Dubrovački dnevnik petkom br. 40

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN NATJECANJE BOKSA^A

TITULU KOJI JE OSVOJILA 2016.

GODINE

OBLA^ITI ODJE]U

URED LU^KOG KAPETAN A

SJEVER

SOBOTA

24 SATA

^E[KI NOGOMETA[, LUBO[

STARA AZIJSKA DR@AVA, AKADIJA BESPRAV AN NAROD U OSAMAN SKOM CARSTVU PRVAK

KRALJ U [AHU

IZGNANIK

GORJE U JU@NOJ AMERICI

LINIJA

DUBROVA^KI DNEVNIK

VOJNI PROKOP

VEOMA TANAK TRAK SVJETLA

ODJEVNI PREDMET

AMERICIJ NADMO]

TONA ONO [TO SE TVRDI

1. I 2.

SAMOGLASNIK

ARCUS (skr.)

AUTOMO BILI

OTOK U RIJECI TOPLI NAPITAK

DUBROVA^KI DNEVNIK

NE^UJNO

VRSTA POVR]A

PLO^NIK

NJIVA

MUDRO UZVIK U KORIDI

HIGIJENS KI PAMUK

VRSTA BRODA (mn.)

DRUGA^IJE, INAKO

ALT

@EN. IME KRETANJ E VODE KARIKA LANCA

RUKOME TA[, IGOR

KOTOR

AUSTRIJA

ZA^INSK A BILJKA

RIMSKI:

GRADI] U DALMACIJI ZAVAREN O MJESTO

AZIJSKA DR@AVA

55

NEUTRON MATICA, ZAVRTAN J

RJE[ENJ E - boks trotoar, Andrea me~, otkako, Eda, Violi}, a, Tanja, jahte, spektar, Rb, sipe, oke, Nin, ina~e, tok, Vori, ribar, tjelohranitelji, ai, alka, vlasac, metalac, kakao, navrtka. afi{i, ovamo, igra~ica,

dan, Akad, etik, raja, lija, K, Am, O, as, Ande, fp, t, arc, crta, ada, rov, umno, ogrta~,

U OVOM BROJU

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

VALENTIN DUJMOVIĆ (HNS) ‚Proricali su nam propast, a danas smo svima poželjan partner’

DR. STJEPAN ĐURIČIĆ, nakon godine dana Covida na Odjelu - ‚Da sam pesimist, ne bih mogao proživljavati sve ovo’

CRNA KRONIKA

INTERVJU

INTERVJU

KORDE E R A R A B O A N O R KO

JU@NO VO]E

GRAM

LISICA

NERETVA - ‚BIJELA DOLINA’ Kako su kontroverzni poduzetnik i lučki radnici pokušali prošvercati 73 kila kokaina

60 GODINA LJUBAVI

Bračni par iz Doma za starije otkriva tajnu sretnog zajedništva ll

ll Ružica i Aleksandar

Mirčevski proslavili su 60 godina braka Stranica 28

LAUS CC i ATLANTSKA PLOVIDBA: :

Nema potresa, ne varamo na porezu ll

ODRŽAVAJU SE KRIZME U ZATVORENOM SA STOTINU LJUDI, A ZABRANJENO IGRANJE

STOLNOG TENISA DVOJICI

Stranica 12

IZGUBLJENA GENERACIJA

Covid im je uzeo gotovo sve, od izlazaka, druženja, nastave do maturalne i putovanja ll

TITULA KOJU JE OSVOJILA 2017.

GODINE

DRU[TVE NI STALE@ U INDIJI

10. I 22.

SLOVO ABECEDE

TOPLI NAPITAK

AMPER

MOKRA] NI MJEHURI

OGLASI U NOVINAM A @ENA KOJA SUDJELU JE U IGRI

ETI^AR

1. I 3.

SAMOGLASNIK

UTVR\EN A @ENA CIJENA KOJA VRIJED- OCJENJU JE NOSTI UMJETNI ^.

USLUGE DJELA

RIBOLOV AC

RADNIK U INDUSTR IJI METALA

KISIK

21. I 26.

SLOVO ABECEDE

RUBIDIJ

”ONLINE ORDERIN G”

NA OVU STRANU

DUBROVA^KI DNEVNIK

Izlazi jednom tjedno

DUBROVA^KI DNEVNIK

VRSTA PAPIGE

ST. MJERE ZA TE@INU

TJELESN I ^UVAR

DUBROVKINJA SA SLIKE

Godina 2, broj 40, 2021.

