Dubrovački dnevnik petkom br. 41

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 19. ozujka v

Godina 2, broj 41, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

‚’SIGURNA RUTA’’ Kroz Luku Ploče prolaze tone droge, rendgen ne postoji

GRUŠKA RIVA POPUT SPLITSKE? Donosimo sve o izmještanju sadašnje prometnice

BRANKO BAZDAN ‚Kriza nije zaobišla ni Blaga djela, ali svi se projekti provode’

AKTUALNO

VIJESTI

AKTUALNO

GOTOVO JE, KREĆU RADOVI!

KRIŽALJKA

IVAN TROPAN

‚Fokusirat ću se na gradske financije, za GUP će odgovarati oni koji su ga provodili’ ll

ll Dubrovački SDP ima

novog kandidata za gradonačelnika Stranica 18

USKORO STEČAJNI PLAN ll Policija istražuje

poslovanje nezakonitog vlasnika brodogradilišta Leda

HOĆE LI NAKON LAPADSKE OBALE

DOĆI NA RED I GRUŠKA RIVA?

Stranica 24

ACO APOLONIJE I DUBROVAČKA REPUBLIKA Babaroga novije povijesti, prolupali starac ili produžetak velikosrpske politike? ll

Stranica 34

2

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Pratite nas na:

Facebooku www.facebook.com/dubrovacki

Instagramu

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

www.instagram.com/dubrovackidnevnik

Internet portalu

LUCIJA KOMAIĆ

www.dubrovackidnevnik.hr

PIXABAY

IZUMIREMO KAO NAROD, A NEKI BI NAS DODATNO UNAZADILI

D

emografija kao pojam većini populacije zvuči tako birokratski, a demografski problemi besmisleno naklapanje o nekim izazovima daleke budućnosti. Kao da je ikome do takvih budućih problema, pored svih ovih današnjih. Dubrovačko područje ovoga tjedna obilježava i službenu godišnjicu korone u svom dvorištu. Godinu dana brutalnih slomova i padova uz rijetke, eventualno osobne uspone onih koji su se snašli u novom nenormalnom. A iza Hrvatske je, kaže statistika, porazna godina dana u kojoj je bilo najviše smrti, a najmanje rođenih i logično najmanje novih brakova. Uz strmoglavi demografski pad koji traje desetljećima, masovno iseljavanje mladih u europske zemlje koje im pružaju bolje uvjete za život, korona je izgleda zabila zadnji čavao u lijes u kojemu smo odavno jednom nogom. Izumiremo. Nestajemo kao narod. Trenutno gubimo godišnje nevjerojatnih 20 tisuća ljudi, odnosno kroz pet ćemo godina izgubiti grad veličine Osijeka.

Od ulaska u Europsku uniju izgubili smo dosad 200 tisuća ljudi. Demografi upozoravaju kako postajemo staro i siromašno društvo, a

takvo društvo nema nikakvu budućnost. Nema baš nikakve šanse za uspješni ekonomski razvoj bez demografskog rasta. To jedno s drugim ne ide. Za ikakve snove o tome da jednog dana ne budemo društvo petrinjske realnosti, potrebno je hitno zaustaviti demografski pad. Kako? edno te isto demografi ponavljaju godinama. Učinkovite mjere nisu kratkoročne. Nešto što se napravi sada, efekt možda može imati tek za 20 ili 30 godina, recimo kad je u pitanju buduća radna snaga, kad djeca koja su rođena sada odrastu. No, nikad nije kasno za ikakve mjere, ako zaista ne želimo nestati. Demografske mjere političarima nisu popularne, jer njihov ciklus u kojem traže evaluaciju svog djelovanja traje puno kraće. Lakše je odraditi neki vidljivi projekt, nego ulagati u nešto što će biti opipljivo tek za 20 godina. Ipak, demografije su im puna usta, onda kad se približe izbori, sad kad postaje jasno kako nam gori pod petama. Tako je već sada jako dobro poznata ostavština Milana Bandića, popularna mjera ‚roditelj – odgajatelj’ koju je uveo ususret prošlim lokalnim izborima i ta-

J

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

ko kupio tisuće glasova. Za ovu mjeru građani Zagreba izdvojili su dosad milijardu ipo kuna, a taj se iznos popenje godišnje za novih 500 milijuna kuna. Samo za usporedbu do kraja ove godine bit će to polovica Pelješkog mosta. Je li vrijedilo? Mjera je na kraju ispala takva da ju je poželjelo koristiti oko 5 tisuća roditelja troje ili više djece u Zagrebu. Roditelji su na kraju, kako bi ispunili uvjete, djecu ispisivali iz vrtića, a na poslovima davali otkaze jer je iznos koji im je davao Grad putem ove mjere bio veći. konomski i demografski ova se mjera pokazala kao totalni promašaj. Bio je to, a još i dalje i jest, veliki udarac za proračun grada, na samo tržište koje je ostajalo bez radnika, i na koncu udarac na djecu koja radi takve potpore svojoj majci ili ocu nemaju pravo na odgojno-obrazovnu ustanovu. Ne treba ni spominjati kakav je to tek udarac za neku majku koja do 15. godine djetetova života živi na teret ove mjere, a nakon toga sa svojih četrdesetak ili pedesetak godina mora na tržište rada tražiti novi početak karijere. Osim ovih jako loših ekonomskih efekata, a tako kaže statistika, mjera nije urodila ni boljom demografskom situacijom, odnosno skupa je, a neučinkovita. Rađanje što većeg broja djece nužno je poticati, ali dobro promišljenim mjerama, koje neće dodatno uništavati ionako tešku ekonomsku situaciju. Grad Dubrovnik u mandatu gradonačelnika Frankovića naručio je Razvojnu demografsku strategiju koja je predstavljena prošle godine. Iz nje se može iščitati kako je stanje u Dubrovniku čak nešto bolje od hrvatskog prosjeka, ali daleko od toga da i ovdje ne treba provoditi demografske mjere. Autor Strategije Stjepan Šterc između ostaloga istaknuo je nužnost poticanja stambenog zbrinjavanja u Dubrovniku kao preduvjet za postizanje što veće rodnosti, uz sve ostale poticaje koji se provode i koje sukladno proračunskim mogućnostima treba uvijek povećavati. ijela filozofija povećanja rodnosti u uvjetima modernog društva je u tome da se roditeljima olakša često brutalno frustrirajuće teško usklađivanje rada i potreba najmlađih u uvjetima egzistencijalne neizvjesnosti. U toj turbulentnoj vrtnji života mnogi na kraju odustaju. Neki od karijere, drugi od djece. Rješenje nije u tome da se roditelja tjera da od ičega odusta-

3

E

C

je, nego da mu se pomogne da u svemu tome uspije. I to treba nuditi politika svojim mjerama, umjesto ispraznog populizma i kupovanja glasova, što će nas svih skupo koštati.

Nažalost, bliže se izbori, a na njih u Dubrovniku izlazi sada već s potpuno otkrivenim kartama desna, radikalna i klerikalna stranka Most.

Oni su tako u svom programu kojega su predstavili ovoga tjedna naveli kako će se zalagati za to da i Dubrovnik uvede lošu, neučinkovitu, a ovdje možda i neprovedivu mjeru ‚roditelj-odgajatelj’. U Gradu, koji je ne tako davno, rekordne 2019. godine na koljenima tražio radnike. Nije ih bilo. Takvom Gradu, i takvom tržištu rada koje će se, nadamo se što prije oporaviti i vratiti, oni bi dodatno oduzimali radnike. Sve to zbog bolesne želje za kupovinom glasova, ali i radi provođenja konzervativne revolucije na kojoj takvi odavno rade.

Zna se što je za njih žena. Zna se gdje joj je mjesto. Zna se kakvo društvo žele. najvažnije o demografiji takvi ne razumiju. Djeca nisu puka statistika. To su budući ljudi koji bi trebali odrastati u sretnim obiteljima u uspješnom društvu. Žene nisu stroj za rađanje.

A

Imaju mozak i društvenu vrijednost baš kao i muškarci. Šansu da u ovom društvu ostave trag. Godina korone imala je i svoje prednosti jer je postalo jasno što je sve moguće odraditi i od kuće. Možda je idealno vrijeme za demografske politike usmjeriti prema tome.

Potpore prema radnicima i poslodavcima da se dio radnog vremena organizira tako. Prema društvu u kojem je donekle lakše biti suvremena žena. Majka i domaćica, ali uspješna, sretna i ostvarena. To je budućnost modernog društva. To je model za sretniju okolinu u kojoj se rađa veći broj djece. Nikome nije u interesu povratak u Srednji vijek i vraćanje žena u kuće, uz gradsku plaću na teret nekih drugih skupina i nekih drugih žena koje se bore u najtežim bitkama, u kojima je svaki kraj dana nova pobjeda uz puno odricanja. Kad djeca zaspu, kad se posao odradi, a pritom ostane vremena i za koji trenutak odmora, život ipak ima puno više smisla nego kad se od njega odustaje. A Maro Kristić i njegov stranački kolega koji je najavio ovu mjeru Tomislav Franušić neka rade na demografiji onako kako oni to najbolje znaju. Ali, ne preko naših leđa.

4

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

POTPISAN UGOVOR, SREDSTVA OSIGURANA

OVO SE ČEKALO DESETLJEĆIMA, sve je gotovo, kreću radovi na Lapadskoj obali IZ TVRTKE TEXO MOLIOR koja izvodi radove kažu kako će kroz dvadesetak dana dovesti strojeve VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ, MARIO BABAROVIĆ

K

roz narednih mjesec dana na Lapadsku obalu stiže teška mehanizacija i kreće 70 milijuna kuna vrijedan projekt rekonstrukcije i proširenja. Cjelokupni iznos Grad Dubrovnik osigurao je bespovratno kroz europske fondove i nacionalna sredstva.

Ugovor za izvođenje radova i rekonstrukciju potpisali su gradonačelnik Mato Franković, Antonio Deranja iz tvrtke Texo Molior koja je izvođač radova te Marko Balija iz tvrtke Trames koja će nadzirati radove. „Ovaj projekt uistinu smatram velikim uspjehom ove gradske uprave, ovo je najveći cestovni infrastrukturni projekt u užem centru grada još od izgradnje ‚’bulevara’’ u Lapadu. Sve građevinske dozvole ishodovala je ova gradska uprava i zahvalio bih

se našim upravnim odjelima koji su omogućili da se to ostvari, od UO za izgradnju koji je bio zadužen za dozvole, do UO za poslove gradonačelnika koji je rješavao imovinsko-pravne odnose te UO za europske fondove koji su odradili tehnički dio prijave projekta’’, istaknuo je gradonačelnik Mato Franković. Pojasnio je kako su riješeni i imovinsko-pravni problemi u obimu od 99 posto. ‚’Ostalo je nekih četrdesetak kvadrata za riješiti, ali tu je upućena žalba i to više nije na

Gradu Dubrovniku’’, rekao je gradonačelnik Franković. ‚’Građani za ovo neće platiti niti kune, sve ide preko EU fondova. Mi imamo milijardu kuna ukupno ugovorenih poslova. Nikad nismo podlegli ideji o bogatom Gradu kojem ne trebaju EU fondovi’’, kazao je gradonačelnik Franković dodavši kako se putem fondova financira i plaća šest zaposlenika gradske uprave koji su dio projektnog tima. ‚’Ovo je rješenje za ljude kojima su kuće plavile, koji su ostajali bez vode, koji su strahovali zbog oborinske odvodnje. Sve ovo dio je priče urbanog centra Grada koji obuhvaća Gruž i Lapadsku obalu’’, ob-

...

Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

jasnio je Franković, dodavši kako neće biti svečanog početka radova.

Deranja iz Texo Moliora kazao je kako će se već kroz desetak dana vidjeti promjene na lokaciji, a onda će uskoro doći i veliki strojevi.

Dodao je kako će tu najsloženiji biti radovi povezani s morem. Balija je kazao kako očekuje uspješan tijek radova.

Ovim projektom izmijenit će se re-

gulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.

Ugovor o izvođenju radova rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale potpisan je sa zajednicom ponuditelja: TEXO MOLIOR d.o.o.

i IMPRESA COSTRUZIONI MENTUCCI ALDO S.R.L. čija je ponuda u iznosu od 40.979.207,69 kn bez PDV-a, odnosno 51.224.009,61 kn s PDV-om, odabrana kao ekonomski najpovoljnija u postupku javne nabave. Također, potpisan je ugovor o izvršenju usluge stručnog nadzora pri izvođenju radova rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale s izvršiteljem TRAMES d.o.o. čija je ponuda u iznosu

„Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II, III i IV. faza izgradnje“ projekt je vrijedan 70 milijuna kuna, koje je Grad Dubrovnik osigurao putem EU fondova.

Stopa financiranja iznosi 100 posto ukupno prihvatljivih troškova, odnosno ukupna bespovratna sredstva iznose 69.857.603,15 kuna, od čega 85 posto sredstava putem Kohezijskog fonda pokriva Europska unija, a 15 posto financirat će se iz državnog proračuna.

od 330.000,00 kn bez PDV-a, odnosno 412.500,00 kn s PDV-om, odabrana kao ekonomski najpovoljnija u postupku javne nabave.

Rok za izvođenje radova za izvođača je 30 mjeseci od uvođenja u posao, a trajanje nadzora je 32 mjeseca.

“

‚Ovaj projekt uistinu smatram velikim uspjehom ove gradske uprave, ovo je najveći cestovni infrastrukturni projekt u užem centru grada još od izgradnje ‚’bulevara’’ u Lapadu.

Sve građevinske dozvole ishodovala je ova gradska uprava i zahvalio bih se našim upravnim odjelima koji su omogućili da se to ostvari’’

5

6

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

IZMJEŠTANJE SADAŠNJE PROMETNICE S GRUŠKE OBALE

BILO BI SJAJNO kada bi Dubro Gružu dobio rivu poput one u Pješačka riva u Gružu donijela bi građanima Dubrovnika fenomenalnu javnu površinu koja ima sunca cijeli dan. Prema zamislima, riva bi se protezala od Remize do crkve sv. Križa MARO MARUŠIĆ MARIO BABAROVIĆ / DD

B

ilo bi sjajno kada bi Dubrovnik u Gružu dobio pješačku rivu poput one u Splitu. Prema zamislima, ta bi se pješačka riva protezala od Remize do crkve sv. Križa. Go-

dinama su se spominjale razne ideje o izmještanju sadašnje prometnice – bivši gradonačelnik Andro Vlahušić imao je više zamisli – od dodatnog nasipavanja obale pa do gradnje ceste kroz povijesne vrtove, što se tamošnjim stanarima nije pretjerano svidjelo.

Postojale su i druge ideje, po-

put gradnje klasičnog tunela ispod povijesnih vrtova, a tek u posljednje vrijeme govori se o prometnici koja bi išla sadašnjom trasom, ali bi se spustila ispod zemlje.

Malo prije prošlogodišnjeg dolaska korone ova posljednja ideja predstavljena je u gradskoj vijećnici, ali kako nam

je korona svima promijenila život, tako je i ona pomalo gurnuta u stranu. Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić kaže nam kako su u važećem GUP-u nacrtane obje trase, i ova ispod sadašnje prometnice, i ona ispod povijesnih vrtova.

-Ta ideja ispod povijesnih vrtova je znatno kompliciranija za izvedbu jer prolazi ispod privatnih parcela što bi značilo da ih se mora izvlastiti. Tim vlasnicima ta se ideja ne sviđa i jako su se bunili. Ondašnji idejni projekt koji je prezentirao bivši

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ovnik u Splitu gradonačelnik Andro Vlahušić odmah je pao na imovinskim pitanjima – objašnjava Tokić te dodaje da je ova ideja o prometnici pod zemljom kuda ide postojeća ceste bolja za izvedbu.

TUNEL ISPOD POSTOJEĆE CESTE Obzirom da bi se ta cesta morala spustiti pod zemlju, nužno je s obje strane osigurati nagib. Pitamo Tokić kako bi to vizualno izgledalo, odnosno bi li taj nagib koji bi se vidio nagrdio prostor.

-Sa strane grada, taj bi nagib počinjao kraj Remize. Naravno riječ je o jednom traku ceste, a ostatak bi išao prema Lapadu kako je sada slučaj. Tunel bi bio dvosmjerna cesta, ne bi bio širi. Na drugoj strani nagib bi išao kraj crkve sv. Križa, a izlazak kraj Minčete bi imao dvije trake, jednu za grad, a drugu za Lapad. Što se tiče tih nagiba, ne bi tu bio veliki zahvat u prostoru, jer u biti s obje strane ulazi samo po jedan trak, a tek kraj Minčete dva. Rješenje je u biti vrlo jednostavno – ističe Tokić.

Pitamo ju koliko bi koštalo.

-Ne previše. Nešto skuplje nego da se radi klasična cesta.

Naravno sve to košta i trebalo bi se financirati iz EU fondova.

Sljedeći korak koji trebamo poduzeti jest izrada studije isplativosti da se dalje može ići prema fondovima. Nažalost, zbog ko-

Dubrovniku nedostaje kontakt s morem

rone su stvari malo zastale. Ta studija dođe oko pola milijuna kuna. Vjerujem da bi EU financirala projekt jer je njegova vrijednost povećava kvalitetu života stanovništvu kroz pješačku zonu i javni prostor, a unutar istog ovog projekta je ideja o park and ride sustavu na Pobrežju koji smanjuje promet u gradu i poboljšava ekologiju. Tako da ne vjerujem da bi bilo problema oko financiranja, a ovakvi projekti i jesu dobri za izlazak iz koronakrize – kaže Tokić.

DRUGO SREDIŠTE GRADA Gruž bi rivom, naglašava Tokić, postao drugo središte grada i rasteretio staru gradsku jezgru.

Dobio bi se sjajan prostor za šetnju koji ima sunce čitav dan, a okružen je starim ljetnikovcima.

-Da to postane pješačka zona otvarali bi se restorani, kafići, ljudi bi ispijali kavu na suncu, a ispred njih vezani brodovi. Bila bi to fenomenalna priča. Treba ju izgurati, nije jednostavno, ali slično je bilo i s Lapadskom

obalom, pa smo na kraju uspjeli. Za rivu u Gružu treba napraviti čitav niz ozbiljnih dokumenata kako bi se dobila sredstva iz EU fondova. A njih će biti na raspolaganju u sljedećem periodu – zaključuje zamjenica gradonačelnica.

Arhitekt Vlaho Alamat bio je među prvima koji je prepoznao važnost pješačke rive u Gružu.

Još 2007. godine kao predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik zalagao se za izmještanje postojeće prometnice kako bi građani dobili fenomenalan javni prostor koji bi podigao kvalitetu življenja, ali i cijene okolnih nekretnina. Međutim, on smatra da je bolja ideja da se sadašnja prometnica izmjesti tunelom ispod povijesnih vrtova.

