Dubrovački dnevnik petkom br. 45

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

DIO VAGE

NAKNADA MLINARU , U[UR

OPERNA PJEVA^IC A SA SLIKE

ALUMINI

J

S K A N D I N A V K A DUBROVA^KI DNEVNIK

”ATTACK OF TITAN”

VRSTA DIVLJE PATKE

KAZALI[TE

DRVENA LOPATA

SAMOGLASNIK

LUTECIJ

U

KOTAO

STARI NAZIV VIJETNAM

A

@ENSKO

BOR

IME, AZEMINA

GLAS PJEVA^IC OPERNE E SA SLI KE

VRSTA KOVINE

STUDEN, HLADNO]A DOBIT

FINSKI KNJI@EVNIK, LEINO

MNOGO KONJSKA SNAGA

KALIJ

29. I 14.

SLOVO ABECEDE

DRVO IZ POR. BREZA

O BESPLATN

UZ, KOD, PRI

DORA\IVANJE

13. I 12.

SLOVO ABECEDE

PREDNJA STRANA NOVCA (mn.)

DUBROVA^KI DNEVNIK

OPTI^KO STAKLO

ZA[TITNI NEPROBOJNI PRSLUK

ST. MJERA ZA TE@INU RIMSKI: 499

VELIKA

LUKA U AL@IRU

SLIKAR MURTI]

KRIPTON

NOGOMET A[ D@EKO ZAO[TRE NO

DU[IK GU[TERA^A

PAPU^A OD VALJANE VUNE STUPITI UNUTRA

UBILJE@ENO

PLIVA^, ARNE

GRAD U SIRIJI (anagram : BUKA)

GLAS, ZVUK

TUKA

ARGON

POLITI^A R VAFIADIS (1906-19 92) SRE\ENOST, URE\ENOST

OPERA U KOJOJ NASTUPA

PAMETNO , MUDRO

NEMAN

3,14 STRUGAR

A

ZAPAD TEMPERATURA

RJE[ENJ E - ujam, dorada, upisano, autonom ih, pove}aloa{, talasoterapija, enj, , Kr, Kabu, Edin, pura,letva, Sisak, galon, atol, Tra, A, O{tro, vokal, atomi, Carmen, Markos, @upa Dubrova~ pilana, organizir ka, alal, anost.

Anam, Meri, Aza, OT, B, mraz, riba, Eino, }ar, zj, N, K, KS, zepa, ujak, oka,

U OVOM BROJU Petak, 16. travnja

Godina 2, broj 45, 2021.

Izlazi jednom tjedno

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

PRVI DANI TARACA I KAFIĆA Ugostitelji tvrde: Ovo je mučenje, samo šminka

ILIANA STOJANOVIĆ, DJEČJI DOM MASLINA ‚Ne sviđa mi se ovaj javni linč, neki govore da su socijalni radnici ubojice

POVIJESNI TROFEJ U DUBROVNIKU! Košarkašice nakon pobjede: Uspjele smo uz rad, sklad, prijateljstvo i želju za dokazivanjem

VIJESTI

INTERVJU

INTERVJU

GRAD I LUKA USPJELI! Uz novi terminal za kruzere Dubrovnik će postati jedna od najvažnijih destinacija matičnih luka na Mediteranu

DIO RUKE

BELGIJA

VODENA @IVOTINJ A KORIST,

STUPANJ ^ISTO]E ZLATA

”MID-AM .

APARTM.”

SITAN DIO TVARI (mn.)

OSNOVNA TARIFA

GR^KI

FILM CLINTA EASTWOODA

VRH U VIJETNAM

@AGOR

PJEVA^IC A CETINI]

AMPER

GRADI] U ITALIJI

GRAD U HRVATSK OJ PJESNIK [OLC

KORALJN I OTOK

RODNO MJESTO PJEVA^IC E SA SLIKE OPRO[TA J, BLAGOSLOV (tur.)

MAJ^IN BRAT

NATPIS

U@A DASKA

ANGLOAMERI^K A MJERA ZA TEKU]IN U

ZNATNO,

OREGON

GLUMAC BA[I]

9. I 20.

SLOVO AZBUKE

DUBROVA^KI DNEVNIK

VRSTA PU[KE

ZAGOVOR NIK AUTO-NOMIJE

LIJE^ENJ E MORSKO M VODOM

VELIKA

RIJEKA U JU@NOJ AMERICI

2

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ SANJIN STRUKIC / PIXSELL

Naši i njihovi u laži i krađi

L

až je, čini se, da će nas istina osloboditi. Toj je biblijskoj zabludi nemoguće povjerovati promatrajući nekada ljude i njihove reakcije na istinu, ako im ona ne odgovara. Ako im se ne uklapa u viziju, ciljeve i interese. Puno je lakše u većini situacija živjeti u laži. To je vjerojatno u ljudskoj prirodi. Tako je u svim porama života. U poslu, ljubavi, pa i u politici. Oni njihovi lažu. Ovi naši govore istinu. Nije lako prihvatiti da i naši lažu, ili još gore, da njihovi možda govore istinu. Laži će biti puno narednih tjedana koliko će trajati službena politička kampanja, a lagalo se i prije. Neke su laži namjerne, iz zloće. Neke samo iz gluposti i neznanja. U maniri ‚ubijte glasnika’ Dubrovački dnevnik ovog je tjedna bio izložen gomili laži od jednog političara, a onda i od njegovih interesnih sljedbenika. Dijelom i od šire zajednice kojoj se ne sviđa istina koju smo

objavili. Lakše im je živjeti u laži. Istina ne odgovara ako im se ne uklapa u matricu u kojoj ‚’naši ne lažu’’, a ‚’njihovi ne govore istinu’’. Kažu, tko laže, taj i krade. Ali, ne krade nikad ‚’naš’’, nego samo ‚’njihov’’. I tako su živjeli sretno u laži do kraja života. samo smo napisali istinu. Detalje o jednoj staroj vijesti o aerodromskim penalima zbog niza nepravilnosti u javnim nabavama projekta većinom financiranog sredstvima Europske unije. Sve se to već znalo. Uvijek se pričalo kako je bilo penala. Spominjao ih je i sam kandidat za župana, uvijek uz komentar kako je to normalno i zapravo uspješno. Samo zbog tih izjava došlo je na dnevni red provjeriti detalje o tim penalima o kojima se zapravo ništa nije znalo, osim da ih je bilo. Dubrovački dnevnik istražujući detalje o penalima došao je do podatka kako je zbog njih Zračna luka Du-

A

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

brovnik izgubila najmanje 100 milijuna kuna europskih sredstava. To se do sada nije znalo. Nije se znalo ni koji su razlozi zbog kojih je Zračna luka penalizirana u gotovo svim javnim nabavama. Točan iznos i detalji nepravilnih javnih nabava nisu bili ništa drugo nego najobičnija istina, koju je na kraju potvrdio i sam kandidat, političar, ali uz neviđenu histeričnu reakciju napada na novinare koji su tu istinu objavili. Uz očite uvrede, laži, klevetničke konstrukcije, napad i prijetnju – ‚’imate se čega bojati’’. A trebali bismo se bojati valjda njega ako pobijedi na lokalnim izborima. Zato što smo napisali istinu. alosno je vidjeti i neke druge ljude koji su podržali političara i njegove laži i prijetnje u obračunu s medijem koji je objavio istinu, ali postaje manje žalosno onda kada bolje pogledaš tko su ti ljudi. Sami je to interes. Neki se nadaju funkcijama, drugi natječajima na projektima, treći donacijama, četvrti sponzorstvima. Ima tu i totalnih ljigavaca i bijednika, također političara, koji tuže Dubrovački dnevnik za duševne boli, opet zbog pisanja isključivo istine. Lijepo ih je vidjeti svih skupa kako su tako romantično spremni živjeti u laži do kraja života. A mi ćemo i dalje pisati istinu koliko god to bilo teško uz ovakve prijetnje, pritiske i prepreke u samom procesu dolaska do informacije. Političarima uglavnom nikad ne odgovara totalna istina jer je uvijek pitanje do koga sve ona vodi. Jadno je bilo slušati i reakcije onih političara koji su se u svojim reakcijama zapitali je li uopće objavljeno istina. Eto, nije. Mi se samo tako probudimo ujutro i razmišljamo što ćemo danas slagati i pisati napamet. Koliko moraš uopće biti glup da promisliš da bi ijedan medij namjerno nešto tako ozbiljno slagao?! no što je njima dozvoljeno, a to je lagati bez ikakve odgovornosti i lupati napamet stvari o kojima ništa ne znaju, nama nije. Iznad nas je gomila zakona pred kojima možemo stradati materijalno u korumpiranom pravosuđu čak i zbog pisanja totalne istine, a kamoli zbog čega drugoga. Ispred nas su naši krajnji korisnici, čitatelji i ljudi koji bi na našim stranicama laž mogli pročitati jednom. Nakon toga se više nikad tu ne bi vratili. Oko nas je gomila uglavnom

3

Ž

O

jako dobre konkurencije s kojom se možemo nadmetati u prestižu isključivo sa što boljim novinarstvom, nikako izmišljotinama. Na kraju, ispod i u pozadini svih naših aktivnosti su sva pravila novinarske struke, etike, a na kraju i onih moralnih previranja u kojima samo puka želja za razotkrivanjem laži i rasvjetljavanjem istine razlikuje pošteno novinarstvo od onoga koje je samo sebi svrha. Daleko smo od savršenog, baš kao što je takvo cijelo društvo u okviru sustava u kojem svi živimo, ali i kojeg kao takvoga svi sami stvaramo. Ali smo i dalje miljama ispred korumpiranih koji nam prijete, vrijeđaju nas i klevetaju, besramno umanjujuću trud u istraživanju i pisanju istine. aljda je onima koji samo lupaju što im padne na pamet bez ikakve provjere logično da tako žive i drugi ljudi. Zbog totalne bezidejnosti u kreiranju vlastitih ideja i programa ne preostaje im ništa drugo nego bulazniti gluposti, neistine, laži i totalne bajke. Kandidat Srđevaca ne razumije zašto smo detalje o penalima kandidata za lokalne izbore odlučili pisati baš sada. Kad smo trebali po njemu pisati, kad prođu izbori?! I on se naravno pita – je li napisano istina. Za nevjerovati. Kandidati SDP-a ne znaju ništa

V

ni o čemu. Niti ih išta zanima. Kad je netko na papiru njihov, to znači da, što se njih tiče, on niti laže, niti krade. Šute HDZ-ovci, ne žele pisnuti ni DDS-ovci. HNS-ovci pošteno brane, da im se ne bi vratilo kao bumerang. Jedino se Mostov Nikola Grmoja javno zapitao ‚jesu li konzultanti uredno primili honorare za očito loše obavljen posao’. To je samo jedno pitanje koje se nameće u cijelom slučaju od njih zaista previše. Samo ta pitanja nikad i nigdje očito nitko neće postaviti, ako ih ne postavimo mi. hoćemo, svima koji to ne žele usprkos i baš zato što ne žele. A takvih ima u svim bojama dresova. Za razliku od onih koji nam prijete, mi u svemu tome nemamo ništa i nikakav interes. I upravo zato nas onih koji ne mogu mirno ni zaspati nije strah. Miran san nema cijenu. Zato ga ne treba prodati. Ni za vile, ni za stanove.

Ni za funkciju, ni za moć. A što se onih drugih tiče, onih koji srljaju kao guske u maglu ako ih je netko uvjerio da se iza te magle smiješi vlast, njima je ionako zamagljena percepcija stvarnosti okolina u kojoj žele živjeti sretno do kraja života. Naši su naši, makar bili njihovi. A ni njihovi ih nisu htjeli. Kupuju goleme količine magle, tako jeftino, na rasprodaji. Samo da im pomogne da i dalje ne vide. Istinu.

I

4

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno Vijesti

POPUSTILE MJERE U DUBROVNIKU

DUBROVČANI jedva doče ugostitelji tvrde – ovo je NEKI NISU USPJELI dočekati otvaranje. Kako kaže Farčić, prema informacijama s kojima raspolažu, najmanje 25 subjekata je odustalo od bavljenja ugostiteljskom djelatnošću jer su procijenili da ne mogu ići u dodatna zaduženja i dizati dodatne kredite te nisu izdržali krizu koju je sa sobom donijela Covid pandemija IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

B

rojni Dubrovčani s nestrpljenjem su dočekali popuštanje mjera u dijelu Dubrovačko-neretvanske županije koje se odnose na otvaranje taraca kafića i restorana. Dosad su to mogli samo uz popularnu ‚kavu za van’, no sada stanovnici područja od Janjine do Konavala, uključujući i Dubrovnik, mogu uživati u svojim omiljenim napitcima i jelima na taracama ugostiteljskih objekata. U razgovoru s ugostiteljima čini se kako zarada i nije posebno zadivljujuća, ali svakako je psihološki korak naprijed koji podsjeća na ‚staro normalno’, kad su se ljudi družili i kretali bez ograničenja i bojazni.

Osnivačica i voditeljice stranice DUMAM-e, mame iz Dubrovnika i okolice Dita Lipanović jedna je od brojnih sugrađana koji se vesele djelomičnom otvaranju ugostiteljskih objekata. Za nju je, kaže, odlazak na kavu poput psihoterapije.

„Zbog obveza nisam još stigla popiti kavu u kafiću, ali se jako veselim. To je moja psihoterapija, ne baš besplatna, ali zapravo jako povoljna. Za mene to predstavlja vrijeme u kojem mogu ‚pokriti’ i društveni i poslovni dio, kada spajam ugodno s korisnim. Uživam u kavi, nešto odradim, podružim se i u tih pola sata ili sat odmorim i u sekun-

di ozdravim kao majka troje djece ili žena-majka-domaćica,“ kroz smijeh govori Lipanović.

RESTORANI JOŠ UVIJEK KALKULIRAJU Brojni se građani itekako vesele, bez obzira na brojna ograničenja, mjere i radno vrijeme prema kojem ugostiteljski objekti ne smiju raditi nakon

...

- „Sve i da može, Dubrovnik ne bi otvorio sve kapacitete s kojima raspolaže jer to ovisi o turizmu koji se kod nas ove godine još nije dogodio,“ napominje Farčić. S druge strane, postoji i određena bojazan kako bi se ugostiteljski objekti mogli ponovno zatvoriti, ako tako odluči Nacionalni stožer, s obzirom na brojke novozaraženih koje i dalje nisu zadovoljavajuće.

-„Ustvari čekamo da vrijeme učini svoje. Pripremamo se i vjerojatno ćemo otvoriti tarace, čisto

19:00 sati. Vesele se i ugostitelji, mada se čini kako ozbiljnije zarade od jutarnjih i poslijepodnevnih kava zapravo i nema. „Promet nije spektakularan jer smo svjesni situacije da su ljudi suzdržani u trošenju. Situacija je i dalje prilično neizvjesna i svi su oprezni, što je razumljivo,“ izjavila je predsjednica Ceha ugostitelja Dubrovnik Nikolina Farčić. Svoje su tarace uglavnom otvorili caffe barovi dok restorani još uvijek kalkuliraju iz više razloga. „Vjerojatno je lakše bilo mobilizirati restorane koji su sve vrijeme bili aktivni u smislu dosta-

da se nešto događa. Bilo bi lijepo otvoriti sve, prvi bih to volio, no smatram kako ne treba žuriti.

Možda se s otvaranjima moglo i pričekati mjesec, dva dana, da se procijepe ljudi i da malo zatopli.

Onda bi sve bilo lakše, i psihički, i fizički, i što se tiče kapitala. Ako smo mogli dosad čekati, mogli smo još mjesec, dva... Osobno bih najradije prespavao ovu godinu i otvorio 1. ožujka sljedeće godine, premda nam dolaze i domaći i turisti. Jer ovo je mučenje,“ izjavio je Zvono.

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

ekali otvaranje kaf ića, e mučenje, samo šminka va. Oni su trebali samo aktivirati tarace.Oni koji su morali krenuti ispočetka još su suzdržani, pa i s obzirom na broj ljudi u gradu. Njima trebaju veći brojevi od ovih,“ izjavila je Farčić, referirajući se na restorane čija je ponuda okrenuta posjetiteljima Dubrovnika od kojih egzistiraju u prvom redu.

NEKI SU ZATVORILI I PRIJE OTVARANJA Naravno, nisu svi ni u istoj startnoj poziciji. Neki objekti imaju velike zatvorene prostore bez taraca i zbog važećih epidemioloških mjera ne mogu otvoriti svoja vrata. „Otvorili su oni koji raspolažu s taracama, ostali su u nezgodnijoj poziciji. Ipak, sve i da može, Dubrovnik ne bi otvorio sve kapacitete s kojima raspolaže jer to ovisi o turizmu koji se kod nas ove godine još nije dogodio,“ napominje Farčić. S druge strane, postoji i određena bojazan kako bi se ugostiteljski objekti mogli ponovno zatvoriti, ako tako odluči Nacionalni stožer, s obzirom na brojke novozaraženih koje i dalje nisu zadovoljavajuće.

Odluku o otvaranju svakako pozdravlja, no napominje i to kako treba biti odgovoran, a odgovornost se odnosi na sve dionike gospodarskih aktivnos-

Dubrovčani su u ponedjeljak popili kavu u Gradu

ti, od najniže, do najviše razine. „Gospodarske se aktivnosti pokreću s turističkim aktivnostima, a one ovise o epidemiološkoj situaciji. Nadalje, epidemiološka situacija ovisi o svakom pojedincu i tu odgovornost, stoga, vrijedi spustiti i na osobnu razinu, kako korisnika, tako i davatelja usluga. Moramo poboljšati cjelokupnu sliku,“ poručila je Farčić.

Ipak, neki nisu uspjeli dočekati otvaranje. Kako kaže Farčić, prema informacijama s kojima raspolažu, najmanje 25 osoba

je odustalo od bavljenja ugostiteljskom djelatnošću jer su procijenili da ne mogu ići u dodatna zaduženja i dizati dodatne kredite te nisu izdržali krizu koju je sa sobom donijela Covid pandemija. ‚NAJRADIJE BIH PRESPAVAO...’

Kako su se restorani našli u nešto nezavidnijem položaju od kafića, potvrđuje i izjava vlasnika lanca restorana ‚Tutto bene’ Marija Zvona. Njegov restoran u Župi dubrovačkoj radi dostavu, a ugostiteljski objekt u Uvali Lapad je krenuo s pri-

premama. Kaže kako još uvijek osluškuju situaciju nakon čega će donijeti konkretne odluke. „Ustvari čekamo da vrijeme učini svoje. Pripremamo se i vjerojatno ćemo otvoriti tarace, čisto da se nešto događa. Bilo bi lijepo otvoriti sve, prvi bih to volio, no smatram kako ne treba žuriti. Možda se s otvaranjima moglo i pričekati mjesec, dva dana, da se procijepe ljudi

Nastavak na slijedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

sacije mjera, brojke i dalje nisu zadovoljavajuće. Tako je u utorak zabilježeno 115 novozaraženih, a u prethodnim danima brojke su se kretale od 70 pa naviše. Načelnik Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo za Dubrovački dnevnik je objasnio zašto je došlo do odluke o djelomičnom otvaranju ugostiteljskih objekata bez obzira na tu činjenicu.

