Dubrovački dnevnik petkom br. 44

petkom Petak, 9. travnja

Godina 2, broj 4, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

O

BESPLATN

POBJEDNICA IZ POTJERE Domenika Marlais i ekipa olakšali HRT za 110 tisuća i 500 kuna

LOKALNI IZBORI Marko Giljača: Za mene je domoljublje briga za čist prostor, more i vodu koju pijemo

OTKRIVAMO Protiv arhitektice Jelice Peković Inspekcija podnijela optužni prijedlog zbog brojnih nepravilnosti na gradskim gradilištima

LIFESTYLE

INTERVJU

VIJESTI

EKSKLUZIVNO DOZNAJEMO

ZRAČNA LUKA ZBOG TOLIĆEVIH JAVNIH NABAVA OŠTEĆENA ZA PREKO 100 MILIJUNA KUNA Milijunski penali utvrđeni su kroz više nepravilnih postupaka javne nabave

2

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Mato Franković ništa neće postići s pismima Britancima, ali barem se trudi

M

atematika mi nikad nije bila jača strana, ali čak i ja znam izvesti ovu jednostavnu operaciju – Dubrovnik minus Britanci jednako propast. Ne treba posebno naglašavati koliko su gosti s Otoka važni za dubrovački turizam - zna to svatko rođen u gradu pod Srđem uključujući gradonačelnika Mata Frankovića. On je još prošle godine pisao premijeru Britanije Borisu Johnsonu i nije ga pokolebalo što od tog pisma nije bilo ništa. rije nekoliko dana Franković je odaslao novu pošiljku, ovoga puta naslovljenu na državnog tajnika za promet Granta Shappsa. Gradonačelnik Dubrovnika u pismu predlaže kako bi gosti s Otoka mogli doći u Dubrovnik, po kojim kriterijima i testovima bi se mogli vraćati

P

u Britaniju i slične stvari koje bi u vrijeme koronavirusa omogućile bezbolan dolazak engleskim turistima u Dubrovnik, destinaciju koju tradicionalno vole.

-Dubrovnik je spreman uspostaviti sve neophodne zdravstvene i sigurnosne protokole kako bi britanskim građanima koji napuštaju dubrovačku zračnu luku omogućili testiranje brzim antigenskim testovima, a time sigurno putovanje i povratak u domicil – zaključuje Franković u pismu. vaka čast gradonačelniku što je proaktivan i što ne sjedi skrštenih ruku već poduzima sve što je u njegovoj moći, ali od njegovih pisama neće biti prevelike koristi. Naime, Britanija će sama, ne slušajući nikoga, tijekom travnja i svibnja donijeti odluku hoće li dopuštati svojim građanima turistička putovanja. Ta

S

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

odluka neće biti zdravstvenog karaktera, već ponajprije političkog. Boris Johnson i ekipa bi najradije zadržali svoje građane na Otoku kako bi tijekom godišnjih odmora trošili kod kuće, a ne po mediteranskim destinacijama, jer se i njihova ekonomija opasno zanjihala u koronakrizi. No, ako se Britanci još dodatno procijepe do početka ljeta – a već sada su prvi vrhu zemalja po pitanju procijepljenosti – i ako broj oboljelih bude padao, građani bi mogli početi pritiskati Vladu da im dopusti da se ogriju toplim sredozemnim suncem. Tek u tom će slučaju Boris Johnson dati zeleno svjetlo, iako najradije ne bi. , ako se to dogodi, tek onda Mato Franković ili neki novi dubrovački gradonačelnik, može djelovati po toj odluci. Čim ta odluka stupi na snagu, dubrovački gra-

E

donačelnik mora osigurati svu potrebnu logistiku sukladno toj odluci. Ako britanske vlasti budu tražile testove za svoje državljane, Grad Dubrovnik mora omogućiti veliki broj testnih centara uključujući zračnu luku i svoje goste obavijestiti gdje se oni nalaze i kada rade (naravno morali bi raditi i nedjeljom i blagdanom).

To se može preko Libertasovih autobusa, jumbo plakata, web stranica, pri dolasku na aerodrom ili čak u avionu... Cijene testova ne smiju biti više od ostatka Hrvatske. do te odluke, dubrovački gradonačelnik skupa s dubrovačkom Turističkom zajednicom treba obavještavati sve potencijalne goste s raznih tržišta koji su kriteriji za dolazak u Hrvatsku i Dubrovnik.

Ako su cijepljeni, trebaju li imati PCR test i slično. Te se informacije moraju odasla-

A

3

ti na način da potencijalni turisti što lakše dođu do njih. Ako će se već ažurirati na nekim web stranicama važno je da IT stručnjaci naprave dobar SEO kako bi korisnik odmah preko Google tražilice mogao do njih doći. Naravno dio tih informacija može biti odaslan i preko društvenih mreža i drugih kanala. va sezona ne obećava, ali ako se ipak pojavi kakav optimizam u travnju i svibnju treba brzo reagirati i omogućiti turistima sve potrebne informacije i osigurati im što bezbolniju logistiku, jer će se sva naša konkurencija boriti za doslovno svakog gosta. Posebno će biti važna odluka britanskih vlasti koju s nestrpljenjem čekaju brojni Dubrovčani. Možda Boris Johnson ipak popusti pred svojim građanima koji nakon godinu dana zatvora žele napokon dašak normalnog života.

O

4

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti Vijesti

EKSKLUZIVNO

ZRAČNA LUKA zbog To zasad oštećena za prek MILIJUNSKI PENALI utvrđeni su kroz više nepravilnih postupaka javne nabave u obje faze projekta

NIKŠA KLEČAK GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Projekt razvoja Zračne luke Dubrovnik jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata na dubrovačkom području, ali i u Hrvatskoj. U razdoblju od 2015. godine do danas u Zračnoj luci Dubrovnik u dvije faze realizirano je preko milijardu ipo kuna investicija financiranih većinom sredstvima Europske unije.

Ipak, za vrijeme direktora Roka Tolića, Zračna luka uspjela je uprskati više javnih nabava vezanih uz projekt, gotovo sve, i samo u drugoj fazi izgubiti više od 100 milijuna kuna, koliko su iznosile utvrđene financijske korekcije, jedne od najvećih dosad u Hrvatskoj, odnosno penali koji su utvrđeni zbog nepravilnosti u provedbi projekta. O traljavostima u javnoj nabavi za vrijeme Tolićevog mandata zbog kojih je aerodrom kažn-

jen s milijunskim korekcijama priča se godinama, ali još nigdje dosad nisu objavljeni detalji počinjenih nepravilnosti.

Sam proces još uvijek nije ni u potpunosti gotov da bi se mogla podvući konačna crta nastale štete.

RAZLOG TOLIĆEVE SMJENE O tim nepravilnostima kao da je već nekoliko godina vladao zavjet šutnje, a u javnosti se špekuliralo štošta. Od toga da Republika Hrvatska namjerno prikriva Tolićeve malverzacije u jednom od najvećih infrastrukturnih projekata financiranih europskim sredstava,

do toga da je upravo ovakva traljavost u provedbi projekta, uz neobjašnjiv nagli porast imovine uključenih aktera nakon završetaka projekta na aerodromu, zapravo bio razlog zbog kojeg Plenkovićeva Vlada nije produljila mandat Roku Toliću, a kasnije poništavala natječaje za direktora na koje se on ponovno prijavljivao.

S obzirom na to kako je bivši direktor krenuo u političku kampanju za župana, a u svim svojim javnim istupima uporno umanjuje činjenicu milijunskih penala i izgubljenih sredstava zbog pogrešnog upravljanja europskim sredstvima,

...

Projekt Razvoja zračne luke odvijao se u dvije faze. Druga faza projekta uključivala je rekonstrukciju i privođenje konačnoj namjeni pristanišne zgrade ABC zračne luke, građenje infrastrukture i suprastrukture zračne luke, financiranje nadzora tijekom procesa izgradnje, financiranje upravljanja projektom i administraciju, dobavu i ugradnju automatiziranog sustava za prihvat, sigurnosni pregled i otpremu prtljage, nabavu aviomostova i nabavu vozila za

radi interesa javnosti bilo je važno provjeriti o čemu se tu zapravo radi. Potrebno je rasvijetliti činjenice kako bi javnost sama procijenila jesu li izgubljeni milijuni menadžerski uspjeh, kako to Tolić predstavlja ili možda ipak pokazatelj nesposobnosti, ali i ne samo toga.

U okviru provedbe projekta razvoja Zračne luke u mandatu direktora Roka Tolića utvrđene su brojne nepravilnosti. Samo u drugoj fazi projekta Zračna luka je izgubila najmanje 70 milijuna kuna bespovratnih sredstava kroz dvadesetak različitih odluka o penalizaciji temeljenih na

spašavanje i gašenje. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za nastavak financiranja projekta „Razvoj zračne luke Dubrovnik-Faza II“ potpisan je 4. travnja 2017. s Ministarstvom mora prometa i infrastrukture i Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU. Ukupna vrijednost druge faze projekta iznosi 1,54 milijarde kuna, od čega su ukupno prihvatljivi troškovi 1,16 milijardi kuna, a bespovratna sredstva 858,56 milijuna kuna.

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

5

olićevih javnih nabava ko 100 milijuna kuna

Roko Tolić u društvu Zorana Milanovića

očitim nepravilnostima javne nabave. Sam iznos je znatno veći zbog kumulativnog učinka i prelazi iznos od 100 milijuna kuna, a samo u prvoj fazi bilo je također nepravilnosti zbog kojih je Zračna luka izgubila milijunske iznose, tako da se točan i ukupan iznos izgubljenih sredstava zbog pogrešnog vođenja projekta razvoja Zračne luke u vremenu Roka Tolića još uvijek zbraja.

Ovom prilikom može se krenuti redom detaljnije o odlukama zbog kojih je Zračna luka zasad oštećena samo u drugoj fazi projekta.

POGREŠKE U JAVNOJ NABAVI UPRAVLJANJA PROJEKTOM Javna nabava koja se odnosila na upravljanje samim projektom i administraciju bila je pogrešna u čak pet stavki, zbog čega je aerodrom izgubio maksimalnih 25 posto europskih sredstava od ukupnog iznosa od nešto više od 11 milijuna eura, što je bila jedinstvena korekcija za sve nepravilnosti. Rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanjem bio je manji od zakonskog minimuma. S druge strane, uvjeti kojima su potencijalni natje-

catelji za posao trebali dokazati svoju sposobnost bili su puno veći od minimuma, što samo po sebi ima predviđenu financijsku korekciju od 25 posto jer takve detaljne odredbe u natječaju uvijek mogu buditi sumnju u namještanje točno određenom natjecatelju. Tako je, primjerice, u javnom natječaju bilo navedeno da je natjecatelj baš u toj godini i prethodne tri morao biti nositelj usluge iz ugovora koji je morao sadržavati sve što je u toj točki bilo navedeno.

Također, Tolić i Zračna luka povrijedili su načelo tržiš-

nog natjecanja i razmjernosti, odnosno nisu proveli nabavu uzimajući u obzir ekonomično trošenje javnih sredstava. Umjesto da su pojašnjavali ponudu, oni su isključili ponuditelja iz natjecanja. Zračna luka je tako na kraju prihvatila ponudu koja nije bila u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, umjesto da je zbog toga bila odbijena. Sama dokumentacija je bila nejasna, kako se navodi u objašnjenju financijskih korekcija, nisu određene stručne kvalifikacije koje moraju posjedovati stručnjaci koji se natječu, nije bilo jasnih uputa za pravilan način ispunjavanja troškovnika, niti je obrazac troškovnika pripremljen sukladno zakonu. Iako su samo na ovoj stavci javnog natječaja za upravljanje projektom radilo o pet različitih korekcija od 5, 25, 10 pa još 10 posto, financijska korekcija je objedinjena na 25 posto vrijednosti ugovora i Zračna luka je samo tu izgubila više od 21,5 milijun kuna, odnosno 16 milijuna kuna bespovratnih sredstava. No, moguće je da je dobila pobjednika natječaja kakvog je željela.

Nastavak na slijedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

PENALIZIRANI I ZBOG TRAKE ZA PRTLJAGU Zračna luka penalizirana je i na javnom natječaju za ‚Dobavu i ugradnju automatiziranog sustava za prihvat, sigurnosni pregled i otpremu prtljage’, a za što je prethodno sklopljen ugovor na iznos od gotovo 99 milijuna kuna.

Tu je Zračna luka izgubila 10 posto sredstva zbog financijske korekcije od kojih se jedna odnosila na restriktivne uvjete natječaja u kojemu je između ostaloga bilo navedeno kako direktor projekta mora imati minimalno 15 godina radnog iskustva. Zračna luka je tu izgubila gotovo 10 milijuna kuna bez PDV-a od čega bespovratna sredstava iznose preko 7 milijuna kuna.

Također, u javnoj nabavi koja se ticala ‚Dobave i ugradnje automatiziranog sustava za prihvat, sigurnosni pregled i otpremu prtljage’ za ugovor koji je sklopljen na iznos od gotovo 99 milijuna kuna izgubili su 10 posto bespovratnih sredstava i temeljem dodatnih nepravilnosti. Penalizirani su također zbog toga što se propisani uvjeti nisu mogli okarakterizirati kao minimalni i povezani s predmetom nabave, ni FIDIC uvjetima. Inače, radi se o međunarodnom standardu ugovaranja za građevinske i inženjerske radove koji se koristi u Hrvatskoj. Dodatna korekcija od pet posto, ali apsorbirana u prethodnoj odluci, primijenjena je zbog nezakonitih i/ili diskriminacijskih uvjeta sposobnosti koje su tražili na temelju potvrde hrvatskih institucija, što je stranim natjecateljima bila dodatna oba-

veza koja ih je stavila u nepovoljniji položaj.

Puni iznos korekcije od 25 posto izgubljen je i u procesu nabave za Rekonstrukciju i privođenje konačnoj namjeni pristaništa zgrade Zračne luke, u iznosu od 8,5 milijuna kuna, odnosno preko 6 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Tolić i Zračna luka izmijenili su rok za izvršenje radova, ali ta bitna izmjena nije objavljena. Natječaj je imao restriktivne uvjete, tražio se stručnjak s minimalno 15 godina iskustva, uz navođenje točnih robnih marki u troškovniku.

FALILI I KOD NABAVE AVIOMOSTOVA Sporna je na kraju ispala i nabava aviomostova, gdje je Zračna luka izgubila preko milijun kuna penala, zbog između ostaloga propisivanja kriterija koji se nisu mogli ocijeniti kao minimalni, niti povezani s predmetom nabave i FIDIC uvjetima, koji su im trebali biti poznati. I tu je ponuditelj morao imati minimalno 15 godina iskustva.

Također je utvrđena nepravilnost zbog nepokrivenosti jamstvom u skladu s odredbama dokumentacije za nadmetanje i ugovora u trajanju od 68 radnih dana. Što se tiče javne nabave koja se odnosila na ‚’Građenje infrastrukture i suprastrukture zračne luke Dubrovnik’’ sklopljen je Ugovor na iznos od gotovo 900 milijuna kuna bez PDV-a. I tu je Zračna luka penalizirana u više stavki zbog pogrešnog procesa javne nabave. Upućivalo se na robne marke, za

što je utvrđena nepravilnost od 0,97 posto. Prekomjerno se tražilo da ponuditelj bude registriran za građenje protivno Zakonu o javnoj nabavi jer se to smatra odvraćajućim učinkom za što je primijenjena korekcija gubitka 5 posto sredstava, odnosno oko 36 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iznose više od 28 milijuna kuna. Temeljem ponovne provjere zaključeno je kako je Zračna luka imala i restriktivne uvjete tehničke i stručne sposobnosti, svi traženi objekti trebali su biti izvedeni uz zadržavanje potpune operabilnosti Zračne luke iako se radilo o zgradama za druge svrhe, primjerice uredske namjene ili izgradnje trafostanice. Utvrđen je nedostatak transparentnosti tijekom ocjene zbog toga što u pozivu za nadmetanje nisu određeni mjerljivi kriteriji ekonomski najpovoljnije ponude sukladno Zakonu. Tu je također predviđena korekcija od 5 posto.

NEPRAVILNOSTI VEZANE UZ NADZOR Ugovor za ‚Nadzor tijekom procesa izgradnje’ iznosio je gotovo 30 milijuna kuna bez PDV-a i sklopljen je u rujnu 2017. I tu je Tolić izgubio 25 posto ukupnog iznosa zbog penala pripisanih zbog nedostatka transparentnosti i jednakog postupanja. Zahtjev za sudjelovanjem u prvoj fazi javne nabave bila su dostavila tri kandidata. Naručitelj je iz daljnje procedure izbacio jednu zajednicu ponuditelja, tako što su im prethodno uputili Zahtjev

za otklanjanjem nedostatka vezano uz ispunjenje uvjeta tehničke i stručne sposobnosti. Nakon što su se oni očitovali, naručitelj je donio odluku kako oni ne ispunjavaju određene uvjete za nadmetanje, što se pokazalo kao potez bez valjane pravne osnove. Također su propustili utvrditi da predloženi FIDIC stručnjak nije ispunjavao zahtjev minimalnog stručnog iskustva, odnosno da je bio voditelj tima stručnog nadzora, odnosno inženjera po FIDIC-u. Natjecateljima nisu pružili mogućnost da putem instituta pojašnjenja i upotpunjavanja uklone nedostatke, nego su jednog isključili bez da su mu uputili zahtjev za pojašnjenje, dok su od drugoga zatražili pojašnjenje te utvrdili kako ne ispunjava uvjete. Zaključak je svega kako nije postojala valjana pravna osnova za isključenje sudionika nadmetanja, slijedom čega je Zračna luka opet izgubila četvrtinu, odnosno 7,5 milijun kuna, od čega bespovratnih sredstava 5,5 milijuna kuna koje je mogla dobiti, i to objedinjeno, jer to nisu bili jedine nepravilnosti u ovoj javnoj nabavi.