-Ova ideja o cesti ispod sadašnje zahtijeva gradnju nagiba koji na kraju neće biti malen. Kroz tunel trebaju prolaziti autobusi i kamioni, pa bi taj nagib u konačnici bio oko sto metara po pojedinom traku. Sto metara po pojedinom traku nije malo. Bolje bi bilo da se to koristi kao trg ili še-

talište, a ne da se taj prostor izgubi. Smatram da je bolja ideja gradnja tunela ispod povijesnih vrtova, jer je taj prostor na uzvisini, pa za ući u tunel ne treba nagib. Sjećam se još davno dok smo prezentirali tu ideju kako je bivši vlasnik Radeljevića Mirko Obrvan bio oduševljen. Rekao mi je kako bi mu to povećalo vrijednost zemljišta i uopće se nije bunio što bi tunel prolazio ispod njegovog zemljišta – napominje Alamat.

KUDA S PROMETOM DOK SE NE IZGRADI? Dodaje i da je pozitivno što se postojeći promet, dok se ovaj tunel ispod povijesnih vrtova ne napravi, ne bi bio zaustavljen.

-Pitanje je kuda bi se promet odvijao da se gradi tunel ispod postojeće ceste. Taj projekt bi dugo trajao dok se ne napravi, a koja bi bila alternativa dok sve ne bude gotovo? Kako god, dobro je da se priča o rivi u Gružu, iako je nevjerojatno da je prošlo 14 godina otkako smo u DAD-u o ovome govorili,

7

8

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

a da se skoro ništa nije pokrenulo. Ta bi riva bila sjajno rješenje, još kada bi se povezala sa starom gradskom

jezgrom s tramvajem, to bi bilo prekrasno zaokruženo.

Dubrovnik bi dobio odličan javni prostor i poveznicu s

morem koja mu nedostaje – mišljenja je Alamat.

Bi li se stanari bunili da im tunel ide ispod parcela?

...

-Nije im nikad prezentiran idejni projekt, pa da se bune zbog ovoga ili onoga.

Dok se takav projekt ne da na javni uvid ne možemo govoriti o potencijalnim problemima. Što se izvlaštenja tiče, ne bi im se dirale nikakve privatne parcele, već bi sve išlo ispod zemlje – smatra arhitekt.

Kako god bilo, riva u Gružu bila bi sjajno rješenje za ovaj grad. Građani bi dobili fenomenalnu javnu površinu gdje bi mogli uživati šetajući se kraj mora bez buke auta, a posebno zimi kada sunca ima cijeli dan što je rijetkost u većini dijelova Dubrovnika. Nadamo se da ćemo rivu dočekati u bliskoj budućnosti i da neće opet proći 15 godina, a da se ništa konkretno ne napravi.

PITANJE REMIZE Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić kaže kako sadašnja vlast gura ideju ispod postojeće ceste, umjesto kroz povijesne vrtove, jer je po njegovim riječima Orlanda Tokić trebala projektirati prostor Remize koja je u vlasništva Pema.

-Da cesta ide preko povijesnih vrtova, morao bi se izvlastiti dio parcele koji ide preko Pemovog vlasništva.

Pošto je Tokić projektantica Pemovog projekta, odustalo se od te ideje, te se pokrenula ova o gradnji tunela ispod postojeće ceste – tvrdi Vlahušić i dodaje da su ona i vlasnik

Pema Lovorko Milošević osobno kod njega dolazili u ured dok je bio gradonačelnik.

Tokić odgovara da je to laž.

-Nije prvi put da gospodin Vlahušić kao ni njegov koalicijski partner HNS spominju mene u kontekstu projekata koje sam navodno radila ili navodno radim što spada u kategoriju klevete jer te priče nisu istinite. Namjerno stvaraju konstrukcije pogotovo sada u izbornoj kampanji. Ja kao projektantica nikada nisam sudjelovala u projektiranju bilo kakvog projekta Remize.

Nemam nikakav ugov-

or, niti bilo kakav drugi odnos s gospodinom Lovorkom Miloševićem što je vrlo lako provjerljivo. Što se tiče ceste kroz povijesne vrtove ta je ideja propala puno prije našeg dolaska na vlast, jer je bilo jako puno problema po pitanju izvlaštenja, a neke kuće su se trebale i rušiti, pa su se građani bunili i pisali peticije. Ova varijanta ispod postojeće ceste je znatno jednostavnija i jeftinija i već je bila ucrtana u GUP kada smo došli na vlast.

Umjesto da je Vlahušić podržao projekt gradnje tunela ispod postojeće ceste, on je uporno

gurao ideju kroz povijesne vrtove iz tko zna kojih privatnih razloga.

Zato ja postavljam pitanje: Zašto je on gurao ideju kroz povijesne vrtove, je li to zbog preostale zone Radeljevića i njegove uloge u izradi UPU-a tog područja? – ističe Tokić te dodaje: -Gospodinu Lovorku Miloševiću, moram i to spomenuti, uopće ne odgovara ovaj plan gradnje tunela ispod postojeće ceste, jer nagib za tunel počinje nedaleko Remize.

Stoga, ako Vlahušić nastavi s ovakvim prozivanjima, tužit ću ga zbog klevete - zaključuje Orlanda Tokić.

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

9

GRAD ISPLATIO USKRSNICE za 1565 dubrovačkih umirovljenika

P

utem nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grad Dubrovnik isplatio je dodatak na mirovine umirovljenicima s mjesečnim primanjima u rasponu od 1800 do 2500 kuna. Dodatak na mirovinu kolokvijalno poznat kao usrksnica isplaćen je za 1565 korisnika u ukupnom iznosu od 425.800,00 kuna.

-Grad Dubrovnik nastavlja biti partner svojim umirovljenicima. Isto kako smo u ovim teškim vremenima isplatili božićnicu, na jednaki način isplaćujemo i uskrsnicu te tako, osim što skrbimo za naše umirovljenike, ujedno im i zahvaljujemo na njihovom doprinosu kojeg su za vrijeme radnog vijeka dali svom

gradu“, poručio je gradonačelnik Mato Franković.

Istog dana, 11. ožujka, isplaćen je i dodatak na mirovine onim umirovljenicima čija primanja ne prelaze 1.800 kuna, a isplaćen je u ukupnom iznosu 162.300,00 kuna. Njima se mjesečni dodatak u iznosu 200 kuna isplaćuje svakog mjeseca, a ovu mjeru trenutno koristi 766 umirovljenika. Mjerama socijalnog programa predviđeno je i da se onim korisnicima čije su socijalne prilike posebno otegotne isplaćuje 500 kuna.

U 2020. dodatke na mirovinu koristilo je 2374 korisnika te je ukupno isplaćeno 2.987.600,00 kuna. Dodatno, 840.900,00 kuna isplaćeno je u 2020. godini osobama stariji-

ma od 65 godina koje nemaju vlastitu mirovinu ili drugu vrstu primanja te primaju novčanu pomoć u mjesečnom iznosu od 300 kuna.

Nadležni upravni odjel usklađi-

vanje podataka provodi redovito četiri puta godišnje tako da uslijed različitih promjena broj korisnika dodataka na mirovinu može varirati.

DUBROVNIK nastavlja s unapređenjem geoinformacijskog sustava

O

dlukom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Dubrovnik ostvario je pravo na dodjelu sredstava pomoći za sufinanciranje projekta nadogradnje i proširenja postojećeg rješenja e-nekretnine, e-dozvole i e-javne površine te održavanje tih sustava, u iznosu od 197.150,00 kuna što čini 40% Fondu opravdanih troškova.

Ovim projektom nadogradit će se pojedini moduli geoinformacijskog sustava Grada Dubrovnika te, uz već dostupne podatke, javnosti postupno omogućiti i pristup ostalim podacima, poput preglednika nekretnina u vlasništvu Grada.

Geoinformacijski sustav Grada Dubrovnika je centraliziran sustav, sastavljen od različitih povezanih modula te se konstantno ulaže u stvaranje okoline koja

omogućuje povezivanje poslovnih procesa, svih gradskih službi i pripadajućih javnih poduzeća u jedinstvenu cjelinu, kako bi podaci tog sustava bili dostupni ne samo interno, već i za vanjske korisnike – građane.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik je za građane već otvorio on line preglednike građevinskih dozvola i evidencije komunalne infrastrukture te omogućuje veću

transparentnost prema javnosti, ubrzavanje investicijskih ciklusa Grada, transparentnost rada javnih službi i uštede u vremenu i troškovima.

Navedeni projekt, ukupne vrijednosti 492.875,00 kuna, prijavljen je u prosinca 2020. godine na Javni poziv za sufinanciranje projekata primjene koncepta ‚’pametnih gradova’’ Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

10

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

REKONSTRUKCIJA BIVŠEG HOTELA STADION

USKORO GOTOVI prostori koje će koristiti Javna ustanova, osniva se i Muzej vaterpola

R cima.

adove rekonstrukcije koji su pri kraju obišao je gradonačelnik sa suradni-

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima i u društvu predstavnika izvođača radova obišao je gradilište ex-hotela Stadion gdje su u tijeku radovi rekonstrukcije objekta.

Rekonstrukcijom zgrade gradskog bazena, čiji je planirani završetak travanj 2021. godine, prostori budućeg hostela dovode se u nivo izvedbe visoki rohbau dok će se prostori koje koristi Grad Dubrovnik, odnosno Javna ustanova Sportski objekti Dubrovnik, dovesti do potpune gotovosti.

Uz polivalentne prostore u zgradi će biti smješteni prostori Vater-

polo kluba Jug (uredski prostori, trofejna dvorana, klupski caffe) te prostori Javne ustanove, Plivačkog kluba Jug i udruga (uredski prostori, prostori za sastanke i ostale prateće prostorije).

Ovom rekonstrukcijom Dubrovnik će dobiti i prvi muzej vaterpola, koji će objediniti i sve sportske uspjehe našeg natrofejnijeg kluba. Uredit će se i okolni vanjski prostor.

‚’Rekonstrukcija ex-hotela Stadion jedno je u nizu ulaganja ove gradske uprave u desetljećima zapostavljanu sportsku infrastrukturu, među kojima se ističu novi nogometni teren s umjetnom travom i kontejnerskim sklopom u Gospinom polju, judo dvorana u Mokošici i hangar za jedriličare u Orsanu. U tijeku su i radovi na adaptaciji bivše stanice za tehnički pregled u dvoranu za borilačke sportove, dok nedavno

predstavljeni projekt nove multifunkcionalne dvorane Gospino polje 2025., Grad namjerava financirati putem dostupnih fondova Europske unije’, poručuju iz Grada.

Izvođač radova na rekonstrukciji objekta ex-hotela Stadion je tvrtka Texo Molior d.o.o., za nadzor je odgovoran Bastion inženjering d.o.o., dok je projektant Tlo Studio d.o.o. Dubrovnik.

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

11

NEKADAŠNJA STANICA ZA TEHNIČKI PRIJEM

U TIJEKU RADOVI na objektu buduće dvorane za borilačke sportove ROK ZA ZAVRŠETAK radova je tri mjeseca

U

Gospinom polju napreduju radovi na uređenju i adaptaciji nekadašnje Stanice za tehnički prijem vozila u sportsku dvoranu za borilačke sportove, a radove je ovoga tjedna obišao gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima izrazivši zadovoljstvo dinamikom radova mjesec dana nakon početka izvođenja.

U prizemlju sedam metara visoke građevine površine 634 metara kvadratnih smjestit će se prostori za treninge, teretana te svlačionice i sanitarije, dok će se na gornjem katu objekta nalaziti uredi za sportske klubove koji do sada nisu imali svoje klupske prostorije.

...

Radove adaptacije i cjelokupnog uređenja sportske dvorane izvodi tvrtka Capitalis d.o.o Cavtat, a planirani rok izvođenja radova uređenja je tri mjeseca.

„Adaptacija bivše Stanice za tehnički prijem vozila u sports-

ku dvoranu za borilačke sportove posljednje je u nizu ulaganja ove gradske uprave u desetljećima zapostavljanu sportsku infrastrukturu, a među njima se ističu rekonstrukcija ex-hotela Stadion, nogometni teren s umjetnom travom i kontejnerskim sklopom, judo dvorana u Mokošici i hangar za jedriličare u Orsanu’’, naveli su iz Grada.

U Gospinom polju Grad planira izgradnju i nove multifunkcionalne sportske dvorane koja bi bila spremna za Svjetsko prvenstvo u rukometu 2025. godine, dok se postojeća sportska dvorana priprema za energetsku obnovu.

“Adaptacija bivše Stanice za tehnički prijem vozila u sportsku dvoranu za borilačke sportove posljednje je u nizu ulaganja ove gradske uprave u desetljećima zapostavljanu sportsku infrastrukturu, a među njima se ističu rekonstrukcija ex-hotela Stadion, nogometni teren s umjetnom travom i kontejnerskim sklopom, judo dvorana u Mokošici i hangar za jedriličare u Orsanu’’, naveli su iz Grada.

12

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

KAKO TO, KAKO TO?

KROZ LUKU PLOČE u kont

stotine kilograma kokaina, a „MOŽEMO IZDVOJITI KAKO JE U ZAVRŠNOJ FAZI isporuka novog RTG - rendgen uređaja za Luku Ploče čija uporaba će značajno olakšati preliminarne preglede tereta i roba koje se transportiraju preko Luke Ploče,“ odgovorili su iz Carinske uprave. Ipak, čudi kako je Luka toliko vremena poslovala bez jednog od najosnovnijih sredstava za kontrolu i sigurnost kojim bi se moglo vidjeti što se nalazi u kontejnerima koji dolaze u Luku IVONA BUTJER MRATINOVIĆ FOTO: IVO ČAGALJ/PIXSELL, GORAN MRATINOVIĆ

P

olicijska uprava dubrovačko-neretvanska u dva je navrata u vrlo kratkom vremenu zaplijenila ukupno 98 kilograma kokaina koji se pokušao transportirati preko Luke Ploče u kontejnerima s bananama.

U prvom slučaju tako je zaplijenjeno 25, a u drugom 73 kilograma droge.

No, zanimljivo je i to kako se radi o dva odvojena slučaja koja, čini se, nisu povezani jedan s drugim pa se s pravom povuklo pitanje oko toga koliko droge prođe kroz Luku Ploče, kakve su kontrole i postoje li manjkavosti. Prema dosadašnjim saznanjima, kroz Luku Ploče prošlo je najmanje 219 kilograma kokaina u posljednje vrijeme, od čega je zaplijenjeno nešto manje od polovice, no za pretpostaviti je kako je stvarna brojka puno viša.

NEMAMO RENDGEN, ALI NABAVIT ĆEMO GA Izvori bliski Luci Ploče kao jedan od

temeljnih nedostataka vide činjenicu kako Luka Ploče uopće ne posjeduje rendgen za pregledavanje kontejnera s robom koji dolaze u luku međunarodnog karaktera. Dubrovački dnevnik poslao je upit Luci Ploče, Lučkoj upravi Ploče i Carinskoj upravi, odakle su potvrdili kako takav uređaj ne posjeduju. „Luka Ploče ne posjeduje rendgen za pregled robe niti je ovlaštena da pregledava i kontrolira robu koja se nalazi u kontejnerima, što je u nadležnosti Carinske uprave,“ odgovorili su iz Luke Ploče.

Iz Carinske uprave pak odgovaraju kako u Pločama ne postoji rendgen, ali kako će ga nabaviti. „Želimo napomenuti kako Carinska uprava kontinuirano ulaže u modernizaciju opreme, posebice one kojom se putem neinvazivnih tehnologija može pridonijeti u borbi protiv krijumčarenja. U okviru tih napora, možemo izdvojiti kako je u završnoj fazi isporuka novog RTG - rendgen uređaja za Luku Ploče čija uporaba će značajno olakšati preliminarne preglede tereta i roba koje se transportiraju preko Luke Ploče,“ odgovorili su iz Carinske uprave.

U odnosu na konkretne slučajeve zapljena droga, koje se povezuju u proteklim tjednima s Lukom Ploče te aktivnostima koje su poduzete u tim slučajevima, iz Carinske uprave odgovaraju kako nisu u mogućnosti iznositi detalje s obzirom na to da se radi o događajima za koje su istražne radnje u tijeku. Ipak, Luka Ploče međunarodna je i iznimno prometna luka pa stoga čudi kako je toliko dugo vremena bez jednog od najosnovnijih sredstava za kontrolu i sigurnost kojim bi se moglo vidjeti što se nalazi u kontejnerima koji dolaze u Luku.

NI RTG NIJE SVEMOGUĆ, ALI… Vrijedi spomenuti i to kako u Luku Ploče pristiže na tisuće kontejnera koje je nemoguće pojedinačno pregledati. Iz razgovora s izvorima bliskima Luci, čini se kako se kontrola kontejnera provodi nasumično jer bi fizički bilo nemoguće detaljno pregledati svaki pojedini. Osim toga, droga koja je pronađena u posljednjem slučaju nalazila se u posebno izrađenoj oplati kontejnera, pa je pitanje bi li rendgen mogao prepoznati i svaki slučaj sakrivene droge u oplatama ili rashladnim uređajima koji su potrebni kod prijevoza namirnica poput banana.

U posljednjem slučaju u Luci Ploče je zaplijenjeno 72,9 kilograma kokaina

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

tejnerima prolaze

a rendgen ne postoji

Kroz Luku Ploče prošlo je najmanje 219 kilograma kokaina u posljednje vrijeme

Međutim, sasvim je sigurno kako bi takav uređaj ipak znatno povećao preglednost robe koja stiže u Luku, a i stvorio određenu bojazan kod krijumčara droge koji se ne bi olako upuštali u ilegalne transporte preko Ploča, ako bi znali kako postoji visoka šansa da budu otkriveni.

Svakako, u obzir vrijedi uzeti i činjenicu kako su u posljednjem slučaju za prenošenje droge iz kontejnera s bananama do vozila osumnjičeni djelatnici Luke, stoga dobro upućeni napominju kako bi trebalo pojačati mehanizme kontrole samih djelatnika. U tom slučaju, prilikom nasumične kontrole, pa čak i rendgenom, djelatnik može namjerno zaobići kontejner u ko-

jem se nalazi droga. Prema pisanju medija, za ovu su ‚uslugu’ osumnjičeni djelatnici Luke navodno trebali dobiti 50 tisuća eura. Upravo jedan od izvora Dubrovačkog dnevnika smatra kako problem s krijumčarenjem droge preko Luke Ploče leži u prvom redu u neefikasnosti i netransparentnosti sustava, korupciji i loše definiranoj nadležnosti i odgovornosti, kao što je to slučaj, dojma je, i u ostalim upravljačkim administrativnim područjima.

KOD NAS JE SVE NAJSKUPLJE, SAMO JE KOKAIN NAJJEFTINIJI U posljednjem slučaju zapljene droge, 73 kilograma kokaina su, u kontejnerima s bananama, plovili iz Ekvadora direktno u Luku Ploče, a

brod se nije zaustavljao. Luka Ploče je jedna od šest luka od međunarodnog značaja za RH, a zbog svog geografskog položaja i blizine granice, pripadnicima narko miljea nedvojbeno predstavlja idealan način za krijumčarenje droge morskim putem. Stoga je itekako nelogično da takva luka nema snažnije mehanizme kontrole robe, u što spada i rendgen.

Jedan od stanovnika Neretve, koji je također htio biti anoniman, kroz smijeh kaže kako je ‚kod nas sve skupo, osim kokaina koji je najjeftiniji’. Razlog je, kaže, taj što je Luka Ploče obično prva luka brodovima iz Južne Amerike koji prevoze kontejnere preko kojih se krijumčari kokain, a koji onda daljnjom preprodajom postiže veću cijenu.