Uživalo se i u Uvali

i da malo zatopli. Onda bi sve bilo lakše, i psihički, i fizički, i što se tiče kapitala. Ako smo mogli dosad čekati, mogli smo još mjesec, dva... Osobno bih najradije prespavao ovu godinu i otvorio 1. ožujka sljedeće godine, premda nam dolaze i domaći i turisti. Jer ovo je mučenje,“ izjavio je Zvono.

lio ih je taj dragi, ali pomalo zaboravljeni ritual. No, posao kreće onda kada krenu avioni. Imamo veliku taracu stoga s lakoćom održavamo razmak među stolovima i poštujemo sve epidemiološke mjere,“ kaže Ivušić.

BILO JE NEŠTO ZARADE I OD KAVE ZA VAN...

NIŠTA DOK NE KRENU Uz Grad, jedno od omiljenih AVIONI okupljališta za ispijanje kava Vlasnik Gorumet&Lounge ba- na suncu svakako je i Uvala ra Cele na Stradunu Tomislav Lapad.

Ivušić kaže kako je kod njih prvi dan otvaranja kafića prošao „Prvi dan je prošao u redu, redobro. Bilo je sunce, ljudi su se lativno dobro, na opće zadouželjeli svojih navika, no sutra- voljstvo kako nas, tako i posdan je vrijeme bilo loše pa ni- jetitelja. Vrijeme je bilo lijepo, je bilo posjetitelja na taraca- uživalo se na taracama, a ma. Svakako će mjere iteka- mi smo ispoštovali i poško ovisiti o vremenskim prili- tujemo i dalje sve propisakama, a cijela je priča, kaže, ne mjere. Kako imamo velizapravo pozitivna psihološki, ku taracu, osigurali smo pomada pravog posla tu nema. trebnu udaljenost među stolovima i sve je sukladno pra„Nudimo kave domaćima po vilima,“ izjavio je operativ10 kuna do 10 sati. Prvi dan je ni direktor Sunset Beacha bilo lijepo vrijeme, ljudi su izašli Dubrovnik Mili Vučković. vanka, popili kavu i razvese- Proteklih tjedana se po inte-

resu za kavu za van isticao upravo Sunset Beach Dubrovnik. Na njihovu se kavu tijekom zatvaranja kafića čekalo u redu. „Pomoglo je utoliko što smo zadržali sve djelatnike i preko zime, a pomogle su svakako i mjere Vlade u vidu subvencioniranja plaća djelatnika,“ kazao je Vučković.

BROJKE NISU BAJNE, ALI...

Ipak, bez obzira na relak-

„Kao što ste vidjeli, odluka se ne odnosi na cijelo područje Županije. Do nje je došlo zbog toga što više od 20 dana imamo stalni pad novozaraženih na širem dubrovačkom području, stoga je procjena epidemiologa da se odluka za dio Županije može uskladiti s onom koja je na snazi na nacionalnoj razini, no i dalje je nešto rigoroznija u odnosu na ostatak županija na Jadranu,” izjavio je Cebalo te podsjetio kako je radno vrijeme kafića ograničeno, a i dalje je na snazi odluka prema kojoj na javnim okupljanjima može prisustvovati do 15 osoba, a privatnim do osam iz najviše dva kućanstva.

Vrata su otvorili i župski kafići

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

7

I SLUŽBENO ZAPOČELA REALIZACIJA

NEMA PREPREKA za Lapadsku obalu, odbijene žalbe tvrtke Laguna trade IZVOĐAČ radova krenuo s prvim aktivnostima GORAN MRATINOVIĆ

M

inistarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske odbilo je obje žalbe trgovačkog društva Laguna trade d.o.o. te potvrdilo ispravnost izdanih građevinskih dozvola za rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale.

Prvim rješenjem Ministarstva odbijena je žalba tvrtke Lagune trade za priznavanjem svojstva stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole za rekonstrukciju Lapadske obale u III. i IV. fazi izgradnje, dok se drugim rješenjem odbija žalba

istog društva izjavljena protiv same građevinske dozvole.

Ministarstvo je navedenim rješenjima utvrdilo da je Grad Dubrovnik ispravno postupio kada je odbacio žalbu navedenog trgovačkog društva kao žalbu izjavljenu od strane neovlaštene osobe. Pregledom dokumentacije u predmetu izdavanja građevinske dozvole i dokumentacije koju su žalitelji dostavili Gradu Dubrovniku kao prvostupanjskom tijelu nesporno proizlazi da društvo Laguna trade kao koncesionar nije vlasnik, niti nositelj stvarnih prava na nekretninama za koje se izdaje građevinska dozvola, ni nositelj drugih stvarnih prava na tim nekretninama te da stoga nema svojstvo stranke u predmetnom postupku izdavanja građevinske dozvole. Utvrđeno je da žalitelj tijekom postupka, a niti uz žal-

bu, nije dostavio dokaz na temelju kojeg bi dokazao suprotno.

Ovim rješenjima nadležnog ministarstva potvrđena je ispravnost izdanih akata građenja Grada Dubrovnika u projektu koji osigurava najveće ulaganje u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedeset godina.

Nakon što je odabrani izvođač radova uveden u posao slijede poslovi organizacije gradilišta te odmah potom i poče-

tak izvođenja radova na 70 milijuna vrijednoj kapitalnoj investiciji u potpunosti financiranoj izvanproračunskim, europskim i nacionalnim sredstvima. „Zbog pripremnih radova pred početak izvođenja projekta Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, molimo sve građane da do srijede, 14. travnja uklone svoje automobile s parkirališta između INA-e i Hotela Lapad.” piše u obavijesti Grada Dubrovnika.

8

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

RJEŠAVAJU SE POSLJEDNJE BIROKRATSKE PREPREKE

TERMINAL ZA KRUZERE U GRU

Zaštitili smo interese Grada, Raguž

„DA JE PROŠLA PRETHODNA IDEJA, mi ne bismo kontrolirali pomorski ulaz u Dubrovnik, ne bismo kontrolirali pitanje cruise turizma već bi neki drugi bili gospodari sudbine Grada” VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ, MARIO BABAROVIĆ / DD, LUCIJA KOMAIĆ, GD

L

uka Dubrovnik izgradit će terminal za brodove na kružnim putovanjima. Nakon što je gradska uprava prije dvije godine završila otkup dionica Luke Dubrovnik i time potvrdila 48 posto vlasništva, započeli su postupci pred Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture s ciljem izmjene odluke o koncesioniranom po-

dručju i proširenju postojećeg koncesioniranog područja na područje cruise terminala.

Svi potrebni dokumenti za proširenje koncesijskog područja su izrađeni te je s Ministarstvom prije tjedan dana usuglašen pravni okvir proširenja koncesijskog područja. Aktivnost koja predstoji jest odluka Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik kojom će se izmijeniti koncesijsko područje i revidirati koncesija Luke Dubrovnik uz novi obuhvat, a koji podrazumijeva i područje terminala za brodove na kružnim putovanjima, javili su iz Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik Mato Franković

CILJ DA DUBROVNIK POSTANE HOME PORT Ovom odlukom Luka Dubrovnik dobiva značajno na vrijednosti. Istovremeno, nakon izgradnje terminala za brodove na kružnim putovanjima omogućava se da Dubrovnik postane home port. ‚’Slobodno možemo reći da je ovo uspješan završetak jedne priče za Luku Dubrovnik kojoj je prijetilo ozbiljno ugrožavanje poslovanja da je kojim slučajem koncesiju za terminal za brodove na kružnim putovanjima dobila druga tvrtka, a kako je to bilo zamišljeno od strane bivše gradske uprave. Takvim činom Luka Dubrovnik bi bila u poslovnim problemima, a Grad Dubrovnik bi izgubio trajno pravo upravljanja cruise turizmom!’’, poručuju iz Grada Dubrovnika.

Podsjetimo, bivši gradonačelnik zalagao se za to da terminal gradi tursko-francuski konzorcij Dubrovnik International Cruise Port Investment (DICPI). Njihov terminal trebao je tako podrazumijevati i trgovački centar s garažom te autobusni kolodvor u dubrovačkoj luci Gruž, što je bila investicija vrijedna 93,7 milijuna eura. Upravno vijeće Lučke uprave Dubrovnik raskinulo je koncesijski predugovor s tursko-francuskim konzorcijem, što je otvorilo prostor da Grad i Luka idu u

...

HOME PORT Ovom odlukom Luka Dubrovnik dobiva značajno na vrijednosti.

Istovremeno, nakon izgradnje terminala za brodove na kružnim putovanjima omogućava se da Dubrovnik postane home port. ‚’Slobodno možemo reći da je ovo uspješan završetak jedne priče za Luku Dubrovnik kojoj je prijetilo ozbiljno ugrožavanje poslovanja da je kojim slučajem koncesiju za terminal za brodove na kružnim putovanjima dobila druga tvrtka, a kako je to bilo zamišljeno od strane bivše gradske uprave.

Takvim činom Luka Dubrovnik bi bila u poslovnim problemima, a Grad Dubrovnik bi izgubio trajno pravo upravljanja cruise turizmom!’’

– poručuju iz Grada Dubrovnika

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

UŽU Franković:

ž: ovo je pobjeda realizaciju projekta, kojim se omogućava da Dubrovnik postane home port.

FRANKOVIĆ ZADOVOLJAN Gradonačelnik Mato Franković prokomentirao je za Dubrovački dnevnik izmjene odluke o koncesioniranom području i proširenju postojećeg koncesioniranog područja na područje cruise terminala u Luci Dubrovnik, a s čim se omogućuje Luci da gradi terminal za kruzere.

- Uvijek je naš cilj bio zaštititi interes Grada Dubrovnika i Luke Dubrovnik. Činjenica da netko drugi gradi umjesto tvrtke u vlasništvu Grada Dubrovnika ne ide nikako u prilog Gradu Dubrovniku. Za to je više razloga - govori Franković.

- Prvo, dovelo bi u tešku financijsku situaciju Luku Dubrovnik. Drugo, mi ne bismo kontrolirali pomorski ulaz u Dubrovnik, ne bismo kontrolirali pitanje cruise turizma već bi neki drugi bili gospodari sudbine Grada - govori Franković.

- Iz svih navedenih razloga drago mi je što smo uspjeli zaštititi interese Grada i Luke Dubrovnika i osigurati da Dubrovnik postane jedna od najvažnijih home port destinacija na Mediteranu - zaključio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

RAGUŽ: IMAMO ZNANJE I FINANCIJE Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž rekao je kako je ovo jedna važna satisfakcija.

- Napravili su se preduvjeti kad se raskinuo predugovor s tursko-francuskim konzorcijem, nije bilo druge opcije nego da Luka Dubrovnika i Grad Dubrovnik zajedno idu završiti ovu priču oko terminala. Nakon nekoliko sastanaka u resornom ministarstvu, a na kojima smo bili gradonačelnik i ja, kao i predstavnici Lučke uprave Dubrovnik, dogovoreno je da će Luka biti nositelj koncesije za terminal i da je potrebno uskladiti dokumentaciju. Sad to ide na Upravno vijeće Lučke uprave i neće biti prepreka kako bi se išlo u realizaciju - govori Raguž.

- Ovo jako puno znači za Luku i cijelo gospodarstvo, kako Grada Dubrovnika, tako i Dubrovačko-neretvanske županije. Zračna luka Dubrovnik je završila svoj projekt, ovo je drugi najvažniji projekt – dodaje Raguž.

- Ne bih htio špekulirati o rokovima, bit ćemo pametniji kad Upravno vijeće Lučke uprave izglasa sve potrebno. Predizborno je vrijeme, ne želim na tome poentirati i hvaliti se, najbitnije je da će Luka biti nositelj, izvojevali smo pobjedu. A sad, hoće li biti tri mjeseca prije ili poslije je manje važno. Financijski smo stabilni, imamo znanje i moć za realizaciju projekta i to je argument da neće biti nikakvih problema pri

samoj izgradnji - zaključio je Željko Raguž.

VLAHUŠIĆ NE MISLI DA JE ODLUKA DOBRA Nekadašnji dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić prokomentirao je na konferenciji za novinare izmjene ove odluke, kazavši da se radi o upitnoj odluci, ali i naglašavajući kako projekt stoji od 2016. godine do danas.

- Kažu da Lučka uprava i Ministarstvo prepuštaju razvijanje projekta Luci Dubrovnik. U to je teško vjero-

vati. Drugo, Luka Dubrovnik je privatna tvrtka, čiji je najveći dioničar Grad Dubrovnik s 48 posto dionica.

Autobusni kolodvor primjerice plaća najam državi, a ovako bi ga plaćao privatnoj tvrtki. Prihod Lučke uprave za koncesioniranje ovih područja je pet do deset milijuna kuna pa bi to značilo da se država odriče tog novca - rekao je Vlahušić, dodavši kako bi se cijeli prostor trebao dodijeliti Gradu pa bi Grad sa svojim procedurama raspisao natječaje za autobusni kolodvor, trgovački centar i terminal - dodao je Vlahušić.

Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž

9

10

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

REKORDNA ZAPLJENA

‘PALO’ PREKO TONE KOKAINA koji se prevozio voćem, vrijednost iznad 57 milijuna eura U LUCI PLOČE CARINICI su u redovitoj kontroli pronašli ogromnu količinu droge koja je morem stigla iz Južne Amerike, a najvjerojatnije je trebala prijeći u BiH VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

P

olicijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u suradnji

s djelatnicima Carinske uprave zaplijenili su krajem ožujka ove godine u Luci Ploče 574.869 kilograma kokaina, nakon što je prethodno morem stigao iz Južne Amerike, točnije iz Ekvadora. Na konferenciji za medije koja

je održana u srijedu rečeno je kako je kokain pronađen u kontejneru u kojem se prevozilo voće, a pošiljku nitko nije preuzeo. Procjenjuje se kako bi vrijednost zaplijenjene droge u uličnoj preprodaji dosegla više od 57 milijuna eura.

Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’

Načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević rekao je da kako su policijski službenici surađivali s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, ali i Carinskom upravom, odnosno Jedinicom za mobilne službe Dubrovnik. Načelnik je naglasio kako kriminalističko istraživanje još uvijek nije završeno.

Voditelj Službe kriminalističke policije Zoran Tikvica rekao je kako je utvrđeno da droga nije namijenjena domaćem tržištu nego susjednim državama zbog čega se nastavlja kriminalističko istraživanje.

Droga je navodno s prostora Južne Amerike trebala preko Hrvatske prijeći u Bosnu i Hercegovinu. Jutarnji list piše kako je banane naručila tvrtka s tuzlanskog područja, pa je ova akcija rezultat suradnje hrvatske policije s kolegama

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

iz susjedne države.

Voditelj Jedinice za mobilne službe - Carina Dubrovnik Pero Perić dodao je kako je u tijeku postupak nabavke mobilnog rendgena kojeg Luka Ploče nema, dok ga primjerice ima Luka Rijeka. Na pitanje zašto prije on nije nabavljen, rekao je da se radi o kompleksnom i skupom uređaju, ali i da ne zna kad će doći jer se “ne bavi logističkim pitanjima”.

Na pitanje je li se surađivalo s američkom policijsko-obavještajnom agencijom za suzbijanje droge i FBI-em, Pavličević je rekao da to ne može demantirati, niti potvrditi.

Od kraja siječnja zaplijenjeno je u tri navrata tako 700

kilograma kokaina. Uhićeno je ukupno osam osoba, petero je povezano s udruže-

nom zločinačkom organizacijom u Metkoviću, a njih troje za slučaj zapljene kokaina

u jednom privatnom poduzeću u Opuzenu kamo je kokain dospio u kontejneru banana.

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

11

12

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

OLGA MURATTI (HSU) O COVID DODATKU

‚CILJ NAM JE BIO da se umirovljenicima pomogne, nije bitno kad, stalno su neki izbori’ NEŠTO MANJE od 800 tisuća umirovljenika s mirovinama do četiri tisuće kuna primit će Covid dodatak koji je Vlada dogovorila s umirovljeničkim udrugama i HSU-om AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

redsjednica gradske organizacije HSU-a Olga Muratti govorila je o covid dodacima za umiro-

vljenike.

-HSU je pokrenula i pridružila se inicijativi za isplatom covid dodatka umirovljenicima. Istina da su naši prijedlozi bili nešto veći od ovih koje je Vlada odobrila, stoga ne možemo reći kako smo presretni, ali smo zadovoljni što se vodilo računa o najugroženijim kategorijama umirovljenika. Oni će dobiti sredstva koja će im znatno pomoći u ovoj situaciji. Nezadovoljni su oni koji imaju mirovine veće od četiri tisuće kuna, jer su izostavljeni, ja bih bila najsretnija da su i oni nešto dobili – kazala je Olga Muratti dodavši kako je prioritet HSU-a bio da oni koji imaju najmanje dobiju najviše što je, smatra Muratti, itekako značajno u ovim pregovorima.

HSU je prema riječima predsjednice gradske organizacije svjestan teške situacije u kojoj se nalazi država.

-Očekujemo kad stanje bude bolje, da Vlada pronađe način da se i dalje brine o najugroženijim. Na-

dam se da će ovo biti početak tih aktivnosti – naznačila je Muratti koja je komentirala i kritike da se ovo događa u predizborno vrijeme.

- Cilj nam je bio da se pomogne umirovljenicama, nije bitno koje je vrijeme, stalno su neki izbori – kazala je Muratti.

Period epidemije posebno je težak za ljude starije životne dobi.

-Umirovljenicima je jako teško, posebno zbog odvojenosti od društva. Oni kad pođu u mirovinu na neki način postaju izolirani, a ovo je još dodatna izoliranost. Teško im pada osamljenost i usamljenost.

Obitelj ih napušta zbog brige o njima, a i oni druge ne žele ugroziti pa izbjegavaju druženje. Sve to je zatvoreni krug – komentirala je Muratti.

I Grad Dubrovnik, u sklopu socijalnog programa, putem nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo krenuo je s isplatama mjesečnog dodatka na mirovine za 769 korisnika, u ukupnom iznosu od 162.500,00 kuna.

Riječ je o dodatku za ožujak za umirovljenike čija mirovina ne prelazi 1.800,00 kuna te im se dodatak u iznosu 200 kuna isplaćuje svakog mjeseca, kao i za umirovljenike čija mirovina ne prelazi

Olga Muratti

ovaj iznos, a čije su socijalne prilike dodatno posebno otegotne te im se mjesečno isplaćuje dodatak od 500 kuna, sve sukladno Mjerama socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2021. godinu.

