Dubrovački dnevnik petkom br. 42

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

CJEV^ICA ZA PIJENJE SOKA

FILM GLUMCA SA SLIKE

TOR ZA STOKU

SVE@ANJ (@ITA)

S K A N D I N A V K A DUBRO-

^OVJEK KOJI SE ODJEVA PO MODI

VA^KI DNEVNIK

RADIJ

RASTJER ATI NA SVE

TEHNI^A R KOJI RADI U LABORATORIJU

TALIJANS KI TENOR BOCELLI

OBRAMBENO ORU\E

TEMPO

DIO PLUGA

STRANE

DU[IK FAKAT

”ARCUS”

KATASTA RSKO JUTRO

DARKO ODMILA PJEVA^IC A, TEREZA

SLIKARIC A KRIZMAN I]

TO^ENJE , USIPANJE REPUBLI

BOGATO, OBILNO (fig.)

KA

E. NJ.

DOVOLJN O, VI[E NEGO [TO TREBA

”ALPHA

MAGNETIC SPECTRO METAR”

JUNAC ILI JUNICA

HRVATSK A LIKOVNA UMJETNI CA

ONO NA [TO SE TREBA

RIMSKI: 106

UGLEDAT

I

KUHINJS KA POSUDA ZA PR@ENJE

I REDATEL J ASHBY

PUBLIKA , SLU[ATE LJSTVO

GRAD U RUSIJI (anagram : TATI)

CELZIJ

POKRETA

AMERI^K

SREBRO

ZRAKOPLOVNI KLUB

HRVATSK A KNJI@EVNICA, NADA

PRIPADN IK ILIRSKOG

EUROPSK I NAROD

(mn.)

NORDIJS KI VRHOVNI BOG BESPRAV AN @IVALJ U OSMANSKOM CARSTVU

ALKALOID IZ KORE KININOVC A

MJERA ZA TEKU]IN U STEPSKO PODRU^JE

OKRILJE, POKROVITELJSKV O (lat.)

OMLADINSKI CENTAR

ISTOK ZAVJET (tur.)

DIO KONJSKE OPREME

RIJEKA U RUSIJI, DUGA 499 KM

DUBROVA^KI DNEVNIK ONAJ KOJI JE KRIV ZA NE[TO

LISTOPADNO DRVO

FIGURA U [AHU RAZRED

UZVIK BOLA ZVUK

BOJA LICA

ZAVAREN O MJESTO

MASNO]A OD MASLACA CIGARETN I PAPIRI]

STANOVN IK ZEMLJE IZLAZE]E G SUNCA

LISTOPADNO DRVO

JELO OD KRUMPIR A

EPSKA PJESMA BRISATI

[ARENE PAPIGE

BAKAR OBLAST U GR^KOJ

MJERA ZA PAPIR

@ENSKI

FILM GLUMCA SA SLIKE

RUPIJA

RJE[ENJ E - snop, krivac, auspicije, ra{trkati, ten, C, ton, laborant, Arg, n, atomi, maslo, ep, Ivelji}, otirati,Dikova~a, Maro Martinovi Japanac, Epir, r, arak, ’, kj, Dare, sipanje, Tu`na Jele.

Anka, carski, enj, oer, june, AMS, CVI, uzor, Irci, tave, Hal, Odin, Ag, I, raja, ular, Itat, dama, ZK, akov,

U OVOM BROJU Petak, 26. ozujka v

Godina 2, broj 42, 2021.

Izlazi jednom tjedno

NOVI GUP UNOSI RED Nema više gradnje metar od susjedove kuće, megalomanije i apartmanizacije

MARIJO BEKIĆ: Hospitalizirano je 70-ak covid pacijenata, ali respiratori nisu upitni

VIJESTI

AKTUALNO

VIJESTI

OPET FIJASKO

LITRA

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

OKUPLJALIŠTE IZ NJIHOVOG DJETINJSTVA DANAS JE RUGLO Pločani mole: „Obnovite igralište kod Gimnazije!“

IRIS DOMAZET MALOBABIĆ:

Rusi i Ukrajinci su oduševljeni Dubrovnikom, ali ih treba animirati ll

ll Otvorenost prema

svim tržištima glavna je misao vodilja u promociji Dubrovnika Stranica 22

MARIJO MARUŠIĆ, LEGENDA DUBROVAČKOG NOGOMETA:

Hajdukovci su me istukli, imao sam modrice kao da sam pao s petog kata ll

Još jedan turistički Uskrs izgubljen,

Hrvatska nema rješenje

Stranica 28

FRANO LUETIĆ: Veći broj letova tek u lipnju, spremni smo za brza testiranja! ll

TONA

GRAD U GR^KOJ AM. ROCK SASTAV

LOKALITET KOD IMOTSKOG

SKANDIN AVSKI NOV^I] PROVJER A STRANE TEKSTA OD AUTORA

O BESPLATN

MEKSI^K A BILJKA MESNATI H LISTOVA

FILM GLUMCA SA SLIKE

SROK

NAJMANJA ^ESTICA KEMIJSK OG ELEMENT A (mn.)

GLUMAC SA SLIKE RO\EN U, DUBROV NIKU

Stranica 9

PRKO[EN

JE

2

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

www.dubrovackidnevnik.hr LUCIJA KOMAIĆ DENIS KAPETANOVIC/PIXSELL

Vrijeme je da Hrvatska konačno krene u obračun s bandom u pravosuđu

G

ledati Zdravka Mamića u svom pohodu istine, a razmišljati kako nije važno što govori, nego tko govori, ravno je zabijanju glave u blato. Hrvatsko pravosuđe je daleko najveća kaljuža od svog hrvatskog blata. Kuknjavu Hrvata nad svojom vlasti trebalo bi zaštititi kao nematerijalnu baštinu. No, dok kukaju o onima koje sami redovno biraju, rijetko kada spominju onu treću, sudbenu vlast. Daleko najgoru. Otpornu na sve izbore i promjene. Zaštićenu u svom blatu u kojem govna plivaju dok sve oko njih i zbog njih tone.

Zbog njih smo mala, nesretna zemlja iz koje je pobjeglo uglavnom sve što vrijedi. Na njima završava svaki pokušaj ukazivanja na nešto što je loše. U zemlji bez pravde sve što može očekivati onaj koji na nepravdu ukaže je još gora nepravda. Samo ga može pogoditi novi gubitak, neka bolest od nemoći, nova patnja i bol. Na pravosuđu, korumpiranim sucima i odvjetnicima, koji su savršeno sav-

ladali pravila sustava u kojem djeluju, padaju svi procesi, čak i ako do njih dođe. nitko im ne može ništa. Nedodirljivi su i svemoćni. Što se treba dogoditi da o korupciji u pravosuđu netko konačno progovori? Treba završiti u poziciji da više nema što izgubiti. Nitko se tu ne želi naći. To su one situacije u životu kad čovjek izgubi sve ono za što se nadao da neće izgubiti i ne preostaje mu više ništa drugo zbog čega bi trebao šutjeti. Nekad je žrtva takvog sustava Zdravko Mamić, ali uglavnom su to mali, obični ljudi. Bez dvojnog državljanstva, bez moći, bez mogućnosti da o onome čemu su svjedočili javno progovore. Na koncu, bez mogućnosti da te suce koji kroje sudbine potkupe, kad kod takvih drugačije ne može. Mamić iz dana uz dan iz svoje nove ili stare domovine Bosne i Hercegovine objavljuje kojeg je sve suca i kako potkupio. Objavljuje račune plaćanja putovanja u Dubai sucu i njegovoj ljubavnici. Njegova

A

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

izjava kako je predsjedniku Vrhovnog suda donosio novac u torbi je nešto što zastrašuje. S druge strane, budi i optimizam. Hoće li Mamić, osim što je neformalni svjedok pokajnik biti i reformator hrvatskog pravosuđa?

Jer dublje od dna ne može. A ovo čemu svjedočimo sada je dno. obro je poznato kako se u Hrvatskoj neke stvari s mrtve točke počnu micati tek onda kad se oni koji su jedni drugima držali vreće posvađaju. Tek tada javnost konačno sazna sve ono što je dotad bila samo priča. Tek tada se pokrene. Tako je i Mamiću hrvatsko krivosuđe odgovaralo onda dok je mislio kako će plaćanjem putovanja, s torbama keša i uz skupocjene poklone namjestiti rezultate. Onda kad se rezultat preokrenuo, okrenuo se i on protiv njih. Isto poput njega, iz druge domovine, tako se javlja i Miroslav Kutle, također bjegunac od hrvatskog pravosuđa.

I on, baš poput Mamića, objavljuje mailove protiv ljudi s kojima je do jučer kreirao svu ovu kaljužu u kojoj živimo. I tako tek danas javnost glasno čuje sve ono što je bilo očito godinama. Svima, osim sustavu. I zato je reforma pravosuđa nužna. Sad ili nikad. Milanovićevo inzistiranje na tome da na čelo Vrhovnog suda dođe netko stručan i neumrežen, netko koga nije namjestio HDZ, možda je njegov najbolji potez u posljednje vrijeme, čak i ako ne uspije. Na tome mora inzistirati, negdje treba početi. paka pravosudna hobotnica predugo je širila svoje krakove. Svaki korak usmjeren prema razbijanju mreža koje nas čine nepravednom zemljom je tek prvi, mali korak prema dalekom cilju, ali veliki zalog za budućnost. Hrvatsko krivosuđe nije neka apstrakcija. Mnogi su ga osjetili na svojoj koži. Sretan je onaj tko se s tim nije susreo. Sretni su i oni koji su naletjeli na poštene, moralne suce koji svoj posao obavljaju časno. Njih je mnogo. I oni zaslužuju djelovati u pravednijem sustavu. Oni su zalog za budućnost koja bi mogla doći onda kad se reforme konačno pokrenu. Mamićev pohod istine i Milanovićevo inzistiranje na promjenama, onako kako je trebao odavno inzistirati, neka je nova stranica makar sve to završilo bez ikakvih posljedica kao i uvijek do sada. I ovako je, makar malo, okrznulo nedodirljive u razgranatoj mreži. Hrvatska više nema vremena čekati.

3

D

O

V

eć i vrapci na grani znaju sve o najsramotnijim hrvatskim pravosudnim postupcima. Najmorbidnije su one presude zbog divljanja i smrtnih slučajeva u prometu kad su tatini sinovi uvijek nekako bolje prolazili od onih koji to nisu.

Tu su i prve godine i postupci slučaja Horvatinčić, kako ne bi, kad je u pitanju promet, sve ostalo samo na sinovima. Guljenje patata u pučkoj kuhinji bivšeg ministra Petra Čobankovića postalo je simbol za presude protiv političke korupcije moćnih. Ivo Sanader, Nadan Vidošević, Miroslav Kutle i mnogi drugi slučajevi koji prečesto traju koliko je potrebno dok ne zastare razlog su zbog kojeg nitko ne vjeruje u pravdu. Kad ne valja političar, kad se bavi kriminalom i radi malverzacije, o tome se barem uglavnom može pisati. Novinari to i rade. Kad je u pitanje pravosuđe, novinari su uglavnom prisiljeni na muk. Osim ako ne žele ostati bez svoje godišnje plaće. Nakon godina provedenih po sudovima na kojima imaju šanse koliko i Horvatinčićeve žrtve ispred njegovog glisera. Kolege će teško protiv kolega. Pogotovo ako su im neka usputna stanica za uspjeh. tu se zatvara krug. Diljem hrvatske vode se sudski procesi između sudaca i odvjetnika protiv novinara. Nekada ti nedodirljivi, tipični primjerci hrvatskog pravosuđa, požele još ući u politiku. Tako je dubrovački SDP na svoju listu stavio odvjetnika, koji je blizak odvjetniku koji je istaknuta figura du-

I

brovačkog pravosuđa, ali i Društva prijatelja dubrovačke starine. Onda SDP govori kako će ako dođe na vlast raskinuti ugovor Grada i Društva oko zidina. Zaboravljaju pritom da to namjeravaju napraviti uz osobu u Gradskom vijeću koja je bliska jednoj od glavnih osobi od zidina. Novinar Dubrovačkog dnevnika s pravom se samo zapitao jednim korektnim tekstom je li ta situacija upitna zbog ove bliskosti. Nakon par sati uslijedio je neviđeni napad, uz salve uvreda novinaru, glavnoj urednici i samom mediju. Da bi stvar bila još morbidnija, taj političar, tipični primjerak hrvatskog pravosuđa, u svom javnom linču na medij koji ga se usudio samo spomenuti javnost izvještava kako protiv Dubrovačkog dnevnika vodi čak tri procesa! Skandalozna je činjenica da za te procese mi prvi put čujemo. Ovako usput.

Od političara, kroz javni linč preko Facebooka. I to je hrvatsko pravosuđe! To je dubrovački SDP! Ovakav neviđeni napad na slobodu medija radi legitimnog spominjanja imena političara koji želi ući u Gradsko vijeće ravan je nekom drugom sustavu za kojega smo vjerovali kako je ostao u prošlosti. Ili se možda SDP vraća korijenima? Bio je ovo tipični obračun tipičnog primjerka hrvatskog pravosuđa. Uz poruku – samo se usudite pisati.Anitko iz SDP-a nije se sjetio stati u obranu. Očito je uvijek lakše zabiti glavu u blato, umjesto se protiv njega i onih koji ga stvaraju boriti. A dok se svi skupa ne krenemo boriti protiv blata, teško ćemo postati išta više od močvare.

4

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

AKO SE PO JUTRU DAN POZNAJE, NE PIŠE NAM SE DOBRO

TURISTIČKI USKRS u Dubrovniku je izgubljen, a Hrvatska opet nema nikakav plan za sezonu „U OVIM OKOLNOSTIMA nije realno očekivati dolazak većeg broja turista za Uskrs u turistička odredišta Dubrovačko – neretvanske županije,“ poručuje Vladimir Bakić IVONA BUTJER MRATINOVIĆ DUBROVAČKI DNEVNIK

U

religijskom smislu, Uskrs predstavlja najveći kršćanski blagdan, a u svjetovnom je prvi godišnji turistički test kojeg polažu europs-

ke zemlje, među kojima i Hrvatska. Proteklih su godina tijekom uskrsnih praznika smještajni kapaciteti redovito bili sasvim pristojno popunjeni, gosti su pili kave na taracama kafića, a na Stradunu se mogao čuti svaki od vodećih svjetskih jezika. Uskrs je označavao prvi val brojnijih do-

lazaka gostiju i početak predsezone koja je do 2020. godine počinjala sve više sličiti na glavnu sezonu. A onda je lani pandemija korona virusa prekinula pozitivan rast.

Dubrovčani su Uskrs 2020. godine dočekali u lockdownu, unutar četiri zida i u okruženju samo najbližih osoba. Ulice

su bile puste, gostiju nije bilo i tad se činilo kako će se 2021. godine situacija bitnije popraviti. Ipak, čini se kako je turistički Uskrs u Dubrovniku i ove godine izgubljen.

...

PRIJE DVIJE GODINE NA USKRS NAM JE STIGAO RONALDO Ovogodišnji Uskrs bit će bitno drugačiji od onoga 2019. godine kad je u grad stigao legendarni Cristiano Ronaldo, sa svojom zaručnicom Georginom Rodriguez. Ljubavni je par uživao u Dubrovniku, a odsjeli su u vili Šeherezada.

Ronaldo je večerao u restoranu 360, a tadašnji restoran Takenoko je zakupio za sebe i za svoje društvo. Proslavljeni nogometaš je posjetio i Lopud gdje se fotografirao s osobljem restorana Dubrovnik u kojem je uživao.

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

...

DRUGE ZEMLJE VEĆ IMAJU STRATEGIJE, HRVATSKA ČEKA EU

Tako je to izgledalo na Uskrs 2019. godine

IZ TURISTIČKIH kršnjih praznika su Iberia iz MaZAJEDNICA PORUČUJU: drida, Lufthansa iz Munchena NIJE REALNO te EasyJet iz Ženeve 10. travOČEKIVATI VIŠE nja,“ odgovaraju iz Turističke TURISTA zajednice Grada Dubrovnika, Na pitanje o najavama, iz gra- stavljajući naglasak na avio lidske i županijske Tunije, što ni ne čudi. Durističke zajednice brovnik, kao desstižu šturi odtinacija do kogovori. Zaje ne vode ni „Zbog opće pravo se autoput ni neizvjesnosti n a d e brza ceskoja vlada, a i sve najviše ta, a niglasnijih najava oko novog lockdowna kao opcije polažu je ni po‚čišćenja’ broja zaraženih do u dovezana sezone, očekujemo Uskrs maće s majednak Božiću, dakle g o s tičnom bez nekih ozbiljnijih te kozemlturističkih kretanja,“ ji će biti jom, u prkaže Dubretić. voljni uputiti vom redu se prema Duovisi o aviobrovniku. nima. „Za Uskrs očekujeDirektor Turističke mo najveći odaziv s domaćeg zajednice Dubrovačko-netržišta na kojem smo pokrenuli retvanske županije Vladimir određene promotivne aktiv- Bakić također odgovara kako nosti. Prema našim saznanji- goste za Uskrs u Dubrovniku ma najavljeni letovi tijekom us- ne treba očekivati.

„Kao što je poznato gotovo sve europske zemlje svojim građanima ne preporučuju ili čak zabranjuju putovanja koja nisu nužna. Također imamo izrazito nepovoljne epidemiološke uvjete kod nas, te u ovim okolnostima nije realno očekivati dolazak većeg broja turista za Uskrs u turistička odredišta Dubrovačko – neretvanske županije. Nadamo se da će se epidemiološke prilike do ljeta stabilizirati te staviti u granice prihvatljive za sigurna turistička putovanja,“ tvrdi Bakić. ‚MOŽDA JE ZA SEZONU BEZ COVIDA POTREBNO ŽRTVOVATI TURISTIČKI USKRS…’ S obzirom na neizvjesnost situacije oko brzog širenja britanskog soja virusa i eventualnog lockdowna, i vlasnici agencija koje se bave iznajmljivanjem privatnog smještaja kažu kako na Uskrs ove go-

Dubrovački dnevnik je prema Ministarstvu turizma uputio upit što se radi oko pitanja uvođenja covid putovnica, odakle su početkom ožujka odgovorili kako su pregovori u tijeku. „Republika Hrvatska pozdravlja nastavak razgovora oko uvođenja ujednačenih protokola prelaska granica. Ističemo kako je važna ponovna uspostava slobodnog kretanja i sigurnosnih protokola na nacionalnoj i međunarodnoj razini kao i harmonizirani i balansirani pristup putovanjima bez diskriminacije. S obzirom na trenutno malu razinu procijepljenosti u EU te nedostatak informacija, posebice o novim sojevima virusa, iznimno je važan zajednički pristup svih država članica EU, o čemu su u tijeku pregovori,“ odgovorili su iz Ministarstva. Do danas ništa jasnije nije definirano.