...

PALI KONTROVERZNI ZAGREBAČKI PODUZETNIK I DVOJICA DJELATNIKA LUKE Posljednja velika zapljena kokaina, ukupno 72,9 kilograma droge visoke čistoće, dogodila se prije 15-ak dana u Luci Ploče. Ubrzo su otkriveni i identiteti osumnjičenika. Kao jedan od sudionika, koji je čekao na drogu u svom automobilu Audiju četvorki na raspakiravanje pošiljke kokaina, osumnjičen je kontroverzni zagrebački poduzetnik Oliver Čokara.

Prema dosadašnjim saznanjima, preostala dvojica u slučaju krijumčarenja kokaina, bili samo obični izvršitelji. Radi se o dvojici radnika Luke Ploče, Anđelku Oršuliću i Goranu Bebiću. Oršulić se spominje kao jedna od ključnih osoba u NK Gusar iz Komina i odličan nogometaš koji se nalazio na izbornim listama HDZ-a za mjesne odbore. Navodno je Čokara došao iz Zagreba i ponudio njima dvojici po 50.000 eura samo da iznesu pakete iz kontejnera iz pločanske luke. Nagađa se kako je sličnih pokušaja krijumčarenja bilo još i špekulira se o mogućim novim uhićenjima.

13

14

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

BRANKO BAZDAN, NOVI UPRAVITELJ ZAKLADE

BLAGA BLAGA DJELA DJELA mogla mogla bi bi sudje sudje stambenog stambenog fonda, fonda, ali ali nakon nakon k NASLIJEDIO JE NIKOLU OBULJENA na mjestu dubrovačke zaklade čiji se rad i skrb za potrebite može pratiti još od 14. stoljeća. Iza njih su brojni projekti, a ispred planovi kakve Dubrovnik zaslužuje VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

B

ranko Bazdan još u prosincu postao je novi upravitelj Zaklade Blaga djela.

Proteklo vrijeme bilo je dovoljno da složi dojmove te je sad prilika za porazgovarati o stanju u samoj Zakladi, budućnosti i planovima.

Odabrani su i novi članovi Upravnog odbora. Oni su Mario Duić, Hrvoje Dunatov, Kruno Težulat i Marino Dražeta kao predstavnici Zaklade te Nada Medović, Terezina Orlić i Suzana Kosović kao predstavnici Grada Dubrovnika.

Bazdan objašnjava kako se prema Statutu predsjednik bira iz redova koje predlaže Zaklada, a zamjenik iz redova predstavnika Grada Dubrovnika. Na posljednjoj sjednici za predsjednika Upravnog odbora izabran je Hrvoje Dunatov, a za zamjenicu predsjednika izabrana je Nada Medović.

TRI GODINE PREGOVARAO OKO DOLASKA - Što se tiče mog imenovanja za upravitelja Zaklade Blaga djela, to mi je stvarno izuzetna čast jer sam tim činom došao na čelo cijenjene institucije bogate povijesti, koja je u razdoblju otkada je ponovno aktivirana 1997. godine napravila izuzetno puno za starije osobe i potrebite u našem gradu rekao je Bazdan. Dodaje kako je oko imenovanja s „upraviteljem gosparom Nikolom Obuljenom i tadašnjim predsjednikom upravnog vijeća gosparom Mariom Duićem razgovarao i pregovarao skoro tri godine”.

- Moram reći da ne znam razloge zašto su baš mene odlučili predložiti. Pretpostavljam da je moj dugogodišnji rad u javnom životu, bez nekih negativnih „repova“, bio jedan od osnovnih razloga, ali i dugogodišnja suradnja sa Zakladom na raznim projektima tijekom moga profesionalnoga rada. Posebno bih istaknuo pomoć Zaklade u izgradnji Odjela za palijativnu skrb i Odje-

la za onkologiju u Općoj bolnici Dubrovnik, te pomoć Zaklade u osnivanju Službe za palijativnu skrb u Domu zdravlja Dubrovnik - navodi Bazdan, dodavši kako se nada da će svojim radom u Zakladi „opravdati povjerenje gospara Obuljena i članova Zaklade koji su ga predložili za upravitelja, a time i dubrovačke javnosti”.

NITKO NEĆE PRIDONIJETI KOLIKO GOSPAR OBULJEN Pitamo ga i kako komentira rad Nikole Obuljena.

- Gospar Nikola Obuljen je, uz gospara Joška Radicu, isključivo zaslužan za ponovnu uspostavu Zaklade 1997. godine. Dokazao je da je postojao kontinuitet rada Zaklade od njezina početka u 14. stoljeću pa do 1997. godine, kada je Zaklada ponovno aktivno počela djelovati. To je rezultiralo povratom u vlasništvo Zaklade većine nekretnina, koje su jedini izvor prihoda zaklade. Posljednjih godina od zakupa prostora u svojem vlasništvu, Zaklada je godišnje prihodovala oko 10 milijuna ku-

...

Zaklada za sada raspolaže s pedesetak nekretnina u svom vlasništvu, od kojih su tridesetak poslovni prostori. Zbog želje Zaklade da se zadrže obrtničke djelatnosti u staroj gradskoj jezgri, nisu svi iznajmljeni po komercijalnoj cijeni, kao i zbog želje da se u prostorima zadrže „neugostiteljske“ djelatnosti poput knjižara.

na. Gospar Obuljen je u svom radu u Zakladi osmislio mnoge programe za pomoć potrebitim sugrađanima, ponajprije starijim osobama, ali i mladima, primjerice kroz program stipendiranja studenata koji potječu iz obitelji sa slabijim imovinskim stanjem. Gospar Nikola Obuljen obavio je sjajan posao u Zakladi, za što je između ostalog, dobio Nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo - rekao je Bazdan.

- Mislim da nitko od nas „nasljednika“ u radu Zaklade neće

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

15

elovati elovati u u povećanju povećanju gradskog gradskog krize, krize, koja koja ih ih nije nije zaobišla zaobišla pridonijeti koliko je pridonio gospar Obuljen - zaključio je.

DO KRIZE PRIHOD BIO 10 MILIJUNA KUNA Što se tiče zatečene situacije, Bazdan kaže kako je Zaklada posljednjih godina, odnosno do 2020. godine prihodovala oko 10 milijuna kuna.

Istaknuo je i koje su bitne aktivnosti Zaklade.

- U svom radu Zaklada je osmislila mnoge programe za pomoć našim potrebitim sugrađanima. U suradnji s Gradom Dubrovnikom Zaklada je za socijalne programe izdvajala oko 3 milijuna kuna. U suradnji s Domom za starije osobe Dubrovnik, Zaklada je također sudjelovala i sudjeluje u raznim programima. Tako u cijelosti financira plaće devet djelatnika Doma koji raznose hranu starijim i slabo pokretnim osobama te o tim osobama vode brigu. Zaklada također financira nabavu i pripremanje hrane za navedene osobe. Postoji još niz programa za pomoć starijim i potrebitim sugrađanima, kao što su pomoć za specijalni prijevoz osoba s invaliditetom, pomoć prihvatilištu za socijalno ugrožene osobe, Halo pomoć, Senior servis, plaćanje smještaja u dječjim vrtićima.

Zaklada je godišnje dodjeljiva-

Branko Bazdan la i razne donacije udrugama i ustanovama koje skrbe o socijalno osjetljivoj populaciji. Tako su donacije dodijeljene Domu Maslina, Udruzi Rina Mašera, Društvu distrofičara županije, Domu zdravlja Dubrovnik, Hrvatskoj udruzi za školovanje pasa vodiča i još mnogim drugim - pojašnjava Bazdana.

Zaklada također potiče i pomaže studente koji dolaze iz obitelji slabijeg imovinskog stanja tako što im putem javnoga natječaja dodjeljuje stipendije za školovanje.

- Osim socijalnih i navedenih programa Zaklada, ako postoje sredstva, pomaže i ustanovama koje imaju veliko

značenje za većinu stanovništva s dubrovačkog područja u pojedinim kapitalnim donacijama. Već sam spomenuo pomoć za izgradnju Odjela za palijativnu skrb i Odjela za onkologiju u Općoj bolnici Dubrovnik, nabavku uređaja za analizu testova na COVID-19, također Općoj bolnici Dubrovnik, i još mnoge druge donacije - rekao je.

RASPOLAŽEMO S 50-AK NEKRETNINA, NEKOLIKO NJIH JE U POVRATU Vrijeme pandemije koronavirusa svakako je izazov.

- Godine 2020. dolazi vrijeme COVID-19 pandemije, što je

itekako utjecalo na ekonomiju na našem području, a posebno na našu glavnu ekonomsku granu – turizam. Tvrtke koje se bave turizmom na našem području skoro su bačene „na koljena“. Takvim tvrtkama koje su u zakupu poslovnih prostora Zaklade, imajući razumijevanja za njihove teškoće, shodno situaciji, Zaklada je značajno smanjila zakupnine, premda je to rezultiralo smanjenjem prihoda Zaklade - rekao je.

- Planirani prihod Zaklade za 2021. godinu je 3 do 3.5 milijuna kuna. To će značajno utjecati na poslovanje Zaklade. Upravo u Zakladi osmišlja-

16

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

vamo način kako programe pomoći koji se godinama provode, svesti u okvire novih, znatno smanjenih prihoda. Nadam se da ćemo sve programe ipak zadržati, ali u smanjenom obliku, shodno prihodima koje ostvarimo u ovoj godini. Za sve nas u Zakladi to je izazovan i zahtjevan posao - izjavio je Bazdan.

Pitamo ga s koliko nekretnina raspolaže Zaklada, dakle koliko je njih stambene, a koliko poslovne namjene.

- Zaklada za sada raspolaže s pedesetak nekretnina u svom vlasništvu. Njih tridesetak su poslovni prostori. Ovdje moram istaknuti da svi poslovni prostori nisu izdani u zakup po tržišnoj cijeni. Zaklada želi zadržati obrtničke djelatnosti u staroj gradskoj jezgri, te prostore za frizere, stolare i slično daje u zakup za minimalnu zakupninu. Isto tako Zaklada želi zadržati „neugostiteljske“ djelatnosti u nekim prostorima poput knjižara pa shodno tome i raspisuje natječaje, bez obzira na puno veće iznose zakupnina koje bi mogli postići davanjem u zakup prostora ugostiteljskim namjenama.

- objasnio je Bazdan, dodavši kako „misli da je to bila dobra praksa koju će i dalje nastaviti”. Što se tiče nekretnina u povratu, Bazdan ističe kako ih ima nekoliko za koje je Zaklada zatražila povrat, te su ti postupci u tijeku.

NEMA POTREBE ZA REVIZIJOM No, ima li neopravdanog korištenja? Hoćete li se takvi

izbacivati iz svojih prostora.

- Zaklada u svojem vlasništvu ima niz poslovnih i stambenih prostora. Svako korištenje bilo poslovnog, bilo stambenog prostora regulirano je ugovorom potpisanim s obje ugovorne strane. Za sada nemamo slučajeva neopravdanog korištenja prostorima. Postoje neki pojedinačni zakupci poslovnog prostora koji kasne s plaćanjem i naknadno smanjenih zakupnina. Sa svim takvim namjeravamo obaviti razgovore i informirati se o njihovim planovima o radu u budućnosti te shodno tome o daljnjoj namjeri korištenja prostorima - precizirao je.

A možemo li očekivati reviziju?

- Što se tiče revizije korištenja prostorima, mislim da zasad nema potrebe za tim.

Za poslovne prostore sam već ranije kazao da su regulirani ugovorima i da ćemo obaviti razgovore s onima koji „zaostaju“ sa zakupninama. Što se tiče stambenih prostora, tu je stanje također slično. U vrijeme povrata stanova u vlasništvo Zaklade, sa svim korisnicima stanova potpisani su ugovori s minimalnom najamninom koji su na snazi još oko dvije godine. Nakon toga namjeravamo napraviti reviziju. Onim korisnicima stanova koji su socijalno ugroženi, najamnina će i nadalje ostati minimalna. Nadam se da će svi prihvatiti naše prijedloge i da nećemo morati posezati za prisilnim iseljavanjem rekao je Bazdan.

OZBILJNO SE RAZMIŠLJA O POVEĆANJU STAMBENOG FONDA Za kraj, pitamo ga misli li da bi trebalo u suradnji s DPDS-om povećati gradski stambeni fond.

- To je izvrsno pitanje. I sam sam razmišljao o tome kada sam bio izvan Zaklade.

Kad se stanje u vezi s pandemijom popravi i kada se Zakladi (Gradu Dubrovniku i DPDS-u) ponovno poveća prihod, bilo bi dobro stvoriti uvjete zajedno s Gradom Dubrovnikom i DPDS-om za takvo nešto. Moram napomenuti da je našim Statutom određeno da je osnovni zadatak Zaklade skrb o starijim i potrebitim osobama, ali u slučaju kada prihod bude povećan, nadam se približno razini 2019. godine, zaklada bi mogla ulagati i u kapitalne projekte, te bi to bilo jako dobro. Naravno, za takav projekt povećanja stambenog fonda treba osmisliti zakoniti način, s obzirom na pravo prvokupa Grada Dubrovnika ako govorimo o staroj gradskoj jezgri, odnosno gdje Grad ima to pravo te određene statutarne djelatnosti DPDS-a i Zaklade - izjavio je Bazdan.

- Čini mi se da bi to bilo u interesu svih sudionika tog procesa, a poglavito na korist naših potrebitih sugrađana te u interesu očuvanja i ostanka populacije u gradskoj jezgri. Nadam se da ću doći u situaciju da se mogu zalagati za takav projekt - zaključio je novi upravitelj Zaklade Blaga djela Branko Bazdan.

...

U suradnji s Gradom Dubrovnikom Zaklada je za socijalne programe izdvajala oko 3 milijuna kuna.

U suradnji s Domom za starije osobe Dubrovnik, Zaklada u cijelosti financira nabavu, pripremanje hrane i plaće devet djelatnika koji je raznose starijim i slabo pokretnim osobama te o tim osobama vode brigu. Tu je još cijeli niz programa Zaklade kao što su pomoć za specijalni prijevoz osoba s invaliditetom, pomoć prihvatilištu za socijalno ugrožene osobe, Halo pomoć, Senior servis, plaćanje smještaja u dječjim vrtićima.

Zaklada je godišnje dodjeljivala i razne donacije udrugama i ustanovama koje skrbe o socijalno osjetljivoj populaciji.

Od značajnijih donacija to su one Odjelu za palijativnu skrb i Odjelu za onkologiju u Općoj bolnici Dubrovnik, kao i za nabavku uređaja za analizu testova na COVID-19.

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

17

USVOJENO DOBROSLAVIĆEVO IZVJEŠĆE O RADU:

„S UGOVORENIH SEDAM MILIJARDI KUNA

EU projekata, hrvatski smo rekorder“ Vijećnik Giljača je pohvalio dio projekata, ali i kritizirao Lučino razdolje IVONA BUTJER MRATINOVIĆ, AIDA ČAKIĆ

P

osljednja redovna sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije u ovom mandatu održana je ovog tjedna, na kojoj su, među ostalim, usvojeni izvješće župana Nikole Dobroslavića o radu za drugo polugodište 2020. godine, dana je suglasnost Općoj bolnici Dubrovnik za osnivanje odjela neurokirurgije, a dodijeljeno je, odnosno produljeno više koncesija na području Dubrovnika.

Dobroslavić je na točki oko usvajanja izvješća naglasio kako je i druga polovica prošle godine bila razdoblje teške borbe s Covidom-19 u kojem se uspješno spašavalo zdravlje ljudi, no kako se turizam nažalost nije uspio spasiti.

PROJEKTI UNATOČ KRIZI „Županija je zdravstvu osigurala 29 milijuna kuna sredstava. Održali smo hitnu helikoptersku sezonsku službu i ambulante. Nastavljeni su radovi na izgradnji dnevne bolnice u Metkoviću, a pokrenuli smo i izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu OB Dubrovnik. Projekt je procijenjen na 140 milijuna kuna koji smo prijavili

na mehanizam oporavak i otpornost,“ kazao je Dobroslavić. Osvrnuo se i na mjere pomoći u korona-krizi, a rečeno je i kako je nastavljeno s projektima, unatoč novonastaloj situaciji. „Počeli smo tražiti mogućnost posebne pomoći za naše gospodarstvenike koji su u najtežoj situaciji u RH. Na posebni mehanizam EU smo prijavili 289 projekata vrijednih šest milijardi kuna, među njima i poseban projekt za oporavak.

Za plaće je odobreno 406 milijuna kuna. Radovi na cestovnom povezivanju su išli sukladno planu, Pelješki most održava dinamiku, kao i pristupne ceste. Završena je i predstavljena predstudija za brzu cestu do Osojnika i ide javni poziv za dokumentaciju i lokacijsku dozvolu u vrijednosti od 25 milijuna kuna. Studije za brze ceste su u izradi, kao i za gradnju ceste Čepikuće-Lisačke rudine, Čepikuće -Trnovica je pri završetku. ŽUC je pripremio dokumentaciju i za pristupnu cestu Polačište, cestu Korčula- Račišće te Vid-Nova sela. Ukupna vrijednost za projekte lučke infrastrukture je 780 milijuna kuna, išli su odličnom dinamikom. Velikim uspjehom smatramo i uspostavljanje dnevne linije Lastovo-Korčula-Dubrovnik. Polučili smo veliki uspjeh za sufinanciranje projekta iz fondova EU. U DNŽ je dosad ugovoreno sedam milijardi kuna fondova EU i po tome smo hrvatski rekorder,“ kazao je Dobroslavić dodavši kako je Županija u obrazovanje utrošila 5,7 milijuna kuna te kako su nastavljena ulaganja u sport i kulturu unatoč zahtjevnoj situaciji.

„Što se tiče centra za gospodarenjem otpadom, u tijeku je natječaj za projektiranje i izvođenje, izradili smo studiju o zaštiti Malostonskog zaljeva, u pripremi je studija o kapacitetu zaljeva i pravilnik o korištenju,“ kazao je, između ostalog, a spomenuo je i projekt sigurne kuće.

Zastupnici su imali pohvale na županov rad, ali i primjedbe. Tako je Marko Giljača kritizirao projekt Lučinog razdolja. „Upozoravamo vas godinama da se radi o projektu koji je ekološka bomba, koji ima brojne nepravilnosti. Trasiranje iz 2013. godine je u najmanju ruku sumnjivo te je napravljeno izvan obuhvata. Tad ste rekli da dokažemo pa će biti posljedica. Dr. Šimunović 2008. godine je proveo prvo trasiranje koje je udaljeno 900 i nešto metara od obuhvata na lokaciji Trnovica, a hidro-geološko istraživanje je pokazalo povezanost s Malostonskim zaljevom, slanskom uvalom i izvorištima. U zaključku je stalo da lokacija nije pogodna za ostvarivanje projekta Centra. Vi ste nastavili razvijati taj projekt,“ izjavio je Giljača te poručio – dokazali smo, župane, na vama je red.