Odabrana zajednica ponuditelja do potpisa ugovora nije bila dostavila tražene potvrde od nadležnih komora koje dokazuju stručnost nadzornih inženjera, s obzirom na to da je nakon potpisivanja ugovora došlo do zamjene stručnjaka glavnih nadzornih inženjera. Zbog ovoga je Zračna luka morala poništiti cjelokupnu javnu nabavu i raspisati je ponovno zato što

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Zračna luka Dubrovnik

se takvo postupanje trebalo okarakterizirati kao odustajanje od ponude. Riječ je o nepravilnosti izmjene uvjeta sposobnosti nakon otvaranja ponuda što je dovelo do pogrešnog prihvaćanja ponuditelja. Samo za ovu nepravilnost predviđen je gubitak 25 posto sredstava.

Zračna luka izgubila je dio bespovratnih sredstava i kod nabave vozila za spašavanje i gašenje, kroz korekciju od 5 posto zbog navođenja naziva robnih marki bez da je pritom postojala opravdanost predmetom nabave, kao i zbog odabira

ponude koja nije zadovoljavala tražene tehničke specifikacije. ‚AKO JE OVO LOŠE, ŠTO JE DOBRO?’ Roko Tolić u svojim javnim istupima rekao je kako je ‚visina penala samo 7 posto investicije’ uz retoričko pitanje – ako je ovo loše, što je onda dobro. A dobro bi vjerojatno značilo raspisivati javne nabave i odabirati najbolje ponuditelje sukladno međunarodnim standardima i uz poštivanje svih smjernica koje su posebno važne kad su u pitanju europska

sredstva. Možda se svi ovi vrtoglavi milijunski iznosi koje Zračna luka zbog Tolićevih pogrešaka nije dobila iz fondova i koje je morala ili će tek morati namiriti iz vlastitih sredstava njemu čine malo.

Možda to i nije bilo previše onih rekordnih godina.

No, sada je jasno kako se radi o iznosu koji bi mogao dodatno otežati ionako tešku situaciju u kojoj se nalaze svi subjekti koji su vezani uz zračni promet pa i Zračna luka Dubrovnik. Posebno ako se pokažu točnima informacije kako ovo nisu jedine dubioze vezane uz

projekte u Zračnoj luci iz Tolićevog vremena, a čiji financijski epilog još nije uslijedio.

Uz izgubljena sredstva zbog plaćenih penala postavlja se logično pitanje koliko bi možda i predmetne ponude bile povoljnije da su javne nabave bile transparentne i bez nepravilnosti.

Inače, u okviru druge faze temeljem ugovora vrijednog 900 milijuna kuna radove su izvodili Strabag i PZC Split te Elektrocentar Petek, posljednjih mjeseci poznatiji kao akter afere JANAF u kontekstu davanja mita za pobjede na natječajima.

7

8

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

INSKIH DOZVOLA GRADNJA NA ZAŠTIĆENOJ BAŠTINI BEZ POTREBNIH GRAĐEV

OTKRIVAMO OTKRIVAMO Protiv arhitektice Jelice prijedlog sudu zbog brojnih nepraviln NA ČAK ŠEST dubrovačkih gradilišta gdje su se izvodili radovi na kulturnoj baštini inspekcija je utvrdila brojne nepravilnosti, od neimanja građevinske dozvole pa nadalje. Zbog izrade projekata protivno propisima inspekcija je protiv arhitektice Jelice Peković podnijela optužni prijedlog prekršajnom sudu u Dubrovniku MARO MARUŠIĆ VEDRAN JERINIĆ/DUBROVNIKNET, GORAN MRATINOVIĆ

R

ekonstrukcija Peskarije, gradnja apartmana na Pločama tvrtke In Trend vlasnika Mirka Obrva-

na, također na Pločama rekonstrukcija objekta investitora Mije Rešetar, kuća Benković-Bumbić investitora Miha Glavića, Restićev ljetnikovac u Susjepanu, ljetnikovac Kaboga Zec u Gružu – svim ovim građevinskim projektima zajedničko je da se rade na zaštićenoj kulturnoj baš-

tini, sve ove investicije projektirala je tvrtka Omega Engineering arhitektice Jelice Peković, svi ovi projekti dobili su suglasnost dubrovačkih konzervatora te – najvažnije od svega – na svim ovim projektima utvrđene su brojne nepravilnosti, a radovi su (privremeno) obustavljeni.

Mirko Obrvan gradi apartmane nedaleko zidina na arheološkom nalazištu

Dubrovački dnevnik u posjedu je izvješća višeg građevinskog inspektora Damira Čenića gdje su popisane brojne nepravilnosti na ovim gradilištima, a u kojem je, među ostalim, prozvana i projektantica Jelica Peković protiv koje je podnesen optužni prijedlog prekršajnom sudu u Dubrovniku zbog izrade projekata protivno propisima! O rekonstrukciji na Peskariji, te investicijama Mirka Obrvana i Mije Rešetar Dubrovački dnevnik pisao je više puta.

Podsjetimo, Obrvan je gradio apartmane na vrijednom arheološkom nalazištu bez da je proveo arheološka istraživanja prije početka radova, a rekonstrukcija Peskarije vratila se na početak, odnosno na novo raspisivanje natječaja.

GRADNJA BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE Nadalje stoji u izvješću inspekcije, Mia Rešetar na Pločama je na zaštićenoj kulturnoj baštini izvodila radove prema Pravilniku o jednostavnim radovima, a inspekcija je utvrdila da je za izvođenje takvih radova bilo nužno ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu (inače za jednostavne građevine ne treba klasična građevinska dozvola). Zbog toga je gradilište zatvoreno, a zbog nelegalnih radova po-

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Peković inspekcija podnijela optužni nosti na dubrovačkim gradilištima!

...

Ploče, investitor Mia Rešetar - stari objekt se srušio, a novi se počeo raditi bez građevinske dozvole

krenut je upravni inspekcijski postupak koji je još u tijeku.

Investitor Miho Glavić je također htio rekonstruirati kuću Benković-Bumbić bez građevinske dozvole – što su mu nadležne institucije omogućile - ali je građevinska inspekcija utvrdila da je za rekonstrukciju kuće, gustijerne i gradnju bazena morao imati valjanu građevinsku dozvolu. Stoga mu se gradilište zatvorilo, te mu je naloženo da se sve vrati u prvobitno stanje.

Slična situacija je s ljetnikovcem Kaboga Zec u Gružu. Investitor Branka Dabrović izvodi radove bez građevinske dozvole, a inspekcija kaže da je to suprotno propisima.

Gradilište se zatvara, a inspekcija naređuje investitoru da ukloni međukatnu konstrukciju između prvog kata i potkrovlja.

Naposljetku sličnu situaciju imamo i kod rekonstrukcije ljetnikovca Restić u Sustjepanu. Inspekcija je utvrdila da se ne radi o obnovi

i sanaciji za koje je ishođen glavni projekt, nego se radi o „gradnji više građevinskih elemenata (nadogradnja etaže tavana od 60 cm, krovne kućice, bazen, objekt za bazensku tehniku, vinski podrum…) za koja je potrebno ishoditi valjanu građevinsku dozvolu“. Gradilište je inspekcija zatvorila, te je na-

Nastavak na idućoj stranici

Rekonstrukcija Peskarije, gradnja apartmana na Pločama tvrtke In Trend vlasnika Mirka Obrvana, također na Pločama rekonstrukcija objekta investitora Mije Rešetar, kuća BenkovićBumbić investitora Miha Glavića, Restićev ljetnikovac u Susjepanu, ljetnikovac Kaboga Zec u Gružu – svim ovim građevinskim projektima zajedničko je da se rade na zaštićenoj kulturnoj baštini, sve ove investicije projektirala je tvrtka Omega Engineering arhitektice Jelice Peković, svi ovi projekti dobili su suglasnost dubrovačkih konzervatora te – najvažnije od svega – na svim ovim projektima utvrđene su brojne nepravilnosti, a radovi su (privremeno) obustavljeni

9

10

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

Zašto Ministarstvo kulture šuti? Zbog čega ne obavještava javnost o postupcima koje vodi (ili ne vodi) protiv Žane Baće i Jelice Peković?

Je li Žana Baća još uvijek zaposlenica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku?

Je li Jelica Peković smije raditi na obnovi kuća od potresa u Zagrebu i Banovini ako je inspekcija utvrdila da je po dubrovačkim gradilištima djelovala protivno propisima? Tko će snositi odgovornost zbog nelegalne gradnje na zaštićenoj dubrovačkoj baštini?

U Ljetnikovcu Restić investitor je, među ostalim, htio graditi bazen i vinski podrum bez građevinske dozvole. Inspekcija mu je zatvorila gradilište i naložila da sve vrati u prvobitno stanje

redila investitoru uklanjanje svih građevinskih elemenata koji nemaju potrebnu građevinsku dozvolu.

POSTUPAK PROTIV JELICE PEKOVIĆ Zbog svih ovih nepravilnosti Državni inspektorat podnio je prekršajnom sudu u Dubrovniku optužni prijedlog protiv projektantice Jelice Peković zbog izrade projekata protivno propisima, te je o tome obavijestio Ministarstvo kul-

ture, te Hrvatsku komoru arhitekata. Postupak protiv Jelice Peković je u tijeku. Arhitekticu smo pitali da nam prokomentira navode inspekcije da je projektirala protivno propisima.

-Ispričavam se što trenutno ne mogu odgovoriti na postavljena pitanja, koja zahtijevaju vrlo dugačak i studiozan odgovor, a kako sam u vrlo važnom angažmanu obnove potresom oštećene kulturne baštine grada Za-

greba i Banovine, trebat ćete malo pričekati za odgovore. Osim toga, kako ste i sami naveli određeni predmeti su u tijeku postupanja „nadležnih institucija” pa zasad ne mogu biti komentirani – kazala nam je Jelica Peković.

Također pitali smo i Hrvatsku komoru arhitekata da nam kažu što misle o slučaju, te hoće li biti pokrenuti kakvi stegovni postupci protiv arhitektice koja je njihov član.

-Sukladno čl. 23. Zakona o

komori arhitekata i komora inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju podatak o tijeku stegovnog postupka i stegovnoj osuđivanosti članova Komore, kao i provođenje stegovnog postupka pred stegovnim tijelima Komore ne potpada pod javnu ovlast Komore.

Također, podatak o stegovnoj osuđivanosti predstavlja osobni podatak zaštićen Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Slijedom navedenog Komora nije ovlaštena dostavljati navedeni podatak trećim neovlaštenim osobama, jer u suprotnom krši odredbe Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Dopuštenja za projektiranje na zaštićenoj kulturnoj baštini, u nadležnosti su Ministarstva kulture i medija, a ne Hr-

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

vatske komore arhitekata – kazali su nam iz Komore, te pojasnili kako teče procedura stegovnog postupka.

STEGOVNE MJERE -Stegovna odgovornost članova Hrvatske komore arhitekata regulirana je Statutom Hrvatske komore arhitekata prema kojem članovi Komore odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda članova Komore pred stegovnim tijelima Komore; teža povreda je svako narušavanje dužnosti i ugleda arhitekata i povreda načela i pravila utvrđenih Statutom i Kodeksom strukovne etike, koje ima teže značenje s obzirom na važnost ugroženog dobra, prirodu povrijeđene dužnosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena, a lakša povreda je narušavanje dužnosti i ugleda i povreda Kodeksa strukovne etike koja je manjeg značenja. Stegovne mjere za članove Komore definirane su člankom 46. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Također, članovi Komore kojima je izrečena stegovna mjera zabrane obavljanja poslova dužni su u roku od osam dana od dana pravomoćnosti odluke kojom je takva mjera izrečena vratiti pečat, iskaznicu i poslovnu karticu s potpisnim i identifikacijskim certifikatom – zaključili su iz Hrvatske komore arhitekata.

Da zaključimo priču – investitori ovih šest objekata do-

Jelica Peković

bili su uredno papire za gradnju od strane konzervatora, te Grada Dubrovnika koji u ovakvim slučajevima kada ima suglasnost konzervatora u pravilu samo izda potvrdu. Znači ako je netko pogriješio u cijelom ovom slučaju – a prema nalazu inspekcije pogriješio je itekako – to su u prvom redu konzervatori, pa potom i bivša pročelnica Silva Vlašić čiji je gradski odjel izdavao potvrde bez da je tražio ishodovanje pravovaljane građevinske dozvole. Baš poput sad već bivše pročelnice Silve Vlašić i Žana Baća nedavno je smijenjena s mjesta pročelnice Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, a još prošle godine pisalo se kako je protiv nje Ministarstvo kulture pokrenulo postu-

pak, kao i protiv jedne arhitektice (nije navedeno ime, ali je vjerojatno riječ upravo o Jelici Peković). Međutim, od tada pa sve do danas na opetovane upite medija Ministarstvo kulture šuti o postupcima i protiv Žane Baće i protiv Jelice Peković. Također, iz Ministarstva kulture do zaključenja ovog broja oglušili su se i na naš upit koji smo im postavili proteklog tjedna.

Zašto Ministarstvo kulture šuti? Zbog čega ne obavještava javnost o postupcima koje vodi (ili možda ne vodi) protiv Žane Baće i Jelice Peković? Je li Žana Baća još uvijek zaposlenica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku? Je li Jelica Peković smije raditi na obnovi kuća od potresa u

Zagrebu i Banovini ako je inspekcija utvrdila da je po dubrovačkim gradilištima djelovala protivno propisima?

Tko će snositi odgovornost zbog nelegalne gradnje na zaštićenoj dubrovačkoj baštini?

Stanari Hvarske ulice koji su zbog ovih investicija prosvjedovali prije godinu dana nemaju povjerenja u Ministarstvo kulture, odnosno njihovu, kako kažu, znakovitu šutnju. Stoga su se ovih dana odlučili na slanje kaznene prijave Državnom odvjetništvu kako bi se napokon utvrdila odgovornost aktera čiji su postupci omogućili atak na zaštićenu kulturnu baštinu. I to ne na jednom slučaju, nego čak na njih šest.

11

12

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

OLAKŠICA NAŠIM NAJVJERNIJIM GOSTIMA

FRANKOVIĆ britanskom državnom tajniku predstavio model uz koji bi Britanci lakše stizali u Dubrovnik GRADONAČELNIK državom tajniku Shappsu iznosi prijedlog da se prilikom izrade i donošenja potrebnih odluka razmotri mogućnost uspostavljanja seta posebnih pravila i propisa kojima bi se države podijelile u zelene, narančaste i crvene zone.

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je službeni dopis državnom tajniku za promet Ujedinjenog Kraljevstva Grantu Shappsu.

U dopisu gradonačelnik uvodno navodi kako Dubrovnik iščekuje odluku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva kojom se dopuštaju, odnosno ponovno uspostavljaju, međunarodna putovanja. Ističe kako su posjetitelji s područja Ujedinjenog Kraljevstva tradicionalno najzastupljeniji i jako privrženi dubrovački gosti s kojima je ovaj grad razvija dugogodišnji čvrsti prijateljski odnos.

Na temelju prošlogodišnjih iskustava gradonačelnik Franković državom tajniku Shappsu iz-

nosi prijedlog da se prilikom izrade i donošenja potrebnih odluka razmotri mogućnost uspostavljanja seta posebnih pravila i propisa kojima bi se države podijelile u zelene, narančaste i crvene zone.

Takvom režimu putovanja, sukladno navedenom prijedlogu, prilagodila bi se i pravila za povratak iz destinacije, pa se za povratak turista iz zelene zone ne bi bio tražio PCR niti brzi antigenski test dok bi za povratak iz narančaste zone bio potreban negativan brzi antigenski test.

Nadalje, predlaže se da se oni britanski turisti koji se vraćaju iz crvenih zona moraju testirati brzim testom pred polazak iz zone te PCR testom pri dolasku u domicil.

Konačno, oni britanski gosti koji su primili cjepivo ili su preboljeli bolest COVID-19 posve se izuzimaju od potrebe bilo kakvog testiranja.

„Dubrovnik je spreman uspostaviti sve neophodne zdravstvene i sigurnosne protokole kako bi britanskim građanima koji napuštaju dubrovačku

zračnu luku omogućili testiranje brzim antigenskim testovima, a time sigurno putovanje i povratak u domicil“, piše gradonačelnik Franković britanskom tajniku za promet te izražava uvjerenje da mnogi Britanci željno očekuju ponovno uspostavljanje međunarodnog pometa i povratak u Dubrovnik koji je ih rado dočekuje.

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

13

EU SREDSTVIMA uređeno i opremljeno igralište dječjeg vrtića Pčelica

U

sklopu EU projekta „Grad ZA djecu – poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika” nabavljena je oprema za igralište Dječjeg vrtića Pčelica u Novoj Mokošici.

Ukupne vrijednosti 273.743,75 kuna, oprema za igralište je financirana sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, dok je nabavu, dopremu i montažu sprava za igru te prateće opreme izvela tvrtka KOVA d.o.o. iz

Velike Gorice.

Dječje igralište „Pčelice“ obogaćeno je nizom novih sprava poput pješčanika, mostića, kombiniranih setova s kućicama, ljuljačkom, penjalicom i toboganima, kućicom s didaktičkim panoima te nogometnim gol s mrežicom... Postavljena je gumena antistresna podna obloga te druga komunalna i urbana oprema poput žičane ograde, klupica i stola. Sve postavljene sprave udovoljavaju propisanim standardima kvalitete, dječje sigurnosti i standardu zaštite okoliša.

Projekt „Grad ZA djecu“ ukupno

je vrijedan 14.080.986,10 kuna i u potpunosti je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Prva faza projekta

I U 2021. dodjeljuju se potpore za zapošljavanje pripravnika

U

pravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Grada Dubrovnika raspisao je natječaj za dodjelu potpora za zapošljavanje pripravnika na području Grada Dubrovnika u 2021. godini.

Visina pojedinačne mjesečne potpore po pripravniku iznosi 2.800 kuna, a isplaćuje se tijekom jednogodišnjeg pripravničkog staža pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost na području Grada Dubrovnika, osim javnim ustanovama i trgovačkim društvima kojima je Grad osnivač, odnosno u slučaju društava jedini ili jedan od osnivača.