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

dine ne treba polagati pretje- tjeti i najave iz Zračne luke rane nade. Bukinzi su slabi, a Dubrovnik, mada na ‚dugom najave koje postoje mogu se štapu’, ipak su dobre,“ optilako otkazati. mističan je Dubretić. „Zbog opće neizvjesnosti koja vlada, a i sve glasnijih na- ‚NA SVE APARTMANE java oko novog lockdowna DOLAZI ŠEST HRVATA’ kao opcije ‚čišćenja’ broja Na pitanje kakav je buking zaraženih do sezone, oče- kod nje, vlasnica agencije kujemo Uskrs jednak Božiću, ‚Dominium travel’ i potpredsdakle bez nekih ozbiljnijih tu- jednica Strukovne grupe turističkih kretanja,“ kaže osni- rističkih agencija Slavica Grvač i suvlasnik agencije keš odgovara kako na sve Direct Booker Niapartmane koje izno Dubretić konajmljuju imaju tri ji je bez obzira rezervacije. na cjelokup„Radi se o šest nu situacigostiju, u piju optimistanju su Hrvatičan. Kako ti. Koji će doći kaže, možda ovdje, a sve Slavica Grkeš je to i bolje jer će biti zatvoreje eventualna cino. Prije nam je jena ulaska u sezoUskrs označavao nu s minimalnim brojem početak sezone, imali zaraženih. smo jako puno posla i check Što se tiče dinamike rezer- in-ova, već tad bismo počeli vacija, Dubretić kaže kako je ‚ginuti’. Sad ništa, posebno tempo ulaska jako spor i mini- ne grupe i daleka tržišta. Nemalan što je i očekivano. ki objekti poput vila imaju re„Moramo biti svjesni da će se zervacija u sezoni, ali sve oviozbiljnije rezervacije početi si što će biti i idemo li u još događati u ‚last minuteu’. To jedan lockdown ili ne,“ kaže nam govori i podatak prema Grkeš. kojemu rezervacije na većim Ona nije čekala skrštenih rutržištima, kao što je SAD gd- ku pa je s Martinom Pavleje postoji unutardržavno pu- ković, vlasnicom agencije za tovanje, u prosjeku stižu tje- vjenčanja ‚Yes I DU’, pokredan dana prije polaska gos- nula projekt RebranD u sklotiju,“ istaknuo je Dubretić ko- pu kojeg vrijedno rade na ji vjeruje kako će 2021. godi- privlačenju gostiju na jug Hrna ipak biti turistički bolja od vatske kako bi im se ponudio 2020. godine. kvalitetan i siguran odmor u „Ipak smo godinu stariji, oni novim uvjetima. koji žele putovati će se cijepiti, ili su to već napravili, a KONKURENTI S mnogi su preboljeli virus pa MEDITERANA ZA NAS će dolaziti s potvrdom ili će SU TATE-MATE stizati s negativnim PCR tes- Zbog svega toga svakako vritovima. Dobra vijest je i to što jedi postaviti logično pitanje – su aviokompanije tu, žele le- je li moglo bolje?

„Turska je već prošle godine je zapravo u eteru teško započela sa safety kampanjom, obići, upustili su se u snažnu na YouTubeu se konstantno i sveobuhvatnu marketinšku vrtio video kako je Turska si- kampanju te pozivaju goste. gurna zemlja. U 2020. godini Tu su i certificirani hoteli koji su nešto odradili i samo pružaju mogućnost tessu nastavili daltiranja gostiju prije, država im je odlaska iz „U subvencizemlje te Turskoj država onira pukoštaju subvencionira puno no toga, 30-ak toga, primjerice avione, primeura, a Grčka je dočekala smanjenje jeriprovoporeza u turizmu… A u ce avide se i Hrvatskoj su privatnim one. u turiznajmljivačima danas Grčskim stigle prve uplatnice… ka je Eto, to smo uradili,“ dočekazračnim kaže Grkeš. la smanlukama. jenje poreGrci najaza u turizmu kavljuju otvaranje ko bi bili konkurentnigranice za turiste od ji ili kako bi zadržali razliku da sredine svibnja te će se tražise što prije oporave. A u Hr- ti potvrda o cijepljenju ili antivatskoj su privatnim iznajmlji- tijelima, a svi ostali će moravačima stigle prve uplatnice… ti imati negativan PCR test.

Eto, to smo uradili,“ kaže Gr- Osim toga, bitno su snizili cikeš. jene kako bi privukli što više Iako ožujak i travanj u turis- gostiju. tičkoj sezoni znače konkret- I predstavnici turizma u Turnije bukinge, Hrvatsskoj i Grčkoj, između ka, čini se, još neostalih, prisusma plan kako tvovali su neprivući goste davno održanego se čenom najkaju prvi povećem turistezi Europske tičkom sajmu unije što je za u Rusiji gdje zemlju koja je u su predstavili Nino Dubretić prvom redu, pa i svoje adute, uz isključivo turistička, Italiju, Španjolsku vrlo nezgodno. Dok se i Crnu Goru. Premda Njemačka i Francuska, pa čak Rusi slove kao iznimno zai Italija, u slučaju izostanka tu- hvalni gosti visoke platežne rista mogu okrenuti drugim in- moći, a avioni bi prema Dudustrijama, Hrvatska ih goto- brovniku uskoro trebali počevo ni nema. ti letjeti, Hrvatska na sajmu S druge strane, u Grčkoj i Tur- nije sudjelovala. Kao jedina skoj se o nadolazećoj sezoni od mediteranskih zemalja itekako intenzivno promišlja te koje ove godine vode bitku se konkretno planira. Tursku za svakog gosta.

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

7

SVI PIŠU O GRADU

BRITANSKI MEDIJI pišu o Frankovićevom prijedlogu Vladi za normalizaciju putovanja između ove dvije države „ONI PRENOSE IZJAVU BORISA JOHNSONA o omogućavanju putovanja te ističu moj prijedlog Vladi RH za sklapanje bilateralnog sporazuma s Velikom Britanijom te normalizaciju putovanja između Velike Britanije i Republike Hrvatske,“ objavio je Franković na društvenim mrežama

D

ubrovačka javnost pomno prati sve odluke koje donosi Velika Britanija vezano uz putovanja njihovih građana pa je tako s nevjericom dočekana vijest kako bi ta zemlja u sklopu novih epidemioloških pravila mogla uvesti kažnjavanje svih onih koji bez opravdanog razloga pokušaju otputovati u inozemstvo, no i dalje ostaje nada kako će se situacija normalizirati u sezoni. Zbog toga je promocija u britanskim medijima, između ostaloga, i dalje iznimno važna.

Gradonačelnik Mato Franković

Gradonačelnik Mato Franković na društvenim mrežama je objavio kako britanski mediji prenose izjavu premijera Borisa Johnsona o Frankovićevom prijedlogu Vladi oko postizanja sporazuma između Velike Britanije i Hrvatske kojim bi se omogućila normalizacija putovanja. „Velik broj britanskih medija ističe kako su Španjolci donijeli odluku prema kojoj su dopustili dolazak gostiju iz Velike Britanije u Španjolsku. Istovremeno prenose izjavu Borisa Johnsona o omogućavanju putovanja te ističu moj prijedlog Vladi Republike Hrvatske za sklapanje bilateralnog sporazuma s Velikom Britanijom te normalizaciju putovanja između Ve-

like Britanije i Republike Hrvatske,“ objavio je Franković naglašavajući značaj besplatne promocije za Dubrovnik. „Odgovorno tvrdim da ovakvu razinu besplatne promocije nema niti jedan grad u Republici Hrvatskoj, a moji politički kritičari neka pronađu jedan grad s boljom promocijom te nas o tome sve skupa obavijeste,“ stoji u njegovoj objavi.

Ipak, svjestan je da promocija sama po sebi nije dovoljna. „Osim promocije moramo nastaviti raditi kako bi se što prije reaktivirala putovanja. Nakon što je na moju inicijativu upućenu Stožeru ukinuta zabrana uplovljavanja cruisera u hrvatske luke, jučer je, također na moj prijedlog, Hrvat-

ski zavod za javno zdravstvo ukinuo obvezu 14 dnevne karantene za britanske državljane,“ objavio je Franković.

Kako stoji u njegovoj objavi, ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman obavijestio ga je kako je razgovarao s engleskim ministrom vanjskih poslova o sklapanju bilateralnog sporazuma s Ujedinjenim Kraljevstvom kako bi se uspostavili jasni protokoli putovanja. Dodao je i kako se ovog tjedna upućuje prijedlog navedenog sporazuma Ministarstvu vanjskih poslova. „Dok drugi maštaju, smišljaju, podmeću, mi ne stojimo na mjestu jer se stvari maštajući nikad neće realizirati,“ zaključio je Franković.

8

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti Vijesti

LOŠA EPIDEMIOLOŠKA SLIKA

’U BOLNICI je sedamdesetak oboljelih, ali imamo najbolju situaciju po pitanju respiratora’ RAVNATELJ DUBROVAČKE BOLNICE dr. Marijo Bekić komentira aktualno stanje s oboljelima od Covida-19, a predsjednik Stožera mjere koje bi nas mogle očekivati oko Uskrsa VEDRAN SALVIA

S

MARIO BABAROVIĆ / DD

ituacija s korona virusom u Dubrovačko – neretvanskoj županiji nije dobra. U srijedu je zabilježeno 120 novih slučajeva, dan ranije 104, a sve je daleko od idealnog i situacije kakvoj su se svi nadali s početkom proljeća. U bolnici se nalazi sedamdesetak oboljelih pacijenata. Više o stanju u bolnici prokomentirao je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić.

DJELATNICI BOLNICE U IZOLACIJI - Od 70 hospitaliziranih njih pet zahtijeva intenzivnu skrb, od čega su četiri na invazivnoj, a jedan na neinvazivnoj ventilaciji. Dakle, svjedočimo pogoršanju. Također, 35 naših djelatnika od utorka je u samoizolaciji. Oni su ili Covid pozitivni, ili su imali kontakt. Od tih 35 osoba, 15 je medicinskih sestara rekao je Bekić, istaknuvši kako je zadnjih dana učinjen pomak po pitanju cijepljenja medicinskih djelatnika, posebno medicinskih sestara i tehničara.

Pitali smo ga oko stanja respiratora u bolnici.

- Imamo zadovoljavajući broj respiratora, njih 19 što je dobra brojka. Na nivou države imamo najbolju situaciju oko broja respiratora i pacijenata koji su na respiratoru. U svakom slučaju, tu imamo dovoljne kapacitete - riječi su dr.

Bekića. Što se tiče rada bolnice neovisno o situaciji s koronavirusom, odgovorio je kako zasad nema odstupanja, osim onih na odjelu gastroenterologije.

- Morali smo napraviti unutarnji razmještaj medicinskih sestara i tehničara, ali osim spomenutih redukcija, sve se odvija nesmetano.

Nemamo redukcije drugih programa. No, situacija se mijenja iz dana u dan i to treba znati. Donedavno smo imali pedesetak zaraženih u bolnici, a sad je tu njih sedamdesetak – govori dr. Bekić.

Sekundarni Covid objekt na Babinom kuku je cijelo vrijeme u pripravnosti.

- Nismo donijeli odluku da se stavi u funkciju jer ogromna većina hospitaliziranih zahtjeva posebne uvjete liječenja oko terapije kisikom, zbog njihovih teških situacija mislimo da sekundarni objekt nije adekvatan za njihovo liječenje - objasnio je dr. Bekić.

OB Dubrovnik

CEBALO: MORAMO DRŽATI ZARAZU POD KONTROLOM UNATOČ USKRSU Predsjednik Stožera civilne zaštite Joško Cebalo naglašava kako je za sve daljnje poteze Stožera važna epidemiološka situacija.

- Osnovni motiv svih poteza je očuvanje zdravlje naših sugrađana, ali i zbog toga da imamo koliko-toliko dobru turističku sezonu, a možemo je imati samo ako ćemo brojke imati pod kontrolom objasnio je Cebalo koji se osvrnuo i na situaciju s cjepivom.

- Što se tiče cijepljenja, mi nismo zadovoljni količinom cjepiva koje smo dobili na raspolaganje. Ali, veseli nas činjenica što smo pokazali da u jednom danu možemo cijepiti popriličan broj ljudi. Što se tiče masovnijih cijepljenja u Gospinom polju, ali i onih u ordinacijama liječnika, možemo reći da smo kadri po danu cijepiti tisuću, dvije tisuće ljudi - riječi su Joška Cebala.

...

Bekić: Od 70 hospitaliziranih njih pet zahtijeva intenzivnu skrb, od čega su četiri na invazivnoj, a jedan na neinvazivnoj ventilaciji.

Dakle, svjedočimo pogoršanju. Također, 35 naših djelatnika od utorka je u samoizolaciji.

Odgovorio je i na pitanje je li se mogu očekivati posebne mjere uz Uskrs, primarno oko mogućeg uvođenja punktova.

- To je prije svega nešto što ovisi o Nacionalnom stožeru. Mi ćemo njihovu odluku provoditi. No, kakva god da ona bude, apeliram na građane da se pridržavaju svih mjera. Uskrs je najveći kršćanski blagdan, ali moramo paziti kako bi zarazu koronavirusom držali pod kontrolom - zaključio je Cebalo.

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

9

ZRAČNI PRIJEVOZ I KRIZA

LUETIĆ: Veći broj letova tek u lipnju, sada očekujemo Minhen i Madrid

DUBROVAČKI aerodrom spreman je provoditi brza testiranja VEDRAN SALVIA AIDA ČAKIĆ

D

irektor Zračne luke Dubrovnik Frana Luetić za Dubrovački dnevnik iznio je informacije i aktualnosti o letovima koji se mogu očekivati u Dubrovniku, kao i o najavama koje imaju.

- Kako sad stvari stoje očekujemo letove iz Minhena i Madrida.

Bio je dva puta čarter iz Kijeva, s kojim je došlo pedesetak putnika – rekao je je direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić.

Ponovio je kako su u Zračnoj luci Dubrovnik spremni provoditi testiranje na aerodromu.

- Zavisi kakvi će biti zahtjevi od država iz kojih dolaze gosti, kao i naše Vlade te zrakoplovnim prijevoznicima, ali mi smo se spremni prilagoditi svemu kazao je Luetić dodavši kako u našoj Zračnoj luci situacija nije drugačija nego u cijelom svijetu.

- Kao i svi drugi, čekamo poboljšanje epidemiološke situacije. Prilagođavamo se. U cijelom svijetu je zrakoplovstvo pogođeno, dijelimo svi istu sudbinu. Toplo se nadamo da će se situacija popraviti, iskreno poboljšanje očekujemo sredinom lipnja, kad očekujemo povećanje broja međunarodnih letova - objasnio je Luetić.

10

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ŠTO DONOSI NOVI GUP?

NEMA VIŠE gradnje na metar megalomanskih nebodera i a NOVIM PROSTORNIM IZMJENAMA nastojat će se spriječiti devastacije te unijeti sklad u buduće projekte, u cilju zaštite urbanog prostora IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

rijedlog odluke o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika zasigurno je jedna od najiščekivanijih točaka, od vitalnog značaja za Dubrovnik, koja će se naći na sjednici Gradskog vijeća zakazanoj 29. ožujka. Neplanska gradnja i devastacija prostora problemi su kojima građani svjedoče već dugi niz godina, a kako najavljuju iz gradske uprave, cilj novih izmjena je spriječiti daljnje nesagledive štete na urbani prostor grada.

U prvom redu odnosi se to na sprečavanje pretjerane apartmanizacije u gradnji, zaštitu postojeće i razvoj buduće komunalne infrastrukture te zaštitu i očuvanje postojećih i davanja mogućnosti za razvoj budućih javnih površina.

POVEĆANA OBVEZNA UDALJENOST IZMEĐU KUĆA I ZGRADA Prema novom GUP-u, visina građevina u poslovnom centru Gruž smanjena je s 35 na maksimalno 22 metra. Niske i srednje visoke građevine, prema novim pra-

vilima, trebaju se graditi na minimalnoj udaljenosti od tri metra od susjedne međe. Inače, u važećem planu ta udaljenost mogla je biti i manja (1 metar), pod uvjetom da nema otvora s te strane, no sada se to mijenja. Visoke građevine grade se na udaljenosti od najmanje H/2 (polovica visine građevine) od susjedne međe. Drugim riječima, kako je najveća dopuštena visina građevine 22 metra, tada je propisani razmak minimalno 11 metara, čime se štite okolne građevine i prostor. Postotak izgrađenosti nije mijenjan, ali je povećavan postotak obveznog hortikulturnog uređenja u pojedinim zonama.

Nadalje, uveden je detaljni i nedvosmisleni pojmovnik, razrađena definicija etaža građevine te nadzemni i podzemni koeficijent iskorištenosti. Također je definirana i visina vila, a sprječava se negativni trend apartmanizacije u gradnji te se investitore striktno ograničava na broj funkcionalnih jedinica koje mogu imati u građevinama. Dosad se ograničavao samo broj stanova dok su investitori pod poslovne prostore znali smještati nesrazmjeran broj apartmana.

Kako su odgovorili iz Grada Dubrovnika, uveden je broj i definici-

ja funkcionalnih jedinica čime je definiran kapacitet stambenih i stambeno-poslovnih građevina.

U tom smislu, niska građevina je definirana kao građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše tri funkcionalne jedinice, srednje visoka građevina je građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše četiri funkcionalne jedinice dok je visoka građevina, građevina stambene ili stambeno-poslovne namjene s najviše 20 funkcionalnih jedinica.