DODIJELJENE KONCESIJE Na sjednici je dodijeljeno odnosno produljeno više koncesija na području Dubrovnika. Koncesija za VK Bellevue dodijeljena je kao i ranije VK Bellevue u iznosu od tisuću kuna godišnje. Iste koncesionare zadržale su i plaže Hotela More i Dubrovnik Palace. Jadranski luksuzni hoteli za Hotel Palace izdvojit će 398 tisuća kuna godišnje

kao stalnu godišnju naknadu dok je promjenjivi dio naknade tri posto godišnjeg prihoda ostvarenog od obavljanja djelatnosti. Hotel More godišnje će izdvajati 80 008 kuna s tri posto promjenjivog dijela.

Za plažu Banje jedina se javila tvrtka koja je dugogodišnji koncesionar, tvrtka Kono. Ponudili su 405 tisuća kuna za stalni iznos koncesijske naknade te pet posto godišnjeg prihoda ostvarenog od obavljanja djelatnosti na koncesioniranom području. Ponuđeni iznos ukupnog investicijskog ulaganja prema studiji gospodarske opravdanosti iznosi 21.143.000 kuna. Koncesija se daje na deset godina.

LAUREATI Na sjednici su odabrani i dobitnici nagrada Dubrovačko-neretvanske županije. Priznanje se tradicionalno dodjeljuje na sam dan Županije. Nagrada za životno djelo ide redatelju i književniku Stijepu Mijoviću Kočanu, Nagrade za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju novinarki HRT-a Silvi Capurso, Ligi protiv raka Korčula – Pelješac – Lastovo – Mljet kao i Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Nagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodjeljuje se Samostanu sv. Dominika u Dubrovniku, Hrvatskom glazbenom društvu Sv. Cecilija iz Korčule te Hrvatskom nogometnom klubu Slaven iz Grude (Konavle.)

18

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

NAJMLAĐI U IZBORNOJ UTRCI

IVAN TROPAN: Želim se više grada, a za GUP će odgovar DUBROVAČKI SDP ima novog kandidata za gradonačelnika AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

I

vanu Tropanu je kandidatura za gradonačelnika Dubrovnika na predstojećim izborima doslovno pala u krilo. Nakon neobičnih okolnosti zbog kojih je Jadran Brač povukao svoju kandidaturu, dva mjeseca prije izbora, SDP je morao odlučiti kako nastupati dalje. Odluka je pala na to da Tropan bude kandidat za gradonačelnika, dok mu je kandidatkinja za zamjenicu Anita Bonačić Obradović. Tropan ima 32-godine što ga čini trenutno najmlađom osobom koja pretendira doći na čelo Dubrovnika. Očekuje nas zanimljiva izborna utrka kao i potpuno neizvjesna turistička sezona. O svemu tome za Dubrovački dnevnik govori SDP-ov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Ivan Tropan.

Je li vi zaista želite biti gradonačelnik Dubrovnika?

- Naravno da želim. Ovu ću priliku prihvatiti objeručke. Iskreno, za ovo se nisam spremao od početka, no uskočit ću u to. Trebao sam biti kandidat za zamjenika te sam bio dio najužeg tima Jadrana Barača. Upućen sam u problemati-

ku grada i svega na čemu smo radili. Dva mjeseca su ispred, krenut ćemo u žestoku online kampanju zbog epidemioloških mjera koje nam onemogućavaju velika okupljanja.

Relativno ste nepoznati javnosti, nemate neku prtljagu za sobom. Je li vam to prednost ili nedostatak?

- To može biti pozitivno i negativno. Jednom dijelu glasača će biti zasigurno nedostatak, međutim može biti i jako pozitivno. Moji protukandidati su ljudi koji su već godinama na političkoj sceni i kao takvi su doveli grad u ovu situaciju u kojoj se nalazimo.

Ipak pozicija gradonačelničkog kandidata na listi druge najjače stranke nije mala stvar. Je li to za vas prevelika odgovornost u ovom trenutku?

- Ovo me apsolutno iznenadilo, nije nitko očekivao, ali u životu će vam se pružiti određeni broj prilika i svaku je potrebno iskoristiti.

Cijeli život uzimam odgovornost za svoja djela i izbore, spreman sam je preuzeti i sada.

Koje su vaše političke ambicije nakon ovih izbora?

- Nakon izbora kandidirat ću se

za predsjednika gradske organizacije SDP, isto tako namjeravam aktivno raditi i kroz Gradsko vijeće. Kandidirao sam se za gradonačelnika pa vjerujem da će to sve ići svojim prirodnim tokom.

Imam ambicije ostati u politici i to je put koji je ispred mene.

Radite u privatnom sektoru, točnije poduzetnik ste koji ima rent ‚a’ car tvrtku. Kako proživljavate ovu krizu?

- Poslovni svijet u Dubrovniku je do 2020. godine funkcionirao odlično. Hrvatska je bila top destinacija i kada je došla pandemija sve je stalo. Sad smo u čudnoj i neizvjesnoj situaciji, a grad, a ni država nemaju neke konkretne planove za naprijed i to je ono što ja konkretno, ali i što većina poduzetnika zamjera aktualnoj vlasti.

Sad smo pred drugom sezonom, pad BDP-a je ogroman, mnogi ne rade već godinu dana, žive od pomoći države, krediti za firme idu dalje, kao i najmovi, moratorij za leasinge će brzo isteći... Nitko ne nudi plan kako ići naprijed.

Koji je vaš plan u ekonomskom smislu za Dubrovnik budući da grad živi od turizma?

- Trebamo omogućiti turistima da sigurno posjete Grad. Također ne smijemo zaboraviti naše ugostitelje i privatne iznajmljivače, njima treba pomoći. Dubrovnik kao jedinica lokalne samouprave mora smanjiti prirez. Ja bih se foku-

sirao na ukidanje poreza na potrošnju jer to nije veliki proračunski izdatak s prihodovne strane. To je bilo nešto manje od 14 milijuna kuna u 2019. godini koja je bila rekordna godina po prihodima proračuna. Mislim da bi to pomoglo ugostiteljima da prodišu s obzirom na zadnje podatke prema kojima je 42 posto ugostitelja u Hrvatskoj blokirano. Morat ćemo to napraviti. Ostali porezi su na državnoj razini, a mi kao Grad se moramo pobrinuti da napravimo sve u svojoj moći da oživimo destinaciju. Dobro je da je grad odgodio najmove. Tu se može još puno toga napraviti. S obzirom na epidemiološke mjere, mogu se proširiti javne površine i uvesti moratoriji na plaćanje javnih površina. To bi izvuklo ugostitelje iz mnogih problema.

A privlačenje turista kroz neke posebne kampanje?

- Da bi mogli imati efikasnu turističku kampanju trebamo imati povoljno epidemiološko stanje, a to sve radi Nacionalni stožer civilne zaštite. Turisti neće dolaziti ako smo procijepili mali broj ljudi, Grad tu ne smije biti pasivan kao do sada. Ja bih uveo i plan testiranja u Zračnoj luci kao dodatnu mjeru opreza. Budući da grad ima vlasnički udio u Zračnoj luci Dubrovnik, trebalo bi vidjeti koliko se avioprijevoznicima može izaći u susret i koliko Zračna luka može spustiti svoje tarife kao što

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

19

e fokusirati na financije rati oni koji su ga provodili

Treba uvesti testiranje na Covid u Zračnoj luci Dubrovnik

je Split napravio prošle godine, te ostvario puno bolji rezultat od Dubrovnika. Dubrovnik je avio destinacija i takve goste mora privući. Živjeli ste i radili u inozemstvu, točnije u Francuskoj? Kakvo je to bilo iskustvo?

- Bio sam profesionalni sportaš. Život u Francuskoj je lijep, to je jedna jako uređena država. Nisam ostao jer sam tijekom zimske sezone igrao odbojku, a ljeti bih dolazio u Dubrovnik raditi u obiteljskoj tvrtki koja je s vremenom rasla i više nisam mogao sve to stizati. Došao sam i do ne-

ke faze kada sam se zasitio sporta zbog napornih treninga. Upisao sam kasnije fakultet u Dubrovniku i tako su neke druge stvari postale prioritet.

Koliko je važno za političara da ima iskustvo u privatnom sektoru?

- To je jako važno jer tim putem čovjek stječe uvid kako funkcionira država. Privatni sektor puni javni koji ovisi o njemu. Sve to možemo pratiti kroz situaciju koja se dogodila prošle godine u Dubrovniku kada je pao privatni sektor zbog izostanka turističkih dolazaka, a

javni sektor se zadužio. Tek sada su nastali problemi u gradskim financijama jer smo sve kredite potrošili. Trenutno privatni sektor uplaćuje otprilike 50 posto poreznih davanja od prije i sada Grad ima jako male prihode. Vrlo je bitno da svaki političar to razumije u smislu kako funkcioniraju prihodi i rashodi Grada. Što je jači privatni, jači je javni sektor pa ćemo onda imati i bolji Grad.

Dobre turističke brojke i red ne idu uvijek skupa. Gradonačelnik Franković je često ‚ratovao’ s ugostiteljima, au-

tobuserima, taksistima i ostalim jer je povlačio neke nepopularne poteze. Kako biste se vi postavili u situaciji da trebate uvesti reda, a u isto vrijeme i ostvariti veće prihode za Grad?

- Ja bih pozvao sve na dijalog.

Problem prometa u gradu je širi i to treba rješavati s velikim grupama ljudi, gledati prostorno planiranje i parking kao i park’n’ride koji treba jasno definirati. Ugostitelje također treba zvati na dijalog. Pravila se moraju poštovati, ali ako je neki mali prekršaj kazna ne može biti 15 tisuća kuna. To je suludo, jer je to promet od dvatri dana rada jednoga restorana.

Plaćaju se visoki iznosi za kazne koje su u biti minorne. Svima bih uglavnom ponudio dijalog jer u tom smjeru treba ići. Esencijalno je shvatiti funkcioniranje slobodne ekonomije. Što konkretno zamjerate aktualnom vodstvu Grada na čelu s gradonačelnikom Frankovićem?

- Najviše im zamjeram odnos prema građanima, poduzetnicima i prema prostoru, također zamjeram i ogromne financijske izdatke. Mi smo u zadnje četiri godine imali 2,4 milijarde kuna u proračunu, a na ulicama grada Dubrov-

Nastavak na sljedećoj stranici

20

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

nika se to uopće ne vidi. Neodgovorno upravljanje javnim novcem nas je dovelo u ovu situaciju - da imamo visoke fiksne rashode, a varijabilni prihodi su pali dok su rashodi ostali isti. Zbog svega toga sad smo u ogromnoj financijskoj dubiozi. Što biste vi učinili drugačije od nesuđenog SDP-ovog kandidata za gradonačelnika? Hoće li stanka poći u nekoj drugom smjeru, ako vi budete na čelu gradske organizacije?

- Više ćemo se fokusirati na financije grada. Kirurški se mogu definirati problemi gdje novac ulazi, a gdje izlazi tako da ćemo nastupati s te strane dosta preciznije. Jadran se dosta bavio GUP-om. Smatram kako će za GUP odgovarati oni koji su ga izglasali i provodili, a GUP će se promijeniti i mi ćemo nuditi rješenja. Taj dokument svakako treba osigurati razvoj grada.

Prostor po vašem mišljenju nije gorući problem?

- Jest, to je gorući problem, promjenama GUP-a ćemo zaštititi prostor, ali i omogućiti razvoj.

Treba gledati što je najbolje za razvoj grada, jer nam djeca opet sutra negdje moraju živjeti. Što mislite o kandidaturi bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića?

- On je imao dosta dobrih poteza kada je vodio grad, podigao prihode, osmislio Du Card, borio se za veće prihode od imovine zidina i ostalo. No, dosta ljudi mu zamjera klijentelističko ponašanje, ali ja mu tu ne bih sudio, to će odlučiti građani na izborima. Što se tiče sudskih procesa, konkretno ovaj za Reve-

Bio sam profesionalni sportaš, ali zasitio sam se napornih treninga

lin, sigurno će trajati još godinama. Revelin je nešto dobro za grad, a sud će odlučiti je li to bio ispravan način.

SDP će na lokalnim izborima podržati Roka Tolića kao kandidata za župana? Smatrate li da je to dobar izbor?

- Smatram da je gospodin Roko Tolić izvrstan izbor. Dokazao se kao vrlo uspješan menadžer, vodio je Zračnu luku Dubrovnik nakon velike ekonomske krize 2008. kada je ostvario zavidne rezultate. Politika mu nije strana. Bio je zamjenik bivšeg gradonačelnika Vida Bogdanovića, poznaje problematiku županije i ima sposobnosti da napravi promjenu. Što mislite o ugovoru između Grada i DPDS-a?

- To je važno pitanje za grad, takav ugovor ne bi trebao postojati u niti jednoj uređenoj državi.

Radi se o najvrjednijoj nekret-

nini Dubrovnika koja je neprocjenjiva i kao takva je data jednoj udruzi bez vremenskog ograničenja. S tom imovinom bi grad mogao jako puno prosperirati.

Kako stojite po ideološkim pitanjima. Koji vas ideali vode, zašto ste odabrali biti član SDP-a, a ne neke druge stranke?

- SDP okuplja dosta široke mase ljudi. Ideali kojima se ja vodim su ravnopravnost, zakonitost i sloboda. Na političkom spektru sebe bih stavio na lijevi centar.

Onda vas pitanja primjerice o Titu i Tuđmanu toliko i ne zanimaju? Kao mladi SDPovac bavite li se tim podjelama?

- Uopće ne bih ulazio u ta ideološka pitanja jer to sada u ovoj situaciji nije toliko bitno. Imam ideološki stav, ali ne bih birao niti jednog od njih dvojice. Tito

je bio političar prošlog vremena koji je vodio državu u prijašnjem sistemu. Uopće to ne mogu uspoređivati s ovim od danas, jer živimo u drugom sistemu. Što se tiče Tuđmana, on je vodio državu kroz rat, kada je bilo najteže i to mu treba priznati, ali nakon toga je uspostavio sistem vladavine takozvanih 200 uspješnih obitelji što zamjeram. To je primjer klijentelističke ekonomije zbog koje i danas osjećamo posljedice. Ono što je najbitnije naglasiti, mladima je danas najvažnije kako zasnovati obitelj, kupiti stan, osigurati svoj život... Ideološke podjele bi trebali ostaviti po strani.

Kao kandidatu lijeve opcije u Dubrovniku kako gledate na koncert Thompsona na Stradunu?

- Nisam ljubitelj takve glazbe, to nije nešto što ja slušam, ali ne bih zabranjivao glazbene koncerte.

22

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

IZBORI 2021.

ROKO TOLIĆ

istaknuo kandidaturu, podržali ga SDP i HNS Najveći naglasak u kampanji stavit će na zdravstvo I.B. MRATINOVIĆ, A. ANĐUŠIĆ

N

ezavisni kandidat na predstojećim izborima za župana dubrovačko-neretvanskog Roko Tolić predstavio je kandidaturu

prošlog utorka, a podržali su ga SDP i HNS koji na izbore izlaze sa zajedničkom listom. „Gospodarsko stanje u županiji nije dobro. Nalazimo se u krizi na koju nemamo pravog odgovora i nedostaje liderstvo. Uključujem se u kampanju i zato što nam je obećavana državna cesta, autocesta, podmorski tunel, Centar za gospodarenje otpadom itd. Nažalost, ništa od ovog što sam nabrojao nije učinjeno. O progra-

mu ćemo govoriti u danima koji dolaze. Ovo je vrijeme koje iziskuje snažne pojedince,” tom je prilikom istaknuo Tolić dodavši kako će najveći naglasak u kampanji staviti na zdravstvo, a na predstavljanju su se obratili i predsjednik županijskog SDP-a Nikola Hajdić te potpre-

dsjednik županijskog HNS-a Vedran Kunica. „Ovim potezom SDP ne pokazuje slabost nego dokazujemo kako nam stranački interesi nisu na prvom mjestu,” kazao je Hajdić, dok je Kunica kazao da je Tolić dobio jednoglasnu podršku HNS-a.

MOŽEMO!

TOMAŠEVIĆ POSJETIO SRĐEVCE: Mi smo najbolje cjepivo za lokalne šerife

N

a lokalne izbore zajednički izlaze Srđ je Grad i politička platforma Možemo, čiji je predstavnik i kandidat za gradonačelnika Zagreba Tomislav Tomašević posjetio Dubrovnik prošloga vikenda te je održao konferenciju za medije s kandidatom za gradonačelnika Đurom Caporom i kandidatom za župana Markom Giljačom. ‚Iza nas stoji 15 godina zajedničke borbe za javno dobro i interese građana. To je razlog zašto smo se kandidirali’, rekao je Đuro Ca-

por naglasivši kako ‚’promjene koje građani žele vidjeti neće donijeti potrošene političke opcije’’. ‚Znamo se jako dugo, dijelili smo mnoge borbe zajedno, a nakon nekog vremena smo se odlučili baviti politikom. Kad je platforma Možemo nastala oko 20 ljudi iz cijele Hrvatske je bilo na prvoj konferenciji za medije i najavilo osnivanje, među tim ljudima bili su Marko i Đuro.

Manje od godinu dana od parlamentarnih izbora već smo treća politička opcija u cijeloj Hrvatskoj.

Mi smo jedina zeleno-lijeva politička opcija, mi smo nova generacija

drugačijih političara. Naš rad će se temeljiti na transparentnosti, digitalizaciji, na uključivanju građana u donošenju odluka. Mi smo najbolje cjepivo za lokalne šerife u Hr-

vatskoj i to cjepivo imat će pozitivne nuspojave za kvalitetu života u gradovima širom Hrvatske’, rekao je ovom prilikom Tomislav Tomašević.

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

POZIVA MLADE

IGOR LEGAZ izlazi na izbore

I

gor Legaz namjerava na predstojeće lokalne izbore izaći s listom za Gradsko vijeće, a za što je uspio realizirati i konkretan plan u suradnji s jednom političkom opcijom mladih. Razlog takve suradnje potreban je zbog toga što je registriranim političkim opcijama puno lakše organizirati izlazak na izbore nego kandidacijskim listama koje moraju prikupljati potpise u uvjetima pandemije.

Legaz se dosad spominjao u kontekstu izbora i kao sudionik anketa i istraživanja javnog mnijenja, koje su provodile političke stran-

ke, a u kojima je ostvario zapažen uspjeh po pitanju podrške potencijalnih birača. ‚’Pozivaju se djevojke i mladići, kao i svi oni koji se osjećaji mladima, a koji namjeravaju aktivno participirati u radu Gradskog vijeća, da u poruci koju će poslati na email: divlja.liga@gmail.com, osim svojih podataka i broja za formiranje viber grupe, napišu da li preko nepolitičke liste građana, žele ući u Gradsko vijeće ili žele samo biti dio takve liste, na predstojećim lokalnim izborima u Gradu Dubrovniku.Oni koji žele „ući” u

GV, bit će na prvim pozicijama liste i ravnomjerno će

podijeliti izborene mandate u GV’’, napisao je Legaz.

ANITA BONAČIĆ OBRADOVIĆ bit će kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika

N

a sastanku Gradskog odbora SDP-a Dubrovnik ovoga ponedjeljka je jednoglasno odlučeno kako će kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Dubrovnika Ivanu Tropanu biti Anita Bonačić Obradović.

Bonačić Obradović po stru-

ci je stomatolog, a članica je SDP-a već dugi niz godina.