Potpore za zapošljavanje mogu se odobriti samo nezaposlenim osobama koje imaju prebivalište

na području Grada Dubrovnika, u dobi do 30 godina, bez ostvarenog radnog staža u struci, sa završenom srednjom stručnom spremom, odnosno stečenim stručnim nazivom prvostupnika ili magistra struke ili drugim nazivom stečenog stupnja obrazovanja sukladno posebnim propisima. Potpora se može odobriti samo za osobe prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Dubrovnik, za zanimanja koja nemaju karakter deficitarnih zanimanja.

Ukupno raspoloživa sredstva namijenjena za dodjelu potpora za zapošljavanje pripravnika u tekućoj godini iznose 470.000 kuna, a natječaj je otvoren do iskorištenja planiranih sredstava, a najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.

traje do 24. travnja, dok je za nastavak aktivnosti izvršena pravovremena prijava. Vrijednost druge faze iznosi 5.999.608,68 kuna te je za nju također predviđen stopostotni intenzitet potpore.

USPORIVAČI BRZINE postavljaju se uz škole i dječja igrališta

U

sklopu povećanja sigurnosti prometa na cestama Grad Dubrovnik putem Upravnog odjela za promet provodi radove na postavljanju opreme za smirivanje prometa. Na dijelovima nerazvrstanih cesta uz škole i dječja igrališta ukupno će se postaviti 11 usporivača brzine, tzv. ležećih policajaca.

Lokacije na kojima se „ležeći policajci“ postavljaju su kod Studentskog doma i OŠ Montovjerna

u Ulici Marka Marojice, u neposrednoj blizini sportsko-rekreacijskog parka s dječjim i sportskim igralištima na glavici Babinog kuka (Kliševska ulica) te u blizini Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik u Ulici Gabra Rajčevića. Usporivač brzine doprinijet će se sigurnosti i u neposrednoj blizini dječjeg igrališta u Ulici od Montovjerne, a po dva komada postavit će se u Novoj Mokošici, i to na prilazu osnovnoj školi u Ulici Bartola Kašića te na kolniku ulica Vinogradarske i Od Izvora.

14

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

VELIKE NADE ZA SRCE SEZONE

TISUĆU TURISTA provelo Usk Dubrovniku unatoč koroni, v je da im otvorimo restorane SEZONA JE ZAPRAVO KRENULA. Novinar specijaliziran za područje turizma Slobodan Nano Vlašić i suvlasnik Direct Bookera Nino Dubretić o svim izazovima koji nas još očekuju VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ, GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

I

ako je dojam da je Grad potpuno prazan, u Dubrovniku je za Uskrs boravilo oko tisuću gostiju. Da je netko takve brojke spominjao prije dvije godine, govorili bi o generalnom podbačaju, a uz kontekst korona krize ovako to nekako i ima smisla.

U svakom slučaju, prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je za Uskrs najviše turista bilo iz Hrvatske, Njemačke, Francuske, BiH,Austrije, SAD-a, Švicarske, Ukrajine, Srbije i Španjolske.

Od ukupno ostvarenih 995 noćenja, 583 noćenja ostvarili su domaći, 412 strani turisti, dok je 655 noćenja ostvareno u hotelskom, 212 u privatnom smještaju te preostala noćenja u ostalim oblicima smještaja. Recimo i da je na području Grada Dubrovnik otvoreno 12 hotela te je ponovno uspostavljen međunarodni zračni promet prema Dubrovniku s letovima dva puta tjedno - Iberia iz Madrida i Lufthansa iz Munchena.

Uskoro je planiran i početak letova

Easy Jeta iz Ženeve.

Mogu li se tu izvući neki trendovi?

Primjerice, da će kao i prošle godine više gostiju biti iz ostatka Hrvatske, ali i to da će i ove sezone najbolje proći autodestinacije, što Dubrov-

...

NINO DUBRETIĆ „Nadam se da će se odraditi bolja sezona od lanjske. Očekujemo „last minute” rezervacije za srpanj, kolovoz, rujan i listopad. Mi se nadamo dobrom ljetu, ako smo lani bili na 15 do 20 posto od 2019., ove godine se nadamo da ćemo bili na 30 do 40 posto.”

nik svakako nije? Uostalom, je li ova brojka od oko tek tisuću turista za vrijeme Uskrsa respektabilna?

VLAŠIĆ: LJUDI SU NAUČILI FUNKCIONIRATI POD STRESOM Novinar Hrvatskog radija Slobodan Vlašić, specijaliziran upravo u domeni turizma, govori što je ove sezone, isto kao i lanjske, posebno karakteristično.

- Unatoč jednogodišnjem razdoblju krize izazvane koronavirusom, opet se pokazalo da smo kao aviodestinacija ovisni o ljetnom redu letenja. Pa i lani, kad su se letovi pokrenuli, učinilo nam se onako u jednom trenutku da je skoro normalna sezona. Bilo je to u sedmom mjesecu, doduše kratko je trajalo dok nas Britanci nisu stavili na crvenu listu, što opet kazuje o tome da smo ovisni o zračnom prometu - rekao je Vlašić.

Ističe kako je ove godine zabilježen porast u odnosu na lani.

- Prvog vikenda otkako su uspostavljeni letovi imamo porast od 56 posto, na Cvjetnicu smo imali petstotinjak gostiju što je bilo dva i pol puta više nego prošle godine - rekao je Vlašić.

- To je mizerno prema prijašnjim Uskrsima, ali ustvari su dobre brojke kad znamo da su u nas i dalje epidemiološke mjere, da ti gosti nemaju gdje poći niti u zahod, a kamoli sjesti nešto popiti ili pojesti izvan svog hotela – govori Vlašić.

- Čini se da i taj porast kazuje o opuštenijem ponašanju na našim ključnim tržištima. Ljudi su se naučili funkcionirati pod stresom zbog koronavirusa, procjepljivanje se događa u planiranom ritmu. Također, najiskusniji turoperatori govore da se ne događa masovno otkazivanje rezervacija kao što je to bilo prošle godine. Ljudi ipak čekaju do zadnjeg momenta. Treba reći i da nikad nećemo imati žešću konkurenciju, ali evo vidimo da smo spremni ponuditi i besplatne testove, čak i cijepljenje, samo da privučemo goste izjavio je Vlašić.

ZABORAVIT ĆE SE NA ODRŽIVI TURIZAM Govore kako je ovo prilika za drugu vrstu turizma, takozvani održivi turizam. Vlašić objašnjava kako vjeruje da će se brzo na to zaboraviti.

- Govore da nas je korona nešto naučila, ali vjerujem da će se kad prođe ovo, recimo da 2022. godina bude turistički normalna, opet navaliti u bezglave brojke.Asad, ne da nismo u održivom turizmu, već je on sasvim neizdrživ za ukupnu turističku privredu. Ostavljeni smo na milost i nemilost mono kulture, a ono u što sam

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

krs u vrijeme

...

NANO VLAŠIĆ

uvjeren, a tome nas uče iskustva od rata do potresa, da čim se dogodi iduća prilika svi će htjeti što prije vratiti ovo izgubljeno vrijeme - dodao je.

- Najvažnije je da onda turizam ne bude neprijatelj svakodnevnom životu i ne protjeruje život iz povijesne jezgre, a što se dobrim dijelom događalo, iako nije turizam jedini razlog tome. No, situacija u povijesnoj jezgri, od Straduna preko porta do Prijekoga ili Ulice od Puča je bila neizdrživa. Grad mora živjeti, život u Gradu je ono što turiste privlači, Grad je onaj koji će uvijek privlačiti. Snimaju se serije i filmovi, ali oni nisu razlog magnetne privlačnosti Grada. Oni su sekundarni dodatak. Život u Gradu je poanta koja čini Dubrovnik prepoznatljivim. Recimo, prije deset godina radilo se istraživanje na ključnim emitivnim tržištima, Dubrovnik je tu bio jači brend od Hrvatske, čak je u domeni ruralnog turizma bio na trećem mjestuobjasnio je Vlašić te dodao opasku o hotelskim kućama i njihovim potezima u kriznoj godini.

- Vlasnici najvećeg hotelskog kapaciteta u nas su iz Istre i Kvarnera. Oni su lani otvorili u nas neke objekte tek toliko da im nešto radi, a poanta im je bila na Istri i Kvarneru. Od zaposlenika su neki tražili da idu u Istru po cijenu da zadrže posao. To su hotelske kuće koje su zaposjele cijeli priobalni pojas, mislim da je ključno da sjednu s gradskim i općinskim vlastima bez fige u džepu i da se pošteno do-

‚’Broj gostiju je mizeran prema prijašnjim Uskrsima, ali ustvari su brojke dobre kad znamo da su u nas i dalje epidemiološke mjere, da ti gosti nemaju gdje poći niti u zahod, a kamoli sjesti nešto popiti ili pojesti izvan svog hotela. Čini se da i taj porast kazuje o opuštenijem ponašanju na našim ključnim tržištima. Ljudi su se naučili funkcionirati pod stresom zbog koronavirusa, procjepljivanje se događa u planiranom ritmu. Također, najiskusniji turoperatori govore da se ne događa masovno otkazivanje rezervacija kao što je to bilo prošle godine. Ljudi ipak čekaju do zadnjeg momenta.’’

govore što je stvarni interes destinacije, a sve kako bi mogli istinski govoriti o budućem planiranju. O destinacijskom menadžmentu. Svatko želi dio kolača, ali neki dogovor mora postojati, jer i tu se nalazi odgovor na pitanje zašto se skladišta pretvaraju u hostele, zašto je ugostiteljska ponuda pretvorena u fast food, ali za što redovito propadaju pokušaji uspostave sezone preko zime, koja bi

opstajala samo zahvaljujući kongresima i poslovnom turizmu - zaključio je Slobodan Vlašić.

DUBRETIĆ: MANJE OD PET POSTO OBJEKATA SU IMALI GOSTE Vlasnik i suosnivač agencije Direct Booker Nino Dubretić, ujedno i predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja regije Dalmacija – Dubrovnik, našalio se s brojem gostiju koji su bukirali smještaj.

- Hoćete li imena i prezimena gostiju i datume rođenja? Znači, toliko ih je bilo. Uzeli smo otprilike 50 rezervacija za uskrsni vikend. U odnosu na 3500 smještajnih jedinica to je manje od pet posto objekata koji su imali goste. Ali hajde, nešto se dogodilo - govori Dubretić. Ističe da se gostima očito bilo najbitnije negdje maknuti.

- U nas su na snazi mjere, očito su sami sebi organizirali hranu, ne znam jesu li je imali u hotelima, ali nije im bitan bio sadržaj. Bilo je bitno u ugodnoj klimi provesti blagdane.

Pitanje je bi li ih bilo više oboljelih da su otvoreni kafići i restorani, ali pošto putuju oni koji su preboljeli Covid ili su cijepljeni vjerujem i da ne bi bi-

lo pogoršanja epidemiološke slike.

Vrijeme je za otvaranje restorana dodaje Dubretić.

Odgovorio je na pitanje kakva je dinamika rezervacija za naredne mjesece.

- Ide sporo, ali to je očekivano jer smo u jeku „lockdowna”, neizvjesnosti oko cjepiva, očekujemo „last minute” rezervacije za srpanj, kolovoz, rujan i listopad. Nadam se da će se odraditi bolja sezona od lanjske. Mi se nadamo dobrom ljetu, ako smo lani bili na 15 do 20 posto od 2019., ove godine se nadamo da ćemo biti na 30 do 40 posto - izjavio je.

BITNO JE OLAKŠATI PUTOVANJA - Već postaje jasnije da će putovati oni koji nisu nositelj zaraze, cijepljeni, preboljeli, kao i oni s negativnim testom. Bitno je da se ne dogodi kao lani da cijela Europa ne dođe na crvenu listu. Zato je i važno da se cijepe turistički djelatnici, matematičkom logikom dovest će to do manje disperzije virusa. Dakle, bitno je da se ne dogode zatvaranja, crvene liste do početka iduće zime ako se već takvo što mora dogoditi - objasnio je Nino Dubretić

15

16

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

POSLJEDICE PANDEMIJE

Covid-19 uništio je turizam, a na Koronakriza iznimno je pogodila hostele zbog njihove osnovne karakteristike smještaja većeg broja ljudi unutar istog prostora

B

rojne otkazane rezervacije uništile su iznajmljivače koji procjenjuju veliku štetu zbog izostanka gostiju. Prošla godina bila je dramatična budući da se dogodilo nešto što nitko nije očekivao. Najgore od svega je što se situacija do danas nije znatno smirila i u potpunosti je nepredvidiva.

Ako ste mislili da privatnim iznajmljivačima i hotelijerima teško, zamislite kako je tek onima koji vode hostele. Mjere za suzbijanje širenja virusa uništile su samu bit njihovog poslovanja, a to je druženje. Hostelski smještaj je jeftin, a mnogi mladi ga koriste jer

tako stječu nova poznanstva, koriste zajedničke prostorije i druže se na putovanjima. Protupandemijske upute ograničavaju upravo takav vid turizma.

Dubrovnik je zadnjih godina doživio pravi procvat hostelskog smještaja što je upotpunilo raznovrsnu turističku ponudu grada i okolice i tako pozicionirale ovo područje poželjno mladim gostima.

POSLUJU U MINUSU Dubrovačke hostele nije zaobišao negativni trend koji je razorno utjecao na njihovo poslovanje.

Jedan od popularnijih i bolje ocijenjenih hostela u Dubrovniku Free Bird u Gružu ostvarivao je izvrsne poslovne rezultate sve do prošle godine.

- Firma je u gubitku i posluje-

Hostel Sol

mo u minusu. Prošle godine nismo ostvarili niti 5 posto prihoda od 2019. što u konačnici nije bilo dovoljno ni za plaće. Jedva sam složio financijsku godinu da platimo troškove - govori direktor Free Bird Hostela Stjepan Bilobrk. Prošle godine su najviše gostiju imali u srpnju i kolovozu, govori Bilobrk, u prosjeku šest gostiju dnevno što je u konačnici rezultiralo s brojkom od ukupno oko 400 gostiju. Zanimljivo je kako su im najbrojniji gosti bili Nijemci, dok su ranijih godina najviše dolazili Englezi, Australci te turisti iz Južne Amerike i Azije. Poslovanje su prilagodili propisanim mjerama pa su smanjili kapacitete, ukinuli zajedničke prostorije, a goste upozoravali da se pridržavaju pravila.

Free Bird je trenutno zatvoren, a nadaju se kako bi mogli otvoriti u svibnju. Prateći stanje bookinga, Bilobrk se ove godine ne nada ništa boljim rezultatima.

Hostel Sol u Solskoj bazi nije ostvario niti jedno noćenje prošle godine jer nisu opće radili. Naime, direktor tvrtke Sol Tourism Drago Nosić pojašnjava kako nažalost hostel nisu otvarali nakon sezone 2019. jer je već početkom 2020. godine bilo jasno da stvari neće biti kao prije.

- Cijela prošla godina za turizam je bila jako loša, a i ova će biti izazovna. U sklopu naše tvrtke je i hotel Petka u Gružu pa smo mi

...

MALI POSTOTAK NOĆENJA U 2020. U HOSTELIMA Prema podatcima E-visitora u 2020. godini hosteli su realizirali svega sedam posto dolazaka i osam posto noćenja u odnosu na 2019. godinu, a ti rezultati se uglavnom odnose na prva tri mjeseca, prije proglašenja pandemije.

Zanimljivo je da u 2020. godini nije zabilježeno smanjivanje kapaciteta, vjerojatno u nadi da će 2021. godina donijeti promjene na bolje.

goste, koji su planirali odsjesti u hostelu Sol, prebacili u Petku.

Trenutno su hotel i hostel zatvoreni te se nadamo kako će situacija biti bolja u špici sezone pa ćemo otvoriti - govori Drago Nosić dodavši kako rade na popravcima u smještajnim kapacitetima, osluškuju potrebe gostiju

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ajgore su prošli hosteli

Hostel Free bird

i očekuju bolje dane. Trebali bi otvoriti u svibnju ili lipnju, ovisno o situaciji.

SVI SU ŽELJNI PUTOVANJA, ALI OVA GODINA ĆE SLIJEDITI TRENDOVE OD PROŠLE Prema njegovom mišljenju stanje bookinga je ‚irelevantna stvar’.

- Sve ovisi o razvoju epidemiološke situacije. Postoji interes gostiju, svi su željni putovanja, ali epidemija diktira cijelu situaciju koja je napeta. Vidjet ćemo hoćemo li vratiti goste koje smo izgubili - kazao je direktor tvrtke Sol Tourism Drago Nosić.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić

smatra kako je korona kriza, te s njom povezana blokada turističkih kretanja, iznimno pogodila sve vrste smještajnih kapaciteta u Dubrovniku i okolici. Trojić dodaje kako su u toj priči najlošije prošli hosteli zbog njihove osnovne karakteristike smještaja većeg broja ljudi unutar istog prostora.

- Prema podatcima E-visitora u 2020. godini hosteli su realizirali svega sedam posto dolazaka i osam posto noćenja u odnosu na 2019. godinu, a ti rezultati se uglavnom odnose na prva tri mjeseca, prije proglašenja pandemije. Zanimljivo je da u 2020. godini nije zabilježeno smanjivanje kapaciteta, vjerojatno u

nadi da će 2021. godina donijeti promjene na bolje. Međutim, sada je već sasvim očito da će 2021. godina slijediti trendove 2020., barem što se tiče ove vrste smještaja - navodi Nikolina Trojić koja smatra kako će ova sezona za hostelijere iziskivati mnogo mašte i inovacija kako bi nastavili raditi i popunjavati svoje kapacitete.

Trojić dodaje kako će gosti od hostela očekivati visok stupanj higijene i poštivanje svih procedura koje iziskuje „novo normalno”.