Također je propisano kako najviše 30 posto bruto razvijene površine niske, srednje visoke i visoke stambeno-poslovne građevine može biti poslovne namjene.

SMANJUJU SE VISINE GRAĐEVINA Osim novih odredbi oko propisane minimalne udaljenosti između građevina te broja funkcionalnih jedinica, novi GUP predviđa i smanjenje propisane maksimalne visine građevina. Najviše dopuštene visine tako se smanjuju s 15 metara na kosom i 13 metara na ravnom terenu na 13 metara na kosom i 11 metara na ravnom terenu. Iz gradske uprave navode kako su upravo takve građevine inicirale najviše pro-

blema jer su se kao takve interpolirale između postojećih znatno nižih građevina. Stoga se novim odredbama ograničava investitore na biranje između etaže nadzemnog podruma ili etaže suterena što također smanjuje visinu građevina za jednu etažu čime se u konačnici opet štite okolne građevine i prostor.

Okolne građevine i gradske prometnice nastojat će se zaštititi i izmjenama odredbi koje se tiču podrumskih etaža, posebno onih

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

r od susjedove kuće, apartmanizacije

Jedan od prioriteta novog GUP-a je zaustaviti negativni trend apartmanizacije

potpuno ukopanih. Prema novom GUP-u, obveza investitora bit će micati takve podrume na minimalnu udaljenost od pet metara od prometnica i minimalno jedan metar od granica susjednih čestica. Do sada su investitori mogli ići na sve strane do samih granica.

HORTIKULTURA I SKLAD KAO PRIORITETI Kako su odgovorili iz Grada Dubrovnika, cijeli niz izmijenjenih

odredbi usmjeren je i na uređenje i čuvanje postojećeg terena i obveze investitora za hortikulturnim oplemenjivanjem prostora.

Tako uređeni teren uz građevinu smije varirati više ili manje od 1,5 metra od linija postojećeg terena, potpuno ukopani podrumi se moraju zatrpati s metrom zemlje, a uređenje predvrtova prema ulici postaje obvezno.

Osim toga, novim se GUP-om uređuje i pitanje rekonstrukcija

kojima su do sada odredbe davale više mogućnosti nego kod nove gradnje što je često stvaralo nesklad u prostoru i odstupanja od urbanističkih standarda. Kako navode iz Grada, navedeno je posebno trebalo sagledati u kontekstu proteklih legalizacija čime se znatno nagrađivalo one koju su gradili mimo zakona. Prema predloženim odredbama, rekonstrukcije se smiju razvijati na isti način kao i nova gradnja, a posebna odredba u odnosu na formiranje građevnih čes-

...

GUP KAO PREDUVJET ZA VAŽNE PROJEKTE Uz sprečavanje devastacije prostora, novi GUP će omogućiti i realizaciju planiranih važnih gradskih projekata za koje nije moguće ishoditi dozvole bez izmjena i dopuna jer ih postojeće prostorno planske odredbe ne prepoznaju. Neki od tih projekata su dječji vrtić u Komolcu, azil za životinje na Grabovici, stanovi za liječnike u kompleksu Opće bolnice Dubrovnik, rekonstrukcija i uređenje prihvatilišta za beskućnike na području Batahovine, mogućnost gradnje i implementiranje sustava manjih javnih garaža u svim dijelovima Grada, uređenje i integracija obalnog pojasa Rijeke dubrovačke cesta, riva, pomorski promet, vezovi i sl.

tica i utvrđivanja zemljišta za redovitu uporabu štiti neevidentiranu komunalnu infrastrukturu čime ista više ne može biti dio građevnih čestica. Kombinacijom svih navedenih izmjena nastojat će se postići sklad u budućim gradnjama i projektima u prostoru grada čiji je prostorni izgled tijekom godina već bitno narušen.

11

12

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

JE UPOZORAVANJE NA PROBLEM ILI PREDIZBORNO MULJAN

TKO KAŽE da će se na Petki moći graditi hoteli? „HOTELI MAESTRAL D.O.O. neće graditi niti se proširivati u zelenoj zoni parka šume Petka.

Naime, novim izmjenama GUP-a grada Dubrovnika Hotelima Maestral d.o.o. se ne dozvoljava veća katnost i izgrađenost u odnosu na plan iz 2014. godine koji je sada na snazi,“ poručili su iz Maestrala. Inače, izmjene GUP-a iz 2014. donesene su upravo u Vlahušićevom mandatu

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

„L

ažima nas nećete zaustaviti da izmijenimo nakaradni GUP!,“ poručio je nedavno gradonačelnik Mato Franković. Predizborna kampanja je krenula, a pred vijećnicima će se uskoro naći nove izmjene i

dopune GUP-a pa je stoga upravo pitanje urbanog prostora prvi kamen spoticanja među političkim oponentima.

Kandidat za gradonačelnika Andro Vlahušić s kandidatkinjom za zamjenicu, HNS-ovkom Natašom Gabričević ovog je tjedna sazvao konferenciju za medije i uputio kritiku na račun Prijedloga izmjena GUP-a te se tako osvrnuo na najavljenu rekonstrukciju Hotela Maestral. Tom su prilikom istaknuli kako ‚novi GUP dopušta gradnju nebodera na području Park šume Petka u visini od 22 metra’.

Uz poziv na konferenciju, platforma ‚Dubrovnik-naš Grad’ odnosno kandidati s HNS-ove liste, poslala je ilustraciju naslovljenu kao ‚Buduća Petka’ na kojoj je prikazan hotel Park smješten na padinama Petke. Time se, čini se, htjelo poručiti kako će se na padinama Petke, nakon što na snagu stupi novi GUP, smjeti graditi hoteli u visini hotela Park. Dubrovački dnevnik uputio je upit Gradu Dubrovniku odakle su odgovorili kako takvo što uopće nije moguće. „Situacija, kakva je prikazana na fotografiji, u stvarnosti nije moguća.

Naime, urbano pravilo 2.10 članka 110. Odredbi za provođenje GUP-a Grada Dubrovnika dopušta samo rekonstrukciju postojećih hotela. Na slici je evidentno riječ o novoj gradnji, a prema članku 113. stavku 2. Odredbi za provođenje GUP-a Grada Dubrovnika u park šumi Petka zabranjuje se svaka nova stambena izgradnja. Osim

Odgovor Grada na Vlahušićevu ilustraciju: ‘Gradnje na padinama Petke u stvarnosti nisu moguće!’ toga, zemljište na kojem je smještena ‚simulirana’ zgrada uopće nije građevinsko. Prema kartografskom prikazu ‚Korištenje i namjena prostora Grada Dubrovnika’, riječ je o tzv. ‚vrijednom šumskom području’,“ odgovorili su iz Grada Dubrovnika.

Na prozivke je na društvenim mrežama odgovorio i sam Franković. „Tužno je i žalosno da upravo oni koji su omogućili da nam pojedini dijelovi grada izgledaju kao čardaci, žele lažima pokušati onemogućiti da izglasamo na sjednici Gradskog vijeća izmjene GUP-a Grada Dubrovnika. Vjerujem da toliki strah u njihovim očima leži u činjenici kako će možda morati vratiti neke prethodno uzete novce. Vezano za izmjene GUP- a koje se tiču hotela Maestral želim jasno i nedvosmisleno reći kako se hotelima Maestral ovim izmjenama GUP-a ništa niti povećava niti smanjuje,“ kazao je Franković, referirajući se na činjenicu da gradnja građevina u visini od 22 metra

na spomenutom području nije ni bila moguća prije izmjena GUP-a iz 2014. godine koje su usvojene za vrijeme Vlahušićevog mandata.

Naime, upravo su te izmjene omogućile gradnju građevina u visini od 22 metra i izvan ‚gruškog polja’, ako se izuzmu građevine koje su izgrađene u bivšoj državi i za koje su vrijedila drugačija pravila. Međutim, svaka gradnja na području park šume u naravi je nemoguća.

Iz Hotela Maestral naglašavaju kako sa svojim investicijama ne mogu i neće ulaziti u zelenu zonu. ‚Hoteli Maestral d.o.o. neće graditi niti se proširivati u zelenoj zoni parka šume Petka.

Naime, novim izmjenama GUP-a grada Dubrovnika Hotelima Maestral d.o.o. se ne dozvoljava veća katnost i izgrađenost u odnosu na plan iz 2014. godine koji je sada na snazi.

Dakle, novim planom Hoteli Maestral d.o.o. ne dobivaju ništa novo niti im se na bilo koji način pogoduje,’ poručili su iz Maestrala.

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

PRED VIJEĆNICIMA NOVI PRIJEDLOG

ZA POS će se moći natjecati i oni koji imaju dio nekretnine, ali vrijednost ne smije biti veća od 100 tisuća kuna DODANA JE ODREDBA da podnositelj zahtjeva ili članovi obitelji ne smiju biti vlasnici/ suvlasnici trgovačkog društva ili obrta koji na području Republike Hrvatske ima u vlasništvu vrijedne nekretnine IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

rijedlog Odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada Dubrovnika upućen je službi Gradskog vijeća za sjednicu koja će se održati 29. ožujka.

Ova točka našla se na posljednoj sjednici Gradskog vijeća, no ona je skinuta s dnevnog reda na daljnje razmatranje, slijedom primjedbi dijela vijećnika. Prijedlog stare odluke

je izmijenjen, a ideja o tome da se u nju uvrste i oni koji žive s roditeljima, a nisu podstanari nije usvojena.

Kako su odgovorili iz Grada Dubrovnika, najvažnije izmjene u navedenom prijedlogu odnose se na odredbu da podnositelj zahtjeva te članovi obitelji nemaju u vlasništvu/suvlasništvu kuću ili stan, kuću ili stan za odmor, kuću ili stan namijenjen iznajmljivanju, na području Republike Hrvatske, poljoprivredno zemljište veće od 1 h. Također, izmjene se odnose i na odredbu da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji u posljednjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva za najam nisu nekretnine u svom vlasništ-

vu/suvlasništvu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili, odnosno odrekli se od nasljedstva ili na bilo koji drugi način ustupili nekretninu odnosno svoj suvlasnički udio trećoj osobi. Te su odredbe izmijenjene su tako da, prema novom Prijedlog Odluke, ukupna vrijednost svih nekretnina u vlasništvu/suvlasništvu ili su u posljednjih 15 godina istu prodali, darovali i sl. ne može biti veća od 100.000,00 kuna

Također, dodana je odredba da podnositelj zahtjeva ili članovi obitelji nisu vlasnici/ suvlasnici trgovačkog društva ili obrta koji na području Republike Hrvatske ima u vlasništvu: kuću ili stan, kuću ili stan za

odmor, kuću ili stan namijenjen iznajmljivanju, građevinsko zemljište, poljoprivredno i drugo zemljište veće od 1 ha, poslovni prostor, u vrijednosti većoj od 100.000,00 kn.

Osim toga, a kako su odgovorili iz Grada Dubrovnika, u suradnji sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Područni ured Split izmijenjen je način bodovanja prema invaliditetu podnositelja zahtjeva ili člana obitelji navedenog u zahtjevu, ovisno o utvrđenom stupnju invaliditeta te bodovanje malodobne djece ovisno o stupnju oštećenja organizma odnosno funkcionalnoj nesposobnosti.

13

14

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

GRADONAČELNIK traži otpis paušalnog poreza za privatne iznajmljivače i smanjenje paušalne turističke pristojbe

G

radonačelnik Mato Franković zatražio je od Ministarstva financija otpis plaćanja paušalnog poreza za privatne iznajmljivače u turizmu za prvi i drugi kvartal 2021. godine te smanjenje paušalne turističke pristojbe.

Mjeru otpisa paušalnog poreza Grad Dubrovnik uključio je u paket pomoći za prevladavanje krize i prošle godine.

Naime, iako navedenu mjeru donosi Vlada Republike Hrvatske, odnosno nadležno Ministarstvo financija, prihod po

ovoj osnovi prihod je proračuna Grada Dubrovnika.

U dopisu upućenom ministru Zdravku Mariću, gradonačel-

nik Franković navodi kako se prema sadašnjim najavama, postupni oporavak turističkog tržišta može očekivati tek od 15. lipnja, stoga se navedeni

prijedlog upućuje za prva dva kvartala.

Također, predložio je i da se razmotri smanjenje obveze plaćanja paušalne turističke pristojbe, sličnim modelom kao i u 2020. godini, kada je privatnim iznajmljivačima odobreno smanjenje obveze za polovicu iznosa.

‚’Sve predložene mjere znatno će doprinijeti ublažavanju posljedica pandemije COVID 19 i olakšati čekanje revitalizacije turističkog prometa na krajnjem jugu Hrvatske’’, naveo je također u svom dopisu dubrovački gradonačelnik.

ZA OBNOVU Luže bespovratnih milijun kuna

G

rad Dubrovnik ostvario je pravo na dodjelu sredstava pomoći za sufinanciranje energetske obnove krovišta Luže, za što je, Odlukom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odobren bespovratni iznos od 1.000.000,00 kuna.

Predviđenim radovima Grad bi sanirao krov Kina ‘’Slobode’’ i Teatra ‘’Bursa’’, koji je trenutačno u dosta lošem stanju i zahtijeva potpunu obnovu. Kosi krov konstruktivno pred-

stavlja dijelom drveno, a dijelom armiranobetonsko krovište, koje bi se ovom energetskom obnovom rekonstruiralo po uzoru na izvorno stanje te s ciljem uštede energije. Time su planirane godišnje uštede toplinske energije od 18.13%, primarne energije preko 20%, uštede godišnje isporučene energije preko 20% te smanjenje emisije CO2 od 21.34%.

Navedeni projekt prijavljen je 11. prosinca 2020. na Javni poziv za sufinanciranje energetske obnove

zgrada sa svojstvom kulturnog dobra, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Dodijeljena bespovratna sredstva čine

31.91% Fondu opravdanih troškova ukupne procijenjene vrijednosti Projekta, koja iznosi 3.134.161,25 kuna.

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

VRTIĆ PČELICA dobio građevinsku dozvolu

G

rad Dubrovnik dobio je građevinsku dozvole za rekonstrukciju - dogradnju i nadogradnju Dječjeg vrtića Pčelica u Mokošici. Planiranim zahvatom vrtić će sa sadašnjih osam grupa narasti na ukupno njih 15 i to 9 vrtićkih skupina i 6 jasličkih te će moći primiti 250 djece.

Rekonstrukcijom i nadogradnjom predviđa se zadržati tlocrtni oblik postojeće zgrade uz dogradnju od 25 metara dužno na istočnoj strani te nadogradnju dvije etaže.

Dio postojeće zgrade morat će se ukloniti te ojačati temelji na tim dijelovima.

Uz prostore za vrtićke grupe radit će se centralna kuhinja i praonica rublja, s obzirom da će ovo bi-

ti i upravni prostori novoformirane ustanove Dječji vrtić Pčelica, prilagođeni potrebama novoplaniranog broja korisnika. Ujedno su predviđeni i potrebni prostori za odgajatelje vrtićkih i jasličnih skupina te sanitarije.

Na etaži drugog kata, u zapadnom dijelu nadogradnje, predviđen je prostor uprave. Osigurani su prostori za ured ravnatelja i stručne službe – uredi pedagoga, psihologa, edukacijsko-rehabilitacijskih stručnjaka te zdravstvene voditeljice, kao i prostori za izolaciju sa sanitarijama.

Unutar dograđenog dijela prizemlja predviđa se prostor za izvannastavne aktivnosti u površini od cca 85 m2, s pratećim sanitarnim prostorijama za djecu, nami-

jenjen djeci u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja u dječjem vrtiću, kao i posebnim programima predškolskog odgoja i naobrazbe.

Treći kat oblikuje se kao prohodan zeleni krov s prostorima za

FRANKOVIĆ predložio umanjenje vrtićke naknade za 50 posto

U

cilju prevencije širenja pandemije uzrokovane korona virusom na području Grada Dubrovnika, javna ustanova Dječji vrtići Dubrovnik, kojoj je osnivač Grad Dubrovnik, izdala je preporuku prema kojoj se roditeljima čija djeca pohađaju vrtić preporučuje da djecu ostave kod kuće, ukoliko imaju takvu mogućnost.

Gradonačelnik Mato Franko-

vić ovog tjedna je uputio i dopis ravnateljicama vrtića s prijedlogom da se za djecu koja u tekućem mjesecu u vrtićima borave manje od 50% dana umanji plaćanje naknade za boravak djece u Dječjim vrtićima Dubrovnik za 50 %.

Podsjetimo, Grad već je oslobodio plaćanja naknade za boravak djece u Dječjim vrtićima Dubrovnik sve obitelji za mjesece travanj, svibanj i lipanj 2020. godine.

boravak i igru na otvorenom, djelomično natkriven trjemovima i zasjenjen pergolama.

Sprave za dječju igru su tipske te se izvode prema uputama proizvođača, okolni prostor vrtića će se hortikulturno urediti, a u dvorištu će se postaviti klupe te koševi za otpatke.

NABAVLJENA stručna literatura i slikovnice za dječje vrtiće

Z

a potrebe ustanove Dječji vrtić Dubrovnik nabavljena je literatura za jačanje stručnih kompetencija djelatnika i slikovnice za djecu, u ukupnoj vrijednosti od 27.365,38 kuna. Vrijedne knjige financirane su u sklo-

pu EU projekta „Grad ZA djecu-poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“, a za istima je stručna služba vrtića iskazala interes u procesu provedbe projekta.

15

16

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NEKAD JE TO BIO CENTAR OKUPLJANJA

STANOVNICI STANOVNICI PLOČA Obnovite Obnovite nam nam igrali igrali

Danas je taj prostor ruglo prepuno najrazličitijeg smeća – boca, papira, saketa, a nerijetko se mogu vidjeti i šprice IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

„I

gralište je to mog djetinjstva, prije ga nije bilo u Gradu, svi su tu dolazili, čekali su u redu da zaigraju,“ kaže jedan stanovnik Ploča koji je svoje djetinjstvo i dobar dio mladosti proveo na igralištu kod Gimna-

zije, baš kao i mnogi drugi Dubrovčani. Nekada centar njihovih okupljanja, danas je ruglo prepuno najrazličitijeg smeća – boca, papira, saketa, a nerijetko se mogu vidjeti i šprice. „Već dulje vrijeme igralište tako zjapi, nije u upotrebi, a nekoliko puta sam vidio mlade ljude, narkomane i nekakvu sumnjivu ekipu,“ izjavio je ovaj Pločanin koji tvrdi kako prostor treba što prije

sanirati, kako zbog građana koji tu žive, tako i zbog toga što se radi o turističkom centru Dubrovnika.

