih površina na pet godina uz pet godina moratorija na izmjene u javnoj površini i broj stolova Grad zaštitio spomeničku baštinu uklonjeni svi nelegalno postavljeni bankomati iz povijesne jezgre, njih 24 Nastavlja se projekt participativnog budžetiranja, transparentno upravljanje temeljeno na potrebama građana Asezmička sanacija zgrada u povijesnoj jezgri

Saniran dotrajali krov na Luži Sanacija otvora na upravnim zgradama Grada Dubrovnika u povijesnoj jezgri Zavod za obnovu poboljšava stabilnost zgrada u povijesnoj jezgri (program aseizmičke sanacije) Javni poziv za sunanciranje energetske učinkovitosti postojećih višestambenih zgrada - isplaćeno 930.212,50 kuna, u gradskom proračunu osigurano 331.250,00 kuna Grad Dubrovnik započeo s postupkom uklanjanja baznih antena Participativno budžetiranje

32 4

Grad zaštitio spomeničku baštinu

3

PROMO

Održivi Turizam

ODRŽIVI TURIZAM

Usvojena Strategija razvoja turizma do 2025. - odgovorno i održivo upravljane Studija održivosti razvoja turizma i prihvatnog kapaciteta - izrađena uz sunanciranje Ministarstva turizma (do 90% prihvatljivih troškova)

Projekt „Poštujmo Grad (RTC)“ u primjeni, počinje pozicioniranje Dubrovnika kao predvodnika održivog i odgovornog turizma, predstavnici Grada na vodećim svjetskim skupovima, nakon niza godina Dubrovnik izbjegao liste nepoželjnih destinacija

Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC) provelo Ocjenu odredišta za Dubrovnik, prepoznat zaokret prema održivosti

RTC izabran za primjer dobre prakse na 15. kongresu Organizacije gradova svjetske kulturne baštine (OWHC) u Krakowu U cilju podizanja svijesti o nužnosti očuvanja i pažljivog postupanja prema kulturnoj baštini izrađena pravila ponašanja za područje stare gradske jezgre

33

Četiri godine mandata

Komunikacijski plan s ciljem senzibiliziranja šire javnosti putem društvenih mreža usmjeren građanima i posjetiteljima, ključne poruke projekta sumirane i u promotivnom animiranom lmu – univerzalno razumljiv svim kulturama i generacijama S CLIA-om, vodećom svjetskom organizacijom koja okuplja sve cruise kompanije, dogovoren bolji raspored dolazaka i odlazaka kruzera za sezone 2018. i 2019. s punom primjenom novih pravila ticanja u 2020.

CLIA i Grad Dubrovnik potpisali partnerski sporazum o suradnju u inovativnoj brizi o odredištu

Nabavljeni prvi niskopodni zglobni autobusi - stvoreni preduvjeti za preuzimanje prijevoza putnika s kruzera (Grad i Libertas) Uvedena koordinacija svih nadležnih službi, komunalnog i prometnog redarstva za vrijeme velikog broja turista u gradu Upravljanje gužvama - pokrenuta web aplikacija za predviđanje broja posjetitelja u povijesnoj jezgri Nova Smart City usluga - online vaučeri za zaustavljanje u zoni posebnog režima Uveden Car Sharing sustav - prvi u Hrvatskoj sa 100% električnim vozilima

Ocjena održivosti destinacije „Poštujmo Grad“ izabran za primjer dobre prakse

100 % električni car sharing

34 4

PROMO

Održivi Turizam

Ponovno uspostavljena direktna veza između Hrvatske i SAD-a Uveden red u upravljanje javnim površinama i smanjen broj stolova i ostalih sadržaja na javnim površinama Nova Odluka o reklamiranju na području Grada Uvedena mjera oslobađanja od zakupnine javnih površina za rad ugostiteljskih objekata zimi Usvojen novi Zakon o turističkoj pristojbi s prijedlogom Grada Dubrovnika o uvođenju turističke pristojbe putnicima s brodova na kružnim putovanjima od 2021. godine

Izrađen i donesen Pravilnik o lmskim snimanjima - samo u 2020. u Dubrovniku četiri velike TV i lmske produkcije Korona kriza shvaćena kao prilika usmjeravanje novim segmentima turističkog tržišta Grad i Gradonačelnik pokreću brojne uspješne inicijative za normalizaciju turističkog tržišta u uvjetima pandemije Grad aktivan i ustrajan u zaštiti dubrovačkih turističkih vodiča

35

4

Četiri godine mandata

PROMET I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Rekonstrukcija tri kilometra duge državne ceste na dionici Zaton Mali Štikovica (Hrvatske ceste) Rekonstrukcija ceste i izgradnja skretača u Velikom Zatonu, zahvat dužine 270 metara u suradnji s Hrvatskim cestama Parking Gradac - uređenje i ozelenjivanje platoa Parking Gradac

Donesena nova odluka o parkingu građani na prvom mjestu Pokrenut jedinstveni sustav dubrovačkog Smart Parkinga s najmodernijom tehnologijom, pokriveno preko 2000 parkirališnih mjesta pod upravljanjem Grada Pokrenut video sustav nadzora prometa s operativnim centrom, preko 120 kamera na 50 najfrekventnijih mjesta u gradu Stanje u prometu uživo na web stranici Grada Dubrovnika

36

PROMO

Promet i komunalna infrastruktura

Vizija Grada - predstavljen razvojni program Dubrovnik 2030 Park 'n' Ride parkiralište za 624 vozila na Pobrežju - izrađen glavni projekt

Dvosmjerna spojna cesta Tamarić rješava dugogodišnji prometni problem Nove Mokošice - ishođena pravomoćna građevinska dozvola Nova cesta za naselje Nuncijata izrađena projektna dokumentacija za ishođenje lokacijske dozvole

Javna garaža iza OTP banke s 400 mjesta - izrađen glavni projekt Javna garaža Mokošica s 206 parkirališnih mjesta - izrađeno idejno rješenje Cesta Osojnik - Ljubač (4,5 kilometara) - idejni projekt, ishođenje lokacijske dozvole Cesta Mrčevo - Riđica - idejni projekt, ishođenje lokacijske dozvole

Garaža iza OTP-a

Nova jednosmjerna prometnica Kineski zid - izrađeno idejno rješenje i geodetski snimak Nabavlja se oprema za uspostavljanje zone zagušenja prometa oko povijesne jezgre

Garaža Mokošica

Nova vizija urbanog centra Dubrovnika

37

36

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

HDZ PREDSTAVIO KANDIDATE

PLENKOVIĆ: Ovakvog dijalog između Vlade i lokalne zajed PREDSJEDNIK STRANKE došao je u Dubrovnik dati podršku kandidatima HDZ-a za župana, gradonačelnike i načelnike općina AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

H

rvatska demokratska zajednica predstavila je u utorak u hotelu Hilton Imperial svoje kandidate za župana i zamjenika, gradonačelnike i načelnike na predstojećim lokalnim izborima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Predstavljanju je nazočio i predsjednik HDZ-a, premijerAndrej Plenković koji je dao podršku kandidatima.

- Ponovno se kandidira naš član, ugledni župan Nikola Dobroslavić kojemu dajem veliku potporu kao i Matu Frankoviću koji je sjajno odradio mandat te se nadam kako će ponovno pobijediti u gradu. Također nadam se da će i ostali ostvariti jako dobre rezultate – kazao je Plenković koji je komentirao kritike oporbe prema Županovim godinama.

DZ-OV PROGRAM ZA LOKALNE IZBORE‚ SAD JE BITNO’ -Mislim da je Dobroslavić u najboljim godinama, u izvrsnoj formi, sjajan političar i čovjek kojega znam dugi niz godina. On je kalibar ministara

vanjskih poslova i siguran sam da će dobiti povjerenje naših sugrađana – poručio je Plenković. Dodao je kako želi da “Dobroslavić dobije uvjerljivo u županiji” i da “ostane župan kada se bude otvarao Pelješki most”. Naglasio je kako su mu rekli kako ovakvog dijaloga i suradnje na projektima između jedinica lokalne samouprave Dubrovačko – neretvanske županije i Vlade nikada ranije nije bilo ovako kao od 2016. do danas.

Predstavio je HDZ-ov izborni program ‚Sad je bitno’.

-On se temelji na nastavku naše kampanje ‘Sigurna Hrvatska’, kada smo dobili najveće povjerenje u Saboru, čak 63 mandata. Taj rezultat nas obvezuje da nastavimo politiku koja je osigurala gospodarski rast prije korona krize te ostvarenje proračunskog viška. Vodimo se temeljnim načelima: dijaloga između

jedinica lokalne samouprave i vlade, funkcionalne i fiskalne decentralizacija te načela projektne suradnje. Na tragu ovih utemeljenih načela napravili smo program koji ste prilagodili kako smatrate da je sada bitno dati doprinos županiji, gradovima i općinama – istaknuo je premijer.

HDZ-ovi kandidati u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za općinske načelnike/načelnice su: Franciska Jurišić Bačić za Općinu Blato, Nikola Knežić za Dubrovačko primorje, Vlatko Mratović za Janjinu, Božo Lasić za Konavle, Nikola Krstičević za Kulu Norinsku, za Lastovo kandidatkinja je Anita Jančić Lešić, za Lumbardu Igor Kršinić, Đivo Market za Mljet, Borislav Dominiković za Pojezerje, Silvio Nardelli kandidat je za Općinu Župa dubrovačka, Tomislav Ančić za Orebić, Smiljan Mustapić za Slivno, Petra Tomašić

za Smokvicu, u Stonu je kandidat VedranAntunica, Jakša Franković kandidat je u Trpnju, Maja Zlokić za Vela Luku, Maja Vrnoga za Zažablje.

U ime svih kandidata za općine obratio se Božo Lasić.

- Iznimna mi je čast što se imam obratiti u ime svih kolega i kolegica. Većinu ovdje nazočnih osobno poznajem i znam da su to pošteni i vrijedni ljudi. Nije lako preuzeti dogovornost u ovim teškim vremenima te u neizvjesnosti kakva nas sezona očekuje.

Zahvaljujući tome što smo kandidati HDZ-a ne sumnjam kako ćemo sve probleme uspješno nadvladati. Hvala Vladi na pomoći koju su pružili gospodarstvenicima kako bi održali nivo usluga. Sve to je garancija kako ćemo u narednom mandatnom razdoblju ostvariti uspjeh jer kako kaže naš slogan ‚sad je bitno’ - poručio je Lasić, dodavši i slogan za izbore u Konavli-

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

ga i suradnje na projektima dnice nikada ranije nije bilo ma – I dalje u dobrim rukama.

Dobroslavić: Danas smo među najuspješnijima, a bili smo razoreni Nikola Dobroslavić, uz kandidata za zamjenika Joška Cebala, ponovno će se natjecati za još jedan mandat na čelu županije. On će biti i nositelj županijske liste koalicije HDZ-a, HSLS-a, HSU-a, HSS-a i Hrvatskih suverenista.