Isto tako, do konca tjedna, trebale bi biti provedene i uplate za 229 korisnika, osoba starijih od 65 godina koje nemaju vlastitu mirovinu niti ostale prihode, a koje mjesečno od Grada Dubrovnika primaju 300 kuna. Ukupan iznos za ožujak za ovu namjenu je 68.700,00 kuna, također sukladno Mjerama socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2021. godinu.

Podsjetimo, Vlada je donijela odluku kojom će se umirovljenicima isplatiti jednokratno novčano primanje radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom Covida-19. Ova odluka obuhvatit će više od 800 tisuća umirovljenika, a ukupan iznos koji će biti isplaćen je oko 600 milijuna kuna. Premijer Plenković najavio je da se isplata

jednokratnog novčanog primanja očekuje krajem travnja ili početkom svibnja.

Riječ je o nekoliko kategorija umirovljenika.

Onim korisnicima mirovine kojima je iznos ukupnog mirovinskog primanja do 1500 kuna isplatit će se jednokratno novčano primanje u iznosu od 1200 kuna.

Onima kojima je iznos ukupnog mirovinskog primanja između 1500 i 2000 kuna isplatit će se jednokratno novčano primanje od 900 kuna. Za korisnike kojima je iznos ukupnog mirovinskog primanja od 2000 do 3000 kuna, iznos jednokratnog novčanog primanja iznosit će 600 kuna, a onima s mirovinom od 3000 do 4000 kuna isplatit će se 400 kuna.

...

Predsjednica dubrovačkog HSU-a je zadovoljna s tijekom cijepljenja u gradu.

-Cijepljenje je jako dobro organizirano.

Umirovljenici su se odazvali u velikom broju i tako pokazali odgovornost. Kad se cijepe osjećat će se znatno slobodnijima – kazala je predsjednica gradske organizacije HSU-a Olga Muratti .

PROMO

14

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

GRAD I TURISTIČKA ZAJEDNICA ugostit će deset digitalnih nomada iz cijelog svijeta

D

eset digitalnih nomada iz različitih dijelova svijeta odabrano je da provedu besplatno mjesec dana u Gradu Dubrovniku, detaljno istraže destinaciju i svojim iskustvom pomognu doprinijeti stvaranju boljeg ozračja za buduće nomade koji će za svoje mjesto rada odabrati Dubrovnik – istaknuto je na prošlotjednoj konferenciji za medije održanoj u Lazaretima na temu realizacije projekta „The Dubrovnik digital nomad-in-residence”.

Riječ je o zajedničkom projektu Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika, u suradnji s Total Croatia News i Saltwater Nomads.

Grad Dubrovnik u listopadu prošle godine bio je domaćin prve konferencije ‚’Dubrovnik za digitalne nomade’’ te se i kao predvodnik ove inicijative u Hrvatskoj predstavio kao cjelogodišnja destinacija. Potaknuti iznimnim uspjehom listopadske konferencije, Dubrovnik svoju ozbiljnu usmjerenost diversifikaciji turističke ponude i razvojem novih sadržaja nastavlja upravo ovim projektom. Detalje o značenju realizacije projekta za Grad, kao i detaljima natječaja i izboru nomada iznijeli su zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, direktorica Turističke zajednice Ana Hrnić, Tanja J. Polegubić iz tvrtke Saltwater Nomads i Paul Bradbury, osnivač i urednik portala Total Croatia News.

- Deset digitalnih nomada nam stiže 23. travnja u Dubrovnik gdje će raditi, upoznati se s našim gradom, kulturom, načinom života. Nadamo se kvalitetnoj globalnoj promociji, ali bitno je da ćemo kroz radionice od naših natjecatelja iz prve ruke dobiti povratne informacije kako bismo u mogućnosti postali još bolja destinacija za nomade – rekla je direktorica TZGD-a Hrnić.

Tanja J. Polegubić predstavila je deset digitalnih nomada odabranih između 115 aplikacija na natječaj održan u ožujku ove godine: Kelsey Kay Love, Marlee McCormick, Alyssa Isogawa, Albert Canigueral, Charlie Brown, Zoltan Nagy, Kaisu Koskela, Ron Tardiff, Carolyn Zeli-

kow i Rob Schubert. Svi imaju već bogato iskustvo u načinu rada na daljinu, a stižu iz različitih branši, od produkcije, marketinga, ekonomije, poduzetništva i medija.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić rekla je kako je cilj upoznati goste s gradom, okolicom te uključiti ih u sve kulturne i javne programe kako bi oni dalje privlačili svoje prijatelje, obitelji i sve više digitalnih nomada te tako u konačnici postali svojevrsni ambasadori Dubrovnika.

- Ova gradska uprava usmjerena je ka promjeni turističkog proizvoda, ka kreiranju jednog sadržaja koji je namijenjen različitim interesnim skupinama.

Naš Grad zaista može ponuditi jedan izniman stil života koji je i mediteranski, ali koji je na kraju ipak samo dubrovački – rekla je zamjenica Tepšić i zahvalila se suradnicima u projektu te naglasila da će svi digitalni nomadi biti uključeni u kulturne programe, kao i upoznavanje grada i okolice.

Suradnik u projektu Paul Bradbury naglasio je kako je riječ o potpuno drukčijoj destinacijskoj strategiji.

- Cilj nam je uključiti digitalne nomade u život zajednice, raditi ćemo s njima i tako od njih učiti što oni doista trebaju od destinacije u kojoj rade – naglasio je ovom prilikom Bradbury.

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

15

KREĆE ISPLATA mjesečnog dodatka za umirovljenike

P

utem nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grad Dubrovnik krenuo je s isplatama mjesečnog dodatka na mirovine za 769 korisnika, u ukupnom iznosu od 162.500,00 kuna.

Riječ je o dodatku za mjesec ožujak za umirovljenike čija mirovina ne prelazi 1.800,00 kuna te im se dodatak u iznosu 200 kuna isplaćuje svakog mjeseca, kao i za umirovljenike čija mirovina ne prelazi ovaj iznos, a čije su socijalne prilike dodatno posebno otegotne te im

se mjesečno isplaćuje dodatak od 500 kuna, sve sukladno Mjerama socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2021. godinu.

Isto tako, do konca tjed-

na, trebale bi biti provedene i uplate za 229 korisnika, osoba starijih od 65 godina koje nemaju vlastitu mirovinu niti ostale prihode, a koje mjesečno od Grada Dubrov-

nika primaju 300 kuna. Ukupan iznos za ožujak za ovu namjenu je 68.700,00 kuna, također sukladno Mjerama socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2021. godinu.

NA PREDJELU SOLITUDA će se graditi nova komunalna lučica

S

porazum o financiranju projektne dokumentacije za novu komunalnu lučicu u gruškom zaljevu potpisan je u utorak u palači Ranjina između Županijske lučke uprave, Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.

Sporazum su potpisali župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Mato Franković, a potpisivanju

su nazočili i zamjenik župana Joško Cebalo, predsjednik UV ŽLU Dubrovnik Vido Raič te pročelnik UO za gospodarstvo i more Ivo Klaić.

Ovom prilikom je napomenuto kako će se tim projektom na predjelu Solituda riješiti pitanje vezova koje nije mogla obuhvatiti već izgrađena komunalna lučica Batala, stoji u priopćenju Županije.

16

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

KRIZA U GRADU IZAZVALA DOMINO EFEKT

KRAH SEZONE u Dubrovniku po posla, a Dubrovčana nema na p Prema službenim podacima, 1753 sezonska radnika iz drugih zemalja ostala su bez posla nakon kraha turističke sezone u Dubrovniku. Od toga, 1053 su državljani Bosne i Hercegovine IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

P

rije dvije, tri ili četiri godine, dolaskom svake turističke sezone, ugostitelji bi se žalili kako ne mogu pronaći sezonske turističke djelatnike, u prvom redu konobare i kuhare. Govorilo se tada kako Dubrovniku nedostaje barem tisuću djelatnika i nitko nije mogao ni sanjati kako će se dogoditi scenarij iz 2020. godine - kako će pojava koronavirusa zaustaviti turistički rast i kako se najvećem dijelu sezonskih radnika njihovi ugovori neće produljivati.

U Dubrovnik su tako godinama pristizali djelatnici iz ostatka Hrvatske kako bi zaradili, u prvom redu iz Slavonije. No, svakako, dolazili su i iz susjednih zemalja, u prvom redu Bosne i Hercegovine. Najveći dio njih sada više ne radi u Dubrovniku i uopće su nezaposleni.

NAJPOGOĐENIJI SEZONCI IZ BIH Dubrovački dnevnik je prema Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj poslao upit ko-

liko je radnih dozvola izdano tijekom 2019. godine, koja je bila turistički rekordna, te tijekom 2020. godine u kojoj su turistički rezultati bili znatno skromniji. „Obavještavamo vas da je tijekom 2019. godine na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske izdano 5407 dozvola za boravak i rad stranim državljanima. Od ukupnog broja izdanih dozvola, 3122 dozvole za boravak i rad su izdane državljanima Bosne i Hercegovine. Tijekom 2020. godine, na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske izdane su 3654 dozvole za boravak i rad stranim državljanima. Od ukupnog broja izdanih dozvola, 2069 dozvole za boravak i rad su izdane državljanima Bosne i Hercegovine,“ odgovorili su iz policije.

U prijevodu, 1753 sezonska radnika iz drugih zemalja ostala su bez posla nakon kraha turističke sezone u Dubrovniku. Od toga, 1053 su državljani Bosne i Hercegovine. Naravno, brojke treba uzeti s rezervom jer postoje i oni poslodavci koji nisu prijavljivali svoje radnike iz drugih zemalja niti su za njih radili po propisima nego ‚na crno’, pa je ta brojka sasvim sigurno puno veća od službe-

ne. Također, dio djelatnika koji nije uspio pronaći posao u Dubrovniku, pošao je raditi u druge krajeve, primjerice Istru gdje je pad turističkih brojki bio bitno manji, kako njihov turizam ne ovisi o avio linijama. Stoga je moguće kako se dio radnika koji lani nisu pronašli posao u Dubrovniku, zaposlio negdje drugdje, gdje je za njima postojala veća potreba.

STVORILO NAM JE VELIKE PROBLEME...

Zbog blizine dvaju gradova, u Dubrovnik su tijekom, ali i izvan same sezone, raditi dolazili djelatnici iz Trebinja. Jedan mladić (podaci poznati redakciji) iz Trebinja za Dubrovački dnevnik je kazao kako je do pojave pandemije Covida-19 radio u jednom lokalu na Stradunu, no sad je nezaposlen. „Sada sam u Trebinju i ne radim ništa. I nisam jedini. Poznajem još nekoliko ljudi koji su radili u Dubrovniku i u ovoj novonastaloj situaciji su ostali bez posla, Samo su se vratili u Trebinje,“ kazao je za Dubrovački dnevnik.

Trebinjski djelatnici koji su radili u turizmu i ugostiteljstvu snalaze se kako mogu. Tako su se, kaže nam Trebinjac koji je radio u Du-

...

„Trgovci na trebinjskoj placi više puta su ponavljali kako im je prodaja značajno opala i kako se mušterije iz Dubrovnika te turisti ne mogu uspoređivati s domaćima.

Zatvaranje granice puno je toga blokiralo, a osjetili su to trgovci, obrtnici, stomatolozi, automehaničari...

Posljednjih godina su značajan prihod ostvarivali zahvaljujući mušterijama iz Dubrovnika,“ kaže Bjelica Škrivan

brovniku, neki preorijentirali na građevinu te tako pronašli posao. „A neki su u Trebinju našli posao, doduše dosta manje plaćen.

Neki nisu ni to, nadaju se da će ove sezone biti nešto bolje,“ kaže Trebinjac koji sada očekuje jedan posao u svom gradu, no sve je poprilično neizvjesno

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

17

ogodio i Trebinjce, radnici bez placi, u zubara, mehaničara...

...

„Sada sam u Trebinju i ne radim ništa. I nisam jedini. Poznajem još nekoliko ljudi koji su radili u Dubrovnik i u ovoj novonastaloj situaciji su ostali bez posla. Samo su se vratili u Trebinje,“ kazao je Trebinjac

Trebinje

i ne zna hoće li uspjeti u tome. „Cijela ova situacija oko korone stvorila je velike probleme,“ kaže Trebinjac.

DUBROVČANI VIŠE NE DOLAZE NA TREBINJSKU PLACU Kako je podbačaj sezone u Dubrovniku, barem onakve na kakvu smo navikli, stvorio probleme i u susjedstvu potvrđuje i Nikolija Bjelica Škrivan, novinarka Direkt portala. Kako kaže, nitko se nije nadao kako će pandemija, a posljedično i mjere, toliko dugo trajati. „Tijekom godine prije ove krize, bar mi se tako čini, zabilježena je najintenzivnija surad-

nja između Trebinja i Dubrovnika, barem kad su građani u pitanju. I 2020. godina je trebala biti takva, možda čak i bolja. Veliki broj Trebinjaca i Trebinjki govorio je da će tada tijekom sezone raditi u Dubrovniku, nisu ni sanjali da će se to prekinuti, kao ni da će i dio dubrovačkih plaća spasti na ništa.

Ili na ovu trebinjsku,“ izjavila je.

Opisujući situaciju koja je vladala prije Covid krize, Bjelica Škrivan govori kako su mnogi Trebinjci u Dubrovniku zarađivali znatno veću plaću no što bi to mogli u svom gradu te je trošili u Trebinju, gdje su cijene znatno niže od onih u Dubrovniku.

„Priča oko pandemije se brzo izdogađala, ljudi se nisu imali vremena snaći niti su vjerovali kako će razmjeri biti ovakvi. Nadali su se da će se sve to brzo riješiti i vratiti na staro. Oni koji se nisu snašli u neizvjesnosti čekaju novu sezonu,“ izjavila je.

Kriza se odrazila i na promet na trebinjskoj placi gdje su Dubrovčani često kupovali namirnice. No, izostanak Dubrovčana osjeća se i kad se radi o mnogim obrtima i djelatnostima. „Trgovci na trebinjskoj placi više puta su ponavljali kako im je prodaja značajno opala i kako se mušterije iz Dubrovnika te turisti

ne mogu uspoređivati s domaćima. Zatvaranje granice puno je toga blokiralo, a osjetili su to trgovci, obrtnici, stomatolozi, automehaničari... Posljednjih godina su značajan prihod ostvarivali zahvaljujući mušterijama iz Dubrovnika,“ kaže Bjelica Škrivan koja je mišljenja kako se situacija zapravo odrazila ne samo na pojedince zaposlene u Dubrovniku nego, indirektno, i na ostatak tamošnjeg stanovništva te, u konačnici, i na gradski budžet.

Naposljetku, tvrdi kako oporavak dubrovačkog turizma zapravo predstavlja nadu za stanovnike Trebinja, no napominje kako su i brojni djelatnici u Dubrovniku ostali bez posla i prihoda. Stoga se postavlja pitanje koliko će uopće biti radnih mjesta za djelatnike iz drugih gradova i država.

18

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

PREDSTAVILI PROGRAM

ŽUPKA obećala Dom za starije, uređenje Zelene place, manje poreze…

Kako su izvijestili iz ŽUPKE, njihov izborni program temelji se na četiri ključna elementa razvoja Općine Župa dubrovačka

Ž

upska stranka je ovog tjedna predstavila svoj izborni program preko svog YouTube kanala i Facebook profila putem video prezentacije. Kako su izvijestili iz ŽUPKE, njihov izborni program temelji se na četiri ključna elementa razvoja Općine Župa dubrovačka.

Prvi je društvo i to, navode iz ŽUPKE, ono koje njeguje svoju tradiciju, poštuje povijesno naslijeđe i uvažava današnje potrebe svakog pojedinca, njegove posebnosti i sposobnosti. „Kako bismo razvili naše civilno društvo, planiramo formirati Kulturno vijeće, izgraditi Kulturni centar Župe dubrovačke, osnovati prvi župski muzej i knjižnicu. Konačno dovršiti projekt izgradnje dječjeg vrtića u Kuparima, dovršiti projekt izgradnje igrališta na Brašini, pokrenuti projekt izgradnje velikog sportskog centra u Kupari-

Antun Bašić, kandidat za načelnika Župe

ma te pokrenuti projekt izgradnje Doma za starije i nemoćne. Pokrenut ćemo program sufinanciranja stambenih kredita za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji, za što planiramo izdvojiti minimalno milijun kuna godišnje,“ objavili su.

Kao drugi element navode upravu. „Kako bismo ispravili dosadašnje propuste i neučinkovitost u radu općinske uprave, smatramo neophodnim uvesti drukčiji pristup rješavanju problema i drukčiji pristup u organizaciji rada općinske uprave i vezanih društava. Projektima digitalne transformacije, reorganizacijom tijela uprave te osnivanjem Odsjeka za EU fondove stvorit ćemo uvjete za rad učinkovitije i kvali-

tetnije Općine Župa dubrovačka,“ stoji u priopćenju.

Treći element je gospodarstvo gdje planiraju porezno rasterećenje kroz smanjenje prireza porezu, pomoć gospodarskim subjektima pokretanjem poduzetničkog inkubatora kao i pokretanje projekta Tehno parka. „Dovršit ćemo projekt uređenja Zelene place na Zoni te pokrenuti inicijativu za otvaranjem veterinarske ambulante u Župi dubrovačkoj,“ navode iz ŽUPKE.

Četvrti element je prostor pa najavljuju promjene u prostornim planovima. „Revidirat ćemo aktualni prostorni plan te donijeti urbanističke planove koji će dugoročno definirati namjenu prostora. Izgra-

dit ćemo reciklažna dvorišta te aktivno sudjelovati u realizaciji projekta Aglomeracije, čijom ćemo realizacijom osigurati priključak na sustav odvodnje otpadnih voda za sva kućanstva na području Općine Župa dubrovačka. Dosadašnjim radom smo pokazali kako imamo nultu stopu tolerancije prema divljim deponijama, a korištenjem zakonskih ovlasti zatvorit ćemo ih bez odgode te pokrenuti projekt sanacije nastale štete. Izgradit ćemo i urediti šetnicu Mlini – Plat, uvesti prometno redarstvo te korištenjem suvremenih sustava upravljanja prometom zamijeniti usporivače prometa i stupiće s kamerama i sličnim prometnim rješenjima,“ naveli su prilikom svog predstavljanja programa.

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

19

OKOSNICA IM JE SPORT

DUSTRA: Idemo s novom sportskom dvoranom i atletskom stazom, ukidamo članarine za djecu!

U potpunosti ukidamo članarine za djecu koja treniraju sport, a taj iznos klubovima će podmiriti Grad prema broju upisane djece, obećali su iz Dubrovačke stranke

O

kosnica zalaganja i programa Dubrovačke stranke je sport, a na društvenim su mrežama nedavno objavili koje promjene planiraju kad se radi o tom području. „ Nakon 16. svibnja idemo s kampanjom za novu sportsku dvoranu i novu atletsku stazu koja priliči kraljici sportova. U potpunosti ukidamo članarine

za djecu koja treniraju sport, a taj iznos klubovima će podmiriti Grad prema broju upisane djece. Također, treneri u klubovima će imati fiksni, ali i varijabilni dio plaće, jer nije isto trenirati osam, 28 ili 48 polaznika. Svi klubovi će imati znatno više novaca nego što imaju danas jer sport nije uteg, već nešto najzdravije u našem društvu,“ objavila je DUSTRA na društvenim mrežama.