Njena majka Tatjana Šimac Bonačić višegodišnje je lice dubrovačkog SDP-a, bila je i predsjednica gradske organizacije, kao i saborska zastupnica i također zamjenica gradonačelnika Dubrovnika u dva mandata.

23

24

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

USKORO ĆE JAVNOSTI BITI PREDOČEN STEČAJNI PLAN

POLICIJA POLICIJA ISTRAŽUJE ISTRAŽUJE poslov

vlasnika Lede prije odlaska bro U TIJEKU JE POLICIJSKA ISTRAGA u korčulanskom brodogradilištu Leda, a uskoro bi se trebao donijeti stečajni plan prema kojem bi se namirili vjerovnici kako bi brodogradilište, koje je u međuvremenu vraćeno zakonitom vlasniku, moglo nastaviti s radom MARO MARUŠIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

U

veljači je na Trgovačkom sudu u Dubrovniku održano

ročište u slučaju brodogradilišta Leda na kojemu se odlučivalo o tražbinama vjerovnika. Sveukupno je priznato 5,4 milijuna kuna, ali taj bi iznos mogao narasti, jer je Gra-

...

POLICIJSKA ISTRAGA Lena Šegedin poslala je kaznenu prijavu za nesavjesno poslovanje nezakonitog vlasnika, a policija je početkom ožujka bila u Ledi i češljala poslovne knjige. Osim nesavjesnog poslovanja u prijavi se spominje i nestala imovina Lede za koju se sumnja da je tadašnji vlasnik Nandor Rajšli prebacivao na svoje druge firme.

Dio imovine, tvrdi Šegedin, prodavao se za podmirenje vjerovnika, ali nikad nije provedeno kroz poslovne knjige Lede. Da se to provelo, smatra Šegedin, vjerojatno bi i sadašnja potraživanja nekih vjerovnika bila manja.

Stečajni upravitelj potvrdio je istragu policije, ali nije nam mogao dati komentar što je policija istraživala, te što im je on kazao.

-Sukladno Zakonu o kaznenom postupku, postupanje tijekom policijskih izvida je tajno, a samo tijelo koje provodi izvide može, kada to nalaže interes javnosti, o tijeku izvida izvijestiti javnost. Zbog navedenoga nisam u mogućnosti komentirati ovaj postupak – kaže Fak.

du Korčuli za sad priznato svega 100 tisuća kuna od prijavljenih milijun kuna tražbina. Također, postoje još neki vjerovnici kojima bi se mogle priznati tražbine. Drugim riječima, ukupni dug brodogradilišta Leda prema svojim vjerovnicima tada bi iznosio negdje između 6 i 7 milijuna kuna. Lena Šegedin, bivša direktorica Lede prije odlaska u stečaj, kaže kako su neka potraživanja sumnjiva, odnosno da im „Leda ne duguje novac“.

-Nevjerodostojna potraživanja prema Ledi su

u visini od oko milijun kuna – smatra Šegedin – od čega najveći udio otpada na Odvjetničko društvo Bezmalinović s 588 tisuća kuna. Bezmalinović je zastupao nezakonitog vlasnika Lede Geerta Lucasa van Voorna i nije imao nikakve ugovore s Ledom, nego samo s njim, i taj mu se dug nije trebao priznati. Osim tog potraživanja sporna su i

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ovanje nezakonitog

odogradilišta u stečaj ona prema društvima Ermakora Luxury Furniture (142 tisuće kuna), Vivo Somnia (117 tisuća kuna), te Maneo d.o.o. (161 tisuća kuna).

BOLJE CIJELA PRODAJA NEGO U DIJELOVIMA Kako god bilo, Trgovački sud u Dubrovniku priznao je ta potraživanja, pa Leda mora vratiti sveukupno dug u iznosu između 5,5 i 7 milijuna kuna ovisno hoće li se u međuvremenu prihvatiti cijeli dug prema Gradu Korčuli i još nekim vjerovnicima ili ne. Pitamo Lenu Šegedin kako b i bilo najbolje d a se taj dug

vrati, da Leda može nastaviti poslovanje.

-Najbolje bi bilo dokapitalizacijom. Već postoji zainteresirani investitor koji bi ulagao u Ledu.

Nakon što se vlasništvo nad Ledom vratilo zakonitom vlasniku napravljena je dubinska analiza i poslovni plan za razdoblje od 2021. do 2025. godine. Investitor u Ledu bila bi nizozemska tvrtka Bodewes, grupacija srednje velikih brodogradilišta. Bodewesovo tržište uglavnom čine manji višenamjenski brodovi koje je bolje graditi u Europi, nego u Aziji. Naime, njihova gradnja u Kini nije privlačna zbog malih dimenzija brodova, odnosa troška i cijene i viso-

kih troškova povezanih s izgradnjom u tim zemljama koji uključuju putovanja, inspekcije, pravne aspekte i prijevoz broda do europskih voda. To bi bilo glavno Ledino tržište u nadolazećim godinama.

Ukratko, posla ima i bit će ga i Leda može nastaviti poslovanje dokapitalizacijom. Najgore bi bilo kada bi sad stečajni upravitelj prodavao pojedinu Ledinu imovinu kako bi namirio vjerovnike.

Umjesto toga treba je prodat zainteresiranom ulagaču kao tehnološku cjelinu zajedno s radnicima i od te dokapitalizacije platit dug vjerovnicima – ističe Šegedin.

Uglavnom, najveći vjerovnik Lede je država, kojoj bi valjda u interesu bilo da L e -

da nastavi tradiciju brodogradnje na Korčuli pogotovo sada u ovim kriznim vremenima koronavirusa kada je turizam na koljenima. Marko Fak, stečajni upravitelj Lede, trenutno radi na stečajnom planu koji bi bio prihvatljiv vjerovnicima.

STEČAJNI UPRAVITELJ OČEKUJE NASTAVAK POSLOVANJA -Stečajni vjerovnici su odlučili da će dati priliku brodogradilištu Leda da nastavi poslovanje. Pri tome je presudna bila podrška države koja razumije koliko je brodogradnja važna za Korčulu. Između ostalih odluka koje su donesene na izvještajnom ročištu, stečajni vjerovnici su donijeli i odluku kojom su mi naložili izradu stečajnog plana te je stečajni plan sada u izradi. Prvenstveno je potrebno predvidjeti tekuće troškove koje brodogradilište ima, zatim napraviti projekciju prihoda te potom izraditi priprem-

25

26

nu i provedbenu osnovu. Čim stečajni plan bude gotov bit će predočen vjerovnicima. Nakon što se vjerovnici upoznaju sa stečajnim planom donijet će odluku u kojem smjeru će ići daljnji tijek stečajnog postupka – kazao nam je stečajni upravitelj i dodao da očekuje nastavak poslovanja Lede samo još uvijek ne zna u kojem obliku, odnosno hoće li biti brodogradnja ili samo remont što ovisi o daljnjim odlukama stečajnih vjerovnika.

Radnici Lede nisu primili plaću za siječanj i veljaču.

Pitamo Marka Faka što je s tim?

-U studenom 2020. godine preuzeo sam upravljanje brodogradilištem koje u tom trenutku nije imalo nikakvih sredstava na transakcijskom računu. Stanje računa je bilo nula kuna. Poslovanje je odmah nastavljeno, nikome od radnika nije otkazan ugovor o radu niti su smanjene plaće i u narednom periodu uspjeli smo pribaviti sredstva da radnicima isplatimo plaće za studeni i prosinac 2020. godine.

Budući da su, zbog specifičnosti ove djelatnosti, prihodi tijekom ljetnih mjeseci veći od prihoda u zimskom periodu dok su tekuće obveze identične, trenutno smo u zakašnjenju s podmirenjem dospjelih obveza, no očekujem da ćemo sve obveze prema radnicima podmiriti u iduća tri do

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

četiri tjedna. Uz korektnu suradnju sa dosadašnjih klijentima, u fazi smo pregovaranja i dogovaranja novih poslova. Brodogra-

dilište ima kvalitetan kadar, ljude koji imaju iskustvo znanje i volju, žele živjeti od svog rada na svom otoku a ne kao mnogi

...

drugi svoju sreću tražiti u tuđini. Takvim ljudima moramo dati priliku – zaključuje stečajni upravitelj Lede.

KRONOLOGIJA SLUČAJA LEDE Leda je u zlatnom dobu bila u vlasništvu nizozemske tvrtke Peters Shipyard Adriatic B.V., imala je oko stotinjak zaposlenih, a preživjela je čak i recesiju 2008., da bi problemi započeli 2014. godine. Te godine suvlasnik Geert Lucas van Voorn prevario je svog partnera Piera Titusa Meindertsa. Naime, van Voorn bio je direktor, odnosno ovlašteni zastupnik firme Port Mon Cher, koju je osnovala nizozemska državljanka Fredericka Meijering sa sjedištem u Dubrovniku, a kojoj je Peters Shipyard Adriatic prenio poslovne udjele društva Leda ništa ne pitajući svog partnera. U Ugovoru o prijenosu poslovnih udjela jasno se vidi da je Geert Lucas van Voorn sporni Ugovor potpisao s obje strane – kao direktor Peters Shipyard Adriatica, i kao direktor Port Mon Chera.

Drugi suvlasnik Pier Meinderts nakon što je saznao da je njegov partner prebacio brodogradilište Leda na firmu s kojom on nema veze, niti je o tome donosio ikakve odluke, pravdu pokušava pronaći na sudovima. Podiže tužbe u Nizozemskoj i Hrvatskoj nadajući se da će pravosuđe osporiti ovu transakciju poslovnih udjela za koju on ništa nije pitan. Nizozemski sud u ljeto 2014. godine u kratkom postupku donosi presudu

kako je transakcija poslovnih udjela neosnovana, te nalaže da se sve vrati kako je i bilo, a sporom hrvatskom pravosuđu trebalo je čak 6 godina da donese odluku o nezakonitom prebacivanju vlasništva. Tek u veljači prošle godine donesena je pravomoćna odluka da Leda pripada prevarenom vlasniku Meindertsu.

U međuvremenu, tvrtka Port Mon Cher je bez ikakve naknade, odnosno besplatno(!) prenijela poslovne udjele brodogradilišta Leda Nandoru Rajšliju, poduzetniku iz Siska, koji u kratkom vremenu rasprodaje imovinu i gomila gubitke brodogradilišta što na kraju rezultira otvaranjem stečaja samo koji tjedan nakon što je vlasništvo nad Ledom vraćeno pravom vlasniku. Iako zakoniti vlasnik nije napravio ta dugovanja, svejedno se pokreće stečaj nad Ledom.

Mnogi špekuliraju kako država i Grad Korčula nemaju previše interesa sačuvati brodogradilište Ledu, jer se više puta u javnosti govorilo kako lokaciju na kojoj posluje Leda treba prenamijeniti za gradnje velike marine s pratećim turističkim sadržajima.

Leda ima koncesiju za tu lokaciju sve do 2041. godine koja se može razvrgnuti u slučaju lošeg poslovanja brodogradilišta.

Humanitarni prilozi DOMUS CHRISTI Blage Kremenić prilaže 200,00 kn umjesto cvijeća za pok. Božanu Planjar

U spomen na pok. Iva Radića, umjesto cvijeća,600 kn prilažu obitelji Damira Baričević i Iva Maškovića;

Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

DVA SKALINA U spomen na našu Margaritu, 200 kn prilažu Ivona i Dalija;

U spomen na dragog i nezaboravljenog prijatelja Stjepa Đurđevića, 300 kn prilaže Luka Tomović;

dva.skalina@du.t-com.hr Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

U spomen na našu dragu prijateljicu Ivanu, 400 kn prilažu Franica, Minka, Ivona i Dalija;

HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA DONACIJA 300 KN

U spomen na pok. Iva Radića, umjesto cvijeća, 200 kn prilaže Đurica Baričević;

Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kn; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kn;

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hrili zvati na: Mob: 095/368-9227

Tekst za objavu molimo slati na:

28

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

INTERES JE PAO, ALI POSTOJI

DVA DVA II PO’ PO’ MJESECA MJESECA NAKON PO

SJETE LI SE DUBROVČANI BA Dubrovački dnevnik je provjerio kako Dubrovnik s odmakom vremena pomaže potresom pogođenoj Sisačko – moslavačkoj županiji IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

S

nažan potres koji se krajem prosinca dogodio u Petrinji jedan je od najtragičnijih događaja u novije vrijeme u Hrvatskoj, a sve ono što je uslijedilo nakon toga poslužilo je kao primjer ljudskosti i suosjećanja s onima koji su u potrebi. Prema Baniji su tada krenuli brojni konvoji pomoći, od slanja odjeće i obuće, preko hrane, do higijenskih potrepština, uplata donacija i pružanju pomoći u vidu sanacije krovišta i smještaja onih koji su izgubili svoje domove.

Pomagali su i Dubrovčani. U Banovinu su se tako slali cijeli kamioni pomoći. Rijeke ljudi pristizale su u Gospino polje kako bi ostavili svoju pomoć za obitelji u nevolji, a neki su i osobno krenuli prema pogođenom području kako bi pružili sve što je potrebno onima kojima je potres puno toga oduzeo. U tom trenutku svatko je htio pomoći pa se u jednom trenutku dogodila situacija u kojem skladišta više nisu mogla primati doniranu robu.

Tada se apeliralo prema građanima da se obustavi doniranje, ali i da se

sjete Banije nakon izvjesnog vremena jer će joj pomoć trebati mjesecima, pa i godinama. Od potresa koji je odnio nekoliko ljudskih života i koji je uništio brojne domove prošla su dva i po’ mjeseca, a Dubrovački dnevnik je provjerio kako Dubrovnik s odmakom vremena pomaže Banovini.

U SPORTSKOJ DVORANI JOŠ BAREM PET TONA ODJEĆE „Interes je pao, ali i dalje postoji. Nije to kako je bilo u siječnju, ali i danas imamo poziva od strane sugrađana oko donacija,“ kazao je ravnatelj dubrovačkog Crvenog križa Živko Šimunović. Mada u puno manjem obimu, Dubrovčani nastavljaju pomagati, a Crveni križ Dubrovnik morao je odbiti nekoliko ponuda za donacije odjeće i obuće. „Toga ima i previše i skladištima. U sportskoj dvorani sigurno imamo još pet tona obuće i odjeće, skladišta su prepuna. Upiti su sporadični, a mi smo u kontaktu s Crvenim križem i bazom u Petrinji te nema potrebe za dodatnom robom, zasad. Vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati,“ izjavio je Šimunović.

Interventni tim dubrovačkog Crvenog križa bio je dvaput u Petrinji, a

u trećem bi navratu sredinom ožujka trebali ići u Sisak. „Zasad zapravo ničega ne nedostaje. U samom početku je postojala velika potreba za hranom i higijenskim potrepštinama, no sve se to brzo izorganiziralo. Sada ljudi čekaju da im počne popravak kuća, a nekakvih posebnih apela nema. Cijela Hrvatska se dala u pomoć, ljudi su dali sve od sebe,“ kazao je dodavši kako im je sada potrebna i psihosocijalna pomoć koju, između ostalog, pruža i ekipa Crvenog križa. Naime, mnogima razorni potres i sve ono što je sa sobom donio predstavljaju traumu, a otegotna okolnost je i ta što se tlo i danas trese, što stvara dodatnu nelagodu.

Uz brojne donacije, Dubrovčani su u danima nakon što se potres dogodio nesebično pružali pomoć i u vidu volontiranja. Šimunović kaže da i danas na raspolaganju imaju dovoljno volontera te kako paze i na poštivanje epidemioloških mjera, zbog čega ne koriste maksimalne kapacitete koje bi inače mogli.

VIŠE NIJE TAKO LAKO NAZVATI NEKOGA ZA KOMBI ILI KAMION Jedan od brojnih koji su se iz Dubrovnika nakon potresa uputili prema Baniji je i Marko Galjer. Kako je već bio izjavio za Dubrovački dnevnik, ostao je iznenađen kad je vidio kako ljudi, na svega 50-ak kilometara od glavnog grada Hrvatske, žive bez interneta ili kako nemaju put do svojih kuća nego se do njih do-

...

SKROMNI SU TO LJUDI, GOVORILI SU DA IM NE TREBA PUNO Mihaela Jurin pokrenula je akciju u kojoj Dubrovčani uz simbolične iznose pomažu najugroženijim obiteljima tijekom cijele godine.

Kaže kako su obitelji uglavnom kontaktirali njoj bliske osobe, jer joj je to bilo previše mučno, no porazgovarala je s nekoliko obitelji. „Ljudi nisu svjesni koliko i mali iznosi novca znače i kakve velike stvari mogu napraviti kad se udruže. Obitelji su bile ugodno iznenađene našom akcijom. Ali skromni su to ljudi.

Ostali su praktički bez svega, a rekli su da im ne treba puno. Da je njima dobro i tisuću kuna,“ izjavila je Jurin.

lazi gazeći po blatu. „Sad je problem što je teško dobi-

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

OTRESA,

ANIJE? ti vozila. Na početku su svi nudili kombije i kamione, a sad više nije tako jednostavno nekoga nazvati i pitati da posudi kamion,“ kazao je.

Druga situacija je ta što su civili koji su pristizali kako bi pomogli bili smješteni u prostorijama škole u Petrinji gdje su donosili i donacije. No, kasnije im više tu nije bilo dopušteno ostati. „Oni su bili u školi i imali su svoj prostor. Kad su izgubili prostor, više nismo imali gdje dovoziti robu pa sam i ja prestao odlaziti,“ kazao je Galjer dodavši kako je rečeno, kad je posljednji put bio u Baniji, kako je robe dovoljno, ali kako vjeruje da će godinama trebati građevinskog materijala. „Zapravo mi se čini da je najpametnije ciljano slati novac nekoj od pogođenih obitelji. To bi bila najbolja opcija u ovom trenutku,“ izjavio je Galjer.

DUBROVČANI KROZ CIJELU GODINU POMAŽU 10 NAJUGROŽENIJIH OBITELJI A upravo na tu ideju je došla Dubrovkinja Mihaela Jurin. Ona je okupila tisuću Dubrovčana koji su izrazili želju za pomaganjem obitelji kojima je potres puno toga oduzeo, i to kroz cijelu 2021. godinu.

Ona je tako u dubrovačkim grupama pomoći na društvenim mrežama upitala postoje li oni koji bi svakog mjeseca, do kraja 2021. godine, uplaćivali po 50 kuna na račun unesrećenih obitelji.

Apelu su se odazvali brojni građani,

Najpametnije je ciljano slati novac nekoj od pogođenih obitelji

a danas postoji 10 Facebook grupa s po 100 članova, a u svakoj od njih se pomaže po jednoj obitelji. U prijevodu, u akciji se kroz cijelu godinu pruža pomoć 10 najugroženijih obitelji u vidu od pet tisuća kuna mjesečno koje prikupi svaka grupa. Novac, dakle 50 kuna mjesečno, građani uplaćuju direktno na račun potresom pogođenih obitelji. „Brojne akcije koje su tada građani htjeli pružiti bile su kratkoročnog karaktera, mi smo htjeli nešto dugoročno. Naravno kako je to posao države, no svi znamo u kakvoj državi živimo. Stoga sam osmislila model prema kojemu bi osoba koja želi pomoći uplaćivala 50 kuna mjesečno do kraja godine i tako pružila dugoročnu pomoć. Imala sam u vidu kako to ne smije biti preveliki iznos, posebno zato što su se i brojne dubrovačke obitelji zbog korona-krize našle u nezavidnom položaju. Prva nisam imala za izdvojiti 400, 500 kuna,“ izjavila je Jurin.

