Dubrovački dnevnik petkom br. 43

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

STATUA

UZAJAMN O POSTOJANJE UNATO^ RAZLIKAMA

SERIJA GLUMCA SA SLIKE

2. I 3.

SAMOGLASNIK

SERIJA GLUMCA SA SLIKE

S K A N D I N A V K A ZAVJESA 24. I 14.

SLOVO ABECEDE

ISTOK

RIJEKA U RUMUNJ SKOJ I SRBIJI

GLE, ENO, ETO

SLAVNI BOKSA^, KEN

VRSTA PI]A OD GRO@\A

SKLADAN @IVOT

ITALIJA

ODR@ATI

ATL. KLUB SPLIT

BODE@I

RIMSKA PROVINC IJA

SE U @IVOTU

AMERICIJ POMORCI

CRNA VRPCA U ZNAK @ALOSTI GLUMAC SA SLIKE RO\EN U, DUBROVNIKU

JAPANSK A ANIMACI JA

DIO VAGE TINTA ZA LASERSK I PISA^ K. S.

GRAD U [PANJOL SKOJ MJESTO NA OTOKU CRESU

AZIJA ILI AFRIKA

SNIMKA, FOTOGRA FIJA

GRAD U NEVADI

NEBESKI SVOD

PREGRAD A U KU]I PREVARI TI KOGA LUKAVST VOM I MUDRO[ ]U

RA^UN

KISIK

KOBRA

DIO CVIJETA,

LATICA

SERIJA GLUMCA SA SLIKE

MRMLJA TI, GUN\ATI

PETI KRALJ KU]E DAVIDOV E

KARIKATURSIST STIPKOV I]

ORNAME

NT

RIMSKI: 550

[KOLA VJERAN

POMALO KASATI PATNJA

O BESPLATN

GR^KO SLOVO

USIJANO

NOGOMETA[ KRANJ^A R

ST

GALIJ OKRUGLO SLOVO

UZIMATI ZRAK U PLU]A

LIKOVNO UMJETNI^KO DJELO

POTKROV LJE (mn.)

KIN. @I^ANI INSTRUMENT

LUKA U ITALIJI

STAVITI U DJELOVAN JE MONGOLSKI VLADAR

PISAC SAMOKO VLIJA

STANOVN IK EUROPSK E DR@AVE

JAKI VJETROV I NIZOZEM SKA

NAJVE]I SATURNO V SATELIT

ERBIJ

SNOVI\ENJE IZNOS

ENERGIJA CRKVENO PROKLET STVO

RIBA BULJE[ POBUNA

LEPR[AVOST

VREMENSKI TERMIN

JAKA, GUSTA TKANINA

ELEKTRO

MRAK

N

ZEMLJI[NA MJERA

LITRA PRIPADN IK ILIRSKOG

RJE[ENJ E u`arenost, - koegzistencija, idila, bunt, disati, lako}a, rok,javor, Am, Pm, ASK, aktivirati, Isak, orkani,mornari, opstati, toner, Er, Titan, san, tama, Frano Ma{kovi}, Linares, snimak, i, inlet, Ilirac.

Osor, nebo, Reno, O, rn, zid, lat, naja, Rudi, Asa, odan, DL, [, Ga, E, muka, okan, POKRETA

U OVOM BROJU Petak, 2. travnja

Godina 2, broj 43, 2021.

Izlazi jednom tjedno

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

NAJGORE KORONA BROJKE DOSAD Deset preminulih u četiri dana, 140 oboljelih dnevno, potvrđen i južnoafrički soj

OTVARANJE SEZONE Dubrovački hoteli pripremili izvrsne uskrsne ponude za malobrojne goste

PROVJERILI SMO Građani u našoj Županiji prijavili više nuspojava od Pfizera nego od AstraZenece

VIJESTI

VIJESTI

VIJESTI

Za Uskrs stigli NEŽELJENI GOSTI

DRASTIČNI RAST

Krizna godina donijela porazne statistike obiteljskog nasilja ll

ll Kako se krizna, pan-

demijska godina odrazila na obiteljsko nasilje ...

Stranica 28

USKRŠNJE RIČETE

JU ŽN OA FR IČ KI SO J

BR ITAN SK I SO J

Neka vaša blagdanska trpeza zamiriše na tradiciju ll

DO M AĆ I SO J

[ILJATO OBLIKOVANA BRADA

LISTOPADNO DRVO PROMETIJ

Stranica 40

PRIČA O LEGENDARNOJ ŽUTOJ PODMORNICI

Kako je Pero Limunada doveo disko na Lapadsku obalu ll

Stranica 44

HRVATSK I FIZI^AR HAMZI]

2

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

www.dubrovackidnevnik.hr VEDRAN SALVIA

GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

DAIBOR URUKALOVIĆ/PIXSELL

Milanović se ne obračunava s Pupovcem ili Plenkovićem već sa simbolima hrvatskog potonuća

I

znenađuje količina nerazumijevanja oko predsjednika Zorana Milanovića.

Analiziraju se njegove riječi, kao je li u pravu i koliko je u pravu, ali nerazumijevanje i to ne toliko onoga što se govori, već pozicije s koje se govori konstanta je.

Za početak, Milanović ustvari ne govori s pozicije moći, njegova pozicija je manjinska, uz to pozicija onoga koji je čvrsti liberal, a što znači biti protiv samorazumijevanja i ikakvih svetosti. Zato on nije samo ogolio političku scenu, već je društveno tkivo iznimno secirao.

N

jemu, upravo kao takvome, advokature nisu potrebne, ali potrebno se zapitati koliko je politički to društvo u predmodernoj, koliko nije u stanju iz vlastitih neproživljenih ambicija izaći. Dakle, imamo novinare, političke analitičare koji misle da tre-

ba biti protiv vlasti pa kao takvi nastupaju i protiv Milanovića. Govore oni da predsjedniku ne pristaje takva uloga, da se tu radi o autokraciji... Jedan od Milanovićevih oponenata Milorad Pupovac pak stvari okreće na nacionalni ključ, dok primjerice Žarko Puhovski Milanovića uspoređuje sa Staljinom. S druge strane, premijer Andrej Plenković je u nekom svom snu, dobar dio države se ruga s njim na način na koji retorički predsjedniku nije dorastao, a on u svom svijetu, zaneseno tvrdi kako je Milanović ponižen. Iz svega toga proizlazi upravo porazno loša razina političke kulture.

D

obro, ima tu i zavičajne prakse, općenito u Hrvatskoj, recimo i posebno u Dubrovniku kad misliš da te nešto ide dobro, to guraš do kraja, bez obzira na to ko-

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

liko se svijet mijenja. Plenković se vječno ponaša kao kakva časna sestra na satu vjeronauka uvjerena u izvrsnost riječi koje govori, Puhovski traži staljinizme i boljševizme u svemu, kao i Pupovac u nacionalističkom smislu, iako njega barem u tome treba izuzeti, jer Hrvatska tu nikad nije civilizacijski ispit nije položila.

P

rvo, što se tiče novinara i analitičara poput Puhovskog, gdje su oni bili kad je trebalo pisati o Tuđmanu i 1990.-ima? Tuđmanu se svađati nije trebalo, on je imao one koji su u njegovo ime svoje poslove odrađivali, a njegovo mišljenje postajalo je državna politika. Sjetimo se kad Tuđmanovom voljom se dogodio nezabilježen slučaj u povijesti diktatorske prakse da se ne ustoliči demokratski izabrana gradonačelnica Zagreba, kad je on svojom voljom umjesto Pavić stavio onu Dropulić. Tu se radi o autokraciji, dok mi o Milanoviću možemo govoriti kao o onome koji se ne ponaša kao lider jedne države u protokolarnom smislu, mada onda se ponovo moramo zapitati i kakva je ta država koja po svim domenama života puca po

3

šavovima, ali ne možemo govoriti o onome koji ne poštuje famozni demokratski poredak.

političkoj trgovini, klijentelizmu i nacionalizmu, parazitskim udrugama, povezanosti s Crkvom, žetončićima i etno biznisima.

akle, on je njih potpuno prokazao u idejnom i intelektualnom smislu, pokazao koliko u Hrvatskoj prolaze uopćenosti, poštapalice koje svoju srž nemaju, koje se govore iz generacije u generaciju, već koliko prolaze najviše nesuvislost i neargumentiranost.

ilanović se stoga s njima ne obračunava kao s Pupovcem ili Jandrokovićem, već se obračunava kao simbolom potonuća od 1991. Obračunava se s državom koja je temeljena na konzervativnoj revoluciji i nacionalizmu, odabranim elitama, kleru i lopovluku, dignitetu rata i stranačkim mladežima, uhljebima i lažnim braniteljima, prekorednim cijepljenjima i ratnim zločinima. Svi oni od Hrvatske stvorili su jednu tmastu masu.

D N S

o, najvažnije od svega, ne podriva on samo njihovu intelektualnu opstojnost. Jer, što to Milanović govori, a da nije točno?

E tu je strukturna suština stvari. pomenimo još jednom: Plenković, Šeks, Pupovac, Jandroković, Sarnavka, Puhovski, spomenimo dakle sve one koji su na meti vladara s Pantovčaka... Radi se o osobama koje su dozlogrdile sve i da najpoštenije rade svoj posao, dozlogrdili su jer su upravo dokaz „statusa quo”, paradigma stanja u zemlji koja se zasniva na

M U

pravo boreći se protiv takve Hrvatske, a ne zaboravimo da na izbore izlazi tek četrdesetak posto ljudi, Milanović uvježbanom lakoćom i osvaja tolike simpatije, onih koji na svojoj koži žive posljedice takvog sustava. Milanović je tako jedini u moru analitičara i zgubidana koji pokušava pokazati u kakvim političkim okovima živi brat Hrvat, a s čim bi se trebao baviti suvremen svijet.

4

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti Vijesti

SLABA POPUNJENOST

DUBROVAČKI HOTELI pripremili i uskrsne ponude za malobrojne g OVIH BLAGDANA bit će to borba za svakog gosta AIDA ČAKIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL HOTEL

D

rugi Uskrs zaredom dubrovački hotelijeri očekuju u neizvjesnosti. Prošle godine u potpunosti je izostalo putovanje za vrijeme blagdana, jer je to bio period najstrožeg lockdowna. Pamtimo strah od nepoznate bolesti, propusnice između županija, pripadnike civilne zaštite na ulicama, zatvorene ugostiteljske objekte i trgovine... Očekivalo se kako će takva situacija biti samo loše sjećanje, no i ove godine je slično. Virus je prisutan pa samim time i broj zaraženih, no ipak je stanje nešto bolje u kon-

Hotel Hilton

Hotel Lero

tekstu situacije koja nam je već poznata i nepostojanja općeg lockdowna.

Turistička predsezona ove go-

dina u znaku je skromnog optimizma, no čini se kako su djelatnici u turizmu prilagodili svoje poslovanje koliko je to moguće u datim okolnostima. U dubrovačkim hotelima Uskrs će dočekati malobrojni turisti.

POPUNJENOST JE DOBRA, PONUDA PRILAGOĐENA Hotel Lero bio je otvoren cijelu zimu, a za Dubrovački dnevnik ističu kako su bilježili dobre rezultate popunjenosti s obzirom na cijelu situaciju s pandemijom. Dodaju kako imaju stalne korporativne goste kao i domaće odmorišne turiste koji su u manjem broju.

„Za uskrsne blagdane imamo popunjenost 25 posto kapaciteta te upravo izlazimo sa super ponudom za naše goste kojima refundiramo cijenu autoceste do nas iz bilo kojeg kutka Hrvatske za minimalni boravak tri noći, odnosno u oba smjera za boravak pet i više noći.

Ponuda uključuje polupansion, piće dobrodošlice te smještaj u luksuznim superior sobama te gratis smještaj za dijete do 12 godina u sobi s dvoje odrasle osobe”, predstavio je Lerovu ponudu direktor prodaje i marketinga hotela Ivan Galov koji je svjestan kako travanj i svibanj neće biti na razini prethodnih godina.

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

izvrsne goste „Zbog strogih uvjeta za ulazak u Hrvatsku te nedostatak letova, hotelijeri sve nade u ovom periodu polažu najviše na domaće goste koji su ‚izvukli’ prošlu godinu. Dubrovnik će i ove godine najviše ispaštati zbog prometne izoliranosti svake vrste”, smatra Ivan Galov iz Hotela Lero.

Jadranski luksuzni hoteli trenutno imaju dva otvorena hotela u Dubrovniku: Hotel Excelsior, koji je tradicionalno otvoren tijekom čitave godine, te Hotel Dubrovnik Palace. „Za oba hotela koja trenutno rade s ograničenim kapacitetom kako bi se ispoštovale sve epidemiološke mjere, vlada interes domaćih i stranih gostiju, pa tako i za vrijeme nadolazećih uskrsnih blagdana”, navodi voditeljica odnosa s javnošću JLH-a Zrinka Marinović. „Otvaranjem dodatnih kapaciteta u destinaciji dajemo potporu međunarodnim avio linijama koje su krajem ožujka počele slijetati u Dubrovnik, što će svakako utjecati na povećanje broja dolazaka gostiju iz inozemstva”, kazala je Marinović za Dubrovački dnevnik.

VEĆINOM DOMAĆI GOSTI Hotel Hilton svoja vrata otvara 1. travnja pripremajući se tako za posjetitelje koji Uskrs odluče proslaviti u Dubrovniku. „S obzirom na trenutnu situaciju relativno smo zadovoljni brojem gostiju za uskrsne praznike. U najvećem broju to su domaći gosti, no imamo goste i iz

susjednih država. Koristimo priliku da zahvalimo svim gostima koji su izabrali ili će izabrati Dubrovnik za svoj odmor”, navela je Mia Miloslavić iz marketinga Hotel Hilton Imperial Dubrovnik.

Uoči Uskrsa svoja vrata otvara i hotel Dubrovnik President iz grupacije Valamar. „U južnim Valamarovim destinacijama, očekuju se gosti iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Hrvatske. Tijekom zimskog perioda smo u Valamaru imali najviše domaćih gostiju, a očekujemo ih i tijekom uskrsnih blagdana, većinom u aranžmanu vikend boravaka”, naveli su iz Valamara dodavši kako očekuju pojačan trend last minut bookinga.

Tako navode kako je Valamar za goste pripremio uskrsni paket u hotelu Dubrovnik President Valamar Collection po cijeni već od 115 eura po sobi dnevno što uključuje bogati bife doručak i večeru, piće dobrodošlice, bocu vina na dolasku u sobi, mogućnost dobivanja so-

Dubrovnik President Valamar Collection

be više kategorije te korištenje wellness centra uz 20 posto popusta na jedan tretman po osobi.

Nitko još sa sigurnošću ne može prognozirati kakva će biti ova predsezona, a kamoli

sezona. Unatoč strogim mjerama mnogi gosti ne žele odustati od proljetnog odmora. Turističkim djelatnicima nadu ulijevaju covid putovnice i procijepljenost što će vratiti povjerenje u putovanja.

Hotel Excelsior

5

6

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

POSLJEDNJA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

USVOJENE IZMJENE I DOPUNE GUP-a Hrvatskoj dobio Plan upravljanja, st DUBROVAČKI GRADSKI VIJEĆNICI ovoga su se tjedna sastali 38. put po redu, a najvjerojatnije i posljednji put u ovom sazivu AIDA ČAKIĆ GRAD DUBROVNIK

P

osljednja sjednica Gradskog vijeća u ovom sastavu, pred raspuštanje prije lokalnih izbora, održana je ovoga ponedjeljka. Na 38. sjednici vijećnici su usvojili dugo najavljivane izmjene Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja. Gradonačelnik Mato franković je još ranije najavljivao kako će se novim prostornim izmjenama nastojati spriječiti devastacije te unijeti sklad u buduće projekte.

Tako su konačno usvojene izmjene GUP-a s ciljem suzbijanja neplanske gradnje i devastacije prostora. U prvom redu odnosi se to na sprečavanje pretjerane apartmanizacije u gradnji, zaštitu postojeće i razvoj buduće komunalne infrastrukture te zaštitu i očuvanje postojećih, uz mogućnosti za razvoj budućih javnih površina. Izmjene GUP-a bile su preduvjet za vraćanje ceste prema Tvrđavi Imperijal u planove, izgradnju objekta za ranjive skupine-beskućnike, izgradnju Azila za životinje i izgradnju stanova za liječnike.

Oporbena Marina Vučković Matić iz HNS-a kritizirala je ove točke dnev-

nog reda i što se izmjene donose na posljednjoj sjednici.

NISU SVI ZA IZMJENE GUP-A - Kad gledam ovaj dokument, uočavam da on ne omogućava nadogradnju obiteljskih kuća, pa čak ni visoka potkrovlja, onemogućava se stambeno zbrinjavanje mladih obitelji. Umjesto da se omogući mladima da ostanu u svojim sredinama, gradska uprava ovo radi, a i dalje ne rješava problem definicije suterena. Za Hotele Maestral ipak vrijede drugi kriteriji - kazala je Vučković Matić, dok je HSS-ov Vido Bogdanović zamjerio kompleksnost do-

kumenta.

- Divim se svima koji su uspjeli razumjeti ovaj materijal. Koliko će ovaj Plan popraviti stanje u prostoru - živi bili pa vidjeli, ali ne vjerujem da hoće. Projekti su ok za koje je preduvjet GUP, ali ovaj Plan neće spriječiti ili poboljšati sve ovo čemu svjedočimo 20-ak godina. Na neki način mi je smiješno i začuđujuće da struka u jednom trenutku donosi jedan Plan, a ista struka, pod drugom političkom voljom, donese drugi Plan. I politika i struka su toliko uništile ovaj Grad! Svaka zgrada ima svog investitora i arhitekta koji su to potpisali, a svaka zgrada ima suglasnost. I što se mi sad čudimo - da ćemo izmjenicama i dopunicama sve to popraviti? - zapitao se Bogdanović koji je bio suzdržan pri izglasavanju.