- Putnici će kroz naredne dvije godine, a možda čak i dulje, favorizirati smještaj koji im osigurava pristojnu distancu od ostalih.

...

NOVI TRENDOVI I MAŠTOVITI PROJEKTI BIT ĆE NAJBOLJI IZBOR Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić navodi kako su do prije pandemije smještajni kapaciteti eksponencijalo rasli na našem prostoru uslijed velike potražnje. „Sad, kad smo suočeni sa iznimno malom potražnjom i velikim kapacitetima koji zjape prazni, zasigurno će tržišna utakmica iznjedriti neke nove trendove i maštovite projekte, jer drugog izbora nemamo. Nužno se što prije prilagoditi i pronaći način kako održati poslovanje profitabilnim”, smatra predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

Svaki poslovni subjekt slučaj je za sebe, ali ovisno o fizičkim kapacitetima hostela te financijskim mogućnostima u ovim teškim uvjetima, morat će doći i do određenih rekonstrukcijskih zahvata kako bi se zadovoljili novi trendovi i potrebe gostiju. Neki će to uspjeti, ali na žalost bit će i onih koji neće moći. Borba za svakog gosta bit će žestoka i mimo ovih sigurnosnih smjernica - zaključila je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

17

18

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Turizam

U ŽUPANIJI IH JE ČAK 19

PLOČE, OPUZEN I SLIVNO imaju man prosječan dubrovački hotel, ali i vlas PREMA PODACIMA koje je Dubrovački dnevnik zatražio od Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Ploče su tijekom rekordne 2019. godine ostvarile tek osam tisuća dolazaka gostiju koji su ostvarili 40 tisuća noćenja. Za usporedbu, turistički Dubrovnik je u toj rekordnoj godini ostvario preko 1,4 milijuna dolazaka i preko 4,4 milijuna noćenja IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GRAD PLOCE, MIRANDA CIKOTIĆ / PIXSELL

U

javnom prostoru se puno puta povlačilo pitanje potrebe broja županija u Hrvatskoj. Dio političkih opcija predlagao je ukidanje, dio smatra kako to nije potrebno, no javna se uprava reducirala tek utoliko što će se u predstojećim izbornim ciklusima birati jedan zamjenik gradonačelnika odnosno župana te manji broj dužnosnika u gradskim i općinskim vijećima. Često se zna kritizirati i broj općina unutar samih županija. Primjerice, Pelješac koji prema popisu stanov-

nika iz 2001. godine broji nešto više od osam tisuća stanovnika ima četiri općine. Janjina je najmanja, ima tek 593 stanovnika. A što je s turističkim zajednicama?

REKORDNIH OSAM TISUĆA GOSTIJU GODIŠNJE ZAHTIJEVA TURISTIČKU ZAJEDNICU. ILI IPAK NE? Zamjenica predsjednika Strukovne grupe putničkih agencija ŽK Dubrovnik Slavica Grkeš na društvenim je mrežama, nedugo nakon što je kandidat za župana Roko Tolić predstavio svoju kandidatkinju za zamjenicu, Maju Erak, koja je direktorica Turističke zajednice grada Ploča, objavila kako nije ni znala da

Ploče imaju svoju turističku zajednicu. „Danas sam naučila da Ploče imaju turističku zajednicu, kad je direktorica iste predložena za zamjenicu župana jednog kandidata za nadolazeće izbore. Vrag mi nije dao mira pa sam vidjela da postoji i TZ Opuzen, TZ Metković, Slivno... Ima ih još, ali ne mogu...,“ objavila je Grkeš. Kako kaže, ne dovodi u pitanje potrebu postojanja Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije kao krovne, međutim nije joj jasna potreba tolikog broja turističkih zajednica za mala područja. Tako vjeruje kako bi bolje rješenje bilo imati jednu turističku zajednicu na području Neretve koja bi pokrivala čitavu ponudu tog područja i imala marketinšku kampanju naslonjenu

...

Podaci za 2020. godinu su znatno slabiji, uslijed pojave epidemije koronavirusa. Iako su rezultati u većini turističkih zajednica s područja županije minorni i u rekordnim godinama, još su slabiji bili 2020. godine, no ipak i dalje rade i egzistiraju. I to bez obzira na troškove za zaposlenike lani, kad bi se svaka lipa trebala štedjeti kako se ne bi dogodio financijski krah

na TZ županije. Pritom napominje kako hladni pogon nekih manjih turističkih zajednica i košta, možda i više no što su sami prihodi, što u konačnici opet košta porezne obveznike.

Broj dolazaka i noćenja turista u DNŽ u 2020. i 2019. godini

Prema podacima koje je Dubrovački dnevnik zatražio od Turističke za-

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Turizam

nje gostiju nego stite turističke zajednice

ne Turistička zajednica u Opuzenu ostvarila 600 dolazaka gostiju.

Poznato je i kako je otok Korčula podijeljen u pet općina od kojih svaka ima i svoju turističku zajednicu, uključujući tako i Smokvicu čija je turistička zajednica ostvarila 8,5 tisuća dolazaka u 2019. godini.

JEDAN HOTEL U DUBROVNIKU IMA VIŠE GOSTIJU NEGO VEĆINA TURISTIČKIH ZAJEDNICA U ŽUPANIJI

Ploče imaju turističku zajednicu. I ovakav hotelski smještaj

jednice Dubrovačko-neretvanske županije, Ploče su tijekom rekordne 2019. godine ostvarile tek osam tisuća dolazaka gostiju koji su ostvarili 40 tisuća noćenja. Za usporedbu, turistički Dubrovnik je u toj rekordnoj godini ostvario preko 1,4 milijuna dolazaka i preko 4,4 milijuna noćenja.

Nešto manje turistička Župa i Konavle ostvarili su po cca. 170 tisuća gostiju i imaju respektabilne hotele.

Ploče, sa svega osam tisuća dolazaka, imaju svoju turističku zajednicu.

KAO ‚TURISTIČKA MEKA’ S HOTELOM KOJI NUDI TELEVIZIJE IZ 90-IH Dubrovački dnevnik provjerio je kakav se smještaj nudi gostima koji dolaze u Ploče, koje imaju svoju turističku zajednicu. Prema Booking.comu, uglavnom se tu radi o privatnom smještaju, a izdvaja se tek jedan hotel.

Provjerili smo o kakvom se sm-

ještaju radi i prema fotografijama I KORČULI TREBAJU ČEkoje hotel koristi, radi se o staroTIRI OPĆINE I ČETIRI TUmodnom smještaju, kojega gosRISTIČKE ZAJEDNICE ti u komentarima na mrežama tako i opisuju, vrlo negativno. Na priNo, Ploče nisu jedine. U Dubroloženim fotografijama se jasno i vivačko-neretvanskoj županiji posdi zašto, radi se o uređenju koje potoji čak 19 turističkih zajednica, od dsjeća na razdoblje iz druge držakojih svaka ima svoje direktore te ve, dok su sobe opremljene velikim zaposlenike koji se financiraju iz kockastim TV uređajima sredstava poduzetnika i kakvi su se koristili poreznih obveznika. u prošlom stolTako vlastite turisTuristička jeću. Dakle, tičke zajednice zajednica Ploče imaju imaju ‚turističu Opuzenu je u svoju turiski’ Metković, 2019. godini ostvarila svega 600 dolazaka tičku zaali i Slivno. gostiju, a jedan prosječan jednicu, ali U rekordnoj dubrovački hotel ostvari ih ne i respe2019. go60 tisuća. Treba li onda ktabilan hodini, u Slivsvaki hotel imati tel u kojem bi no je tijesvoju turističku ti gosti, koji su kom cijele gozajednicu? zaista malobrodine stiglo oko jni, mogli odsjes28,5 tisuća gostiti onako kako bi i trebali. ju, a u Metković šest ipo Barem uz smještaj i uređaje koji odtisuća. Još je to i uspjeh ako se govaraju vremenu u kojem živimo. u obzir uzme da je 2019. godi-

Vrijedi spomenuti kako se svi prethodno navedeni podaci odnose na 2019. godinu koja je bila rekordna turistička godina. Podaci za 2020. godinu su znatno slabiji, uslijed pojave epidemije koronavirusa. Tako je TZ Ploče ostvarila 4 104 dolaska gostiju, Opuzen 314, Metković nešto više od 3 400. Iako su rezultati zapravo u takvim turističkim zajednicama minorni i u rekordnim godinama, još su slabiji bili 2020. godine, no ipak i dalje rade i egzistiraju.

I to bez obzira na troškove za zaposlenike u 2020. godini, kad bi se svaka lipa trebala štedjeti kako se ne bi dogodio financijski i gospodarski krah uslijed krize koje je nastupila i pogodila cijelu Hrvatsku, ali i svijet.

Usporedbe radi, jedan hotel prosječnih kapaciteta u Dubrovniku ostvari oko 60 tisuća dolazaka gostiju godišnje. To je više nego što su u rekordnoj 2019. godini ostvarile turističke zajednice u Pločama, Metkoviću, Slivnom, Blatu, Opuzenu... U prijevodu, više nego što je ostvarila većina turističkih zajednica na području Dubrovačko-neretvanske županije. Tako je, primjerice, TZ Opuzen u 2019. godini ostvarila svega 600 dolazaka gostiju, a jedan prosječan dubrovački hotel ostvari ih 60 tisuća. Treba li onda svaki hotel imati svoju turističku zajednicu?

19

20

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

KANDIDAT ZA ŽUPANA

MARKO GILJAČA: Za mene j briga za čist prostor, more i ‚PROBLEM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE je što se ne rade inicijative odozdo prema gore kako bi se mijenjale stvari’, smatra Giljača AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ, GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

K

andidat za župana dubrovačko-neretvanskog Marko Giljača radio je 15 godina u novinarstvu, osam kao nastavnik matematike i fizike, povremeno je grafički i web dizajner te community manager, ali najponosniji je na svoj judaški staž koji

traje već 30 godina. Bio je prvak Jugoslavije, hrvatski reprezentativac, školovao se za trenera juda, a danas vodi svoj klub. Kad nije na tatamiju, bori se u političkoj areni stavovima i idejama. Iza njega su četiri godine vijećničkog mandata u Županijskoj skupštini, a na ovim izborima, uz Igru Šain Kovačević, juriša po dobar rezultat ispred koalicije Srđ je Grad, Možemo, Nova ljevica i Zaokret. U razgovoru za Dubrovački dnevnik

U razgovoru s našom novinarkom Aidom Čakić

govorio je o županijskim projektima, rješenju za zdravstvo i spasu turističke sezone kao i o drugim pitanjima važnima za Dubrovačko - neretvansku županiju.

Postoji jedna analiza iz 2012. godine koja je pokazala kako na plaće i naknade zaposlenika županija godišnje ide oko 660 milijuna kuna. Jesu li županije nepotrebne?

-Iz perspektive sadašnjeg ra-

da i načina vođenja Županije, uistinu je malo razloga za njihovo postojanje. Međutim, gledajući mogućnosti i zakonom predviđene ovlasti, županije mogu biti pokretač regionalnog razvoja i podizanja kvaliteta života. Osnovni problem je u neradu i neaktivnosti aktualne županijske vlasti koja nema ni viziju, ni volju pokrenuti potrebne procese, već se zadovoljavaju prihvaćanjem spuštenih projekata i transferiranjem sredstava iz državnog proračuna. Ozbiljna aktualna vlast okrenula bi taj proces. Inicijative trebaju kretati odozdo prema gore, kako bi se promjena usmjerila u skladu sa željama i potrebama građana.

Molim vas navedite mi tri razumna razloga zašto ne ukinuti županije koje generiraju tako visoke troškove.

-Kada me pitate o tri razloga zašto su županije važne, mogu navesti neka od ključnih područja života i razvoja koja su dio ovlasti koja županija ima. To su upravljanje javnim pomorskim dobrom, dakle svim koncesijama, vezovima, razvojem plavog gospodarstva, marikulture, poticanja ribarstva, male brodogradnje i svih drugih razvojnih potencijala koje nam pruža more i naša obala. Drugi je raz-

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

je domoljublje i vodu koju pijemo

Željko Raguž i Ivana Šepak Marko Giljača

log zdravstveni sustav, gdje je Županija osnivač i trebala bi se aktivno uključiti u procese upravljanja sustavom, a osobito u nužnim promjenama. Dosta je slijepog slušanja državne zdravstvene politike koja nas je dovela u ovakvu situaciju. Potrebno je pokrenuti ozbiljne i kvalitetne inicijative izmjene cjelokupnog zdravstvenog sustava, a župan i buduća županijska vlast treba biti pokretač tih promjena u kojima treba potporu struke i svih građana. Treći razlog je razvoj poljoprivrednih potencijala, što je

također u nadležnosti Županije. Konačno, uloga Županije je povezivati i okupljati, uspostaviti dijalog i tražiti kvalitetna rješenja od najniže razine, dakle od pojedinca, preko gradova i općina do državne razine. Nažalost, sadašnji župan i aktualna županijska vlast tu svoju ulogu nisu shvatili pa stječemo dojam kako su županije uistinu nepotrebne i da imamo previše ljudi koji rade malo ili premalo. Ako želimo kvalitetnu županijsku vlast, trebamo izabrati novu i dati priliku novim ljudima i novim politikama.

Trebaju li ti ljudi koji su višak u županiji dobiti otkaz?

-Ljudi su nam potrebni da bi proveli sve projekte i politike, samo ih treba uposliti i dati im mogućnost da pokažu svoje znanje. Županija se treba otvoriti prema građanima i biti im na usluzi, nuditi kvalitetna rješenja kojima će pomoći svima koji žele živjeti i raditi na ovom području. Zaposlenici trebaju ići od čovjeka do čovjeka, od općine do općine i pomagati im u pisanju projekata, kreiranju marketinških alata, osiguravanju tržišta,

21

poticati udruživanje, držati radionice i osmišljavati sve moguće alate koji će olakšati rad i privređivanje građanima. Tada neće biti viška zaposlenih, ali će biti viška zadovoljstva među građanima i zaposlenicima, jer ljudi su sretniji i zadovoljniji kada rade koristan posao i vide rezultate svog rada.

Nedavno ste rekli kako je Srđ je Grad politički sazrio. Što se to promijenilo u stranci u zadnje četiri godine?

- Mi već osam godina kontinuirano učimo političke procese, od trenutka kada smo napravili iskorak iz aktivizma u politiku do danas. Usvojili smo način funkcioniranja na gradskoj i županijskoj razini, proučili ovlasti i kapacitete koji nam stoje na raspolaganju, a vjerujem da su građani u našem radu kroz Gradsko vijeće i Županijsku skupštinu prepoznali kvalitetu pripreme, spremnost na dijalog i upornost u zastupanju stavova koje smatramo ispravnima.

Također smo i dio nacionalne platforme Možemo koja je donijela jednu novu dimenziju rada i zastupanja interesa građana u Hrvatskom saboru, tako da smo povezali sve razine političkog djelovanja, od mjesnih odbora i kotara do nacionalne politike. Sve to nam omogućuje ozbiljno sudjelovanje i kreiranje politika na svim razinama i pokretanje nužnih promjena.

Jeste li sad spremi sudjelovati u vlasti?

- Nakon osam godina iskustva u politici konačno smo spremni

Nastavak na sljedećoj stranici

22

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

preuzeti odgovornost i uistinu upravljati Gradom i Županijom. Nudimo znanje, poštenje, dosljednost, ustrajnost pa donekle i tvrdoglavost. Mi smo ljudi koji pomno proučavaju stvari i spremni smo na dijalog, ali ne odustajemo od osnovnih načela koja proklamiramo od prvog dana. U politici je važno povećati otvorenost prema građanima i svim poslovnim subjektima, od obrtnika i malih poduzetnika, preko ozbiljnih investitora do svih tvrtki koje djeluju na našem području. Sve je to zadaća županijske uprave koja stalno mora biti na usluzi građanima.

Vidite li se kao dio koalicije u županijskoj vlasti?

- Mi sigurno ne možemo funkcionirati kao koalicijski partneri, kako to zamišljaju dosadašnje političke stranke – potpišeš sporazum i onda sve slijepo slijediš. Međutim, možemo biti kvalitetni partneri koji zajednički sa svim sudionicima političkog života kreiraju najbolje moguće politike. Ako nam građani daju priliku da vodimo Županiju, vidjet će jedan posve novi politički sustav djelovanja i odlučivanja, u kojem su važne kvalitete ideja i ljudi, a ne stranačke boje.

Volio bih da građani vide kako mi to zamišljamo i onda će doći do promjena na županijskoj razini. Što su najveći problemi Dubrovačko - neretvanske županije?

- Prvo, problem kreće od glave, od župana i županijske vlasti predvođene HDZ-om koji u 12 godina nisu poka-

zali spremnost niti za dovoljan rad, a kamoli da budu ozbiljni politički akter s inicijativama i projektima koji su osmišljeni i pokrenuti od ljudi koji žive na ovom području. U međuvremenu su se nagomilali brojni problemi pa ćemo se trebatI uhvatiti velikog posla i krenuti u hitno rješavanje svega što se godinama skrivalo i zanemarivalo. Prvi su gospodarenje otpadom, upravljanje javnim pomorskim dobrom, bolje upravljanje s koncesijama, umrežavanje ljudi kada je u pitanju poljoprivreda te razvojni modeli alternativnih industrija kojih nemamo. Turizam će i dalje biti naša glavna gospodarska grana, ali moramo naći nove mogućnosti kako našu ponudu uskladiti s novim trendovima. I naravno, suočavanje s aktualnom krizom uzrokovanom pandemijom koja traži odlučne poteze i kreativne ideje kojima ćemo interventno djelovati kratkoročno za spas gospodarstva u ovoj godini.

Zašto ste uvjereni da je projekt Centra za gospodarenje otpadom loš?