Željko Raguž, predsjednik Dubrovačke stranke i kandidat za gradonačelnika

I TO SE DOGODILO

PERO VIĆAN pridružio se Facebooku ‚’Da, dobro vidite. Pero Vićan se pridružio virtualnoj zajednici i od njega možete očekivati sve što i do sada - iskrenost, odlučnost i da će biti bez dlake na jeziku u obrani običnih ljudi kakvim i sebe smatra’’, napisali su iz DDS-a na svojim stranicama.

P

redsjednik Dubrovačkog demokratskog sabora Pero Vićan pridružio se Facebook zajednici i putem svoje stranice krenuo s objavljivanjem statusa i dijeljenjem poveznica. ‚’Ponosan sam da pored sebe imam sve svoje suradnike, a naročito suradnice. Dubrovački Demokratski Sabor na

svojim listama i među kandidatima ima podjednaku zastupljenost žena i muškaraca, mladih i starijih ljudi. Terezina Orlić bit će vam izvrsna Županica i pozivam vas da je podržite svojim glasom’’, samo je jedna od objava kandidata za gradonačelnika DDS-a.

Poznavajući njegov stil komunikacije u javnom prostoru, moglo bi na ovom kanalu biti zanimljivo.

IZVJEŠĆE O RADU ČETIRI GODINE MANDATA Gradonačelnik Mato Franković Zamjenice Orlanda Tokić Jelka Tepšić

Grad Dubrovnik

PROMO

Četiri godine mandata

Poštovani sugrađani, drage gospođe i gospari, prije četiri godine preuzeli smo odgovornost za upravljanje Gradom i obvezali se časno i predano mu služiti. Danas Vam predstavljamo najvažnije ostvarene kapitalne investicije, projekte, aktivnosti i mjere usmjerene prema građanima koje je ova gradska uprava realizirala u proteklom mandatu snažno se pritom oslanjajući na bespovratna sredstva iz fondova Europske unije.

Brojnim ulaganjima u obrazovanje, vrtiće i škole, u cestogradnju, sportsku infrastrukturu, vodoopskrbu i odvodnju, komunalno uređenje približavamo se našem osnovnom cilju – Gradu po mjeri građana, uravnoteženoj kvaliteti života i ravnomjernom razvoju svakog kutka našeg Grada.

S poštovanjem Gradonačelnik Mato Franković

1

KAPITALNI PROJEKTI

OŠ Montovjerna, prva novogradnja nakon 35 godina, 500 učenika u jednoj smjeni, ukupna inves cija vrijedna preko 75 milijuna kuna

4

Četiri godine mandata

PROMO

Kapitalni projekti

Pročistač pitke vode u Komolcu završen i pušten u rad, čista pitka voda 365 dana u godini

5

Četiri godine mandata

Cesta Most dr. Franja Tuđmana - Osojnik - preduvjet „širenju grada“ i razvoju nove zone za stanovanje

6

PROMO

Kapitalni projekti

Dubrovačka stanogradnja Mokošica, 43 stana za mlade obitelji, 65 stanova za HRVI, izrađena odluka o davanju stanova u najam s mogućnošću otkupa

7

Četiri godine mandata

Studentski dom u 2020. otvorio svoja vrata, Grad sunancirao izgradnju s 30 milijuna kuna

8

PROMO

Kapitalni projekti

Dječji vrtić Palčica - nova zgrada, investicija 11,4 milijuna kuna

9

28

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

ANITA OBRADOVIĆ (SDP), KANDIDATKINJA ZA ZAMJENICU GRADONAČELNIKA

‚SVOJE ZNANJE, energiju i ljubav prema svom gradu že upotrijebiti za njegov rast i r U fokusu društvene teme, rodna ravnopravnost i ugrožene skupine društva

K

andidatkinja za zamjenicu gradonačelnika iz redova SDP-a je Anita Bonačić Obradović. U razgovoru za Dubrovački dnevnik dotakla se tema na kojima će se fokusirati u kampanji i u svom političkom djelovanju, kao i o motivima za aktivnim ulaskom u politiku. Što vas je motiviralo da se uključite u izbornu utrku na gradskoj razini?

Nisam osoba koja bježi od izazova i odgovornosti. Kada mi je Ivan Tropan predstavio njegov program i objasnio njegove razloge zainteresirao me je prijedlog za suradnju. Odlučila sam prvo popričati s mužem jer kampanja oduzima puno vremena, kad sam dobila njegovu sto postotnu podršku pristala sam na Ivanovu ponudu.

Naučila sam se odgovornosti, i velikom trudu. Imam radnu etiku i znam da mogu pridonijeti. Smeta me kada primjećujem neosjetljivost za stvarne probleme i usmjeravanje interesa u vlastite svrhe. Svoje znanje, energiju i ljubav prema svom gradu želim upotrijebiti za njegov rast i

razvoj. Želim promijeniti percepciju da nitko ne može dati nešto za opće dobro bez osobne dobiti. Ako mogu svoje znanje dati nekome za opće dobro, ako mogu educirati u smislu preventive, dozvolite, to radim bez materijalne dobiti.

Jako je malo žena kandidatkinja i općenito je premalo žena u politici. Kako vi usklađujete posao i obiteljski život te kako mislite da bi to još funkcioniralo uz aktivnu politiku? Žongliram kao i mnoge žene. Sreća nam je što mi žene imamo pravu supermoć multitaskinga. Pomoć muža i familije s obje strane je neprocjenjiva. Imam tu sreću što uvijek uskaču kad treba i tu se ponekad osjećam privilegirana. Uvijek se divim ženama koje nemaju baka servis i skidam im kapu. Teško je balansirati, jer bih lagala kad bih rekla da je lagano i tu laž bi prepoznala svaka žena, ali mi nemamo pravo na greške, kad si majka nema popravnog.

Uz sve obaveze djeca su mi uvijek broj jedan. To što sam političarka ili doktorica njih ne zanima. Dok su mali, ja sam samo njihova mama.

Inače je pitanje usklađivanja privatnog i profesionalnog života blisko povezano s pitanjem rodne ravnopravnosti, pa zato promicanje načela ravnopravnosti spolova i dalje ostaje izazov i zahtijeva kontinuirani rad.

Je li biti novi u politici prednost ili mana?

Ja bih rekla da nam je to prednost.

Nemamo repova, nemamo lažnih obećanja niti populističkih ideja. Entuzijazma, volje i ideja imamo jako puno i našim sugrađanima ovog najljepšeg grada želimo omogućiti što bolji život. Jedino zajedničkom snagama možemo postići puno toga. Na mladima svijet ostaje stoga ne vidim zašto bi mladost bila mana. Naši politički protivnici će reći da nemamo iskustva. Ako iskustvo znači lagati, krasti i ignorirati narod onda to ni ne želimo.

Na gradskoj političkoj sceni su kandidatkinje i kandidati koji već jesu u politici dugi niz godina i svi znaju način njihova rada. Vrijeme je za nove ljude.

Jesu li žene danas diskriminirane? Koje biste probleme žena u društvu istaknuli? Žene se susreću s diskriminacijom na temelju spola na dnevnoj bazi i to u svim segmentima života, u obitelji, društvu, u medijima, politici i na tržištu rada. Rodni su stereotipi toliko snažno ugrađeni u našu percepciju stvarnosti da ih nerijetko uopće nismo

...

Zalagat ćemo se za uvođenje mjere sufinanciranja obitelji za medicinski potpomognutu oplodnju. Mjera bi se odnosila i na bračne, i na izvanbračne parove, koji će moći ostvariti pravo na sufinanciranje troškova medicinski potpomognute oplodnje.

ni svjesni. Čak i kad smatramo da im ne podliježemo, zapravo činimo suprotno. Na ženama je ogroman pritisak usklađivanja profesionalnog i privatnog života pa su mnoge pod stalnim stresom na poslu zbog obiteljskih obveza. Dakako, sve se to odražava i na njihovo tjelesno i psihičko zdravlje. Ženama ne trebaju jeftina prepucavanja o njihovim slobodama i životima. Žene zanimaju teme jednakosti plaća, zaštite od rodno uvjetovanog nasilja, zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja, borbe protiv spolne

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

elim razvoj’ diskriminacije, seksualnog uznemiravanja i seksizma, teme socijalnih prava, obrazovanja, pravde i sigurnosti. To su pitanja i problemi s kojima se žene svakodnevno susreću i koja traže kvalitetna rješenja i održive javne politike.

Odgovorni političari i političarke se ne naslikavaju sa ženama i progovaraju o njihovim pravima kada im to koristi, dok istovremeno krše zakonske odredbe o tzv. ženskim kvotama te ne postižu rodni paritet niti na svojim izbornim listama, niti u tijelima svojih političkih stranaka. Odgovorna politika podrazumijeva da se žene ne koristi kao dekorativnu kulisu, a rodnu ravnopravnost kao floskulu.

Mjerama s kojim se PDV za higijenske uloške i tampone, tzv. ženski porez, smanji s 25 na pet posto samo je jedan od primjera kako se direktno može podići kvaliteta života svih žena. Kroz lokalnu razinu ćemo raditi na povećanju svijesti o tome da treba izraditi rodno osjetljivi proračun te u svojoj zajednici napraviti pomake koji će omogućiti bolju kvalitetu življenja svih žena.

U dosadašnjim javnim istupima spominjali ste i neke demografske mjere, koje ideje biste tu voljeli provesti u djelo?

Zalagat ćemo se za uvođenje mjere sufinanciranja obitelji za medicinski potpomognutu oplodnju. Mjera bi se

odnosila i na bračne, i na izvanbračne parove, koji će moći ostvariti pravo na sufinanciranje troškova medicinski potpomognute oplodnje. To je financijska potpora za koju bismo u proračunu osigurali 300 000 kuna. Želimo našim sugrađankama i sugrađanima koji na svom putu do ostvarenja roditeljstva prolaze kroz postupke pomognute oplodnje reći da smo tu, da razumijemo želju za roditeljstvom i da želimo pomoći.

Troškovi će se sufinancirati za postupke koji se provode u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama. Ako je riječ o ustanovi s područja Dubrovnika, obitelj će dobiti potporu u iznosu od 60 posto ukupnih troškova, a najviše s 9000 kuna. Osim toga, u iznosu od 50 posto ukupnih troškova, a najviše sa 7500 kuna sufinancirali bi se i troškovi medicinski pomognute oplodnje koja je provedena u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi na području Republike Hrvatske, ali i u inozemstvu, za zdravstvenu uslugu koja se ne nudi u Hrvatskoj.

Kandidat SDP-a za gradonačelnika Ivan Tropan često govori o financijama i ekonomskim temama, što će biti vaš fokus u kampanji?

Istina, Ivan više zadire u financijske i ekonomske teme, a ja sam bliža društvenim temama s naglaskom na podizanje kvalitete života. Svaki segment u tom području je izazov, jer grad čine ljudi, a krajnji cilj je podizanje kvalitete života svim našim sugrađanima. Ideja imamo, primjera dobre prakse ima, treba politička volja, i zato smo tu. Teme će biti socijalne prirode, a fokus će biti na podizanju kvaliteta vrtića i škola, na programima produženog boravka, na povećanju broja stipendija, na uvođenju građanskog i financijskog odgoja u škole. Fokusirat ćemo se na naše sugrađane osobe s invaliditetom, na djecu s teškoća-

Anita Obradović

ma u razvoju, na beskućnike. Mnogima ove teme nisu toliko zanimljive, ali izazov koji je pred nama će zahtijevati drugačiji pristup upravljanja Gradom. Ova 2021. godina i 2022. će zasigurno biti krizne godine, socijalni programi i politike bit će iznimno bitne kako bismo našim sugrađanima osigurali dostojanstven život i kako bismo pomogli u oživljavanju gospodarstva.

Bit će potrebno dodatno smanjiti troškove participacije u dječjim vrtićima i produženom boravku, proširiti krug potencijalnih korisnika jednokratnih pomoći za stanovanje i režijske troškove, pojačati potpore za zapošljavanje osoba bez radnog iskustva i posebnu pažnju dati ugroženim skupinama našeg društva, osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju.

Koju poruku želite poslati o ženama u politici?

Jako je važno potaknuti druge žene da se bave politikom. Problem s kojim se stalno susrećemo, osobi-

to u kampanjama, je da žene često odrade ogroman dio posla, a ostanu nevidljive široj javnosti. Smeta me jako kada se kaže da žena nema, da je problem 40 posto zastupljenosti na listama, da ne govorimo o zip sistemu, odnosno rodnom paritetu.

U Hrvatskoj se, nažalost, dosljedno ne primjenjuju odredbe o tzv. ženskim kvotama, pa problem nije u zakonskim odredbama, već u strankama i tijelima koje ih trebaju provoditi. Žene imaju interes, zanimaju ih političke teme, teme jednakosti plaća, zaštite od rodno uvjetovanog nasilja, zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja, borbe protiv spolne diskriminacije, seksualnog uznemiravanja i seksizma, teme socijalnih prava, sigurnosti, obrazovanja. To su pitanja i problemi s kojima se žene svakodnevno susreću te za koja traže kvalitetna rješenja i održive javne politike. Odgovorna politika podrazumijeva da rodna ravnopravnost nije floskula, te da se žene ne koristi kao dekorativnu kulisu.

29

30

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ALMA MAJSTOROVIĆ, DIREKTORICA VRTLARA

‘INSTITUCIJE SU SPORO REAG u slučaju palmine pipe, ali na često je to tako u javnom sek DIREKTORICI VRTLARA ALMI MAJSTOROVIĆ uskoro istječe mandat. To je povod da se osvrnemo na proteklo razdoblje poslovanja ove gradske firme MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

A

lma Majstorović na čelo Vrtlara došla je prije pet godina. Popričali smo o svim najvažnijim dogodovštinama njenog mandata.

Uskoro vam istječe mandat. S čim ste najzadovoljniji što ste napravili na čelu Vrtlara?

Kada sam došla na ovu poziciju, stanje u Vrtlaru nije bilo zadovoljavajuće. Bilo je puno dugovanja, nismo bili likvidni, dosta stvari nije bilo uređeno. U ovih mojih pet godina potrudila sam se da s dodatnim prihodima, odnosno novim uslugama, firmu napraviti što konkurentnijom, naravno, uz smanjenje određenih troškova, a sve kako bi Vrtlar imao stabilno poslovanje. Važno mi je bilo i da poboljšamo imidž Vrtlara ko-

ji je bio u silaznoj putanji. Ono što nisam uspjela završiti je rasadnik u Zatonu gdje treba uložiti znatna sredstva, jer se godinama ništa nije ulagalo, a dva put su nas zadesile elementarne nepogode.

Ako ostanem na čelu Vrtlara to će mi biti jedan od prioriteta u sljedećem mandatu, jer postoji veliki potencijal.

Šteta što vas je korona unazadila, je li tako?

Unazadila je svih pa tako i nas. Najviše nas je pogodila u segmentu vjenčanja. Jako smo razvili uslugu cvjetnih aranžmana za vjenčanja, ali pošto njih nije bilo u koroni, smanjili su nam se prihodi.

Bez obzira na koronu, smanjenjem rashoda uspjeli smo nekako izvući godinu, iako nam je pad prihoda bio otprilike 20 posto. Tako da ćemo na kraju u ovoj kriznoj godini imati dobit od 130 tisuća kuna. Za usporedbu u pretkriznoj, odnosno 2019. godini, ostvarili smo dobit od pola milijuna kuna.

Petka nije u nadležnosti Vrtlara, nego Županije’

...

„Javni voćnjaci su odlična ideja, samo mi ovdje nažalost nemamo velikih javnih površina gdje bismo ih mogli saditi“

Jeste li uspjeli sanirati onaj dug koji ste zatekli?

Ne još. Sa svom ovom dobiti ga vraćamo. Uspjeli smo vratiti porezna dugovanja, a ostalo je gubitka oko 6 milijuna kuna koji pokrivamo iz ostvarene dobiti. Ove godine nam istječe veliki kredit, tako da će nas to prilično rasteretit. Ostatak duga smo planirali vratiti prodajem našeg zemljišta u Solitudu. Grad Dubrovnik je planirao na toj lokaciji raditi vrtić i POS stanove.

Doduše korona je malo poremetila dinamiku tog plana, ali eto uspijevamo se financijski zatvoriti.

Jesu li se spuštale plaće zaposlenicima?

Nisu. To smo nastojali ne dirati, jer plaće u Vrtlaru nisu na razini onih u drugim gradskim tvrtkama. Tako da su se

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

GIRALE ažalost ktoru’ rashodi smanjivali na svemu ostalom osim na plaćama. Jedino smo isplatili manju božićnicu nego godinu prije. U Vrtlaru inače radi 72 zaposlenika.

Grad Varaždin je nedavno pokrenuo sadnju javnih voćnjaka koje građani mogu besplatno brati.

Već prije su to pokrenuli razni europski gradovi poput Beča i Kopenhagena. Jeste li vi razmišljali nešto slično, da se negdje u Dubrovniku posade, primjerice, naranče i limuni koje građani mogu slobodno brati?

To je odlična ideja, samo mi ovdje imamo problem, jer nemamo dovoljno velikih javnih zelenih površina gdje bismo mogli saditi voćnjake. Rekla sam već da imamo zemljište u Solitudu koje planiramo prodati, te zemljište u Čajkovici koje, nažalost, nije pogodno za sadnju. Mi jedino možemo, a to i radimo, posaditi drvored poput onog između Hladnice i Gorice gdje smo zasadili ljute naranče koje naši građani slobodno koriste, ali šteta što smo limitirani i nemamo velikih površina gdje bi toga moglo biti znatno više.

...

ŠTO INAČE MISLITE O CIJELOJ OVOJ SITUACIJI S EPIDEMIJOM KORONE I MJERAMA? Nisam zdravstveni stručnjak, ali mogu vam reći svoj osobni stav. Smatram da se trebamo što prije pomiriti sa situacijom i naučiti živjeti s njom.

Očigledno će korona potrajati i nećemo je se tek tako riješiti. Mjere očigledno ne donose neke velike rezultate, pa smatram da moramo naći nekakav model da se ovo sve skupa normalizira. Ako korona bude trajala, a i dalje se budu donosile slične mjere, svi ćemo ekonomski propasti.

Ajde prvu godinu smo nekako izgurali, drugu već teško, ali bojim se da za još jednu godinu nemamo ni financijske ni psihološke snage.

Moramo se vratiti novom normalnom životu, e sad se postavlja pitanje na koji način.