VITLO, KOLOTUR (mn.)

OTKAD

MORSKI GLAVONO@AC (mn.)

NOVINAR KA TORBARI NA

v

RAZDOBL JE U POVIJE-

RAZNOLIKOST BOJA ST. AZIJSKA DR@AVA

O BESPLATN

Petak, 12. ozujka

S K A N D I N A V K A VELIKO MURSKA STI

@ENSKO IME, EDITA

Stranica 10

MONGOL SKO PLEME, AVARI

2

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ

MALA BARA S PUNO KROKODILA

V

rhu SDP-a, ali i onima na dnu laknulo je ovoga tjedna kad je Jadran Barač dao ostavku zbog toga što je uputio nepromišljene riječi prijetnje susjedu nakon trpljenja višegodišnjih sukoba. Jedini kojemu je laknulo više nego njima je vjerojatno on sam. Konačno je izašao iz situacije koja nije imala previše smisla. Koliko god da je on znao da je na ispravnom putu na kakvom bi formalno trebala biti navodno vodeća stranka ljevice, toliko je bilo jasno da ta stranka i ljudi u njoj odavno ne žive na toj adresi. A ta ljevica do vlasti u Dubrovniku može doći isključivo ujedinjena. Svaki put kad bi izašli na lokalne izbore razjedinjeno, rezultat bi bio porazan, uglavnom za SDP. I to je cijela filozofija, jer tako bi vjerojatno završilo i ovoga puta. Jasno je to svima koji hvataju lijevi bazen birača makar tvrdili da su centar. Zato se u pozadini javnih političkih proces događa velika pomirdba. Više se ne mrze neki sadašnji, bivši i budući članovi stranki. Svi su sad na istoj strani. Kuju se planovi koji mirišu na što bolji uspjeh na izborima.

L

aknulo je ovoga tjedna i protukandidatima. O Baraču govore sve najbolje, to možda iskreno i misle, ali u maloj bari s puno krokodila u drugi krug vodit će i male brojke razlike. Bit će to borba za svaki glas. Na kraju, sama podjela na lijevo i desno u lokalnim izborima nema istu težinu kao i na nacionalnoj razini. Lokalno vodstvo ne donosi zakone. Nema ovlasti za odluke kojima se regulira razina ljudskih prava, a što je najočitije bojno polje ideoloških razlika.

A razlike u stilu vladanja ionako su odavno vrlo male što je dovelo do apatije ljudi prema politici i sve češće upotrebe one narodne ‚svi su isti’. Na lokalnoj razini na cijeni su neke druge teme, uglavnom komunalne, koje će posebno postati bitne narednih tjedana. Uz koronu koja je eskalirala, sezonu koja se bliži, ali je nema na vidiku, najbolje će proći oni koji budu imali konkretna rješenja. Oni na poziciji već ih nude, moraju. Oni u napadu nastoje predlagati bolje. A ima ih onih koji ne rade ništa, niti su igdje prisutni, osim u lažnim anketama.

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

A

ndro Vlahušić ovoga je tjedna i službeno najavio svoju kandidaturu za gradonačelnika, uz Natašu Gabričević iz HNS-a. Konačno je jasno kako će Vlahušić na izbore izaći ipak sa stranačkom listom. Njegova platforma Dubrovnik naš Grad ipak će formalno biti stranačka lista HNS-a, HSLS-a, Reformista i tko zna koga još. Vide se u toj kombinaciji i mnogi iz SDP-a. Sad kad nema više Barača, ništa ih ne sprječava u tome da maštaju da je sve onako kao nekad. Kao onda kad su zajedno s Vlahušićem rušili utvrde HDZ-a i nitko im nije mogao stati na kraj, osim njih samih - samima sebi. Onda kad bi pomislili da to sve mogu i bez njega. Sve je i u HNS-u isto kao nekad. Mire se bivši, sadašnji, prošli i budući. Svi će zajedno na izbore. Od Vlahušićeve platforme na kojoj su trebali biti ljudi iz svih stranaka ipak se iskristalizirala tek najobičnija stranačka lista HNS-a na kojoj su zajedno oni koji su u njoj ostali s onima koji su stranku napustili. Svi zajedno, kao nekad, okupljeni oko ideje borbe protiv