- Sustav gospodarenja otpadom treba sagledati kao funkcionalnu cjelinu, koja se kreira u suglasju sa specifičnosti našeg područja. Ne možemo preslikati tuđe loše modele, a pogotovo je suludo graditi sustav od vrha, a temelje nismo još ni počeli raditi. Još nismo niti u fazi da razdvajamo otpad, nemamo sortirnice, kompostare, nedovoljno je reciklažnih dvorišta... Zapravo, samo glumimo da se bavimo otpadom! Planirani Centar u Lučinom razdolju je za-

pravo malo ušminkana, ali zapravo nova Grabovica. Ekonomski aspekt je loš, Studija izvedivosti je izrađena na pogrešnim brojkama i odgovorno tvrdim da ćemo plaćati najskuplji otpad u državi, što će prvenstveno biti udar na budžete građana. O ekološkom aspektu ne treba ni govoriti, svima je jasno da je planirana gradnja na krškom području i nitko ne može preuzeti odgovornost za vrlo izvjesni incident u budućnosti kad podzemne vode iz Lučinog razdolja završe u Malostonskom zaljevu, Slanskoj vali, Dolima, Neretvi i primorskim izvorima.

Za što se zalažete, ako ste protiv Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju?

Sirovine koje možemo sakupiti iz otpada se mogu koristiti kao razvojni zamašnjak za nove zelene industrije, što ćemo mi predstaviti u našem programu Policentrični sustav gospodarenja otpadom u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Naš cilj je da imamo Otoke bez otpada i Županiju bez odlagališta.

Taj model donosi smanjenje cijene građanima, zaradu Agenciji za gospodarenje otpadom i sirovinu za razvoj, u početku manufaktura, a kasnije industrija, čime ćemo doprinijeti divertifikaciji našeg gospodarstva. Što treba biti na Srđu ako ne golf?

- Treba biti sportsko-rekreacijska zona, kako i piše u prostornom planu. Trebamo sačuvati prostor za buduće širenje grada i za javne sadržaje. Prvotno je planiran obuhvat od

110 hektara, što je realna mjera koja bi pružila javne i svima dostupne sadržaje rekreacije građanima i turistima. Golf je krinka samo kako bi se pod njim provukla ogromna gradnja i apartmanizacija, jedna velika bajka o kojoj se priča 15 godina. Niti u jednom trenutku projekta nismo imali ozbiljne investitore, već mešetare nekretninama i developere koji su za cilj imali jedino povećanje vrijednosti zemljišta kroz prostorne planove i povećanje obuhvata s ciljem da nakon toga projekt preprodaju. Uopće nismo protiv investitora i stvaranja dobiti, ali deset tisuća novih ležajeva iznad Dubrovnika nije potrebno.

Prostorni plan je najvažniji dokument Županije. Imate li već sad neke stavove u kojem smjeru taj dokument dalje razvijati?

- Trebamo prvo vidjeti što nam treba – je li to 160 tisuća ležajeva koji su sad u Prostornom planu. Živimo u vremenu otrježnjenja u kojem smo imali priliku osvijestiti da uistinu nemamo potrebe za megalomanskim sadržajima i velikim resortima, jer je to prvo što ostaje prazno u kriznim razdobljima, niti imamo radne snage koja bi u njima radila. Nisu nam potrebni betonski divovi koji će primati nekoliko tisuća turista, ali sigurno se zalažemo za kvalitetne male projekte, uklopljene u ambijent i razvijane u skladu sa suvremenim ekološkim standardima. S druge strane, potrebni su nam razvojni projekti poput novih stambenih zona, poslovnih i industrijskih područja koji će se zasnivati na ekološkim standardima i zelenim politikama, trebamo ulaganja u pol-

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

joprivredu, marikulturu, ribarstvo, brodogradnju…. U konačnici, prostorni planovi trebaju biti usklađeni sa strategijama razvoja koje su za sad samo mrtva slova na papiru.

Gdje vidite razvojni potencijal Dubrovnika i županije?

- U otpornim i zelenim industrijama koje će funkcionirati bez uništavanja prostora, povezivanju poljoprivrede i turizma, razvoju zdravstvenog turizma čiji prihodi mogu podići razinu medicinske usluge, projektima od polja/mora do stola... Ljudi domoljublje doživljavaju na razne načine, a za mene je to čisti prostor, more, voda koju pijemo i ono što ostavljamo generacijama koje dolaze. Dužni smo ostaviti čišći i uređeniji prostor nego što je on sad.

Jeste li se upoznali s ostalim dijelovima županije i stvorili neku mrežu putem koje ćete se predstaviti kao kandidat u Neretvi?

- Mrežu gradimo otprilike godinu dana. Na našoj listi će biti ljudi iz cijele županije, ali najmanje smo uspjeli doprijeti do ljudi u Neretvi. Zaključili smo kako tamo vlada razočarenje ljudi zbog nekih proteklih političkih aktivacija u kojima su se osjetili prevarenim pa nisu spremni olako ponovno povjerovati nekome. Vjerujem kako ćemo tamo naći partnere tek u idućem izbornom ciklusu. Trebaju se uvjeriti, kao što su ljudi u gradu imali priliku, da smo spremni zastupati interese građana i da gradimo priču s namjerom da traje. Spremni smo na suradnju, a pri tome

ne želimo oduzeti nečiji politički identitet, kao i samostalnost donošenja odluka.

Kampanju ste započeli na Lastovu. Koji su stvarni problemi otočana?

-Lastovo je istinsko središte naše županije! Dok je iz naše perspektive Lastovo najudaljenija točka, 13 milja od obale. Ono ima probleme s povezanosti i često je zaboravljeno i zanemareno. Upravo zbog toga smo htjeli poručiti da županiju želimo povezati u jednu priču i s tim započeti na

izoliranom, ali jednim od najljepših dijelova naše županije.

Svi na Lastovo žele poći ljeti, dobro se zabavljati i uživati, ali ga u političkoj, ekonomskoj i infrastrukturnoj sferi zaboravljaju. Ako uspijemo povezati Lastovo, koje je već godinama okrenuto prema Splitu jer im je to jedina veza prema svijetu, onda ćemo uspjeti povezati i cijelu županiju. Što vas je ‘otjeralo’ iz novinarstva u politiku? Jeste li shvatili da novinarstvo nema utjecaj na javni i poli-

tički život ili ste uvidjeli kako su novinari bliski poslovno-političkim klanovima, najčešće vladajućim, ili ste jednostavno shvatili da nema novaca u novinarstvu?

- U novinarstvu sam istinski uživao, imao sam odlične kolege i brojna lijepa iskustva. No, paralelno se u Dubrovniku razvijao aktivistički sektor koji mi je uvijek bio blizak. Dugo sam pokušavao zadržati dozu objektivnosti u svom izvještavanju, ali gomilanjem problema u društvu, nisam mogao ostati po strani. Vidio sam da postajem subjektivan, da srce vuče prema drugom načinu borbe za javne interese. Mislim da i dalje imam taj novinarski nerv i nisam baš s osmjehom napustio novinarstvo, ali sam se veselo pridružio ekipi koja se na drugi način bori za javni interes. Smatram kako je kvalitetno novinarstvo iznimno važno i nosi veliku odgovornost u informiranju građana, iznošenju argumentiranih stavova i otvaranju tema koje bi mnogi političari zataškali.

Ako postanete župan, hoćete li se voziti u skupocjenom službenom Audiju koji košta 400 tisuća kuna?

-Do posla ću sigurno ići pješke jer živim blizu. Kada je u pitanju obilazak Županije, vidjet ćemo što imamo u voznom parku i onda se tomu treba prilagoditi. Sigurno neću kupovati nove automobile. Osobno vozim low cost automobil s kojim sam iznimno zadovoljan i nemam ambicija da moram imati neki drugačiji.

Marko Giljača i Igra Šain Kovačević

Cijeli razgovor pročitajte na portalu Dubrovački dnevnik.

23

24

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti Vijesti

UZ NAJMLAĐE POMOGLI I VELIKI

HVALA JE PREMALO! L ovoga Uskrsa razvese DJECA IZ OŠ LAPAD uz inicijativu Patricije Mage Vidak sudjelovala su u akciji Most prijateljstva s osnovnom školom u Petrinji

A

kcija je započela još u siječnju nakon povratka učenika sa zimskog odmora prikupljanjem simboličnih deset kuna po učeniku. Ovaj put je prikupljen iznos od osam i pol tisuća kuna te se pomoglo osam obitelji učenika i djelatnika koji su ostali bez svojih domova.

Roditelji učenika OŠ Lapad pripremili su za svakog učenika poklon za Uskrs. U paketima se tako moglo pronaći školskog pribora, higijenskih potrepština, slatkiša, a i poneka igračka za one najmlađe. Uz OŠ Lapad u slanju poklona sudjelovala je i OŠ Mokošica za OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Gora.

Koliko su učenici bili sretni i radosni osvjedočila se i organizatorica ove akcije učiteljica Patricija Mage Vidak. „Trebalo je puno volje, energije i vremena za sve organizirati, ali uspjeli smo! Presretna sam jer nema veće sreće nego vidjeti sretna dječja srca i ozarena lica. Ovim putem upućujem javnu zahvalu svima koji su pomogli ostvariti ovu predivnu priču te pretočiti jedan maleni san u stvarnost“, kazala je Mage Vidak te nabrojala tko im je sve pomogao pri realizacije ove ideje.

• Jedno veliko hvala Antoniju Tolju i Petru Franiću koji su sve poklone dovezli do Petrinje. Damiru Ragužu

i Andriji Bratičeviću iz Udruge Tata je tata, koji su torte, pince i muffine također dovezli u sve tri škole pogotovo s obzirom da su škole pogođene potresom uništene i razdvojene na više lokacija.

• Veliko hvala Eurohercu i gospodinu Božu Koprivici. Gosparu Brbori (DB Kantun). Hvala FB grupi Slatko od srca i predivnoj gospođi Dubravki Falkoni Matić kao i svim divnim ženama koje su muffinima iznenadili i

oduševili petrinjske učenike. Bilo je to čak 407 muffina!

• Hvala pekarama: Rusica, Zlat-

no zrno, Klas, Galeta, Mare, Lapad, Glavinić i Babić koji su napravili 610 pinca.

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

25

Lapadsko srce elilo je Petrinju kao i svim mojim prijateljicama i poznanicama koje su prepoznale ovu akciju i sudjelovale u izradi poklon paketa za dvadesetero učenika od 5 do 8 razreda koji još uvijek žive u kamp kućicama: Mladenka, Katarina, Adriana, Biljana, Maja, Sandra, Nikolina, Darija, Dijana, Ana, Meri, Antea, Viktorija, Ivana, Barbara, Anita, Marijana i Batan.

• Hvala Roberti Soko na vrijednim rukama prilikom skupljanja i pakiranja slatkoga.

• Hvala ravnateljici na njezinoj podršci.

• Hvala gospođi Sanji Vuletić na izradi prekrasne torte za 1. OŠ Petrinja, Domu učenica Dubrovnik i njihovoj ravnateljici kao i restoranu Mezzanave na tortama koje su osla-

dile djelatnike u PŠ Hrastovica i PŠ Mato Lovrak u Češkom Selu.

• Hvala Crkvi Sv. Mihajla u kojoj se također prikupljalo slatko za Petrinju.

• Hvala obitelji Begušić na originalnom dubrovačkom suveniru koji je pronašao dom u obitelji ravnatelja 1. OŠ Petrinja.

• Veliko hvala slastičarnici Ana,

‚’I na kraju još jednom hvala od srca našim divnim lapadskim roditeljima i djelatnicima moje škole bez kojih se sve ovo ne bi moglo ostvariti“, poručila je učiteljica Patricija Mage Vidak.

OBITELJSKI PAKETI:

!

VO NO

PANCEROTA PAKET: 100 KN 4 x Pancerota 2L soka CLUB PAKET: 110 KN 4 x Club sendvič (piletina, jaje, panceta, salata, rajčica) + pomfrit 2L soka MESNI PAKET: 150 KN Mesna plata (8 ćevapa, 4 komada piletine, 4 kobasice, 2 svinjska vrata), pomfrit, povrće, velika mix salata 2L soka Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

28

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ZA HGK NEMA KRIZE

ŽUPANIJSKA KOMORA DUBROVNIK nabavila novi automobil U VRIJEME KADA gospodarstvenici grcaju u dugovima i ne znaju kako držati glavu iznad vode, HGK se tako i na nivou cijele zemlje razbacuje novcima VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

H

rvatska gospodarska komora - Županijska komora Dubrovnik nabavila je na leasing novi automobil.

Radi se o Škodi Octaviji o čemu je više pojasnila na naš upit predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić. „Županijska komora Dubrovnik od 90-ih godina ima na raspolaganju službeni automobil zbog prirode svog posla. Naime, ŽK Dubrovnik djeluje na prostoru cjelokupne Dubrovačko-neretvanske županije koja je iznimno prostorno rasprostranjena, a podijeljena je i prostorom druge države” - rekla je Trojić. „Izravan kontakt s članicama i druge aktivnosti Komore, a posebno međunarodni poslovi bazirani na regionalnoj suradnji zemalja u okruženju bili bi teško izvedivi bez službenog automobila, a radi se o

Škodi Octaviji koja je pod leasingom.

Primjerice, prije donošenja Zakona o strancima, dok su na snazi bile još uvozne kvote za strane radnike, a domaći se turistički sektor borio s nedostatkom radnika, ŽK Dubrovnik organizirala je Sajam poslova u Mostaru gdje smo uz pomoć Gospodarske komore Federacije BIH i mostarskog Sveučilišta prikupljali radnu snagu za naše članice u sektoru turizma. Prvi poslovni Forum s Crnom Gorom inicirala je ŽK Dubrovnik, a cilj nam je bio što više naše lokalne proizvodnje izvesti u regiju. Kako bismo ostvarili te aktivnosti imali smo brojne sastanke s predstavnicima vlasti i poslovnih asocijacija u Crnoj Gori. Suradnja kroz Jadransko-jonski forum gospodarskih komora kontinuirano iziskuje regionalna putovanja. Na sajmove diljem Hrvatske i regije često smo komorskim vozilom prevozili eksponate naših članica. EU projekti u kojima smo sudjelovali i sudjelujemo iziskuju kontinuirane sastanke, a oni se često održavaju u mjestima koja nisu povezana autobus-

nim linijama. Sve su to aktivnosti za koje se koristio službeni automobil ŽK Dubrovnik jer bi u protivnom trošak prijevoza djelatnika/proizvoda naših članica bio neisplativ” - napisala je Trojić. „Nabavka svih automobila u sustavu HGK ide preko centralne Službe za nabavu koja postupke nabave provodi poštujući sve zakonske propise i procedure. Škoda Octavia je automobil srednje kategorije poslovnih vozila koji ima optimalnu razinu potrošnje” - riječi su Nikoline Trojić.

Pitali smo je smatra li pogodnim nabavljati automobil u vrijeme krize. „U ovoj krizi, koja je možda najveća kriza od Domovinskog rata, nitko neće ostati pošteđen pa tako ni HGK koja je krenula u ozbiljan proces restrukturiranja i prije korona krize. Smanjen je broj zaposlenih za 30 posto, smanjili smo troškove te digitalizirali poslovanje.

Osim toga, HGK je jedina institucija koja je unazad nekoliko godina četiri puta smanjivala članarinu, ukinuli smo komorske doprinose, a sve novoosnovane tvrtke oslobođene su plaćanja članarine prve dvije godine poslovanja. Tvrtke koje ne rade zbog epidemioloških mjera i tvrtke potresom stradale na Banovini također su oslobođene plaćanja članarine, a postupno rastu i vlastiti prihodi” - njezine su riječi.

Inače, Trojić nije odgovorila kolika je cijena automobila, odnosno koliko će koštati njegova nabavka. Inače, sami automobil košta između

...

‘’Nabavka svih automobila u sustavu HGK ide preko centralne Službe za nabavu koja postupke nabave provodi poštujući sve zakonske propise i procedure. Škoda Octavia je automobil srednje kategorije poslovnih vozila koji ima optimalnu razinu potrošnje.”

220 i 250 tisuća kuna ovisno o paketu opreme. O točnoj cijeni najma ne možemo govoriti jer ne znamo koji su uvjeti isposlovani, odnosno na koliki vremenski period se automobil unajmljuje, ali jasno je da se radi o trošku posebno ako ubrojimo i naknadu leasing kući, registraciji, obveznom i kasko osiguranju.

Prema neslužbenim informacijama, HGK je naručila više automobila i to u 2020. godini i to u vrijeme pandemije korone. Automobil je registriran u listopadu iste godine. U vrijeme kada gospodarstvenici grcaju u dugovima i ne znaju kako držati glavu iznad vode, HGK se tako i na nivou cijele zemlje olako koristi novcima koje prihoduju ubiranjem obvezne članarine i svakako sigurno članovima koji proživljavaju najgore razdoblje stavljaju prst u oko kada god prođu pored prostorija HGK na Vojnoviću i kada god ispred njihovog ureda ugledaju tu crnu limuzinu, kako kažu iz HGK, srednje kategorije.