Odluka o ‚Dubrovačkoj stanogradnji’ pričekat će još neko vrijeme. Naime, gradonačelnik je povukao Prijedlog odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje, u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji, a sve s ciljem poboljšanja kriterija za dodjelu stanova.

• Donijeli mi tu odluku sada ili na sjednici u lipnju, svejedno je zbog procedure, zgrada nije još potpuno gotova. Mislim da nije dobro za vrijeme izbora raspisivati natječaje za dodjelu. Bio bi dobro, ako se tako dogovorimo, da napravimo odluku koja neće biti samo za ova 43 stana nego i za ono u Solitudu, a blizu smo rješenju. Nigdje nam ne gori - istaknuo je gradonačelnik Franković.

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

a, Dubrovnik prvi u tanogradnja ide na doradu

PLAN UPRAVLJANJA JEDNOGLASNO USVOJEN Vijećnici su jednoglasno usvojili Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a dubrovačkom povijesnom jezgrom. Plan je predstavila Ivana Katurić u ime izrađivača, a naglasila je kako je on izrađen pod vodstvom Jukke Jokilehta.

- Plan obuhvaća područje svjetskog dobra, ali i njegovo okružje što je od iznimne važnosti. Probleme smo grupirali na upravljane javnim dobrom, zaštitu i održivi turizam, rizike i ostalo. Akcijski plan je operativni dokument koji će biti vodič i on se može mijenjati u procesu implementacije. Izgradnja kapacite-

ta je bila centralna tema rasprave.

Važno je da su osmišljeni urbani centri i to je bitan koncept koji u Hrvatskoj nije zaživio. Novina je i dijalog baštine, a i održivi razvoj je jako važan.Akcijski plan koji se nalazi na kraju je tablica koja sve govori, tko je zadužen za koje aktivnosti, kad se očekuje proces provedbe i ostalo navela je Katurić.

Nikša Selmani iz Srđ je Grad kazao je kako su najzaslužniji za Plan upravljanja građani i civilno društvo koji su, prema njegovim navodima, godinama upozoravali na probleme koje ima Dubrovnik poput prekomjernog broja gostiju.

- Do 2017. godine ovaj Plan se ni-

je smio raditi, a kad smo mi došli na vlast onda smo donijeli odluku kako je nužno da se on napravi. Proveli smo postupke, započeli s natječajem i u konačnici, uz izrađivača i uz pomoć građana, civilnih udruga, predstavnika kotara, došli smo do onoga što imamo danas. Politika se nije miješala, dopustila je Planu da se rodi, a na nama je da to pratimo financijski. Ovaj dokument će se mijenjati, osnaživati i prilagođavati i to je ključno. Mi smo prvi grad koji ima plan upravljanja i izrađenu konzervatorsku podlogu i to će nam dovesti mjeru i održivost u prostoru - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.

...

FRANKOVIĆ: USPJEŠNO BRODIMO KRIZOM „U jednoj smo od najvećih kriza od Drugog svjetskog rata i to se preljeva na svaku poru društva. Brojni gradovi u Europi su na koljenima... U zadnjih godinu dana Grad Dubrovnik i društva u vlasništvu Grada uspješno brode krizom, nemamo problema u isplatama plaća i socijalnim davanjima. Imamo velike gubitke, ali unatoč tomu smo uspjeli i niti jednu kunu ne bacamo”, poručio je gradonačelnik koji je naveo kako su prihodi Grada Dubrovnika u prva tri mjeseca 2021. godine nešto veći od 70, a rashodi su oko 50 milijuna kuna.

GRAD POMAŽE ČISTOĆI, KULTURNJACI DOBILI NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR Tvrtki Čistoća odobren je zajam od sedam milijuna kuna koje trebaju vratiti do kraja ove godine s kamatnom stopom od 1,2 posto godišnje. Direktor Čistoće Marko Iveković obrazložio je kako su im novci potrebni zbog smanjenja prihoda što je nastalo uslijed negativnih utjecaja pandemije koronavirusa. Obrazložio

7

8

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

...

RUKOMETNOM KLUBU PRIJETI OBUSTAVA SREDSTAVA Miho Obradović iz HNS-a pitao je što se događa s Rukometnim klubom hrvatske mladeži Dubrovnik.

On je upozorio na niz nepravilnosti i netransparentnog trošenja novca, a Franković je kazao kako se javnim novcem ne može raditi što je nekoga volja. „Postoje klubovi koje su određeni predsjednici prisvojili kao vlastitu kasicuprasicu, a dva su takva kluba u Dubrovniku, jedan je RKHM, a drugi PK Jug. Oba predsjednika su veliki prijatelji Andra Vlahušića. Tu vas podržavam jer ste digli glavu, othrvali ste se stranačkoj stezi i rekli: Nećeš kume više”, rekao je Franković Obradoviću te najavio obustavu sredstava Rukometnom klubu.

je kako zbog toga imaju manje količine preuzetog otpada zbog čega su prihodi na kraju studenog 2020. bili manji za 28,3 posto u odnosu na 2019. godinu. Iveković je naglasio da su racionalizirali poslove te da imaju rashode manje za 21,3 posto u istom periodu. Negativan su rezultat ostva-

SEZONA PUNA IZAZOVA

rili u prvih 11 mjeseci prošle godine od skoro tri milijuna kuna zbog čega je, smatra on, nužno osigurati dodatna sredstva za održavanje likvidnosti i osiguranje kontinuiteta poslovne aktivnosti. Direktor je spomenuo kako se Grabovica neće popuniti do kraja iduće godine te da neće biti potrebno izvođenje radova na zatvaranju odlagališta.

Gradonačelnik Franković kazao je kako je pozajmica od Grada dobar način za održavanje likvidnosti Čistoće.

- Ova se sredstva nalaze na računu i pripremaju se za ‚ne daj bože’ situaciju. Mi do lipnja nećemo imati Gradsko vijeće i mislim da je dobro posuditi im novac koji će vratiti uz kamatu što bi na-

pravile brojne jedinice lokalne samouprave. Gdje god se ne treba uzeti kredit, ne treba se uzeti. Sustav cash poola nas spašava, jer tako se plaća kamata članicama tog sustava, a ne bankama. Naša društva su i dalje likvidna iako su ostvarili smanjenje prihoda - kazao je Franković.

Kolektivnim ugovorom za zaposlene u ustanovama u kulturi kojima je osnivač Grad Dubrovnik osigurano je malo manje od četiri milijuna kuna. Pročelnica Ana Hilje je pojasnila kako su rađene korekcije koeficijenata pa je bilo potrebno uskladiti sve to. DUSTRA nije podržala ovaj prijedlog jer smatraju, kako je pojasnio Željko Raguž, da vrijeme krize nije prikladno za to.

Na pitanje vijećnice Ivane Šepak (DUSTRA) o budućoj sezoni, aviolinijama i cijepljenju, gradonačelnik je odgovorio kako će to vrijeme biti puno izazova. „Prošle godine nam je nedostatak bilo veliki broj zaraženih u Velikoj Britaniji i SAD-u, ali to ove godine neće biti jer su oni visoko procijepljeni. Vlada priprema bilateralni sporazum s Velikom Britanijom kojim će se omogućiti brži i lakši dolazak gostiju, a ukinuta je i 14-dnevna karantena za goste iz te države. No, oni su najavili kažnjavanje stanovnika koji napuštaju državu i na tom polju nema ništa novo jer su uveli restrikcije. Očekujemo kako će moći putovati sredinom svibnja, imamo dobre najave, ali nisu 100 posto sigurne. Očekujemo i kruzer u svibnju. Ipak sve ovisi o pandemiji”, kazao je Franković.

- Ovo nije trenutak da nekog zaštićujemo kao ličkog medvjeda. Nevjerojatno je da na sport ukupno ide oko 20, a na kulturu 140 milijuna kuna. Nije istina da ja ne volim kulturu nego mislim da to nije ravnopravno i pravedno mišljenja je Željko Raguž.

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

9

PREDSTAVLJEN UPU JAKLJAN

RUSKI PODUZETNIK obnovit će odmaralište, otok će dobiti hotel, luku i nautičko sidrište OMOGUĆUJE SE rekonstrukcija bivše glavne zgrade ili prenamjena u hotel visine 15 metara. Izvan hotela moguća je gradnja najmanje dvije prizemne vile koje se, kaže Radman, moraju uklopiti okolini

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

J

avno izlaganje o Prijedlogu UPU-a Jakljan održano je ovog utorka, nakon čega je uslijedila i javna rasprava. Predstavnica stručnog izrađivača Plana, tvrtke Urbos, Gordana Radman izložila je Prijedlog Plana. Kako je kazala, UPU obuhvaća područje Veliki Jakljan na kojem je planirana ugostiteljsko-turistička, sportsko-rekreacijska, javna i društvena namjena te prirodna i uređena plaža, luka otvorena za javni promet od lokalnog značaja, nautičko sidrište, uređene i zelene površine. Površina obuhvata UPU-a je oko 7,7 hektara, od čega 3,20 hektara kopna i 4,50 mora. Uz to, 2020. godine je izrađena i Konzervatorsko-krajobrazna studija kao podloga za izradu UPU-a.

Vrijedi podsjetiti kako je donošenje UPU-a Jakljan preduvjet za projekt uređenja zapuštenog bivšeg dječjeg odmarališta na otoku koje je izgrađeno nakon Drugog svjetskog rata. Područje je zakupila tvrtka Renesansa u vlasništvu ruskog poduzetnika Mikhaila Shelkova koji namjerava obnoviti prostor bivšeg odmarališta.

Radman je istaknula kako se unutar turističko-ugostiteljske namjene može izgraditi oko 2400 kvadratnih metara tlocrta zgrada te da ukupna građevinska bruto površina svih zgrada unutar namjene iznosi najmanje 6 400 metara kvadratnih. Uvjet je i to da najmanje 40 posto te površine, dakle 3 200 metara kvadratnih, treba predstavljati zelenilo. Omogućuje se i rekonstrukcija bivše glavne zgrade ili prenamjena u hotel visine 15 metara. Izvan hotela moguća je gradnja najmanje dvije prizemne vile koje se, kaže Radman, moraju uklopiti u okolinu. Dvije pomoćne zgrade za smještaj osoblja, najviše 10 metara visine, planiraju

se na južnom dijelu. „Moguće je rekonstruirati zgrade i prilagoditi ih novim potrebama uređenja ugostiteljsko-turističke namjene. Uređenjem kopnenog dijela treba osigurati zaštitu krajobraznih vrijednosti i vizura. Vrijedne sastojine stabala u nižim dijelovima treba očuvati i obnavljati novim primjerenim vrstama. Rub šume treba očuvati, a na dijelovima na kojima je moguća nova gradnja potrebno je istu podrediti vrijednostima pojedinih stabala,“ kazala je Radman. Što se tiče luke, kazala je kako je kod korištenja mora važno voditi računa o tome da se u plitkom dijelu uvale nalazi zaštićeni podvodni arheološki nalaz, ribnjak za koji se pretpostavlja kako seže još iz rimskog doba, a dio akvatorija zauzimaju i visoko vrijedna staništa.

Kad se govori o sportsko-rekreacijskim površinama, one obuhvaćaju uređenu i prirodnu plažu, a moguća je gradnja otvorenih igrališta, kao i otvorenih bazena s pratećim sadržajima. Nau-

tičko sidrište trebalo bi imati maksimalno 15 vezova, a sidrenje se dopušta unutar površine koja iznosi jedan hektar. „U strukturi namjene površina, 30 posto zauzimaju zelene površine. Sljedeća kategorija je sportsko-rekreacijska namjena koja obuhvaća niže dijelove Uvale. Potom turističko-ugostiteljska namjena koja zauzima osam tisuća ‚kvadrata’, dakle 24 posto.

Oko 11 posto zauzimaju prometne površine, šetnice, luka otvorena za javni promet,“ kazala je.

Inače, formalno-pravna procedura za izradu UPU-a krenula je u listopadu prošle godine donošenjem Odluke o izradi na Gradskom vijeću. Javni uvid traje 30 dana, od 26. do 24. travnja, svaki dan od 9 do 19 sati u Luži, na mrežnim stranicama Grada i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Primjedbe se Upravnom odjelu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša mogu dostaviti od 26. ožujka do 26. travnja.

10

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

ROK ZA GRADNJU GODINA DANA

NAKON 51 GODINU u Dubrovniku započinje izgradnja doma umirovljenika

P

otpisan je ugovor za izvođenje radova i stručni nadzor za projekt „Rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) Hotela Gruž u dom za starije i nemoćne osobe tipa hotel“, čijom realizacijom će Dubrovnik dobiti novo mjesto za smještaj 48 umirovljenika. ‚’Nakon 51 godinu u Dubrovniku se počinje graditi novi dom za umirovljenike. Posljednji, onaj ispod ‚Stare bolnice’ izgrađen je 1970. godine. Međutim, kao što se uhvatila u koštac s rješavanjem brojnih drugih stvari tako je ova gradska uprava krenula i s osiguravanjem smještajnih kapaciteta za umirovljenike na području Grada Dubrovnika. Ovim domom u Gružu riješili smo jedan mali skalinić po pitanju uvođenja umirovljeničkog standarda u našem gradu, ali smo i u završnoj fazi izrade glavnog projekta za izdavanje građevinske dozvole za novi dom umirovljenika, ispod Opće bolnice. Taj će biti kapaciteta 200 stalnih i 70 dnevnih korisnika i vjerujem da bismo u ovoj godini mogli započeti s gradnjom dva nova doma umirovljenika u Dubrovniku’’, rekao je u ovoj prigodi dubrovački gradonačelnik Mato Franković te zahvalio svima koji su sudjelovali u projektu.

Nakon što su riješeni svi problemi s projektnom dokumentacijom, istaknuo je gradonačelnik, došlo se do toga da se može raspisati

javna nabavu i izgraditi dom prema svim suvremenim standardima za smještaj umirovljenika u domovima.

Ugovor s predstavnicima izvođača radova i nadzora potpisao je direktor Hotela Gruž Vido Raič, ističući zadovoljstvo što radovi počinju, znajući kolike su potrebe za smještajem ove vrste.

Sukladno glavnom projektu, dom će imati ukupno 48 ležajeva u 32 smještajne jedinice i to 16 jednokrevetnih soba, 13 dvokrevetnih i tri apartmana. Predviđene su i tri jednokrevetne sobe za osobe s invaliditetom, odnosno osobe smanjene pokretljivosti, smještene u suterenu objekta.

Dom će u konačnici imati nešto

više od 1.300 metara četvornih bruto površine. Od postojeće građevine zadržat će se 690 četvornih metara, dok će se dio garaže i krovište srušiti kako bi se nadogradilo oko 620 dodatnih četvornih metara. Ovom prenamjenom zgrade dobit će se koristan prostor podijeljen na suteren, prizemlje, prvi i drugi kat te potkrovlje, uz racionalizaciju troškova i optimalnu kvalitetu smještaja. U suterenu će biti smješten prostor za pogon s praonicom, spremište, prostor za osoblje te čajna kuhinja, dok će se prostor uprave nalaziti u novoizgrađenom sjeverozapadnom dijelu. U objekt će se ugraditi dizalo, sve sobe imat će direktan pristup kupaonicama, a gotovo trećina njih će imati lođe. Za dodatnu udobnost ko-

risnika, predviđen je i prostrani dnevni boravak s kafićem te velika terasa.

Nakon provedene javne nabave, odabrani ponuditelj za izvođenje radova je društvo ALFAPLAN GRAĐENJE d.o.o., čija je ponuda u iznosu od 13.504.144,62 kuna bez PDV-a odabrana kao ekonomski najpovoljnija u postupku javne nabave. Ugovor o izvršenju usluge stručnog nadzora potpisan je s odabranim ponuditeljem Zajednicom ponuditelja EMPORA d.o.o. i DELTA PLAN j.d.o.o, čija je ponuda u iznosu od 93.600,00 kuna bez PDV-a odabrana kao ekonomski najpovoljnija u postupku javne nabave. Rok izvođenja radova je 12 mjeseci od dana uvođenja u posao.

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

UVJETI ZA JEDNOSMJENSKI RAD

USKORO RADOVI na novoj školi u povijesnoj jezgri

N

akon izrade projektne dokumentacije i pribavljenih svih potrebnih dozvola, Grad Dubrovnik raspisao je javnu nabavu za izvođenje radova rekonstrukcije i adaptacije zgrada Osnovne škole Marina Getaldića u povijesnoj jezgri i to na adresi Ilije Sarake 7 – prostor buduće škole i adresi Nikole Gučetića 1 – prostor sadašnje škole Centar.

U nekadašnjoj palači, koja je zapadnom stranom omeđena Ulicom Ilije Sarake, a s istočne Ulicom Pobijana smjestit će se tri razreda (od I. do III.) s po dva odjeljenja te potrebni i adekvatni prostori za učenike (odmor, blagovaonica), prostori za nastavno osoblje i servisni prostori školskog objekta. U zgradu OŠ Centar, koja je također predmet ovog projekta, smjes-

tit će se pet razreda (od IV. do VIII.) s ukupno osam odjeljenja.

Projektom se predviđa preuređenje i obnova postojeće građevine, koji će se odvijati u skladu s konzervatorskim

smjernicama, na način da će se unutrašnjost prilagoditi potrebama škole te povećati energetska učinkovitoat. U školi Centar obavit će se manje preinake kako bi se prostor prilagodio za učenike viših razreda, a dogovor donatora Caboga Stiftung i Grada Dubrovnika je da se u oba objekta nastavna i školska oprema podigne na najveću moguću razinu.