Moje je mišljenje da se trebamo pobrinuti za najugroženije skupine, a ostali se trebaju što prije vratiti svojim uobičajenim poslovima i aktivnostima, a ujedno biti maksimalno odgovorni.

Sadili smo na javnim površinama i masline koje građani isto slobodno beru.

Park Gradac je godinama u lošem stanju, a brojna

‘Plaće zaposlenika Vrtlara nisu se spuštale’

stabla propadaju. Zbog čega? Je li Vrtlar to mogao uređivati ili nema ingerenciju nad tim?

Vrtlar je već 2014. godine sudjelovao u izradi valorizacije stabala u Parku Gradac i zaključak je bio da je dobar dio njih u lošem stanju i da ih se treba ukloniti. Uređenje parka Gradac je veliki projekt, Vrtlar može brinuti o njemu tek kada se provede uređenje. To je projekt koji se mora raditi u fazama.

Nedavno je sve pokrenuto s mjesta, te se izabralo idejno rješenje za rekonstrukciju parka Gradac i kako bi u budućnosti trebao izgledati.

Mi za sada održavamo samo centralni dio i uklanjamo stabla koja padnu, često uz pomoć vatrogasaca zbog nepristupačnog terena. Ne odr-

žavamo cijeli park, jer je to nemoguće dok se ne provede rekonstrukcija. Nadam se da ćemo u skoroj budućnosti napokon dobiti Park Gradac u novom ruhu. O tome prije svega odlučuje Grad Dubrovnik.

Imate i uslugu uklanjanja stabala s privatnih površina, odnosno građani vas mogu zvati da im uklonite stablo. Kako to izgleda u praksi, koja je procedura?

Građani podnesu Vrtlaru zahtjev, a onda naši inženjeri izlaze na teren kako bi dali mišljenje ili suglasnost za uklanjanje. Izlazak na teren i izdavanje rješenja iznosi 150 kuna. Naravno, ukoliko se radi o zdravom stablu onda se dobije negativno rje-

31

32

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

„Uklanjanje bolesnih stabala s privatnih parcela dođe između 5 i 10 tisuća kuna, čak i više, a ona ovisi o puno faktora – visina stabla, pristupačnost terena i slično“

Javni voćnjaci su odlična ideja, ali nažalost nemamo velikih površina za sadnju

šenje i ne smije se uklanjati. Tada građani znaju negodovati, jer žele da im se ukloni stablo zbog pogleda ili parkinga. Pozitivna se rješenja izdaju ukoliko je stablo zaista staro, bolesno, ili mu prijeti padanje. Troškove uklanjanja snosi privatna osoba.

Teško mi je sada govoriti o konkretnoj cijeni, jer ona ovisi o puno faktora – visina stabla, pristupačnost i slično – bude otprilike između 5 do 10 tisuća kuna, pa i više. Inače, Vrtlar građanima ne piše kazne ako se sami odluče na uklanjanje zdravih stabala, to je u nadležnosti komunalnih redara.

Kako komentirate sječu stabala na plaži u Uvali Lapad? Je li bila riječ o stablima u lošem stanju ili…?

Dosta stabala na navedenoj lokaciji nije bilo u dobrom stanju. Investitor je morao točno utvrditi u kakvom su stanju stabla i za sve radove je morao ishodovati dozvole, što je i učinio. E sad se postavlja pitanje kako se dopustilo da stabla propadnu i da Uvala Lapad dođe u takvo stanje? Ne znam točan odgovor, jer to nije u nadležnosti Vrtlara i Grada Dubrovnika, nego Županije. Ne želim nikoga prozivati, ali dosta smo i sami krivi što smo dopustili da ta površina bude tako zapuštena i postane mamac za investitore.

Koje još važne zelene površine nisu pod Vrtlarom?

Prije svega Petka. I ona je pod Županijom. Riječ je o sjajnom prostoru koji bi se

mogao prošarati brojnim stazama za šetnju i uživanje građana pa i turista, ali ona je daleko od idealnog stanja. To je neprocjenjiva zelena oaza našega grada i zašto Petka ne bi mogla biti nama kao Marjan u Splitu? Što kažete na pošumljavanje Srđa? Ima li ta ideja ikakvog smisla i može li se provesti?

Svaka ideja se može provesti, samo je pitanje novaca. Pošumljavanje Srđa bi koštalo jako puno i pitanje je ima li više pluseva ili minusa.

Je li prestala epidemija palmine pipe?

Nažalost nije, samo je držimo pod kontrolom. I dalje tretiramo palme koje su ostale i stalno se borimo.

Situacija izgleda bolje,

međutim ona je prisutna isto kao što je i bila, ali mi sad ipak znamo bolje što trebamo raditi. U onom prvom valu bilo je puno palmi, na početku se štetnik podcijenio i nije se sve to skupa odradilo kako treba, zato je i šteta bila velika. Resorno Ministarstvo je sporo reagiralo, ali nažalost često je to tako u javnom sektoru. Nije to samo slučaj kod nas nego na čitavom Mediteranu. Nove palme ne sadimo, jer će ih nametnik odmah napasti.

Pokušavamo spasiti preživjele palme jer naša obala bez palme je nezamisliva. Veliko je pitanje hoće li palmina pipa ikad nestati.

Ne postavljate više viseće ukrase?

Od toga se odustalo zbog uvjeta koje imamo. U ljetnim mjesecima noću temperature ne padaju i cvijeće se doslovce skuha u košarama. Iako lijepo izgleda, nije održivo i brzo propadaju. U unutrašnjosti može jer je ipak druga klima i jer su noći hladnije, ali na obali dosta teže.

34

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

LINA ILIANA STOJANOVIĆ, RAVNATELJICA DJEČJEG DOMA MAS

‚NE SVIĐA MI SE ovaj javni linč, govore da su socijalni radnici u RAVNATELJICA DJEČJEG DOMA MASLINA Iliana Stojanović u razgovoru za Dubrovački dnevnik osvrnula se na rad ustanove u kojoj sada s poludnevnim boravcima skrbe o 24 djece.

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ,

O

va ustanova ustvari u Dubrovniku djeluje od 1432. godine, prvo kao Dječje nahodište. Ravnateljica Doma Maslina Iliana Stojanović osvr-

nula se i na hajku koja se digla na socijalne radnike nakon smrti malene Nikoll koju je ubila majka, kao i na aktualno stanje oko udomljavanja djece u Hrvatskoj.

- Uglavnom smo popunjeni, dobivamo sad i zahtjeve od Slavo-

nije do Rijeke, iako treba reći da od prošle godine ne primamo djecu do tri godine jer nemamo kapaciteta, niti smještajno, a niti u ljudstvu. Radi se tu o najzahtjevnijoj kategoriji, o jednoj bebi treba brinuti jedna osoba na 24 sata. Tako sad naša djeca tog

uzrasta idu u Split - kazuje Stojanović koja je mišljenja da zato treba razviti sustav udomiteljskih obitelji.

PUNO TOGA DRUGAČIJE NEGO PRIJE 20 GODINA - Imamo i dva stana, jedan smo dobili zahvaljujući Gradu Dubrovniku i gradonačelniku Matu Frankoviću. Prije par godina smo imali i zadnje usvajanje.

U svakom slučaju, zadovoljni smo kako to ide, samo je malo veći pritisak za smještaj djece s poremećajima u ponašanju.

Nekad je to veliki problem jer se radi o djeci koja mogu imati negativan utjecaj na ostalu djecu. Žao mi je te djece, treba učiniti sve da im pomognemo, ali mislim da se situacija treba gledati sveukupno, ali takvoj djeci je mjesto u odgojnim ustanovama - kaže.

Na čelu Doma je skoro 20 godina. Pitamo je što se promijenilo.

- Jako, jako puno toga je drugačije. Tada su bili puno lošiji uvjeti, u sobi je spavalo 16 do 18 djece, a sad ih spava troje do četvero, a tamo gdje su djeca vrtićke dobi ih bude petero.

Ne želim se vraćati na to razdoblje - govori.

- Ono što je meni bilo važno je zaustaviti vršnjačko nasilje. Da se razumijemo, toga ima. Toga će biti. Ali, na to treba reagirati.

Ne može se dogoditi da netko

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

35

, neki ubojice’

...

„Prije 20 godina su bili puno lošiji uvjeti, u sobi je spavalo 16 do 18 djece, a sad ih spava troje do četvero, a tamo gdje su djeca vrtićke dobi ih bude petero. Ne želim se vraćati na to razdoblje, u jednoj sobi je bilo 24 djece.”

udari mlađe dijete i da se njega upozori eto da se to više ne ponovi. Nego to treba prijaviti i sankcionirati. Prvi mandat sam samo na tome radila. Potrebno je osvijestiti djecu u tom smislu - dodaje.

- Mogu reći da su djeca sad osviještena, prije bi šutjela i trpjela, sad ipak znaju da se prema njima ne može svatko ponašati kako mu padne napamet, znaju prepoznati i ako dobiju na mobitel neki neprimjeren sadržaj, itd. - ističe.

IZGUBILA SE OBITELJ Naglašava kako se mladi u domu rade i trude po pitanju obrazovanja.

- Bitno je da završe škole.

Imamo generacije koje su završile petogodišnje fakultete, neki su na putu da budu usp-

Ilijana Stojanović

ješni, ali postoje i oni koji imaju ponašanja koja ne možemo nazvati prihvatljivima. Ali ne treba zatvarati oči. Ako dijete recimo eksperimentira s drogom, treba ga poslati u adekvatnu ustanovu, ne treba zatvarati oči. Nažalost, mi imamo primjere da se te stvari i unutar obitelji zataškavaju jer je za roditelje sramota - rekla je.

Kazuje kako misli da se izgubila obitelj.

- Čitala sam članak kako su 1980.-ih godina domovi za stari-

je bili poluprazni, stariji su odgajali unučad, svi su skupa živjeli, mladi su pomagali starije. A sad, danas su ogromne liste čekanja. Prije se išlo u dom ako bi se iscrpile sve mogućnosti, a sad više nije tako. A ja mislim da su djeca dužna brinuti se o roditeljima, kao što su se roditelji brinuli o djeci. Cijeli sam život posvetila domovima i socijalnom radništvu, ali budimo realni i recimo da su domovi ipak najlošija skrb. Obitelj je obitelj, a dom ne može pružiti ono što

može obitelj - njezine su riječi.

Pitamo je i o percepciji građana prema djeci iz Masline u zadnjih 20 godina.

- Puno je bolje. Velika, velika je razlika, sasvim druga slika nego prije. Mogu reći i da sam djeci podigla standard, velika je razlika u načinu kako se odijevaju, obuvaju, kakva im je frizura, njih recimo šiša besplatno Ana-Ba-

Nastavak na sljedećoj stranici

36

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

gović Kuzman, koja dolazi u dom, a maturantice idu kod nje u salon se urediti. Mnogo ljudi nam pomaže. Donatora zaista imamo. Od shopova u Hamburgu pa do svakodnevnih donacija građana. Oni svakodnev-

...

„Bitno je da djeca završe škole.

Imamo generacije koje su završile petogodišnje fakultete, neki su na putu da budu uspješni, ali postoje i oni koji imaju ponašanja koja ne možemo nazvati prihvatljivima. Ali ne treba zatvarati oči. „

no uplaćuju na naš račun, zahvaljujući njima djeca imaju bolju hranu. Imali su bolji Uskrs nego što bi ga inače imala - rekla je Stojanović.

Kako se emocionalno nosi s pojedinim sudbinama?

- Kad sam počela, nosila sam se teško u emocionalnom smislu. I bila sam uključena 24 sata, a u zadnje vrijeme nastojim biti okružena onima koji nisu dio „socijale” i cijelog ovog sustava.

Nastojim voditi razgovore o kulturi, sportu, politici. Javim se i u podne i u ponoć, za mene je socijalno radništvo poziv, ali nastojim se relaksirati onda kad ne radim - ističe. Što se tiče pandemije, u Domu Maslina tu je od prvog dana sve u redu.

- Jako pazimo. Recimo, jedna djelatnica je lani imala curenje iz nosa, ostala je doma i ispalo je da ima koronavirus. Dakle, da nije pazila zarazila bi i druge, a ovako je odmah pošla u samoi-

zolaciju. Ista stvar je s djecom, dvoje je bilo zaraženo i odmah smo pazili da ih izoliramo. Sad smo dobili i testove pa su česta sama testiranja - govori.

LINČ ĆE DOVESTI DA SE LJUDI BOJE BAVITI OVIM POSLOM Aktualna je tama oko socijalnih radnika u smislu savjesnog obavljanja njihovog posla. Počelo je sve nakon navodnih propusta u slučaju ubojstva dvogodišnje curice, a zbog čega je nastala hajka na nivou države.

- Prvo, izrazila bih duboko žaljenje da se dogodilo tako nešto, jedan je to strašan događaj. Kao čovjeku i kao stručnjaku, grozno mi je to. Pretpostavljam što je bilo, koji je bio propust, ali teško mi je govoriti jer ne znam ništa službeno - rekla je Stojanović.

- No, ne sviđa mi se javni linč, vidjela sam neke natpise da smo ubojice. Nitko to namjerno nije napravio. Moramo biti pažlji-

„Jako pazimo oko pandemije koronavirusa.

Recimo, jedna djelatnica je lani imala curenje iz nosa, ostala je doma i ispalo je da ima koronavirus.

Dakle, da nije pazila zarazila bi i druge, a ovako je odmah pošla u samoizolaciju.

Ista stvar je s djecom. Dvoje je bilo zaraženo i odmah smo pazili da ih izoliramo. Sad smo dobili i testove pa su česta sama testiranja „

viji u tim nekim procjenama što je najbolje za dijete. No, znate, djeca nekad ne žele prihvatiti da su u domu. Koliko god im je loše s roditeljima, oni često žele se vratiti svom domu - pojasnila je.

- Mislim da u centrima i u domovima treba postojati spoj mladosti i iskustva u ovom zanimanju, iskustvo je ipak svetinja, a događa se da rade i oni neiskusniji... No, mislim da ne trebamo mi uvijek biti na tapeti. Moja kolegica s fakulteta je ubijena od strane čovjeka kojem je pomagala izvan radnog vremena. Ovaj linč će dovesti do toga da se ljudi boje baviti ovim poslom. I dalje sam ponosna što sam socijalna radnica, uvijek govorim da sam privremeno ravnateljica, a vječno socijalno radnica - zaključila je ravnateljica Doma Maslina Iliana Stojanović.

38

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

ŽAO MI JE, TAKVA SU PRAVILA…

STOŽERAŠIMA točno na faci vid koliko su nesvjesni muke u koj pojedince dovele mjere protiv ČITAVE GENERACIJE će nepovratno izgubiti godine, teškom mukom izgrađene poslove, djeca iz srednjih škola propustit će ljubavne zgode, sportska natjecanja, zajednička putovanja, a (ne) upisi na fakultet zauvijek će im promijeniti život. O anksioznosti i depresiji da i ne govorimo MARO MARUŠIĆ PIXSELL

D

ubrovkinja nije spavala čitavu noć, imala je važnijeg posla. Gledala je svoje dvoje djece i plačući se pitala gdje joj je sada muž. Na suze je potrošila sve maramice i salvete, a kada je napokon svanulo spustila se do recepcije. Sunčeve zrake ulazile su kroz velike prozore hotela u Opatiji.

-Imate li maramica? – pitala je recepcionera skrivajući podočnjake sunčanim naočalama.

-Evo izvolite – kratko je ovaj kazao, pa potom odmah dodao – niste nam platili sobu čitav tjedan.

Uključujući današnji dan to vam je sve skupa 700 maraka.

-Čovječe – podigne Dubrovkinja glas – Moj grad granatiraju četnici, muž mi je na prvoj liniji fronte, ja sam izbjeglica s dvoje djece, a vi mi želite naplatiti smještaj u hotelu.

-Gospođo, žao mi je, ali takva su pravila…

RATNO STANJE Da, takva su pravila. Čitav svijet nalazi se u izvanrednoj situaciji uzrokovanom pandemijom koronavirusa – točnije rečeno nalazi se u žestokom ratnom stanju – zabranjeno se baviti svojim poslom, zabranjeno se slobodno kretati, zabranjeno se baviti sportom, zabranjeno je održavanje koncerata, zabranjeno je gotovo sve osim crkvenih obreda, ali pravila su takva da se izbjeglicama od korone naplaćuje smještaj u hotelu.

Naime, iako vlasti ne daju raditi podstanarima, oni i dalje moraju plaćati stan isto kao što firme moraju plaćati najam iako su zadnji prihod vidjele još u prošlom desetljeću. Zar to nije potpuno ista stvar kao da se izbjeglicama iz Dubrovnika 1991. godine naplaćivao smještaj po hotelima u Opatiji, Istri, Njemačkoj, Skandinaviji…? Ne samo što moraju plaćati podstanarstvo nego i dalje moraju plaćati režije. I dalje moraju odlaziti na tehnički pregled automobila i platiti registraciju. I dalje moraju plaćati poreze i namete državi za svoje obrte i tvrtke s kojima ništa ne

rade. I dalje moraju plaćati mobilne tarife i internet. Sve je stalo, ne daju ti se kretat i radit, jedino što dobiješ su pišljive 4 tisuće kuna od države, a sve ostale troškove plaćaš kao da se ništa nije dogodilo. Žao mi je, gospođo, takva su pravila.

S druge strane Krunoslavu Capaku, Bernardu Kaiću, Alemki Markotić, Viliju Berošu i svima ostalima ništa se nije promijenilo. Unatoč nezapamćenoj gospodarskoj krizi, plaća svakog mjeseca uredno stiže, jer se javni dug Hrvatske povećava brzinom svjetlosti. Briga njih što će hrvatski praunuci vraćati nagomilane dugove, ako za kojih stotinjak godina uopće bude ijednog Hrvata. Njih to nimalo ne interesira. Oni i njihove majke preko reda su se davno cijepili protiv realnosti – AstraZeneca im je omogućila astralna putovanja u paralelnu stvarnost gdje se ne zamaraš kako je to podstanaru koji i dalje mora plaćati stan, iako je zbog mjera izgubio pravo na rad - što su inače osnove ustava čak i kada ih piše pijani Šeks.

...

Iako vlasti ne daju raditi podstanarima, oni i dalje moraju plaćati stan isto kao što firme moraju plaćati najam iako su zadnji prihod vidjele još u prošlom desetljeću. Zar to nije potpuno ista stvar kao da se izbjeglicama iz Dubrovnika 1991. godine naplaćivao smještaj po hotelima u Opatiji, Istri, Njemačkoj, Skandinaviji…?

-Ostanite doma – poručuju mu AstralPutnici, a podstanar uskoro uopće neće imati dom, jer ga neće moći platiti. Kakav apsurd, ne bi ga se ni Samuel Beckett dosjetio.

LJUDSKI ŽIVOT JE NEPROCJENJIV Ako slučajno što javno kažeš, odmah te proglase ubojicom staraca.