HDZ-a. Naravno, lokalnog. S nacionalnim su u koaliciji. Lokalno samo u dogovoru. Po potrebi. ad je jasno, Vlahušić ne izlazi ni s kakvom platformom na županijske izbore. Podržat će Roka Tolića, kao i SDP. Onoga koji mu se zahvalio na ponudi da mu bude ‚’drugi’’ ili da nosi ikakvu njegovu županijsku listu. Onoga koji još službeno nije ni istaknuo kandidaturu. Onoga koji još nije rekao ništa ni o čemu, ali svi na toj staroj ljevici znaju da je baš on taj. I dok ta stara ljevica traži puteve do stare slave, Srđevci polako, ali sigurno, baš kao i Možemo! u Zagrebu, grabe na njihovo mjesto. Dok jedni slažu i preslaguju liste i kombinacije, kao i potpuno nebitna imena, Srđevci vode možda najbolju kampanju do sada. Dok ovi ne rade baš ništa, osim što plaćaju lažne ankete, Srđevci su se ovoga tjedna zaputili na Lastovo. S našeg najudaljenijeg otoka krenuli su konkretno. Na terenu su, s ljudima, imaju stav o svakom problemu. Komuniciraju program, predstavljaju ideje.

S

T

3

o je najmanje što birači zaslužuju. Konkretne prijedloge i poteze. Viziju i provedive ideje. Zaslužuju vidjeti da je tim ljudima koji žele u politiku važnije što će ponuditi, nego što će biti ili dobiti. Dva su mjeseca ostala do lokalnih izbora, a golema većina dubrovačke politike kreira najgoru moguću predizbornu kombinatoriku od koje se okreće želudac. Samo traže put do vlasti, a na tom putu spremni su na sve.

Ništa im nije bitno osim funkcije na koju žele doći. Spremni su zaboraviti sve što su bili i postati što god netko želi da postanu. Jadran Barač u odlasku jasno je poručio kako svojim djelima političari moraju biti primjer u društvu i zato je otišao. Ivica Račan davno je rekao kako se vlast može izgubiti, ali obraz ne. To su te neke vrijednosti za koje se očekuje da ih baštine političari koji žele biti lideri na ljevici.

Ova predizborna kombinatorika ljudi koje ne zanima ništa nego vlast, koju gledamo posljednjih mjeseci, je sve samo to ne. Nema tu ni ‚l’ od lijevih vrijednosti, ni ‚’o’’ od obraza.

4

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

PUNKT U GOSPINOM POLJU

MOŽE I ASTRAZENECA! ‚Svako je cjepivo dobro, a najgora nuspojava je smrt od korone’ ORGANIZIRANO CIJEPLJENJE PROTIV COVID-19 početkom tjedna provedeno je na punktu Dubrovnik, točnije u sportskoj dvorani u Gospinom polju AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

U

kupno su procijepljene 592 osobe koje su bile na listama kao prioritetne, a riječ je većinom o starijim Dubrovčanima i nešto mlađim koji su kronični bolesnici, a svi su se javili svojim liječnicima obiteljske medicine. Taj posao su u Gospinom polju odradili liječnici koji su cijepili u šest timova s 540 doza AstraZenecinog cjepiva, uz pomoć sedam medicinskih sestara, u su-

Vedrana Iveta

radnji s Crvenim križem Dubrovnik.

Kako bi sve prošlo u najboljem redu pred sportskom dvoranom od jutra je organiziran dolazak pacijenata kojima se mjerila temperatura, provjeravali podaci, a kasnije su ih usmjeravali u prostoriju gdje su primili dozu. ‚SVE JE PROŠLO BESPRIJEKORNO’ Pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo u Domu zdravlja Dubrovnik Vedrana Iveta govori kako je što se tiče organizacije sve proteklo po planu.

- Odaziv je točno onakav kako smo planirali i sve je prošlo besprijekorno. Najvažnije je da se nije stvarala gužva, a to smo riješili tako što smo naručili po 30 pacijenata svako pola sata po ordinacijama - kazala je Vedrana Iveta.