Osnovna škola Marina Getaldića trenutačno djeluje na dvije adrese, odnosno viši razredi (od 5. do 8. razreda) smješteni su u zgradi Gimnazije čime im je one-

mogućeno dostizanje školskih standarda jednosmjenske nastave. Adaptacija i uređenje predmetne zgrade u ulici Ilije Sarake tako je od općeg društvenog interesa za Grad Dubrovnik, čime će se omogućiti uvođenje nastave u jednoj smjeni u OŠ Marina Getaldića, ali i ujedno i Gimnaziji Dubrovnik.

Podsjetimo, Dubrovačka biskupija je sklopila s Gradom Dubrovnikom Ugovor o davanju nekretnine na korištenje bez plaćanja naknade, kojim je Gradu Dubrovniku zgrada u ulici Ilije Sarake 7 ustupljena isključivo za potrebe organiziranje škole.

11

12

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

VELIKI PROJEKT ZA DUBROVAČKO ZDRAVSTVO

NA PODRUČJU DUBROVNIKA čak tri medicinskih djelatnika, za Pobrežje RADI SE o još uvijek neobvezujućim prijavama, koje su informativnog karaktera kako bi se vidjelo koliki interes uopće postoji VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ MARIO BABAROVIĆ/DD

D

eficit liječnika i medicinskih sestara i tehničara u skoroj budućnosti mogao bi biti prošlost.

Dalek je put do toga, ovisi on o više parametara, ali osiguranje stanova za medicinske djelatnike svakako je ogroman korak naprijed. Temelj tom zbrinjavanju bit će na Pobrežju, gdje će Grad Dubrovnik dodijeliti zemljište za potrebe stambenog zbrinjavanja medicinskih djelatnika. Naime, dubrovačka podružnica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara/tehničara provela je is-

pitivanje na koje se prijavilo čak 200 zainteresiranih medicinskih djelatnika.

Odgovorili su nam iz Grada Dubrovnika kako će komunalno opremiti to zemljište, ali i financirati izradu projektne dokumentacije. „U tijeku je izrada Arhitektonsko-urbanističke studije Pobrežje u kojoj se analiziraju prostorno-planske mogućnosti navedenog prostora, između ostalog i vezano za projekt stambenog zbrinjavanja na zemljištu u vlasništvu Grada. Predmetna studija će biti stručna podloga u postupku sveobuhvatnih izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a, a čiji postupak je pokrenut na 38. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održanoj 29. ožujka 2021. godine” – pojasnili su.

BEKIĆ: POBREŽJE JE NAJREALNIJI PROJEKT, ALI I BOLNICA ĆE GRADITI ZGRADU NA SVOJOJ ČESTICI Ravnatelj dubrovačke bolnice dr.

Marijo Bekić govori kako se neće raditi samo na Pobrežju već da postoje tri projekta uz koja će se stambeno zbrinuti medicinsko osoblje.

- Jedan projekt je izgradnja manje zgrade na čestici bolnice. Liječnici bi tu bili na razdoblju od dvije do tri godine. Tu bi bilo nekoliko većih apartmana, kao i dvosobnih stanova. Nismo definirali tko bi gradio, kao što nije zatvorena financijska konstrukcija. Kad je priča počela prije dvije godine, u tom trenutku nitko nije mogao pretpostaviti Covid, ali ovo je svakako prvi korak, a samo financiranje još ćemo utvrditi - rekao je.

- Drugi projekt planiran je u suradnji s Gradom Dubrovnikom, radi se o adaptaciji šestog kata Opće bolnice Dubrovnik s više apartmanskih jedinica za gostujuće zdravstveno osoblje. Projekt je napravljen, prilično i definiran, ali radi Covid krize stavljen je također na čekanje - dodaje.

Inače, oko ovog projekta pitali smo i Grad Dubrovnik, a oni su odgovorili kako su čim „dopuste ekonomske prilike spremni izraditi svu potrebnu dokumentaciju i financirati uređenje i opremanje šestog kata opće bolnice s namjenom smještaja gostu-

...

BEKIĆ: Jedan projekt je izgradnja manje zgrade na čestici bolnice. Liječnici bi tu bili na razdoblju od dvije do tri godine.

Tu bi bilo nekoliko većih apartmana, kao i dvosobnih stanova. Drugi projekt planiran je u suradnji s Gradom Dubrovnikom, radi se o adaptaciji šestog kata Opće bolnice Dubrovnik s više apartmanskih jedinica za gostujuće zdravstveno osoblje.

jućih liječnika”.

Bekić govori kako je najrealniji od svih projekata onaj na Pobrežju.

- Tu su se zainteresirani prijavljivali preko Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara Dubrovnik gdje se prijavilo oko 200 zainteresiranih, dakle liječnika i medicinskih sestara. Iskrena je želja nas u bolnici, kao i spomenutog sindikata i Grada Dubrovnika da olakšamo stambeno zbrinjavanje naših zdravstvenih djelatnika - izjavio je dr. Bekić.

VEČERIN: MEDICINSKE SESTRE KOJIH ZAJEDNO S LI-

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

13

projekta za stambeno zbrinjavanje zainteresirano njih dvjestotinjak

...

JEČNICIMA FALI DVJESTOTINJAK NITKO NE MOŽE IZMISLITI Predsjednik dubrovačke podružnice Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara/tehničara Ivan Večerin govori kako prijave i dalje pristižu.

- Iako je onaj prvi rok za prijave prošao prije nekoliko mjeseci, one nam još uvijek pristižu, te smo sada na od prilike dvjestotinjak zainteresiranih zaposlenika. Napominjem da se radilo o još uvijek neobvezujućim prijavama, koje su informativnog karaktera da vidimo koliki interes uopće postoji. Izuzetno mi je drago da su prijavljene mahom mlađe medicinske sestre, tehničari i liječnici od čega veliki broj prijavljenih čine specijalizanti. Naravno, prijavljenih ima i ostalih zdravstve-

nih i nezdravstvenih djelatnika - njegove su riječi.

Dotaknuo se općenito problema nedostatka kadra.

- Godinama ukazujemo na ozbiljan problem nedostatka medicinskog kadra, a sada nam je i ova korona kriza potvrdila ono o čemu mi cijelo vrijeme govorimo, a to je da su ljudi najvažnije i najvrjednije što naše zdravstvo ima. Dodatni respiratori i sva oprema su se nabavili uz pomoć Grada i Republike Hrvatske u jako kratkom roku, ali na žalost, medicinske sestre kojih zajedno s liječnicima fali barem dvjestotinjak u Općoj bolnici Dubrovnik ne može nitko izmisliti. Svjedoci smo brojnih apela svih udruga u zdravstvu diljem Europske unije, da se osim u tehnologiju, mora više ulagati u ljude, a ovaj projekt je direktno

ulaganje u ljude i sigurno najvažnija i najpozitivnija priča u RH što se tiče zdravstva, na čemu smo izuzetno zahvalni Gradu Dubrovniku i gradonačelniku Matu Frankoviću - dodao je.

- Nekoliko godina je prošlo od naše ideje koju smo predstavili gradskoj upravi, do evo sada već konkretnijih nekakvih dogovora, te se nadamo i skorašnjem početku realizacije projekta. Što se tiče naših očekivanja, nadamo se da će ovaj projekt biti razlog više za ostanak zaista kvalitetnog mladog kadra koji imamo u bolnici, a ne smijemo zaboraviti ni to da je Županija na našu inicijativu otvorila dodatni razred za medicinske sestre, te da su i Županija i Grad odlučili stipendirati te učenike, kao i studente medicine i sestrinstva zbog toga što smo izrazito deficitar-

VEČERIN: Nekoliko godina je prošlo od naše ideje koju smo predstavili gradskoj upravi, do evo sada već konkretnijih dogovora, te se nadamo i skorašnjem početku realizacije projekta. Županija na našu inicijativu otvorila dodatni razred za medicinske sestre te su, i Županija, i Grad odlučili stipendirati te učenike, kao i studente medicine i sestrinstva zbog toga što smo izrazito deficitarno zanimanje. Zaista možemo reći da se barem na lokalnoj razini ima sluha za naše probleme i da se radi sve što se na lokalnoj razini i može raditi kako bi se pomoglo ovoj teškoj situaciji.

no zanimanje. Zaista možemo reći da se barem na lokalnoj razini ima sluha za naše probleme i da se radi sve što se na lokalnoj razini i može raditi kako bi se pomoglo ovoj teškoj situaciji - zaključio je Večerin.

14

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ŽUPA PRESVETOG SPASITELJA U MOKOŠICI

SKALINI ispred crkve uklonjeni zbog šuma u komunikaciji između građana i župnika ZBOG nezadovoljstva dijela stanovnika skalini će ipak biti vraćeni, ali će ostati mogućnost prolaza osobama s invaliditetom ALENA ANĐUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

S

kalini koji su donedavno stali ispred Župe Presvetog Spasitelja u Mokošici već danima pune novinske stupce. Radi se zapravo o lošoj komunikaciji između don Ivice Pervana, Grada Dubrovnika i stanovnika Mokošice.

Naime, stanovnici Mokošice pobunili su se te nezadovoljstvo iskazali i online peticijom kako bi se vratili skalini koje je Grad Dubrovnik uklonio na zahtjev Župe Presvetog Spasitelja, odnosno don Ivice Pervana. ‚Mi, mještani ovog dijela Mokošice tražimo nazad skaline koji su tu od samog nastanka naselja. Samovoljom mokoškog župnika don Ivice Pervana skalini su uklonjeni, a

dio su naše kulturne baštine i tradicije koju poštujemo. Nevjerojatno je da u ovoj čitavoj situaciji mještani nisu bili uopće obaviješteni, niti pitani za mišljenje. Skalini su praktički nestali preko noći. Skinuti su pod krinkom „osiguravanja“ pristupa za invalide.Ako se dfaoista radilo o osiguravanju pristupa invalidima, onda su se trebali skinuti i skalini pred samom crkvom, a mogla se postaviti i kamena rampa bez da se višestoljetni kameni skalini uništavaju,’ navodi se u peticiji u kojoj stanovnici zahtijevaju povratak skalina u prvobitno stanje te da se, navode, metar u desnom dijelu skalina poploča te napravi kamena rampa s rukohvatom kako bi pratitelj i osoba u kolicima mogli lakše pristupiti crkvi.

Iz Grada Dubrovnika navode kako su skalini uklonjeni na zahtjev Župe te da žale zbog nezadovoljstva dijela stanovnika. ‚Grad Dubrovnik zaprimio je pisani zahtjev od strane Župe Presvetog Spasitelja iz Mokošice u kojem se navodi kako s obzirom na to da se ulica nalazi u iznimno lošem stanju, a istovremeno se na početku ulice nalaze skalini koji onemogućuju dolazak osobama s invaliditetom na svetu misu, moli vlasnik ulice Grad Dubrovnik da u sklopu spajanja objekata na komunalnu infrastrukturu uredi na-

vedenu ulicu te da umjesto postojećih skala izgradi rampu koja će omogućiti lakši pristup sakralnom objektu. Naime, u postupku izgradnje kanalizacijske i vodovodne mreže naselja Mokošica sve ulice koje gravitiraju glavnom kanalizacijskom vodu spajaju se priključcima na novoizgrađeni sustav, koji je proveden i ovom ulicom,’ odgovaraju iz Grada Dubrovnika na upit Dubrovačkog dnevnika te navode kako je zahtjev zaprimljen 2. veljače 2021. ‚Nakon pregleda zahtjeva i utvrđenja mogućnosti izvedbe, s obzirom na to da se radilo o manjem zahvatu, istom je udovoljeno. Žao nam je što je rekonstrukcija navedene ulice izazvala nezadovoljstvo kod jednog dijela stanovnika Mokošice. Da je gradska uprava imala spoznaju o mogućem problemu prethodno bi, kao i kod drugih zahtjeva na na-

vedenom području, zatražili sastanak građana gdje bi razmotrili kako ispoštovati zahtjev Župe i stavove dijela stanovnika Mokošice.

Dana 3.3.2021. Grad Dubrovnik je zaprimio novi dopis Župe Presvetog Spasitelja u kojem se traži da Grad Dubrovnik na dijelu ulice izgradi skaline, a drugom dijelu rampu koja bi omogućila pristup osobama s invaliditetom. Ujedno održat ćemo sastanak s mještanima koji su potpisali peticiju i pronaći način da zadovoljimo obje strane. Još jednom želimo izraziti žaljenje jer vjerujemo da je namjera Župe Presvetog Spasitelja bila plemenita, međutim trebala je prije biti iskomunicirana sa stanovnicima Mokošice,’ poručuju iz Grada Dubrovnika.

Kontaktirali smo i don Ivicu Pervana koji nije želio razgovarati o temi već nas je uputio na ured za medije Dubrovačke biskupije.

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

15

POGORŠANJE

U ČETIRI DANA od Covida preminulo 10 Dubrovčana, pojavio se i južnoaf rički soj DUBROVAČKO – NERETVANSKA ŽUPANIJA s brojkama od oko 140 zaraženih dnevno obara rekorde, novi soj virusa donijele su osobe koje su putovale u Zanzibar VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

D

ubrovačko područje bilježi snažan porast preminulih od koronavirusa. Samo od petka do ponedjeljka preminulo je tako desetero osoba. Svi su oni iz Dubrovnika, a od čega je čak devetero muškaraca. Treba reći i kako najstarije preminule osobe imaju 90 godina, a najmlađa osoba 70 godina.

Voditelj Odjela za infektologiju dubrovačke bolnice dr.

Stjepan Đuričić rekao je kako je povećan broj srednje i teško bolesnih uvjetovao i povećan broj preminulih.

- Radilo se o bolesnicima visoke životne dobi s komorbiditetima. Činje-

nica jest da smo unatrag mjesec dana, od sredine veljače, nekih 14 dana od svetog Vlaha imali povećan broj oboljelih sa srednjim i težim kliničkim bolestima.

Povećano je bilo i njihovo liječenje u bolnici, što se tumači prodorom takozvanog britanskog soja koronavirusa - rekao je d. Đuričić.

- Treba reći da je do toga dovelo i učestalo kršenje mjera, odnosno druženja po konobama, privatnim kućama što je nažalost uzrokovalo širenje zaraze -navodi.

Trenutno je na jedinici intenzivnog liječenja sedam osoba.

- Što se tiče Covid odjela, na kojem su smješteni srednje i teže oboljeli pacijenti, a na kojem su također uključene mjere poluintenzivnog liječenja uz protok visoke oksigenacije, tu se trenutno nalaze 53 pacijenta. Njih osmero je na visokoprotočnim oksigenatorima - naveo je.

Također, u ponedjeljak je zabilježen i prvi slučaj južnoafričkog soja na dubrovačkom području. Đuričić je potvrdio kako je osoba koja je zaražena virusom bolesti Covid došla iz Zanzibara. Recimo i da

se se radi o osobi koja je prije mjesec dana iz navedenih krajeva u Africi došla u Dubrovnik.

- Za taj soj se smatra kako bi na njega cjepivo moglo slabije djelovati, kao i da mogu dovesti do reinfekcije. Na sreću, za razliku od britanskog soja koji je raširen, ovoga nemamo u tolikoj mjeri jer se osobe koje su boravile u tim destinacijama stavljaju pod nadzor te im je promijenjena i duljina izolacijskog perioda – zaključio je Đuričić.

Podsjetimo, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja Dubrovčanin u dobi od 44 godine ovoga je ponedjeljka prevezen u Zagreb na daljnje liječenje.

DVOJE ZATVORENIKA i pet službenika dubrovačkog zatvora pozitivno je na COVID-19 AIDA ČAKIĆ

D

voje zatvorenika i pet službenika dubrovačkog zatvora pozitivno je na COVID-19.

Zbog ostvarenog kontakta određena je mjera samoizolacije za jednog zatvorenika te tri službenika. U Zatvoru se postupa sukladno preporukama i uputama nadležnih epidemioloških službi.

16

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

TRI MJESECA CIJEPLJENJA

U ŽUPANIJI prijavljeno više nuspojava od Pfizera nego AstraZenece ...

HALMED je do sada zaprimio 16 prijava sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti COVID-19 iz Dubrovačko-neretvanske županije. Od navedenog broja, u 12 prijava primijenjeno je cjepivo Comirnaty (proizvođača Pfizer i BioNTech), dok je u četiri prijave primijenjeno cjepivo COVID-19 Vaccine AstraZeneca IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

rošla su tri mjeseca od početka cijepljenja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sukladno važećem Planu cijepl-

jenja, prva su cjepiva dobili djelatnici u zdravstvu, potom korisnici domova za starije te osoblje domova, a potom je na red stiglo i šire pučanstvo.

Prvo cijepljenje prioritetnih skupina u našoj županiji, u što prvenstveno spada starija po-

prim.mr.sc. Žarko Vrbica

pulacija, počelo je početkom ožujka, kad se cijepilo 500-tinjak osoba. Primili su tada svoju prvu dozu cjepiva AstraZenece.

Nedugo nakon prvog, uslijedilo je više organiziranih cijepljenja u dvorani u Gospinom polju.

Kako je za Dubrovački dnevnik odgovorio voditelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr.

Mato Lakić, do prošlog petka na području Dubrovačko-neretvanske županije je prvom dozom cijepljeno 11 405 osoba. Od toga najviše AstraZenecom, njih 5 491, potom Pfizerom (4 803) te Modernom ( 1 111 osoba). Drugu dozu cjepiva je do prošlog petka primilo 2 137 osoba na području Županije.

SVEGA 16 SLUČAJEVA NUSPOJAVA OD CJEPIVA Najveća prašina podigla se oko cjepiva AstraZenece, nakon što su svjetski mediji objavili kako se sumnja da je 25 osoba pre-

NA SVAKIH 10 TISUĆA DOZA TEK 50 NUSPOJAVA

Do 17. ožujka 2021. godine u RH je primijenjeno gotovo 350.000 doza cjepiva protiv bolesti COVID-19.