Važnije ti je platit stan nego da ona baba od 98 godina doživi 98 i pol.

Nema veze što je ta baba počela pušit s 14 godina, što je počela pit s 16

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

diš je su korone godina, što je udarala po masnom od 18 godina, što joj je bijeli šećer čitav život bio važniji od djece, što je od sporta vidjela samo boks udarce svoga muža – nikakve veze nema što nju cijelo stoljeće nije bilo briga za vlastito zdravlje – sada je jedino važno da doživi još koji mjesec. Šalu na stranu, slažem se da je to najvažnije – ljudski život je neprocjenjiv i nije to floskula – bog dao našoj fiktivnoj starici da nastavi pratiti kraljicu Elizabetu II. Ali isto kao što je neizmjerno važan život starice, tako je valjda jednako važan i život mladog podstanara koji neće umrijeti od korone, ali hoće od raka, jer će mu se stres i briga zbog financija sigurno negdje odraziti. Ako već država plaća Capke i ostale, trebala se zadužiti još koju milijardu – potpuno je svejedno hoće li to vraćati praunuci ili prapraunuci, jer ionako neće biti nijednih ni drugih – pa onda svima onima koji su jako pogođeni ovom krizom platit i podstanarstvo i režije i druge fiksne troškove, recimo, barkarijolima i charterašima vezove, autobuserima parking i servise i sve tako po redu. Nisu se ti poslovni subjekti našli u problemima zbog njihove nesposobnosti, nego iz jednostavnog razloga što im se zabranio rad.

-Žao mi je, stari, takva su pravila – kažu stožeraši.

OK, kad su takva pravila. Onda bih

AstraParalelaši i vas šutnuo na 4 tisuće kuna mjesečno da se malo bolje upoznate s istim tim pravilima – da vidite je li korona opasnija od gladi. Najveća mi je fora kada AstralZenekaši kažu da fleksibilnim mjerama čuvaju hrvatsko gospodarstvo – njima se čitava priča vrti oko kafića. Kada se kafićima otvore tarace automatski je sve po normalnom. A kafići, ruku na srce, u puno boljoj su situaciji od turističkih agencija, vodiča, barkarijola, rent a carova, agencija za inozemna vjenčanja, hostela, autobusera…

PARALELNI SVEMIR Ali svim tim likovima iz paralelnog svemira točno se na faci vidi koliko nisu svjesni jada u koje su pojedince dovele mjere protiv korone. Čitave generacije će nepovratno izgubiti godine, teškom mukom izgrađene poslove, djeca iz srednjih škola propustit će ljubavne zgode, sportska natjecanja, zajednička putovanja, a (ne)upisi na fakultet zauvijek će im promijeniti život. O anksioznosti i depresiji

da i ne govorimo – desetljećima će mentalne poteškoće ostaviti traga, od onih najmlađih do onih koji su jednom nogom zakoračili na drugi svijet. A jednog dana kada sve ovo prođe bit će još gore – ljudi će biti pohlepniji nego ikad, jer će se bojati nove velike krize, pa će trpati sebi kao nikada do tad. Radnicima će opet padati plaće i gubit će prava, jedini koji neće biti dotaknuti kolosalnim previranjima bit će upravo oni iz javnog sektora kojima će i dalje biti sve isto pogonjeno ogromnim javnim dugom – oni će i dalje nabavljati limuzine na javni račun, odlaziti na turistička putovanja pod krinkom službenih i trošiti novac na ostale besmislice.

A onda će neki gladni lik s psihičkim problemima potpuno poludjeti, pa će uzeti kalašnjikov i pucati od nemoći i figurativno i doslovno.

Policija će ga uhvatiti i izvesti pred sutkinju, a kada ga ova bude pitala zašto je puknuo glavom i kalašnjikovom, samo će kratko kazati.

-Žao mi je, gospođo, takva su pravila…

...

Krunoslavu Capaku, Bernardu Kaiću, Alemki Markotić, Viliju Berošu i svima ostalima ništa se nije promijenilo.

Unatoč nezapamćenoj gospodarskoj krizi, plaća svakog mjeseca uredno stiže, jer se javni dug Hrvatske povećava brzinom svjetlosti. Briga njih što će hrvatski praunuci vraćati nagomilane dugove, ako za kojih stotinjak godina uopće bude ijednog Hrvata

39

OBITELJSKI PAKETI:

!

VO NO

PANCEROTA PAKET: 100 KN 4 x Pancerota 2L soka CLUB PAKET: 110 KN 4 x Club sendvič (piletina, jaje, panceta, salata, rajčica) + pomfrit 2L soka MESNI PAKET: 150 KN Mesna plata (8 ćevapa, 4 komada piletine, 4 kobasice, 2 svinjska vrata), pomfrit, povrće, velika mix salata 2L soka Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

41

Piše: VJERA ŠUMAN

Svi smo mi Paul Bradbury

S

uza sama krene nakon čitanja intervjua suca novog Visokog kaznenog suda, Turudića. Jako je ljut što nije izabran za predsjednika istog suda, iako je, ruku na srce, cijeli manevar i stvaranje tog suda napravljen kako bi se Turudića instaliralo na čelo tog novog suda. Na prijedlog koga drugoga doli Bošnjakovića, protuzakonito je baš Turudić postavljen za v.d. suda u osnivanju i očekivao je kako je potvrda i njegovo imenovanje predsjednikom rečenog suda puka formalnost. Ali, stvari su se zakomplicirale jer se ukazao reformator hrvatskog Pravosuđa u liku i kriku Zdravka Mamića, koji do daljnjega ljetuje u Neumu. Pa je nakon cijele tarapane s osječkim sudom postalo malo ‚nezgodno’ na mjesto Predsjednika Visokog kaznenog suda postaviti Mamićevog prijatelja Turudića, koji bi u finalu odlučivao o žalbama na Mamićeve presude za sporove koji su još u tijeku. Pa je politika odlučila, Bošnjaković izlobirao ili naredio, sasvim svejedno, što je dovelo do izbora suca koji, da nije bilo ‚reformatora’ Mamića, ne bi imao nikakve šanse postati predsjednik ovog novog hrvatskog suda. Ne zato što nije dobar, nego zato što nije dobro umrežen. Pa smo tako spletom čudesnih okolnosti dobili predsjednika jednog jako važnog suda koji je po svemu sudeći svoj. I zato, svaka čast ‚velikom reformatoru’ hrvatskog Pravosuđa Zdravku Mamiću. a to vrijeme HTZ je tužila blogera i osnivača portala Total Croatia News Paula Bradburya koji godinama promo-

Z

vira Hrvatsku pa tako i njezin turizam jer se usudio našaliti sa sloganom HTZ-a „Croatia, full of life“ pretvorivši ga u slogan „Croatia, full of uhljebs“.

Ovaj Englez dovoljno dugo živi u Hrvatskoj zbog čega mu je sve kristalno jasno. Jer kako drugačije nazvati preko dvjesto TZ-a koje sisaju novac bez svrhe i razloga. Kako drugačije nazvati činjenicu da svoje TZ-e imaju Slivno, Opuzen, Ploče i Metković, čiji ukupni godišnji broj turista ne prelazi broj jednog boljeg dubrovačkog hotela. U svakoj takvoj Turističkoj zajednici zaposleno je najmanje troje do četvero ljudi, imaju auto, ured, telefone, internet i plaće kao da rade neki ozbiljan posao. Tko to sve plaća?

Glupo pitanje. Takvih besmislenih TZ-a puna je Hrvatska. Svaka Babina greda mora imati i svoju TZ-u. Na sve to možemo samo zavapiti - „Svi smo mi Paul Bradbury“. Tužite nas, ionako ništa pametnije ne radite. onačno se kava pije na taracama i nakon toliko vremena nekako se osjećamo ‚full of life’, iako je situacija sve, samo ne takva. Županija ima loše brojke s koronom i bez ozbiljne količine cjepiva teško ćemo tako skoro, doista, biti puni života. Ali zato imamo kampanju i gomilu kandidata koji žele biti veliki lokalni gazde. I ništa ih u njihovom pohodu ne može spriječiti.

U zemlji gdje moral nema nikakvu cijenu, sasvim je normalno da gradonačelnici i župani žele biti oni koji iza sebe imaju povijest muljavina, štetnih radnji, kaznenih prijava i sličnih

K

marifetluka. Svi mogući Kerumi opet jašu. Zato ni najmanje ne čudi kandidat Roko Tolić koji Dubrovačkom dnevniku poručuje kako ga se treba bojati. Ova zloslutna prijetnja upućena je samo zato što se ovaj Dnevnik usudio napisati istinu o svim nepravilnostima u javnim nabavama koje je provodila Dubrovačka zračna luka pod Rokovim vodstvom. Nepravilnostima koje je EU utvrdila, zbog kojih je Zračna luka izgubila gotovo 13 milijuna eura europskih sredstava. Ne samo zračna luka nego i država, jer netko to mora i platiti. Sve to je Roko lakonski nazvao samo običnim korekcijama. Da je i samo stotinjak tisuća kuna, nije korekcija, iako se tako birokratski naziva, nego ozbiljan novac koji je izgubljen. I puno njih je sudjelovalo u držanju skala u tim „korekcijama“. Ali onaj tko se usudi o tome pisati je valjda obična bitanga i probisvijet koji se s razlogom treba bojati. Zašto onda ne čudi kad za njegovu kuću koja je izgrađena van gabarita i ušla u cestu, po jednom izračunu gotovo metar, po Rokovom 16 centimetara, Roko opet bez uzrujavanja kaže - pa radi se o samo 16 centimetara. Pa da, ,neš’ ti 16 centimetara.

Zašto bi itko tko želi biti župan ili gradonačelnik poštivao pravila i zakone grada i Županije kojoj želi biti na čelu?! Upravo zato, jer zakoni su samo za obične jadnike koji ih imaju poštovati jer su obični papci i budale. I zato nam je tako kako nam je. Čuvajte sebe i svoje jer vas nitko drugi neće čuvati. Eto vas.

42

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

KUP JE NAŠ!!!

POVIJESNI TROFEJ U DUBROVNIKU ‚Uspjele smo uz rad, sklad, prijateljstvo i želju za dokazivanjem’ KOŠARKAŠICE RAGUSE osvojile su prvi trofej AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ, IVO ČAGALJ / PIXSELL

E

kipa Ženskog košarkaškog kluba Ragusa pobjednice su Kupa ‚Ružica Meglaj Rimac’. Svladale su košarkašice Šibenika 69:61 u finalnom dvoboju koji je igran na splitskim Gripama i tako ostvarile povijesni uspjeh za klub donijevši u Dubrovnik pobjednič-

ki pehar Kupa.

Djevojke predvođene trenericom Cvetanom Matić i pomoćnom trenericom Almom Majstorović još uvijek su pod utjecajem euforije i primaju čestitke za povijesni uspjeh kluba.

- Nisam bila ni svjesna situacije tako da još uvijek slažemo dojmove. Zbilja smo jako zadovoljne uspjehom, ovo je naše povijesno ostvarenje jer to smo sanjali, željeli i pripremali se, osobi-

to u zadnje dvije godine - govori trenerica Cvetana Matić te dodaje kako je ovaj trofej značajan jer je prvi u povijesti kluba koji je osnovan 1994. godine.

Rad, sklad u ekipi, prijateljstvo i želja za dokazivanjem i uspjehom su formula izvrsnih rezultata košarkašica Raguse što otkriva njihova trenerica koja djevojke trenira od samih početaka kluba koji je osnovan 1994. godine. Do sad je radila samo

ŽKK Ragusa - osvajačice Kupa “Ružica Meglaj Rimac”

...

Trenerica Cvetana Matić zadovoljna je s uvjetima treniranja prvog sastava koje imaju mogućnost treninga dva puta dnevno i rada s kondicijskim trenerima. „Manjkavost dvorane u Gospinom polju je što mlađi dobni uzrasti nemaju gdje trenirati jer nam je teško podijeliti termine pa se i mi selimo po školskim dvoranama. Interes za žensku košarku je zadovoljavajući, svakim danom se upisuju nova djeca koja su sretna i zadovoljna. Imamo lijep pogon djece, u svim uzrastima smo u vrhu Hrvatske, a radom i rezultatima se dokazujemo”.

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

43

Kapetanica Katarina Čagalj podiže pobjednički pokal s mlađim dobnim uzrastima, a ovo joj je druga seniorska samostalna sezona, a do ovog uspjeha nisu ostvarivale neki značajniji seniorski trofej.

CARMEN MILOGLAV: DO ZADNJE SEKUNDE NISAM BILA SVJESNA - Uvijek smo bile na granicama i sve ove generacije su sigurno priželjkivale uspjeh tako da vjerujem kako je svima drago što je ovo iza nas. Ipak utakmice idu dalje i već ovoga vikenda imamo dva važna nastupa s kojima potvrđujemo poziciju na ljestvici i više nas nitko ne može dostići. Silna nam je želja da ostvarimo u Gospinom polju naš drugi san - kazala je trenerica.

Da je povijesni uspjeh za klub izgledao nestvarno govori i Carmen Miloglav koja do zadnje sekunde nije bila svjesna da je kraj i da su uspjele.

- To je bio moj veliki san, kako se kaže ‚dječački’. Čov-

jek kad krene trenirati ima za cilj osvojiti nešto za svoj klub, a vrhunac toga je prvenstvo Hrvatske ili kup pa onda može razmišljati kako ići vani. Nakon nekih drugih trofeja, moj prvi san je sad ostvaren, osjećaj je super,

Slavlje igračica Raguse

još uvijek dolazimo sebi, cijeli grad je uz nas, nema tko nam nije poslao čestitku - u dahu govori Carmen Miloglav.

Djevojke su bile pod velikim pritiskom jer su bile svjesne kako im je utakmica sa Šibenikom od velike važnosti.

- Dvije godine smo bez poraza, uvijek smo bile bolje od drugih, ali nikako da stigne ta nagrada i da nešto osvojimo pa da ljudima možemo konkretno pokazati koliko vrijedimo jer ipak svi cijene trofej i medalju. Bilo nam je teško, svi su nekako svi bili protiv nas, bio im je cilj ‚skinuti’ nas s prve pozicije na ljestvici zbog čega smo ljudima

Nastavak na sljedećoj stranici

44

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

nizirati dva treninga dnevno - kazala je Stojanović.

Josipa Silov, hrvatska košarkaška reprezentativka iz Vodica, početkom godine se priključila ŽKK Ragusa.

- Neizmjerno sam sretna i zahvalna što sam dio ove priče. Prezadovoljna sam s igrom, emocije se još nisu slegle, jednostavno sam presretna - govori oduševljena Silov.

Romana Stojanović, trenerica Cvetana Matić i Carmen Miloglav išle na živce... Uspjele smo na kraju dobiti najtežu utakmicu u sezoni - kazala je s ponosom Carmen Miloglav.

Romana Stojanović nije se štedjela tijekom utakmice. Ubacila je 16 koševa uz 15 skokova.

- Ma nitko se nije štedio, mi uvijek dajemo sve najbolje od sebe. Ja sam prije utakmice bila uzbuđena, samo sam čekala kad će početi, da pobijedimo i dobijemo pehar i medalje. Znala sam da one imaju brojne prednosti, ali imamo ih i mi. Igrale smo tri puta protiv njih i naučile smo kako iskoristiti svoje prednosti. Od početka do kraja smo znale što želimo i kako ćemo igrati - pojašnjava Romana Stojanović koju je u svlačionici po završetku utakmice na mobitelu dočeka-

lo stotine poziva i poruka s čestitkama.

DOČEK KAKVOG SU I ZASLUŽILE Posebno oduševljenje i veselje dočekalo je košarkašice kad su stigle u Dubrovnik.

- To je bio poseban osjećaj.

Ljudi jedva čekaju da se vrate na tribine i da nas podrže, a i mi bismo to voljele, ne samo zbog euforije, nego nam je važno i dijeljenje uspjeha s drugima - kazala je Stojanović koja je otkrila što se krije iza dobrih rezultata.

- Mi smo spoj iskustva i mladosti, ali i profesionalizma i amaterstva. U timu imamo profesionalne igračice, ali i one koje rade, studentice pa i srednjoškolke. Ovo radimo jer imamo veliku želju i volju i ništa nam nije teško. Naj-

teže je našoj trenerici spojiti sve naše obaveze i orga-

I Ani Putica je pod dojmom nakon utakmice u Splitu.

- Još uvijek se nisu slegli dojmovi, primamo čestitke i dalje. Ova je bila euforična i uzbudljiva utakmica i jedva smo čekale kad će se završiti, a činilo se kao da traje godinu dana. Sad smo presretne s trofejom, ali najvažnije da smo zadovoljne s

Ivona Matić, Ani Putica i Josipa Silov

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

igrom. No, trebamo se okrenuti novoj utakmici i osvajanju prvenstva - poručila je Ani Putica.

Ivona Matić konačno je dočekala podići klupski pehar.

- To je bila posebna emocija za mene. Čim smo se plasirala u finale znala sam da moramo doći do ovoga. Utakmica je od početka do kraja bila nabijena, doista poseban osjećaj - zaključuje Ivona Matić nakon što je ŽKK Ragusa u Dubrovnik donio pehar Kupa ‚Ružica Meglaj Rimac’.

ANA VRSALJKO: KAO DA SAM OSVOJILA SVOJ PRVI TROFEJ Zadarska košarkašica Ana Vrsaljko u pobjedu dubrovačke ekipe ugradila je čak 28 poena za što je nagrađena titulom najbolje igračice finalne utakmice.

- Znala sam da nas očekuje jako teška utakmica gdje je prisutna nervoza, jer je svakom čovjeku koji se bavi sportom san osvojiti trofej i biti najbolji. Mi smo bili favoriti, ali i protivnik je to htio jednako kao i mi, možda i u

MVP finala Ana Vrsaljko

većoj mjeri. Uglavnom, na kraju smo mi napravile povijesni uspjeh i to je zaista prekrasno - govori Vrsaljko iza koje je zavidna košarkaška karijera, ali ovaj uspjeh s Ragusom je za nju poseban.

- Osjećam se kao da sam os-

vojila svoj prvi trofej. Svaki uspjeh je poseban, a prošlo je i mnogo godina od osvojenog pa sam se ovom posebno radovala - kazala je Vrsaljko koja trenira u Zadru te posebno dolazi kad igra utakmice s Ragusom.

- Takav je bio naš dogovor na početku sezone, jer ja u Zadru imam stalni posao, treniram djecu i nisam to mogla ostaviti, preseliti se i doći u Dubrovnik. Teško mi je jer treniram ovdje, pošalju mi napade putem What’s Appa i tako najviše komuniciramo, a dogovaramo se u svlačionici prije utakmice. Sve to je odraz mog iskustva i pokazalo se da to mogu, ali je nije lako zbog putovanja - opisuje svoj igrački ritam Vrsaljko koja je izabrana za MVP u Splitu.