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

29

Piše: VJERA ŠUMAN

Raspali na najjače

N

emoguće je prebrojati koliko besmislenih zakona i uz njih pripadajućih pravilnika je producirala Lijepa naša. Tek kad se dogode tragedije postane na nekoliko dana bjelodan sav besmisao i neodrživost sustava, koji stvara neprovedive zakone i pravila sa samo jednom i jedinom svrhom - održavanjem ‚statusa quo’, ne činjenjem. Jedino tako, sve ostaje upravo onako, kako birokraciji najviše odgovara. Najbolja promjena je kad promjene nema. I zato stotine djece odrasta u domovima bez mogućnosti posvojenja, samo ako majka isti dom nazove barem jednom godišnje i priupita je li njeno djetešce dobro. I tako svake godine i u čas prođe 15 godina. S druge strane, od onih koji žele nekom mališanu izgubljenom u sustavu pružiti ljubav, dom i stabilnost, traži se savršenstvo kakvo ne postoji u normalnom životu, ali čak i onda kad zadovolje takve kriterije, šanse su im minimalne jer, eto, biološka mama je baš lani nazvala i raspitivala se za svoje dijete. Što se pak privremenih udomitelja tiče oni moraju imati visoku stručnu spremu i proći edukaciju kako bi mogli brinuti o djeci pa se u sustavu svi živi čude zašto tako drastično pada broj udomitelja. Jedino za biološke roditelje nema nikakvog kriterija. Mogu biti rastrojeni, mogu biti zlostavljači koji su obećali da više neće, ne moraju ništa znati, osim kad se snervaju izudarati svoje malo zločesto i što se može, tako funkcionira sustav. Tko bi se usudio u zemlji pravovjernih Hrvata na brdovitom Balkanu mijenjati ono što je ‚Bog dao’. Pravo na vlastito dijete. Jesu li krivi socijalni radnici? Neki jesu, a neki nisu. Ima ih svakakvih, kao i

nas ostalih.Ima onih koji su na sebe upisali nekoliko nekretnina od nemoćnih staraca o kojima su „brinuli“, ali i puno više onih koji izgore od posla trudeći se svim silama činiti nemoguće. Doista i jest nemoguće ozbiljno i kvalitetno raditi taj itekako težak posao, ako na jednog socijalnog radnika dolazi stotinu obitelji o kojima treba brinuti. U uređenim državama socijalni radnik zadužen je za maksimalno 30 obitelji. To je i realna granica, ukoliko se posao radi onako, kako bi jedino i trebalo. Kvalitetno i odgovorno! Hoće li išta promijeniti smrt malene Nikoll? Ne vjerujem. Prolazili smo slične situacije i nakon nekoliko dana buke i javne osude, nakon obećanja brojnih ministara kako će se taj kaos u sustavu dovesti u red, sve lagano padne u zaborav i nastavi po starom. Zašto bi sada bilo drugačije. evjerojatna lakoća ne mijenjanja i nastavak kaosa potvrđena je i nalazom inspekcije Ministarstva pravosuđa i uprave, provedenog nad Trgovačkim sudovima diljem Hrvatske. Po njihovom nalazu, rad Trgovačkih sudova je besprijekoran. Inspekcija je provjerila samo raspodjelu predmeta na rečenim sudovima, koja je, eto, savršena. Nije ni pokušala analizirati pojedinačne predmete vezane za stečajne postupke, kao ni događanja vezana uz imovinu poduzeća u stečajnom postupku ili ne daj Bože provjeru pravilnosti poduzetih radnji stečajnih upravitelja. No, možemo biti mirni, stečajni predmeti dodjeljuju se po pravilnom redoslijedu. Sve do novog slučaja Kaloper (ubojstva u Šibeniku) i nekog novog suca ‚Kovačića’ kojeg odvede Uskok. Nema razlo-

N

ga za brigu. Naši sudovi, eto, rade besprijekorno pa trenutni ministar može ohanuti i do kraja mandata lamentirati o reformama. ijepljenje i dalje zapinje, uglavnom zbog premalo cjepiva, zbog čega Jarak izvještava o prijelazu Hrvata preko Drine, kako bi zavrnuli rukav i cijepili se u Srbiji. Srbija ima cjepiva dovoljno da procijepi cijelo svoje stanovništvo, ali oni ponovno prolaze prijetnje lockdownom zbog bujanja korone.

Razlog je premali odaziv na cijepljenje, odnosno, prevelik broja antivaksera. Bojim se da ćemo uskoro i mi, ma koliko malo cjepiva imali, mirno moći organizirati ‚cijepime’ turizam, jer u Zagrebu se na masovno cijepljenje prvog dana nije odazvalo ni pola pozvanih. U Covid bolnici Dubrava svaki dan otvara se novi intenzivni odjel, dok umiru čak i oni mlađi bez komorbiditeta. Nema pomoći, jesmo li ludi, zbunjeni ili normalni, nije baš jednostavno odgovoriti. Jer kaos koji vlada u sustavu proizveo je, sasvim očekivano, potpuno nepovjerenje u sustav. Ako je sustav kaotičan, čemu svakodnevno svjedočimo, ne čudi ni nevjerica u cjepivo koje zagovara taj isti sustav. Sustav koji je doveo do smrti nedužne djevojčice, jednako kao i do inspekcijskog nadzora o besprijekornom radu sudova?! To je nažalost naša stvarnost.

Lupa nas na najjače. a nam svakodnevica ne bi bila baš tako tmurna Silente nam je darovao novu pjesmu. Kliknite, poslušajte i uživajte. Kao i dosad, oni su naprosto odlični i vrijedni slušanja. Što drugo, nego raspalite na najjače i uživajte. Eto vas.

C

D

30

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

SVIJETU NABIJANJE LOPTE – NAJNEVAŽNIJA SPOREDNA STVAR NA

SVATKO TKO ima više od 25 godina i prati moderni nogomet je budaletina SVATKO TKO ima više od 25 godina i prati ovaj današnji nogomet, te se grize oko njega je budala koja će evoluirati u još veću budaletinu ako nastavi gledati novu zatvorenu Ligu prvaka MARO MARUŠIĆ GORAN STANZL/PIXSELL

-M

ožeš promijeniti ženu, politiku, religiju… Ali nikad, baš nikad ne možeš zamijeniti svoj voljeni klub – davno je rekao Eric Cantona.

Ima neka magična nit koja te veže za nogometnu momčad, nitko ne zna što je to točno, ali postane dio tvog identiteta. Potpuno je iracionalna – tuguješ i veseliš se zbog nekog tamo grba od kojeg nemaš apsolutno nikakve koristi, štoviše, često imaš samo štetu. Ja sam se u tinejdžerskim godinama vezao za Romu – nešto me privuklo talijanskom klubu crveno-žutih boja – i s godinama se povezanost samo pojačavala. Roma je jedini klub na svijetu koji dolazi iz glavnog grada, a u biti je provincijski. Kada tome pridodaš legende kluba koji nisu bili samo njeni igrači, nego prije svega navijači – Agostino di Bartolomei, Giuseppe Giannini, Daniele de Rossi i, naravno, Francesco Totti – zaokružiš neku svoju idiličnu sliku koja daleko nadmašuje sami nogomet.

Godine i desetljeća su prolazile – mi-

jenjao sam žene, političke i religijske stavove – ali jedna stvar je uvijek bila konstanta – strepnja u Derbyju della capitale i hoće li Marco Delvecchio pronaći put ka mreži. Kada mi se rodio sin, razmišljao sam o imenu između samo dvije opcije – Francesco ili Frančesko – eto koliko mi je bilo stalo do Vučice. Nije mi bilo teško potegnuti ni na tisuću kilometara daleka gostovanja protiv malih Empolija ili Sassuola niti iskeširati stotinjak eura za novi Romin dres. Suludo, znam!

DOŠAO JE KRAJ A onda sam se jedno jutro probudio i osjetio da to više nije to. Nije ta promjena došla preko noći, tinjala je postepeno, ali to jutro kao da sam zauvijek iskoračio u smjer bez povratka - baš onako kako se jednog jutra probudi bračni par i zna da je gotovo. Već prije su se svađali, ali tek taj dan totalno su shvatili da je kraj.

Od toga dana pa nadalje nisam više strepio hoće li nam Pazzini i Cassano uzeti već dobiveni scudetto, ni hoće li nam Manchester United

Nogometni moćnici ponašaju se poput Superhikova – uzimaju siromašnima da bi dali bogatima.

...

Koje je onda rješenje, može li se ova katastrofalna slika modernog nogometa promijeniti?

Naravno da može, samo treba imati volje. Može se vratiti pravilo tri stranca, ili uvesti neka vrsta američkog salary cupa, ali to se ne događa, jer bogate vlasnike klubova uopće ne interesira izjednačenost, ni u svakodnevnom životu, a kamoli u nogometu

uvaliti sedam komada i donijeti mi sedam neprospavanih noći. Dogodilo se ono što sam mislio da se nikad neće dogoditi – prestao sam navijati za Romu.

Kada sam tu tajnu obznanio nekim svojim prijateljima, samo su kratko kazali da sam napokon odrastao.

Fanatično navijanje rezervirano je za djecu i tinejdžere, kada odrasteš i kada te ošinu životne obveze, shvatiš koliko se besmisleno gristi oko nekih

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

igrača koji mjesečno primaju brojku koju ne znaš ni napisati. Ima istine u ovome, ali dobro sam znao da je u mom slučaju to samo djelić cjelokupne slike. Naime, nisam prestao pratiti Giallorosse zato jer imaju bolju plaću od mene – uostalom smatram i da zaslužuju veća primanja obzirom na odricanja koja prolaze – međutim ogromna količina novca koja se slila u nogomet posljednjih desetak godina potpuno ga je unakazila.

Razlike među klubovima nikad nisu bile toliko izražajne – isti klubovi igraju četvrtfinala europskih natjecanja, a ako se slučajno pojedine godine pojavi dobra generacija nekog manjeg kluba, poput Ajaxa ili Borussije Dortmund – bogati klubovi odmah ih očerupaju. Često se dogodi da ti igrači propadnu u velikim klubovima i sjede na klupi. Umjesto da igraju za Ajax, pa da ga se Barcelona boji, Barcelona kupi njihove najbolje igrače i posjedne ih na tribine. Nogomet je oduvijek bio sport broj jedan, jer je njegova priroda – za razliku od vaterpola ili rukometa – takva da slabija ekipa ima šanse.

Sjetimo se samo europskih naslova Danaca ili Grka. Danas se nogometu dogodilo da je skroz predvidljiv – slabija ekipa nema skoro nikakve šanse protiv bolje, tek tu i tamo dogodi se neko iznenađenje, iznimka koja potvrđuje pravilo. Postavlja se pitanje – koga takav dosadan nogomet interesira?

NIKOGA NE INTERESIRA, A SVI GA PRATE Naravno nikoga, ali opet paradoksalno, prodaja ulaznica za utakmice i TV prava ne da ne pada, nego raste. Iako brojni navijači diljem svijeta preziru moderni nogomet, svejedno ga prate. Čelnici FIFA-e i UEFA-e svjesni su toga, pa nastavljaju s udovoljavanjem nogometnim Superhikovima. Nedavno je obznanjeno da će novi format Lige prvaka

ustvari biti zatvorena Super liga za najbogatije klubove. Može Dinamo ili Hajduk imati sjajnu generaciju, ali svejedno im neće dati da zaigraju najelitnije europsko klupsko natjecanje. Uopće neće biti kvalifikacija, nego će isti klubovi neprekidno igrati među sobom.

Može li luđe od ovoga? Nikad više u europskom nogometu neće se ponoviti nogometne bajke – zbog kojih se uostalom grizemo, pratimo i navijamo – poput Nottingham Forresta, Benfice i Porta, nego će o europskim naslovima zauvijek odlučivati klubovi bogatih američkih i arapskih vlasnika kojima nogomet služi samo za peglanje imidža. Ti bezosjećajni bogatuni nemaju nikakve emocije prema klubovima čiji su vlasnici – briga ih za tradiciju i lokalnu zajednicu, briga ih za nogometnu romantiku i prekrasne priče, njima su navijači tek brojevi u Excell tablicama.

Koje je onda rješenje, može li se ova katastrofalna slika modernog nogometa promijeniti? Naravno da može, samo treba imati volje. Može se vratiti pravilo tri stranca, ili uvesti neka vrsta američkog salary cupa, ali to se ne događa, jer bogate vlasnike klubova uopće ne interesira izjednačenost, ni u svakodnevnom životu, a kamoli u nogometu, a čelnici FIFA-e i UEFA- bojeći se za svoje prihode, paze ih i maze umjesto da im kažu otiđite, mi ćemo se okrenuti manjim klubovima koji će nam donijeti neizvjesnost i lijepe priče.

IMA I DRUGIH SPORTOVA Uglavnom, nogomet će u sljedećim godinama postati još gori i negledljiviji. Jedino što će vrijediti pratiti su reprezentativna natjecanja, ali i to se poprilično razvodnilo s neprekidnim povećanjem broja sudionika u završnicama prvenstava. E pa kada je sve tako, mi zaljubljenici u loptu možemo jedino dići ruke od svega.

Eto vam tamo vaš negledljivi nogo-

José Mourinho

met, gdje nema neizvjesnosti, gdje nema nijednog atraktivnog poteza, jer je sve predodređeno rezultatu i novcima. Nas ne interesira, nećemo više kupovati skupocjene ulaznice i sportske TV pakete, igrajte svoje zatvorene lige, mi ćemo već negdje naći nove sportske bajke.

Svatko tko ima više od 25 godina i prati ovaj današnji nogomet, te se grize oko njega je budala koja će evoluirati u još veću budaletinu ako nastavi gledati novu zatvorenu Ligu prvaka. Može Roma osvojiti pet uzastopnih naslova prvaka Europe, ali mene ne interesira. Nije uopće poanta u trofejima i pobjedama, nego onoj magičnoj romantičnoj niti koja te za nešto veže koliko god možda bila previše idilična kad si dijete i tinejdžer. Nažalost, ta nit je davno presječena i nitko ju ne želi zakrpiti.

Možeš promijeniti ženu, politiku, religiju… Ali nikad ne možeš zamijeniti svoj voljeni klub. Istina je da ga ne možeš zamijeniti, ali možeš ga nabiti nogom u onu zatvorenu ligu i pronaći romantiku u hokeju na travi.

...

E pa kada je sve tako, mi zaljubljenici u loptu možemo jedino dići ruke od svega.

Eto vam tamo vaš negledljivi nogomet, gdje nema neizvjesnosti, gdje nema nijednog atraktivnog poteza, jer je sve predodređeno rezultatu i novcima. Nas ne interesira, nećemo više kupovati skupocjene ulaznice i sportske TV pakete, igrajte te svoje zatvorene lige, mi ćemo već negdje naći nove sportske bajke.

31

32

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

DOMENIKA MARLAIS

POBJEDNICA IZ POTJERE ‘M područja su jezik i književn najtanja sam u sportu ...

OLAKŠALI HRT za čak 110 tisuća 500 kuna VEDRAN SALVIA SCREENSHOT HRT/ŽUPČICA, PRIVATNI ARHIV

D

omenika Marlais, rodom iz Mlina, nastupila je na kvizu Potjera gdje je sa svojom ekipom ostvarila odličan rezultat.

Ona je zajedno s Daliborom i Goranom osvojila 110 tisuća i 500 kuna.

Sve to skupa bilo je dosta uzbudljivo. Lovac Dean Kotiga je naime mogao stići ekipu, ali u zadnjoj sekundi je zablokirao i nije znao odgovoriti na pitanje koje ga je dijelilo od 14. točnog odgovora.

Domenika je u prvom dijelu emisije osvojila iznos od 50 tisuća, lovac Dean Kotiga je ostao korak iza.

U razgovoru za Dubrovački dnevnik Domenika Marlais je odgovorila na pitanje otkud afiniteti prema kvizovima.

PONOSNA JER JE OBRANILA VIŠU PONUDU - U Zagrebu je pub quiz scena odlična - svaki dan u tjednu, ako želiš, možeš pronaći zanimljiv kviz. Ja i prijateljice smo prije nekoliko godina nekako spontano počele sudjelovati na kvizovima i svidio nam se takav

način druženja - možeš se opustiti s društvom u ugodnoj atmosferi, a usput ponešto i naučiti. A Potjeru sam počela pratiti prije nekoliko godina, nekako je to krenulo usporedno sa sve češćim odlascima na kvizove - riječi su Domenike Marlais.

- Prošle godine najčešće sam išla na kvizove u Klub Dubrovčana u centru Zagreba gdje se održavao svakog četvrtka. Kvizove su organizirali momci iz Pub kviza Pasivni napad u suradnji s domaćinom - Udrugom studenata Grada Dubrovnika „Libertas“. Svaki tjedan bi se na taj način okupilo i podružilo podosta Dubrov-

čana i njihovih prijatelja iz svih krajeva Hrvatske. Nažalost, zbog pandemije koronavirusa kvizovi se trenutno ne održavaju i baš mi nedostaje na taj način provoditi vrijeme - dodaje.

Pitamo je koje su joj jače strane po pitanju znanja, a koje su one gdje je možda “tanja”.

- Moja su područja jezik i književnost jer sam magistrirala kroatistiku i rusistiku, a osim toga veoma me zanimaju povijest, zemljopis i film. Rekla bih da je područje iz kojeg imam najmanje znanja vjerojatno sport ističe. Što se tiče samog sudjelovanja u Potjeri, govori kako je trema bila prisutna, ali nakon što je prošla ploču,

“Sve u svemu, ovo je bilo jedno odlično i zabavno iskustvo!

Svima koji vole opće znanje preporučila bih da se okušaju, jer nemaju što izgubiti.”

ona je u potpunosti je nestala.

- Nisam bila zadovoljna prvom minutom, ali zato sam veoma ponosna što sam uspjela obraniti višu ponudu. S ostatkom ekipe odmah sam se povezala i ostali smo u kontaktu. Jučer smo se cijeli dan čuli i dopisivali jer smo komentirali vlastitu izvedbu.

Veoma sam zadovoljna svojom ekipom, iako svatko od nas za sebe misli da je mogao pokazati više, pogotovo u prvim minutama. Ipak, svjesni smo da u tome veliku ulogu ima i sreća jer nikad ne znaš kakva će te pitanja dopasti. Sve u svemu, ne žalimo ni za čim jer na kraju smo ipak mi ti koji su pobijedili - njezine su riječi.

ODLIČNO I ZABAVNO ISKUSTVO Što se tiče finalne igre, odnosno kako pišu mediji “šokantne završnice”, Marlais kazuje kako “mora priznati da je cijela emisija bila veoma napeta”.

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

Moja nost, - Dean je svakome od nas bar u jednom trenutku bio za vratom na ploči. Meni je Dean bio jedan korak iza tijekom cijele ploče jer sam pogriješila na prvom pitanju, tako da sam se baš trebala skoncentrirati jer više nisam imala pravo na pogrešku - dodaje.

- A završna je potjera uistinu bila napeta i neizvjesna do samoga kraja.