Usporedbom broja prijava s brojem primijenjenih doza dolazi se do zaključka da je na svakih 10.000 primijenjenih doza cjepiva zaprimljeno oko 50 prijava sumnji na nuspojave cjepiva. Ovaj je omjer podjednak kod sva tri odobrena cjepiva.

„Napominjemo da je broj prijava sumnji na nuspojave općenito indikator kvalitete samog sustava prijavljivanja nuspojava. Ukazuje na visoku razinu osviještenosti zdravstvenih radnika i korisnika cjepiva o potrebi za prijavljivanjem nuspojava, čime se osiguravaju veće količine podataka koji služe za praćenje sigurnosnih profila cjepiva,“ odgovaraju iz HALMED-a.

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

17

U DNŽ je više od 11,4 tisuća ljudi primilo prvu dozu cjepiva

minulo nedugo nakon primitka tog cjepiva. Norveški institut za zdravlje objavio je kako ima dokaze da cjepivo stvara krvne ugruške, dok je Europska agencija za lijekove (EMA), nakon detaljnog istraživanja ustvrdila kako se navedeni smrtni slučajevi ne mogu povezati s cjepivom te kako je ono sigurno i efikasno u borbi protiv Covida-19. Kad se radi o nuspojavama, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ih je zabilježeno svega 16, najviše nakon cijepljena Pfizerom. „Temeljem uvida u bazu nuspojava, možemo vas izvijestiti da je HALMED do sada zaprimio 16 prijava sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti Covid-19

iz Dubrovačko-neretvanske županije. Od navedenog broja, u 12 prijava primijenjeno je cjepivo Comirnaty (proizvođača Pfizer i BioNTech), dok je u četiri prijave primijenjeno cjepivo Covid-19 Vaccine AstraZeneca,“ odgovorili su iz HALMED-a na upit Dubrovačkog dnevnika.

Na nacionalnoj razini, HALMED je do prošlog petka zaprimio ukupno 2042 prijave sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti Covid-19. Od navedenog ukupnog broja prijava 1102 odnosi se na cjepivo Comirnaty (proizvođača Pfizer i BioNTech), 136 na cjepivo Moderna te 802 na cjepivo AstraZeneca, dok za dvije prijave nije zapriml-

jena informacija o proizvođaču.

Kako odgovaraju iz HALMED-a na upit Dubrovačkog dnevnika, najveći broj prijava čine prijave koje nisu ozbiljne te su se najčešće prijavljene nuspojave odnosile na povišenu tjelesnu temperaturu, bol na mjestu primjene, glavobolju, bol u mišićima, zimicu, opću slabost, umor, crvenilo na mjestu primjene cjepiva, mučninu i bol u zglobovima. Riječ je o očekivanim nuspojavama, koje se često javljaju, slične su nuspojavama drugih cjepiva te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu simptomatske terapije (primjerice,

hladni oblozi, lijekovi za snižavanje povišene tjelesne temperature i lijekovi protiv bolova).

Među ozbiljnim nuspojavama, tvrde iz HALMED-a, najčešće su zabilježene reakcije preosjetljivosti koje su se manifestirale kao osip, svrbež i koprivnjača nedugo nakon primjene cjepiva, zbog čega su primijenjeni antialergijski lijekovi i nakon čega je u svim slučajevima došlo do oporavka. Radilo se o odraslim osobama mlađe do srednje životne dobi. Također, rjeđe su zabilježene reakcije

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

pareze lica odnosno periferne slabosti jedne strane lica. Ove reakcije obično su povezane s otokom tkiva koji pritišće živac i najčešće je riječ o prolaznom stanju. „CIJEPLJENJE JE NAJMOĆNIJA MJERA PROTIV COVIDA“ Prim.mr.sc. Žarko Vrbica, dr. med., specijalist interne medicine, uža specijalnost iz pulmologije i voditelj odjela za pulmologiju i imunologiju Opće bolnice Dubrovnik podsjeća kako su najozbiljnije komplikacije bolesti povezane s oštećenjem pluća stoga je jasno kako su plućni bolesnici od početka u fokusu kao potencijalno ugrožena skupina. Kako za njih, tako i za sve ostale, cijepljenje protiv Covida-19 je od iznimnog značaja. „Osnovni način borbe protiv epidemije zarazne bolesti je smanjivanje njenog širenja. Smanjenje indeksa širenja bolesti ispod jedan znači da jedan oboljeli zarazi manje od jednog zdravog pojedinca i tako se postupno smanjuje broj oboljelih do potpunog prestanka širenja bolesti. Smanjenje indeksa širenja se može postići na dva načina, jedan je primjena zaštitnih mjera protiv širenja uzročnika koje ovise o vrsti infektivnog agensa i povećavanjem broja imunih pojedinaca u populaciji čime se smanjuje mogućnost izlaganja osjetljivog pojedinca virusu. Što je veći broj jedinki otporan na bolest, potrebne su manje intenzivne mjere zaštite za postizanje željenog sprječavanja epidemije,“ kaže dr. Vrbica.

Zbog svega navedenog, naglašava dr. Vrbica, postizanje imuniteta protiv zarazne boles-

ti je osnovni način borbe protiv nje. Taj imunitet se može dobiti na dva načina, prebolijevanjem bolesti ili cijepljenjem. Upravo cijepljenje je, podsjeća, najmoćnija mjera u suzbijanju zaraznih bolesti. „Cijepljenjem zapravo dajemo informaciju imunološkom sustavu o tome što ga može napasti i pružamo mu mogućnost stvaranja protutijela i imunih stanica prije nego je uopće došlo do ulaska virusa u organizam.

Tako će se stvoriti dovoljan broj specifičnih protutijela koja će moći u startu, pri samom ulasku virusa u organizam obložiti viruse, onemogućiti njihov ulazak u stanice i omogućiti njihovo neškodljivo odstranjivanje iz organizma bez značajnih oštećenja,“ kaže dr. Vrbica.

PO ČEMU SE DOSTUPNA CJEPIVA RAZLIKUJU JEDNO OD DRUGOG? Postoji više načina kako se ta informacija može javiti imunološkom sustavu. Kako pojašnjava dr. Vrbica, kada je u pitanju SARS-CoV-2, njegov ključni protein je takozvani ‚šiljak’, dio omotača virusa koji viri iz njega i omogućuje vezanje virusa za stanice organizma, a time i ulazak virusa u stanice. Stvaranje protutijela koja mogu blokirati taj šiljak je temeljni cilj svih trenutno dostupnih cjepiva, ali se razlikuju načini kako se to postiže. „Najstariji način je primjena živog oslabljenog (atenuiranog) ili kemijski/fizički razorenog (inaktiviranog) originalnog virusa.

Kod oslabljenog virusa postoji rizik izazivanja infekcije kod bolesnika sa slabijim imunološkim sustavom, a inaktivirana cjepiva su nešto slabije učinkovita

i zahtijevaju češće primjene u više doza. Kineski Sinovac spada u skupinu cjepiva s inaktiviranim virusom,“ kaže dr. Vrbica.

Druga opcija je, pojašnjava, sintetiziranje samog proteina šiljka i njegov unos u organizam u kombinaciji s pojačivačima imunog odgovora kako bi se stvorila specifična protutijela na protein šiljka. Trenutno nema odobrenih cjepiva za SARS-CoV-2 baziranih na toj platformi.

Treća opcija je korištenje drugog virusa koji nije štetan za ljudski organizam u kojega je genetskom manipulacijom ubačen gen za protein šiljka. „Kada takav virus uđe u organizam, on neće dovesti do oštećenja, ali će uz stvaranje svojih proteina stvoriti i protein šiljka na kojega će imunološki sustav stvoriti odgovor. Kako se u ovom slučaju koristi drugi virus kao prenositelj (vektor) ova se cjepiva nazivaju vektorskim cjepivima i u tu skupinu spadaju Oxford-AstraZeneca, Johnson&Johnson i Sputnik,“ kaže dr. Vrbica.

Najnovija vrsta cjepiva su genska cjepiva od kojih su za SARSCoV-2 trenutno dostupna mRNK cjepiva. „Ona se zasnivaju na unošenju u organizam mRNK (posredničke RNK). Ta molekula se inače sintetizira u jezgri stanice gdje s DNK prepisuje genetski kod za određenu bjelančevinu i potom u citoplazmi dovodi do sinteze određenog proteina stanice. U ovom slučaju se ona unosi u stanicu izvana putem cjepiva, a nosi informaciju za sintezu proteina šiljka i time ‚prevari’ stanicu da ga sintetizira što omogućuje imunološkom sustavu da ga prepozna i stvori protutijela protiv njega. mRNK

...

COVID JE OPASNIJI KOD STVARANJA UGRUŠAKA NEGO CJEPIVO Govoreći o cjepivu i nuspojavama, EMA je nedavno analizirala pojedinačne slučajeve stvaranja trombotičkih komplikacija nakon cijepljenja. Kako su pojasnili, prema dosadašnjim analizama oni nisu uzročno povezani s cijepljenjem, a njihov broj je sličan očekivanom u istoj populaciji bez cijepljenja. „Kako svaka aktivacija imunološkog sustava može kod osoba s takvom predispozicijom dovesti do povećanog rizika stvaranja krvnih ugrušaka, potrebna je posebna pozornost kod takvih osoba, izbjegavati kombinaciju cjepiva s hormonskom terapijom/ kontracepcijom i pušenjem koji su sami dovoljni za uzrokovanje stvaranja ugrušaka i upozoriti pojedinca s rizikom na prve moguće znakove poremećaja kako bi se oni na vrijeme dijagnosticirali i liječili. Za napomenuti je kako su takve osobe pod povećanim rizikom komplikacija i u slučaju same bolesti i taj rizik je višestruko veći od rizika samog cijepljenja koje stvara značajno slabiju imunološku reakciju,“ kaže dr. Vrbica.

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Tablica najčešćih nuspojava

ne ulazi u jezgru stanice i vremenom se razgradi čime prestaje dalja sinteza proteina šiljka. U ovu skupinu spadaju cjepiva Pfizer i Moderna,“ objasnio je dr. Vrbica koji podsjeća kako, bez obzira na to što postoje određene razlike u stupnju zaštite od obolijevanja, niti jedan pacijent cijepljen s cjepivima do sada odobrenim u EU nije razvio teške, po život opasne oblike bolesti, niti je imao potrebu za primjenom respiratora.

OSOBE S ASTMOM NISU TOLIKO RIZIČNE, IZUZETAK TEŽI BOLESNICI Kod odluke o redoslijedu cijepljenja, u situaciji nedostatnih količina cjepiva na raspolaganju, potrebno je definirati rizične skupine. Pri tom se dr. Vrbica

posebno osvrće na plućne bolesnike. „Sada znamo da kod bolesnika s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća (KOPB) postoji povećani rizik za nastanak plućnih komplikacija Covid19 i oni spadaju u osobe povećanog rizika i prioritet su za cijepljenje. Za razliku od njih, oboljeli od astme su se pokazali čak djelomice ‚zaštićeni’ od težih oblika Covid19. Još nije jasno radi li se o zaštitnom učinku alergijskog imunog odgovora koji je čest u astmi ili primijenjenog liječenja (inhalacijski kortikosteroidi), ali oboljeli od astme nisu osobe s povećanim rizikom i spadaju u skupinu koja je određena s dobi ili drugim pridruženim bolestima. Izuzetak su bolesnici s teškom ili loše reguliranom astmom i oni koji su već morali biti

bolnički liječeni zbog pogoršanja astme i njima se preporučuje prioritetno cijepljenje,“ kaže dr. Vrbica.

Po pitanju izbora cjepiva, kad su u pitanju osobe koje pate od dišnih bolesti, dr. Vrbica podsjeća kako je kod mRNK cjepiva (u koja spadaju Pfizer i Moderna), opažena nešto veća učestalost alergijskih reakcija. Stoga se kod osoba sklonih alergijskim reakcijama, u koje se ubrajaju i oboljeli od astme, preporučuje cijepljenje obaviti u kontroliranim uvjetima s mogućnošću primjene žurnih mjera zbrinjavanja alergijske reakcije.

Ipak, podsjeća kako je cijepljenje što većeg broja pojedinaca u populaciji i najbolji i najsigurniji način zaštite od daljeg širenja Covid19 i prekida epidemije koja je dovela do velikog broja iz-

gubljenih života, značajnog pogoršanja kvalitete života oboljelih, ali i cijelog društva kao i povećanja rizika gubitka kontrole nad drugim akutnim i kroničnim bolestima. „Što se tiče plućnih bolesnika, cijepljenje rizičnih skupina (bolesnici s KOPB i nereguliranom/teškom astmom) značajno smanjuje njihov rizik obolijevanja, a osobito rizik za nastanak teških oblika bolesti. Sva odobrena cjepiva su sigurna, a rizik povezan s Covidom-19 višestruko nadilazi rizik cijepljenja,“ kaže dr. Vrbica te poručuje - pružite imunološkom sustavu mogućnost da se na vrijeme pripremi za obranu od Covida-19 i izbjegnite Pearl Harbor koji se može dogoditi ako ga virus zatekne nespremnog.

19

20

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

PETROV PODRŽAO GRAĐANE

ČAK 700 LJUDI podržalo inicijativu oko zamjenskih vezova

...

„POSTOJE PROSTORI koji su neiskorišteni potencijali. Po GUP-u, to je Solitudo kao i Rijeka dubrovačka.

Vlasnici su samo dobili nalog da maknu vozila, ali gdje?“ VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

„Ž

upanija je ta koja građanima treba osigurati vez”, rekao je predsjednik Mosta i kandidat za župana dubrovačko-neretvanskog Božo Petrov na konferenciji za novinare na temu nedostataka komunalnih vezova za plovila koja je održana ovoga utorka na Batali.

Kao što je poznato, uskoro počinju radovi na rekonstrukciji i proširenju Lapadske obale, a vlasnici plovila vezanih od Batale do vile Elize dobili su obavijest kako ih moraju ukloniti dio 1. travnja. Zamjenski vez im nije ponuđen.

Na konferenciji za novinare prvo je govorio predsjed-

FRANKOVIĆ: GRAD JE SPREMAN KUPITI DVA PONTONA

nik Građanske inicijative za rješavanje komunalnih vezova u Gradu Dubrovniku Mišel Lupis.

- Cilj naše inicijative je da vlasnici brodova i baraka dobiju zamjenske vezove.

Ovaj problem se poteže treće koljeno, mali dio toga se riješio. Treba riješiti tisuću vezova. Mi smo skupili već u 700 potpisa. Lijepa je gesta gradonačelnika koji je htio riješiti ovaj problem, no još nismo dobili odgovore da bi se moglo ići u realizaciju - kazao je Lupis.

Petrov je dodao kako on ovu inicijativu podržava, dodajući kako Županije treba osigurati zamjenski vez.

- Postoje prostori koji su neiskorišteni potencijali.

Po GUP-u, to je Solitudo kao i Rijeka dubrovačka. Vlasnici su samo dobili nalog da maknu plovi-

la, ali gdje? Na Mars? Ljudi su spremni financirati vezove, dakle ne treba Županija sve financirati. Ali neka barem pripomogne - rekao je Petrov.

Kandidat za gradonačelnika Mosta Maro Kristić naveo je kako je Dubrovnik grad bogate pomorske tradicije i da je pitanje vezova civilizacijsko postignuće.

- Grad se diči kao onaj s najvećim proračunom, nadam se da će se problem riješiti i da će se uskoro ovdje napraviti ponton. To bi bio konkretan i korektan potez.

Na ovaj problem ukazujem godinama - rekao je Kristić.

Na pitanje je li istina da mu od supruge brat tu ima tri glisera, Kristić je odgovorio kako ne zna za to, objasnivši da iza ove inicijative stoji skupina građana od 700 ljudi.

Gradonačelnik Mato Franković, ususret početku projekta rekonstrukcije Lapadske obale već je ranije najavio spremnost Grada za rješenjem ovog problema. ‚’Korisnicima nelegalnih vezova na Lapadskoj obali, a nakon izgradnje i rekonstrukcije Lapadske obale Grad je voljan u suradnji sa Županijskom lučkom upravom osigurati trajne vezove kupnjom još dva pontona.

Smatramo da je bitno sve navedene korisnike evidentirati te nakon same rekonstrukcije Lapadske obale istima odmah omogućiti stalni vez. Grad Dubrovnik, iako nije nadležan za ovo pitanje na pomorskom dobru, želi uz partnerstvo sa Županijskom lučkom upravom osigurati vezove svima onima koji u ovom trenutku na području Lapadske obale imaju vezanu barku, ali zbog najavljene rekonstrukcije nisu mogli imati godišnji ugovor sa Županijskom lučkom upravom Dubrovnik.

OBITELJSKI PAKETI:

!

VO NO

PANCEROTA PAKET: 100 KN 4 x Pancerota 2L soka CLUB PAKET: 110 KN 4 x Club sendvič (piletina, jaje, panceta, salata, rajčica) + pomfrit 2L soka MESNI PAKET: 150 KN Mesna plata (8 ćevapa, 4 komada piletine, 4 kobasice, 2 svinjska vrata), pomfrit, povrće, velika mix salata 2L soka Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

24

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Analiza

KOJI SE OPET KANDIDIRA POZITIVNI I NEGATIVNI POTEZI BIVŠEG GRADONAČELNIKA

ŠTO JE ANDRO VLAHUŠIĆ na a što loše tijekom osam god ANDRO VLAHUŠIĆ u kampanji za lokalne izbore proziva protivnike oko raznih projekata u gradu.

Vrhunski je to povod da se prisjetimo njegove vladavine i što je to napravio dobro, a što loše MARO MARUŠIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, ZVONIMIR PANDŽA/PIXSELL, MATIJA HABLJAK/PIXSELL

A

ndro Vlahušić, kandidat za gradonačelnika Dubrovnika, prije neki dan je kritizirao aktualnu vlast oko GUP-a na

području Hotela Maestral.