- Uvijek težim pobjedi, puna sam energije i želje za uspjehom i to me nosi. Počašćena sam s nagradom, ali to je rad i svih drugih cura, jer bez njih ne bih došla do toga. Ekipa mi je savršena, super su mi sve djevojke, od mlađih do starijih. Tu su male Tea i Ella koje jako volim, mlađe su od mene 20 godina i šalim se s njima kao da smo generacija i sve ih tretiram jednako. Super mi je cijela ekipa od trenera, uprave, vozača... Na zalasku karijere mi se poklopilo da sam došla u tim koji mi savršeno odgovara - kazala je Ana Vrsaljko.

...

SESTRE POSVETILE TROFEJ PREMINULOM BRATU ANDRU ZARAČU

Sestre Matea i Katarina

Katarina Čagalj i Matea Beletić imale su veliku želju - podići trofej u spomen na prerano preminulog brata koji im je bio velika podrška. Andro Zarač poginuo je 2019. godine u prometnoj nesreći uslijed zatajenja srca. Madi sportaš, malonogometaš Squarea nije se mogao radovati sa sestrama, a bio je uvijek na tribinama kao navijač. Ostvareni san obitelji Zarač donio je suze radosnice i vječno sjećanje na nikad prežaljenog brata.

45

46

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

POSEBNO VEZAN UZ DUBROVNIK I DUBROVAČKE POMORCE

ATLASOV AMBASADOR krstario je Jadranom, Mediteranom, ali i preko prvih tjedana zaradio 12 milijuna din BROD ZA DNEVNE IZLETE i kružna putovanja imena AMBASADOR bio je u vlasništvu putničke agencije Atlas iz Dubrovnika. Plovili su po Indijskom oceanu, dva puta preko Atlantika do Kariba, a potom i do Gvinejskog zaljeva. Na njemu su uglavnom plovili pomorci iz Dubrovnika i okolice.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

M

otorni brod AMBASADOR je za potrebe Jadrolinije izgrađen pod imenom JEDINSTVO u Brodogradilištu „Split“ kao novogradnja 132. Porinut je u more 1. srpnja 1956., a predan je Jadroliniji 5. siječnja 1958. Bio je registriran kao putnički brod duge plovidbe s namjenom kružnih putovanja i povremeno je održavao obalnu linijsku plovidbu. Izrađena su tri ista broda u seriji „J“: Jugoslavija, Jadran i Jedinstvo, s tim da je JEDINSTVO imalo razlike u pramčanom nadgrađu prilagođeno za veći broj kabinskih putnika. JEDINSTVO je imao 2637 BRT-a, nosivost 600 tona, duljine 90,1 M, širine 13 M, mogao je prevoziti 1200 putnika u obalnoj linijskoj plovidbi. Po-

Ambasador isplovljava iz Luke Gruž. kretala su ga dva dizel motora Sulzer ukupne snage 3530 KW izgrađena u N.V. Werkspoor Amsterdam - Nizozemska (po licenci švicarskog Sulzera) koja su mu omogućavala brzinu do 20 čvorova.

OD JADROLINIJE DO ATLASA Jadrolinija o svome brodu piše: „… s JEDINSTVOM nastupa nova era dugogodišnjih kružnih putovanja tijekom cijele godine. To je bilo ostvarivo stoga što je brod sagrađen isključivo za kružna putovanja, poput plovećeg hotela s vrlo visokim komforom. Brod je bio uzet u najam od najuglednijih njemačkih touroperatera, obavljajući

kružna putovanja iz Genove u SjevernuAfriku. U najmu kod Tourope iz Minchena, JEDINSTVO će uspješno krstariti skoro dva desetljeća od 1958. do 1977. godine.“ Putnička agencijaAtlas nakon neočekivane havarije na stroju parobroda Antika i njenog trajnog povlačenja iz izletničkih programa kupila je JEDINSTVO i odmah mu je dala imeAMBASADOR kao i kod prethodnih Atlasovih brodova koji su tradicionalno imali početno A u svome imenu. Atlas ga preuređuje u brodogradilištu „Viktor Lenac“ u Rijeci s namjenom za kružna i dnevna putovanja. Na kružnim putovanjima mogao je ugostiti 206 putnika u 87 klimatiziranih putničkih kabina, a

na jednodnevnim izletima je mogao prihvatiti i do 650 palubnih putnika.

Na samom početku plovidbe AMBASADOR je imao bijeli trup, a kasnije je dobio svoj prepoznatljiv plavi trup, o čemu svjedoče fotografije iz osobne kolekcije, kao i one od fotografa Antona Heuffa iz Rotterdama.

Novinar Nikola Isufi u „Dubrovačkom vjesniku“ 26. svibnja 1978. je tada pisao: „… brod je trebao biti gotov do 1. lipnja, ali radovi, koji ukupno stoje 45 milijuna dinara, još nisu završeni. Pored povećanog obima poslova u odnosu na predviđene, i vremenskih neprilika, najviše je teškoća bilo s repromaterijalom i opremom, jer je došlo do izmjene zakonskih propisa oko uvoza. ‚’ CIJENE I DESTINACIJE Isufi također navodi i red plovidbe, kao i cijene Sindikata: ‚’...Ponedjeljkom će brod polaziti u 9 sati na izlet u Kotor, s pristajanjem u Cavtatu i Herceg Novom, na povratku u Zelenici i povratak u Dubrovnik u 19 sati. Cijena ovog izleta je 240 dinara. Utorkom će brod, polaskom iz Bara dovoziti izletnike s crnogorskog primorja u Dubrovnik, a srijedom će polaziti iz Tivta za Dubrovnik. Cijena ovih jednodnevnih izleta je bila 200 dinara, a ručak ili večera stoji 35 dinara.

Ambasador će četvrtkom isploviti na jednodnevni izlet za Korčulu i Mljet uz cijenu od 240 dinara. Četvrtkom navečer, po cijeni od 150 dinara, organizirat će se noćne plovidbe (Cruising by night) s početkom u 21 sat

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

oceana, nara i završetkom u 1 sat poslije ponoći.

Petkom će brod voziti izletnike na Fish Picnic uz cijenu od 240 dinara.

Preko vikendaAMBASADOR će ploviti na dvodnevnim kružnim putovanjima naizmjenično za Krf i Bari. Svakog drugog petka isplovljavat će u 18 sati iz Dubrovnika za Krf, gdje stiže u subotu u 9:30 sati. Iz Krfa odlazi istog dana navečer u 21 sat, a povratak u Dubrovnik je planiran za nedjelju u 11:30 sati. Na odlasku i povratku brod će pristajati u Baru radi prijema i iskrcaja putnika. Cijena ovog aranžmana, u kojoj je uključen jedan puni i jedan polupansion, iznosi 1400 dinara. Kako rekosmo, brod će petkom, naizmjenično svakih 15 dana, voziti i za Bari s polaskom u 22 sata. U Bariju će biti u subotu od 7 do 23 sata, a u nedjelju u 6 sati se vraća u Dubrovnik.

Cijena ovog izleta je 1050 dinara, a

Ambasador među prvim dolascima u luci Gruž s bijelim trupom

za palubne putnike je 600 dinara. Po ovom programu AMBASADOR plovi do konca rujna, a nakon toga će se organizirati višednevna krstarenja po Mediteranu.“ PRVI RADNI ZADATAK ATLASOVOG BRODA Napokon u „Dubrovačkom vjesniku“ od 26. srpnja 1978. Nikola Isufi po-

Tintoretto 1984. godine Ambasador u prvoj sezoni plovidbe za Atlas

nosno bilježi: „… u prisustvu velikog broja uzvanika i građana, uz zvuke Narodne glazbe iz Zatona i zavijanje sirena prisutnih brodova, praćen Orsanovim jedrilicama, raznim motornim čamcima i brodovima Atlasove flote, uz salve trombunjera, u subotu 22. srpnja u 18 sati u grušku luku uplovio je m/b AMBASADOR. Odmah po dolasku na brod su se ukr-

cali brojni uzvanici, a zatim je isplovio na kraću plovidbu prema Gradu i Lokrumu. Pozdravne govore su održali generalni direktorAtlasa Luka Novak i predsjednik Skupštine općine Dubrovnik Ivica Valjalo. U ponedjeljak je pod zapovjedništvom kapetana Pera Portolana,AMBASADOR isplovio na svoj prvi radni zadatak, na jednodnevni izlet u Kotor.“ Ugođaj prvog putovanja prema Krfu je u „Dubrovačkom vjesniku“ 4. kolovoza opisao jedan anonimni putnik koji navodi kako se njegovo društvo ‚’u pivnici, tom atraktivnom dijelu broda, rashlađivalo kriglama hladnog piva dok je brod tiho napuštao luku, dok je prolazio mimo Dakse i Grebena i dok se u daljini nisu izgubila svjetla Dubrovnika.’’ ‚’...Te prve ugođaje i štimunge dopunjuje kapetanov koktel, a odmah zatim i brodska večera. Vrhunac večernjeg raspoloženja pružio je nadasve luksuzni brodski salon, skladna i dobra muzika brodskog orkestra, atraktivan i veseo program simpatičnog i neumornog Marija Hitri. Uz muziku, ples

47

48

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

i vesele igre konzumiraju se pića po cijenama ugostiteljskih radnji na Stradunu. Po povratku s Krfa, nakon dobrih utisaka s izleta i obilne brodske večere, zabava u salonu je uz pomoć Marija i muzičara postala još veselija od prethodne noći uz ples i pjesmu.“ ISPLATIVOST IZNAD OČEKIVANJA Koncem te prve sezone uspostavilo se da je u proteklih devet tjedana AMBASADOR na ovim izletima ugostio 26 tisuća putnika, odnosno 480 putnika u prosjeku po svakoj plovidbi. Ukupno ostvareni prihod od 12 milijuna dinara pokazao je da je ovaj posao ostvaren iznad svih planiranih očekivanja. Početkom listopadaAMBASADOR je za njemačku agenciju Hetzel još ostvario tri kružna putovanja iz Rijeke preko grčkih otoka do Istanbula, a potom u organizaciji Atlas Airtoursa do konca godine i tri dvotjedna krstarenja iz Dubrovnika prema Krfu, Pireju (kroz Korintski kanal), Rodosu, Istanbulu, Iraklionu i Katakolonu.

AMBASADOR je i dalje plovio uglavnom na krstarenjima po Jadranu i

Ambasador na povratku iz Indijskog oceana, slikano s Atlasovog broda Adriatik.

prema Sredozemlju, ali bilo je i više prekooceanskih putovanja. Atlas je brod za zimsku sezonu 1985./1986. posebno pripremio za zahtjevne plovidbe prema Indijskom oceanu te ga je opremio novim uređajem za satelitsku navegaciju, novom brodskom stanicom, a dobio je čak i telex. Ukrcani su jaki teleskopi za promatranje prolaska Halleyevog kometa 9. veljače 1986. AMBASADOR je bez putnika pod zapovjedništvom kapetana Pera Miličića iz gruške luke zaplovio

Prvi kapetan Pero Portolan na prospektu.

18. prosinca 1985. na putovanje dugo 21 tisuću milja. Prvi su se putnici nakon prolaska broda kroz Sueski kanal ukrcali u egipatskoj luci Safaga u Crvenom moru. Odatle AMBASADOR poduzima ukupno sedam različitih kružnih putovanja u trajanju od po dvadesetak dana: Crvenim morem, Arapskim Emiratima, Indijskim oceanom prema Pakistanu, Indiji, Sri Lanki, Reunionu, Mauriciusu i Madagaskaru. U luci Victoria na otočju Seychelles 17. ožujka 1986. s broda se iskrcala posljednja skupina putnika i AMBASADOR se s posadom i bez putnika vratio u matičnu luku. U Dubrovniku je svečano dočekan 28. ožujka.

PLOVIDBE PREKO ATLANTSKOG OCEANA Zimsku sezonu 1987./1988. AMBASADOR je započeo plovidbom preko Atlantskog oceana prema Karibima i to oko Nizozemskih Antila. Nemam poznat točan itinerer, ali prema informaciji dobivenoj od tadašnjeg časnika palube Grga Skaramuce, plovili su na sedmodnevnim kružnim putovanjima prema tri otoka: Aruba, Bonaire, Curacao, (takozvani ABC otoci Malih Antila) i prema lukama Venezuele: Puerto la Cruz, La Guaira (nalazi se 30 kilometara od glavnog grada Caracas) i prema dva otoka Islas de Margari-

...

Atlas je brod za zimsku sezonu 1985./1986. posebno pripremio za zahtjevne plovidbe prema Indijskom oceanu te ga je opremio novim uređajem za satelitsku navegaciju, novom brodskom stanicom, a dobio je čak i telex. Ukrcani su jaki teleskopi za promatranje prolaska Halleyevog kometa 9. veljače 1986.

ta i Archipelago de Los Roques gdje su sidrili.

Zimsku sezonu 1988./1989.Ambasador ponovo započinje plovidbom preko Atlantskog oceana do Kariba te plovi na kružnim putovanjima po Malim i VelikimAntilima sve do ožujka 1989. Prelaze Atlantski ocean i iz luke Dakar u Senegalu plove na de-

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Na sidrištu kod otoka Daksa.

setodnevnim kružnim putovanjima zvanim „Zlatna obala zapadne Afrike“, tičući više država prema Obali Bjelokosti do Gane u Gvinejskom zaljevu.

ATLAS GA PRODAO PA UZEO U NAJAM Zapovjednici AMBASADORA dok je plovio pod Putničkom agencijom Atlas bili su najprije Pero Portolan, a onda Žarko Depol, a iza njih su se mijenjali u ljetnoj i zimskoj sezoni Pavao Šain i Petar- Pero Miličić, koji je bio

i njegov zadnji zapovjednik. Nakon prodaje AMBASADORA dio naše posade ostaje i dalje ploviti za novog vlasnika, a brodom zapovijeda naš Dubrovčanin kapetan Mario Milutin.

Atlas prodaje AMBASADOR 1989. brodarskoj kompaniji Dive & Sail Holidey Ltd. iz Paname. Nakon preuređenja u Veneciji brod dobiva novo ime AQUANAUT AMBASADOR i vije zastavu Paname, a Putnička agencija Atlas ga uzima u najam.

Od 1990. brod je ponovo promijenio ime u AMBASADOR I, a novi vlas-

U rezalištu u jednom od rukavaca rijeke Guayas u Ekvadoru slučajno ga je pronašao kapetan Vlaho Nonveiler. Do tada nije bilo poznato gdje je završio.

nik mu je Adriatic Cruises Ltd. iz Paname. Pod zastavom Paname plovi za račun novog vlasnika na već dobro uhodanom programu „Tisuću otoka“ u kojem redovito posjećuje Dubrovnik.

Godine 1993.AMBASADOR I, posljednji put mijenja vlasnika, ali zadržava isto ime. Novi vlasnik je Islas Galapagos Turismo Y Vapores S.A. Guayaquil – Ekvador (Ionian Transport Inc. New York) te plovi po otočju Ga-

49

lapagos gdje zbog posebnih ekoloških uvjeta plovi samo sa stotinjak američkih putnika. AMBASADOR I je bio popularan te je uvijek plovio s unaprijed rasprodanim kružnim putovanjima, ali nažalost više nije mogao izdržati konkurenciju novosagrađenih komfornijih brodova. Povlače ga iz plovidbe i odlazi u raspremu luke Guayquil - Ekvador, nakon 46 godina uspješnih plovidbi diljem svijeta.

Brod je 2005. prodan u rezalište, ali nikada nije stigao u niti jedno od poznatih svjetskih rezališta brodova pa je dugo vremena bila nepoznanica gdje je uopće završio. Naš sugrađanin kapetan Vlaho Nonveiler koji je s poslom nautičkog inspektora brodarske kompanije Grand Circle boravio u ekvadorskoj luci Guayaquil ga je slučajno pronašao u jednom rukavcu Duesadero na rijeci Rio Guayas. Tvrtka Kaiser iz Guayquila ga je izrezala, o čemu svjedoči fotografija njegovih posljednjih dana. Brod Ambasador bio je posebno povezan za Dubrovnik, njegove građane i pomorce.

Zadnji kapetan na Ambasadoru je bio Petar - Pero Miličić.

50

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

M SAVEZU PONOVNO SUĐENJE ZA SLUČAJ PRIJETNJI U NOGOMETNO

ROČIŠTE ODGOĐENO, Ostojić: Kristić je lažov; Kristić: Branio sam javni interes!

NAKON ŠTO JE ŽUPANIJSKI SUD ukinuo oslobađajuće presude koje je sutkinja donijela i nakon što su joj spisi oduzeti, ovo je sada prvi put da nova sutkinja sudi. Nadam se da će ovdje biti nekakvog napretka,“ izjavio je Ostojić

P

rvo ročište na ponovljenom suđenju u slučaju prijetnji u Županijskom nogometnom savezu u kojem su optuženi Ivica Sentić, Igor Žuvela, Ante Milojević i Maro Kristić je odgođeno jer se većina okrivljenika nije pojavila na Sudu.

Od okrivljenih, u utorak se u sudnici pojavio jedino Kristić.

Podsjetimo, Županijski sud u Dubrovniku po drugi put je ukinuo oslobađajuću presudu Općinskog suda u Dubrovniku optuženoj četvorici, po privatnoj tužbi Joza Ostojića, zbog čega je danas krenulo suđenje po treći put. Uz to, predmet je oduzet sutkinji koja je dvaput donijela oslobađajuću presudu te je dodijeljen novom sucu.

Zanimljivo je i to kako je od početka pokretanja postupka prošlo gotovo 10 godina te kako krajem svibnja na snagu stupa zastara. „Stalno su neka izmišljanja, samo što sam eto sad iznenađen jer čak trojica nisu došla.

Proteklih 10 godina bi se događalo da ne bi došao po jedan na suđenje, sad trojica. Nakon što je Županijski sud ukinuo oslobađajuće presude koje je sutkinja donijela i nakon što su joj spisi oduzeti, ovo je sada prvi put da nova sutkinja sudi. Na-

dam se da će ovdje biti nekakvog napretka,“ izjavio je Ostojić.

Na pitanje kako komentira Kristićeve izjave da se ovdje radi o političkom progonu, Ostojić odgovara kako nije javna osoba poput njega koji je bivši saborski zastupnik Mosta i kandidat za gradonačelnika. „On je jedan, bit ću blag, obični lažov,“ izjavio je dodavši kako je legalist i kako vjeruje sudovima, premda je, kaže, njegovo iskustvo sa sutkinjom koja je dosad vodila ovaj predmet koji traje već 10 godina iznimno negativno.