Najnapetije su, naravno, bile Deanove posljednje sekunde. Za odgovor na posljednje pitanje ostalo mu je bilo 5-6 sekundi i ja sam bila uvjerena da će nas stići. No, sat je pokazao 0 sekundi, a on i dalje ništa nije odgovorio. U trenutku mi nije bilo jasno što se upravo dogodilo, sve dok nas Joško nije prozvao i pitao kako se osjećamo kao pobjednici - govori.

- Sve u svemu, ovo je bilo jedno odlično i zabavno iskustvo! Svima koji vole opće znanje preporučila bih da se okušaju, jer nemaju što izgubiti. Moja je trenutna misija nagovoriti sve moje pametne prijateljice s kojima inače igram kvizove da se prijave na Potjeru. Idemo, žene - na vama je red! - poručuje Domenika.

RADI KAO KONZULTANTICA, PJEVA U KLAPI...

Inače, Domenika Marlais živi u Zagrebu od svoje 19. godine kad je otišla studirati na Filozofski fakultet.

- Trenutno pišem projekte za EU fondove u jednoj konzultantskoj tvrtki. Projekti kojima se bavim uglav-

Domenika i Joško Lokas

nom su iz područja ruralnog razvoja te su usmjereni na povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Mogućnosti su uistinu brojne za OPGove i sve ostale poslovne subjekte koji se bave poljoprivrednim djelatnostima jer svaki mjesec izlaze natječaji preko kojih se mogu dobiti bespovratna sredstva od EU-a. Preko njih poljoprivredno gospodarstvo može

...

“Trenutno pišem projekte za EU fondove u jednoj konzultantskoj tvrtki. Projekti kojima se bavim uglavnom su iz područja ruralnog razvoja te su usmjereni na povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. “

kupiti mehanizaciju, nasade ili zemljište, graditi infrastrukturu, opremati objekte itd - pojašnjava.

- U Dubrovnik dolazim što je češće moguće. Nažalost, ne dovoljno često koliko bih htjela jer je udaljenost Zagreba i Dubrovnika ipak preko 600 km. Ipak, svi blagdani i ljeta uglavnom se provode doma – priča Domenika Marlais koja također pjeva i u ženskoj klapi Figurin.

- Moja je Klapa Figurin osnovana u Klubu Dubrovčana u proljeće 2014.

Klapu čini devet članica, većinom

Dubrovkinja, a voditeljica je isto Dubrovkinja Paulina Đapo. Nastupamo u Zagrebu i diljem Hrvatske, a u Dubrovniku kad god imamo priliku. Posljednji nastup imale smo u Platu u Župi dubrovačkoj u rujnu prošle godine, a nadamo se da će epidemiološka situacija dopustiti da ovo ljeto opet nastupimo i na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu gdje smo prošle godine osvojile 4. mjesto stručnog žirija, na što smo veoma ponosne zaključila je Domenika Marlais.

33

34

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

SUZANA STANKOVIĆ

‚Moj ‚Moj nakit nakit je prava mala v kapsula, a ured mi je prir KUPCI POSEBNO TRAŽE maslačke i vole šaroliko vrtno i poljsko cvijeće tratinčice, hortenzije, ruže i potočnice. Puno je onih koji traže nakit s morskim elementima - školjkicama, pužićima i morskom zvijezdom. A tu je i odvažni dio publike koja voli limitirane komade nakita s pravim kukcima i presvlakom zmija

...

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, PRIVATNI ALBUM

U

moru uobičajenog nakita, prstenja koji su nalik jedni drugima i ogrlica od klasičnih materijala i već poznatih motiva, ponekad se iznjedri nešto drugačije, originalno, emotivno i kao unikatno iznimno vrijedno. Takav je nakit poznat pod brendom ‚Vicious Delicious’ kojeg izrađuje naša sugrađanka Suzana Stanković.

Ona u prstenje, ogrlice, narukvice i ostali nakit dodaje dio prirode, prvenstveno flore, ali i faune, kao vječni podsjetnik na neko vrijeme, uspomenu ili dio najljepšeg od onoga što nas okružuje.

JEDNA JE ŽENA ZA MUŽA HTJELA BOGOMOLJKU, ONA UBIJA PARTNERA PRI PARENJU

Bilo da se radi o cvjetovima ruže, maslačcima, pa čak i leptirima, pri čemu je važno naglasiti da se radi isključivo o kukcima koji su uginuli prirodnom smrću, o cvijetu koji raste u vrtu vaše majke i asocira vas na neke lijepe uspomene ili latice s vjenčanog buketa za koje želite da su zauvijek uz vas, sve to Suzana može pretočiti u nakit.

MOTIV UHVAĆEN U VREMENU „Za većinu izrađivača nakita, njihov proizvodni proces započinje za stolom, s naručivanjem materijala. Nakon toga slijedi izrada u studiju, ateljeu i slično. Moj proizvodni proces započinje u prirodi.

Dakle, moj ured je priroda,“ kaže Suzana koja je na ideju o izradi ovog tipa nakita došla 2015. godi-

Na pitanje je li znala dobiti neki čudan zahtjev, kaže kako je bilo i takvih situacija. „Bogomoljka mi je bila čudan zahtjev.

Jedna je žena tražila kao poklon mužu, htjela je bogomoljku izložiti doma. Znamo kako bogomoljka ubija muža za vrijeme parenja, kida mu glavu i on joj to dopušta. Jasno je kako je moj nakit materijalizirana emocija, ali kako je ona objasnila taj suvenir mužu, ne znam,“ izjavila je Suzana.

ne dok je radila kao muzejski pedagog u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Kako kaže, takav je način rada zapravo oslobodio u kreativnom smislu jer je prije toga prirodu oko sebe promatrala isključivo kroz znanstvenu prizmu. Danas se kroz svoj nakit trudi predstaviti hrvatsku floru i faunu, pretočiti u njega neke lijepe ljudske priče ili jednostavno obradovati sve ljubitelje prirode da jedan dio nje nose sa sobom. No, proizvodni je proces potrebno pomno planirati. „Prvo je potrebno sakupiti biološki materijal što znači kako sva izrada nakita ovisi o onome što ću pronaći. Dakle, izrada nakita ovisi o sezonama. Nekada se dogodi da me netko zimi pita može li dobiti cvijet hortenzije. No, ona raste

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

35

vremenska roda’ ljeti i ako je tada ne posušim i ne obradim, nemam dovoljno materijala za zimu. Svaka nova sezona donosi novi materijal za rad,“ objašnjava Suzana dodavši kako svakako vodi računa o tome da ne bere zaštićene, ugrožene, osjetljive ili rijetke biljke. Iako često dobiva upite oko nakita koji sadrži visibabe ili šumske ljubičice, ne radi s proljetnicama.

Nakon prikupljanja materijala, na stolu razvrstava materijal te bira najbolje primjerke. Potom slijedi faza sušenja, obrade, a tek nakon 15-ak dana se može razmišljati o izradi nakita. „Bazni materijal koji koristim je kristalna smola, ona je dvokomponentna i izlijeva se u silikonske kalupe. Mogla bih je usporediti s jantarom. Ona je prozirna no moguće je dodavati boje, igrati se s glitterom, perlicama i sl. Jantar je magičan materijal. To je mineral u kojem su u prirodi ostajali kukci i zahvaljujući tome mi danas znamo kako je određeni kukac izgledao, primjerice, prije nekoliko milijuna godina. Zato svoj nakit smatram malom vremenskom kapsulom. Ne volim kazati kako je motiv zarobljen ili uhvaćen u vremenu nego radije koristim termin – očuvan,“ kaže Suzana.

OD CVIJEĆA PREKO MORSKIH MOTIVA DO KUKACA A što kupci najčešće traže? Obično su to maslačci, bilo da je riječ o cijelom cvijetu ili sjemenkama koje

od milja zovemo padobranci ili željonošci. „Ta malena pahuljasta biljka svih podsjeća na djetinjstvo i evocira na neka lijepa vremena kad bismo otpuhnuli maslačak i zaželjeli želju.

Ogrlice s maslačcima se stoga i zovu ‚make a wish’ ogrlice. Osim maslačaka, moji kupci vole šaroliko vrtno i poljsko cvijeće - tratinčice, hortenzije, ruže i potočnice.

Puno je onih koji žele da im kreiram nakit s morskim elementima školjkicama, pužićima i morskom zvijezdom. A tu je i odvažni dio publike koja voli limitirane komade nakita s pravim kukcima i presvlakom zmija,“ kaže Suzana.

Svakako, zainteresirani kupci u svom nakitu vole imati i djelić flore koji im emotivno puno znači. „Primjerice, žele ukalupiti nešto iz svog vrta ili sjećanje na nekog tko im je bio blizak. Znaju mi poslati svoje vjenčane bukete, bukete s krizme, krštenja i sl. To je nakit u sjećanje na nekoga ili nešto,“ kazala je.

Suzana Stanković

‚LJUDI VALJDA MISLE DA NOĆU HVATAM LEPTIRE…’ A za one koji vole neobičnije, uvjetno rečeno ‚mračnije’ motive, tu su predstavnici faune. Primjerice, nakit koji su sebi ima pauka. „Ljudi valjda misle da je po noći hvatam leptire i slično, no oni su uginuli prirodnom smrću. Oni su svuda oko nas, ali ih je teško pronaći, pa je cijela ta kolekcija s kukcima izrazito limitirana. Ne može se naručiti prsten leptira ili škorpiona ako ja nemam tog uginulog kukca. Mogu jedino zainteresirane staviti na popis i izraditi nakit kad u prirodi pronađem kukca koji je uginuo prirodnom smrću,“ kaže Suzana kojoj je humanost prilikom izrade nakita s kukcima ipak prioritet, a i sama voli ‚mračni’ nakit.

U vremenu korona-krize, same cijene nakita je zadržala prilično pristupačnima, ako se u obzir uzme kako se radi o iznimnom i drugačijem nakitu. Krizu je shvatila kao priliku za ulaganje u bolju komunikaciju i rast njene malene zajednice na društvenim mrežama.

„Puno vremena provodim u razgovoru s njima, posvetim se svakome posebno u svrhu obostranog zadovoljstva. Mislim da su to mnogi osjetili jer vidim kako su se oslobodili u komentiranju i davanju savjeta ispod mojih objava. Cilj mi je bio da stranicu ‚Vicious Delicious’ ne koristim samo kao prodajnu nego i informativnu i zabavnu gdje se može svakodnevno saznati nešto više o prirodnom svijetu koji nas okružuje, kako nešto izraditi, o zdravlju, sadnji bilja, reduciranju plastike i sl,“ kazala je Suzana.

U Hrvatskoj je jedna od rijetkih koja se bavi ovakvom vrstom izrade nakita, dok je u ostatku svijeta to gotovo uobičajeno i vrlo cijenjeno.

Njen nakit kupuju ljudi diljem Hrvatske, ali i izvan nje, posebno kad su u pitanju SAD, Kanada, Irska i Velika Britanija. „Tko god nešto osjeća prema prirodi i želi biti u doticaju s njom, rado nosi moj nakit,“ zaključuje Suzana.

Humanitarni prilozi DVA SKALINA • U spomen na pok. Đura Misturu, 200 kuna prilažu Jele, Ivica i Franica Dujmović; • U spomen na pok. Mata Laznibata, tatu naše prijateljice Sanje, umjesto cvijeća 350 kuna doniraju prijateljice iz Mokošice; • U spomen na pok. Jakicu, sestru naše Ružice, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže obitelj Bokarica; • U spomen na rodicu Nikicu Orlić, 200 kuna prilaže obitelj Borisa Njirića; • U spomen na dragu Nikicu Orlić, 200 kuna prilažu Đina i Đuro Klokoč; • Umjesto vijenca za pok. mamu prijateljice Adriane 100 kuna prilaže Paula; • U spomen na mamu Ante Režića 530 kuna prilažu djelatnici poslovnice Centrala; • U spomen na pok. mamu Patricije Stojanović 400 kuna prilažu Dječji vrtići Dubrovnik; • Umjesto vijenca za pok. Nikolu Delo, 300 kuna prilažu Željka i Tonći Šeparović; • Antonia Čoić donacija 200 kuna; • Maja Sršen donacija 100 kuna; • Ante Živković donacija 150 kuna; • Umjesto cvijeća dragom Dubu Cota, 500 kuna prilaže obitelj Branka Njirića; • U spomen na Nedjeljka Kmetovića obitelj Glavočić prilaže 500 kuna. „Uvijek ćeš živjeti u našim srcima , počivaj u miru Božjem.“ • U spomen na pok. dunda Đura Misturu, umjesto vijenca 200 kuna prilaže obitelj Nola;

• U spomen na dragu Ani Šnajder, 200 kuna prilažu Dita, Damir i Vedran; • U spomen na pok. majku Joza Rilovića, 200 kuna prilaže obitelj Miha Šimunovića; • U spomen na gospara Iva Radića, umjesto vijenca 600 kuna prilažu stanari zgrade Kneza Branimira 9.

Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na:mob: 095/368-9227

DOMUS CHRISTI • U spomen na dragog susjeda Mata Ovčinu, umjesto vijenca 300,00 kn prilaže obitelj Curić • Obitelj Nikole Tomić prilaže 250,00 kn u spomen na dragog gospara Nikolu Mrčela

• Nada i Mato, u spomen dragom Nikoli, umjesto cvijeća prilažu 200,00 kn; • Mare i Pero, u spomen na dragog Nikolu, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn; • Leo, Ines i Lovro, umjesto vijenca za pok. dunda Nikolu Mrčelu prilažu 300,00; • Obitelj Arapović, umjesto cvijeća za pok. Danicu Mrvalj, majku naše prijateljice prilaže 200,00 kn; • Neda i Marija sa obiteljima, u spomen na pok. dunda Đura Misturu prilažu 400,00 kn.

CENTAR ZA REHABILITACIJU JOSIPOVAC • U spomen na pok. Đuro Mistura, 300,00 kn uplaćuje obitelj Tonćija Vukasovića.

• U spomen na dragog prijatelja Dubravka Cotu, 1.000,00 kn prilažu.

Zdravko, Dinka, Davorka, Pero, Lea, Željko, Zoran, Branko, Cipci, Đimi, Željko, Gordana i obitelj Karninčić.

DJEČJI DOM MASLINA • Obitelj Matijaš, u spomen na dragog susjeda pok.

Nikolu Mrčelu, umjesto cvijeća prilaže 200,00 kn.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU • U spomen na druga i prijatelja Zdravka Cindrića, Igor Šljaka donira 300,00 kn • U spomen na pok. Miha Čupića, Mato, Pero i Mišo Bupić doniraju 300 kuna Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

38

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

AGENCIJA PUTNIK ORGANIZIRALA BORAVAK GOSTIJU

OSLOFJORD, prvi kruzer k je doplovio u Dubrovnik n Drugog svjetskog rata Dolazio je u Dubrovnik na svojim dvomjesečnim kružnim putovanjima s polaskom iz New Yorka za Europu, Afriku, Bliski istok, i tijekom svojih putovanja oko svijeta koja su obično trajala 83 dana.

New Yorka. Tijekom svog putovanja ticao je brojne svjetske luke: Santa Cruz de Tenerife, Funchal, Casablanca, Alžir, La

Valletta, Pirej, Istanbul, Aleksandrija, Beirut, Haifa, Dubrovnik, Venecija, Messina, Napulj, Ajaccio, Villefranche, Palma, Mala-

Piše: IVO BATRIČEVIĆ OSOBNI ARHIV AUTORA

O

sam godina nakon završetka Drugog svjetskog rata napokon su Dubrovčani dočekali dolazak prvog kruzera pod stranom zastavom. Neka bolja vremena simbolično je najavio norveški brod OSLOFJORD koji je na lokrumsko sidrište s 373 putnika doplovio 11. ožujka 1953. u 8:00 sati ujutro, zadržao se cijeli dan, da bi navečer oko ponoći digao sidro i otplovio prema Veneciji. OSLOFJORD nam je i dalje nastavio dolaziti, tako da je ponovo doplovio u ožujku 1955. na dvomjesečnom krstarenju iz

Oslofjord prvi dolazak 1953. na sidrište Lokrum

ga, Gibraltar, Tangier, Cadiz i Lisabon, New York.

CIJENE PUTOVANJA OSLOFJORD je 12. veljače 1959. zaplovio na dvomjesečno krstarenje tičući luke otoka Cabo Verde (Zelenortski Otoci), Dakar, Santa Cruz de Tenerife, Funchal, Casablanca, La Valletta, Aleksandrija, Beirut, Haifa, Istanbul, Pirej, Kotor, Dubrovnik (20. ožujka), Venecija, Messina, Napulj, Villefranche, Barcelona, Palma de Mallorca, Malaga, Gibraltar, Tanger, Cadiz i Lisabon S povratkom u New York 13. travnja. Zanimljivo je navesti cijene putovanja s početka šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Tako je 12-dnevno putovanje po Karibima putnike koštalo 275 USD, 24-dnevno putovanje 550 USD. Cijena 83-dnevnog putovanja oko svijeta, kojom se prigodom, uz 17 najznačajnijih luka na svijetu, posjetio i Dubrovnik, koštalo je 1800 USD po osobi. Putovanje iz New Yorka prema Europi, Africi, do Istanbula, Beiruta, Haife i natrag za 53 dana krstarenja koštalo je 1225 USD, a slično putovanje na koje se krenulo 7. veljače 1963. je koštalo 1300 USD i naravno da se

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

koji nakon među tim lukama nezaobilazno nalazio i Dubrovnik.