Ništa to ne bi bilo čudno da aktualni GUP za spomenutu lokaciju nije donio upravo on 2014. godine. Vrhunski je to povod da se prisjetimo svega pozitivnog i negativnog što je Vlahušić učinio u osam godina gradonačelničkog mandata. Odmah na početku valja kazati da ima olakotnu okolnost,

a to je da u dobrom dijelu njegovih mandata nije imao većinu u Gradskom vijeću, pa mu je stoga bilo teže i donositi neke odluke.

GUP (-) Krećemo s GUP-om kojeg smo već spomenuli. Svakome tko ima barem 15 posto zdravog vida jasno je da se Dubrovnik u proteklom

Rekonstrukcijom raskršća na Ilijinoj glavici nije se ništa posebno unaprijedio promet

desetljeću unakazio pretjeranom gradnjom, apartmanizacijom i mastodontskim građevinama. Posljedica je to GUP-a iz 2005. godine koju je donijela vlast Dubravke Šuice. No Andro Vlahušić se nimalo nije potrudio da to promijeni, da ublaži posljedice katastrofalnog Šuičinog GUP-a.

On se prema prostornim planovima ponašao kao da ga se ne tiču, kao da ne postoje, kao da nisu njegov problem. Na svaku ružnu zgradurinu o kojoj su mediji pisali, on je ponavljao kao papagaj: ‚Kriv je GUP iz 2005’. Da, istina je Andro da je kriv taj GUP, ali zašto ga nisi pokušao promijeniti u osam godina na čelu grada? Sada isti taj Andro zbog GUP-a proziva Mata Frankovića koji je barem pokrenuo kakve-takve izmjene. Doduše i on je to trebao učiniti na početku mandata, a ne na kraju, ali za razliku od Andra, on se bar pokrenuo s mrtve točke.

MARINA U GRUŽU (-) Koncesiju za marinu u Gružu dobio je Franjo Pašalić, čovjek koji se davno cijepio protiv estetike.

Napravio je ružno zdanje i nagrdio prostor Gruškog zaljeva umjesto da se na toj lokaciji napravila feno-

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Analiza

apravio dobro, dina na čelu grada?

Željko Raguž i Ivana Šepak

menalna marina koja bi se stopila s krajolikom i dodatno ga obogatila. Koncesiju za marinu u Gružu Pašalić je dobio od tadašnje ministrice Anke Mrak Taritaš.

Ona je u to vrijeme bila u istoj stranci kao i Vlahušić (HNS). Za Franja Pašalića se dobro znalo kakav je čovjek – da će postavljati smiješne lavove i ostale spomenike kiču, ali Vlahušića, baš poput pitanja GUP-a, ni to baš nije pretjerano brinulo. Dojma smo da je mogao puno bolje lobirati unutar vlastite stranke da kon-

cesiju na marinu dobije netko drugi – zašto ne, primjerice, Luka Dubrovnik čiji je najveći pojedinačni vlasnik upravo Grad Dubrovnik?

TERMINAL U GRUŽU (-) Što se tiče marine, Vlahušić je tu bio pasivan, ali kada pređemo na drugu stranu Gruškog zaljeva, tu je bio itekako aktivan. Ali u lošem smjeru. Lobirao je da gradnju terminala za kruzere dobije francusko-turski konzorcij. Ne bi to bilo ništa loše da nije riječ o sumnjivom projektu o čemu je

i Dubrovački dnevnik više puta iscrpno pisao. Kada se glasovalo o raskidu predugovora s francusko-turskim konzorcijem Vlahušić je kao član Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik bio suzdržan, dok su svi ostali glasali za raskidanje. Božo Memed, tadašnji član Upravnog vijeća Luke Dubrovnik, tvrdio je da je riječ o čistom kriminalu.

Prema njegovim riječima, francusko-turski konzorcij bi tijekom trajanja koncesije zaradio skoro 300 milijuna eura dok bi s druge stra-

25

ne država i Grad od kruzera ubirali manje nego što je sada slučaj (!). Na primjerima terminala i marine vidimo da se Vlahušić odnosio prema Luci Dubrovnik kao neželjenom djetetu, iako je nejasno zbog čega, ako je Grad Dubrovnik njen najveći pojedinačni vlasnik.

EU FONDOVI (-) Evo još jedne stavke prema kojoj se bivši gradonačelnik ponašao kao da ne postoji, a to su EU fondovi. Slušajući Vlahušića u osam godina mandata, građani Dubrovnika i Hrvatske stekli su dojam da se radi o jednom od najbogatijih gradova svijeta. Istina jest da je Andro značajno povećao prihode Grada (što nije neka prevelika pamet nego splet okolnosti zbog galopirajućeg rasta turizma), ali svejedno je malo novaca ostajalo za prave (kapitalne) projekte. Taj uprihođeni novac više-manje je korišten za plaće stotina uhljeba u gradskoj upravi i svim gradskim poduzećima. Nejasno je onda zašto se Vlahušić slabo okretao za ponuđenim novcima iz EU fondova. Nešto je malo poticao rad DURA-e, ali kad zbrojiš i oduzmeš, nijedan projekt od kapitalnog značaja – čitaj koncertna dvorana, sportsko-rekreacijski centar u Gospinom polju, stadion u Lapadu, riva u Gružu, lungo mare u Rijeci dubrovačkoj… - nije kandidiran za dodjelu sredstava.

Nastavak na sljedećoj stranici

26

GOLF NA SRĐU (-) Vlahušić je gurao potpuno promašeni projekt golfa na Srđu. Naime, to je jedini prostor gdje se grad može širiti, a kada govorimo o širenju ne mislim nužno za gradnju novih zgradurina.

Da se mene pita, ja bih na Srđu gradio veliki sportsko-rekreacijski centar – šetnice, biciklističke staze, sportska i dječja igrališta.

Nemam protiv gradnje golfa ništa, ali ne na Srđu. Idi brate u gornja sela Dubrovačkog primorja, u Vlahušićevu Imoticu, pa tamo gradi igrališta, ako ti je do golfa.

Ali nije investitoru do štapova i loptica, nego do zarade od prodaje apartmana.

PROMETNICA OKO MINČETE (-) Nisam prometni stručnjak, ali sam vozač i kao takav ne vidim ništa dobroga što je donijelo izmještanje prometnice oko robne kuće Minčeta. Dapače mislim da je to rješenje puno gore od starog, pogotovo kada iz pravce Batale ideš u Gruž.

Da bi se uključio u promet između Atlanta i Jugovog bazena moraš moliti Gospu od Gruža da ti nijedno auto ne dolazi u susret, jer nema šanse da se uključiš u promet i onda odmah prebaciš dvije trake desno (sreća da su tamo oni semafori između Tommyja i Jugovog bazena inače bi tu ljudi ostarjeli dok bi se ubacili). Bolje bi bilo da se na onom prijašnjem raskršću izgradio kružni tok, ali onda bi cesta nastavila ići onom starom trasom između

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Analiza

Koncesija za žičaru – jedan od najboljih poteza gradonačelnika Vlahušića

Atlant centra i zgrade Grawe osiguranja. Što se inače dobilo s tom, nazovimo, šetnicom? Apsolutno ništa, osim što je povećana vrijednost nekretnina Atlant centra, jer im sad ne buče

prometala direktno ispod prozora.

MIKROASFALT (-) Nema se tu šta posebno za kazati – dovoljno se provozati preko Kapelice.

SPORTSKA INFRASTRUKTURA I KONCERTNA DVORANA (-) Još jedan aspekt koji Vlahušića nije pretjerano interesirao, pa smo došli do toga da Dubrovnik nema nijedno adekvatno nogometno igralište. U biti nema ništa osim Jugovog bazena i dotrajale sportske dvorane. Tko Andro Vlahušić

god je na vlasti treba se potruditi izgraditi novu dvoranu koja će se koristiti ne samo za sportska nadmetanja, nego i za koncerte, te kongrese.

ZIDINE (+) Borba za zidine obilježila je Vlahušićeve mandate i to mu je jedan od najboljih poteza.

Zidinama upravlja privatna udruga Društvo prijatelja dubrovačke starine i suludo je da, među ostalim, dodjeljuju u zakup najvrjedniju imovinu ne samo Dubrovnika, nego i Hrvatske. Zidinama u potpunosti treba raspolagati Grad Dubrovnik i davati DPDS-u novac za obnovu zidina. To je sve. ŽIČARA (+) Naplata koncesije Lukšićima za žičaru također je plod Vlahušićeve borbe. Lukšići su brojne nekretnine po Dubrovniku stekli jeftino i ovo je

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Analiza

jedan od načina da dio vrate Gradu. Možemo raspravljati je li visina koncesije mala ili ne, ali prije Vlahušićeve borbe, oni su godinama upravljali bez da su u proračun plaćali ni lipe. Svakako je dobar pomak u pitanju.

KRUŽNI TOK NA KANTAFIGU (+) Ovo je dokaz kako jednostavna i jeftina investicija značajno može poboljšati promet. Za razliku od kružnog toka na Kantafigu koji je fenomenalno rješenje, kružni tok na Pošti Lapad nije ispao dobar. Ako se već išlo u Lapadu na ovo rješenje, trebalo je napraviti pothodnik, a ne semafor.

GAME OF THRONES (+) Spadam u rijetke stanovnike ove planete koji nisam gledao seriju. Ali nevjerojatna je pro-

midžba koju je Game of Thrones napravio za Dubrovnik, a ništa manja nije ni zarada koju je donio njegovim stanovnicima u obliku walking tura, suvenira i svega ostalog. Vlahušić je zdušno podržavao snimanje ne samo ove serije, nego i brojnih drugih filmskih ostvarenja što je svakako za pohvalu.

PARK ORSULA (+) Vlahušić je preko Rezervata Lokrum financirao održavanje festivala koji je privukao svjetske zvijezde poput Bebel Gilberto i Femija Kutija. Takvi sjajni događaji na spektakularnoj pozornici Parka Orsule čine Dubrovnik svjetskim gradom. Promjenom vlasti prestalo se s financiranjem tog festivala i ostalih koncerata u Parku Orsula. Razlog je što financijski nisu isplativi. To jest istina, ali najmanji je problem

financiranje ovakvog svjetskog događaja pored svih novaca koji se bacaju na uhljebe, večere, nepotrebna službena putovanja i razne druge besmislene reprezentacije.

REVELIN (+) Neću ulaziti u detalje ugovora, to je na sudu neka odredi je li bilo (i)kakvih pogodovanja.

Međutim, Androva ideja o Revelinu kao reprezentativnom noćnom klubu je u potpunosti uspjela. Dubrovnik je dobio mjesto koje se godina svrstava među najbolje na svijetu po pitanju noćnog provoda. Da je to zaista tako svjedoče brojne zvijezde koje su posjetile Revelin, kao i sjajna imena elektronske scene koja su nastupala. Sjećam se prije petnaestak godina dok sam radio u hotelu da mi je najgore pitanje gostiju bilo gdje mogu izaći.

Nisam ih imao gdje uputiti. Da-

Marina Gruž – spomenik kiču

nas recepcioneri takve probleme nemaju. S ponosom ih mogu poslati u Revelin.

SUDSKI SPOR S VALAMAROM (+) Vlahušić je pokrenuo sudski spor s Valamarom oko upisivanja vlasništva Grada Dubrovnika na javne površine Babinog kuka. Šlampavošću gradskih vlasti još od doba Jugoslavije, pa preko devedesetih i privatizacije - ceste, parkovi, igrališta i ostale javne površine na Babinom kuku ostale su upisane na Valamar. Andro je pokrenuo spor u ime Grada Dubrovnika, a još uvijek nije donesena pravomoćna presuda, no svakako je pohvalno da se stavio oko ove važne stvari koju su zafrknuli brojni njegovi prethodnici.

RASKRŠĆE NA ILIJINOJ GLAVICI (+ i -) Raskršće na Ilijinoj glavici je otvoreno netom pred lokalne izbore 2013. godine. Ne mogu se oteti dojmu da je to bio i glavni cilj ovog projekta.

Naime, tim se zahvatom ništa posebno nije dobilo. Napravljena je traka iz pravca Petlje prema Sedam smrtnih grijeha, ali tim pravcem ionako ide manji dio auta. Gužve s Magistrale prema gradskoj jezgri i dalje su jednake kao što su bile. S druge strane, ovom gradnjom se nije ni pogoršala situacija, čak i lijepo izgleda. Ali je li, pored svega drugog važnijeg za financiranje, trebalo potrošiti novac za rekonstrukciju ovog raskršća plus za izvlaštenja i obeštećenja vlasnika kuća koje su se rušile?

27

28

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

USKORO SIGURNA KUĆA

Prošlu godinu obilježio znat znat nasilja, nasilja, kojeg je uvijek dobro KAKO SE KRIZNA, PANDEMIJSKA GODINA odrazila na obiteljsko nasilje najbolje govore podaci iz Policije, Centra za socijalnu skrb i sa Suda

...

SIGURNA KUĆA ALENA ANĐUŠIĆ DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL,

O

OB DUBROVNIK

biteljsko nasilje, a posebice porast upravo ovog nasilja u ‚korona godini’ vrlo je zabrinjavajući. Detaljne podatke o slučajevima nasilja u protekloj godini ustupili su za Dubrovački dnevnik iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, kao i s Općinskog suda u Dubrovniku.

BROJ PRIJAVA I SUDSKIH POSTUPAKA Na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u 2020. go-

dini podneseno je 240 kaznenih i 171 prekršajna prijava iz oblasti obiteljskog nasilja. ‚’Evidentirano je 112 počinitelja kaznenih djela, od kojih su 93 osobe muškog te 19 osoba ženskog spola. Također, ova Policijska uprava evidentirala je 173 počinitelja prekršaja, od kojih je 128 osoba muškog te 45 osoba ženskog spola,’ odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

Općinski sud u Dubrovniku tijekom 2020. godine zaprimio je 106 optužnih akata u slučajevima obiteljskog nasilja, i to 98 akata u prekršajnom postupku te osam optužnih akata u kaznenom postupku. ‚’Od ukupnog broja zaprimljenih predmeta do sada je riješeno njih 39, u 28 predmeta donesena je osuđujuća presuda, u sedam oslobađajuća, u dva predmeta odbijajuća presuda, jedan postupak je obustavljen te je u jednom predmetu odbačen optužni akt,’ odgovorili su s Općinskog suda u Dubrovniku.

sila je kako je nasilje globalni problem, a ne osobni problem pojedinaca i članova obitelji. ‚Tijekom 2020. godine do danas evidentirano je povećanje broja prijavljenih nasilja u obitelji za vrijeme pandemije COVID 19. Broj zaprimljenih prijava nasilja u obitelji u ovom Centru u 2020. je bio 179, dok je u 2019. bio 139,’ kazala je Misir. Razjasnila je što zapravo radi Centar za socijalnu skrb i koja je njegova uloga. ‚Važno je napomenuti da u slučaju saznanja o nasilju u obitelji stručni radnici centra ne utvrđuju je li nasilje počinjeno, niti o tome pribavljaju dokaze. To su poslovi iz djelokruga po-

ULOGA CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB DUBROVNIK

Ružica Misir

Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik Ružica Misir nagla-

Dugo očekivana i predugo najavljivana sigurna kuća trebala bi uskoro biti izgrađena za žrtve nasilja u Dubrovačkoneretvanskoj županiji.

Ove godine potpisan je ugovor vrijedan 12 milijuna kuna, a sve se financira iz Europskog socijalnog fonda.

licije. U kontaktu sa žrtvom stručni radnik je dužan informirati žrtvu nasilja o mogućnostima zaštite, ponuditi joj mogućnost smještaja u sigurnu kuću. Ukoliko ne prihvaća smještaj u sigurnu kuću, potrebno je s njom izraditi plan sigurnosti te joj ponuditi mogućnost ostvarivanja nekih od prava iz sustava socijalne skrbi,’ razjasnila je Misir te objasnila kako su postupci u ovim slučajevima žurni te kako surađuju s brojnim institucijama.

AKO SU ŽRTVE DJECA

Josip Lopižić

‚’Ukoliko je žrtva dijete Centar po procjeni poduzima žurne mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta koje bi omogućile zaustavljanje da-

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

29

tni tni porast porast obiteljskog obiteljskog o prijaviti, makar anonimno

...

APLIKACIJA ZA PRIJAVU ‚RED BUTTON’

Epidemija je stresna, pa je povećan broj slučajeva nasilja u obitelji

ljnjeg nasilja nad djetetom’’, kazala je Misir. Centar za socijalnu skrb sukladno zakonskim ovlastima poduzima mjere iz svoje nadležnosti. To mogu biti upozorenja roditeljima na pogreške i propuste, intenzivna stručna pomoć i potpora, nadzor nad ostvarivanjem skrbi o djetetu ili žurna mjera izdvajanja iz obitelji. Centar, također, inicira po potrebi i strože mjere iz nadležnosti Suda u ulozi predlagatelja. Tu su oduzimanje prava roditeljima na stanovanje s djetetom i povjeravanje djeteta na svakodnevnu skrb ustanovi, udomiteljskoj obitelji ili trećoj osobi, lišenje prava na roditeljsku skrb, radi ograničenja ili zabrane ostvarivanja osobnih odnosa ili ostvari-

vanja osobnih odnosa roditelja i djeteta uz nadzor. Misir je naglasila kako je uočen nedovoljan broj stručnjaka na području našeg grada i županije koji bi radili s obitelji i žrtvama obiteljskog nasilja, posebno djecom.

Psiholog iz OB Dubrovnik Josip Lopižić osvrnuo se za Dubrovački dnevnik na temu obiteljskog nasilja.

i što se toga tiče tu su podjednako žrtve i muškarci i žene. Često se radi o slaboj sposobnosti rješavanja konflikta, neznanju kako kanalizirati ljutnju. Mogu biti verbalni ili fizički, niti jedan nije prihvatljiv, a sve nažalost može eskalirati do fatalnih razmjera. Najčešći okidač je stres, period ove epidemije je jako stresan pa je povećan broj slučajeva.