- Pred nama su izbori i tražimo potporu sugrađana za vođenje županije. Idemo uz potporu nekoliko stranaka, sigurni smo da će ta sinergija osigurati rast. Uvjeren sam u pobjedu jer nismo iznevjerili povjerenje naših sugrađana i imamo izvrsne kandidate. Imamo odličan program koji ćemo predstaviti. Dosadašnji mandat i one prethodne obavljali smo odgovorno, nismo politizirali, slušali smo

građane, čuvali smo vrednote... Danas je DNŽ među tri najuspješnije, a bili smo razoreni i spaljeni. Rekorderi smo po korištenju EU fondova. Osigurali smo regionalni status županije i regionalno središte gradu. Pelješki most je jako važan projekt i za njega smo se borili i evo ostvarili pa će Hrvatska biti spojena u jednu cjelinu - kazao je Dobroslavić te dodao kako idu pripreme za izgradnju brzih cesta. Najavio je obnovu zgrade OB Dubrovnik, obranu Doline Neretve od zaslanjenja, gradnju cesta...

- Želimo povezanu županiju, da napreduje gospodarstvo, svi će biti zaposleni i čuvat ćemo tradicionalne vrednote. Uvjeren sam da ćemo pobijediti i mislim da će biti pozitivnih iznenađenja. Očekujem pobjedu i da nastavimo mirno i stabilno voditi ovu

županiju - istaknuo je Nikola Dobroslavić. ‚GRADSKI PRORAČUN JE TRANSPARENTAN’ Kandidati za gradonačelnike su Mato Franković za Dubrovnik, Andrija Fabris za Korčulu, Dalibor Milan za Metković, Ivo Mihaljević za Opuzen, a u Pločama je Krešimir Šunjić.

Kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Mato Franković prilikom predstavljanja svoje kandidature govorio je o proteklom mandatu, krizi, kreditnom zaduženju te proračunu.

-Osigurali smo otpornost i visoku transparentnost gradskog proračuna.

Danas gradska društva i tvrtke puno bolje stoje nego prije krize što govori o tome kako se upravlja javnim sredstvima. Neki nas prozivaju zbog kredit-

...

nog zaduženja, a ja kažem kako nije sramota zadužiti se nego je sramota ne imati za vratiti i ne imati plan. Istina je da smo se zadužili za 350 milijuna kuna u četiri mandata za jasne projekte. Grad Dubrovnik je najuspješniji po rastu proračuna. Primjerice on je 2019. godine bio 789 milijuna kuna, a preuzeli smo ga kad je bio 400 milijuna kuna. To znači da je ostvaren dupli proračun. Građani su nam uvijek bili na prvom mjestu i tako će biti i u četiri iduće godine. Kvaliteta, suživot s turizmom i financijski oporavak su ključne poruke kojima želimo ponovno dobiti povjerenje građana. Hvala svima koji su nam dali povjerenje i vjerujem da smo poštenjem pokazali kako se časno služi svome gradu - poručio je gradonačelnik Mato Franković koji ide po još jedan mandat.

‚ZASLUŽNA ZA MILIJARDU KUNA EU SREDSTAVA’ HDZ-ovu listu za Grad Dubrovnik nosit će Zrinka Raguž Gradonačelnik Mato Franković objavio je kako će HDZ-ovu listu za Gradsko vijeće nositi Zrinka Raguž, potpredsjednica GO HDZ, inače pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju. „Zrinka Raguž kao dio tima, svojim radom za Grad pokazala je

da zna! Ugovorenih bespovratnih milijardu kuna u 4 godine mandata ugovoreno je upravo zahvaljujući Zrinki Raguž. I upravo iz tog razloga smatram kako upravo ona treba nositi listu HDZ-a i koalicijskih partnera na ovim izborima. Mlada, mudra, dokazano vrijedna - sve to krasi našu Zrinku i upravo zbog toga, uvjeren sam u veliki uspjeh ove liste na nadolazećim

izborima. Pitali su me neki prijatelji zašto ja nisam na listi. U ovu izbornu utrku krećem s pozicije gradonačelnika Grada Dubrovnika i za tu poziciju ponovno tražim povjerenje građana, stoga je jasno kako ne mogu istovremeno biti gradonačelnik i gradski vijećnik. Ne kalkuliram, vjerujem u pobjedu!”, napisao je na Facebooku gradonačelnik Mato Franković.

37

38

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

ŽUPKA

‘SADAŠNJI NAČELNIK čak se i ne kor računalom! Mi imamo planove za tur motivaciju i modernizaciju općinske BLAŽENKO SVAGUŠA I MARIO GRBIĆ predstavili su program za Župu dubrovačku AIDA ČAKIĆ ŽUPKA

A

ntun Bašić, predsjednik stranke ŽUPKA, na lokalnim izborima pokušat će pobijediti dugogodišnjeg načelnika Silvija Nardellija. Bašić se u stranci okružio većinom mladim ljudima koji su još kao oporba promišljali upravljanje Općinom na drugačiji način. ‘Možemo bolje’ izborni je slogan Župske stranke ŽUPKA u kojemu su kao okosnici programa predstavili rješenja za probleme koje ima Općine. Za Dubrovački dnevnik govorili su Blaženko Svaguša i Mario Grbić, obojica s višegodišnjim iskustvom u turizmu, ali i lokalnoj politici.

U kakvom je stanju prema vašem mišljenju trenutna općinska uprava?

Blaženko Svaguša: Općinska uprava trenutno djeluje kroz Jedinstveni upravni odjel podijeljen na odsjeke u kojima je raspoređeno 20 zaposlenih. Glavna karakteristika takvog ustroja je centralizirana uprava u kojoj pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela ima dominantnu ulogu i zajedno s načelnikom autokratski upravlja svim procesima koji se odvijaju unutar Općine. Ve-

lika većina zaposlenih nema autonomiju u svom radu i nije dovoljno motivirana. Za posljedicu imamo tromu općinsku upravu koja već dugi niz godina ne daje željene rezultate. Uzmete li u obzir da sam načelnik nema računalo i ne koristi se njime, jasno je da se za komunikaciju unutar rada općinske uprave ne koriste moderne tehnologije i nisu u skladu s današnjim standardima rada.

Koje je poteze potrebno povući s ciljem efikasnije i bolje uprave?

Blaženko Svaguša: U općinskoj upravi imamo dosta pojedinaca čiji potencijal nije adekvatno iskorišten, pa je u tom smjeru potrebno provesti novu sistematizaciju radnih mjesta i reorganizaciju tijela općinske uprave kako bi se stvorio učinkovit i motiviran sustav koji će svoje radne zadatke obavljati bitno efikasnije. Potrebna je i dodatna motivacija zaposlenih, a to ćemo postići kroz razvoj sustava nagrađivan-

ja zaposlenih za uspješno odrađene radne zadatke. U naredne četiri godine, za realizaciju kapitalnih projekata, presudna će biti vještina dobivanja sredstava iz vanjskih izvora financiranja poput EU fondova, zato ćemo formirati jedno tijelo koje će se baviti isključivo tom problematikom. Uz navedeno planiramo provesti proces digitalne transformacije uprave koji će za rezultat imati kvalitetniji i transparentniji servis građanima.

Brojne male općine u Hrvatskoj su otkrile blago EU fondova. Koliko Općina Župa dubrovačka po tom pitanju zaostaje?

Blaženko Svaguša: Kao što smo, na žalost, zadnji donijeli Plan gospodarenja otpadom, tako smo i posljednji u pripremanju i apliciranju za dobivanje bespovratnih sredstava iz fondova EU za brojne projekte. Zaostatak je veliki i šteta se broji u izgubljenom vremenu i propuštenim prilikama. Do sad smo već mogli riješiti pitan-

je gospodarenja otpadom i urediti reciklažno dvorište, kanalizaciju, dječji vrtić, uređenje šetnica i brojna druga pitanja upravo kroz fondove EU. Druge, nama slične lokalne samouprave, su dobar primjer kako se kvalitetno mogu koristiti blagodati članstva u EU, a njihov model ćemo primijeniti u budućem radu naše općinske uprave. Često ste kritizirali u Općinskom vijeću brojne nadzorne odbore. Što je problem s tim?

Blaženko Svaguša: Ukratko sve!

U nadzornim odborima redovito sjede nekvalificirane osobe, a njihov rad stanovnici Župe dubrovačke plaćaju i do 16.300,00 kn po satu rada, kao što je to slučaj u nadzornom odboru komunalnog društva Župa dubrovačka d.o.o.. Uz to imali smo situaciju gdje je Općinsko vijeće razriješilo dužnosti jednoga člana nadzornog odbora, a on je i dalje nastavio sjediti u tom nadzornom odboru i za to uredno primao naknadu, što se ni u kojem slučaju nije smjelo dogoditi. Sam načelnik Nardelli je jedno vrijeme bio član nadzornog odbora dok je obnašao dužnost načelnika, što je u suprotnosti sa zakonima RH. U kojoj mjeri je pandemija koronavirusa pogodila vašu Općinu? Je li na vrijeme stigla pomoć poduzetnicima koji su ekonomski najpo-

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

risti rizam, e uprave’ gođeniji?

Mario Grbić: Dolaskom pandemije aktualna vlast je prvenstveno osigurala svoju sigurnu i ugodnu poziciju, a tek je onda krenula u manje kozmetičke poteze kako bi pomogla manjem dijelu pogođenih poduzetnika. Naši su vijećnici inzistirali na proračunskim uštedama prvenstveno kroz smanjenje financiranja političkih stranaka i općinskih vijećnika, nadzornih odbora i upravnih vijeća kako bi se taj novac moga usmjeriti prema pogođenim poduzetnicima. Također smo predlagali i smanjenje prireza porezu na dohodak kao mjeru pomoći svakom zaposlenom stanovniku općine, međutim naši prijedlozi nisu podržani. Pred nama je još jedna neizvjesna sezona i golemi izazov kako dodatno pomoći župskom gospodarstvu da se što prije oporavi od ove krize.

Može li se Župa preorijentirati i učiniti zaokret u turizmu?

Mario Grbić: Nalazimo se u vremenu globalne krize kad svi rade prilagodbe i poboljšanja, a pogotovo je to potrebno Župi koja je ostala na baz-

Mario Grbić i Blaženko Svaguša (ŽUPKA)

noj „sunce i more” ponudi. Ne nudimo turistima gotovo ništa osim prirodnih ljepota i blizine Dubrovnika. Za kvalitetan zaokret potrebno je kombinirati povijest, tradiciju, kulturu, sport i malo poduzetništvo da bismo stvorili ponudu dostojnu destinacije kakva želimo biti. Poseban naglasak mora biti na kulturi, jer je ona u potpunosti zanemarena i na sportu jer Župu vidimo kao idealan poligon za razvoj sportske infrastrukture koja će biti dodatni motiv za dolazak turista, posebno van glavne turističke sezone.

Koji su vidovi turizma bili zapostavljeni, a vi imate viziju istaknuti ih?