Za mjesec i pol dana bi predmet trebao poći u zastaru, no Ostojić vjeruje kako će presuda ipak biti donesena u tom roku. „Kako sam informiran od svojih pravnih savjetnika, Sud ima pravo svaka dva dana zakazivati ročište. Mjesec i pol dana je dugačak rok. No, trebali ste čuti kakva su opravdanja data za nepojavljivanje na sudu. Jedan je tako navodno došao u Dubrovnik, ali se jako slabo osjeća, a nijedan poziv nije primio. Poslana su mu tri poziva na dvije adrese, u Zagrebu i u Dubrovniku,kao nije primio jer je njegov stan oštećen

pa on tu ne živi nego negdje drugo. Drugi je navodno dobio jučer temperaturu, kao ima se testirati za dva, tri dana na Covid. Treći je na dijalizi dugo vremena. Ima dva mjeseca da smo primili poziv, da poštuje sud i institucije mogao je obavijestiti i reći da taj dan ne može doći,“ kazao je Ostojić.

Na Sudu se od okrivljenika pojavio jedino Kristić. „Nakon više od 10 godina koliko traje proces i uz dvije oslobađajuće presude, postupak se ponavlja po treći put zbog proceduralnih pogreški. Vjerujem kako ćete uskoro objaviti pravomoćnu oslobađajuću presudu. Ovaj se proces nikada nije trebao ni voditi, ali vodi se... Dalje ne bih komentirao jer je proces u tijeku,“ izjavio je Kristić dodavši kako, s obzirom na to da je javna ličnost, u svakom trenutku može očekivati da će netko protiv njega pokrenuti privatnu tužbu. „Ovo nije jedini proces, uskoro imam i ročište jer me gospodin Pripuz tužio za klevetu jer sam štitio javni interes kako sam ga štitio i u ovom slučaju,“ kazao je Kristić.

Na pitanje Dubrovačkog dnevnika smatra li kako bi procesi mogli utjecati na izborne rezultate, s obzirom na to kako je gradonačelnički kandidat, Kristić odgovara kako smatra da se to neće dogoditi. „Već kroz tri mandata se provlači ova priča, nadam se da će sada to biti i pravomoćno

okončano,“ odgovorio je Kristić.

Podsjetimo, Sentiću, Žuveli i Milojeviću na teret se stavljalo kako su počinili kazneno djelo prisile i kazneno djelo prijetnje u sklopu grupe, dok se Kristića teretilo za poticanje kaznenog djela u Županijskom nogometnom savezu. Prema optužnici, sporni se događaj dogodio 27. svibnja 2011. godine oko 12:15 sati u prostorima Sportske dvorane u Dubrovniku. U njoj stoji kako su Sentić, Milojević i Žuvela ušli u ured tadašnjeg tajnika Županijskog nogometnog saveza Ostojića dok je Kristić čuvao stražu. Nakon što je on navodno odbio napustiti ured, tvrdio je kako su mu zaprijetili. „Napusti prostoriju jer ovo je pitanje života i smrti. Već smo te upozoravali da napustiš Pera Vićana, ne trebaš nam ti, nego on.

Znam gdje stanuješ, znam koga od obitelji imaš, ženu, dvije kćeri, jer ako im se išta dogodi, sam si kriv jer smo te na vrijeme upozoravali,” bio je jedan od citata navedenih u optužnom prijedlogu.

Ostojić je 2016. godine nakon višegodišnjeg čekanja dobio radni spor i vraćen je na svoje radno mjesto u Županijskom nogometnom savezu. Otkaz koji mu je tada uručen nakon nasilnog izbacivanja bio je nezakonit, a sudskom odlukom, osim što se vratio na posao, Ostojiću su temeljem pravomoćne presude trebale biti isplaćene sve plaće koje nije primio svih godina koliko je nakon nasilnog izbacivanja bio bez radnog odnosa, no to se do danas nije dogodilo.

Humanitarni prilozi DOMUS CHRISTI U spomen na dragu tetu Dragicu Capurso 300,00 kn prilaže Ivana U spomen pok. JakšeArčanin 200,00 kn prilaže Nikola i Maja U spomen na dragog susjeda Muša Bajramović 500,00 kn prilaže obitelj Petrušić i Obradović Kate i Ivo Vekarć prilažu 150,00 kn povodom smrti dragog prijatelja Muša Bajramović U spomen naše drage gospođe Veljke, Zbor Male braće prilaže 750,00 kn U spomen naše S. Veljke Treći red Male braće i Sv. Josipa iz Lapada prilažu 1.000,00 kn CENTAR ZA REHABILITACIJU JOSIPOVAC • U spomen na pok. Đuro Mistura, 300,00 kn uplaćuje obitelj Tonćija Vukasovića.

• U spomen na dragog prijatelja Dubravka Cotu, 1.000,00 kn prilažu.

Zdravko, Dinka, Davorka, Pero, Lea, Željko, Zoran, Branko, Cipci, Đimi, Željko, Gordana i obitelj Karninčić.

DJEČJI DOM MASLINA • Marija Vlajki, dar djeci Doma 2.000,00 kn; • Taja i Marko Margaretić sa obitelji, na sjećanje drage gospođe Drage Capurso, umjesto cvijeća prilažu 200,00 kn; • Obitelji Ane Sršen i Nike Šilje, umjesto cvijeća za pok. rodicu Pericu Domljan prilažu 400,00 kn; • Ljubo i Madlena Goga, u spomen na pok.

Iva Ćurćiju, umjesto cvijeća prilažu 500,00 kn; • Mato i Klare Marković, u spomen na pok.

Nika Kraljevića, umjesto cvijeća prilažu 200,00 kn; • Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU • U spomen na tetu Dragu, majku naše Ankice, umjesto vijenca 700,00 kn prilažu susjedi • U spomen na dragog dunda Iva Ćurčiju, umjesto cvijeća 400,00 kn prilažu Anita i Boris Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@ gmail.com

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

DIO VAGE

OPERNA PJEVA^ICA SA SLIKE

ALUMINIJ

VRSTA PU[KE

DUBROVA^KI DNEVNIK

”ATTACK OF TITAN”

VRSTA DIVLJE PATKE

KAZALI[TE

OREGON

NATPIS

FILM GRADI] U CLINTA ITALIJI EASTWOODA

STUPANJ ^ISTO]E ZLATA

DIO RUKE

KOTAO

VELIKA RIJEKA U JU@NOJ AMERICI

ZAGOVORNIK AUTONOMIJE GLUMAC BA[I]

NAKNADA MLINARU, U[UR LIJE^ENJE MORSKOM VODOM 9. I 20.

SLOVO AZBUKE

U@A DASKA

GRAD U HRVATSKOJ

DRVENA LOPATA

PJESNIK [OLC

ANGLOAMERI^KA MJERA ZA TEKU]INU

DUBROVA^KI DNEVNIK

KORALJNI OTOK

VRH U VIJETNAMU

LUTECIJ

”MID-AM. APARTM.”

SAMOGLASNIK

SITAN DIO TVARI (mn.)

@AGOR

BELGIJA

RODNO MJESTO PJEVA^ICE SA SLIKE OPRO[TAJ, BLAGOSLOV (tur.)

STARI NAZIV VIJETNAMA @ENSKO IME, AZEMINA

PJEVA^ICA CETINI]

GLAS OPERNE PJEVA^ICE SA SLIKE BOR

OSNOVNA TARIFA

STUDEN, HLADNO]A

VRSTA KOVINE

FINSKI KNJI@EVNIK, LEINO

VODENA @IVOTINJA KORIST, DOBIT ZNATNO, MNOGO

KALIJ

KONJSKA SNAGA

UZ, KOD, PRI

PREDNJA STRANA NOVCA (mn.)

DUBROVA^KI DNEVNIK

STUPITI UNUTRA

ZA[TITNI NEPROBOJNI PRSLUK

ST. MJERA ZA TE@INU

VELIKA LUKA U AL@IRU

RIMSKI: 499

UBILJE@ENO

DORA\IVANJE

SLIKAR MURTI]

13. I 12.

SLOVO ABECEDE

OPTI^KO STAKLO

KRIPTON

PLIVA^, ARNE

PAMETNO, MUDRO NOGOMETA[ D@EKO

GRAD U SIRIJI (anagram: BUKA)

GR^KI POLITI^AR VAFIADIS (1906-1992)

GU[TERA^A

PAPU^A OD VALJANE VUNE

DRVO IZ POR. BREZA

MAJ^IN BRAT

AMPER

DU[IK

29. I 14.

SLOVO ABECEDE

TUKA NEMAN

GLAS, ZVUK OPERA U KOJOJ NASTUPA

ZAO[TRENO ARGON

3,14 STRUGARA ZAPAD

TEMPERATURA

SRE\ENOST, URE\ENOST RJE[ENJE - ujam, autonoma{, talasoterapija, enj, letva, Sisak, galon, atol, Tra, vokal, atomi, @upa Dubrova~ka, alal, Anam, Meri, Aza, OT, B, mraz, riba, Eino, }ar, zj, N, K, KS, zepa, ujak, oka, dorada, upisano, ih, pove}alo, Kr, Kabu, Edin, pura, A, O{tro, Carmen, Markos, pilana, organiziranost.

54 54

petkom

AUTO / MOTO ll Alfa Romeo 147 1,9 JTD

85kW,redovno servisiran,dobro očuvan,kožni sicevi,2003 godište,trenutno neregistriran.Cijena 1200eura. Mob: 098 589 216 __________________________________ ll Skuter Piaggo Fly 125 kub IE. Prešao 8 000 km, 2013 godište, garažiran. Potrošnja 2.7 l. Kontakt: 098 953 7432 __________________________________ ll Skuter Neos 50 (kvar motora), cijena 1.300 kn. Kontakt: 099 688 0160 __________________________________ ll Touran 1.6 tdi 2016 godina 110ks, 144 000km,registriran do 12/2021godine u odličnom stanju Sve informacije na Mob:098/804-829 __________________________________ ll SEAT Leon 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________ ll

Mercedes B-classe Automatik

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi 10.000 eur. Vise inf 098/756-239 _________________________________ __ ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

ll

Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

ll

Twingo 1.2 8v, 2005. god

2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910 __________________________________ 42010,155.000 km,reg do 12/21.

Dosta opreme,servis napravljen.

Bez ulaganja. 5800 eur.

098/756-239 __________________________________ prešao 166.000 km, reg. do 7/21.

Oprema sa servom. Stanje odlično, bez ikakvih ulaganja. Info na mob 0995705589. __________________________________ ll Mercedes A class AMG SPORT. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. Mob:098618999 __________________________________ ll

Škoda Octavia combi

2014 godina. 149500 km na satu. Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________

2013 godina. Odlična. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov.

AMG sport. Mob:098618999 __________________________________

ll

ll

Audi TT

3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin.

290000 km. Registriran do 06/2021.

Info na 0981772088 ___________________________________ ll

Golf 4 2001 god.1.4

u dobrom stanju 174 000 km registriran do 1/2022. Drugi vlasnik.

MOB:0915727334 ___________________________________ ll

Mercedes B 180 D

prodajem ili mijenjam za manji auto na mob 098 1821714 ___________________________________ ll

Renault Scenik 1.5 dci

prodajem, Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________ ll Golf 1 diesel, povoljno Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________ ll

Opel Meriva 1.3 cdti

2011,130.000 km,reg do 12/21.

5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________ ll

Gillera Runner

ll

Mercedes B180cdi

1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________ 2012,150.000 km,reg do 03/2020.

Mercedes-Benz C250d

2016 godina. 80000km na satu.

Rijetka serija sa volanom u kombinaciji drvo-orah i koža. Panoramski krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga 150KW. Mjenjač automatski,7 stupnjeva. Nove zimske gume i set ljetnih.

MOB:0994341242

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem novouređeni stan za jednu ili dvije osobe u obiteljskoj kući na Ilijinoj Glavici na duže vrijeme. Parking je omogućen u ulici do objekta.

Kontakt: 099/6325521 ll

ll Iznajmljuje se na duze vrijeme

studio apartman u Mlinima.Kontakt mobitel 0915199537

ll Iznajmljujem stan s taracom u Lapa-

du. Kontakt: 099 688 0160

ll Iznajmljujem parcelu zemljište 3000m2, u blizini zračne luke, pogodno za skladište građevno materijala i slično. Mob:0919374727 ___________________________________

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor

Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378.

ll Prodajem dva baluna i dva paran-

gala. Kontakt 099 688 01 60

ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.MOB:098285038 Prodajem barku Korčulanku 7,10 m. Cijena po dogovoru. 098 196 – 219 ll

PRODAJA NEKRETNINE ll Trosobni stan u Mokošici - Naš

dom - PRODAJA , 75 m2, prostrani i osunčani dnevni boravak, odvojena kuhinja s prozorom i ostavom, blagovaonica, kupaonica, wc, veliki i dijelom natkriveni balkon - južna orijentacija. en. cert. A, etažirano. Cijena: 189.000,00 €. Angelus nekretnine, Vukovarska 17. Mob: 098 676 009 ll Stan u Gružu s parkirnim mjestom

- DUGOROČNI NAJAM, 42 m2, spavaća soba + dnevni boravak, upravo kompletno renoviran i vrlo moderno namješten, opremljen novim uređajima, u stambenoj zgradi, mirna i osunčana lokacija, blizu centra. Cijena: 3.000,00 kn/mj.

Angelus nekretnine, Vukovarska 17.

Mob: 098 676 009

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi ll Prodaju se na Šipanu (Suđurađ ) dvi-

je devastirane,LEGALIZIRANE građevine ( vikendice ) iza dvorca 332 m2. Cijena 45 000,oo EU. Tel. 098 244 799 ___________________________________ ll Građevinsko zemljište Duba Stonska - HITNA PRODAJA - SNIŽENO, 1.470 m2, tri parcele u građevinskoj zoni na cca 120 m udaljene od plaže i ribarske lučice. Cijena: 92.000,00 €. Lokacijska informacija. Mogućnost dogovora za kupnju dvije parcele. Angelus nekretnine, Vukovarska 17. Mob: 098 676 009 ll ATLANT CENTAR - STAN 102 M2

+ garaža uključena u cijenu, 359.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert B. ll MOKOŠICA - STAN 60 M2,dvije

sobe+DB, 137.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,235.760 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD - STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll GRUŽ NOVOGRADNJA 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll LAPAD - STAN 67 M2,dvije sobe+D-

B,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevin-

sko zemljište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem dvije rikše s bateri-

jama. Mogućnost prodaje pojedinačno. Može i prodaja baterija i punjača zasebno. MOB: 0996697403 ll Prodajem solarno grijanje 1KW

pogodno za manju kuću ili vikendicu. Kontakt: 095/ 199 – 33 43

ll Poklanja se termo peć 2,5 kw CER.

Kontakt: 098 189 6293

ll Prodajem novu lovačku pušku s dozvo-

lom kalibra 12. Puška se može kupiti jedino s položenim ispitom ili dozvolom. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 975 6518 ll Solarni panel za malu kuću ili vikendicu

prodajem. Mob. 095 199 33 43

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom

na kućnu adresu. Kontakt: 099 835 79 81. ll Prodajem klupu i stolove od punog

drva. 099 688 0160

ll Prodajem ovčji gnoj, vreća 25 kn s

dostavom. Kontakt: 099 681 54 56

ll Masažer, malo korišten. 500 kn. Mobitel

098 164 1597

ll Prodajem stol s klupom puno drvo

099 688 0160

ll Prodajem povoljno med. 020 4526 049

ili 091 9366481

Prodajem dvije stare ručno klesane kamenice od ulja (žare). Dim 60×60 cm. Cijena za obadvije 4000 eura,nije fiksno. 099 691 6245

55

USLUGE RAZNO llZaštita od sunca ,izrada i montaza

roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794. Mokošica. ______________________________________ llTim iskusnih mestara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ______________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.

Mob:091 7285208 ______________________________________

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 12.4. do 18.4.2021. „KOD ZVONIKA” od 19.4. do 25.4.2021.

PREMINULI SEJAD HUSEJNOVIĆ (1947) ANĐA RADIĆ (1954) VLAHO GOLEMAC (1953) MUSA BRKOVIĆ (1928) MATEJ ŽUPAN (1947) JAKO ARČANIN (1953) ANTUN KLJUNAK (1937) AVDO PELKO (1953) MARKO MARČIĆ (1943) MUŠO BAJRAMOVIĆ (1931) NIKOLA BOŠKOVIĆ (1931) IVO ĆURČIJA (1939) ANKA MILKOVIĆ (1953) MARE GRBIĆ (1931) ANICA KALINIĆ (1936) VESELKA ŠABADIN (1941) VELIŠA RAJČEVIĆ (1927) ANTUN RONČEVIĆ (1933) JOVAN RADUN (1946) NIKOLA MIŠIĆ (1931) MATO VODOPIĆ (1965) ANKA VIOLIĆ (1947) ANA ETEROVIĆ (1948) MUNIBA DILBEROVIĆ (1935)

56

petkom

• BROJ 45 • 16. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

SREĆI NEMA KRAJA

PRELIJEPA Dubrovkinja pokazala trudnički trbuščić, Duje je presretan DUBROVAČKI DNEVNIK od srca čestita budućim roditeljima i supružnicima te njihovoj maloj obitelji želi svu sreću

D

ubrovkinja Adriana Đurđević na društvenim je mrežama objavila fotografije na kojoj pokazuje trudnički trbuščić, a s njom pozira i ‚Vatreni’ Duje Ćaleta Car koji ne skriva sreću. Par je nedavno objavio kako su se zaručili, a nedugo

nakon toga je stigla vijest kako očekuju prinovu.

Dubrovkinja je u drugom tromjesečju i osjeća se dobro. Znaju i spol bebe, no odlučili su taj detalj zadržati za sebe.

Inače, par je zajedno nešto više od tri godine, a prije dvije ipo Adriana se Duji preselila u Francusku. Često posjećuju i njen rodni Dubrovnik gdje se Adriana rado druži sa svojim nećakinjama, što se da primijetiti i po objavama na njenom instagram profilu, a već je bila izjavila za medije kako se nada kako će se ostvariti i kao majka jer, kaže, biti majka i supruga je najljepša stvar na svijetu.

Svog Duju prati u stopu, velika

mu je podrška s tribina, a tako je bilo i dok je nastupao na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji gdje je Hrvatska nogometna reprezentacija osvojila srebrnu medalju i ispisala povijesni uspjeh.

Adriana je u centar pozornosti dospjela ne samo kao djevojka hrvatskog nogometaša, nego i kao lice s modnih revija i različitih snimanja. Pozornost plijeni zanimljivim i besprijekornim modnim stilom, često spajajući ono što se na prvi pogled čini nespojivim. Njen instagram

profil izgleda kao modni editorijal, a mnogi su je uspoređivali i s Kovačićevom Izabel koja također slovi kao jedna od najatraktivnijih supruga nogometaša, s izuzetnim stilom. Zbog svega toga, pratitelji je često nazivaju ‚Prelijepom Dubrovkinjom’ u komentarima na Dubrovačkom dnevniku, a čak je i Dubrovački dnevnik tiskao majice s tim motivom.

Dubrovački dnevnik od srca čestita budućim roditeljima i supružnicima te njihovoj maloj obitelji želi svu sreću.

Autor: Marijan Lujo