Dok je osmišljavala način da dugoročno pomogne obiteljima iz Bani-

je, kontaktirala je putem Facebooka dogradonačelnicu Gline čiji je humanitarni rad, kaže, već prije pratila. Ona joj je dala popis najugroženijih obitelji, nakon čega je u grupama pomoći pozvala da se jave Dubrovčani koji su voljni pomoći.

Poziv je urodio plodom i cijela priča je vrlo brzo zaživjela. „Mislila sam kako će ta priča trajati mjesec ili dva. Ali ona još traje. Nekoliko ih je odustalo, možda dvoje, troje ljudi po jednoj grupi, ali sam ih odmah uspjela nadomjestiti novima. U siječnju i veljači smo uspjeli prikupiti po 50 tisuća kuna, ljude treba podsjećati i motivirati na uplatu, ponekad i pitati, ali nema veze. Bitno je da ovu priču izguramo do kraja,“ kazala je Jurin dodavši kako je malo ljudi svjesno kako i uz manje novčane iznose mogu pomoći i napraviti bitnu razliku, što je pokazala i njihova akcija. Napominje da možda 10 kuna neće učiniti razliku kad je u pitanju pojedinac, no kad se udruži više osoba s manjim iznosima, mogu se napraviti velike stvari.

...

BANIJA NIJE JEDINI KRAJ KOJEMU TREBA POMOĆ Marko Galjer je kao civil pomagao u Baniji. Zadnji put kad je bio, rečeno je kako je zaliha dovoljno i kako su skladišta puna. No, on upozorava kako Banovina nije jedino siromašno područje Hrvatske. „U skladištu još imam odjeće i obuće za pola kamiona, a rečeno je da robe ne treba.

Vjerojatno ćemo to preusmjeravati u Slavoniju ili negdje drugdje. Ima još područja u Hrvatskoj koja trebaju pomoć ,“ kazao je Galjer.

29

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

31

Piše: VJERA ŠUMAN

Idemo „delati“!

D

osad je u Zagrebu, ako sam dobro brojala, šesnaest kandidata objavilo ulazak u borbu za gradonačelnika. Po svemu sudeći bit će ih još. Koje kvalitete mora imati onaj tko želi biti gradonačelnik Zagreba? Glupo pitanje. Kao da je to neka mudrost. Usta moja hvalite me, malo stranačke infrastrukture, malo šarma i puno obećanja. E, da, i jako je važno odmah na početku objasniti kako nitko od zaposlenika u gradu i u pripadajućem Holdingu, baš nitko neće dobiti otkaz. Ne treba smetnuti s uma da je u Holdingu zaposleno 12 tisuća ljudi, u gradu oko 4 tisuće dok je broj onih koji direktno i indirektno ovise i obavljaju poslove za grad još četverostruko veći.

Tu ne računamo građevinske firme, odnosno, firmu koja dobiva sve natječaje za izgradnju i slične poslove. I upravo zato neka posebna znanja i vještine za dobivanje izbora u Zagrebu nisu potrebne, kao ni za upravljanje glavnim hrvatskim gradom. Samo sve one koji žive na jaslama Zagrepčana treba uvjeriti da će i dalje tako živjeti. Uzme li se u obzir da prosječna hrvatska obitelj, ne računajući punice, svekrve, zaove i ostalu bližu svojtu, ima četiri člana, pomnožimo li ih s onih četrdesetak tisuća koji sisaju Zagreb, dobit ćemo cca 160 tisuća glasova. Bandić je pobjeđivao s nekih 120 tisuća glasova pa se čini da su se neka djeca odmetnula, što ga ni najmanje nije omelo u suverenoj pobjedi „delanja“ za Zagreb i to punih dvadeset godina. Računica je jednostav-

na i sve to funkcionira i bez tvornice za cjepiva protiv Covida i raka. zabrana je Zagrepčanka godine, tko drugi doli članica stožera Alemka Markotić. To je nagrada koja je formulirana nešto u smislu „žena koja je vratila nadu Zagrepčanima i obilježila godinu.“ U užoj konkurenciji bila je i gospođa Prica, ali odlučeno je da ona nije ništa posebno učinila u 2020. godini. Možda uspije dogodine, za svoj doprinos u 2021. dravko Mamić imao je veliki show u Mostaru, kojem su nazočili svi hrvatski i bosanski mediji. Bilo je tu svega, ali ono što je izrekao o korumpiranosti sudaca, usprkos tome što Maminjo ne spada u red vjerodostojnih svjedoka, sjetimo se samo afere s lažnim SMS-ovima, ipak su njegove riječi izazvale veliku dramu u našem pravosudnom sustavu, a ništa manje u politici. E sad, što je na sticku koji je poslao u USKOK, za sad nemamo pojma, ali znamo da im je taj stick u uredu, leži od listopada prošle godine. Sad su se oglasili i objavili da provjeravaju podatke s Mamićevog sticka.

Gotovo pet mjeseci. Tako da se eventualni krivci, ni prozvani suci ne trebaju uzrujavati. Možda tek za pet ili šest godina USKOK nešto od toga uspije provjeriti. Predodžba koju hrvatski građani imaju o pravosuđu posve se podudara s Mamićevim izjavama, ali predodžba i stvarnost nisu uvijek identični. Istina je kao i obično negdje na sredini. Hoće li se ipak klupko svih notornih devijaci-

I

Z

ja u našem pravosudnom sustavu, koje je, ne bez razloga, najveća rak rana Hrvatske, početi odmotavati, teško je prognozirati. Afere se gomilaju, podaci izađu u javnost i nekoliko dana ili tjedana su glavna tema medija i onda samo nestanu s obzora. Kao da ih nije ni bilo.

To je ono što su svi akteri afera, od sudaca do političara, brzo naučili. Pusti da prođe, psi laju, a karavane prolaze. Brzo će se zaboraviti i idemo dalje „delati“.

Gradu za sad imamo, čini mi se sedam kandidata za gradonačelnika. Uglavnom sve već dobro znana lica i barem za sad ništa, ni nitko o kome Dubrovčani već nemaju mišljenje. Za sad jedino ‚Srđ je grad’ na krilima uspjeha ‚Možemo’ i s jačom infrastrukturom i financijskom podrškom svojih iz ‚ Možemo’ ide nešto agresivnije, ali treba pričekati jer kampanja još službeno nije ni počela. Za razliku od Grada, u Županiji ima novih lica od „vječne posvuduše“, Tolića, koji se konačno i kandidirao uz potporu SDP-a i HNS-a, do Mostovog bi, ne bi, ipak bi, Bože Petrova. Osobno sam malo slaba na Mara Hajdarhodžića. Uhljeb je najpopularnije zanimanje u Hrvata pa ni ne čudi da se sve stranke slažu oko toga kako ne treba smanjivati broj županija, kao ni općina i gradova u Hrvatskoj. Upravo zato je tolika inflacija kandidata za gradonačelnike i za župane. Idemo dečki „delati“, tko pobijedi moći će uhljebiti najmanje stotinjak svojih pulena. Tko to ne bi htio. Eto vas.

U

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2 CAREVIĆ:

IZDVOJENO:

Nakon niza

3 dvosobna stana od 67 m2 na 7.tijekom katu s pogledom. upozorenja protekle dvije godine, u vezi nepravilnosti te kršenja pojedinih zakona, koje sam iznosio i Upravi, i na Nadzornom odboru, kao i na Skupštini Društva nije bilo Vukovarska 30pomaka. Više informacija pozitivnog

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

(zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

34

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

SLUČAJ ACA APOLONIJA

BABAROGA novije dubrovač povijesti, prolupali starac ili produžetak velikosrpske po DUBROVAČKU REPUBLIKU proglasio je kao državu 24. studenog 1991. u Cavtatu. Želio je on da se ta država proteže od Neuma do Prevlake, a bila bi u sastavu krnje Jugoslavije.

Luka Ploče zamišljena je kao mjesto na kojem bi krnja Jugoslavija graničila s Hrvatskom. Recimo i da ga je Vojni sud u odsutnosti osudio na 12 godina zatvora, a kasnije je aboliran. Umro je 2001. godine u Beogradu u bijedi.

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ, D AV O R I N V I S N J I C/P I X S E L L, DRAGAN BANJAC, SCREENSHOT

S

amoprozvani knez paradržave zvane Dubrovačka Republika. Javni tužitelj. Veliki poznavatelj turističkih zbivanja u toj oblasti. Cijenjen i uvažavan prije rata, onaj s kojim je privilegija bila biti u društvu.

Sve je to Aleksandar Aco Apolonio, čovjek koji je šokirao sugrađane kad je proglasio tog 24. studenog 1991.

Dubrovačku Republiku u Cavtatu.

Neki govore da je to samo bila “tampon zona” u obrani Dubrovnika, drugi da se radilo o ljubavi prema dubrovačkoj neovisnosti, treći da ništa ne opravdava činjenicu da se išta osnuje pod patronatom JNA i Velike Srbije. Upravo u kontekstu potonjeg pamti se i Aco Apolonio. Ne pamti se po svom djelovanju prije rata, niti kao zaljubljenik u Grad, što doduše

i nije validna kategorija jer u totalitarizmu samo možemo nekoga vrednovati prema ljubavi ka teritoriju, već kao onaj koji zauzima poziciju negdje između redikula i četnika.

Dakle, njegov lik proturječan je sam po sebi, a proturječne su i namjere osnivanja Republike.Apolonio je rođen 1919. godine kraj Herceg Novog, bio je dijete oca Istranina i majke Dubrovkinje. U Dubrovnik je došao 1941. godine kao SKOJ-evac, gdje je kasnije gradio karijeru sve do razdoblje pred sami rat. Umro je 2001. godine u Beogradu.

Dubrovačku Republiku proglasio je kao državu 24. studenog 1991. u Cavtatu. Želio je on da se ona proteže od Neuma do Prevlake, a bila bi u sastavu krnje Jugoslavije. Luka Ploče zamišljena je kao mjesto na kojem bi krnja Jugoslavija graničila s Hrvatskom. Recimo i da ga je Vojni sud u odsutnosti osudio na 12 godina zatvora, a kasnije je aboliran.

Umro je 2001. godine.

U svakom slučaju, o tom vremenu popričali smo s onima koji su svo-

jom kožom osjetili rat, to su dubrovački novinar Luko Brailo, njegov be-

ogradski kolega Dragan Banjac i dubrovački sveučilišni profesor te borac za ljudska prava Zdravko Bazdan.

LUKO BRAILO: ISTICAO SE KAO ONAJ JUGOSLAVENSKI OPREDIJELJEN -AleksandarAcoApolonio u Dubrovniku prije rata je bio jedan od ljudi što bi se danas reklo - “faca” u društvenom, političkom i javnom životu. Godinama je bio javni tužitelj, a bio je aktivan i u ondašnjem Turističkom druš-

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

čke i olitike? tvu Dubrovnik. Tim je slijedom postao predstavnikom Turističkog saveza nekadašnje Općine Dubrovnik u Predsjedništvu Turističkog saveza Jugoslavije. Ukratko, ugledna osoba u Dubrovniku - govori Brailo. Što se tiče osnivanja Republike, Brailo upućuje na povijesni kontekst.

- Treba se vratiti u jesen 1991., dotaknuti se tadašnje sveukupne situacije u Hrvatskoj, a napose u nas ovdje na jugu. Hrvatska je bila u šoku i pod stresom nakon pada Vukovara, rat je bjesnio na mnogim područjima. To je bilo iznimno teško razdoblje, napose u opkoljenom Dubrovniku. U tim trenucima obrana je bila svedena na potez od hotela Belvedere, pa preko magistrale do Srđa i Sustjepana. To su najteži dani, vrijeme kad su agresori bili na Strinčjeri. Dubrovnik je bio u užasnom okruženju, s mnoštvom izbjeglica, puno poginulih i ranjenih, malo tko je znao što se sljedeće može dogoditi. I u toj situaciji, psihološki iznimno zahtjevnoj i neizvjesnoj - moramo znati da su tada pod okupacijom bili Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Rijeka dubrovačka - u hotelu Croatia u Cavtatu dolazi do osnivačkog skupa tzv.

Odbora Pokreta za demilitarizaciju i autonomiju Dubrovačke republike - rekao je Brailo.

- Skup je sazvao “komandant mesta Cavtat” poručnik Nemanja Kurdulija navodno o normalizaciji života u,

kako su oni to nazivali, oslobođenim Konavlima i Cavtatu. To je bilo nevjerojatno, u trenucima potpune agresije i okupacije dolazi do tog skupa.

A vidjelo se brzo da je to igra, da se sve odvija u suglasnosti s političkim vodstvom Srbije i Crne Gore i njihovu medijsku mašineriju. Uz nesebičnu pomoć JNA zagovara se utemeljenje tobožnje samostalne Republika koja bi se izdvojila iz sastava Hrvatske, bila pod zaštitom Srbije i Crne Gore, ali i Ujedinjenih naroda što je bilo uobičajeno velikosrpsko pretjerivanje. Rječju, pod krinkom normalizacije života u Konavlima se pokušala osnovati kvislinška tvorevina - dodao je.

ON JE GOVORIO KAKO JE JNA DIVNA I KRASNA Apolonio je kasnije, kad se vratio u tadašnju Jugoslaviju, racionalizirao svoje poteze, govorio o pravnim okvirima.

- Kasnije je Apolonio davao intervjue, opravdavao je to što je učinio, ali osnivati tobože autonomnu Dubrovačku Republiku, koja bi bila pod

Luko Brailo

35

Aleksandar Aco Apolonio

zaštitom Srbije i Crne Gore, apsolutno je suludo. Jadno i bijedno.Atu je i njegova čudesna priča kako je JNA “divna i krasna” koja dopušta “narodu slobodu življenja”, što je upravo nevjerojatno. Znali smo što se dogodilo, kako izgledaju “oslobođena” područja Konavala, Župe i Ri-

jeke dubrovačke, Dubrovačkog primorja, znali smo koliko se ubijalo, razaralo, palilo i pljačkalo. A on govori kako je JNAdivna i krasna. Naknadne priče kako je osnivanjem DR-a htio izbjeći rat su smiješne, pa kako ćeš se protiv rata boriti s agresorima koji taj rat vode? On je na taj skup doveo i visokog ondašnjeg čelnika crnogorske Narodne stranke Mitra Čvorovića. Ta je stranka tada iznimno velikosrpskog i pročetničkog usmjerenja. S takvima ići u „zajedničko kolo za DR“ je nestvarno. To su podržavali i likovi poput Vuka Draškovića, Vojislava Šešelja, ali i Željka Ražnatovića Arkana, Božidara Vučurevića i najvećeg dijela ondašnje Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) - ističe.

- Suludo je bilo očekivati da Apolonijeve ideje Dubrovčani mogu prihvatiti, kamoli odobriti. U neku ruku, život ga je kaznio: „knez Aco“ umro je sam u Beogradu, u malom iznajmljenom stanu. Završio je više nego otužno. Dubrovnik u koji se gotovo zaklinjao cijelog života htio je predati velikosrpskom projektu. To je težak teret i u zagrobnom životu. - za-

36

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

ključio je za Dubrovački dnevnik novinar Luko Brailo.

DAO JE INTERVJU BEOGRADSKOM NOVINARU DRAGANU BANJCU OApoloniju smo popričali s beogradskim novinarem Draganom Banjcem, koji je u ratu izvještavao s dubrovačkog ratišta, a po povratku u Beograd radio je u Borbi. I danas živi i radi u Beogradu. Upravo je Banjac 1993. objavio intervju s Apolonijem.

Važno je tu istaknuti jednu Apolonijevu izjavu. Na pitanje “kakva bi bila samostalnost Dubrovačke Republike”, uslijedio je odgovor kako “teritorijalno odvajanje od Hrvatske i pripajanje nekoj drugoj državnoj tvorevini, recimo Republici Srpskoj, Crnoj Gori ili SR Jugoslaviji – ne dolazi u obzir”.

U podužem razgovoru za Dubrovački dnevnik, Dragan Banjac je primarno govorio o 1991. godini, dakle o atmosferi i zbivanjima koja su onda vladala. Naizgled, radi se tu o plejadi likova nepovezanih sApolonijem, ali ustvari itekako bitnih dijelova slagalice koji mogu objasniti i samog Aca Apolonija.

Banjac nas vraća u 14. srpnja 1991. godine, kad se u Trebinju osnivala Srpska demokratska stranka za “istočnu Hercegovinu”. Izvještavao je tu Banjac, a bili su i Brailo, fotoreporter Milo Kovač.

- Bilo je žestoko. I pored prisustva Radovana Karadžića, Novaka Kilibarde i Jovana Raškovića, glavni baja je ipak bio najpoznatiji Jugoslovenski kamiondžija Božidar Vučurević. Prilazeći iza bine da (uz obavezno upisivanje) uzmemo kopiran šoferov govor, Vučurević nam je prišao i rekao kako jedva čeka da “sve ovo prođe pa da izuje cipele”. Pomislio sam da bi bilo najbolje da ih nikad nije ni obuo na noge. Guslar je pominjao “nove serdare”, “drukčije uređenje Jugoslavije” čak i “oružane bitke”

Dragan Banjac

koje bi vodili ti novi serdari, starješine, glavari, vojvode, vojskovođe, u što je, nema sumnje ubrajao i sebe - govori nam Banjac.

POŠAO JE NA JEZUITE I PLAKAO Nakon skupa održana je večera u restoranu koji se nalazio prema Crnoj Gori. Bila je to večera za odabrane, a vođen novinarskim instinktom nazočio joj je Banjac, koji je tu popričao s Jovanom Raškovićem.

- Možete li doktore ovog majmuna da otjerate od automobila jer ne treba da Vas štiti od mene!? Jova autoritativno rukom dade znak čuvaru da se odmakne, uz ironično pitanje koliko daleko treba da se udalji. Neka ide u restoran, rekao sam i bi tako. Razgovor je bio mučan. Doktor me je najprije upitao zašto kvarim njihovu stvar. Koju stvar? - Ne pravi se lud, znaš na što mislim. Na našu, srpsku stvar. Rekli su mi ovdje, i u Dubrovniku, da si u svojim napisi-

ma veći ustaša od bilo kog Hrvata. To nije točno, ali budite direktniji, doktore. - Evo, bit ću. Trebalo bi da budeš uz nas, da nas hvališ, ako treba i da lažeš za srpstvo!- Zar vama nije dovoljno ako budem korektan, doktore? - Nije. Treba da nas u zlato uvijaš! i da pljuješ Hrvate i Hrvatsku! - U tom slučaju ovaj razgovor treba da okončamo. Želim Vam svako dobro.

Rašković je otišao u restoran, a ja u Dubrovnik, pošto sam prethodno iz dopisništva Oslobođenja poslao izvještaj Borbi - otkrio je Banjac. Nakon toga je pošao na Stradun.