DA BI DOŠLI NA IGRALIŠTE, MORAJU S AUTOM U LAPAD Na Pločama živi nemali broj djece koja se, kaže ovaj stanovnik Ploča, nemaju gdje igrati. „Ploče se jesu iselile, izgradili su se apartmani, ali dos-

...

„Grad Dubrovnik planira uređenje igrališta Gimnazije te je za isto putem Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima izrađen troškovnik samog uređenja, no zbog pandemije korona virusa projekt je privremeno zaustavljen te će se uređenju navedenog igrališta pristupiti čim financijska situacija to dozvoli“

ta obitelji je ostalo i danas imaju malu djecu. Samo u mojoj ulici ima dosta takve djece i nemaju se gdje igrati. Pa i mi stariji bismo rado tamo zaigrali nogomet. No, u situaciji smo da moramo s djecom sjesti u auto i poći u Lapad ako želimo na igralište. Pa gdje to ima?,“ kaže ovaj Dubrovčanin.

Pozdravlja činjenicu kako su se brojna igrališta obnovila i uredila na području Dubrovnika te bi mu bilo drago ako bi se obnovilo i

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

A ponovo mole: ište ište naše naše mladosti! mladosti! ono na Pločama te tako dodalo gradu još jedan važan društveni sadržaj. ŠPRICE I SMEĆE NEDALEKO OD ZIDINA Problem oko igrališta poviše Gimnazije postoji već dugi niz godina, a Dubrovački dnevnik je o njemu, slijedom brojnih poziva građana, pisao i 2017. godine.

Pločani su tada upozoravali kako je ono postalo mjesto okupljanja dilera i narkomana, a najviše su ih zabrinule šprice koje se ostavljaju, u samom centru Ploča i nedaleko od povijesne jezgre.

Stanari su i tada upozoravali kako takvi prizori i samo stanje igrališta nisu primjereni za Ploče kao jedan od najfrekventnijih dijelova gradova, ali i zato što se sve to događa na igralištu koje se nalazi u sklopu područja koje pripada obrazovnoj ustanovi. „Pokušali smo zaključati i jedna i druga vrata; kako ona kojima se može pristupiti igralištu s vanjske strane, tako i ona na koja se ulazi iz našeg dvorišta. Lokot je više puta slomljen, a žica je pokidana. Obavijestili smo policiju o okupljanju nepoželjnih osoba i stavili znakove kako je ulaz

zabranjen,“ kazala je tada ravnateljica Gimnazije Dubrovnik Katarina Tolja.

KORONA SVE ZAUSTAVILA Dubrovački dnevnik je tada, prije četiri godine, uputio upit i Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao osnivaču, a odgovoreno je kako su Grad i Županija postigli dogovor

oko uređenja na način da će Grad urediti igralište, no taj je dogovor postignut za vrijeme mandata bivše gradske vlasti na čelu s Androm Vlahušićem. „Upoznati smo sa stanjem igrališta pri Gimnaziji Dubrovnik. Unatoč mnogobrojnim intervencijama od strane Županije i Škole, vandalizam i divljaštvo ne prestaju.

U posljednjem dogovoru s ravnateljicom Gimnazije Dubrovnik, Gimnazija je trebala počistiti igralište te postojeću ogradu igrališta zaključati lokotom. Također se trebala postaviti tabla s obavijesti da se ključ nalazi kod domara što bi značilo da ako se netko želi koristiti igralištem, treba se javiti domaru, uzeti ključ kod nje-

17

18

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

ga i na odlasku vratiti taj isti ključ i igralište ostaviti čisto i uredno. Grad Dubrovnik se obvezao dovršiti ogradu i staviti dodatni sloj asfalta i betona kako bi se igralište i izravnalo. Dio radova je obavljen, ali nemamo informaciju kad će se radovi nastaviti, odnosno završiti.

Vezano za dio radova koji je na Gradu Dubrovniku, riječ je o dogovoru koji je postignut na razini Grada i Županije za vrijeme prošle gradske vlasti’’, odgovoreno je iz Županije.

Igralište je danas ograđeno, no sam izgled se nije

bitnije pomaknuo s mrtve točke. S radovima čišćenja prostora i uređenja ogradne konstrukcije započela je bivša gradska uprava 2016. godine. Kako su tada izvijestili, igralište će urediti bez obzira na to što je osnivač Županija.

No, već se sljedeće godine sve manje-više vratilo na staro, što je bio povod brojnim pozivima stanovnika Ploča.

Inače, Županijska skupština je 2019. godine donijela odluku o davanju suglasnosti Gimnaziji Dubrovnik za sklapanje ugo-

vora o dodjeli nekretnine na korištenje Gradu Dubrovniku. Grad Dubrovnik se time obvezao kako će igralište rekonstruirati u okviru provođenja Strategije sporta. Iz Grada su, pak, odgovorili kako je takvo što u planu, no kako je korona-kriza pomrsila planove. „Grad Dubrovnik planira uređenje igrališta Gimnazije te je za isto putem Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima izrađen troškovnik samog uređenja, no zbog pandemije korona virusa projekt je privremeno zaustavl-

„Samo u mojoj ulici ima dosta djece i nemaju se gdje igrati. Pa i mi stariji bismo rado tamo zaigrali nogomet.

No, u situaciji smo da moramo s djecom sjesti u auto i poći u Lapad ako želimo na igralište. Pa gdje to ima?.“

jen te će se uređenju navedenog igrališta pristupiti čim financijska situacija to dozvoli,“ stoji u odgovoru Grada.

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

19

HAMAG BICRO OTVARA URED U DUBROVNIKU

ŽELITE ZAJAM AGENCIJE ZA MALO GOSPODARSTVO? Dubrovačko-neretvanska županija platit će kamatnu stopu za male kredite USKORO ide i natječaj vrijedan 150 milijuna eura VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

K

roz dvadesetak dana će se u Dubrovniku otvoriti ured Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG - BICRO), rečeno je na potpisivanju Sporazuma između Dubrovačko-neretvanske županije i ove agencije ove srijede.

Sporazum su potpisali župan Nikola Dobroslavić, predsjednik Uprava Agencije Vjeran Vrabec i članica Uprave Marijana Oreb.

Na današnjem sastanku su nazočili i predstavnici malih i srednjih poduzetnika s područja Dubrovačko-neretvanske županije.

Radi se o agenciji koja osigurava takozvane Covid kredite, među prvima je aktivirala paket mjera pomoći gospodarstvu uz ovu korona krizu. Ovaj Sporazum podrazumijeva i da će Dubrovačko-neretvanska županija podmiriti iznos kamatne stope za male kredite.

Na sastanku su nazočili i predstavnici malih i srednjih poduzetnika.

...

- Jug Hrvatske najteže je pogođen korona krizom, mi smo dogovorili otvaranje ureda, koji će biti smješten u prostorima poduzetničkog inkubatora u bivšoj vojarni. Otvorit će se kroz dvadesetak dana. Vidjet ćemo hoće li doći netko iz Agencije u Dubrovnik, možda neki Dubrovčanin. Ako ne, onda ćemo raspisati natječaj - kazao je Dobroslavić.

- Ova agencija ima brojne programe za pomoć gospodarstvenicima pri prevladavanju krize. To se odnosi na COVID i kredite za male i srednje poduzetnike, kao i kredite za veće investicije koje uključuju darovnice. Želim se zahvaliti i Vladi koja je za održavanje zaposlenosti na našem po-

dručju potrošila 406 milijuna kuna. To je veliki iznos - rekao je Dobroslavić.

Predsjednik Uprave ove agencije Vjeran Vrbanec istaknuo je kako je Dubrovačko-neretvanska županija orijentirana na turizam te da će otvaranje ureda pomoći pri iskoraku u transformaciji gospodarstva prema drugim oblastima.

Najavio je kako će kroz mjesec i pol dana u suradnji s Ministarstvom gospodarstva ići natječaj vrijedan 150 milijuna eura od čega će se i 30 do 40 posto po zajmu biti bespovratna sredstva.

Pozvao je gospodarstvenike da se počnu spremati za prijavu na taj poziv.

Dobroslavić: „Jug Hrvatske najteže je pogođen korona krizom, mi smo dogovorili otvaranje ureda, koji će biti smješten u prostorima poduzetničkog inkubatora u bivšoj vojarni. Otvorit će se kroz dvadesetak dana. Vidjet ćemo hoće li doći netko iz Agencije u Dubrovnik, možda neki Dubrovčanin. Ako ne, onda ćemo raspisati natječaj.”

20

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

RAGUŽ PREDSTAVIO KANDIDATURU

‚NE ŽELIM BITI PIJUN, želim da se Dubrovnik vodi kao Istra’ IZ DUBROVAČKE STRANKE predstavili su program, listu i kandidate. Razmatraju i izlazak na izbore na razini županije VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

„N

eki su nam govorili zašto se tek sada predstavljamo, ali dva mjeseca su dovoljna jer mi radimo tijekom cijele godine”, rekao je gradonačelnički kandidat Dubrovačke stranke Željko Raguž na predstavljanju koje je održano u srijedu kod place u Gružu. Njegova kandidatkinja za zamjenicu je Ivana Šepak.

Kandidaturu je stranka predsta-

vila na placi, kako je rekao Raguž, ‚’jer se tu najbolje osjeća.’’

- Neki su predstavljali kandidaturu ispred Kneževog dvora, neki ispred gradske vijećnice.

I kad postanem gradonačelnik bit ću svaki dan ovdje. Uostalom, kad se smiju ljudi na placi Grad se smije, a kad plaču, onda Grad plače - rekao je Raguž koji je rekao kako zbog posljedica pandemije dolaze jako teška vremena. Rekao je kako su za njega četiri stavke najvažnije.

- Prvo je obitelj. Imam ženu i

troje djece i smatram se dobrim ocem i suprugom. Drugo je Luka Dubrovnik. Ona je postojala i prije mene, postojat će i poslije mene, ali sam postigao harmoniju i sklad. Djelatnici su zadovoljni. Vidi se to i na rezultatima.

Nema nagrade koju nismo dobili. Godine 2020. rekli su da ćemo mi prvi staviti ključ pod bravu bez kruzera, a mi možemo idućih deset godina bez kruzera. Ne želimo to, ali možemo tako - naveo je Raguž.

- Tu je i Square. Njega sam

preuzeo i imali smo odmah niz pojačanja, dobrih utakmica.

No, lani nije bilo trofeja i tu ne mogu dati ocjenu odličan nego dobar. I posljednje, DUSTRA. Nitko nam nije davao šanse kad smo se osnovali, govorili su mi da idem u nacionalnu stranku, ali ja volim takve demantirati. Ne želim biti pijun, želim da se Grad vodi kao što je to u Istri, gdje postoji lokalna, a nacionalna stranka - naveo je. Što se tiče programa, Raguž je kazao kako je fokus na sportu.

- Naša „šarulja” je odigrala veliku ulogu u Gospinu polju, no to nije dovoljno. Ne smije se događati da roditelj dijete ne može upisati na sport zbog članarina.

...

Željko Raguž: Naš će fokus biti na sportu.

Naša „šarulja” je odigrala veliku ulogu u Gospinu polju, no to nije dovoljno. Ne smije se događati da roditelj dijete ne može upisati na sport zbog članarina. Ne smiju niti treneri imati fiksne plaće, recimo da istu plaću ima trener u atletici koji trenira puno djece kao netko tko trenira nekoliko djece.

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

...

Željko Raguž i Ivana Šepak

Ne smiju niti treneri imati fiksne plaće, recimo, a istu plaću ima trener u atletici koji trenira puno djece kao netko tko trenira nekoliko djece - rekao je Raguž.

- Što se tiče obitelji, mjere nisu loše, ali moraju biti bolje. Tu mislim na subvencije za stanove, a i ne može svako dijete nakon trećeg biti 1500 kuna, to treba bolje razgraničiti - objasnio je.

Precizirao je kako snažan naglasak treba biti i na prometu u smislu izgradnje javnih garaža. Istaknuo je i kako treba razmotriti mogućnost da gradska uprava bude na jednom mjestu „poput zgrade TUP-a u Gružu”, dok se gradski prostori u povijesnoj jezgri mogu dati u najam”. Što se tiče vezova, naveo je kako je Luka Dubrovnik otvorena za sve one kojima trebaju vezovi.

Zaključio je kako neće u kampanji govoriti protiv nikoga, dodajući „kako misli da su svi kandidati dobri, ali su oni iz DUS-

TRA-e bolji”. Naveo je i „kako neke stranke kreću u izbore sa startnih 20 posto, a da DUSTRA kreće s nula posto, ali da zato DUSTRA ima srce veliko kao autobus”.

Govorila je i njegova kandidatkinja za zamjenicu Ivana Šepak.

- Svijet se stubokom promijenio, Dubrovnik je navezan na turizam, inače sam jako optimistična i naći ću tračak svjetla tamo gdje je tama. Ali, iako nepopravljivi optimisti, moram reći da kad vidim inerciju i nerad, onda me optimizam napušta - njezine su riječi.

Citirala je Eleanor Roosevelt koja kaže: „Veliki umovi raspravljaju o idejama. Srednji umovi raspravljaju o događajima. Sitni umovi raspravljaju o ljudima.”

- Mi želimo biti ti koji raspravljaju o idejama, naši ljudi dolaze iz raznih sfera i želimo biti ti koji će donijeti promjene. Dolaze teške odluke i teška vremena,

kao što se sad govori o 1991., dolaze vremena kad će se govoriti gdje si bio u svibnju 2021.

DUSTRA će osigurati da svakom građaninu izbor bude jednostavan - dodala je.

U DUSTRA-i ozbiljno razmišljaju o izlasku na izbore i na razini Dubrovačko – neretvanske županije. „Još nismo donijeli odluku o kandidatu Dubrovačke stranke za župana”, rekao je predsjednik DUSTRA-e i kandidat za gradonačelnika Željko Raguž na predstavljanju u Gružu. - Ozbiljno razmatramo mogućnost da to bude Karlo Gjurašić - rekao je Raguž.

Također, precizirao je kako će DUSTRA sigurno imati „županijsku listu, ali i kako postoji mogućnost da izađe na izbore u Općini Župa dubrovačka”.

Odgovorio je na pitanje gdje je Gjurašić prijavljen.

- Prijavljen je u Dubrovniku, a živi na relaciji Dubrovnik - Za-

Dubrovačka stranka prva je na društvenim mrežama predstavila cijelu listu za Gradsko vijeće, kroz kreativnu kampanju koja je ostvarila zapažen uspjeh među građanima. Na listi DUSTRA-e bit će: Željko Raguž, Ivana Šepak, Karlo Gjurašić, Emir Spahić, Marina Franić, Ana Alamat, Stjepo Roko, Frano Karač, Katarina Zarač Čagalj, Ana Matušić, Amel Omerčahić, Mara Previšić, Niko Ivanković, Martina Brković, Danijela Đurić Arapović, Emir Čampara, Leo Bautović, Katija Puljizević, Tomislav Tabak, Alma Majstorović i Rikard Rosetti.

greb. No, svi smo mi građani Europske unije - njegove su riječi.

21

22

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

TRŽIŠTE PUNO POTENCIJALA

Iris Domazet Malobabić: Rusi i Uk Dubrovnikom, samo ih treba još Otvorenost prema svim tržištima, ali i fleksibilnost glavna je misao vodilja u promociji Dubrovnika s ciljem ostvarivanja što bolje sezone

...

PORAST UKRAJINACA AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

O

kolnosti za uspješnu sezonu za sad su jako loše, ali situacija se mijenja iz dana u dan. Uskršnji praznici i predsezona najvjerojatnije će izostati, a nade se polažu u bolji epidemiološku situaciju tijekom ljeta, no nitko se ne usudi predviđati što nas čeka za nekoliko mjeseci.

Turisti su oprezni u planiranju i bukiranju zbog širenja epidemije i pripisanih mjera. Sva uigrana pravila padaju u vodu i čini se kako je pred nama period prepun izazova i iznenađenja.

Tradicionalni i omiljeni gosti poput Britanaca i Amerikanaca prošle godine su u manjem broju dolazili u Dubrovnik, no to je otvorilo prostor za neka druga emitivna tržišta. Zanimljivo je kako su gosti iz Ukrajine ‚skočili’ s 39. na osmo mjesto TOP liste država čiji gosti su najzastupljeniji u Dubrovniku, a ove godine su na petom mjestu. Brojni djelatnici u turizmu mišljenja su kako je upravo ovo tržite, uz rusko, prepuno potencijala.

UKRAJINCI SU PROŠLE GODINE IZNENADILI Sredinom ožujka ove godine u Du-

brovnik je stiglo nešto više od stotinu Ukrajinaca koji su doputovali charter letom iz Kijeva. Navodno je riječ o djelatnicima najveće ukrajinske tvrtke koja upravlja maloprodajnim trgovinama, a kako doznajemo boravili su u Jadranskim luksuznim hotelima.

Trend dolaska Ukrajinaca u Dubrovnik iznenadio je i vlasnicu tvrtkeAdriatic Concierge Iris Domazet Malobabić koja je prošle godine 95 posto posla svoje tvrtke ostvarila upravo s gostima iz Ukrajine.

-Ukrajina se u Hrvatskoj doživljavala kao turoperatorska destinacija i nismo nikad imali veći segment gostiju iz te države. Oni inače često idu u Španjolsku, Grčku, Italiju, Monte Carlo, Cannes, Ibizu i druga razvikana mjesta, no prošle godine su ‚otkrili’ Hrvatsku jer smo mi, uz Crnu Goru i Tursku, jedini bili otvoreni za dolaske. Tako su zapravo bili oduševljeni kada su stigli u Dubrovnik – govori Iris Domazet Malobabić dodavši kako su dolazili razni gosti od individualnih, chartera, onih bolje platežne moći... Što se tiče ove godine, govori ona, zabilježene su brojne rezervacije iz Ukrajine te razni upiti od strane touroperatora jer su gosti prema njezinim riječima pozitivno iznenađeni Dubrovnikom.