Mario Grbić: Ono što je hitno potrebno uči-

niti, ne samo radi turista nego i radi domaćeg stanovništva, je urediti naše brojne arheološke lokacije. Potrebno je restaurirati barem jednu tradicionalnu mlinicu, otvoriti prvi župski muzej i u njemu izložiti što više materijala - od tradicionalne nošnje ovog kraja do alata, oruđa, oružja i instrumenata. Prikazati bogatu tradiciju maškaravanja u Župi, možda i kroz poseban muzej maškara iz cijele Hrvatske, za što odavno postoji projekt Župskog Karnevala. Nemojmo zaboraviti da se u Župi proizvodi vrhunski nagrađivani med, tradicionalni likeri, slastice, izvrsno maslinovo ulje... Nemamo još uvijek ni svoju liniju suvenira. Lokalni ugostitelji bi trebali što više koristiti namirnice naših OPG-ova. Kulturno - zabavni sadržaji moraju biti bogatiji i učestaliji, a ne samo orijentirani na glavnu sezonu. Naša blaga klima idealna je za pripreme brojnih sportaša sa sjevera Europe, a razvojem sportske infrastrukture privukli bismo novu

vrstu posjetitelja koje trenutačno nemamo.

Prati li infrastruktura potrebe u turizmu?

Mario Grbić: Ovo pitanje možete naći i u prostornom planu dubrovačke općine iz 1985. godine.

Nažalost infrastruktura ne prati ni potrebe stanovništva, a pogotovo turizma. Trenutno imamo jako siromašnu dodatnu ponudu, a razvoj je orijentiran isključivo na povećanje broja smještajnih kapaciteta. Bez ovog osnovnog preduvjeta ne možemo očekivati napredak. Osim infrastrukture u klasičnom smislu, potrebni su nam sportsko-rekreacijski sadržaji kao što su biciklističke, pješačke i planinarske staze, tereni za razne sportove, a na koncu i šetnica „lungo mare” od Mlina do Plata (u perspektivi do Cavtata i Grada). Često se zaboravlja da osim kvalitetnih prometnica i svega što aglomeracija treba riješiti, u infrastrukturu spada i brzi pristup internetu koji još uvijek čekamo.

39

40

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

POSJETILI SMO SJEVER JADRANA

RADI LI uistinu Istra bolji posao od Dubrovnika u pandemiji?

PRIVATNI IZNAJMLJIVAČI u neformalnim razgovorima kažu da je lani sezone bilo, ali def initivno je to bilo daleko i bitno lošije od onoga na što su naviknuli, sukladno rezervacijama koje su ostvarili. I ove godine povlači se stoga pitanje radi li Istra uistinu bolji posao od samog juga Hrvatske ili su u cijeloj situaciji zapravo imali više sreće i bolje predispozicije za izbjegavanje turističkog kraha

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

O

tkako je krenula pandemija koronavirusa i s njom posljedično povučen veliki upitnik u kontekstu turističke sezone, često se uspoređuju turistički potezi i odluke Istre s onima dubrovačkim. I dok je prošle godine Dubrovnik ostvario svega 20-ak posto turističkih brojki u odnosu na rekordne brojke iz 2019. godine, iz Središnje Istre su se tada pohvalili kako je njihov turistički pad za kolovoz iznosio svega šest posto.

Istarski privatni iznajmljivači su zadovoljni zbog toga, no tvrde da su njihova osobna iskustva ipak bitno drugačija u odnosu na službe-

ne podatke. U neformalnim razgovorima su tako kazali kako je 2020. godine bilo ‘nešto ili ništa’ turista. Hoće

reći, sezone je bilo, ali definitivno je to bilo daleko i bitno lošije od onoga na što su naviknuli, sukladno rezer-

Unutrašnjost poluotoka pruža fascinantnu prirodu i bogatu gastronomiju, najveći je adut Istre u pandemiji

vacijama koje su ostvarili. I ove godine povlači se stoga pitanje radi li Istra uistinu bolji posao od samog juga Hrvatske ili su u cijeloj situaciji zapravo imali više sreće i bolje predispozicije za izbjegavanje turističkog kraha.

ISTARSKI TURISTIČKI PRVAK JE POLUPRAZAN, RESTORANI I SUVENIRNICE UGLAVNOM ZATVORENE Istarski turistički prvak Rovinj danas je poluprazan. Možda se to ne poklapa s predodž-

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

41

...

OSIGURANI PCR TESTOVI GOSTIMA U PRIVATNOM SMJEŠTAJU Od početka pandemije, Istra bilježi uglavnom pozitivnu epidemiološku sliku, a i danas je među europskim regijama s najnižom incidencijom zaraze. Kako bi boravak gostiju bio što jednostavniji i sigurniji, rovinjska je Turistička zajednica osigurala PCR testiranja gostima koji borave u privatnim smještaju pri povratku doma jer im je negativan PCR test potreban kako bi izbjegli karantenu.

bom kakva bi se o njemu stvorila na jugu, no prizori s rovinjskih ulica pomalo podsjećaju na one dubrovačke, kakvi se sada mogu vidjeti.

Ponešto turista je stiglo, no oni su zapravo malobrojni pa ćete na polupraznim ulicama viđati iste ljude koje ste vidjeli prethodnog dana ili lokalce. Zbog svega toga je većina butiga, suvenirnica i različitih gift shopova zatvorena, kao i većina restorana te hotela. Vlasnici restorana, mada svoja vrata uglavnom nisu ni zatvarali zbog povoljne epidemiološ-

Grožnjan - jedna od najvećih atrakcija unutrašnjosti Istre

ke slike kojom se Istra može da se nije dogodila pandemipohvaliti, tek se pripremaju ja koronavirusa, najvjerojatza sezonu pa uređuju svoje nije uživali turisti. prostore. Kako kažu u neformalnim razgovorima, otvo- ‘GORE’ RESTORANI rit će ih onda kad se popra- U UNUTRAŠNJOSTI vi turistička slika Istre jer im Bez obzira na prave maje dotad otvaranje le bisere na samoj neisplativo. U istarskoj obali, Ponešto samom cenmeđu kojije turista u tru Rovima se RoRovinj stiglo, no oni nja radi vinj defisu zapravo malobrojni svega nitivno pa ćete na polupraznim nekoliističe, ulicama viđati iste ljude koje ko reistarste vidjeli prethodnog dana storana ski tuili lokalce. Zbog svega toga je koji su rističvećina butiga, suvenirnica uglavki adut i različitih gift shopova nom potijekom zatvorena, kao i većina luprazni, pandemirestorana te a vlasnici se je koronavihotela uistinu bore za rusa mogla bi svakog pojedinog biti njena unutrašgosta. njost. Radi se o zelenim, uiSlična situacija je i u Poreču stinu fascinantnim prostranu kojem centrom dominiraju stvima koji neodoljivo podlokalci, uživajući na suncu i sjećaju na Toskanu, idealniispijajući kave tamo gdje bi, ma za šetnje u prirodi, bici-

kliranje i ugodnu izolaciju od gužve i urbanih središta, što za vrijeme pandemije Covida-19 može značiti samo prednost.

Na brežuljcima se ističu mala naselja i turistička mjestašca poput Motovuna koji je poznat po svom filmskom festivalu ili Grožnjana, nestvarno lijepog ‘Grada umjetnika’ s 20-ak galerija i umjetničkih ateljea. Turista tamo ima i opća se slika čini zapravo dosta zadovoljavajuća, no kažu lokalci da je ona ipak drugačija od one na koju su navikavali prije pojave Covida-19.

Ipak, stječe se dojam kako se u prvom redu radi o domaćim posjetiteljima pa će se na ulicama u unutrašnjosti Istre kao i u restoranima

Nastavak na sljedećoj stranici

42

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

Poznata rovinjska ulica Grisia u zaštićenoj povijesnoj jezgri danas je prilično prazna

u prvom redu čuti različiti hrvatski dijalekti.

Unutrašnjost Istre poznata je po sjajnim vinarijama i ku-

šaonicama vina te ugostiteljskim objektima koji nude domaća jela i najbolje od istarske gastronomije. Takvi su

objekti zapravo uglavnom popunjeni. Štoviše, mjesta je potrebno rezervirati danima unaprijed.

U ČEMU JE KVAKA? Kako bi se moglo razumjeti u čemu je tajna tog uspjeha, dovoljno je vidjeti registarske oznake vozila koja u Istru pristižu i putuju ‘istarskim ipsilonom’, autocestama A8 i A9 koje povezuju najznačajnija središta Istre zbog kojih je od jedne do druge točke moguće doći u svega pola sata ili sat vremena. Ističu se tu u prvom redu domaće ‘tablice’, one riječke, zagrebačke pa čak i krapinske i zadarske.

Potom, tu su i slovenske ‘tablice’ koje se mogu posebno vidjeti preko vikenda, a nešto je manje onih talijanskih.

U čemu je onda ‘kvaka’? U odličnoj cestovnoj povezanosti. Stanovniku Rijeke, Zagreba ili Zadra ne predstavlja ništa prezahtjevno doći preko vikenda u Istru jer se od svog grada vozi autoputom koji se dalje nastavlja na ‘istarski ipsilon’. Zbog svega toga i sami Istrani tijekom godine imaju naviku putovati, primjerice, iz gradova na obali u unutrašnjost, kako bi uživali u različitim festama, kušnjama te kulturnim i gastronomskim manifestacijama. I zapravo su za vrlo kratko vrijeme s jednog kraja poluotoka na drugom. Osim toga, Istra gravitira zemljama čiji su gosti bolje platežne moći i odlično je povezana sa Slovenijom, dok je Dubrovačko-neretvanska županija geografski blizu Bosni i Hercegovini odnosno Crnoj Gori, gostima niže platežne moći. S njima nije povezana autocestama, kao što je to situacija s Istrom i njenim susjedima. Čini se tako da je zapravo

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

loša povezanost Dubrovnika s ostatkom zemlje uzela svoj danak upravo u vremenu pandemije Covida. Autoput se završava u Pločama, nakon čega slijedi još sat i po’ ili dva sata vožnje do samog grada, a tu je svakako i neumski koridor na kojem se ne čeka previše otkako nema turista, ali se ipak čeka zbog procedura na granici oko PCR testova i ostalih regulativa koje je nametnulo ‘novo normalno’.

Uz to, ono što je za Istru njena unutrašnjost, do koje je od obale moguće doći za sat vremena ili manje, za Dubrovačko-neretvan-

sku su županiju Pelješac ili Konavle, ali i Mljet, Korčula, Lastovo, do kojih se nešto teže stiže.

Ako se u obzir uzme istarski primjer, ne stječe se dojam kako se zapravo nešto posebno mudrije radi, nego je riječ o iznimnoj cestovnoj povezanosti i činjenici kako će u pandemiji koronavirusa gosti radije putovati svojim automobilom i u vlastitom aranžmanu nego bilo kojim drugim prijevoznim sredstvom jer se tako osjećaju najsigurnije i najkomotnije, bez pretjeranih provjera i, primjerice, obveznog nošenja maske.