Nažalost, konflikti eskaliraju u razne oblike nasilja,’ kazao je Lopižić koji smatra kako na našem području sustavi pomoći nisu dobro razvijeni.

‚To pokriva veliki raspon nasilnog ponašanja, od situacijskog nasilja do terorizma koji je najgori oblik. To je držanje kontrole nad partnerom

‚Društvo i zajednica moraju imati razvijene sustave i servise, kod nas je to slabije razvijeno, odnosno nije dobro riješeno i ne možemo se

OBITELJSKO NASILJE KROZ OČI PSIHOLOGA

‚Slučajevima obiteljskog nasilja policija uvijek pristupa obazrivo i odgovorno te i ovom prilikom naglašavamo da slučajeve obiteljskog nasilja treba prijavljivati, a ne držati unutar četiri zida. Ukoliko postoji potreba za online prijavljivanjem ili anonimnim prijavljivanjem obiteljskog nasilja, i to se može učiniti preko naše online aplikacije Red Button,’ poručili su iz PU dubrovačkoneretvanske.

pohvaliti da servisi postoje. Zakonski je regulirano, ali u stvarnosti je malo toga napravljeno. Trebalo bi biti psiholoških i psihijatrijskih servisa da se pomogne žrtvama, ali i nasilnicima. Nemamo dobro razvijen sustav,’ zaključio je Lopižić.

30

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NOVO NENORMALNO

ISKORIŠTENE MASKE novi su modni detalj prirode MOŽDA NIJE SVE u nemaru, nekada jednostavno ispadnu iz džepa ALENA ANĐUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

T

eško je prošetati dubrovačkim ulicama, a ne ugledati odbačene papiriće, omote, limenke i razbijene staklene boce. Sve to svjedoči o (ne)kulturi odlaganja otpada, a u vrijeme korone novi detalj koji se može primijetiti na svakom koraku su iskorištene, odbačene maske.

Epidemiolog dr. Mato Lakić za

Dubrovački dnevnik je rekao kako je mala mogućnost zaraze od neadekvatno odloženih maski, ali pod uvjetom da se ne diraju. Smatra kako bi se maske trebale odlagati u zatvorene plastične vrećice i odlagati u komunalni otpad, a kako je naglasio, posebice bi to trebale napraviti zaražene osobe. Lakić je i naglasio kako se maske nikako ne smiju dijeliti niti koristiti više puta.

Djelatnici Čistoće zaduženi su za čišćenje ulica, a tako u sklopu posla trebaju pokupiti i nea-

dekvatno odbačen otpad. Kontaktirali smo direktora Čistoće Marka Ivekovića i upitali kako se njihovi djelatnici snalaze u ovom periodu te kakvu zaštitu imaju. ‚Naši djelatnici svakako po pravilu moraju imati potrebnu zaštitu odnosno rukavice, a sad i masku. Ne mogu tvrditi da ih svi i koristite na terenu, ali svi bi se trebali zaštititi i imaju dovoljan broj zaštitne opreme na raspolaganju,’ kazao je Iveković te dodao kako su i prije Covida imali zaštitu kako ne bi di-

rektno rukama dodirivali otpad. ‚Ne možemo reći da imamo veliki problem, možda bih se usudio reći da to i nije namjerno odbacivanje maski već sporadični slučajevi, vjerujem da nekome i ispadne maska, a da to i ne primijeti ili se ne sagne pokupiti je. Nismo imali situaciju da na nekim dijelovima grada imamo osjetno povećanje odbačenih maski već su to izuzeci. Svakako imate ljudi koji ne razmišljaju o okolišu i posljedicama i koji, umjesto u kante, bacaju otpad na pod,’ zaključio je Iveković.

Humanitarni prilozi UDRUZI ZA DOWN SINDROM DU- ca za pok. Veljku Krasovac donira BROVAČKO-NERETVANSKE ŽU- 500,00 kn PANIJE DONIRAJU Mole se darovatelji koji svoje priloge Pjevački zbor Sv.Križ umjesto vijen- uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

31

Piše: VJERA ŠUMAN

Pokušajte s mađarskim!

Z

vao Zoki Šeksa pa falio broj i dobio babu Maru. ‚Milanović ovdje, trebam Šeksa!’ ‚Nema toga tu sinko, ođe baba Mara!’ Na to će Zoki ljutito: ‚Idi i ti u p... materinu!’ Naravno da se ovo nije dogodilo, već je samo jedna od brojnih šala koje kruže društvenim mrežama o Zokiju i njegovom udaranju po svakom tko mu uleti u vidokrug. Ipak, zadnjih dana koncentrirao se samo na Plenkija uz malo baražne vatre na kolateralne žrtve u liku i djelu Pupovca i Jandrokovića, od milja zvane Pupi i Njonjo. Tako je cijela setemana prošla u razmjeni uvreda, odgovora na uvrede, odgovora na uvredljive odgovore, zbog čega je opet bilo neophodno dati odgovor na odgovor na uvredljiv odgovor i onda opet odgovoriti na odgovor... U tom smislu hrvatski je dobar jezik, obiluje brojnim inačicama iste uvredljive riječi, ali i velikim brojem fantastičnih mogućih i nemogućih oblika uvredljivih kombinacija. Engleski, kojim se također obojica koriste u međusobnoj svadljivoj komunikaciji nema toliko mogućih riječi u svrhu gađenja, vrijeđanja i zabijanja u pod, kao naš materinji jezik. Ipak, padale su uvrede na hrvatskom, engleskom, ali i talijanskom. Talijanski nije loš, obiluje različitim mogućnostima vrijeđanja i gotovo se može nositi s hrvatskim, ali znalci tvrde da je u tu svrhu najjači mađarski pa je stoga moja topla preporuka Zokiju i Plenkiju da svoju dnevnu dozu vrijeđanja nastave na mađarskom. I nama bi to dobro činilo. ez obzira na to vrijeđaju li se višejezično ili na materinjem, ide im odlično, zbog čega za bilo kakvim drugim, ne daj Bože ozbiljni-

B

jim poslom, nemaju ni volju, ni potrebu, ali bome ni vremena. Članovi Vlade jednako kao i saborski zastupnici, skupa sa šefom Sabora, svrstavaju se svaki na svoju stranu ili u svoj tor, zbog čega ni Vlada, ni oporba nisu ni primijetili da je Medika ugrabila priliku i prestala isporučivati lijekove bolnicama i ljekarnama zbog posve banalnog i glupog razloga. Neplaćanja računa koji iz dana u dan rastu. Ministar Beroš nije odavde tako da nitko nije reagirao, ne smatrajući toliko važnim što, eto, baš nema lijekova, osim što će pacijenti prestati dobivati svoje doze. A Bože moj, umiru ljudi i od Covida. Takva su vremena, umire se. Onda će odjednom dramatično namaknuti pare i puni ponosa se slikati u svim dnevnicima i naslovnicama novina, usput prozivajući one medije koji njima i takvoj raboti nisu pisali panegirike. Važno je što je krivac za stanje u kojem se nalazimo pronađen. azde, i jednog, i drugog Zagrebačkog brda potpuno se slažu da su novinari krivi za sve pa tako, čini se, i za cjepivo, i za nestašicu lijekova, i za sav jad i čemer koji nam mediji svakodnevno serviraju. Zbog bezobraznih i glupih medija ni ne vidimo stvarnost koja je zapravo idilična, ružičasta i bajkovita. Tko nam je kriv? Zna se, Jutel(HTV) i svi ostali mediji koji iskrivljuju i lažno prikazuju stvarnost, puno, puno gore, nego što naša stvarnost izgleda. Eto, sad znamo tko je kriv za sve što nam se događa. međuvremenu zbog rata dva prva čelnika države, kampanje za lokalne čelnike nekako su pale u drugi plan, gotovo su svedene

G U

na pokoji poklič u smislu bolje budućnosti ako izaberete najboljeg . Od toliko ‚najboljih’ stvarno je teško izabrati. animljivo je da u svoj program, ni u Zagrebu, ni u Gradu, nitko nije uvrstio potpunu digitalizaciju gradske uprave, koja bi omogućila građanima da interaktivno, putem aplikacije, prate svoje predmete u tijeku i njihove obrade kroz gradske službe, te mogu predati sve potrebne obrasce potpuno online.

Ma koliko se svi zaklinju u transparentnost ona je samo zvučna floskula jer zasad takvu doista transparentnu platformu koriste jedino Bjelovar i Sveta Nedjelja dok je planira uvesti Đakovo i nekoliko manjih sredina. Uz takav način rada građani imaju uvid u svaku kunu koju je isplatila njihova lokalna uprava, a samim time jasan uvid u to na što se troši svaka kuna lokalnog proračuna, odnosno, njihovog vlastitog novca. Komplicirana javna uprava i njezino funkcioniranje u skoroj budućnosti zauvijek bi otišla u zaborav. Takve ideje nisu se našle u programima naših političara jer kad bi to doista tako bilo, više od polovice njih ne bi se uopće ni kandidiralo. Bio bi to posve neisplativ posao za puno i previše rada. Mogućnost uhljebljivanja bila bi svedena na minimum. A to nije nikome u interesu. a nekoliko dana proslavit ćemo Uskrs. Nek vam je miran i sretan , čuvajte sebe i svoje jer nema vas tko drugi čuvati. Situacija u Gradu, ali ni šire, s vražjom pandemijom, nije dobra i držite distancu i slavite samo s najbližima.

Sretan vam i blagoslovljen Uskrs! Imajte se lijepo. Eto vas.

Z

Z

32

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

‚BOLJE NORMALNO’

PERO VIĆAN I SANJA MLINARIĆ VRBICA

bit će kandidati DDS-a za Dubrovnik

D

ubrovački demokratski sabor na lokalne izbore izlazi samostalno. Predsjednik stranke Pero Vićan bit će kandidat za gradonačelnika Dubrovnika, dok će kandidatkinja za njegovu zamjenicu biti Sanja Mlinarić Vrbica, dr. med. Terezina Orlić bit će kandidatkinja za županicu, a kandidat za zamjenika bit će Ivan Jelčić. Oboje su bili dubrovački gradski vijećnici u ovom mandatu.

DDS će imati i kandidate za načelnike općina Župa du-

brovačka i Konavle.

Ova lokalna stranka na izbore izlazi uz slogan ‚bolje nor-

PODRŽALI DOBROSLAVIĆA

malno’, a prema informacijama iz njihovog Stožera kroz kampanju i program fokusi-

rat će se na malog čovjeka, malog poduzetnika, umirovljenika i socijalno ugrožene skupine. Angažmanom njihovih vijećnika, između ostaloga, smanjenja je naknada za vrtić od 50 posto za djecu koja zbog samoizolacije ili prevencije ostaju kod kuće. ‚’Vjerujemo da možemo imati bolje normalno ako iskoristimo sve znanje i vrijednosti koje vrijedni ljudi u Gradu i Županiji imaju’’, poručuju iz stranke. Kažu kako je ovakva teška cjelokupna situacija zapravo i prilika za zaokret.

HDZ ide na izbore s HSS-om, HSLS-om, HSU-om i Hrastom

Ž

upanijski HDZ na predstojeće lokalne izbore izaći će u koaliciji sa županijskim organizacijama HSS-a, HSLS-a, HSU-a i Hrasta. Iako se o tome već ranije špekuliralo, iz HDZ-a su stigle službene potvrde i najava ovotjednog potpisivanja Međus-

tranačkog sporazuma o prijeizbornoj koaliciji. Sve bi ove stranke na predstojećim lokalnim izborima trebale podržati HDZ-ovog kandidata i aktualnog župana Nikolu Dobroslavića te njegovog zamjenika Joška Cebala. Inače, Dobroslavić ide u utrku za svoj četvrti mandat župana.

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

ŽUPA DOSAD NIJE ISKORISTILA NIŠTA

ANTUN BAŠIĆ: EU fondovi su ključ razvoja u narednih 10 godina

„U

sljedeće četiri godine razvoj Župe dubrovačke uvelike će ovisiti o vanjskim izvorima financiranja, pri čemu je iznimno važno koristiti mogućnost financiranja projekata kroz EU fondove. Zbog toga je u Općinskoj upravi potrebno formirati Odsjek za EU fondove koji će se baviti upravo tom problematikom. Osim toga, Odsjek EU fondova bi bio platforma koja bi pružila pomoć našim udrugama, obrtnicima i poduzetnicima u pripremanju dokumentacije za prijavu njihovih projekata za dobivanje sredstava iz fondova EU’’, poručuju iz Župke.

U razdoblju od 2016. do danas, na području Dubrovačko-neretvanske županije kroz operativni program “Konkurentnost i kohezija” realizirano je ili je u postupku realizacije ukupno 117 projekata ukupne vrijednosti 79.160.455.955,00 kn. Od toga je Župa dubrovačka sudjelovala u tek jednom projektu čiji je nositelj Općina Konavle. Riječ je o projektu “Program izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom općina Konavle, Župa dubrovačka i Dubrovačko primorje”.

‚’U proteklih deset godina aktualna općinska vlast propustila je iskoristiti mogućnosti koje pružaju Fondovi EU te se u tom segmentu svrstavamo u najlošije u županiji. Projekti koji se vuku dugi niz godina mogli su se riješiti upravo kroz projekte EU, a i danas, kada se nalazimo u izazovnom vremenu sveopće gospodarske krize, financiranje krucijalnih projekata iz van-

jskih izvora financiranja predstavlja jedini način za njihovu realizaciju’’, navode iz Župke. Kroz fondove bi tako Župa mogla finacirati projekte vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, pročišćivača, reciklažnog dvorišta i cjelovitog gospodarenja otpadom, razvoja prometne mreže, izgradnje i uređenja šetnica, uređenja komunalne lučice, dječjeg vrtića, pa do izgradnje objekata za

potrebe kulture i sporta. S obzirom na ograničene kapacitete proračunskih sredstava, presudno je orijentirati se na vanjske izvore financiranja kada je riječ o realizaciji kapitalnih projekata poput Dječjeg vrtića, Doma za starije i nemoćne, Aglomeracije, gospodarenja otpadom i slično, zaključuju iz Župke u priopćenju kojega potpisuje predsjednik stranke Antun Bašić.

33

36

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

KUKAVICA ZDRAVKO MAMIĆ

NE ZNAM ZA VAS, ali meni bi doživotno ljetovanje u Neumu bila najgora moguća kazna ZDRAVKO MAMIĆ danima se bori za reformu pravosuđa. To je otprilike isto kao da se Adolf Hitler bori za državu Izrael MARO MARUŠIĆ

Marko Lukunić/PIXSELL

Z

dravko Mamić je danima top tema u Regionu, čak je zasjenio i koronu. Ako ste jedan od onih koji se u čudu pitaju što se tu, ustvari događa, objasnit ću vam to na jednostavnom primjeru Adolfa Hitlera.

Zamislite da je 45. i Saveznici su uhvatili Führera. Osudili su ga na smrt vješanjem, ali im je ovaj pobjegao u Španjolsku. Adolf tamo otvara Facebook profil, pa se obračunava sa Saveznicima koji su ga osudili. Vadi neke stare fotografije njega i Staljina iz Dubaija govoreći kako je ruskom diktatoru platio avion u biznis klasi zajedno s njegovom ljubavnicom i kćeri. Bilo je to u vrijeme rusko-njemačkog primirja – Staljin i Hitler bezbrižno su slavili Novu godinu, a na rastanku je Hićo Josifu dao i neki skupocjeni sat.

Međutim, korumpirani Staljin kasnije se u Drugom svjet-

skom ratu okreće Britancima i Amerikancima, što naposljetku rezultira smrtnom kaznom za njemačkog vođu, pa stoga Hitler danas poziva na reformu pravosuđa u Rusiji – smatra da ga Saveznici u koje spada Staljin ne mogu osuditi na smrt vješanjem, ako im je plaćen avion do Dubaija. Židovi u komentarima su oduševljeni, dio njih je na Hitlerov Facebook profil stigao direktno iz Auschwitza.

-Zgazi korumpiranu stoku – piše jedan Židov.

-Adolfinjo, jebi im mamicu hohštaplersku – dodaje drugi.

-Veliki si čovjek Adolfe, samo tako nastavi – podržava ga treći, koji je inače majku, sestru i brata izgubio u njemačkim konc logorima.

tak da je Lenjin svoju suprugu poslao na psihijatriju, a da je Hruščov uzeo neke poticaje za sadnju voćaka, pa ih preprodao Ruskim cestama za gradnju prometnice. Židovi u komentarima svršavaju. Kao šlag na kraju Adolf Hitler im govori da će se boriti za nezavisnu državu Izrael slobodnu od ruskog pravosuđa.

-Neprekidno ću maltretirat Lava, ne dat mu da mirno spava – poentira Hićo aludirajući na Lava Trockog dodatno pojačavajući ekstazu Židova u Facebook komentarima.

Eto tako otprilike izgleda ovaj igrokaz kojem svakodnevno svjedočimo – klasični kriminalac se bori protiv kriminala, a podržavaju ga oni koji su oštećeni istim tim kriminalom. Naravno da je pravosuđe u Hrvatskoj nešto daleko najgore što imamo, ali opet s druge strane presuda Mamiću je nešto najbolje što inače možemo očekivati od tog katastrofalnog sudstva.

REFORMA PRAVOSUĐA U RUSIJI Hitler im obećava da neće stati sve dok se ne provede reforma pravosuđa u Rusiji i dok Josif Visarionovič Džugašvili Frutek Staljin ne postane prošlost.

Onda opet odnekle vadi poda-

LJETOVANJE U NEUMU Ali mene nešto drugo muči u toj priči. Mamić je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu kako ne bi služio zatvorsku kaznu. Ja kad to gledam ne mogu se oteti dojmu da je Maminjo već na odsluženju kazne. Evo već go-

...