-Evo primjerice ova grupa koja je nedavno boravila u gradu, slučajno je došla prošle godine u Dubrovnik u lipnju jer su se željeli maknuti iz Kijeva gdje je bilo dosta zaraženih. Takvi gosti najčešće borave u hotelima te privatnim luksuznim vilama koje su sada atraktivne radi sigurnosti – priča Domazet Malobabić koja otkriva kako su gosti iz Ukrajine u Dubrovniku najčešće oduševljeni morem, kupanjem, toplom klimom, prirodom, mirom i sigurnosti.

-To su gosti koji su obišli cijeli svijet i nije ih lako impresionirati. Sviđa im se naš mentalitet koji je nešto mirniji i opušteniji, kao i stil života. Takvi posjetitelji često putuju i imućniji su pa im je Dubrovnik čak povoljan za razliku od primjerice Francuske – opisuje Domazet Malobabić.

Ove godine očekuju se kako bi moglo biti i znatno više posjetitelja iz Rusije.

-Rusi su cijepili veliki broj stanovništva tako da to obećava kako će putovati samo je problem to što su im potrebe vize za Hrvatsku, dok Ukrajincima nisu – kazala je vlasnica tvrtke Adriatic Concierge.

Za uspjeh na ovim tržištima, smatra Domazet Malobabić, potrebna je jača promocija.

-Rusi i Ukrajinci su tu, samo ih treba još više animirati i privući jer vidimo

U Dubrovniku je u 2020. godini boravilo 3625 turista iz Ukrajine, koji su ostvarili 21 097 noćenja, a u 2021. godini, točnije od početka godine do 21. ožujka, zabilježeno je 129 turista iz Ukrajine, koji su ostvarili 1 078 noćenja.

kako su prošle godine bili oduševljeni Dubrovnikom. Ključna je promocija, ali potrebne su godine ulaganja i rada, teško je to ostvariti odjedanput – govori Iris Domazet Malobabić koja je optimistična po pitanju ovogodišnje turističke sezone.

-Mislim da će biti dobro jer Hrvatska je divna, samo to trebamo stalno govoriti i iskoristiti što bolje ovu situaciju. Prošle godine je bio veliki broj ‚vip’ klijenata kako to odavno nije bilo u Dubrovniku, jer im se sviđalo to što nema gužvi – priča Iris.

PROMOCIJA JE KLJUČNA Ove godine i tvrtka Adriatic Concierge nastavit će s ulaganjima u pro-

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

krajinci su oduševljeni više privući i animirati

Iris Domazet Malobabić

mociju na tržištima Rusije i Ukrajine.

-Dogovorili smo event Adriatic Luxury u hotelu Porto Montenegro, u suradnji s jednim našim partnerom iz Bjelorusije koji radi male luksuzne sajmove. Podržat će nas i Turistička zajednica jer želimo prikazati najbolji segment naše ponude. Ok, to ne može spasiti cijelu Hrvatsku, ali želimo se promovirati. Svake godine sudjelujemo i na Luxury Travel Martu u Moskvi tako se nadam odlasku i ove godine – zaključila je za Dubrovački dnevnik Iris Domazet Malobabić.

I Turistička zajednica grada Dubrovnika planira pojačane online i offline aktivnosti u suradnji s predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u

Moskvi, na tržištima Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. „Za Ukrajinu su, početkom svibnja, planirane promotivne aktivnosti na jednom od vodećih portala www. obozrevatel.com te oglašavanja putem društvenih mreža. U Ukrajini je u svibnju u organizaciji HTZ predstavništva planirana poslovna radionica Sell Croatia.

Na području Rusije, krajem travnja, počinje promotivna suradnja s ruskim časopisom i online portalom Rossiyskaya Gazeta, dok će se u listopadu održati prezentacija Dubrovnika predstavnicima medija i putničkim agentima u Moskvi, zajedno s nastupom Folklornog ansambla Linđo.

U Rusiji i Bjelorusiji je u planu održavanje online poslovnih radionica u organizaciji HTZ predstavništva u svibnju.

Krajem svibnja Turistička zajednica grada Dubrovnika sudjelovat će na poslovnoj radionici Adriatic Luxury u Crnoj Gori, koja će okupiti pedesetak agenata iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, a Dubrovnik će se promovirati posebnom prezentacijom. U najavi su i dolasci ruskih novinara i influencera u organizaciji HTZ predstavništva Moskva te glavnog ureda HTZ-a“, planovi su dubrovačkog TZ-a, dok direktorica Ana Hrnić ističe kako su tržišta Ukrajine i Rusije od izuzetnog značaja za Dubrovnik.

...

ORGANIZIRALA VELIČANSTVEN KONCERT ZA 115 GOSTIJU U VRIJEME PANDEMIJE Klijenti koji su nedavno boravili u Dubrovnik poželjeli su koncert što je Iris Domazet Malobabić i ostvarila, no nije bilo jednostavno zbog cijele situacije i nešto strožih mjera koje su na snazi.

Koncert je organiziran za 115 posjetitelja u hotelu Palace, a nastupio je DSO koji je izveo Bethovenovu 7. simfoniju. Na prvu je to zvučalo nemoguće, no ipak je sve uspješno odrađeno. „Glavni klijent je oduševljen Dubrovnikom i željeli su da to bude u nekoj od crkvi, no to nije bilo moguće zbog mjera. Kasnije sam iskomunicirala sa Stožerom civilne zaštite i pojasnili su mi kako trebamo pronaći veći prostor, izvođač mora biti profesionalni, razmak između posjetitelja dva metra, mjerenje temperature kao i zaštitne maske i dezinfekcijska sredstva su obvezni. Na kraju smo koncert tako uspješno organizirali i ljudi su bili oduševljeni.

Da su normalna vremena, to ne bi bila vijest, ali sad je velika stvar. Sve to dokaz je da se turizam može događati, ali uz poštivanje pravila“, kazala je Iris Domazet Malobabić.

23

OBITELJSKI PAKETI:

!

VO NO

PANCEROTA PAKET: 100 KN 4 x Pancerota 2L soka CLUB PAKET: 110 KN 4 x Club sendvič (piletina, jaje, panceta, salata, rajčica) + pomfrit 2L soka MESNI PAKET: 150 KN Mesna plata (8 ćevapa, 4 komada piletine, 4 kobasice, 2 svinjska vrata), pomfrit, povrće, velika mix salata 2L soka Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

26

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Komentar

Piše: VEDRAN SALVIA

TUŽNE SU DUBROVAČKE LIJEVE IDEJE: Tropan ne bi ulazio u ideološka pitanja, Caporu Thompson smeta zbog decibela KOMUNIZAM JE PAO NA KOLJENA, nedorečen u namjeri svojih protagonista, tamo sve od Marxa i Lenjina pa do danas, ali ideološki današnja ljevica ne treba se ugledati na ono što komunizam jest, nego na ono drugo... na ono što bi trebao biti.

L

jevica u Dubrovniku, ali i u Hrvatskoj uvijek je osluškivala puls naroda, kako bi se mogla približiti potencijalnim glasačima. Kad se u ovom slučaju reče ljevica, misli se to naravno u onom kolokvijalnom smislu, a ne doslovnom smislu kojeg zna civilizirana Europa, dakle kontekstu nekakvih liberalnih vrijednosti, koje bi trebale biti protuteža rastućem nacionalizmu. Dakle, ta i takva ljevica vječno važe oportunizam koji bi određena situacija mogla polučiti. Najviše tu gubi ljevica, koja kad sebe smješta u brlog domoljuba i nacionalista ustvari se osuđuje na poraz.

POTPUNI PROMAŠAJI TROPANA I CAPORA A rečeni oportunizam se važe itekako i uz nadolazeće lokalne izbore.U tom kontekstu treba promatrati i izjave dvojice Dubrovčana, gradonačelničkih kandidata iz korpusa ljevice, dakle kandidata SDP-a Ivana Tropana i kandidata Srđ je Grad Đura Capora.

Obojica su u intervjuu Dubrovačkom dnevniku odgovarali upravo na ideološka pitanja. Konkretno, Tropan upitan o Titu ili Tuđman odgovara „kako ne bi ulazio u ideološka pitanja”, valjda prezaposlen misaonim gibanjima uz poduzetnička pitanja pogodnih klima, ne znajući da snažne ekonomije nema bez razračunavanja s nazadnostima druge vrste.

Smatra on da ta pitanja „nisu bitna”. Dakako, odaje Tuđmanu priznanje jer je vodio državu za vrijeme rata (doduše, ne spominje koliko je Tuđman doprinio da dođe do rata, što je nešto u čemu „ljevica” u nas ionako nikad nije pokušala poentirati), zamjerajući istom Tuđmanu „klijentelističku ekonomiju”.

Također, Tropan na pitanje o Thompsonu odgovara kako nije ljubitelj takve glazbe, ipak napominjući „kako ne bi zabranjivao glazbene koncerte”.

Capor je pak „briljirao” upravo na pitanju o Thompsonu. Rekao je on tako kako „Thompsonu nije mjesto na Stradunu”, ali ono što je uslijedilo može ući u anale političkog idiotizma u zadnjem desetljeću u Dubrovniku.

Montyphytonovski tako predstavnik ljevice (ne zaboravimo da je upravo Srđ je Grad nakon ostavke Jadrana Barača tako donedavnog predsjednika dubrovačkog SDP-a svrstao uz bok samima sebi, kao predstavnike lijevih ideja) dodaje da „ideologiju na stranu, ali mnogo smo puta čuli pritužbe građana na trešnju prozora, neugodnu buku za vrijeme sličnih koncerata. To su decibeli koji tamo ne pripadaju”. Zaključuje stoga Capor da je „Thompsonu i sličnim izvođačima mjesto je na stadionu ili u dvoranama”.Dakle, prema Caporu, ustašizacija samo na za to predviđenim prostorima, je li.

Detalj Đura Capora koji dakle na pitanje novinarke o Thompsonu govori o decibelima iskaz je kukavičkog, nedorečenog, jalovog Dubrovnika koji se skriva pored pravnog fiskalstva i brige za opće dobro.

Svake se godine na plus 40 tako maltretira javnost točkovima na kuferima, apartmanima i kruzerima, a ne suočava se tamo gdje je konfrontacija nužna i bitna, a to je život u društvu bez ideološkog nasilja.

LJEVIČAR JE SAM IDEOLOGIJA Sve u svemu, ovo pitanje je višedimenzionalno i slojevito. Ne može ljevičara ne zanimati ideologija jer sam je ideologija. Sama struktura pitanja svoje uporište ima u socijalizmu, dakle toj vrsti vrijednosti, što je tako svedeno na imaginarno. Komunizam je pao na koljena, nedorečen u namjeri svojih protagonista, tamo sve od Marxa i Lenjina pa do danas, ali ideološki - današnja ljevica ne treba se ugledati na ono što komunizam jest, nego na ono drugo... na ono što bi trebao biti.

Ljevica stalno gubi u liberalnom smislu, kao i u demokratskom, što je ipak samo dekor političke zbilje, a ta ideologija koje se klone lideri ljevice u Dubrovniku može socijal-demokratsku ideju vratiti na pravi put. Toliko je jednostavno.

I nije tu nužno trabunjati o Drugom svjetskom ratu jer to doista nikome ne služi, ali suprotstaviti se ustašluku u današnje vrijeme, u 22. godini XXI stoljeća je nasušna potreba želuca, prije svega želuca.

Jer, u Hrvatskoj, ustašizacija ide uz bok klijentelizmu i korupciji, kao i klerikalnim ludovanjima, tu su i trovanja nacije od strane opskurnih medija, širenje mržnje na svakom koraku, zašto je ljevici, kako je to Krleža izdiktirao daktilografkinji, „smrtonosno stajati zatvorenih očiju”.

PRIMITIVNE INTERPRETACIJE POLITIKE Ali, u nas, u Dubrovniku, mladi „ljevičari” nažalost misle kako misle. Jednome Thompson smeta zbog decibela, a drugi nije ljubitelj takve muzike, a nesvjesni su očito, i jedan, i drugi da bi Thompsonu trebalo zabraniti rad strože nego što je to pandemija uradila i s njim i svim drugim daleko boljim i manje opasnim glazbenicima od njega.

No, umjesto jasnog stava i diferencije, mi imamo prije svega primitivne interpretacije politike, hvatanja za trendove, dakle s jedne strane nekakvih poduzetničkih priča, odnosno imaginarnih građanskih ispravnosti. Šteta da nema politički zrelijih razmišljanja. Šteta i zbog bauljanja od stvarnosti do pogubljenih želja, prije svega šteta zbog gubitka svoje osnovne potke, jer se bez truda izgubilo svoju socijaldemokratsku i nadasve liberalnu stranu, što nažalost trasira nacionalistički put svih ovih već 30 poratnih godina.

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

27

Piše: VJERA ŠUMAN

Jesmo li mi ovce?

U

stavni sud pokazao je i dokazao da može biti brz i učinkovit, uvijek i onda, kad to „šeksologija“ od njega očekuje.

Pa smo dobili mišljenje po kojem je Zokijevo ignoriranje Zakona neustavno. Uz malo dodatnog petljanja vezano za nejasnoće Zakona koji valjano (ne)regulira to pitanje. Iz čega proizlazi da rečeni Zakon o izboru predsjednika Vrhovnog suda derogira izmjene Ustava običnom većinom, usprkos obvezi izmjene Ustava dvotrećinskom većinom. Stari zlobni riđobradi zločko opet je odigrao karte koje dobivaju i mogu se oni rijetki neovisni ustavni stručnjaci frigati. Najveću štetu u svemu tome napravio je Zoki, ne zato što nije u pravu, već zato što arogantno i „prznički“ nije htio igrati po „pravilima“, mada nema poluge ispravljanja pravila. Pa je sad njegov sjajan prijedlog za izbor predsjednice Vrhovnog suda u liku i dijelu iznimne, nikad ničim umrljane profesorice Đurđević, doveo do toga da je sasvim sigurno hadezeova većina neće podržati, što je diskretno već i najavio Bošnjaković. Uvijek fini i pristojni gospodin Bošnjaković sa zavidnim vještinama lobiranja, bivši ministar Pravosuđa u dvije Vlade s nikakvim rezultatima, u jednoj radijskoj emisiji znakovito je rekao kako sumnja u vjerodostojnost osobe, koja je pristala biti kandidat Predsjednika bez poštivanja zakona. Sve u svemu u našoj pravosudnoj kaljuži može se neometano nastaviti valjati u blatu cijeli pravosudni ustroj, skupa s Maminjom jer ispada da su svi jed-

naki. Oni malobrojni koji se usude dići glas brzo budu marginalizirani i maknuti iz sustava da ne smetaju. Ostali, kako je i red u Hrvata, šute. međuvremenu se Joža Manolić pohvalio kako još čeka poziv na cijepljenje. Kako je Manoli sto i jedna godina, očito je da još nismo ni blizu procijepljivanju onih starijih od sedamdeset godina. S druge strane u nekim ambulantama već su na redu oni ispod šezdeset i pet iz čega je jasno kako organizacija i sustav cijepljenja koji je postavila ekipa iz HZZO-a, uz amenovanje ministra Beroša, ne da nije dobra, nego je katastrofalna. Dečki jednostavno nisu u stanju postaviti sustav koji funkcionira. I zašto se onda čudimo što u Zagrebu na prvu godišnjicu od potresa još imamo veliko ništa od sanacije posljedica istog tog potresa. Koja sanacija još ni sva šuta nije počišćena.

Slovom i brojkom točno nula zahtijeva ni(je) stiglo u Fond za obnovu. Zahtjeve Fondu treba uputiti Ministarstvo graditeljstva u koje je došlo stotinjak zahtijeva, ali ih, eto, zbog obima posla nisu uspjeli završiti pa tako onda ni proslijediti. Ministar Horvat se složio da je to eto tako, ali riješit će se jednog dana. Što je i logično jer treba pregledati šest stotina kilograma papira. Svaki zahtjev teži nešto više od šest kilograma papira, pa računajte.

Samo printanje svih traženih papira traje oko četiri sata. Stotinjak upornih uspjelo je skupiti sve te papire. Ostalih desetak tisuća možda hoće, ali vjerojatnije je da svi neće, što će olakšati posao

U

Horvatu koji se pokazao bolje organiziran od ekipe za cijepljenje jer je u startu složio nemoguće uvjete. Plenki kaže kako moramo računati na deset sekundi potresa, deset godina obnove. Prvi zagrebački potres trajao je osamnaest sekundi, drugi deset pa sad opet računajte. Sretna smo zemlja, što bi bilo da je ukupno bilo minutu razornih potresa. ampanje za čelnike lokalnih uprava su u punom zamahu i to je jedino u čemu se možemo opustiti. Sve što smo ikad poželjeli u svojem okruženju dečki su nam obećali. Neki se bave drugima, više nego onim što bi sami napravili, neki pljuvanjem protukandidata pa im i ono što im je prije samo godinu dana bilo dobro napravljeno od aktualnih, sad ne valja ništa. No, Andro je uspio nadmašiti samog sebe. Popljuvao je GUP koji je sam donio. Sve je to u žaru borbe jer generalni stav političara je da smo ovce i da nam se može stalno i uporno prodavati „švrapće pod golubće“. I doista, jesmo li mi stvarno ovce? Primjeri iz našeg sudstva, cijepljenja i upravljanja pandemijom, obnove potresom pogođenih područja pokazuju da nismo daleko od toga. Ne budite „ovce“, čuvajte sebe i druge i cijepite se što prije bude moguće. Ako već živimo od turizma, ne samo obala nego cijela država, možda bi trebalo prvo procijepiti obalne Županije. Svetogrđe ili ne, zdravstveno stanje s pandemijom upravo turističkih destinacija direktno ovisi o tome kakvo će biti stanje hrvatskog proračuna. Eto vas.