Dubrovačko-neretvanska ćini posjetitelja prekompližupanija nema autoput ni cirano. I u dugoročnim plabrzu cestu pa se ne može novima imati na umu važni promovirati kao autode- nost cestovne, ali i općestinacija jer to naprosto ni- nito dobre prometne poveje. Nema hidroavione koji bi zanosti s primjerice Pelješje brže i bolje povezali s oto- cem i otocima jer su u pancima i nije povezana s matič- demiji koronavirusa izuzetnom zemljom. Iz te perspek- no tražene destinacije u kotive se zapravo čini kako je jima gosti mogu jesti zdravo jedino što se trenutno mo- i uživati u prirodi i na svježe napraviti jest uložiti u turi- žem zraku, daleko od gužve stičku promociju, pregovara- i urbanih središta. To su, ti s aviokompaninaposljetku, relativno jama i uzdadobre turističke ti se u lebrojke PelješUnutrašnjost tove jer ca, Mljeta Istre poznata je je sve ili Lastova po sjajnim vinarijama ostalani i poi kušaonicama vina te lo vetvrdile. ugostiteljskim objektima koji nude domaća jela i najbolje od istarske gastronomije.

Takvi su objekti zapravo uglavnom popunjeni. Štoviše, mjesta je potrebno rezervirati danima unaprijed

Posjetitelji Motovuna uglavnom su domaći gosti

43

44

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Razgovor Škura bura

MARKO SJEKAVICA PRAVNIK, VODIČ I DUBROVAČKI ČLAN RADNIČKE FRONTE

‚U PREDPANDEMIJSKOM dubrovačkom tur gaženje radničkih prava doživjelo je svoje „RADNIČKI OTPOR je onemogućen sustavnom i planskom degradacijom, klerikalizacijom, šovinizacijom obrazovanja, uplivom krupnog kapitala, neuspjelim suočavanjem s ratnom traumom iz 1990-ih i zakašnjelim devetnaestovjekovnim fabriciranjem kulta nacije” VEDRAN SALVIA

P

raznik rada u nas se komotno može nazvati i praznikom apsurda koji dobro dođe opozitnim društvenim strukturama. Vladajući, ma tko god oni bili kroz napominjanja što su učinili za radnička prava, jugonostalgičari kako bi se prisjećali nekih drugih vremena, a moderna ljevica kako bi odaslala utopije o radničkom društvu.

Pritom, Prvom maju sasječena su krila te se danas ono u kupoprodaji nekoliko vreća graha od strane političkih stranaka, a što se eto naziva tradicijom do te mjere da se zamjera strankama koje kolektivno kusanje graha nisu organizirale, što dođe taman kao završna poruga pojmu radnika u ekonomski, ali i posebice duhovno osiromašenoj zemlji.

Puno je tu tema koje sa sobom nosi Prvi maj, puno teoretskih smjernica o kojima se može razmišljati. A svoja razmišljanja o ovoj temi za Dubrovački dnevnik iznio je pravnik i turistički vodič Marko Sjekavica, inače jedan od rijetkih članova Radničke fronte u Dubrovniku.

Učinili smo zanimljiv prevrat. Nekoć to je bio dan u kojem se protestiralo, zatim uz ideju o 200 bogatih obitelji postao je dan graha i karanfila, a u zadnje se gubi i ta simbolička nota, postao je to izletnički dan.

OVO JE JOŠ TUŽNIJE GLEDANO IZ PERSPEKTIVE NEKOĆ NAPREDNE ZEMLJE - Istina je da više ni prvomajski grah i garofoli nisu preveć u modi, spremni su da postanu dijelom muzealija „crvene povijesti“. Sumnjam da u današnjem našem okruženju imaju značajniju snagu i dublju simboliku.

Sam Prvi maj, Praznik rada, koji bi trebao biti jedan od najvažnijih praznika u državnom sekularnom kalendaru, ustuknuo je pred nekim blagdanima revizionizma, kreacionizma, isključivosti i nacionalističke mitomanije. Sve ovo još je tužnije, gledano iz perspektive nekad napredne zemlje, koja je u svakodnevici živjela radnička prava, radne akcije, radnička odmarališta, radničku stanogradnju, radničko samoupravljanje, radničke proslave, solidarnost, bratstvo i jedinstvo.Asvela se na i dalje radničku zemlju, u kojoj je međutim radničkoj klasi, konzumerističkim manipulacijama, sve većim seljenjem života u simulakrum virtualne stvarnosti i prebacivanjem područja društvene borbe s ulica u varljivu sferu društvenih mreža, otupljena svaka oštrica, brisanjem klasne svijesti - napominje Sjekavica.

- Sveprisutne i sve prodornije reklame (u stilu filma Johna Carpentera „They Live“) za sijaset nepotrebnih proizvoda, kroz koje se suptilno infiltriraju kako estetske, tako i etič-

ke vrijednosti, reality shows, kultura globalnog sajma taštine, fake news, degradacija sustava obrazovanja na svim njegovim razinama, sve je to, skopčano s rastućom deprivilegiranošću radništva, koju možemo pratiti kroz pad njegove platežne moći još od 1970-ih, doprinijelo klasnoj eroziji, u smislu mogućnosti radničke borbe. Nažalost, zbog upravo navedenoga, veliki dio radnica i radnika politički se identificira sa svojim izrabljivačima i već viđenog li apsurda, priklanja se desnim populističkim političkim opcijama, koje mu najviše rade o glavi. Posebice u našim tranzicijskim okolnostima, gdje prelazak s konja na magarca još nije do kraja proveden, gdje unatoč stihu o nezastarijevanju privatizacijskog kriminala, taj kriminal se do današnjega dana uspješno nastavlja, dakako u orkestraciji i operacionalizaciji od strane svih razina aktualne političke vlasti - dodaje Sjekavica.

O SMJERU RAZVOJA DRUŠTVA Nastavio je dalje osvrnuvši se na ono što naziva prvomajskom krivuljom.

- Vrijedno je promisliti o smjeru razvoja društva koje je prošlo svoju prvomajsku krivulju od Prvog maja kao dana protesta i borbe za radnička prava, preko Prvog maja - dana proslave, uz svima dostupno i zasitno narodno jelo te crvene fjore u re-

...

„Sam Prvi maj, Praznik rada, koji bi trebao biti jedan od najvažnijih praznika u državnom sekularnom kalendaru, ustuknuo je pred nekim blagdanima revizionizma, kreacionizma, isključivosti i nacionalističke mitomanije. Sve ovo još je tužnije, gledano iz perspektive nekad napredne zemlje, koja je u svakodnevici živjela radnička prava”

veru, do Prvog maja: bezlične prilike da se pod okriljem prazničkih privilegija, makar na jedan dan, pobjegne od svakodnevnog eksploatacijskog konteksta. Iako će, u potonjem slučaju, baš one najobespravljenije, nekad zvane proletarijat, i na ovaj, prvenstveno njihov, dan, ostati za kasama, recepcijama, šankovima, s metlama, kantama užeglog ulja, krpama za prašinu, punim pelenama, za ekranima, na telefonskim linijama…, dakako bez 50 posto veće prazničke dnevnice, koju im garantira, mnogim poslodavcima

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Razgovor Škura bura

rizmu, e vrhunce’ posebno mrska, odredba Zakona o radu. - njegove su riječi.

Osvrnuo se na prošli sistem.

- U socijalističkoj Jugoslaviji se imalo što slaviti za Prvi maj jer rad je tada imao sasvim opipljive konzekvence u životnom standardu: radnom narodu osiguravao adekvatne stan, hranu, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, odmarališta i to pretežno po ključu socijalne pravednosti. Ne sumnjam da će kritičari, oni zlonamjerni ili slabije memorije, uprijeti prstom u tadašnje privilegiranije elite, tada, kao i sada, razne potkapacitirane i kvarne funkcionere, no bez ikakve potrebe da se idealizira „l’ancien regime”, takve zamjerke ne mogu dovesti u pitanje, danas, za mnoge samo sanjanu, kvalitetu života u socijalizmu, u kojem su voćke rada bile puno blagorodnije - za mnoge, a njihovi plodovi pravednije raspodijeljeni - naglašava.

- U zemlji sinekurista, gdje je glavni motiv političkog angažmana kriminalno stjecanje kapitala za sebe i svoje, gdje je politička organizacija na vlasti, domaćim i međunarodnim sudskim presudama, dobila epitet kriminalne, rad dakako nije na cijeni ni na ugledu. Dogodi se među ne-radnicima perjanicama i neki radoho-

ličar-operativac poput rahmetli Bandića, neki kultivirani prevoditelj-pjesnik poput inpriđuniranog Sanadera, ili neka ambiciozna profesorica, čiji je jezik neuhvatljiv za pravosudna tijela palanke, poput u europske zvjezdice lansirane ekspertice za svoj resor Šuice… Takve iznimke još više od prosječnih političkih fikusa, obezvređuju rad jer namjesto da njihov društveni angažman bude „honoris causa”, svi su oni, što je jednostavnom matematikom izračunljivo, neovisno o broju svojih radnih sati, do krajnjih granica neproporcionalno (postoje u slučaju nekih indicije, drugih pak osnovana, a nekih od njih dokazana sumnja) popunili svoje i bližnjih si svojih ćese. Uz dužnu presumpciju

Marko Sjekavica

nevinosti, nije na ovom pisanju da ispituje ičiju kaznenu odgovornost, međutim ono što je poražavajuće je da ti i takvi politički radnici i te i takve političke organizacije kontinuirano uspijevaju osvojiti vlast, dobivši glasove i povjerenje upravo onih radnica i radnika koje su osiromašili, obespravili, unesrećili - kazuje Sjekavica.

- Sustavnom i planskom degradacijom, klerikalizacijom, šovinizacijom obrazovanja, uplivom krupnog kapitala u izborni proces kapitalističkog poretka, o čemu vrlo zorno govori judikatura predmeta Vrhovnog suda SAD-a, popularno znanog pod imenom „Citizens United“, neuspjelim suočavanjem s ratnom traumom iz 1990-ih i zakašnjelim devetnaestovjekovnim fabriciranjem kulta nacije, to im uspješno polazi za rukom.

Radnički otpor onemogućen je u startu brisanjem radničke svijesti, koja je ostala zamagljena iza privida demokracije, slobode i domoljubnog zanosa. Ohrabruje činjenica da su 2021. u Hrvatskoj, u izvjesnom jačanju lijeve i radničke političke opcije koje su kroz artikuliranost svojih stavova i koruptivnu nekontaminiranost ostvarile znatno veću vidljivost i doseg parlamentarnom prisutnošću Radničke fronte i koalicije Možemo - precizirao je.

O PRAVIMA RADNIKA U STIHIJSKOM POSTSOCIJALISTIČKOM TURIZMU Pitamo ga što je ono što sam vidi u Dubrovniku, kakva su ustvari prava radnika.

- U predpandemijskom dubrovačkom turizmu, gaženje radničkih prava doživjelo je svoje vrhunce.