Eto tako otprilike izgleda ovaj igrokaz kojem svakodnevno svjedočimo – klasični kriminalac se bori protiv kriminala, a podržavaju ga oni koji su oštećeni istim tim kriminalom

dinu dana traje ova korona, pa se i sam osjećam kao u zatvoru. Ne mogu preko granice, ali tješim se da će to proći, pa da ću jednog dana, za 10, 15 godina, možda opet moći otići u inozemstvo. Mamić to neće moći nikada. Cijeli život ostat će u BiH i meni je to samo po sebi ogromna kazna.

Prošlo ljeto Mamić je otišao na more u Neum. Taj mali, neugledni i ružni komadić jadranske obale je sve što će od mora vidjeti do kraja života. Tijekom svog ljetovanja gospodar hrvatskog nogometa bio je i na gliseru. Zamišljam tu Monty Python scenu – kapetan plovila malo doda gas, a Zdravkec ga ošine s pogledom, jer je teritorijalno more Bosne i Hercegovine

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

Zdravko Mamić otprilike veličine kišne lokve.

-Pazi čovječe, izletjet ćemo iz BiH u Hrvatsku! – upozori ga Maminjo mičući mu ruku s gasa.

Umjesto da k’o čovjek ode u zatvor na šest godina (garant bi zbog dobrog vladanja izašao za upola manje), on je tolika kukavica da radije bira provesti ostatak života vozeći se gliserom u kadi kupaonice. Ne znam za vas, ali meni bi to bila najgora moguća kazna.

OPREZ NA GASU Još uvijek ima milijune po ormarima i madracima, a ljeta pored svih tisuću dvjesto četrdeset i četiri hrvatska otoka od kojih je dobar dio progla-

šen među najljepšim na svijetu – mora provoditi na bespravno unakaženom djelu Jadrana bez ijedne lijepe vale pri tom pazeći da kapetan ne doda previše gasa kako se ne bi nasukali na hrvatsku granicu.

Da ne bi poludio od dosade, Mamić u Bosni i Hercegovini izigrava borca za malog čovjeka navodno želeći reformu pravosuđa – želi transformirati isto ono pravosuđe koje mu je fenomenalno odgovaralo dok je bio moćan. Ovaj bijes koji izbija iz njega događa se samo zato što mu je to isto pravosuđe okrenulo leđa i što je on nad njim izgubio kontrolu – da nije dobio zatvorsku kaznu, i da-

lje bi Dubaijima, eurima i satovima zdušno pomagao hrvatskom pravosuđu da se nalazi na što tužnijem mjestu ljestvice najkorumpiranijih svjetskih sudstava.

U sljedećim danima i tjednima nastavit će prodavat priče na Facebooku NeUm ljudima – ljudima koji su svojem umu davno rekli ne – pa će za koji mjesec kad se umori od reforme pravosuđa – koju by the way od tolike kaljuže ne može sredit ni najveći reformator u povijesti Martin Luther - otići u Neum na svoje plovilo i mrko gledati kapetana da ga gas ne prevari.

...

Prošlo ljeto Mamić je otišao na more u Neum. Taj mali, neugledni i ružni komadić jadranske obale je sve što će od mora vidjeti do kraja života

Što se mene tiče, nikad ni ne mora u zatvor. Kazna doživotnog ljetovanja u Neumu je nešto najgore što europsko zakonodavstvo uopće pozna.

37

40

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Recepti

USKRŠNJE RIČETE

NEKA VAŠA trpeza ovog U

miriše na tradiciju dubrovačkog TRESTENJANKA KATIJA PULJIZEVIĆ donosi ričete za spravljanje tradicionalnih jela koja bi se uvijek našla na trpezama naših mama ili nona. Naučite praviti savršenu pincu i teharicu, a kao glavno jelo poslužite janjetinu s bižima!

Pripremila: KATIJA PULJIZEVIĆ teljski objed. Iako ne pos-

D

ok nam se srca gorljivo pripremaju za naš najveći katolički blagdan Uskrs, a komini vonjaju na fogace ili pince, sigurna sam da svaka domaćica razmišlja o uskrsnom stolu za obi-

toji neka posebna tradicija za uskrsnu trpezu, uobičajeno je da za to doba koristimo namirnice koje su nam u stađonu, janjetina, hren, kopar...

Osobno u mom se domu za marendu na uskrsno jutro, vazda spravljaju šparo-

Teharica ge s jajima, mladi luk i tvrdo kuhana jaja, šunka... Objedujemo po običaju goveđu juhu sa zanzarelama, janjetinu s bižima i koprom ili pečenu ispod peke s mladim patatama. Iza objeda se zasladimo pincom ili teharicom. Trstenska torta se također zna naći na stolu.

PINICA ILI FOGACA

Pinica ili fogaca

SASTOJCI: 1 kg glatkog brašna 4 cijela jaja 4 žumanjka malo mlijeka 20 dag šećera 20 dag maslaca (može i 15 dag svinjske masti i 5 dag maslaca) 2 vanilin šećera 10 dag svježeg kvasca 2 dl mlijeka korica limuna korica naranče (1 ožica ruma po zelji) Kupica rozuline

PRIPREMA: Umrviti svježi kvas, izmiješati ga s malo brašna, mlijeka i šećera, i pustiti da se masa digne. Masnoće rastopiti u mlakom mlijeku .Izbatiti jaja, napose bjelanca i žumanjca .U žumanjca dodati mokre pa potom suhe sastojke i dobro umijesiti tijesto dok ne postane glatko. Ostaviti tijesto da se diže oko 45 minuta, na toplom mjestu.

Nakon toga se tijesto podijeli na tri jednaka dijela i oblikuje u polukugle. Oblikovane fogace staviti na masni papir. Pustimo da se opet udvostruče. Prije nego što fogacu stavimo peći u zagrijanu pećnicu, potrebno ju je premazati sa žbačenim (tučenim) jajem, posuti granuliranim cukarom, te razrezati na križić. Peče se 35-45 minuta na temperaturi od 150 stupnjeva.

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Recepti

Uskrsa

g kraja

...

U TRSTENOME SE NIJE BLAGOSLIVLJALA HRANA NEGO BICA Katija Puljizević tvrdi da se u njenome Trstenome, u crkvi Sv Vida, po tradiciji nikada nije vršio blagoslov hrane nego blagoslov bice tj. cjepanice od masline ili duba. „To je jedan od najljepših obreda blagdana za mene.

Blagoslov vatre, kad otac nosi cjepanicu iz doma, kad u kasni sumrak počinje blagoslov vatre i svijeće je nešto sto bi svatko trebao doživjeti. S tom se bicom ložio popret i na toj se vatri spravljala hrana što je predstavljalo blagoslov hrane i obitelji. Posebna je to draž i uvertira u naš Uskrs. Kao djeca smo iza objeda se znali igrati kovanicama kojima smo gađali jaja.

Bile su to posebne draži koje mnogi poštuju i danas. Lijepo se sjetiti običaja, a još ljepše ih je poštovati,“ kaže Katija koja svim čitateljima Dubrovačkog dnevnika želi sretan i blagoslovljen Uskrs.

Katija Puljizević

Od istog tijesta čini se i TEHARICA, slatki kruh u obliku pletenice u čiju se sredinu umetne crveno pengano jaje.

JANJETINA S BIŽIMA

ti ožicu konserve i pustiti da se zaprži.

Nasjeckanu janjetinu na kocke dodati i okrenuti na šugu par minuta da se zatvore pore.

Dodati 1 čašu bijelog vina i sve zajedno izdinstati sa začinima dok vino ne ishlapi, otprilike 40-tak minuta na srednje jakoj vatri. Nakon toga dodati biž i kopar te nastaviti kuhati još pola sata.

SASTOJCI: 1 kg mlade janjetine, 1 kg očišćenog biža, petrusin, kopar, česan, konserva, 2 glavice luka, Bijelo vino, papar, sol.

PRIPREMA: Na svinjskoj masti (2 ožice) izdinstati sitno nasjeckan luk. Kad uvene i dobije zlatnu boju, dodati 2 do 3 pice sjeckanog česna i petrusin. Odmah potom doda-

Janjetina s bižima

41

44

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

NEIZBRISIV TRAG DUBROVAČKE PROŠLOSTI

ŽUTA PODMORNICA i njezin v Pero Miljković – Limunada, čo ispred svoga vremena PLANIRAO je na nju pozvati i legendarne Beatlese, a tegljenje je bilo prava avantura vačkih trubadura, Parnog valjka, Bijelog dugmeta i mnogih drugih.

se“, atrakciju tih vremena, što zbog niske cijene, što zbog dobre ponude, do koje nema tko nije navratio tih godina. Taj restoran je privukao mnoge naše sugrađane, a i strance jer je davao hranu i pića u ne-

ograničenim količinama za jednu crvenu papirnatu novčanicu.

Nakon rata okreće se umjetnosti,postaje član Udruženja likovnih umjetnika Dubrovnika, a u svom rodnom mjestu Trnovica osniva

PODUZETNIČKI DUH

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

P

era Miljkovića u Gradu su svi poznavali.

Bio je poduzetnik, medijski menadžer, organizator, ugostitelj, umjetnik, čovjek ispred svoga vremena. Rođen 1948. u Trnovici, u Dubrovačkom primorju, preminuo je 2004. s tek 56 godina, ali ostavio je iza sebe jednu nevjerojatnu životnu priču.

Bio je čovjek pun ideja, ambicija, pun života, a u svemu što je radio bio je prvi. Tijekom srednjoškolskog obrazovanja radio je kao portir u hotelu „Excelsior“, te već tada počinje s idejama kako zaraditi. Za početak to čini prodajom limunade, zbog čega i dobiva nadimak za cijeli život. U doba svojih studentskih dana bavio se menadžerskim poslovima, organizira koncerte Tomislava Ivčića, Dubro-

Sa svojih 22 godine kupuje 1970. u crnogorskom brodogradilištu Bijela staru rashodovanu podmornicu od Jugoslavenske ratne mornarice te je dovodi u Grad. Veziva je prvo u brodogradilištu Greben u Mokošici, a kasnije uz obalu između Sustjepana i Batahovine.

Daje joj ime „ŽUTA PODMORNICA“ po pjesmi „Yellow Submarine“ legendarnih „Beatlesa“ iz 1966. godine. Nakon tog izazova, godine 1975. završava Pravni fakultet, ali odmah upisuje studij Hrvatske povijesti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, kao veliki zaljubljenik u umjetnost. Iste godine se ženi s Majom i s njome podiže troje djece.

Spominje se kako je tih godina pokušao izvaditi stari potopljeni grčki brod Agi Nicolaus. Među prvima kupuje leut s kojim vodi turiste u obilazak dubrovačkih otoka, a nakon velikog požara 1985. otvara pilanu na Bosanci.

Pred sam Domovinski rat umjesto pilane na istom mjestu otvara prvi ugostiteljski objekt „Willage Hou-

Tintoretto 1984. godine Pero na komandnom mostu - tornju Žute podmornice

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

45

vlasnik ovjek Likovnu koloniju. Izrađuje lijerice, stvara kamene kipove koje i danas možemo vidjeti: u Stonu kameni kip „Svirač lijerice“, kip svetog Vlaha u Bolnici za uho, grlo i nos u Zagrebu, kip svete Lucije na Očnom odjelu Opće bolnice u Dubrovniku, kip „Lady Pi- Pi“ pored njegove kuće na Pelinama itd.

Perov nemirni ugostiteljski duh ne miruje te otvara u obiteljskoj kući na Pelinama restoran kojeg danas vode njegova djeca.

U brodogradilištu Bijela priprema se Žuta podmornica za tegalj prema Dubrovniku PRIČA O TEGLJU IZ 1970.

Bio sam sudionik teglja 1970. godine (pred 51 godinu) sa škols-

kim brodom Nautika u vlasništvu Srednje pomorske škole iz Dubrovnika jer mi je otac bio zapov-

...

jednik broda Nautike, a tada sam imao 12 godina. Interesantna je priča kako je Pero prevario JRM i

POVIJEST ŽUTE PODMORNICE I OSNOVNI TEHNIČKI PODACI, NAPISANI U SURADNJI S GOSPODINOM MARIJANOM ŽUVIĆEM IZ SPLITA: - Izgrađena je 1943. u brodogradilištu Cantieri Riuniti dell’Adriatico u Monfalconeu za talijansku Ratnu mornaricu pod imenom NAUTILO - Porinuta 20. ožujka 1943.

- Isporučena 26. srpnja 1943.

- Klasa ‘Tritone’ jurišna podmornica - Dimenzije: duljina 63.15 m., širina 6.98 m.

- Istisnina (težina podmornice) na površini / uronjena: 905 / 1068 tona

- Pogon: 2 dizelska motora ukupno 2400 KS. - Brzina na površini: 16 čvorova - Brzina pod morem: 8 čvorova - Naoružanje: 1 top kalibra 100 mm, 6 strojnica 13.2 mm - 6 torpednih cijevi od 533 mm (4 pramčane i 2 krmene) - Posada: ukupno 49 (5 časnika i 44 dočasnika i mornara) - 1943. - U rujnu zarobljena u Monfalconeu od

Nijemaca i uvrštena u sastav Kriegsmarine pod imenom UIT 19 (Unterseeboot Italienische) - 1944. - 9. siječnja potopljena u Puli u britanskom zračnom napadu - 1948. - Izvađena i otegljena na popravak u Remontni zavod ‚Sava Kovačević’ u Tivtu - 1953. - Uvrštena u sastav JRM pod imenom SAVA oznaka 802

- 1968. - Povučena iz aktivne službe - 1970. - Brisana iz sastava JRM i prodana Peru Miljkoviću iz Dubrovnika - 1971. - Dotegljena u Mokošicu i preuređena u plutajući restoran sa stalnim vezom između Sustjepana i Batahovine.

- 1974. - Prodana za rezanje ‚Brodospasu’ - 1974 - 10. siječnja po tegljaču ‚Jupiter’ dotegljena iz Dubrovnika u rezalište Sveti Kajo pored Solina.

46

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

doveo podmornicu u Dubrovniku, a da nikome ništa nije platio, odnosno za 0 dinara troška, a kasnije nakon par mjeseci je sve troškove podmirio. Bilo je ljetno doba te smo se taman s brodom Nautika vezivali u Gružu ispred Domjana nakon cjelodnevne vožnje Gruž- Slano-Jakljan-Slano-Gruž oko 17 sati. Pero je došao na brod s molbom da uskoro isplovimo jer se radilo o važnom tegljenju podmornice, a prethodno je za vijađ dobio odobrenje od vlasnika Nautike.

Brod je imao samo tri dana slobodno između dvije plovidbe, ukrcali smo nešto hrane i vode te smo isplovili oko 20 sati za brodogradilište Bijela u Crnoj Gori. Vrijeme je bilo lijepo, ali kad smo došli

Žuta podmornica u teglju kroz Rijeku dubrovačku 1971.

Iza vidimo brod Avenger od dubrovačkog vlasnika Bruer.

kod Grebena naglo je zapuhao ljetni suhi šilok koji obično puše par sati, te se u kratkom vremenu diglo veliko more tako da smo

imali veoma neugodnu plovidbu.

Taman kada smo prošli Cavtat oko pola milje, morali smo okrenut natrag prema Cavtatu gdje smo se vezali uz rivu i prenoćili. Ujutro rano prvom zorom smo isplovili i vrijeme je bilo vedro s mrtvim morem od sinoćnjeg šiloka.

RUZINAVO KORMILO OSTALO U POZICIJI SVE DESNO

Dolaskom u brodogradilište Bijela odmah smo se vezali uz bok podmornice te se pravio plan za tegljenje. Zapovjednik broda Nauti-

...

Pero uređuje podmornicu u škveru Greben u Mokošici

Pero je imao naum na ŽUTOJ PODMORNICI napraviti restoran, disko klub, kockarnicu, a imao je ideju i da legendarne Beatlse dovede na jedinstvenu podmornicu na svijetu, i to još žutu.

ke je odmah uvidio problem jer je ruzinavo kormilo podmornice ostalo u poziciji sve desno i odmah je bilo jasno da se takav tegalj ne može obavit s tolikim otklonom kormila u jednu stranu.

Pero se našao u neugodnoj situaciji jer je već organizirao i televizijsko snimanje prolaska podmornice pored Porporele sutradan u kasnijim poslijepodnevnim satima. Kako smo mi došli za vrijeme produljenog vikenda zbog nekog državnog praznika tako u brodogradilištu nije bilo radnika uz čiju pomoć bismo vratili kormilo podmornice u sredinu. Našlo se rješenje te je Pero uzeo u najam mali vojni remorker koji je bio stacioniran u brodogradilištu Bijela koji nam je mogao biti na usluzi tek iza 21:00. Taj mali tegljač je imao asistencu spuštanja teretnog broda u more iz plutajućeg doka.

Napokon smo odvojili podmornicu od obale, a vojni remorker se vezao na desni bok podmornice po krmi. Međutim i dalje je kormilo podmornice stvaralo tako veliki problem da se nije moglo tegliti dok brod Nautika nije došao uz

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

planu prošli pored Porporele negdje po mome sjećanju oko 19 sati.

Da je bilo slučajno malo vjetra i valova ova podmornica ukupne težine 905 tona ne bi s kormilom okrenutim u desnu stranu imala šanse doći u Dubrovnik i zamišljeno tegaljenje se ne bi moglo ostvariti bez da se kormilo stavi u sredinu. Nautika je već nakon dolaska u Mokošicu, sutradan krenula na novu već unaprijed ugovorenu plovidbu. Koliko je bilo zahtjevno tegliti tako tešku podmornicu uvjerio sam se jer sam je osobno vidio nasukanu na ulasku u Veliki Zaton prilikom jednog kasnijeg tegljenja, a imam jednu fotografiju gdje se vidi nasukana, ali o tom događaju ne znam ništa.