K

28

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

M DUBROVNIKA I GOŠK-A INTERVJU S MARIJOM MARUŠIĆEM, BIVŠIM NOGOMETAŠE

‘IGRAČI HAJDUKA namjer me istukli, imao sam mod kao da sam pao s petog k MARIJO MARUŠIĆ bio je nogometaš Dubrovnika i GOŠK-a šezdesetih i sedamdesetih godina. Mnogi poznavaoci ove igre reći će da je tad nogomet bio na vrhuncu u Dubrovniku.

U intervjuu se prisjećamo tih vremena NIKŠA KLEČAK GORAN MRATINOVIĆ, PRIVATNI ARHIV

M

arijo Marušić u šezdesetim i sedamdesetim godinama bio je pouzdani centarhalf i kapetan Dubrovnika, a kasnije i GOŠK-a. Rodio se u Metkoviću, a prve nogometne korake napravio je u tamošnjoj Neretvi.

Kada ste počeli trenirati nogomet i kako je to uopće u to doba izgledalo? Sigurno nije bilo kao danas kada postoji masu nogometnih akademija koje pohađaju stotine djece?

U Metkoviću u to vrijeme nije uopće bilo nogometnog igrališta. Čak ga ni Neretva nije imala. Naime, nogometni teren Neretve razrovali su seljaci, jer im je klub dugovao za najam zemlje. To je bilo u periodu između 1948. i 1953. godine, a Neretva se reaktivira tek u sezoni 52/53. U to vrijeme mi djeca igrali smo nogomet na improviziranom prostoru pokraj dječjeg

vrtića. Tamo me vidio jedan od trenera Leo Zlodre i pozvao me da dođem u klub. Prvi trener u Neretvi mi je bio Ante Baja Dračić. Odmah mi je dao savjet kojeg se evo držim do dana današnjeg: „Ćelo (to mu je bio nadimak op.a.), ne-

ma alkohola i cigara, ako ćeš igrat nogomet!“. Od tada, pa sve do danas, nikad nisam pio, ni pušio.

Vaš otac, za razliku od današnjih roditelja koji rado vode djecu na trening, nije bio odu-

ševljen što ste se počeli baviti nogometom.

Nije mu bilo drago, jer je igranje nogometa smatrao gubljenjem vremena. Tako se to tad gledalo. Majka je radila kraj igrališta Neretve i ona me pratila na trening. Onda je izlobirala kod oca da me pusti da se bavim nogometom, i on je naposljetku pristao.

Kada ste zaigrali za seniorsku momčad Neretve?

Prvi put sam zaigrao 1956., kada sam imao 17 godina. U to vrijeme igramo kvalifikacije za ulazak u Dru-

GOŠK s početka 70-ih – stoje, s lijeva na desno: trener profesor Milivoj Minja Petković, Marijo Marušić, Mato Beus, Slavko Jović, Roko Dragošević, Davor Nakić, čuče: Boris Kumer, Niko Serdarević, Mario Bonić, Muharem Kočić, Fajra Bajramović i Marko Pehar

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

rno su drice kata’ gu jugoslavensku ligu. Nije se tako zvala i nije bila jedinstvena, nego je tadašnja druga liga bila podijeljena u šest zona. Mi smo igrali kvalifikacije i pobijedili smo, te smo ušli u jednu od zona gdje su bili pretežno klubovi iz Bosne i Hercegovine. Mi smo u toj u zoni bili jedini iz Hrvatske. U to vrijeme se tako igralo da se smanje troškovi putovanja, tako su dubrovački klubovi igrali u zoni s crnogorskim. Kasnije bi prvaci zona igrali međusobno i dva najbolja išli su u Prvu jugoslavensku ligu. U sezoni 57/58 s Neretvom igram u toj bosansko-hercegovačkoj zoni skupa s Andrijom Ankovićem, koji će kasnije postati legendarni napadač Hajduka i reprezentacije Jugoslavije, a dio karijere provest će i u njemačkom Kaiserslauternu. Andrija na kraju te sezone odlazi u Hajduk, a ja ostajem u Metkoviću gdje završavam gimnaziju.

Tada vam se, je li tako, događa jedan problem s komunističkim vlastima koji će vašu karijeru usmjeriti ka Dubrovniku?

Da, iako je bio komunizam išao sam u crkvu na vjeronauk. Kako smo završavali srednju školu i vjeronauk, za kraj, odnosno uspomenu, slikali smo se sa svećenikom.

Netko (znam tko, ali nije važno) je to cinkao komunističkim vlastima i rekao im da smo se organizirali da se borimo protiv jugoslavenskih vlasti.

Kaznili su nas da ne smijemo pola-

29

gati maturu, niti smo se smjeli zaposliti. Ja sam nakon završetka srednje škole htio otići u Zagreb studirati primijenjenu umjetnost, jer sam volio crtati, ali zbog odluke vlasti, nisam mogao. U međuvremenu za tu situaciju je saznao nogometni klub Dubrovnik koji me zvao da dođem u njih i da će mi omogućiti polaganje mature. I ne samo to, nego će mi naći i posao.

Zanimljivo kako su se tada radili transferi. Kolika vam je bila plaća kao nogometašu?

Nakon dolaska u Dubrovnik zaposlio sam se u trgovačkom poduzeću Jug i kao činovnik imao sam plaću 14 tisuća dinara. Istu takvu plaću imao sam i u nogometnom klubu Dubrovnik. I ne samo to, nego smo imali i izdašne premije. Za svaku pobjedu smo dobivali pet tisuća dinara po igraču i plus tisuću dinara za gol razliku. Primjerice kada smo pobijedili Iskru iz Stoca 6-0, svaki igrač je dobio šest tisuća dinara za gol razliku i pet tisuća za pobjedu, odnosno sve skupa 11 tisuća. Znači za jednu

Marijo Marušić nekad...

utakmicu dobili smo skoro prosječnu mjesečnu plaću činovnika.

Znači, nogometaši su i tada bolje živjeli od običnih smrtnika.

Tko je financirao nogometne klubove u Dubrovniku?

A tko nije? Bilo je puno firmi i svima je bilo prestiž financirati nogomet.

Atlantska plovidba, Elektrojug, Radeljević i svi ostali. Jedni su financirali Dubrovnik, a drugi GOŠK. Meni su, osim svega ovoga nabrojenog, plaćali i stanovanje. Ova idila trajala je do 1963. godine. Što se tad dogodilo?

Odlazim u vojsku u Pulu na godinu i pol dana. Pošto sam se friško oženio tražio sam od Dubrovnika bolji i veći smještaj, ali oni su neprekidno odugovlačili i na kraju mi nisu udovoljili. GOŠK je čuo za moju zahtjeve i rekao da će mi oni naći i plaćati pogodan smještaj, pa sam tako prešao iz Dubrovnika u GOŠK. Bilo je to u jesen 1964. godine i do kraja karijere sam ostao tamo.

... i danas Nastavak na sljedećoj stranici

30

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

Kako je moguće da je mali grad poput Dubrovnika imao dva kluba, umjesto da se spojio u jedan, koji bi bio kvalitetniji i jači?

Bio je to veliki rivalitet, ali ne toliko između igrača, koliko među navijačima. Treba sve to staviti u kontekst ondašnjeg doba – Grad i Gruž su tada bili skoro kao dva odvojena mjesta, a ne jedinstveni grad.

U Gradu su većinom živjeli starosjedioci koji su navijali za Dubrovnik, a u Gružu je bilo dosta došljaka iz drugih dijelova Hrvatske, kao i muslimana iz Bosne i oni su navijali za GOŠK. Naravno da je bilo i onih iz Gruža koji su navijali za Dubrovnik i obratno, ali oni su bili u manjini. Znači da pojednostavimo priču, za Dubrovnik su navijali starosjedioci i bogatiji građani, a za GOŠK došljaci, odnosno ve-

ćinom radnička snaga. Dubrovnik je bio građanski klub, a GOŠK radnički. Već u moje doba ove podjele blijede, ali taj rivalitet je ostao, pa stoga nije bilo interesa za udruživanje, što će se tek dogoditi na prijelazu iz sedamdesetih u osamdesete kada se osniva GOŠK Jug. Te međusobne utakmice Dubrovnika i GOŠK-a bile su praznik nogometa. Skupilo bi se šest tisuća navijača, iz Gruža i Grada su horde ljudi išle prema igralištu, a predvodile bi ih vođe. U Gružu je to bio legendarni Makljanić, koji je inače imao automehaničarsku radnju.

Koji su bili najveći uspjesi GOŠK-a u tom vremenu?

Generacija GOŠK-a od 65. do 71. bila je zaista strašna. Borili smo se za ulazak u jedinstvenu drugu ligu, ali nažalost, nismo uspjeli. Kasni-

je će u osamdesetima GOŠK Jug igrati drugu ligu i borit će se u jednoj sezoni za prvo mjesto, ali tada su bile dvije druge lige. U Kupu Maršala Tita jedne smo godine svladali Leotar, Borac iz Čapljine, te jakog prvoligaša Veleža kojeg smo na Lapadu pomeli 4-0, a ispali smo tek u četvrtfinalu s jedan naprema nula od Željezničara, koji se tih godina borio za prvaka Jugoslavije (71. je bio viceprvak, a 72. prvak države, a za njega su igrali reprezentativci Josip Katalinski, Fikret Mujkić, Josip Bukal, Ivica Osim…). Znali smo u prijateljskim utakmicama svladati i prvu postavu Hajduka. Najbolja utakmica koju smo ikada odigrali bila je ona gdje smo ih dobili 2-0, a za Hajduk su među ostalim nastupili Vukčević, Džoni, Buljan, Holcer, Peruzović, Jerković, Mužinić...

Igrali smo tih godina i sa Zvezdom,

...

Dinamom, brojnim europskim klubovima iz Njemačke poput bundesligaša Karlsruhea i onih iz drugih dijelova Europe koji su dolazili na zimske pripreme u naš grad.

Igrali ste i s reprezentacijom Jugoslavije predvođenom Draganom Džajićem.

Da, oni su se u Dubrovniku pripremali za kvalifikacijsku utakmicu protiv Nizozemske u Splitu koju su dobili 2-1. Nas su pobijedili 3-0. Vukčević, golman Jugoslavije na tom meču, koji je inače iz Drniša, bio je skupa sa mnom na probi u Hajduka. Ja sam zadovoljio, a njega su vratili. Kasnije je napravio odličnu karijeru i bio je sjajan golman. Osim njega i Džajića, na Lapadu pred 6 tisuća gledatelja za Jugoslaviju su još igrali Aćimović, Holcer, Bukal, Paunović, Jerković i ostali.

HAJDUK SE ČAK DVA PUTA INTERESIRAO ZA VAŠE OBRAMBENE USLUGE I HTIO DA PREĐETE U NJEGOVE REDOVE. BILI STE NA PRIPREMAMA S NJIMA I ZADOVOLJILI STE. ZAŠTO IPAK NIKAD NISTE ODIGRALI SLUŽBENU UTAKMICU ZA MAJSTORA S MORA? Trener u Dubrovniku bio mi je legendarni kapetan Hajduka Jozo Matošić. On me preporučio Bilima, pa sam nakon završetka mature otišao na probu u Split.

Bilo je to ljeto 1960. godine u vrijeme Olimpijskih igara u Rimu.

Jugoslavija tamo osvaja zlato, a pet igrača Hajduka uključujući moga bivšeg suigrača Andriju Ankovića igra za reprezentaciju, a izbornik joj je trener Hajduka Milovan Ćirić. Ja s ostatkom Hajduka odlazim na pripreme u slovensko Velenje, a većina tadašnjih igrača bili su rođeni Splićani kojima nije bilo drago da dolazi itko sa strane i uzima im mjesto u momčadi. Na treninzima mi nisu dodavali loptu ili bi mi

je dodali tako da se ubijem da dođem do nje. Stalno su mi radili spačke, a najgora je bila jednom prilikom kada smo igrali zuje.

Znate tu igru? Ja sam upao u šegu, a oni su me tukli skoro sat vremena. Boljele su me ruke i noge, jedva sam hodao, a na leđima su mi bile modrice kao da sam pao s petog kata. To su mi učinili namjerno, vjerojatno sam ja i pogodio nekoga tko me trebao zamijeniti u šegi, ali oni mi nisu dali. Nakon toga sam se pokupio, sjeo na vlak i otišao s priprema Hajduka nazad u Dubrovnik. Zvali su me da potpišem, ali nakon toga ne bih ni mrtav. Odlučio sam da se neću micati iz Dubrovnika do kraja karijere, toliko me je

pogodilo i nikad nisam zaboravio tu nemilu scenu. Ipak, bez obzira na to loše iskustvo, čitav život sam bio i ostao navijač Hajduka.

Drugu ponudu Hajduka dobio sam deset godina kasnije. U Hajduk me zvao trener Slavko Luštica koji me jednom prilikom vodio u izabranoj vrsti na prijateljskoj utakmici protiv Veleža u Čapljini.

U toj utakmici sam briljirao i ostavio sam sjajan dojam na trenera Hajduka. Nisam pristao otići u Hajduk, jer sam već prešao tridesetu, bilo je kasno za nove izazove. Luštica je nedugo iza toga donio Hajduku dugo isčekivani naslov prvaka Jugoslavije i udario temelje sjajnog Hajduka kojeg će kasnije usavršiti Tomislav Ivić.

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

31

GOŠK - Hajduk 2:0

Koji su najbolji igrači s kojima ste igrali?

Mlađi Dubrovčani sjećaju se osamdesetih godina i sjajnih rezultata GOŠK Juga koji su odlično igrali predvođeni Milanom Petrovićem i Ivom Šeparovićem.

Neka se ne ljute, ali ja smatram da je naša generacija GOŠK-a s prijelaza iz šezdesetih na sedamdesete bolja. Igrao sam s mnoštvom sjajnih igrača, ali ako baš nekoga moram posebno izdvojiti onda ću reći Muharem Kočić, Ante Golijan i Veselin Zrilić.

Naravno da ih ima još sjajnih, neka mi oproste što ih nisam naveo imenom, jer da ih krenem nabrajati, trebalo bi puno mjesta. Zrilić je inače bio pakleni napadač. S njim u momčadi znaš da ćeš dati barem jedan gol na utakmici. Mi bi

se šalili prije utakmice da već imamo jedan gol i da ga se slobodno može upisati na semafor.

Lapad još od vašeg doba izgleda isto. Kako je to moguće i je li istinita ona priča da je netko

dao svoju privatnu zemlju da na njoj bude nogometno igralište?

Jest, ta priča je istinita. Riječ je o jednom plemiću, ne mogu se sjetiti prezimena, koji je dao svoju zemlju, ali samo za nogomet. Postoji papir gdje je to navedeno. Zašto Lapad izgleda isto i zašto godinama propada nogomet u Dubrovniku? Pa kakav ste vi novinar kada postavljate ovo pitanje. Odgovor na njega zna doslovno svatko tko se rodio u ovom gradu i dovoljno je narastao da dodirne kvaku vrata.

Lapad, 31. ožujka 1971. GOŠK – Jugoslavija 0-3. Za GOŠK su igrali Beus, Bajramović, Jović, Pehar, Marušić, Dragojević, Bonić, Serdarević, Nakić, Kočić i Kumer, a za Jugoslaviju Vukčević, Pavlović, Stepanović, Antonijević, Paunović, Holcer, Petković, Jerković, Bukal, Aćimović i Džajić

34

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

BROD ‚MOŠĆENICE’

BIO JE PLUTAJUĆI DISKO KLUB ‚ na Lapadskoj obali, a Ljetnim igr ‚Santa Maria’ za ‚Kristofora Kolu DUBROVAČKE LJETNE IGRE kupile su brod diskoteku za potrebe predstave 1973. godine. Prije toga je glasnom glazbom ljutio Lapađane i Gružane dišta odlučili su ga preurediti u stacionirani - plutajući disko klub.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

B

rod MOŠĆENICE je izgrađen u Piranu 1950. godine kao drveni loger, bruto tonaže 190, duljine 32,66 M, širine 8,08 M. Nakon 20 godina plovidbe prevozeći sve vrste tereta po cijelom Jadranu, m/b Mošćenice je svoje plovidbe završio na vezu lučice Igrane kod Makarske. Tu su ga primijetili dubrovački poduzetnici Ivo Škarica i Murat Đurbuzović koji su imali naum pronaći brod koji bi služio za neku svrhu ugostiteljstva. Međutim, zbog veličine broda i skla-

Mošćenice nisu imale svoj pogon te su novi vlasnici iznajmili školski brod Nautika u vlasništvu Srednje pomorske škole iz Dubrovnika i doteglili ga u Gruž.

Brod su vezali u četverovez za trajno na lapadskoj obali između Kazbeka i hotela Lapad. Po provi su bacili dva teška sidra sa sidre-

nim lancem i to dosta daleko od broda jer je trebalo tu stati po jakoj buri i ostalim vremenskim nepogodama, a krmu su lancanama vezali za obalu. Odmah su pristupili radovima te je drvene radove izvodio brodograditelj Ivo Buratović. Napravljena je drvena skala za popet se na brod te se odmah sređivao sami ulaz iz kojega se ulazilo u brodsko skladište tj. u budući disko klub.

UREDILI DISKO Napravljen je šank s crvenim barskim stolicama, separei sa stolovima, podij za ples i mjesto za disko đokeja. Na samoj obali pred krmom broda su doveli i uko-

Nelson na velikom mulu u Portu

pali priključak za struju i vodu. Dana 31. ožujka 1971. u Lučkoj kapetaniji Dubrovnik brod su upisali kao plutajući objekt oznake DB 2, namjene restoran / disko, s imenom NELSON. Ime je dobio po poznatom britanskom admiralu Nelsonu, ali je bilo zvučno i popularno ime za jedan disko klub početkom 70-tih godina.

Na samom dolasku broda u Gruž njegovi bokovi su bili piturani u blago rozu boju, a nakon otvaranja diska brod je dobio bijeli trup, zatim tamno kafeni, kasnije crni, a uskoro i natpis bijelim slovima preko cijelog boka ‚’Discoteque Nelson’’.

Koliko se ja sjećam nikad nije radio kao neki restoran već samo u noćnim satima kao disko klub.