Kao turistički vodič to sam svakodnevno svjedočio u brojnim hotelima, restoranima pa čak i na pojedinim

45

lokalitetima kulturne i prirodne baštine. Pomahnitala eksploatacija radne snage gdje, recimo, jedna sredovječna šefica sale, s dvoje ili troje mladih priučenih konobara, na izmaku snaga, bez slobodnih dana i radeći u dvije smjene, poslužuje 200-tinjak nestrpljivih, gladnih i žednih, socijalno nezainteresiranih gostiju, koji su platili uslugu i koji uglavnom nemaju ni volje ni kapaciteta upuštati se u dublje analize često umornih i namrgođenih lica koja su sretali u hrvatskom ugostiteljstvu i turizmu. Lica umorna i namrgođena, ne zbog prirođene hrapave naravi, lijenosti ili nesrdačnosti, već zbog gramzljivosti njihovih poslodavaca koji su ostvarivali iz sezone u sezonu pozamašne profite, a nisu htjeli zaposliti dodatni personal, osigurati mu smještaj, hranu, slobodne dane. Poznati su mi i slučajevi gdje se branilo ugostiteljskim radnicama, koje su posluživale najskupljom i najfinijom hranom bogate goste na ekskluzivnim banketima, da ostatke te iste hrane pojedu ili ponesu doma, već su se netaknuti viškovi bacali u smeće, a osoblje je trebalo trošiti kupone, koje je od poslodavca kao dio plaće dobivalo za prehranu - dodaje.

- Vozači taksi servisa i aplikacija, koji su u jeftinijem smještaju s bosanskohercegovačke strane granice, dijelili krevet, na način da je jedan radio, dok je drugi spavao i obrnuto, jednako živopisno opisuju stanje radničkih prava u stihijskom postsocijalističkom turizmu. Na drugoj strani tezulje, malo je svijetlih praksi gdje znam da su primjerice vlasnici restorana osigurali, u srcu sezone, svojim zaposlenima, tjedno plaćeni slobodan dan, dnevni odmor, topli obrok, povećanu plaću za noćni rad, rad nedjeljom i praznikom - iznio je Sjekavica.

Nastavak na sljedećoj stranici

46

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Razgovor

načinom, zapravo preslika neradništva, eksploatacije i kalkulacije, jasno vidljivih kod držatelja poluga vlasti. Vječiti problem radništva je u njegovoj pasivizaciji i nedostatku borbenog elana uslijed psiho-fizičke iscrpljenosti teškim uvjetima rada. I upravo zato, nakon mog današnjega napornog, kako fizičkog, tako i intelektualnog rada, nalazim sad u 2:51 u noći, vremena, koncentracije, snage i entuzijazma za sročiti ove retke jer smatram da su bitni i da mogu imati nekog odjeka među onima koji rade i koji cijene svoj i tuđi rad - njegove su riječi.

- Spreman na opaske o salonskoj ljevici i dakako svjestan privilegiranosti vlastitog položaja naspram mnogih čiji je rad obezvrijeđen i mizerno plaćen, unatoč njihovim kvalifikacijama, sposobnostima, odgovornosti, poštenju, radišnosti, spomenem se Eleanor Roosevelt, situirane, bijele, obrazovane i utjecajne žene, koja se odlučila angažirati u borbi za ljudska i socijalna prava, ne iz vlastite potrebe, već iz osjećaja odgovornosti i većih mogućnosti borbe iz svoje povlaštene pozicije, na kojoj se, što spletom okolnosti, što svojim kvalitetama, našla. Moj cjelokupni volonterski angažman kao Predsjednika dubrovačkog društva turističkih vodiča, u cilju zaštite strukovnih, a time dakako i radnička prava, bio je pokretan upravo takvim promišl-

PROBLEM RADNIŠTVA JE U NJEGOVOJ PASIVIZACIJI Napominjemo da sve u svemu Praznik rada možda i ne mora biti živ kao prije, ali da je i zanimljivo kako nije uspio zaživjeti u nekakvom modernom obličju, već opisuje ga samo odumiranje.

- Problem gubitka prvomajskog

smisla i nemogućnosti radničke samoorganizacije i borbe za veća i što je važno, u praksi poštivana, zakonski propisana, radnička prava, leži i u slabosti sindikata, koji su, bojim se, dok gledam godinama, ako ne i desetljećima, sliku istih protagonista, sa svojim pretežno foteljaškim i potkupljivim

...

„Poznati su mi i slučajevi gdje se branilo ugostiteljskim radnicama, koje su posluživale najskupljom i najfinijom hranom bogate goste na ekskluzivnim banketima, da ostatke te iste hrane pojedu ili ponesu doma, već su se netaknuti viškovi bacali u smeće, a osoblje je trebalo trošiti kupone, koje je od poslodavca kao dio plaće dobivalo za prehranu.”

janima. Moja osobna valorizacija rada, angažman na promicanju radničkih prava i opredjeljenje za socijalističko društvo, dobrim su dijelom hranjeni sviješću da one najobespravljenije često nemaju svoj glas niti snagu za borbu, što zbog straha od gubitka zaposlenja i prihoda, egzistencijalne ugroženosti, kroničnog zamora od stresnih, napornih i dehumanizirajućih uvjeta rada, koji ostavljaju malo mjesta, energije i volje za borbu za veće društveno blagostanje, iz naše sadašnje perspektive sve udaljenije, ali zasigurno moguće - zaključio je Sjekavica.

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

48

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

KREATIVNOST U DOBA KORONE

ŽELJKO BARAČ I MAJA GRGIĆ u predstavljaju novu pjesmu koja GLAZBENICI ŽELJKO BARAČ I MAJA GRGIĆ zgotovili su novu stvar koja će uskoro biti predstavljena javnosti. Riječ je o sjajnoj stvari svjetske produkcije – kao da je upravo pobjegla iz razglasa s Ibize MARO MARUŠIĆ PRIVATNI ARHIV, GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

N

išta u životu nije crno-bijelo osim dresa Boaviste i još pokojeg kluba – tako i ova korona koja

nas je u mnogim aspektima satrala istovremeno je stvorila temelje za skrivene mogućnosti. Saksofonist Željko Barač živio je užurbanim rasporedom – predavanje u školi zajedno s brojnim koncertima i nastupima posebno tijekom ljetnih mjeseci ni-

je mu ostavljao previše prostora i vremena za bavljenje autorskim radom. A onda se sve usporilo, nastupi su nestali, a on je imao vremena posvetiti se vlastitim kompozicijama. Prve melodije počele su dobivati obrise.

-Višak vremena omogućio

Maja Grgić: ‚Ovo mi je prvi put da radim veselu pjesmu’

mi je da se po prvi put autorski izrazim. Improvizirao sam na saksofonu i sve više su se konture pjesme nazirale. Čuo sam se s DJ-em Domagojem Jakićem, koji inače ima svoju diskografsku kuću, a znamo se sa zajedničkih nastupa, pa sam ga pitao što misli. Rekao mi je da je super, ali da ne bi bilo loše imati ženski vokal na engleskom koji će čitavoj skladbi dati polet, dignuti stvar. Obratio sam se Maji s kojom također godinama surađujem, pa sam je pitao bi li se pridružila. Ona je pristala, napisala tekst i otpjevala ga, i eto mislim da smo stvorili veselu pjesmu koja može biti ljetni hit. Moramo se zahvaliti i Toniju Butiganu na ogromnom strpljenju miksanja u studiju, te Srđanu Markoviću na gitari koja se sjajno uklopila u skladbu. Upravo gitara najviše daje taj ljetni đir – priča nam Željko.

NAPOKON NEŠTO VESELO Inače je vokalistica Maja Grgić, dobitnica Porina u jazz kategoriji, poznata po pjevanju i skladanju sporijih, melankoličnijih aranžmana. Ovdje je u skroz drugoj krajnosti – njen vokal nosi, diže, poziva na skakutanje.

-Ovo je, valjda, jedina pjes-

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

49

uskoro a je pravi ljetni hit

Željko Barač: ‚Koncerti na otvorenom mogli bi se pomalo početi održavati, a za zatvorene prostore još treba pričekati’

ma u životu koju sam radila, a da je vesela – smije se Maja, pa odmah naglašava paradoksalnost – eto dokaza da se čak i u ovom depresivnom razdoblju može napraviti veselica koja diže.

Bio mi je veliki izazov sudjelovati u nečemu što inače ne radim. Svidjelo mi se, čini mi se da sam se dobro snašla, pa mi se pojavila želja da i dalje istražujem u sličnom smjeru. Jednom me pitala jedna moja prijateljica kada ću više napraviti neku veselu stvar koju će rado puštati na zabavama. Evo je, stigla je!

Singl još uvijek nije službeno predstavljen javnos-

ti. Uskoro će biti pušten u eter, a mi smo ga premijerno poslušali i možemo kazati da je riječ o sjajnoj stvari svjetske produkcije - kao da je upravo pobjegao iz razglasa s Ibize. U najkraćem slobodnom opisu zvuči kao da Yaya iz Jinxa pjeva na prekomjernoj dozi serotonima praćena veselim saksofonom Lovely Laure.

-Neki su je poslušali po raznim internetskim platformama i sviđa im se. Kažu da je riječ o klasičnoj ljetnoj vibri.

Zato smo i izabrali predstavljanje prije ljeta da ljudima pomalo uđe u uho. Preko službene objave diskografske kuće uskoro će biti pre-

dstavljena javnosti – najavljuje Željko.

Nadaju se da će se primiti kod radio postaja i publike. Željku i Maji, kao i većina drugih glazbenika, sad predstoji teži dio, a to je marketing odnosno kako je što bolje predstaviti javnosti. Živimo u digitalnom dobu kada je nikad lakše nešto objavit, a opet s druge strane, nikad nije bilo teže doći do publike, jer je previše svega, pa se korisnik lako izgubi u šumi.

MANJAK NOVCA ZA MARKETING -Treba imati sreće. Doduše

važan je i novac. Kvalitetan marketing odrađuje se s puno ulaganja. Nažalost zbog situacije s koronom budžet nam je ograničen, pa je pitanje kada ćemo i hoćemo li raditi spot. Vidjet ćemo kako će se ova sezona odvijati. S jedne strane ova situacija s epidemijom daje ti mogućnost da se kreativno izraziš, a s druge te sputava u promidžbi onoga što radiš, jer sve to košta – govori nam ovaj duet i dodaje da je trenutno teško naći sponzora, jer su svi više-manje po-

Nastavak na sljedećoj stranici

50

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

Željko svira u poznatom hvarskom klubu Hula Hula gođeni krizom.

-Ako koga znate za sponzorstvo, tu smo – smiju se.

Moramo se dotaknuti i malo tužnije tematike. Nastupanja uživo još uvijek spadaju u

domenu znanstvene fantastike i veliko je pitanje kada će se moći održavati koncerti.

...

Što rade ostali muzičari iz Grada?

-Dosta ih se okrenulo kreativi da se isčupaju iz teških egzistencijalnih misli zbog manjka nastupa. Glazbenici su se nadali da će sve ovo skupa puno kraće trajati, ali evo lijepo se produžilo, a kraj se još uvijek ne nazire. Stvaranje u ovoj situaciji je lijek za glavu, izbacivanje loše energije. Kriza je pokazala kakav je tko od glazbenika, jer izvanredne okolnosti tjeraju na površinu skrivene osjećaje. Tako se otkrilo tko se glazbom bavi zbog umjetnosti, a tko zbog novca. Nažalost neke su me kolege razočarale, trebalo je biti više solidarnosti u ovim teškim vremenima – iskreno će Maja te naglašava da se dio glazbenika okrenuo drugačijim poslovima kako bi preživjeli.