KOBNO POSLJEDNJE PUTOVANJE Na sličnim putovanjima plovio je do 1968. kada je nakon posljednje plovidbe iz New Yorka do Osla iznajmljen talijanskoj kompaniji Costa Crociere iz Genove. Pod imenom FULVIA za novu kompaniju i dalje plovi pod istom posadom i zastavom. Kružna putovanja u sljedećoj sezoni počinje iz Genove do Malage, Santa Cruz de Te-

Brod je te 1953. uplovio u 8:00, a dalje prema Veneciji zaplovio oko ponoć

nerife i Cacablance, ali ne zadugo. Nakon eksplozije u strojarnici 19. srpnja 1970. na nekih 140 milja sjeverno od Las Palmasa – Kanarski otoci brod je zahvatila vatra koja se širila takvom brzinom da su svi putnici i posada bili istog dana evaku-

Prvi dolazak 1953., ispisana poleđina fotografije

irani na francuski brod Ancerville koji im je prvi priskočio u pomoć. Organiziralo se njezino tegljenje prema otoku Tenerife Kanarski otoci, ali za vrijeme teglja OSLOFJORD iz ove naše priče pod imenom FULVIA zbog velikih oštećenja potonuo je 20. srpnja 1970. u hladnim vodama Atlantskog oceana.

Tako je nakon jedva 20 godina uspješnih putovanja za sva vremena nestao kruzer koji je svojim plovidbama obilježio jedno veoma značajno razdoblje povijesti kružnih putovanja u Dubrovniku. OSLOFJORD je nakon prve, povijesne posjete, uplovljavao u naše vode još sljedećih 15 godina i tako postao svojevrsna poslijeratna škola prihvata i organizacije boravka putnika u Gradu i okolici.

OSLOFJORD je izgrađen 1949. u nizozemskom brodogradilištu Nederlands Dock and Shipbuilding Company u Amsterdamu za poznatu norvešku brodar-

sku kompaniju Norwegian America Line (NAL). Imao je 16884 BRT-a, duljine 166,2 M, širine 22 M, gaza 7,65 M, dok su mu dva Gebr. Strok & Co. dizel motora omogućavala plovidbu brzinom od 20 čvorova. Mogao je ugostiti 625 putnika. Kuma broda na porinuću je bila norveška princeza Marta. Na svoje prvo putovanje preko Atlantika otplovio je 26. studenog 1949. iz Osla preko Kopenhagena, Christiansanda, Stavangera i Bergena do New Yorka. Od tada je sljedećih 18 godina plovio na ovoj ruti devet mjeseci godišnje, dok je ostatak godine krstario po Karibima, prema Sredozemnom moru i oko svijeta PRIPREME ZA PRVE GOSTE S KRUZERA Profesor Ivo Kastrapeli (1917.2009.), direktor nekadašnje Više turističke škole u Dubrovniku, u knjizi Nikše Bendera „Neizbrisivi tragovi“ opisao je svoje prve poslove turističkog

39

40

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

...

CITAT PROFESORA IVA KASTRAPELIJA IZ KNJIGE NIKŠE BENDERA ‚NEIZBRISIVI TRAGOVI’

Oslofjord, prvi dolazak 1953. na sidrište pored Lokruma

vodiča: „Moj prvi dodir sa strancima vezan je uz putnike s broda OSLOFJORD. To je bio prvi strani brod nakon rata u Dubrovniku pa se državna putnička agencija Putnik potrudila da organizacija prihvata i boravka bude besprijekorna. U tu svrhu je organiziran poseban pripremni sastanak kojim je ruko-

vodio kap. Nikša Vlahušić, iskusni turistički djelatnik i poznavatelj ovih poslova. Na sastanku smo dobili detaljne upute o programu i njegovu sadržaju.

Program boravka obuhvaćao je pregled Grada s panoramom i čajem s folklornom priredbom u Gradskoj Kafani. U programu je sudjelovao folklorni ansam-

bl iz Splita, jer tada još nije bio osnovan „Linđo“, pa je to gostovanje iziskivalo velike troškove. To je ujedno bila i prva strana klijentela koja je dolazila u Dubrovnik i koja je kasnije prenosila svijetom svoj doživljaj Grada“.

U istoj knjizi i gospar Đino Sukno (1913.-1993.), legendarni turistički vodič i prvi direktor du-

Oslofjord na sidrištu Daksa 20. ožujka 1959.

“Moj prvi dodir sa strancima vezan je uz putnike s broda OSLOFJORD. To je bio prvi strani brod nakon rata u Dubrovniku pa se državna putnička agencija Putnik potrudila da organizacija prihvata i boravka bude besprijekorna.

Program boravka obuhvaćao je pregled Grada s panoramom i čajem s folklornom priredbom u Gradskoj Kafani.

To je ujedno bila i prva strana klijentela koja je dolazila u Dubrovnik i koja je kasnije prenosila svijetom svoj doživljaj Grada“.

brovačkog Informativnog ureda (kasnijeg TIC-a) kazivao je kako je prvi posao vodiča na engleskom jeziku dobio 1953. prigodom dolaska velikog turističkog broda OSLOFJORD.

42

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

SERIJSKI KRADLJIVAC

Napila se pa na magistrali udarila u zaštitnu ogradu Matija Habljak/PIXSELL

Foto: G.M., ilustracija

Metkovca se sumnjiči za krađu 250 kuna i četiri bicikle

N

ajveća koncentracija alkohola od 1,76 g/kg izmjerena je u večernjim satima 2. travnja, 30-godišnjakinji koja je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih u oznaka izazvala u Brsečinama prometnu nesreću s materijalnom štetom.

Kako su izvijestili iz policije, vozačica je, krećući se kolnikom državne ceste D-8, vozilom udarila u metalnu zaštitnu ogradu.

Vozačica je prekršajno sankcionirana novčanom kaznom u iznosu od 6 tisuća kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

Utvrđeno je da je 36-godišnjak, predstavljajući se drugim imenom, došao u kuću 78-godišnjaka od kojeg je posudio novčani iznos od 250 kuna koji mu je obećao vratiti istog dana

D

ovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Metković 36-godišnji hrvatski državljanin sumnjiči se za četiri kaznena djela krađe i jedno kazneno djelo prijevare.

Nakon što su policiji tijekom ožujka prijavljena četiri kaznena djela krađe bicikli na području Metkovića, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je navedene krađe počinio spomenuti 36-godišnjak.

Dvije otuđene bicikle pronađene su u BiH i vraćene vlasnicima, a osum-

njičeni 36-godišnjak je kazneno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu u Metkoviću.

Osim toga, utvrđeno je da je 36-godišnjak 17. ožujka, predstavljajući se drugim imenom, došao u kuću 78-godišnjaka od kojeg je posudio novčani iznos od 250 kuna koji mu je obećao vratiti istog dana. Obzirom da do danas nije vratio posuđeni novac, oštećeni ga je prijavio za prijevaru za koju se progon počinitelja pokreće privatnom tužbom, piše u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

TRAGEDIJA NA KORČULI

Zaustavljen pri rutinskoj kontroli, platit će basnoslovnih 55 tisuća kuna Matija Habljak/PIXSELL

foto: Sindikat policije Hrvatske

U prometnoj nesreći smrtno stradao policajac iz Vele Luke

43

U zavoju je izgubio nadzor nad motociklom s kojim je pao na kolnik i udario u vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera U prometnoj nesreći koja se dogodila 2. travnja, oko 17,20 sati, na području Korčule, smrtno je stradao 22-godišnji motociklist Stipe Trojanović iz Vele Luke, policijski službenik Policijske postaje Ston koji je nastradao prilikom odlaska u službu.

Kako su izvijestili iz policije, do prometne nesreće je došlo kada je 22-godišnjak, upravljajući motociklom dubrovačkih registarskih oznaka, krećući se iz pravca Vela Luke u smjeru Korčule, na zavo-

jitom dijelu ceste izgubio nadzor nad motociklom s kojim je pao na kolnik te je u nekontroliranom klizanju motocikla vozač udario u vozilo splitskih registarskih oznaka koje je u tom trenutku naišlo iz suprotnog smjera.

Uslijed pada i udarca motociklist je zadobio teške i po život opasne tjelesne ozljede. Prva medicinska pomoć pružena mu je na Hitnom medicinskom prijemu Korčula nakon čega je prevezen u KBC Firule gdje je, nažalost, preminuo.

N

ajveća novčana kazna u iznosu od 55 tisuća kuna izrečena je 27-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je u ranim jutarnjim satima 4. travnja, zaustavljen prilikom prometne kontrole u mjestu Čeveljuša kod Ploča.

Prometnom kontrolom je utvrđeno da vozilom upravlja za vrijeme zaštitne mjere zabrane upravl-

janja vozilima B kategorije, pod utjecajem alkohola od 1,33 g/kg te da vozilom upravlja prije stjecanja prava na upravljanje vozilima. Obzirom da je spomenuti vozač recidivist prometnih prekršaja od njega je oduzeto motorno vozilo te je uhićen i uz optužni prijedlog priveden na Općinski sud u Metkoviću s prijedlogom novčane kazne u spomenutom iznosu od 55 tisuća kuna ili kaznom zatvora od 60 dana, stoji u priopćenju policije.

46

petkom

AUTO / MOTO ll Alfa Romeo 147 1,9 JTD

85kW,redovno servisiran,dobro očuvan,kožni sicevi,2003 godište,trenutno neregistriran.Cijena 1200eura. Mob: 098 589 216 __________________________________ ll Skuter Piaggo Fly 125 kub IE. Prešao 8 000 km, 2013 godište, garažiran. Potrošnja 2.7 l. Kontakt: 098 953 7432 __________________________________ ll Skuter Neos 50 s kvarom motora prodajem povoljno.

Kontakt: 099 688 0160 __________________________________ ll Touran 1.6 tdi 2016 godina 110ks, 144 000km,registriran do 12/2021godine u odličnom stanju Sve informacije na Mob:098/804-829 __________________________________ ll SEAT Leon 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi 10.000 eur. Vise inf 098/756-239 _________________________________ __ ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

ll

Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

ll

Twingo 1.2 8v, 2005. god

2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910 __________________________________ 42010,155.000 km,reg do 12/21.

Dosta opreme,servis napravljen.

Bez ulaganja. 5800 eur.

098/756-239 __________________________________ prešao 166.000 km, reg. do 7/21.

Oprema sa servom. Stanje odlično, bez ikakvih ulaganja. Info na mob 0995705589. __________________________________ ll Mercedes A class AMG SPORT. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. Mob:098618999 __________________________________ ll

Škoda Octavia combi

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor

Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378.

ll Prodajem vanbrodski motor Honda

ll

Mercedes B-classe Automatik

2014 godina. 149500 km na satu. Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________

2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna. MOB: 098285038

ll

Audi TT

2013 godina. Odlična. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov.

AMG sport. Mob:098618999 __________________________________ ll

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.MOB:098285038

3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin.

290000 km. Registriran do 06/2021.

Info na 0981772088 ___________________________________ ll

Golf 4 2001 god.1.4

u dobrom stanju 174 000 km registriran do 1/2022. Drugi vlasnik.

MOB:0915727334 ___________________________________ ll

Mercedes B 180 D

prodajem ili mijenjam za manji auto na mob 098 1821714 ___________________________________ ll

Renault Scenik 1.5 dci

prodajem, Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________ ll Golf 1 diesel, povoljno Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________ ll

Opel Meriva 1.3 cdti

2011,130.000 km,reg do 12/21.

5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________ ll

Gillera Runner

1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________ ll

Mercedes B180cdi

2012,150.000 km,reg do 03/2020.

Mercedes-Benz C250d

2016 godina. 80000km na satu.

Rijetka serija sa volanom u kombinaciji drvo-orah i koža. Panoramski krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga 150KW. Mjenjač automatski,7 stupnjeva. Nove zimske gume i set ljetnih.

MOB:0994341242

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem novouređeni stan za jednu ili dvije osobe u obiteljskoj kući na Ilijinoj Glavici na duže vrijeme. Parking je omogućen u ulici do objekta.

Kontakt: 099/6325521 ll

ll Iznajmljuje se na duze vrijeme

studio apartman u Mlinima.Kontakt mobitel 0915199537

ll Prodajem brodsku kopču. ZF

Prodajem plastičnu pasaru 4,6 m. Za više informacija nazvati na mob: 0981776107 ll

Prodajem barku Korčulanku 7,10 m. Cijena po dogovoru. 098 196 – 219 ll

PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem stan u centru Lapada 47m2

+ sprema od 8 m2. Stan je u potpunosti namješten te mu pripada parkirno mjesto ispred zgrade. Cijena 190 000 eur. Kontakt: 095 536 7128 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici.

ll Iznajmljujem stan s taracom u Lapa-

du. Kontakt: 099 688 0160

Stan ima 60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

ll Iznajmljujem parcelu zemljište

ll Prodaju se na Šipanu (Suđurađ ) dvije

3000m2, u blizini zračne luke, pogodno za skladište građevno materijala i slično. Mob:0919374727 ___________________________________

devastirane,LEGALIZIRANE građevine ( vikendice ) iza dvorca 332 m2. Cijena 45 000,oo EU. Tel. 098 244 799 ___________________________________

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Mob. 098244682 ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

ll Prodajem dvije rikše s bateri-

jama. Mogućnost prodaje pojedinačno. Može i prodaja baterija i punjača zasebno. MOB: 0996697403 ll Prodajem dron dji mavic mini fly

more combo. Kupljen u 8 mjesecu 2020. Paket sadrži 3 baterije, zaštitu za propelere i jos rezervnih dijelova.

Cijena 3000 kuna. MOB:0989642953

be+DB,235.840 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem koke nesilica. Sve infor-

ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

ll Prodajem povoljno stalak za rezan-

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

je pršuta nov, neupotrebljen. Inox s mramornom pločom. Mob:0989433173

ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59 M2,d-

ll Prodajem DELIMANO fritezu na

macije na telefon 0916790090.

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

vrući zrak. Samo jednom upotrebljena Cijena 200 kuna. Mob:0992311412

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran luksuz-

na po dogovoru.Kontakt: 099 835 7981.

no 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34

M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješ-

ten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem 3 dihtunga glave motora

IMT Rakovica. MOB:098778969

ll Prodajem traktor prikolicu kiper, cijell Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

vom na kućnu adresu. Kontakt: 099 835 79 81.

USLUGE RAZNO llZaštita od sunca ,izrada i montaza

roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794. Mokošica. ______________________________________ llTim iskusnih mestara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ______________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.

Mob:091 7285208 ______________________________________

DEŽURNA LJEKARNA „KOD ZVONIKA” od 5.4. do 11.4.2021. „GRUŽ” od 12.4. do 18.4.2021.

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

ll Prodajem stolove s klupama od pu-

nog drva kao i željeznu ogradu.

PREMINULI Kontakt: 099 688 0160 - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL

s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno ĐURO MISTURA (1938) ll Prodajem ovčji gnoj, vreća 25 kn s VUKAŠIN MILETIĆ (1942) - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA dostavom. Kontakt: 099 681 54 56 LUCA PUTICA (1938) s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka IVO KRULJ (1941) ll Masažer, malo korišten. 500 kn. Mobitel MARE MALEK (1927) 098 164 1597 ANKA KLARIĆ (1931) MIHAJLO BARBIĆ (1931) MARKETING: NIKE GULJEMOVIĆ (1933) ll Prodajem male stolice i male stolove.

099 2408 409, 642 460 IVO BLAŽEVIĆ (1931) 250 kn. Tel: +385 91 5654 987 marketing@dubrovackidnevnik.hr MATO KOBILIĆ (1946) NIKO KRALJEVIĆ (1958) ll Prodajem stol s klupom puno drvo PERICA DOMIJAN (1959) 099 688 0160 NIKŠA DELO (1940) ANICA DABELIĆ (1949) ll Prodajem dva parangala, i dva baluna.

MIHO ČUPIĆ (1938) Kontakt 099 688 0160 MILKA FRANETOVIĆ (1935) DUŠANKA BITANGA (1943) ll Prodajem povoljno med MIRELA ŽIGA (1993) 020 4526 049 ili 091 9366481 DANICA REŽIĆ (1938) MARKO ČOIĆ (1948) MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ MATO LAZNIBAT (1936) ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI STJEPO DERANJA (1952) MARIJA IVANKOVIĆ (1933) OGLASNA SLUŽBA ANTE ŠKURLA (1941) DUBROVAČKOG DNEVNIKA DRAGICA CAPURSO (1919) Tel 020 642 460 ANE LJUBIŠIĆ (1931) E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

PREDAJ OGLAS BESPLATNO

47

48

petkom

• BROJ 44 • 9. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

OVAKO SVAKA IM JE PJESMA TOP, ALI NIKADA

GRUPA SILENTE ima novi hit, a spot je totalno oduševljenje „I VANI SMO! NAPOKON. Nova pjesma i spot. Hvala svima, cijeloj ekipi i fanovima.

Uvijek smo vaši, ali nikada ovako. Lovci na čudesa,” objavili su iz Silentea

G

rupa Silente objavila je singl i spot za pjesmu ‚Nikada ovako’ koji se proteklih dana masovno dijeli društvenim mrežama. „I vani smo! Napokon. Nova pjesma i spot. Hvala svima, cijeloj ekipi i fanovima. Uvijek smo vaši, ali nikada ovako. Lovci na čudesa,” napisali su iz Silentea na svojoj Facebook stranici.

Inače, za glazbu i aranžman je zadužen Tibor Karamehmedović, tekst Sanin Karamehmedović, a glazbeni producent je Nikša Bratoš.

Spot je sniman u studijima „Fazni pomak” i „NB studio”, potpisuje ga dubrovački redatelj i snimatelj Srđan Kokanov, a pro-

ducent je Maro Kocković (BAAM Production House).

Spot je montirao Dominik Miljak.

Inače, spot je sniman u povijesnoj jezgri, ljetnikovcu Sorkočević, u Revelinu i vraća u neke stare dubrovačke dane, u vrijeme karnevala. Glavni glumci u spotu su Barbara Lončarić Lučić i Leo Mrkić, a pojavljuju se legendarni Mirso, ali i fotoreporter Zvonimir Pandža. „Najbolji spot do sad, trud se uvijek isplati“, „Pjesma i spot su već na repeatu na svim mogućim platformama“, „Spot je fantastičan, ali nije vam to teško postići kad imate najljepšu pozornicu na svijetu“, „Spot je genijalan“, samo su neki od komentara oduševljenih gledatelja. I povrh svega slušatelja.

Autor: Marijan Lujo