U novinskom članku iz 1971. pod naslovom: „Ploveći disko klub“ kojega potpisuje novinar Ante Bautović piše: „Stari isluženi trabakul dovitljivošću svojih vlasnika dobio je, pošto je decenijama prevozio uzduž jadranske obale svakojake terete, novu namjenu. Sad se u njegovom potpalublju svake večeri skupljaju mladići i djevo-

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

35

‚Nelson’ rama umba’ jke i njišu u raznovrsnom plesnom ritmu. Disko- klub NELSON kako je rashodovano plovilo nazvano, usidren je uz lapadsku obalu, i dok je to omiljen kutak lapadske i gruške omladine, trn je u oku stanarima okolnih kuća jer od visokonaponske glazbe ne mogu zaspati do kasno u noć“.

SKAKALO SE S NJEGA I BJEŽALO POLICIJI Nelson je bio poznat i po skokovima s broda lapadskih i gruških mladića koji su bili posebni gušti i takoreći

Nelson 1971. vezan na Lapadskoj obali

su prešli u masovnost tako da je i policija morala dolaziti i tjerati ih. Moj prijatelj Božo Skaramuca iz Lapada mi je napisao ispod slike NELSONA: ‚’Da, skakali smo s Nelsona, a policija

nas je nekoliko puta tjerala, pa bi zaplivali prema Gružu, oni u fiću prema Batali (jer se je tada vozilo obrnutim smjerom od današnjeg), a mi onda isplivamo iza Orsana!’’

Ponekad su Nelsona nakon ljetne sezone teglili uglavnom s brodom Nautika u gradski porat te imam više slika gdje je vezan uz rivu na velikom mulu. Nakon što je disko klub NELSON radio oko dvije ipo godine te se nešto s njime i zaradilo, ali pretpostavljam nedovoljno, brod je trebalo izvući u škver jer godinama nije bio izvučen, a trebalo je i detaljno srediti podvodni dio. Vlasnici su se odlučili na prodaju te su od početka 1973. godine novi vlasnik Dubrovačke ljetne igre koji mu daju novo ime SANTA MARIA. PRILAGODBA ZA PREDSTAVE

Tintoretto 1984. godine U gradskom portu na Nelson se ukrcavaju VIS (vokalno-instrumentalni sastav) Porporela

Odveden je u škver Mokošica koji je tada bio u vlasništvu Grebena iz Vela Luke i vidno su promijenili vanjs-

36

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

ku vizuru broda prilagođenu za predstave. Santa Maria je brod glumac i na njemu su se izvodile predstave Miroslava Krleže naslova Kristofor Kolumbo u režiji Giorgiaja Para. Brod SANTA MARIA (izvor : Mojtv.hr) u predstavi putuje zajedno s gledateljima u nepoznato, dva sata ploveći (u teglju jer nemaju motor) oko otoka Lokruma.

U predstavi su glumili: Božidar Boban (Kolumbo), Mirko Vojković, Martin Bahmec, Zvonimir Lepetić, Ivo Kadić, Ratko Buljan, Drago Meštrović, Fabijan Šovagović i drugi. Brod je, osim glumaca, imao i minimum posade te i kapetana duge plo-

Za potrebe predstave brod se 1973. preuređuje u Mokošici uz novo ime Santa Maria

vidbe Vlaha Regja koji je bio odgovoran za brod.

Posljednji dani prije prodaje na sidrištu u Rijeci dubrovačkoj

SANTA MARIA (izvor podataka je Marijan Žuvić) je zbog lošeg održavanja podvodnog dijela potonuo u Mokošici zadnjih dana 1973. Izvađen je odmah i popravljen već u siječnju 1974. Na kartolinama i na starim fotografijama iz 1974.-1977.

sam viđao da ga za vrijeme plovidbe tegli mali vojni remorker koji je inače bio stacioniran u brodogradilištu Bijela - Crna Gora. SANTA MARIA nakon predstava je bila teglena i sidrena u Rijeci dubrovačkoj pred ljetnikovcem Sorkočević.

Santa Maria je imala i zapovjednika.

To je bio kapetan Vlaho Regjo

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

ješteni, Dubrovačke ljetne igre prodati. Tko će biti kupac, još se ne zna, ali se za plovilo interesira više novih potencijalnih kupaca.“

Santa Maria na svom vezu u Rijeci dubrovačkoj

RASTANAK OD IGARA U novinskom članku iz 1977. pod naslovom: “Rastanak Kolumba i Santa Marie“ koji potpisuje novinar Ante Bautović piše: „Tri sezone uspješno je navigao Božidar Boban na

„Santa Mariji“, tumačeći glavni lik u predstavi Miroslava Krleže „Kristofor Kolumbo“. No, teatarskoj „plovidbi“ festivalskog dramskog ansambla došao je iznenada kraj, jer „Kolumba“ više neće biti u programu Dubrovačkih ljetnih igara.

A bez njega ni brod „Santa

Santa Maria pored Gradskih mira

Maria“ nema nikakve svrhe pa će ga, kako smo obavi-

U Dubrovniku je ostao sve do 1977. kad ga je kupio Josip Španjol iz Rijeke i oteglio u Mali Lošinj. Tamo je bio usidren u samoj luci kao brod restoran sve do 1977./78., a onda je otegljen kod otočića Koludarca i tamo nasukan na plitko dno. Napušteni brod je 1994. godine zapaljen i izgorio je do vodene linije, a ostaci SANTA MARIE još su tamo, ali vjerojatno neki sitni željezni dijelovi jer ostalo su ipak uništili valovi, podvodni ronioci, te se i drveni brod sam od sebe raspao.

Glumci u separeu bivšeg disko kluba

37

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

39

BIO JEDINI KANDIDAT

IVO DRAGIĆ novi je predsjednik RKHM Dubrovnik KONAČNO SE ODRŽALA izborna skupština RKHM Dubrovnik AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

N

a izbornoj skupštini RKHM Dubrovnik koja se održavala u ponedjeljak i utorak putem elektroničke pošte odlučeno je kako je novi predsjednik kluba Ivo Dragić, a dopredsjednici su Julio Srgota i Spaso Bilić.

U Izvršni odbor kluba izabrani su Davor Đurović i Dean Tošović, dok su u Nadzornom odboru Maro

Kulaš, Ivan Škarica i Branimir Karač.

Donedavni predsjednik Ivica Granić, iako je mogao, nije se kandidirao i nastavio voditi klub. Odradio je dva mandata u klubu, preuzeo ga kada su bili u 3. ligi te doveo u premijer ligu.

Klub su inače mučila brojna previranja između dva suprotstavljena tabora.

Jedan su dio ljudi okupljeni upravo oko dopredsjednika kluba Iva Dragića, dok su s druge strane bili pobunjeni i nezadovoljni igrači. Na održanoj izbornoj skupštini, članovi većinom glasova nisu prihva-

tili ostavku koju je ponudio Ivo Dragić te su ga podržali kao predsjednika koji je bio jedini kandidat.

Podsjetimo, nesuglasice u klubu eskalirale su prije

gotovo dva mjeseca kad je nakon utakmice RKHM Dubrovnik i Sesvete došlo do fizičkog sukoba zbog čega je intervenirala i policija.

Petar Ipšić

U 67. GODINI

NAPUSTIO nas je Dubravko Čikor, legenda automobilizma U VIŠE navrata je osvajao prvenstva Hrvatske, a svom klubu redovito donosio priznanja

N

akon teške bolesti napustio nas je Dubravko Čikor, legenda automobiliz-

ma, osvajač brojnih sportskih natjecanja i dubrovački branitelj. Preminuo je u 67. godini života. Čikor je bio višestruki pr-

vak Hrvatske na kružnim i brdskim stazama, a svom je klubu redovito donosio priznanja i nagrade. Iza njega su i brojna osobna priznanja - proglašen je sportašem Grada Dubrovnika, odlikovan je redom Danice hrvatske s likom Franja Bučara za zasluge u sportu,

bio je prvak CEZ-a, dobio je nagradu za životno djelo Dubrovačkog saveza sportova... Čikor je obnašao i funkciju sportskog direktora za kružne utrke HAKS-a, a dobitnik je i dviju Zlatnih kaciga HAKS-a.

Bio je i predsjednik Auto kluba Dubrovnik Racing.

40

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

SLUČAJ IZ MAESTRALA

STIGLA nepravomoćna presuda vezana uz krađu na recepciji SUD JE UTVRDIO kako zaposlenik koji je tužio Hotele Maestral nije osoba kojoj se može dokazati da je izdala sporne račune te kako postoji mogućnost da je to, pod njegovom šifrom, radila druga osoba IVONA BUTJER MRATINOVIĆ MARIO BABAROVIĆ/DD

O

pćinski sud u Dubrovniku donio je nepravomoćnu presudu prema kojoj su Hoteli Maestral neosnovano dali otkaz recepcioneru koji je radio za njihovu grupaciju. Podsjetimo, radi se o slučaju gospodarskog kriminala u hotelu Vis u kojem je troje zaposlenika osumnjičeno kako su, po odlasku gostiju iz objekta smještaja, naknadno, neosnovano u informacijskom sustavu trgovačkog društva umanjivali cijene smještaja. Kako je navedeno u kaznenim prijavama, osumnjičeni su kako su razliku stvarno naplaćenog iznosa i izno-

sa na računima koje su naknadno ispisivali zadržavali za sebe pribavivši korist od preko 550 tisuća kuna, a sve na štetu imovine trgovačkog društva. Jedan od trojice osumnjičenika je i političar Matko Munitić.

Međutim, Općinski sud je u odvojenom sporu nepravomoćnom presudom presudio u korist jednog od zaposlenika koji je tužio Hotele Maestral zbog neosnovanog davanja otkaza 2019. godine. Naime, sud je utvrdio kako zaposlenik nije osoba kojoj se može dokazati da je izdala sporne račune te kako postoji mogućnost da je to, pod njegovom šifrom, radila druga osoba.

Zaposlenik u svojstvu tužitelja je na sudu tvrdio kako je radio isključivo po nalogu neposredno nadređenog – šefa recepcije Matka Munitića. Prema iskazima svjedoka, a i samog zaposlenika, bilo koji od recepcionera je mogao koristiti njegovu šifru budući se svaki recepcioner služio šiframa kolega. Zaposlenik je kazao i to kako je, u vrijeme izda-

vanja spornih računa, radio noćnu smjenu, dakle smjenu u kojoj se ne vrši naplata računa, za što je priložio i potrebne dokaze.

Kako je navedeno u obrazloženju presude, u hotelima su zaposlenici imali svoje šifre, ali je praksa bila takva da se radi pod šiframa drugih kolega i da se za naplatu usluga i izdavanje računa u pravilu koristio tek jedan od dva postojeća kompjutera. Kako se navodi u presudi, radnik koji bi prvi stigao na smjenu ujedno bi bio i prvi koji bi unio svoju šifru.

Zbog ubrzanja rada s gostima hotela, svi u smjeni bi radili na tom kompjuteru bez odjave i prijave šifri, pogotovo u vrijeme kada je na recepciji bilo više gostiju u odlasku, što je u praksi značilo da su znali izdavati račune pod šifrom kolege. Sami djelatnici hotela odnosno recepcije, kao osobe koje rade ili su radile na recepciji, tvrde da račune izdavali pod šifrom prijavljenog kolege, bez odjave istog i prijave svoje šifre, uz činjenicu da su na recepciji, osim

stalno zaposlenih recepcionera istovremeno znali raditi tzv. sezonci koji nisu niti imali svoju šifru nego bi radili isključivo na šifru kolege. Uz to, navedeno je i kako je za sporni račun koji je izdan pod imenom zaposlenika koji je dobio otkaz, dokazano kako on uopće nije radio u smjeni kad je račun izdan.

U obrazloženju stoji kako su odgovorne osobe u Hotelima Maestral i same bile upoznate s propustima organizacije rada sa šiframa zaposlenika na recepciji i da, pogotovo zbog gubitka snimki nadzornih kamera, nisu niti bili uvjereni da bi tužitelj, kao osoba koja je ove poslove obavljala desetljećima, bez istovjetnih ili sličnih propusta, zaista počinio predmetnu povredu obveze iz radnog odnosa. Štoviše, nakon svih provjera više desetina računa na kojima je šifra tužitelja, utvrđeno je da su samo tri računa izdana u vrijeme kada je tužitelj zaista radio, pa je očito da je njegovu šifru koristila treća osoba za počinjenje opisanih radnji.

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

41

PRAVOSUDNA TRAKAVICA

SPIS U SLUČAJU ‚Hidroelektrana u Platu’ završio na Visokom kaznenom sudu „OČEKUJEMO KAKO ĆE SUD u relativno kratkom vremenu donijeti odluku, nakon čega će se ponovno zakazati sjednica Optužnog vijeća radi odlučivanja o potvrđivanju optužnice,“ kazao je Miloglav IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

S

jednica Optužnog vijeća u predmetu Hidroelektrana Dubrovnik u Platu održana je 20. siječnja na Županijskom sudu, a kako je tada rečeno, obrana je zatražila izuzimanje nezakonitih dokaza. „Jedan od branitelja je zatražio izdvajanje iz spisa točke koje se odnose na dokaze za koje je procijenio da su nezakoniti. Stoga će Optužno vijeće najprije odlučivati o tome, a tek onda bi moglo uslijediti eventualno utvrđivanje optužnice. Dakle, Optužno vijeće bi trebalo donijeti odluku o navedenom izdvajanju dokaza na koju se može žaliti nezadovoljna strana. U tom slučaju, ide na Vrhovni sud koji potom donosi pravomoćnu odluku,“ kazao je tada glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav.

Kako doznaje Dubrovački dnevnik, spis se ipak našao na Visokom kaznenom sudu što je za Dubrovački dnevnik potvrdio i sam Miloglav. „Spis se po žalbi

‚prijedlog za izdvajanje dokaza’ prije 10-ak dana našao na Visokom kaznenom sudu. Očekujemo kako će Sud u relativno kratkom vremenu donijeti odluku, nakon čega će se ponovno zakazati sjednica Optužnog vijeća radi odlučivanja o potvrđivanju optužnice,“ kazao je Miloglav.

Inače, optužene brani odvjetnička krema: Gordan Preglej, Čedo Prodanović, Zrinko Zrilić, Zvonimir Hodak. Oštećenike i obitelji stradalih zastupa poznata odvjetnica Doris Košta koja je kazala kako očekuje potvrđivanje optužnice, nakon čega bi, u tom slučaju trebala uslijediti ročišta, a potom i prvostupanjska presuda. U tom slučaju, Košta je kazala kako bi do donošenja presude mogla proći i godina dana. Kazala je također kako smatra da postoji dovoljan stupanj osnovane sumnje za potvrđivanje optužnice.

Podsjetimo, požar u hidroelektrani Dubrovnik dogodio se 10. siječnja 2019. godine, a bježeći od vatre i dima trojica djelatnika Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak su izgubili živo-

te. Prema optužnici, Pera Miškovića, Nikolu Rukavinu i Željka Starmana se tereti kako su, kao odgovorne osobe tijekom druge polovice 2016. godine i do 29. prosinca 2017. u Dubrovniku i Zagrebu u izvođenju radova na rekonstrukciji hidroelektrane postupali protivno Zakonu. Kako stoji u obrazloženju, tereti ih se da su postupali protivno ‚obvezama investitora za ishođenje građevinske dozvole, i u tom postupku mogućnosti javnopravnih tijela za ocjenu uvjeta i mjera i iz područja zaštite od požara, te prijavi radova, pristajući tako da bez institucionalnog nadzora rekonstrukcije pogona nastanu propusti’. Kako su objavili na stranicama, ‚navedeno se i dogodilo kad su tijekom 2017. godine, po izvođačima radova radovi u pogonu izvedeni protivno odredbama propisa koji određuju mjere opće zaštite od požara i zaštite od požara’.

Ivicu Nujića i Miljenka Vučića se

tereti kako su također postupali protivno Zakonu što je dovelo do ozbiljnih propusta. Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, požar nastao u kabelskoj vertikali pogona, putem lakozapaljivih i gorivih materijala koji se nisu smjeli ugraditi, proširio se i zahvatio područje strojarnice pogona, gdje je gorenje obloga stropa postavljenih od neodgovarajućih materijala uzrokovalo brzo širenje vatre, isijavanje znatne količine topline i štetnih produkata gorenja. Kako je objavljeno, trojica zaposlenika pogona su, u tako stvorenoj nemogućnosti bijega smrtno stradali, a sedmorica zaposlenika su doživjela akutne reakcije na stres, dok je u pogonu nastala materijalna šteta od najmanje 90.000.000,00 kuna.

HEP Proizvodnja d.o.o. je optužena kao odgovorna za povrede dužnosti pravne osobe, u vezi postupanja odgovornih osoba u toj pravnoj osobi. Svi okrivljenici brane se sa slobode.

42

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

Dvojac iz auto škole osumnjičen za dijeljenje krivotvorenih svjedožbi Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Borna Filic/PIXSELL

Vozio s 2,68 promila, udario u dva parkirana vozila

NERETVA

N

ajveća koncentracija alkohola od 2,68 g/kg izmjerena je u večernjim satima 21. ožujka, 41-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka u Dalmatinskoj ulici u Dubrovniku skrivio prometnu nesreću s lakše ozlijeđenom osobom i

većom materijalnom štetom na način da je udario u dva nepropisno parkirana vozila.

Vozač je isključen iz prometa i zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja te se za dalje prekršajno sankcioniranje čeka nalaz CKV-a kako bi se točno utvrdilo je li, pored alkohola, vozač bio i pod utjecajem droga.

Vozio bez zaštitnog pojasa, odbio testiranje na drogu Najveća novčana kazna proteklog tjedna u iznosu od 11.500,00 kuna izrečena je 27-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, javljaju iz policije. On je u

večernjim satima, 21. ožujka, prilikom prometne kontrole u Ulici don Radovana Jerkovića u Metkoviću odbio testiranje na droge te tijekom vožnje nije koristio zaštitni pojas.