STVARANJE MUZIKE ONDA I DANAS Digitalna revolucija potpuno je izmijenila proces stvaranja glazbe. Nekoć bi se bend okupio i zajedno pokušavao sastaviti najbolje glazbene puzle, a danas osoba može sama u kutku svoje sobe skladati preko raznih templatea, već gotovih vokala i svih drugih modernih čudesa.

-Prije je bilo teže skladati – govori Željko, a Maja ga odmah prekida – Ali je bilo puno zanimljivije. Što se tiče kreativnosti ja sam osobno puno više uživala u stvaranju s bendom. Svi smo visjeli u garaži, a pet osoba je sudjelovalo

u procesu stvaranja, svatko sa svojom idejom. Danas je stvaranje osamljeno. Sjediš sam, sviraš, sklapaš... Željko je, osim naravno saksofona, za ovu stvar sam skladao ritam sekcije na klavijaturama.

-Danas su ti softveri i zvukovi zaista vrhunski. Naravno uvijek iza svega stoji dobra ideja i inspiracija, jer unatoč svim tim silnim mogućnostima, možeš napraviti bućkuriš koji loše zvuči. Dug je taj proces stvaranja, stotine puta pokušavaš da bi dobio najbolju kombinaciju. Tehnologija je olakša-

la skladanje, ali ono je i dalje teško. Dobro je što je jeftino i pristupačno, pa se danas s skladanjem može baviti bilo tko s računalom – govori Željko.

Maja se ponovno vraća na prednosti benda.

-Kada bend sklada pjesmu i nakon što je završi dobije ne samo novu stvar nego i zajedničku energiju koja joj daje dodatnu dimenziju. Ipak je tu sudjelovalo više ljudi zajedničkim naporima, pa se ta skupna energija dalje prenosi na slušatelja. Uglavnom, riječ je o ogromnoj razlici – zaključuje Maja.

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

...

‚NA MALDIVIMA SE TURIZAM NORMALNO ODVIJA’

Maja je za Novu Godinu nastupala na Maldivima

Imate li kakvu pomoć od države, zanima nas.

-Ministarstvo kulture je glazbenicima isplatilo jednokratnu pomoć na godišnjoj razini, od koje ne možeš (pre) živjeti – kaže Maja, a Željko dodaje da glazbenicima nije puno bolje ni u drugim europskim zemljama – Nastupao sam s jednim talijanskim DJ-em koji mi je kazao da on nije dobio apsolutno nikakvu potporu države. Ne znam kakva je situacija u Njemačkoj koja je inače bila velikodušna prema svojim ugostiteljima.

KONCERTI NA OTVORENOM DA, U ZATVORENOM NE Smatrate li da bi se na otvorenom koncerti ipak mogli

održavati, primjerice u Solitudu?

-Koncerti na otvorenom mogli bi se pomalo početi održavati – kaže Željko objašnjavajući razloge - Dosta ljudi se cijepilo, a dio ih je i prebolio koronu, tako da uz poštivanje mjera i mjerenje temperature na ulazima, koncerte za ograničeni broj ljudi bi bilo prihvatljivo organizirat.

Nisu koncerti samo važni za glazbenike, nego i građane koji bi se na tim događajima mogli opustiti i početi vraćati u normalu. Teško je sve ovo skupa za izdržat, pogotovo mentalno. Moraju se pronaći načini za postepenu normalizaciju, iako osobno znam puno ljudi kojima se situacija s koronom poprilično zakomplicirala, a neki su i umrli.

Tužno je to, ali život ipak mora ići dalje. Naravno, koliko može. Što se tiče koncerata u zatvorenim prostorima, njih i dalje treba izbjegavati.

Maja za kraj dodaje da imaju neke najave za ovo ljeto, ali je pitanje hoće li se ostvariti.

-Svi žele nešto pokrenuti, samo se ne zna hoće li od toga biti išta. Nitko to ne može znati, ovisit će o situaciji, odnosno hoće li lokalni stožeri dopuštati koncerte i u kojem obliku. Naravno, ovisit će i o avionskim konekcijama, jer mi većinu nastupa obavljamo za strance. Nadamo se da će lijepo vrijeme i boravak na otvorenom smanjiti brojke zaraženih, pa da će se održati i koji nastup. Svima nam treba, i glazbenicima i građanima!

Maja je za Božić i Novu godinu nastupala na Maldivima u resortu Four Seasons. Na dočeku Nove Godine bilo je više od dvije tisuće ljudi.

-Kako to funkcionira? Taj resort nalazi se na izoliranom otoku, pa svi gosti i zaposlenici moraju imati negativan test pri dolasku, ali svejedno tjedan dana moraju biti u izolaciji i obaviti dodatne testove, a onda ako je sve negativno, život se odvija skroz normalno. Nema maski i socijalne distance, održavaju se koncerti. Kako sam se već navikla na novo normalno, u početku mi je ta masa ljudi bez distance i maski bila skroz čudna. Naravno da je njima ovakav turizam u pandemiji puno lakše imati, jer je riječ o izoliranom otoku, nego što bi bilo moguće nešto slično provesti u Dubrovniku – naglašava Maja.

51

52

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

INSTITUT ZA MORE I PRIOBALJE

SVI BRODOVI i brodice Akvarija Du prvi još uvijek plovi nakon 113 godi Tri istraživačka broda od njih šest nosila su ime Baldo Kosić po hrvatskom zoologu i faunistu iz Dubrovnika

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

O

rganizirani istraživački rad u području oceanografije i ribarstva u Dubrovniku započeo je nakon Drugog svjetskog rata osnivanjem Ribarstvene stanice

1946. godine i utemeljenjem Biološkog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) 1949. godine. To su ujedno bili i temelji današnjeg znanstveno-istraživačkog rada Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Tekst i slike, uz zanimljivosti o akvariju i njihovoj povijesti, nastali su u suradnji s Institutom.

ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE RIBARSTVA Ribarstvena stanica imala je zadatak unaprjeđenja ribarst-

Istraživač kod plaže Pasjača pored Tintoretto 1984. godine Popovića - Konavle krajem lipnja 1957.

va u dubokom južnom Jadranu, dok je Biološki institut osnovan radi izučavanja podzemnih organizama našeg krša koji je u tom pogledu jedno od najinteresantnijih područja u svijetu. Kasnije je Ribarstvena stanica preuzeta od „Akademijskog savjeta” iz Beograda i priključena Oceanografskoj stanici splitskog Oceanografskog instituta. Dolaskom prof. Toma Gamulina iz Rovinja 1951. godine u Ribarstvenu stanicu, započeta su istraživanja planktona. Oceanografska stanica ukinuta je 1956. godine. Tadašn-

ji predsjednik JAZU, akademik Andrija Štampar, u želji da unaprijedi rad u Biološkom institutu, sklopio je ugovor s Općinom u Dubrovniku u kojem Biološki institut napušta svoje sjedište na Lapadu i preuzima otok Lokrum u svrhu njegove zaštite i unaprjeđenja. Istim ugovorom Biološki institut preuzima i dvije općinske ustanove - Prirodoslovni muzej (utemeljen 1872.) i Morski akvarij u tvrđavi sv. Ivana. Dubrovačka Gradska skupština je 28. prosinca 1956. podržala spajanje prirodoslovnih ustanova Dubrovnika s Biološkim institutom JAZU. Nakon prve velike rekonstrukcije akvarija (1958.-1959.) i pokretanja projekta stvaranja Botaničkog vrta na Lokrumu (1959.) s ciljem uvođenja aklimatizacije tropskog i suptropskog bilja, te obnove prirodoslovne zbirke, posebno ptica i riba, zaokružena je cjelina koja postaje značajan centar znanstvenog rada u južnom Jadranu. Godine 1960. JAZU je objedinila svoje ustanove u Rovinju, Trstenom i Dubrovniku pod vodstvom prof. Gamulina sa sjedištem u Rovinju. Taj je ustroj napušten 1963. godine kada se ustanove u Rovinju i Trstenom izdvajaju u zasebne cjeline. Biološki institut od 1977. godine ulazi u sastav Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita kao Biološki zavod. Od 1993. godine pa

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

53

ubrovnik, ina sve do kraja 2005., znanstvena jezgra u Dubrovniku je djelovala u dva laboratorija: Laboratorij za ekologiju planktona i Laboratorij za ekologiju i uzgoj morskih organizama. Odlukom Znanstvenog vijeća Instituta za oceanografiju i ribarstvo od 2. studenog 2005., te Upravnog vijeća od 4. studenog, započeo je proces pripajanja dubrovačkih laboratorija Instituta za oceanografiju i ribarstvo Sveučilištu u Dubrovniku. Senat Sveučilišta u Dubrovniku je 15. studenoga 2005. godine utemeljio Institut za more i priobalje kao svoju sastavnicu, a Institut je započeo s radom 1. siječnja 2006.godine. ŠTO KRIJE DUBROVAČKI AKVARIJ? Akvarij se nalazi u gradskoj luci, u srednjovjekovnoj tvrđavi svetog Ivana. Prolas-

Gruj, kasnije Baldo Kosić (drveni)

kom kroz monumentalni atrij ulazi se u fascinantni svijet tišine i ugođaja. U akvarijskom bazenu s morskom vodom nalazi se raznoliki bogati životinjski i biljni svijet Jadranskog mora. U prvom od tri velika bazena, ukopana u popločani kameni pod, nalazi se velika pitoma kirnja. U drugom bazenu su elegantni i u svom

Baldo Kosić ex. Gruj (drveni) slikano u Malostonskom zaljevu

kruženju neumorni orhani, a u trećem, najvećem bazenu je od 1953. godine najstariji stanovnik akvarija, kornjača za koju je 2004. proširen i produbljen bazen za oko 50 metara kubičnih. Tu su još i ugor, hobotnica, morski konjić, brojne ribe i beskralješnjaci, a dobra je prilika za vidjeti zubaca, orade, lubine, pagre, vrane i drozdove, jegulje i cipole, opasne zmijolike murine i miroljubive škrpine te donedavno u Jadranu rijetkog kostoroga. Od rakova se mogu vidjeti interesantni hlap ili karlo koji sam, bez pomoći, stalno prebacuje morske žale te manje aktivni jastozi. U manjim bazenima ili na morskom žalu većih bazena mogu se vidjeti čudno oblikovane spužve različitih boja, žarnjaci, koralji, cerlanthusi i spirographisi, morske zvijezde, morski ježinci, trpovi, puževi, školjke, rakovi te

crvi cjevaši. Akvarij je trenutno u velikoj rekonstrukciji, a ponovo će otvoriti svoja vrata za posjetitelje ovog ljeta u srpnju.

Tri istraživačka broda Akvarija Dubrovnik nosila su ime BALDO KOSIĆ po hrvatskom zoologu i faunistu iz Dubrovnika Baldu Kosiću (1829. - 1918.).

Brodovi i brodice su bili vezani na Kašama, osim brodice MRKAN koji je vezan uz obalu pred ulaz u Akvarij, i BALDA KOSIĆA II koji je bio vezan u marini Miho Pracat u Komolcu, u Slanome i danas u Marini Frapa.