Unutrašnjost Žute podmornice (osobe nam nisu poznate)

desni bok po provi. Tada je počelo lagano tegljenje, ali još nismo bili sigurni da ćemo uspjeti. Znam da će vam ovo napisano izgledati nevjerojatno, ali eto tako se moralo u ono doba odraditi. Krenulo se u tegljenje s visokim rizikom i kontra sigurnosti plovidbe. Nekako smo uspjeli izbalansirati smjer kretanja i postigli smo brzinu od neka dva ipo čvora.

KRAJ PORPORELE PROŠLI U DOGOVORENO VRIJEME

vesti podmornicu po kalma bunaci do Mokošice i naravno da smo po

Sad se pričom vraćam u vrijeme tegljenja podmornice iz Bijele u Mokošicu gdje nam je Pero otkrio kako je uzeo podmornicu od JRM-a, a da je još nije platio. Tegljenje brodom Nautika planirao je

Cijelim tegljem se upravljalo tako da smo za promjenu kursa na lijevo koordinirano dodavali snagu potiska, a za okrenut na desno smo samo naše timune stavili u sredinu. Znam da ovo malo zvuči nemoguće, ali eto uspjeli smo do-

Žuta podmiornica u teglju prema Dubrovniku

Završni radovi prije otvaranja restorana.

Vez je bio između Sustjepana i Batahovine.

47

48

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

platiti za par dana kao i vojni remorker koji je imao visoku cijenu tegljenja po satu. Pero se nije vele uzrujavao jer je bio zadovoljan što smo krenuli podmornicom prema Gradu. Znači da je Pero doveo podmornicu u Mokošicu za nula dinara, a sve troškove je podmirio za dva ili tri mjeseca nakon što je s podmornice skinuo i prodao dubrovačkom Sakupljaču mesing, bakar, aluminij i višak čelika.

Najvažnije je napomenuti da je Pero podmirio sva svoja dugovanja i nikome nije ostao dužan, ali je to napravio na svoj način. Ovim idejama koje je realizirao dokazuje kako je bio osoba koja je imala hrabrosti napraviti nešto što se nitko ni u ono vrijeme, a niti danas ne bi usudio napraviti, a on je to ipak napravio. Mislim da je sve to napravio i naštimao je da tamo dođemo za državni praznik - pred vikend. Nisam ni siguran da li je na početku tegljenja podmornica još bila upisana u vojni registar, jer danas mi je to nemoguće provjeriti, a ovo sve pišem po sjećanju.

U novinama „Slobodna Dalmacija“ Marijan Žuvić piše:

Žuta podmornica na svome vezu između Sustjepana i Batahovine

„Zanimljivo je da je Jugoregistar za ŽUTU PODMORNICU objavio podatke po kojima je to nekadašnja podmornica Nebojša, građena 1918. u Glasgowu. Kako se zna da je Nebojša, građena 1927. u High Walkeru na ri-

Pero i gosti na palubi restorana

jeci Tyne kod Newcastlea, a da se NAUTILO (iz 1947.) uopće ne spominje, pitanje je kakve je papire od podmornice Pero Limunada uopće imao“.

Pero je imao naum na ŽUTOJ PODMORNICI napraviti restoran, disko klub, kockarnicu, a imao je ideju i da legendarne Beatlese dovede na jedinstvenu podmornicu na svijetu, i to još žutu. Započeo je uređivati, ali zbog nedostatka novca je uspio opiturati podmornicu u žutu boju, i otvoriti restoran na palubi broda. Sveukupno ŽUTA PODMORNICA je bila u Rijeci dubrovačkoj nešto malo dulje od tri godine. Zbog novčanih problema i budućih novih troškova kako bi se dobile sve potrebne dozvole od Jugoregis-

tra i Grada, odlučio je prodati podmornicu u Brodospasovo rezalište brodova Sveti Kajo pored Solina.

Zahvaljujem se obitelji Miljković, a posebno kćeri Maji koja mi je pred desetak godina pronašla u šufitu stare slike tog tegljenja i iz vremena kad je podmornica radila kao restoran kako bi ipak obnovili sjećanje na lik i djelo njihovog oca i supruga. ŽUTA PODMORNICA je jednostavno bila dio života našega Grada pune tri godine i jedinstveni projekt u cijelom svijetu. Samo jedan čovjek je to mogao napraviti na njegov poseban način, a i uspio je. Moglo bi se o Peru Limunadi još dosta toga pozitivno napisati, ali danas je riječ samo o njemu i njegovoj podmornici.

Vijesti

50

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

Jurio 185 kilometara na sat, nije imao vozačku Matija Habljak/PIXSELL

N

ajveća brzina kretanja vozila od 185 km/h proteklog tjedna izmjerena je na državnoj cesti D-8 na predjelu Mali Voz u blizini Pelješca u četvrtak, 25. ožujka u poslijepodnevnim satima.

Vozilom dubrovačkih registarskih oznaka je upravljao 39-godišnjak koji kod sebe nije posjedovao vozačku dozvolu. Vozač je sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od 5 tisuća kuna.

Vozio s 0,9 promila kroz Čajkoviće, koštat će ga tri tisuće kuna

N

ajveća koncentracija alkohola od 0,93 g/kg izmjerena je proteklog tjedna u ranim jutarnjim satima u utorak, 23. ožujka, 43-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavl-

jen prilikom redovne prometne kontrole u mjestu Čajkovići. Vozač je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od tri tisuće kuna te mu je izrečena jednomjesečna zabrana upravljanja vozilima „B“ kategorije.

RAZBOJNIŠTVO U GRUŽU

Podignuta optužnica protiv muškarca osumnjičenog da je s pištoljem opljačkao mjenjačnicu

Tereti ga se da je, uz prijetnju, od službenice zatražio da mu preda sav novac

Ž

upanijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 24. ožujka, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv hrvatskog državljanina (43) zbog počinjenja kaznenog djela razbojništva, objavljeno je na stranicama DORH-a.

Okrivljeniku se stavlja na teret da je 25. studenog 2020. u popodnevnim satima, s ciljem da se nepripadno okoristi, maskiran ušao u jednu

mjenjačnicu na području Dubrovnika, i uz prijetnju pištoljem od službenice zatražio da mu preda sav novac, što je ona u strahu i učinila i predala mu 20.660,00 kuna, 8.945,00 eura, 4.270 američkih dolara i 60 konvertibilnih maraka.

Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela te je u optužnici predloženo produljenje istražnog zatvora iz istog zakonskog osnova. Podsjetimo, pljačka se dogodila u Gružu, u poslovnici prekoputa Jadrolinije.

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

POLITIČKI MOTIVIRANI NAPADI ILI SLUČAJNOST?

Kandidatkinja Maja Zlokić je već treći član HDZ-a Vele Luke kojem je oštećeno vozilo

Slično su doživjeli tadašnji predsjednik Općinskog odbora Pino Novak kao i bivši načelnik Općine Boris Žuvela

O

pćinski odbor HDZ-a Vele Luke prošlog tjedna je izvijestio kako su njihovoj kandidatkinji za načelnicu Maju Zlokić oštećena dva vozila, a oštećenje su ocijenili kao politički motiviran napad. Oko slučaja se oglasila i sama Zlokić. „Doživjela sam grubi pokušaj zastrašivanja u cilju da odustanem od kandidature za načelnicu Općine Vela Luka. Na moja dva automobila počinjena je materijalna šteta u procijenjenom iznosu od preko 15.000.00 kn i cijeli slučaj sam prijavila nadležnoj policijskoj postaji,” tvrdi Zlokić.

Iz policije su potvrdili kako su zaprimili prijavu o tome kako je počinjena manja materijalna šteta na vozilima, no čini se kako je šteta nešto manja od one koju je javno navela Zlokić. Međutim, zanimljivo je kako je Zlokić treći član HDZ-a Vele Luke kojemu je oštećeno vozilo.

Naime, slično su doživjeli tadašnji predsjednik Općinskog odbora Pino Novak kao i načelnik Općine Boris Žuvela. Tako je Novak 2004. godine prijavio isječene gume i ostrugotine na vratima, a Žuvela 2016. oštećenje gume, kao i 2017. godine, kad mu je uz to oštećeno i vjetrobransko staklo.

51

USPJEH PP GRUDA

Policija riješila šest slučajeva krađe u Župi

Otuđeni artikli su kupaonski indikator, dijelovi za kompjuter, svrdlo i dijelovi pile za drvo, a počinitelji su oštećenoj trgovačkoj firmi nadoknadili iznose otuđenih predmeta

P

olicijski službenici Postaje granične policije Gruda razriješili su niz od šest kaznenih djela krađe počinjenih na štetu trgovine s područja Župe dubrovačke.

Naime, nakon što nam je odgovorna osoba trgovine prijavila krađe većeg broja artikala koje su se dogodile u šest odvojenih slučajeva tijekom prosinca, siječnja i ožujka ove godine, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je jednu krađu počinio 47-godišnjak, dvije krađe 56-godišnjak, a preostale tri također 56-godišnjak.

Otuđeni artikli su kupaonski indikator, dijelovi za kompjuter, svrdlo i dijelovi pile za drvo, a počinitelji su oštećenoj trgovačkoj firmi nadoknadili iznose otuđenih predmeta. Protiv sve trojice osumnjičenih policija je nadležnom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu za kazneno djelo krađe, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

SRETAN USKRS želi Vam

Šetalište kralja Zvonimira 17 (na plaži u Uvali Lapad)

sales@sbd.hr www.sbd.hr

54

petkom

AUTO / MOTO ll Renault Fluence 1.6 16 v

prešao 83 000 km, 2014 godište. Kontakt: 095 536 7128 __________________________________ ll Skuter Piaggo Fly 125 kub IE. Prešao 8 000 km, 2013 godište, garažiran. Potrošnja 2.7 l. Kontakt: 098 953 7432 __________________________________ ll Skuter Neos 50 s kvarom motora prodajem povoljno.

Kontakt: 099 688 0160 __________________________________ ll Touran 1.6 tdi 2016 godina 110ks, 144 000km,registriran do 12/2021godine u odličnom stanju Sve informacije na Mob:098/804-829 __________________________________ ll SEAT Leon 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________ ll

Mercedes B-classe Automatik

2014 godina. 149500 km na satu. Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________ ll

Audi TT

3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin.

290000 km. Registriran do 06/2021.

Info na 0981772088 ___________________________________ ll

Golf 4 2001 god.1.4

ll

Mercedes B 180 D

u dobrom stanju 174 000 km registriran do 1/2022. Drugi vlasnik.

MOB:0915727334 ___________________________________ prodajem ili mijenjam za manji auto na mob 098 1821714 ___________________________________ ll

Renault Scenik 1.5 dci

prodajem, Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________ ll Golf 1 diesel, povoljno Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

ll

Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

ll

Twingo 1.2 8v, 2005. god

2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910 __________________________________ 42010,155.000 km,reg do 12/21.

Dosta opreme,servis napravljen.

Bez ulaganja. 5800 eur.

098/756-239 __________________________________ prešao 166.000 km, reg. do 7/21.

Oprema sa servom. Stanje odlično, bez ikakvih ulaganja. Info na mob 0995705589. __________________________________ ll Mercedes A class AMG SPORT. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. Mob:098618999 __________________________________ ll

Škoda Octavia combi

2013 godina. Odlična. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov.

AMG sport. Mob:098618999 __________________________________ ll

Mercedes-Benz C250d

2016 godina. 80000km na satu.

Rijetka serija sa volanom u kombinaciji drvo-orah i koža. Panoramski krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga 150KW. Mjenjač automatski,7 stupnjeva. Nove zimske gume i set ljetnih.

MOB:0994341242

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem novouređeni stan za jednu ili dvije osobe u obiteljskoj kući na Ilijinoj Glavici na duže vrijeme. Parking je omogućen u ulici do objekta.

Kontakt: 099/6325521 ll

Opel Meriva 1.3 cdti

ll Iznajmljuje se na duze vrijeme

ll

Gillera Runner

ll Iznajmljujem stan s taracom u Lapa-

1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________ ll

Mercedes B180cdi

2012,150.000 km,reg do 03/2020.

10.000 eur. Vise inf 098/756-239 ___________________________________

ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor

Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378.

ll Prodajem vanbrodski motor Honda

2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.MOB: 098285038 ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.MOB:098285038 Prodajem vanbrodski motor Tomos 4.8, reflektor za motor, čelični nosač, rezervoar i vitlo za izvlačenje barke kao i parangal sa 100 udica. Kontakt: 098 953 74 32 ll

Prodajem barku Korčulanku 7,10 m. Cijena po dogovoru. 098 196 – 219 ll

ll

2011,130.000 km,reg do 12/21.

5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________

PLOVILA

studio apartman u Mlinima.Kontakt mobitel 0915199537 du. Kontakt: 099 688 0160

ll Iznajmljujem parcelu zemljište 3000m2, u blizini zračne luke, pogodno za skladište građevno materijala i slično. Mob:0919374727 ___________________________________

PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem stan u centru Lapada 47m2

+ sprema od 8 m2. Stan je u potpunosti namješten te mu pripada parkirno mjesto ispred zgrade. Cijena 190 000 eur. Kontakt: 095 536 7128 ll Prodajem stan - 64m2, Montovjerna,

neposredna blizina Doma zdravlja, 1. Kat. Cijena 2.700 eur.m2. Kontakt: 098 311 017 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici.

Stan ima 60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Mob. 098244682 ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

ll Prodajem dvije rikše s bateri-

jama. Mogućnost prodaje pojedinačno. Može i prodaja baterija i punjača zasebno. MOB: 0996697403 ll Prodajem dron dji mavic mini fly

more combo. Kupljen u 8 mjesecu 2020. Paket sadrži 3 baterije, zaštitu za propelere i jos rezervnih dijelova.

Cijena 3000 kuna. MOB:0989642953

be+DB,235.840 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem koke nesilica. Sve infor-

ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

ll Prodajem povoljno stalak za rezan-

ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59 M2,d-

ll Prodajem DELIMANO fritezu na

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran luksuz-

no 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34

M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješ-

ten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem 3 dihtunga glave motora

IMT Rakovica. MOB:098778969

macije na telefon 0916790090.

je pršuta nov, neupotrebljen. Inox s mramornom pločom. Mob:0989433173 vrući zrak. Samo jednom upotrebljena Cijena 200 kuna. Mob:0992311412 ll Prodajem traktor prikolicu kiper, cije-

na po dogovoru.Kontakt: 099 835 7981. ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

vom na kućnu adresu. Kontakt: 099 835 79 81.

55

USLUGE RAZNO llVišegodišnje iskustvo u orezivan-

ju maslina, agruma, voćki, uređivanje đardina, košnja trave i slično.

Mob:0919374727 ______________________________________ llTim iskusnih mestara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije...Kontakt: 098 765 460 ______________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.

Mob:091 7285208 ______________________________________

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 29.3. do 4.4.2021. „KOD ZVONIKA” od 5.4. do 11.4.2021.

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

ll Prodajem stolove s klupama od pu-

nog drva kao i željeznu ogradu.

Kontakt: 099 688 0160 PREMINULI - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL

s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno ll Prodajem ovčji gnoj, vreća 25 kn s ZDRAVKO ČONDRIĆ 1936.

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA dostavom. Kontakt: 099 681 54 56 IVO DADIĆ 1938. s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka STIJEPO IVUŠIĆ 1960.

MARA DŽAMARIJA 1935. ll Masažer, malo korišten. 500 kn. Mobitel DUBRAVKO ČIKOR 1954.

098 164 1597 VICA KRASOVAC 1932.

MARKETING: LJUBOMIR MEDAKOVIĆ 1965. ll Prodajem male stolice i male stolove.

099 2408 409, 642 460 ANTO ŠAKIĆ 1934.

250 kn. Tel: +385 91 5654 987 marketing@dubrovackidnevnik.hr DRAGO PRCE 1939.

STANE IVANKOVIĆ 1953. ll Prodajem stol s klupom puno drvo VINKO GAVRAN 1937.

099 688 0160 ANTO ALEN VUKAS 1974.

KIMETA JUSIĆ 1935. ll Prodajem solarno grijanje 1KW pogodIVO BRAJEVIĆ 1934. no za manju kuću ili vikendicu.

LUKO KRALJEVIĆ 1930.

MATO OVČINA 1938.

095/ 1993343 FRANE LJUBIĆ 1939.

NIKO IVANKOVIĆ 1934. ll Prodajem povoljno med FRANKA CVJETANOVIĆ 1947.

020 4526 049 ili 091 9366481 MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ VLAHO NIKOLIĆ 1937.

ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI EMIRA RABOTIĆ 1949.

NIKICA ORLIĆ 1952.

OGLASNA SLUŽBA DUBRAVKO COTA 1951.

DUBROVAČKOG DNEVNIKA ZORAN BASELLI 1953.

Tel 020 642 460 PERO VOJVODA 1936.

E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

PREDAJ OGLAS BESPLATNO

56

petkom

• BROJ 43 • 2. travnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

SUPER MJESTA ZA SLIKAVANJE

USKRŠNJI photo pointovi u Gradu, na Brsaljama i Uvali razveselili Dubrovčane NAJMLAĐI su posebno oduševljeni GORAN MRATINOVIĆ

U

skršnji photo pointovi prošlog su tjedna stigli na više gradskih lo-

kacija. Svi ljubitelji fotografiranja i selfija mogu se fotografirati na Stradunu, kod ulaza na zidine, na Brsaljama i u

Uvali s uskršnjim motivima.

Na društvenim mrežama uslijedile su brojne fotografije koje prikazuju građane koji pozi-

raju kod ukrasa. Među njima, svakako, prednjače oni najmlađi koje su ukrasi posebno razveselili.

Autor: Marijan Lujo