Osumnjičeni su da su podijelili 14 svjedodžbi za prijevoz putnika i terete te dvije za auto taksi prijevoz

D

ovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, dvije muške osobe u dobi od 38 i 42 godine sumnjiče se za kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su u vremenskom razdoblju od listopada 2019. do veljače 2020. godine, kao ovlašteni predavači auto škole s područja doline Neretve, službenim pečatom auto škole ovjerili i vlastoručno potpisali svjedodžbe o provedenoj periodičkoj izobrazbi vozača za prijevoz putnika i tereta na ime 14 osoba

i time potvrdili da su navedene osobe završile tečaj periodičke izobrazbe u trajanju od 35 sati i ispunili uvjete glede stručne osposobljenosti vozača za prijevoz putnika i tereta, a bez da su pohađali i završili tečaj.

Također je utvrđeno da su službenim pečatom auto škole ovjerili i vlastoručno potpisali svjedodžbe o stjecanju početnih kvalifikacija vozača vozila za auto taksi prijevoz na ime dvije osobe, čime su potvrdili da navedene osobe ispunjavaju uvjete i da su stručno osposobljeni za vozača auto taxi prijevoza, bez da su polagali ispit. Protiv osumnjičenih slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

43

ODLAZAK VELIKOG UMJETNIKA

PREMINUO JE Joško Juvančić Jupa, velikan hrvatskog kazališta KAO PROFESOR GLUME od 1960. do danas Juvančić je presudno utjecao na umjetnički razvoj mnogih danas poznatih i cijenjenih hrvatskih glumaca

J

oško Juvančić Jupa preminuo je u 85. godini života. Bio je poznati kazališni redatelj i pedagog te dugogodišnji ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara. Odmah po završenoj Akademiji postaje prvo Gavelin, a zatim i Spaićev asistent, što će umnogome odrediti njegovu budućnost kazališnog pedagoga.

Kao profesor glume od 1960. do danas Juvančić je presudno utjecao na umjetnički razvoj mno-

gih danas poznatih i cijenjenih hrvatskih glumaca. Prve važnije režije Joško Juvančić ostvaruje u dubrovačkom kazalištu kojemu će se i kasnije redovito vraćati postavljajući, pored ostalih, djela Držića, Schisgala, Bettija, Obaldije, Euripida, Ostrovskog, De Filippa, Vojnovića i Goldonija. Široj hrvatskoj javnosti Juvančić se nametnuo sredinom šezdesetih kada u zagrebačkim kazalištima režira nekoliko višestruko važnih i poticajnih predstava - od

Schisgalovih „Daktilografa” i „Tigra”, u Teatru &TD, preko Tollerova „Hinkemanna” i Ghelderodeovih „Škole za lude” i „Escuriala” u Gavelli, do Goldonijeva „Velikog smiješnog rata” u HNK. Od tada će režirati iznimno veliki broj predstava u gotovo svim hrvatskim kazalištima, podjednako uspješno se noseći s klasicima domaće i svjetske dramske književnosti (u tom kontekstu osobito su važne njegove postave Držićeva „Plakira iliti Grižule” i „Dunda Maroja”, Shakespeareova „Sna Ivanjske noći”, Vojnovićeve „Dubrovačke trilogije”, Vetranovićeva „Kako bratja prodaše Jozefa”, te crkvenog prikazanja „Ecce homo” na Dubrovačkom ljetnom festivalu) i suvremenim piscima (Bakarić, Brešan, Iones-

co, Simone, Cooney), pri čemu su neka od tih uprizorenja - primjerice „Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi” Toma Stopparda u &TD-u (1971) - postala amblematskom kazališnom oznakom svog vremena.

Humanitarni prilozi DOMUS CHRISTI Blage Kremenić prilaže 200,00 kn umjesto cvijeća za pok. Božanu Planjar DVA SKALINA U spomen na našu Margaritu, 200 kn prilažu Ivona i Dalija; U spomen na našu dragu prijateljicu Ivanu, 400 kn prilažu Franica, Minka, Ivona i Dalija; U spomen na pok. Iva Radića, umjesto cvijeća, 200 kn prilaže Đurica Baričević; U spomen na pok. Iva Radića, umjesto cvijeća,600 kn prilažu obitelji Damira Baričević i Iva Maškovića; U spomen na dragog i nezaboravljenog prijatelja Stjepa Đurđevića, 300 kn prilaže Luka Tomović; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA DONACIJA 300 KN Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kn; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kn; Umjesto vijenca za pok. Nedjeljka Kmetović 300 kuna prilaže obitelj Stijepa Uroš; U spomen na pok. Neđa Kmetovića 300,00 kuna

prilaže obitelj Bongi; U spomen na pok. Pava Paču 200 kuna prilaže obitelj Ane Kovačić; U spomen na pok. Zoru Grljušić, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže obitelj Jure Andrijić; U spomen na pok. Nikolu Bulić 550 kuna prilažu prijatelji iz „Bota“ Mokošica.

Anka i Baldo Mojaš donacija 120 kuna; Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hrili zvati na: Mob: 095/368-9227 CENTAR ZA REHABILITACIJU JOSIPOVAC U spomen na tetu Ane Sutić umjesto cvijeća, 300,00 kn prilažu Niko Bratoš i obitelj.

DJEČJI DOM MASLINA • Ane Sršen i Nike Šilje, u spomen supruga naše rodice Ine, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn; • Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com DOMUS CHRISTI U spomen na pok. Eriku Savinović, umjesto cvijeća 200,00 kn prilaže Ane Beg U spomen na našeg voljenog i nezaboravnog Nikolu Mrčela, umjesto vijenca 400,00 kn prilaže obitelj Miljenka Šošo U spomen na našeg voljenog i nezaboravnog Nikolu Mrčela, umjesto vijenca 400,00 kn prilaže obitelj Toma Vujnović

46

petkom

AUTO / MOTO ll Renault Fluence 1.6 16 v

prešao 83 000 km, 2014 godište. Kontakt: 095 536 7128 __________________________________ ll Skuter Piaggo Fly 125 kub IE. Prešao 8 000 km, 2013 godište, garažiran. Potrošnja 2.7 l. Kontakt: 098 953 7432 __________________________________ ll Skuter Neos 50 s kvarom motora prodajem povoljno.

Kontakt: 099 688 0160 __________________________________ ll Touran 1.6 tdi 2016 godina 110ks, 144 000km,registriran do 12/2021godine u odličnom stanju Sve informacije na Mob:098/804-829 __________________________________ ll SEAT Leon 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________ ll

Mercedes B-classe Automatik

2014 godina. 149500 km na satu. Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________ ll

Audi TT

3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin.

290000 km. Registriran do 06/2021.

Info na 0981772088 ___________________________________ ll

Golf 4 2001 god.1.4

ll

Mercedes B 180 D

u dobrom stanju 174 000 km registriran do 1/2022. Drugi vlasnik.

MOB:0915727334 ___________________________________ prodajem ili mijenjam za manji auto na mob 098 1821714 ___________________________________ ll

Renault Scenik 1.5 dci

prodajem, Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________ ll Golf 1 diesel, povoljno Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________ ll

Opel Meriva 1.3 cdti

2011,130.000 km,reg do 12/21.

5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________ ll Gillera Runner

1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________ ll

Mercedes B180cdi

2012,150.000 km,reg do 03/2020.

10.000 eur. Vise inf 098/756-239 ___________________________________

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

ll

Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

ll

Twingo 1.2 8v, 2005. god

2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910 __________________________________ 42010,155.000 km,reg do 12/21.

Dosta opreme,servis napravljen.

Bez ulaganja. 5800 eur.

098/756-239 __________________________________ prešao 166.000 km, reg. do 7/21.

Oprema sa servom. Stanje odlično, bez ikakvih ulaganja. Info na mob 0995705589. __________________________________ ll Mercedes A class AMG SPORT. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. Mob:098618999 __________________________________ ll

Škoda Octavia combi

2013 godina. Odlična. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov.

AMG sport. Mob:098618999 __________________________________ ll

Mercedes-Benz C250d

PLOVILA ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor

Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378.

ll Prodajem vanbrodski motor Honda

2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.MOB: 098285038

2016 godina. 80000km na satu.

Rijetka serija sa volanom u kombill Prodajem brodsku kopču. ZF 2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 naciji drvo-orah i koža. Panoramski kuna.MOB:098285038 krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga 150KW. Mjenjač automatski,7 stupn- NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL jeva.

Nove gume ijedinstvenih set ljetnih. korisnika ll Prodajem s više odzimske pola milijuna mjesečnovanbrodski motor Tomos 4.8, reflektor za motor, čelični nosač, MOB:0994341242 - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA rezervoar i vitlo za izvlačenje barke kao s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka i parangal sa 100 udica. Kontakt: 098 IZNAJMLJIVANJE 953 74 32

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

Iznajmljujem novouređeni stan za llMARKETING: 099ili2408 642u460 jednu dvije409, osobe obiteljskoj kući marketing@dubrovackidnevnik.hr na Ilijinoj Glavici na duže vrijeme. Parking je omogućen u ulici do objekta.

Kontakt: 099/6325521 Iznajmljuje se na duze vrijeme studio apartman u Mlinima.Kontakt mobitel 0915199537 ll

PREDAJ OGLAS BESPLATNO Iznajmljujem stan s taracom u Lapa-

ll

du.

Kontakt: 099 688 0160 MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Prodajem barku Korčulanku 7,10 m. Cijena po dogovoru. 098 196 – 219 ll

PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem stan u centru Lapada 47m2

+ sprema od 8 m2. Stan je u potpunosti namješten te mu pripada parkirno mjesto ispred zgrade. Cijena 190 000 eur. Kontakt: 095 536 7128 ll Prodajem stan - 64m2, Montovjerna,

neposredna blizina Doma zdravlja, 1. Kat. Cijena 2.700 eur.m2. Kontakt: 098 311 017 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici.

Stan ima 60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Mob. 098244682 ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

ll Prodajem dvije rikše s bateri-

jama. Mogućnost prodaje pojedinačno. Može i prodaja baterija i punjača zasebno. MOB: 0996697403 ll Prodajem dron dji mavic mini fly

more combo. Kupljen u 8 mjesecu 2020. Paket sadrži 3 baterije, zaštitu za propelere i jos rezervnih dijelova.

Cijena 3000 kuna. MOB:0989642953

be+DB,235.840 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem koke nesilica. Sve infor-

ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

ll Prodajem motor Tomos automatik 3.

ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59 M2,d-

ll Prodajem traktor prikolicu kiper, cije-

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran luksuz-

no 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

macije na telefon 0916790090.

Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 585 5001.

na po dogovoru.Kontakt: 099 835 7981. ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dosta-

vom na kućnu adresu. Kontakt: 099 835 79 81. ll Prodajem stolove s klupama od pu-

nog drva kao i željeznu ogradu.

Kontakt: 099 688 0160

ll Prodajem ovčji gnoj, vreća 25 kn s

dostavom. Kontakt: 099 681 54 56

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Masažer, malo korišten. 500 kn. Mobitel

ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34

ll Prodajem male stolice i male stolove.

M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješ-

ten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem 3 dihtunga glave motora

IMT Rakovica. MOB:098778969

098 164 1597

250 kn. Tel: +385 91 5654 987

47

USLUGE RAZNO llZaštita od sunca,izrada i montaza

roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa, sve informacije na 091 1472 794. Mokošica. ______________________________________ llTim iskusnih mestara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja, izrada i postavljanje zeljeznih ograda, vrata...)

Kontakt:098 765 460 ______________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.

Mob:091 7285208 ______________________________________

DEŽURNA LJEKARNA „KOD ZVONIKA” od 22.3. do 28.3.2021. „GRUŽ” od 29.3. do 04.04.2021.

PREMINULI NEDJELJKO KMETOVIĆ (1945) DRAGAN BIOČIĆ (1945) PAVO PAČE (1954) MARIJA GALJUF (1934) ERIKA SAVINOVIĆ (1935) IBRAHIM BRITVAREVIĆ (1965) MIHO MIHOČEVIĆ (1940) NIKOLA MRČELA (1940) ANI ŠNAJDER (1965) MARGARITA PIONIĆ (1931) SLAVKA ELEZOVIĆ (1933) NADA LIMOV (1936) IVO VICELIĆ (1953) MATO KUKULJICA (1929) BISERKA VUJEVIĆ (1925) NIKO JERKIĆ (1938) IDA RILOVIĆ (1928) NEVENKA ĐOVIĆ (1933) LUCE POZNIAK (1931)

48

petkom

• BROJ 42 • 26. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

NAPISANO PRIJE TOČNO GODINU DANA

KORONA RJEČNIK MARO MARUŠIĆ

ALEMKA – teta koja se svaki dan pojavljuje na televiziji i plaši nas svojim rečenicama, nešto kao glasnik apokalipse.

APARTMAN – prazna nekretnina, nekretnina bez ljudi.

BARCELONA – siromašna nogometna momčad koja nema para za isplatiti plaće svojim igračima.

BESKUĆNIK – zbunjeni čovjek koji ne konta akciju Ostanite doma.

BISKUPI – svete osobe koje u niti jednom javnom istupu nisu rekle da žele financijski participirati u ovoj nezapamćenoj krizi.

BIT ĆE DOBRO – izraz u koji više nitko ne vjeruje.

BOŽINOVIĆ – ministar koji igra društvenu igru Kad porastem želim biti diktator.

CJEPIVO – sveti gral trenutne situacije.

Papa Franjo bi više volio da se pronađe cjepivo, nego Isusove kosti.

CORONA – pivo koje je doživjelo najveću besplatnu kampanju u povijesti marketinga.

COVID 19 – tko tebe covidom, ti njega kamenom.

DUMPING – cijene u turizmu sljedećih mjeseci bavit će se ekstremnim sportovima odnosno bungee dumpingom.

GLAD – zapamtite, najvažnije je pobijediti virus, što ima veze što ćemo umrijeti od gladi? Bolje od gladi grob, nego virusa rob. Ili, ako hoćete, da nam žiivii, žiivii glad.

IZOLACIJA – ljepši izraz za zatvor, samo što nema droge.

JOSIPA LISAC – što je s kaznenom prijavom Josipi Lisac za himnu? Jesam to sanjao? Je li to bilo u prošlom životu?

KARANTENA – boravak članova obitelji u malom prostoru koji se međusobno ne podnose. Nešto kao Badnjak i Božić, samo što traje duže.

KORONA PARTY – skup sumnjivih staraca koji se grupiraju po bazenima toplica uživajući u sotonskoj glazbi.

KRŠENJE SAMOIZOLACIJE – teroristički čin, nešto poput pranja nogu u bječvama.

KRUZER – mrsko plovilo za koje bismo sada dali guze da nam dođe šporkavati more.

LIDL – sveti hram ispred čijih se polica jednako klanjaju katolici, pravoslavci, protestanti, muslimani, hindusi, budisti, židovi…

LIVERPOOL – baksuz na kvadrat. Ne dopustite da više nikad Liverpool odmakne 20 bodova na tablici, jer, molim vas lijepo, što će onda uslijediti? Padat će sjekire, napast će nas tiranosauri, oceani će se pretvoriti u lavu…?

MASKA – neizostavni modni dodatak koji će se od sad, pa na dalje i u buduće nositi stalno, a ne samo u vrijeme karnevala.

MESSI – kapetan siromašne nogometne momčadi, osoba kojoj će ova kriza odbiti od plaće, točnije odigrat će neku vrstu duplog pasa.

NAFTA - bezvrijedna tekućina kojoj stalno opada vrijednost u odnosu na brašno i konzerve tune.

NAJUGROŽENIJA SKUPINA – osobe preko 70 godina starosti, prepoznat ćete ih po vožnji automobila manjoj od 40 kilometara na sat.

NEMA – ima li rezervacija? Nema.

OSPICE – ljubomorni virus kojeg nitko više ne spominje.

OSTANITE DOMA – naziv najveće vojne operacije u povijesti u kojoj sudjeluje više milijardi marinaca koji ponosno i hrabro u toplom domu svom gledaju serije, čitaju knjige i prebacuju se s kauča na krevet i obratno. U historijske knjige ovo iskrcavanje na Normabelandiju ući će pod nazivom Dan Te Jebo.

PODSTANAR – siromašak koji ove dosadne dane krati razmišljanjem o

samoubojstvu.

PREPPERSI – vizionari koji su napokon došli na svoje. Čitav život spremaju se braniti puškama jetrene i čajne paštete i sad su dočekali svojih pet minuta. Život im nije bio uzaludan. Čestitamo!

REVOLUCIJA NA ULICAMA – nastavak akcije Ostanite doma koji slijedi nakon što ljudima sve ovo dopizdi.

RICHARDS, KEITH – živo biće od kojeg strahuje koronavirus.

SELFIE – drevna tehnika snimanja fotografija izumrla kada su se zatvorili frizerski i kozmetičarski saloni.

SJEVERNA KOREJA – vidovita država koja je karantenu i izolaciju uvela još prije 70 godina.

SOCIJALNA DISTANCA – razmak između privatnog i javnog sektora, otprilike iznosi jednu svjetlosnu godinu.

STRADUN – javna površina bez ijednog stola. Više vrijedi metar WC papira nego sto metara kvadratnih Straduna. ŠIŠMIŠ – životinja od koje je krenulo ludilo. Brate Wung Lin Lee šta nisi pitao da ti treba mesa, dali bi ti kulena i pršuta, a ne da se bakćeš sa šišmišima. ŠUICA, DUBRAVKA – osoba koju nikad nijedna kriza niti dotakla, niti će je ikad dotaknuti, pa tako ni ova. Klasični primjer da se marljivost, rad i poštenje stostruko isplati.

UHLJEB – besposleni javni službenik koji će nastaviti primati plaću kao da se ništa nije dogodilo.

VILI BEROŠ – Oboljeli, bla, bla, novooboljeli, bla, bla, umrli, bla, bla, izliječeni, bla, bla, karantena bla, bla, potres bla, bla…, ukratko još jedan jahač apokalipse.

WC PAPIR – najjača svjetska valuta.

Jedna rola WC papira vrijedi 7,2 barela nafte.

WUHAN – pušenje wuhana uzrokuje teškoće u disanju, visoku temperaturu i bolove u kostima. Pušenje wuhana također šteti vama i vašim bližnjima. Neki kažu da wuhan uzrokuje i impotenciju, ali znanstvenici to još uvijek nisu potvrdili.

ZATVOR – mjesto u kojem trenutno boravi više od milijardu nevinih ljudi na svijetu. Kafka se okreće u grobu. I njegov brat Orwell također.