ISTRAŽIVAČ Dugo godina sam tragao za fotografijom broda ISTRAŽIVAČ na kojemu mi je otac bio zapovjednik od 2. rujna 1958. do 9. travnja 1959. te sam je ipak nabavio. Građen je daleke 1908. godine u Rijeci te

54

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

nakon 113 godina još i danas plovi kao ribarski brod - plivarica imena ATLANT u vlasništvu Šime Blagdana iz Kukljice na otoku Ugljanu pored Zadra, a upisan je u upisniku brodova u Lučkoj kapetaniji Zadar.

Za potrebe Akvarija Dubrovnik (tadašnjeg naziva Oceanografska stanica Dubrovnik) je kupljen krajem 1951. i upisan u upisniku Lučke kapetanije Dubrovnik u kategoriju male obalne plovidbe.

Prvu posadu je ukrcao 19. siječnja 1952. To je bio brod duljine 18 M, širine 4,6 m. i gaza 1,79 M, a koji je po svojoj dužini zabilježen kao njihov najduži brod. Imao je motor Atlas Imperial CO. Oakland - USA, snage 50 KS. Mogao je ploviti brzinom od 10 čvorova. Danas ima motor Catepillar od 320,5 KS. Na priloženoj fotografiji iz lipnja 1957. godine vidljiv je brod ISTRAŽIVAČ kako prolazi pored Pasjače nedaleko od mjesta Popovići u Konavlima i tegli

Baldo Kosić (plastični)

nekoliko brodica prema Moluntu. Na fotografiji se vidi da je probijen tunel iz Konavoskog polja te vidimo privremene drvene kućice radnika i kamion. Od

tog iskopa i lomljenog kamena je nastala Pasjača, jedna od najljepših naših plaža. U pisanoj povijesti o zadnjem gruškom škaru (brodogradilištu) se navodi da je

to bio škar obitelji Mata Krile na Lapadskoj obali koji je prestao s radom 1957. godine, a posljednji na remontu je bio brod ISTRAŽIVAČ od Oceanografskog instituta u Dubrovniku.

Brod ISTRAŽIVAČ od Akvarija Dubrovnik (tadašnjeg naziva Biološki institut) prodaju, a zadnju posadu iskrcavaju 20. travnja 1960.

GRUJ / BALDO KOSIĆ (DRVENI)

Brodica Mrkan

Biološki institut pod vodstvom prof. Toma Gamulina je kupio 1962. brod GRUJ kojemu su nakon kratkog vremena promijenili ime u BALDO KOSIĆ.

Priložene su dvije fotografije, i to GRUJA na Kašama i BALDA KOSIĆA u Malostonskom Zaljevu. Bio je dug 12 metara, imao je motor Torpedo četiri cilindra snage 60 KS, zapovjednik mu je bio Niko Šoletić ro-

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

55

dom iz Gornjeg Čela na Kalamoti i povremeno Miljenko Dabelić. Prodan je u ribarske svrhe 1983. godine meni nepoznatom vlasniku na srednjem Jadranu.

BALDO KOSIĆ (PLASTIČNI) Treći po redu brod od Akvarija Dubrovnik (tadašnjeg naziva Biološki zavod Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita) je bio plastični brod imena BALDO KOSIĆ. Građen je osamdesetih godina u Amona u Izoli - Slovenija, došao u teglju broda Zaton od Atlantske plovidbe, a dovršen u Atlasovom nautičkom centru u Mokošici 1985/86.

Bio je duljine 15 M, širine 5 M, imao je motor Torpedo osam cilindara. Zapovjednici su mu bili Grgur Vetma i Željko Baće.

Nažalost, BALDO KOSIĆ stradao je 17. listopadu 1991. za vrijeme granatiranja Grada te je pogođen navođenom raketom „Maljutka“ koja ga je zapalila pored Kaša gdje je i potonuo. U jednom videu koji je pokazivala okupatorska televizija

Morski konjić je simbol i logo Akvarija Dubrovnik

se vidi jedan vojnik koji je točno znao sve o brodu te je govorio: „gađaj onaj BELI brod“.

MRKAN registarske oznake 6 DB (plastični) Četvrto plovilo Akvarija Du-

Baldo Kosić II (čelični)

Baldo Kosić, nakon granatiranja Grada, zapaljen 17. listopada 1991. (plastični)

brovnik (tadašnjeg naziva Biološki zavod Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita) je brodica tipa Galeb registarske oznake 6 DB, duljine 6,75 M, širine 2,30 M, gaza 0,56 M, imena MRKAN. Brodica je kupljena prije Domovinskog rata, ali je zaplovila 1994. nakon ugradnje motora Yanmar od 18 KS. Danas je vezana u portu uz obalu blizu Akvarija.

BALDO KOSIĆ II registarske oznake 18 DB (čelični) Peto plovilo za Akvarij Dubrovnik (naziv vlasnika je Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku) je izgrađen 2009. kao brodica u brodogradilištu Tehnomont

u Puli pod imenom BALDO KOSIĆ II i registarskom oznakom 18 DB. Kum brodice je bio ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac. Brodica je duljine 15,75 M, a na baždarskoj vodenoj liniji 11,94 M, širine 5 M, visine 2,43 M, gaz 1,5 M, motor Isuzu od 505 KS koji mu daje brzinu od 10,5 čvorova. Brodica može uzimati uzorke s dubine 1200 metara. Na njemu su bili voditelji: Željko Baće, Gojko Milanković i sadašnji je ponovo Željko Baće. Brodica je prvo bila vezana u marini Miho Pracat u Komolcu, zatim u Slanome, a danas je stalno vezana u Marini Frapa.

POSEBNI MENU ZA PRAZNIK RADA

MESNI MENU ZA 2 OSOBE

RIBLJI MENU ZA 2 OSOBE

Plata pršut - sir Biftek ili T-bone steak, povrće žar Jagode sa šlagom Čaša vina _______________________________

160 KN

Svježe stonske mušule File brancina ili orade, blitva Domaća pita od jabuke Čaša vina _______________________________

Rezervirajte stol na vrijeme: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

150 KN

Humanitarni prilozi CENTAR ZA REHABILITACIJU JOSIPOVAC Umjesto vijenca za pok. Boška Mišića, 300,00 kn uplaćuje Josip Lazić DJEČJI DOM MASLINA - Prijatelji sina Maria, u spomen na pok. Pericu Miličića prilažu 700,00 kn; - Obitelj Iva Lučića, u spomen na rodicu Mariju Korać, umjesto cvijeća prilaže 200,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU • U spomen na Mariju Jovicu, umjesto cvijeća 300,00 kn prilažu prijatelji Marija i Ivica Barčot Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com UDRUGA DVA SKALINA U spomen na pok. Duba Cota, djelatnici Domouprave Dubrovnik d.o.o. prilažu 600 kuna; U spomen na dragu prijateljicu Dubu Primić, umjesto cvijeća 300 kuna prilažu Neda i Ivo Batina; U spomen na dragog dunda Marka Stanića, 200 kuna prilaže Jelica Ramadan s obitelji; U spomen na pok. Josipa Benka, 400 kuna prilažu stanari zgrade Dr. Vlatka Mačeka 66; U spomen na dobrog i dragog Marka Stanića, oca moje nevjeste 300 kuna prilaže Anita Žuvela.

KONT D.O.O donacija 2.000 kuna Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

NOVA SJEDNICA OPTUŽNOG VIJEĆA

ODVJETNICI OBJASNILI zašto misle da bi optužnica u slučaju HE u Platu trebala pasti „SMATRAMO KAKO JE tijekom istrage Državno odvjetništvo propustilo utvrditi bitne činjenice na temelju kojih inače i bazira optužnicu.

Naš prijedlog je išao u pravcu da se bez provođenja građevinskog vještačenja i dodatnog vještačenja za požare, ne može poduprijeti teza tužilaštva o kaznenoj odgovornosti, prije svega moga branjenika, a i ostalih branjenika,“ kazao je odvjetnik Čedo Prodanović

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

N

ova sjednica Optužnog vijeća u slučaju tragedije koja se 2019. godine dogodila u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, kada su trojica djelatnika HEP-a izgubila svoje živote bježeći od požara koji je buknuo u postrojenju, održana je u utorak na Županijskom sudu u Dubrovniku. Podsjetimo, prva sjednica je održana 20. siječnja kad je obrana zatražila izuzimanje nezakonitih dokaza, nakon čega su se spisi našli na Visokom kaznenom sudu.

Na novoj sjednici pojavili su se odvjetnici optuženika Čedo Prodanović, Gordan Preglej i Zvonimir Hodak. Doris Košta, koja inače zastupa oštećenike i obitelji oštećenika, ovaj put nije stigla,

ali tužiteljstvo zapravo ostaje pri prijedlogu da se optužnica usvoji u obliku u kojem je i sastavljena. Obrana je na Vijeću iznijela zbog čega smatra kako optužnica ne bi trebala biti prihvaćena. Odluka o tome hoće li optužnica biti potvrđena ili ne, kaže Prodanović, očekuje se kroz nekoliko dana, vjerojatno do kraja tjedna, a trebali bi je dobiti pisanim putem. Tad će se znati i jesu li njihovi prijedlozi uvaženi i hoće li se ona vratiti na razjašnjavanje dodatnih činjenica ili će biti puštena u raspravu. „Smatramo kako je tijekom istrage Državno odvjetništvo propustilo utvrditi bitne činjenice na temelju kojih inače i bazira optužnicu. Naš prijedlog je išao u pravcu da se bez provođenja građevinskog vještačenja i dodatnog vještačenja za požare, ne može poduprijeti teza tužilaštva o kaznenoj odgovornosti, prije svega moga branjenika, a i ostalih branjenika,“ kazao je Prodanović koji zastupa drugooptuženog Nikolu Rukavinu, člana uprave HEP-a, dodavši kako je predmet u fazi u kojoj se stvari rasvjetljavaju, prije nego uđe u raspravnu fazu. „Optužnica je ostala insuficijentna u odnosu na ključne činjenice na koje se poziva, a nisu utvrđene,“ dodao je Prodanović.

Preglej koji zastupa trećeoptuženog

Željka Starmana, bivšeg šefa HEP Proizvodnje, detaljnije je objasnio zašto obrana smatra kako optužnica ne bi trebala biti potvrđena. „Očekujemo da će biti uvaženi naši odgovori na optužnicu. Zahtjev svih branitelja je manje-više identičan i odnosi se na nužnost provođenja vještačenja kojim bi se sa sigurnošću utvrdio primarni uzrok požara kao početak cijele situacije i nesretnog događaja te građevinsko vještačenje. Kompletna optužnica je bazirana na tome da je za ove radove koji su izvedeni bilo nužno imati građevinsku dozvolu. Po mišljenju obrane nije jer se radi o zamjeni dotrajale opreme. To su situacije koje ne ulaze u klasičnu gradnju prema Zakonu o građenju. Radi se o obnovi za koju nije potrebna građevinska dozvola,“ istaknuo je Preglej dodavši da ako nije potrebna građevinska dozvola, onda nije potreban ni vanjski nadzor, nego samo nadzor unutar postrojenja koji je, kaže, u ovom slučaju postojao.