- Nekoliko puta sam prošetao Placom i onda prošao ispod volta i pored pijace uspeo na skaline od Jezuita. Gore na vrhu dugo sam plakao i napisao pismo Vedadu Spahoviću, dopisniku Oslobođenja iz Dubrovnika koji se nešto ranije povukao u Sarajevo na “rezervni položaj”. Pogled s Jezuita i jecaj zbog saznanja što slijedi nikad neću zaboraviti. Sve je otišlo dovraga! - podsjetio se Banjac.

‘PREMA APOLONIJU IMAM POMIJEŠANE OSJEĆAJE’ Sve ovo uvod je u samo pitanje Aca Apolnija.

- Dugo smo i u više navrata razgovarali, tokom intervjua i često neobavezno uz espresso. Na pitanje kako je smogao snage da “klekne” pred Šofera, Aleksandar Apolonio mi je u klubu Borbe na petom katu rekao da se “u njega puca, on može da zaustavi zlo!” Pobogu, gospar Apolonio, zar Vi, neko tko je godinama “drmao” u Gradu stvarno mislite da su dugmići povjereni Kamiondžiji sa Zubaca. Dugo smo se hrvali i oko obnavljanja Dubrovačke Republike. Aco, niti smo u 19. stoljeću, a ni u 1808. godini, što je s Vama? Morao sam da poštujem njegove godine. Nekad mi se činilo da je, kako bi rekla današnja mladež, prolupao, iako je imao dosta svježe misli – kazuje Banjac.

- O ovom čovjeku imao sam pomiješane osjećaje. Nekad, za vrijeme svog velikog značaja i moći nisam mogao ni da mu se približim, a kad se dopao izgnanstva za koje moram reći da mu je ipak bio osobni izbor, gledao sam u čovjeka koji moljaka za malo prostora u novini gdje sam ja bio prilično moćan. Za stvar, dakle Republiku koja me podsjeća na jakovljicu, biblijsku priču o ljestvama kojima se Jakov u snu penjao u nebo... A mogao je Apolonio da u poznim godinama ne zalazi u politiku i mirno čeka svoj kraj u Gradu, gdje svaki njegov kamen meni izgleda kao cvijet - završio je Dragan Banjac.

BAZDAN: APOLONIO NE ZASLUŽUJE BITI “BABAROGA” NOVIJE DUBROVAČKE POVIJESTI Svjedok vremena tu je i Zdravko Bazdan, član Civilne zaštite Mjesne zajednice Mokošice, zapovjednik Sanitetskog voda, kasni-

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

je član Crvenog križa Rijeke dubrovačke.

- Smatram da izjava dipl. iur.

Aleksandra Apolonija, koju je dao uglednom Borbinom novinaru Draganu Banjcu 12. listopada 1993. baca sasvim drugačije svjetlo na njegov ratni potez oko Dubrovačke Republike. Smatram da ne zaslužuje biti “babarogom” novije dubrovačke povijesti. - objasnio je Bazdan.

- Moj stav je taj da od 1808. do danas, sve dok bude Grada Dubrovnika, uvijek će biti rođenih Dubrovčana koji će željeti živjeti u Dubrovačkoj Republici. Jedno oko će imati na San Marino i druge slavne autonomije. No, Apolonijeva fatalna greška je bilo što se pokrenula ta vječna ideja u okupiranom Cavtatu pod okriljem JNA. Ali, zaista bi bilo važno znati: da li je noseće elemente izjave koju je objavila Borba 12. listopada 1993. kazao i na osnivačkom sastanku Dubrovačke Republike u hotelu Croatia u studenom 1991. ili je njegova izjava Borbi nastala nakon sto je i sam uvidio da je pogriješio kardinalno? - govori Bazdan.

Apolonio nikad nije došao do dubrovačke mirovine.

- U HHO-u su mi rekli koncem 1990ih da je Vlada Srbije urgirala kod naše Vlade da se njemu u Beograd počne slati mirovina koju je zaradio na našemu terenu do 1991. Ali, to se nikad dogodilo nije. Znam pouzdano da je u to vrijeme i sve do svoje smrti, živio u Beogradu bez hrvatske mirovine, da je živio od milosrđa ljudi koji su ga poznavali. Rekli su mi da je umro u bijedi - zaključio je Bazdan.

Inače, Bazdan nam je ustupio i dijelove svoje knjige “Ratna Mokošica : ona u kojoj smo patili više i starjeli brže”, a koja će izaći u izdanju Documente - Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb. U knjizi se navodi i iskaz kojeg je Bazdan davao SUZUP-u, pitali su ga za Pokret za Dubrovačku Republiku. Kasnije je i kapetanu Milivoju Vukmanoviću, koji je poslao vojnika s puškom da ga privede na razgovor, rekao kako smatra da ‘’Pokret za Dubrovačku Republiku nije interes njegovog naroda’’. Detalji iz knjige, kao i ostatak razgovora o temi bit će objavljeni na portalu Dubrovački dnevnik.

Zdravko Bazdan

PRIČA O APOLONIJU I KNJIGAMA O tome kako je ustvari Aco Apolonio skončao u Dubrovniku govori i iskaz jedne Dubrovkinje. Ona je poželjela biti anonimna, a samoinicijativno se uključila u spašavanje nje-

gove biblioteke.

- Ne sjećam se da li je bio kraj 1991. ili početak, pa čak i proljeće 1992. Šetala sam pored “kuće Ucović’ na Boninovu, koja se nalazi na dnu Orsatove ulice. Vidjela sam izbačeni namještaj i knjige. Nekoga sam od radnika pitala: “Čiji je to namještaj, čije su to knjige”? Rekli su mi da je to sve od Aca Apolonija. Procjenjujem da je knjiga bilo više od tisuću komada. Sve izbačeno. Pošla sam na fakultet i razgovarala s dekanom dr.

Ivom Spremićem oko knjiga. On se povezao s prim. dr. Stijepom Bogdanovićem, voditeljem bolnice za vrijeme rata, koji je knjige primio u Medicinski centar Dubrovnik. Čula sam da je dr. Bogdanović imao problema oko te svoje plemenite akcije, a ubrzo je i smijenjen. - rekla je ova Dubrovkinja te tako sasvim lijepo opisala stanje koje će na svim poljima zavladati nakon što pođu “osloboditelji” s istoka, a dođe vrijeme čistunstva na svim razinama, a kad je tako, onda obično knjige prvo stradaju.

37

38

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

KAKO JE NASTAO JEDRILIČARSKI KLUB ORSAN

JEDRILICA MACA i počeci privatnog, klupskog i društvenog jedrenja u Dubrovniku VLASNIK LIJEPE JEDRILICE bio je farmaceut Stijepo Barbieri koji je bio vlasnik ljekarne u Dubrovniku.

Njegov neput Veljko Barbieri detaljno ju je opisao u svojoj knjizi memoarskih zapisa.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

G

lavna zvijezda teksta o početcima privatnog, klupskog i društvenog jedrenja u Dubrovniku je elegantna jedrilica MACA. Fotografije su ustupljene iz obiteljskog albuma gospođe Marije Barbieri Masle, unuke Stijepa Barbierija i sve su nastale istog dana, kao i proglas regate od 17. srpnja 1937. koji je kupljen na sajmu antikviteta.

Jedrenje nam je poznato od samog nastanka Dubrovnika i o njemu bi se moglo jako puno pisati. Jedan od takvih događaja je podvig dubrovačkog

kapetana Nikole Primoraca koji je 1870., za okladu od 1000 funti sterlinga, u svojoj jedrilici nazvanoj „City of Ragusa“ dugoj 6 metara, u 92 dana preplovio Atlantik od Liverpoola do Bostona (New Yorka) i onda se istim putem vratio.

Dubrovnik je bio u zenitu svoga razvoja u 16. i 17. stoljeću te je slovio za treću pomorsku silu starog svijeta, zapošljavajući

na svojim brodovima preko 5 tisuća uglavnom dubrovačkih pomoraca, te brojno stanovništvo u pratećim djelatnostima, kao što su bili brodograditelji, kalafati, jedrari i slično. Sva ta naša povijest je povezana s jedrom i jedrenjem. „NIRVANA’’ S POČETKA 20. STOLJEĆA Uz ovaj vrlo kratki uvod vratit ćemo se na početak 20. stoljeća kad se pojavljuju prve privatne jedrilice imućnijih, a uz njih prvi jahting klubovi, jedriličarska društva i jedriličarski klubovi.

Upravo Grofu Brnji Kabogi, koji je bio vlasnik ciglane u Kuparima i prvi vlasnik osobnog automobila u Gradu, Dubrovnik može zahvaliti za svoju prvu

Klupska značka i zastava su plavi trokut sa slovom A u crvenoj boji koja je uokvirena sa zlatnim kormilom

dokumentiranu regatnu pobjedu. Postigao ju je sudjelovanjem na Jadranskoj regati 1904., na svojoj jedrilici „Nirvana“ dužine 23 metra. Godine 1911. osnovano je športsko društvo „Unione sportiva Ragusa“, koje je također imalo sekciju za nautičke sportove, odnosno i jedrenje. Istovremeno i u Dubrovniku raste interes za rekreativnim i sportskim jedrenjem, pa tako iz Popisa pomorske austrijske uprave u Trstu, možemo iščitati da je god. 1914. u Dubrovniku bilo registrirano šest jedrilica („yacht“), pri čemu su tri od njih bile u vlasništvu Brnje Kaboge, i to „Valerie“, „Valerie C“ i „Nirvana“.

Grupa entuzijasta na čelu s direktorom turističke agencije „Putnik“ gospodinom Viktorom Paravićem su u kafani Dubravka 10. rujna 1933. osnovali jedriličarski klub „Lahor“ sa sjedištem u gradskoj luci. Ime „Lahor“ je dano po stanju vjetra koji je između tišine i povjetarca, a to je po Boforovoj skali jačina 1 bofor, tj. brzine vjetra od 1 do 5 kilometara na sat.

YACHT CLUB ARGOSY Kako je veći dio početnog članstva tada živio u Lapadu i Gružu, sjedište kluba seli već sljedeće godine u Lapad i

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

mijenja ime u „Yacht Club Argosy“. Ime „Argosy“ klub je dobio prema imenu posebno uspješnog i cijenjenog trgovačkog broda dizajniranog i izgrađenog u dubrovačkim brodogradilištima. Društvo je, naime, u momentu osnivanja 1933. godine imalo svega nekoliko privatnih jedrilica, dok je od društvenih jedrilica postojao krstaš „Argosy“, dvije jedrilice nacionalne klase L5 imena „Lorko“ i „Lero“. Donesen je pravilnik YC Argosyja gdje se u 2. članku vide ciljevi kluba: unapređenje pomorskog športa uopće, a jedriličarski i moto sport posebno, odgajanje pomorskog kadra i njegovanje pomorske svijesti, surađivanje s drugim srodnim klubovima na postignuću tog cilja te da športskim priredbama surađuje na unaprjeđenju turizma.

Već u drugoj godini opstanka u okviru kluba je bilo registrirano 30 brodica od čega 9 većih zatvorenih ili poluzatvorenih i 14

Jedrilica Maca jedri pored gradskih mira prema Grebenima

otvorenih domaćeg tipa, a od ovih su četiri bile vrsne jedrilice. Nakon što je 1936. godine od „Direkcije pomorskog saobraćaja“ zatražena i dobivena dozvola za sidrište, sagrađen je klupski dom na prostoru gdje se i danas nalazi. Go-

dine 1948. klub mijenja ime u „Jedriličarsko društvo Orsan“ po nazivu građevine zvane orsan u kojima su se od davnina čuvali i gradili brodovi. Nakon Domovinskog rata društvo mijenja ime u „Jedriličarski klub Orsan“.

Tintoretto 1984. godine Pred regatu posada, žiri, uprava kluba. Četvrti s lijeve strane, u prvom redu, s rukama na kukovima je Stijepo Barbieri

STRADALA U DRUGOM SVJETSKOM RATU Vlasnik lijepe i elegantne jedrilice imena MACA je bio mr. ph. Stijepo Barbieri koji je rođen u Makarskoj 1892. godine. Bio je vlasnik ljekarne Sv. Vlaha u Dubrovniku, a ubijen je na Daksi 1944. Gospar Stijepo je imao dvoje djece i to sina Blagoja (Blaga) i kćer Mariju (Macu) po kojoj je jedrilica dobila ime. Po nacrtima koje su napravili u tehničkom odsjeku JC Argosy za Stijepa Barbierija jedrilicu MACA je u Korčuli izgradio poznati hrvatski jedriličar sudionik OI Karlo Budman. Karlo je također poznat jer je s jedrilicom klase L-5 u vlasništvu Y.C. Argosy osvojio prvo mjesto na regati u trokutu: Orsan-Daksa-Ombla-Orsan te je tako 1938. klubu pribavio prvu službenu pobjedu u povijesti kluba. Nakon nekoliko godina uspješnog jedrenja sa svojom obitelji i regata za klub Argosy, Stijepo Barbieri prodaje

39

40

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

jedrilicu svome bratu Marcelu koji je živio i imao apoteku u Makarskoj. Od tada jedrilica MACA plovi u Makarskom okružju te u jedrenju posebno uživa Marcelo sa svoja dva sina, Franom, kasnije novinarom i Veljkom, koji je kasnije bio direktor i osnivač ACI marine. Jedrilica MACA nažalost stradava u Makarskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata i tako priča o jednoj zaista elegantnoj dubrovačkoj jedrilici završava.

VELJKO BARBIERI O SVOJOJ JEDRILICI MACA Veljko Barbieri, rođen 1929. u svojoj knjizi memoarskih zapisa „Protiv vjetra“ koju je izdao 2004. je napisao: ‚’jedrilica MACA je bila vrlo uzak i nizak brod, duljine 7,2 metra, s vrlo teškom kolumbom od 750 kila, duboka gaza, bez bokova, visokim jarbolom i površin om jedara od 30 kvadratnih metara. Bila je neudobna. U njoj se nije moglo stajati, unutra nije imala nikakvog komfora, nije bilo kabine, kreveta, kuhinje. Imala je tek drvene banke koji bi se za vrijeme plovidbe preklopili, a po noći bi se izvukli za neudobno spavanje.

Unutra je bila špiritijerica za

Jedri se pored Lokruma

kuhanje čaja, paštafažola ili u posebnim prilikama brodeta. Na brodu su u pravilu bile dvije demižane: pola vina - pola vode. U bačvicama su se uvijek nosile slane srđele nakon kojih bi se pila bevanda, dok se na običnom špagu uobičavalo nanizati kolute tvrdih i slanih kolača koji su na brodu mogli stajati po mjesec - dva. Kao regatni krstaš MACA nije imala nikakav motor, a jedini su joj pogon bili vjetar i jedra. Kad nije bilo vjetra, čekalo bi ga se satima, pa i danima, ali se zbog toga

Jedri se pored talijanskog školskog jedrenjaka Amerigo Vespucci

nitko nije uzrujavao. Najveći je problem i ispit vještine predstavljalo uplovljavanje i isplovljavanje, bez motora. Kad bi u luci ponestalo vjetra, malim kaićem na vesla MACU se vuklo do veza ili prema otvorenom moru. Unatoč svemu MACA je za nas bila izvrstan brod

za krstarenja i uživanja. Frane i ja smo, s ocem i nekim njegovim prijateljima, plovili duž cijelog Jadrana. To su bili najznačajniji događaji moga djetinjstva, koji su me na neki način, usmjerili prema moru za cijeli život.’’

Treba dodati kako na regati

Maca jedri prema Gružu, slikano s otoka Grebeni

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

...

PROGLAS JEDRILIČARSKE REGATE Yacht Cluba Argosy od dana 17. srpnja 1937. sadrži četiri stranice pisane krasopisom za pokal „Saveza za unaprjeđenje turizma u Dubrovniku“

Proglas regate od 17. srpnja 1937.

čiji se proglas prilaže od 17. srpnja 1937. koju je organizirao Yacht Club Argosy nema poznate jedrilice BOBARA jer ju je kasnije te godine brodovlasnik Božo Banac kupio i poklonio klubu. S tim brodom klub Argosy i kasnije Orsan postižu velike uspjehe na domaćim i međunarodnim regatama.

Karikatura Stijepa Barbierija, vlasnika jedrilice Maca

Lađe (ukupno 11) koje sudjeluju u Regati: BELI KRIN, vlasnik: g. ing.

Božić, skiper je vlasnik, jedri za Y.C. Argosy – Dubrovnik, MAGIMA, vlasnik: g. prof. conte Pavlović, skiper je vlasnik, jedri za Y.C. Labud - Split, SAŠA, vlasnik: g.

Tončić, skiper je vlasnik, jedri za Y.C. Labud - Split, MORSKA LASTAVICA, vlasnik: W. Lobmayer, skiper je vlasnik, jedri za Y.C. Argosy - Dubrovnik, znak na jedru M6 / A20, ORSAN, vlasnik: g. Miše ing. De Bona, skiper je vlasnik, jedri za Y.C. Argosy - Dubrovnik, znak na jedru A8, MACA, vlasnik: g. ing. Ph. S. Barbieri, skiper g. Ivan Zago, jedri za Y.C. Argosy - Dubrovnik, znak na jedru A13, SEKA, vlasnik: g. Galebić, skiper je vlasnik, jedri za Y.C Labud - Split, LEDA II, vlasnik: g. ing. Žarko Dešković, skiper je advokat J. Kirchmayer, jedri za Y.C Labud - Split, znak na jedru 1, PETKA, vlasnik. advokat M.A. Jakšić, skiper je C.A Jakšić, jedri za Y.C. Argosy - Dubrovnik, znak na jedru L5 / A19, LERO, vlasnik : Y.C. Argosy, skiper je dr. Duško Ucović - sudija, jedri za Y.C. Argosy - Dubrovnik, znak na jedru L5 / A12, LORKO, vlasnik Y.C. Argosy - Dubrovnik, skiper je g. Tonko Doršner- stu-

dent, jedri za Y.C. Argosy - Dubrovnik, znak na jedru L5 / A10.

JURY (ŽIRI) regate je bio u sastavu: dr. Prvislav Grizogono – opunomoćeni ministar, te kapetan korvete Podhorski Rene, starter je bio Tomislav Sambugnack, predsjednik Y.C. Argosy - Dubrovnik. Dužina pruge je cca 20 NM (37 km.).

STARTNA LINIJA je između broda KATHARYNE u vlasništvu g. dr.

Ivana Bačića Y.C. Argosy - Dubrovnik i klupskog čamca obojenog u plavo s bijelim pojasom, a vije na jarbolu internacionalni znak „V“. Startni brod na kojem se nalazi Žiri usidren je pred hotelom Excelsior, a klupski brod usidren je dalje u smjeru otoka Lokrum.

Pruga natjecanja slijedi izvan Lokruma, Mrkana i Bobare ostavljajući ova tri otoka s lijeve strane, Zakreće se u luku Cavtat i okreće se oko tamošnje plutače ostavljajući istu s lijeve strane. Pruga dalje slijedi put Dubrovnika ostavljajući otočiće Superku i Supetar s lijeve strane. Prolaz takmičara na cilj slijedi između Lokruma i Dubrovačke luke put svjetionika Grebeni i Daksa, koji se ostavljaju s desne strane. U luku Gruž ulazi se između Vrbice (kopna) i otočića Daksa obi-

lazeći plutaču Kr. Mornarice ostavljajući istu s desne strane smjerom na dom Y.C. Argosy gdje se nalaze usidrena dva mala čamca, opiturana u bijelo s bijelim jarbolima na kojim viju internacionalni znak „Z“.

STARTNO VRIJEME počinje u 7:45 jednim hitcem iz topa i dizanjem Državne zastave na glavni jarbol startnog broda KATHARYNE. Zadnjih 5 min. prije starta označuje se na sljedeći način: u 7:45 podižu se pet balona crne boje s bijelim pojasom preko sredine. Ti signali biće izloženi između dva jarbola startnog broda KATHARYNE te 4 minuta prije starta pada prvi balon, 3 minute prije pada drugi balon, 2 minute prije pada treći balon i 1 minutu prije pada četvrti balon.

U 8:00 je Start, pada peti balon i puca top.

Regata će se održati po internacionalnim pravilima za jedriličarske regate.

Regata se završava u 8 sati navečer. U slučaju odgode starta za 15 minuta, diže se na križu glavnog jarbola Startnog broda internacionalni znak „B“, a ako se produžuje start za pola sata dva znaka „B“ jedan ispod drugoga.

Priređivački Odbor YC Argosy

41

42

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

UZ TO JE I DROGIRAO

Iznajmljivao plovila, ali je ‚zaboravio’ izdati račune

Dvojac osumnjičen da je spolno zlostavljao maloljetnicu, jedan od njih pokušao je podvoditi

Na opisani način Državni proračun RH oštetio je za iznos od gotovo 200 tisuća kuna Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, muškarac u dobi od 53 godine sumnjiči se za više kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta i to kazneno djelo „Utaja poreza ili carine“ i „Povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga“.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena osnovana sumnja da osumnjičeni, kao vlasnik obrta koje se bavi iznajmljivanjem i davanjem u zakup opreme za rekreaciju i sport, odnosno plovnih prijevoznih sredstava, od početka 2018. do kraja 2020. g., s ciljem izbjegavanja obveze plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak, u svojim poslovnim

knjigama nije prikazao preko 710 tisuća kuna primitka koje je obrt ostvario naplatom bankovnih kartica. Za navedeni primitak nije izdavao fiskalne račune korisnicima usluga, a cjelokupni prihod naplaćenih kreditnih kartica isplaćen je na inozemne račune otvorene u Velikoj Britaniji i Bugarskoj. Na opisani način Državni proračun RH oštetio je za iznos od gotovo 200 tisuća kuna.

Također je utvrđeno da je povrijedio obvezu vođenja poslovnih knjiga, budući u njima nije uredno evidentirao sve poslovne događaje. Zbog opisanih kaznenih djela policija je protiv osumnjičenog podnijela kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, stoji u priopćenju PU DN.

PLATIT ĆE 10 TISUĆA KUNA

Dubrovčanin napuhao 1,84 promila, platit će 10 tisuća kuna Najveća koncentracija alkohola od 1,84 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 10. ožujka 68-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen tijekom prometne kontrole u ulici Vladimira Nazora u Dubrovniku. Vozač

je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od 10 tisuća kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima „B“ kategorije što je ujedno i najveća novčana kazna u proteklom tjednu, javljaju iz policije.

Davor Puklavec/PIXSELL

UTAJA POREZA

Prema optužnici, muškarac je znao kako se radi o osobi koja nema navršenih 18 godina

N

a Županijskom sudu u Dubrovniku podignuta je optužnica protiv dvojice muškaraca kojima se na teret stavlja kako su počinili teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja maloljetnice.

Radi se o kaznenom djelu koje je povezano s pornografijom u smislu upoznavanja djeteta s istom, ali i iskorištavanja maloljet-

nice za sudjelovanje u pornografskom sadržaju.

Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, radi se o muškarcima u dobi od 29 i 24 godine. Također, 29-godišnjaka se uz to tereti za podvođenje maloljetnice u pokušaju i za to što je maloljetnici na konzumaciju dao kokain. Prema optužnici, muškarac je znao kako se radi o osobi koja nema navršenih 18 godina.

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

43

PALI NA KARASOVIĆIMA

Tučnjava ispred sv. Mihajla, mladiću nanesene teške tjelesne ozljede

Mladići iz Srbije pokušali prokrijumčariti 36,3 kila marihuane

Prema riječima očevidaca, dva automobila su se zaustavila na sred ceste, a iz vozila je izašlo nekoliko mlađih osoba. Čula se vika, ženski krici, sve je relativno kratko trajalo, ali je završilo nanošenjem teških ozljeda

Sudac istrage je osumnjičenicima odredio istražni zatvor te je pokrenuta istraga

Foto: PU DN

NESUGLASICE ZBOG PROMETA

T

učnjava u Ulici Ante Šercera, kod crkve sv. Mihajla, dogodila se u utorak oko 23:00 sati, a mlađa muška osoba je teško ozlijeđena te je iz Opće bolnice Dubrovnik prevezena za splitsku.

Prema riječima očevidaca, dva automobila su se zaustavila na sred ceste, a iz vozila je izašlo nekoliko mlađih osoba. Čula se vika, ženski krici, sve je relativno kratko trajalo, ali je završilo nanošenjem teških ozljeda. Na teren je izašla po-

licija koja je napravila očevid.

Za sad je poznato kako su u tučnjavi sudjelovala dva mladića, jedan u dobi od 20, a drugi ima 21 godinu. Mlađi muškarac je nanio teške ozljede starijem koji je završio u bolnici dok je napadač uhićen i po završetku istraživanja bit će doveden pred pritvorskog nadzornika. Navodno je fizičkom prethodio verbalni sukob zbog nesuglasica u prometu, no nije isključena mogućnost da je u pozadini slučaja i nešto više.

U

Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću su 14. ožujka 2021. privedena dvojica državljana Srbije, obojica u dobi od 27 godina, zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.

Postoji osnovana sumnja da su osumnjičenici 12. ožujka skriveno u svom vozilu iz Republike Crne Gore prevozili 73 paketa s ukupno 36 350 grama droge marihuane namijenjene daljnjoj prodaji.

Osnovano se sumnja i da je jedan osumnjičenik na svom vozilu koristio nepripadajuće registarske oznake tijekom prelaska državne granice zbog čega postoji osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo krivotvorenja isprave. Osumnjičenici su ispitani te je podnesen prijedlog za određivanje istražnog zatvora protiv obojice osumnjičenika. Sudac istrage je osumnjičenicima odredio istražni zatvor nakon čega je predmet dostavljen na nadležno postupanje Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku koje je potom donijelo rješenje o provođenju istrage protiv obojice osumnjičenika zbog počinjenja navedenih kaznenih djela, objavljeno je na stranicama DORH-a.

44

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

PETRUNJELA PAVIĆ

“NADAM SE da ću kroz par tjedana biti u formi i spremna za natjecanja” VIŠESTRUKA JUNIORSKA PRVAKINJA Hrvatske oporavlja se nakon ozljede i priprema za nove pobjede ZRINKA MARINOVIĆ

P

etrunjela Pavić višestruka je juniorska prvakinja Hrvatske i studentica druge godine Pravnog fakulteta u Zagrebu. Članica je Hrvatske judo reprezentacije i Judo kluba Dubrovnik 1966. Odnijela je mnogo pobjeda na razinom prvenstvima, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi. Bila je seniorska viceprvakinja 2019. godine, a prošle godine osvojila je Studentsko prvenstvo Hrvatske.

Može se pohvaliti izuzetnim sportskim uspjesima, među kojima se najviše ističe treće mjesto na Europskom prvenstvu 2019. koje je održano u Finskoj, dok je na Svjetskom prvenstvu koje je održano u Maroku ostala nadomak medalje i osvojila 5. mjesto.

Osvojila je brojne medalje na europskim kupovima kao što je Europski seniorski kup u Dubrovniku 2018. te zlatnu medalju iste godine na Europskom kupu u Beogradu.

Na juniorskom Europskom kupu u Lignanu 2019. osvojila je srebrnu medalju, dok je u Pragu iste te

godine osvojila brončanu medalju.

Kada ste se počeli baviti judom?

-Bavim se judom već 16 godina, a počela sam kad sam imala četiri godine i to slučajno, bila sam plačljivo i smotano dijete pa me tata prvi put odveo na trening juda, kojeg sam s vremenom zavoljela i ostala do danas.

Koji su vaši najveći uspjesi?

-Do sada najveći uspjesi su mi 1. mjesto na Europskom kupu u Beogradu i 5. mjesto na Europskom prvenstvu za mlađe seniore.

Koju medalju biste izdvojili kao najdražu i zašto?

- Kao najdražu medalju izdvojila bih 2. mjesto na Europskom kupu u Zagrebu, jer mi je to prva medalja s Europskih kupova. Nakon te medalje krenuli su sve bolji rezultati, te ostvarivanje raznih uspjeha na europskim i svjetskim natjecanjima.

Kako usklađujete studiranje i treninge?

-S obzirom na to da izostajem s predavanja, teško mi je uskladiti sve, ali nekako se uspijevam organizirati kako bih sve stigla. Iako sam poprilično zauzeta treniranjem, svakodnevno izdvojim određeno vrijeme za učenje. Imam volju i želju i mogu reći da mi za sada ide odlično uz sve obaveze.

Proveli ste dva tjedna na treninzima u Japanu. Kakav je osjećaj bio trenirati u zemlji odakle je judo potekao?

Petrunjela Pavić -Bio je lijep osjećaj. Treninzi su bili dosta naporni, ali je bilo zabavno.

Najdraže uspomene iz Japana su bile s mojim prijateljima iz kluba.

Uz naporne treninge, razgledavali smo grad i isprobavali razna tradicionalna jela. Neopisiv je osjećaj trenirati u tako velikom gradu kao što je Tokio.

Kakvi su vam planovi za nadolazeća natjecanja?

-Plan je da nastavim trenirati i pripremati se za natjecateljsku sezonu. Trenutno smo u fazi priprema i čekanja kako će se razvijati situacija u Europi i svijetu s korona virusom.

Koji je vaš uzor?

-Kayla Harrison, radi istu kategoriju kao i ja i bila je olimpijska pobjednica.

Kakav vam je bio osjećaj primiti nagradu Grada Dubrovnika za najbolju sportašicu 2019. godine?

-Osjećala sam se počašćeno i drago mi je što Grad prepoznaje nas sportaše i naš rad i trud.

Kako vam je trenirati s obzirom na trenutnu situaciju s korona virusom? Je li vam bio omogućen trening u sportskoj dvorani?

-Trenutno nije velika razlika u treninzima u odnosu na prije.

Imali smo pristup dvorani pa smo mogli nastaviti raditi po planu. Najveća razlika je u tome što trenutno nemamo puno natjecanja i priprema, pa ne možemo osjetiti borbu i znati na čemu smo.

Ozlijedili ste rame na prvenstvu u Poreču prošle godine.

Jeste li se oporavili? Trpite li posljedice zbog toga?

-Ozbiljnih posljedica nema i trenutno sam još uvijek u fazi oporavka. Nadam se da ću kroz par tjedana biti u punoj formi i spremna za natjecanja.

46

petkom

AUTO / MOTO ll Citroen Xsara Picasso 2006..g.

benzin,presao 150000 km,registriran do 09/2021.Potrebno urediti limariju.

Cijena 17000 kn. Mob:0981668831 __________________________________ ll Chevrolet Aveo motor 1,4, urađen veliki servis. Cijena po dogovoru.Više informacija na 092/285-84-52 __________________________________ ll Skuter Neos 50 s kvarom motora prodajem povoljno.

Kontakt: 099 688 0160 __________________________________ ll Touran 1.6 tdi 2016 godina 110ks, 144 000km,registriran do 12/2021godine u odličnom stanju Sve informacije na Mob:098/804-829 __________________________________ SEAT Leon ll 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________

Mercedes B-classe Automatik

ll 2014 godina. 149500 km na satu.

Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________

Audi TT

3,2 V automatik. 2004 godište.

Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021. Info na 0981772088 ___________________________________ ll

ll

Golf 4 2001 god.1.4

u dobrom stanju 174 000 km registriran do 1/2022. Drugi vlasnik.

MOB:0915727334 ___________________________________

Mercedes B 180 D

ll prodajem ili mijenjam za manji auto

na mob 098 1821714 ___________________________________

Renault Scenik 1.5 dci

ll prodajem, Kontakt: 092 285 8452

___________________________________ Golf 1 diesel, povoljno Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________

Opel Meriva 1.3 cdti

2011,130.000 km,reg do 12/21.

5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________ ll

Gillera Runner

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

ll

Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

ll

Twingo 1.2 8v, 2005. god

2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910 __________________________________ 42010,155.000 km,reg do 12/21.

Dosta opreme,servis napravljen.

Bez ulaganja. 5800 eur.

098/756-239 __________________________________ prešao 166.000 km, reg. do 7/21.

Oprema sa servom. Stanje odlično, bez ikakvih ulaganja. Info na mob 0995705589. __________________________________ ll Mercedes A class AMG SPORT. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. Mob:098618999 __________________________________ ll

Škoda Octavia combi

2013 godina. Odlična. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov.

AMG sport. Mob:098618999 __________________________________ ll

Mercedes-Benz C250d

2016 godina. 80000km na satu.

Rijetka serija sa volanom u kombinaciji drvo-orah i koža. Panoramski krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga 150KW. Mjenjač automatski,7 stupnjeva. Nove zimske gume i set ljetnih.

MOB:0994341242

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem na duže vrijeme jednosoban stan u Lapadu s taracom.

Više informacija na 099/688-01-60

ll

Mercedes B180cdi

2012,150.000 km,reg do 03/2020.

10.000 eur. Vise inf 098/756-239

ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor

Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378.

ll Prodajem vanbrodski motor Honda

2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.MOB: 098285038 ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.MOB:098285038 Prodajem vanbrodski motor Tomos 4.8, reflektor za motor, čelični nosač, rezervoar i vitlo za izvlačenje barke kao i parangal sa 100 udica. Kontakt: 098 953 74 32 ll

Prodajem barku ‚korčulanku’, 7,10 metara. Cijena po dogovoru. Sve informacije na broj 098/196-21-96 ll

ll

Iznajmljuje se poslovni prostor u R.K. Minčeta,12m2,za ured, knjigovodstveni servis i slično. Povoljno. Mob: 095/8090993 ll

KUPNJA STANOVA

ll 1998 godina, 50ccm. 33000 km.

Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________

PLOVILA

Kupujem dvosoban stan s taracom ili đardinom na užem području Grada do 200 000 eura.

Mob:095-199-1547 ll

PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem stan u centru Lapada 47m2

+ sprema od 8 m2. Stan je u potpunosti namješten te mu pripada parkirno mjesto ispred zgrade. Cijena 190 000 eur. Kontakt: 095 536 7128 ll Prodajem stan - 64m2, Montovjerna,

neposredna blizina Doma zdravlja, 1. Kat. Cijena 2.700 eur.m2. Kontakt: 098 311 017 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici.

Stan ima 60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Mob. 098244682 ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

ll Prodajem maslinovo ulje vrhunske

kvalitete 80 kn/lit. Mob:0989097823

ll Prodajem tapicirani krevet sa spre-

mištem za posteljinu i madracem. Veličine 200x100cm. Cijena 650kn. Mob. 0958090993

ll Prodajem polovnu mašinu za pranje

posuđa. Povoljno. Mob:0958090993

be+DB,235.840 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem polovnu mašinu za pranje

ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

ll Prodajem dvije podnice za krevet.

ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59 M2,d-

ll Prodajem opremu za butigu, izložbene

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran luksuz-

no 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34

M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješ-

ten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem stolove s klupama i željez-

nu ogradu. Kontakt: 099 688 0160

posuđa. Povoljno. Mob:0958090993

Novu latoflex 190x80 cm i polovnu od iverala 200x90cm. Mob: 092/3919055 lutke,vješalice,poličar. Cijena povoljna.

Mob.0958090993

ll Kupujem sobni bicikl. Telefon 098/953-

74-32

ll Prodajem prikolicu kiper za traktor.

47

USLUGE RAZNO llZaštita od sunca,izrada i montaza

roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa, sve informacije na 091 1472 794. Mokošica. ______________________________________ llTim iskusnih mestara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja, izrada i postavljanje zeljeznih ograda, vrata...)

Kontakt:098 765 460 ______________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.

Mob:091 7285208

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

Telefon 099 835 79 81

DEŽURNA LJEKARNA

ovčji i kozjiDUBROVAČKI gnoj. Dostava na INTERNETSKI PORTAL ll-Prodajem NAJČITANIJI kućnu adresu.Telefon 099 79 81 s više od pola milijuna835 jedinstvenih korisnika mjesečno

„GRUŽ” od 15.3. do 21.3.2021.

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA „KOD ZVONIKA” od 22.3. do 28.3.2021.

Prodajem tri teće od Zeptera, 4, 3 i 2 lls tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka litra. 098/914-75-35 ll Prodajem vuneni tapit dizmenzi-

ja 3x2m.

Cijena po dogovoru. 098/914MARKETING: 75-35 099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr ll Prodajem dobro očuvan ovalni hrastov

stol 137x97 cm. Može se razvući za još 80 cm. 098/914-75-35 ll Prodajem ručni rad vuneni tapit

PREDAJ OGLAS Prodajem dva nova baluna i dva nova BESPLATNO parangala. 099/688-0160.

3,2x1m. 098/914-75-35 ll

MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI Prodajem krevet na kat,ocuvan,s ll

oba madraca i ladicom ispod vrlo poOGLASNA SLUŽBA voljno.

Kontakt mob.DNEVNIKA 0994749088. Ivo DUBROVAČKOG

Tel 020 642 460 Masažer, malo korišten. 500 kn. Mobitel ll E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

098 164 1597

PREMINULI ĐURO MILJANIĆ (1939) ANE SALTARIĆ (1931) NIKO ŠARILO (1939) HARIS AVDIĆ (1975) MATO UROŠ (1966) ĐURO JEMO (1955) LUCE NJIRIĆ (1936) NIKOLA BULIĆ (1950) FRANA ANĐELIĆ (1928) IZETA MEMIĆ (1939) ANE SUTIĆ (1928) MIRA SLAPNIČAR (1927) MARIJA DOLINA (1922) FRANA BISTRIĆ (1929) IVO RADIĆ (1935) KATA DUJMOVIĆ (1924) MARIN IVUŠIĆ (1961) ANKA RADMILOVIĆ (1929) ALBERT VLAHOV (1932)

48

petkom

• BROJ 41 • 19. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

SRETAN IM PUT!

KAKAV VLASNIK, takav ljubimac

S

impatičan prizor iz Gruža poručuje – kakav vasnik, takav ljubimac. Ovoga tjedna tako su prošetali muškarac sa svojom prtljagom te njegov pas

koji je nosio svoju. Često se zna kazati kako je pas čovjeku najbolji prijatelj, a ovaj je dokazao i da je najbolji suputnik. Njih dvoje očito dijele puno toga pa i ljubav prema pustolovini. I na kraju, ništa ni-

je teško onda kad se radi za nekoga i uz nekoga koga voliš. Tako su oboje uživali u rekreaciji te podijelili veselje, ali i iste slatke muke – prtljagu. Sretan put i vratite se opet! Dubrovnik voli pustolove.