Na pitanje Dubrovačkog dnevnika kako je moguće kako za tako velik projekt poput rekonstrukcije i obnove HE u Platu nije bila potrebna građevinska dozvola, Preglej je odgovorio kako se tu radi o nekoliko projekata. „Cijeli postupak je krenuo još 2005. godine. Upit prema Ministarstvu je išao 2011. godine, odgovor 2012. go-

59

dine. No, 2012. godine se pojavilo još jedno drugo interno mišljenje koje kaže kako u odnosu na te radove nije potrebna građevinska dozvola. U odnosu na mog branjenika, radi se o situaciji koja uopće nije obuhvaćena tim upitom za građevinske dozvole koji je potpuno odvojen posao od svega što je bilo 2005., pa 2011. do 2016. godine, kada je službeno završen postupak revitalizacije odnosno obnove od strane HEP-a. Dakle, pričamo o godini dana kasnije, o potpuno odvojenom projektu,“ izjavio je Preglej. Stoga je, kaže, potrebno utvrditi činjenice uzroka požara i je li bilo potrebno imati građevinsku dozvolu jer optužnica počiva na tome. „Radi se o tragičnom događaju i sve je jako osjetljivo, ali to su činjenice koje je potrebno utvrditi. Tu su ljudi koji prema našem mišljenju ne bi trebali biti optuženi i nisu krivi za to što se, nažalost, tamo dogodilo,“ kazao je Preglej.

Zvonimir Hodak koji zastupa petooptuženog Miljenka Vučića, inženjera gradilišta, kaže kako će, prema njegovoj procjeni, optužnica biti potvrđena. „Optužno vijeće jedino donosi odluku hoće li optužnica stupiti na pravnu snagu ili ne. Dakle, ne odlučuje se niti o kaznenom djelu, ni o mjerama ili kazni… Po mojoj procjeni, optužnica će biti potvrđena, a nakon toga onda možemo razgovarati o svemu pravno relevantno, kad predmet dođe pred Raspravno vijeće koje onda donosi odluku o sankcijama ili mjerama,“ izjavio je Hodak, dodavši kako je zapravo, po njegovom iskustvu, cijeli postupak preuranjen.

Podsjetimo, požar u Hidroelektrani Dubrovnik dogodio se 10. siječnja 2019. godine, a bježeći od vatre i dima trojica djelatnika Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak su izgubili živote. Zbog toga su nepravomoćnom optužnicom okrivljeni bivši direktor Pogona elektrane Mato Mišković te dvojica direktora u HEP-ovoj tvrtki kćeri, HEP Proizvodnji, Nikola Rukavina i Željko Starman. U dvije zasebne točke, optužnicom se terete i dvojica nadzornika radova Ivica Nujić i Miljenko Vučić. Osim protiv navedenih, optužnica je podignuta i protiv pravne osobe HEP Proizvodnja d.o.o.

62 62

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

AUTO / MOTO ll Alfa Romeo 147 1,9 JTD

85kW,redovno servisiran,dobro očuvan,kožni sicevi,2003 godište,trenutno neregistriran.Cijena 1200eura. Mob: 098 589 216 __________________________________ ll Skuter Neos 50 (kvar motora), cijena 1.300 kn. Kontakt: 099 688 0160 ___________________________________

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem garsonijeru i stan na području Gruža, na duži period. Mob: 098/338-620 ll

ll Iznajmljuje se poslovni prostor u

Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2 kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Sve informacije na 098244682

R.K. Minčeti veličine 12m2 na 2. katu.

Blizina sanitarnog čvora. Dostupan odmah.Povoljno. Mob: 095/8090993 ___________________________________ ll Jednosoban stan na Vojnovića ll Stan u Gružu s parkirnim mjestom ll Audi TT kod hotela Lero iznajmljujem na duži - DUGOROČNI NAJAM, 42 m2, spa3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin. period. Isključivo za zaposlene osovaća soba + dnevni boravak, upravo 290000 km. Registriran do 06/2021. be, stan nema parking ni internet. kompletno renoviran i vrlo moderno Info na 0981772088 Mob:0915382229 ___________________________________ namješten, opremljen novim uređa- NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL ___________________________________ jima, u stambenoj zgradi, mirna i Mercedes A classa AMG SPORT. Serll s više od55 pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno osunčana lokacija, blizu centra. Cijevisna, samo 000 km, stalno garažiPLOVILA na: 3.000,00 kn/mj. ran kao nov.

Mob:098618999 - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA ___________________________________ ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor Angelus nekretnine, Vukovarska 17. s tjednom od 10 tisuća primjeraka Mercedes B nakladom 180 D ll Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna Mob: 098 676 009 prodajem ili mijenjam za manji auto na jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 mob 098 1821714 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili ll Prodajem stan, Bana Josipa Jelačića ___________________________________ auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 1, 64 kvadrata neposredno blizu Doma ll Mercedes B180cdi 674 378. zdravlja I. kat 2.700 EUR kvadrat. 098 2012,150.000 km,reg do 03/2020.

311 017 MARKETING: 10.000 eur. Vise inf 098/756-239 Prodajem dva nova baluna i dva ll ___________________________________ ___________________________________ 099 2408 409, 642 460 parangala. Kontakt 099 688 01 60 Građevinsko zemljište Duba Stonsll ll Mercedes A class AMG SPORT. marketing@dubrovackidnevnik.hr ka HITNA PRODAJA - SNIŽENO, 1.470 Servisna, samo 55 000 km, stalno ll Prodajem brodsku kopču. ZF m2, tri parcele u građevinskoj zoni na garažiran kao nov. Mob:098618999 2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 __________________________________ cca 120 m udaljene od plaže i ribarske kuna.MOB:098285038 lučice. Cijena: 92.000,00 €. Lokacijska ll Škoda Octavia 1,9TD informacija. Mogućnost dogovora za Prešla 266000km reg.do 09.2021. Goll Prodajem vanbrodski motor Honkupnju dvije parcele. Angelus nekretnine, dina proizvodnje 2004.Cijena 18000 da 2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.

Vukovarska 17. Mob: 098 676 009 kn.Tel: 098802477 __________________________________ MOB:098285038 ll Škoda Octavia combi ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2 2013 godina. Odlična. Servisna, samo + garaža uključena u cijenu, 359.000 ll Prodajem plastičnu pasaru 4,6 m.

55 000 km, stalno garažiran kao nov.

Za više informacija nazvati na mob: E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 AMG sport. Mob:098618999 0981776107 Encert B. __________________________________

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

PREDAJ OGLAS BESPLATNO ll

Mercedes-Benz C250d

MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ 2016 godina.

80000km na satu.

PRODAJA NEKRETNINE ZAPRIMAJU SRIJEDE Rijetka serija sa DO volanom u kombi- U 12 SATI naciji drvo-orah i koža. Panoramski krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga OGLASNA SLUŽBA 150KW. Mjenjač automatski,7 stupnDUBROVAČKOG DNEVNIKA jeva. Nove zimske gume i set ljetnih.

Tel 020 642 460 MOB:0994341242

E-mail:

ll Trosobni stan u Mokošici - Naš

dom - PRODAJA , 75 m2, prostrani i osunčani dnevni boravak, odvojena kuhinja s prozorom i ostavom, blagovaonica, kupaonica, wc, veliki i dijeoglasi@dubrovackidnevnik.hr lom natkriveni balkon - južna orijentacija. en. cert. A, etažirano. Cijena: 189.000,00 €. Angelus nekretnine, Vukovarska 17. Mob: 098 676 009 Prodaje se stan u Novoj Mokošici. Stan ima 60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573 ll ll

ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije

sobe+DB, 137.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

petkom

• BROJ 47 • 30. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

ll Prodajem frizerski inventar za muški

frizerski salon , 2 radna mjesta Mob:091 899 2041

ll Podajem med, povoljno. Tel. 020 426

049 ili 091 936 64 81

ll Prodajem 300 kupa francuzica, prikolicu

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

(nosivost 600 kg) moguća registracija, u dubrom stanju. Motornu pilu Partner. Cijene po dogovoru. Zvati na 091 1517 650

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

ll Prodajem ležaj 90x200 cijena 300 kn.

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevin-

sko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Kontakt: 099 679 35 97

ll Prodajem el mlinac za žitarice cijena

800 kn. Kontakt: 099 679 35 97

ll Prodajem dva parangala i dva

baluna novo. Kontakt 099 688 0160 ll Prodajem mješač bateriju za kadu

(Grohe),nosač za tuš (Hansgrohe), vodokotlić (Geberit), daska za wc školjku. Sve novo, neraspakirano. Mob: 098 757 831 ll Prodajem domaci med od bora. Mob:

ll Prodajem klupu i stolove od punog drva. 099 688 0160 ll Prodajem ovčji gnoj, vreća 25 kn s

dostavom. Kontakt: 099 681 54 56

ll Masažer, malo korišten. 500 kn. Mobitel

098 164 1597

ll Prodajem stolove s klupom - puno drvo

099 688 0160

roleta ,komarica ,trakasti zavjesa ,venecijanera ,rolo zavjesa ,sve informacije .na 0911472794. Mokošica. ______________________________________ IMA MJESTA I ZA TVOJU RE llTim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja DUBROVAČKI i odrzavanja stam-INTERNETS - NAJČITANIJI s više od pola milijunaboje jedinstvenih korisnika mjeseč benih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DN s tjednom nakladom od 10radovi, tisuća primjeraka pituravanje istih, građevinski elektroinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ______________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kameniMARKETING: ce,nadgrobne knjige, galante099 2408 409, 642 brončana 460 rija,slike od porculana,klesanje slova na marketing@dubrovackidnevnik.hr spomeniku, klupice, skalini...

Mob: 091 7285208 ______________________________________ ll Uredujemo dardine, kosnja trave, orezivanje maslina, navrtanje ili kalemljenje vocki, kosnja trave i sl. Mob:091 6143946

PREDAJ OGLAS BESPLATNO

ll Prodajem tapecirani krevet sa spre-

OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

na kućnu adresu. Mob: 099/835-79-81

jama. Mogućnost prodaje pojedinačno. Može i prodaja baterija i punjača zasebno. MOB: 0996697403

ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza

MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom

ll Prodajem dvije rikše s bateri-

USLUGE RAZNO

0919374727

mištem za posteljinu i madracem. Veličine 200x100cm. Cijena 650kn. Mob. 0958090993

PRODAJA RAZNO

63

ll Prodajem dvije stare ručno klesane

kamenice od ulja (žare). Dim 60×60 cm.

Cijena za obadvije 4000 eura,nije fiksno.

099 691 6245

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 26.4. do 2.5.2021. „KOD ZVONIKA” od 3.5. do 9.5.2021.

PREMINULI ĐURO VUKIĆ (1932) ZLATIJA DEDOVIĆ (1951) LUKA MILADIN (1942) NIKOLA BUTIGAN (1939) BOŠKO MIŠIĆ (1960) SUVADA NUKIĆ (1949) JANJA STOLIĆ (1933) MARIJA ŽIVKOVIĆ MATIĆ (1954) MLADEN MILOSLAVIĆ (1956) ANDRO TRTOMAN (1939) KATE DOLIĆ (1944) MARIJA DRAGANIĆ (1937) ANTUN KRISTOVIĆ (1946) MARIJA BRAILO (1970)