Jutarnje smjene liječnika cijepile su svoje pacijente, a popodnevne svoje. Liječnici Doma zdravlja Dubrovnik tako su radili cijeli dan, tijekom jutra u ordinaciji, a popodne su bili na cijepljenju te obrnuto. Pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo ističe kako se liste zainteresiranih pacijenata kod liječnika svakoga dana povećavaju.

Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik

Branko Bazdan kazao je kako je ovo daleko od masovnog cijepljenja koje podrazumijeva znatno veći broj pacijenata, kao i doza.

- Dobro je da se možemo pripremiti za cijepljenje od tisuću ljudi u jednom danu, kada dođu veće količine cjepiva. Mislim da smo se dobro organizirali i hvala svima, posebno medicinskim djelatnicima koji su radili - kazao je ravnatelj Bazdan. ‚SRETNI SMO ŠTO SMO DOŠLI NA RED’ I specijalist obiteljske medicine iz Doma zdravlja dr. Mithat Ćerimagić naznačio je kako je cijepljenje dobro organizirano.

Kristina Misita - Kako inače cijepimo pacijente protiv gripe, tako smo odradili i ovo sad protiv Covida, tu nema nikakvih problema. Za sad nije bilo nuspojava nakon cjepiva, ali moguća su nakon nekoliko dana poput glavobolje, lagane temperature i slično. To su prolazni simptomi koji su mogući kod svakog cjepiva - pojasnio je dr. Ćerimagić.

Ramiz Mehić

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

FRANKOVIĆ: CIJEPIT ĆEMO TURISTIČKE DJELATNIKE I TAKO POSLATI PORUKU O SIGURNOSTI DESTINACIJE Vicko Uršić Jedan od onih koji se došao cijepiti je i Vicko Ursić koji je sretan što je došao na red nakon što se prijavio kod medicinske sestre svoje obiteljske liječnice.

- Drago mi je da sam i ovo skinuo s vrata. Uopće nisam bio skeptičan i nije me bilo strah zbog nuspojava.

Sad sam siguran od koronavirusa - kazao je 78-godišnji Ursić.

Krisina Misita također je radosna što se cijepila.

- Bit će mi jako drago ako bude vrijedilo. Prijašnja iskustva u cijepljenju su pozitivna, ipak ne trebamo zaboraviti boginje koje su suzbijene na ovaj način. Trebamo vjerovati ljudima koji su iz struke - kazala je 72-godišnja gospođa Misita koja se prijavila kod svoga liječnika prije tri tjedna za cijepljenje. Dodaje kako se i dalje nastavlja paziti iako je cijepljena.

Goge i Joško Nožica ‚PFIZER MI JE SLADAK RADI VIAGRE’ - Čuvam se i ne izlazim previše vani, imam unuke koje nažalost ne viđam često. Prva doza je primljena, čekam iduću. Samo je važno da smrt ne dođe prerano govori Kristina Misita.

Ramiza Mehića dovela je kćerka koja kaže kako je protiv cijepljenja, ali ipak je dovela tatu za kojega smatra kako je stariji te mu je zaštita potrebna.

- Drago mi je i opet ću ako treba.

Sve sam prošao u životu pa ću valjda i ovo. Nuspojava od cjepiva i

Prepuna Sportska dvorana

korone me nije previše strah, ali pazim se, ne idem nigdje iz kuće - govori 76-godišnji Mehić.

Bračni par Nožica skupa su došli na cijepljenje.

- Nije nas strah nuspojava i sretni smo što smo došli na red. Najgora nuspojava je smrt od korone, grozno je kad čovjek ode na onaj svijet prije vremena. Nije bitno koje je cjepivo u pitanju, Pfizer mi je sladak radi Viagre jer su svi odmah skontali da je to dobro cjepivo - govori u šali 69-godišnji Joško Nožica dok njegova supruga Goge ističe kako je zadovoljna s organizacijom u Gospinom polju.

- Stvarno je sve perfektno odrađeno - govori ona.

Prvo, nešto brojnije cijepljenje, odrađeno je po planu i bez ikakvih problema, a liječnici obiteljske medicine nastavljaju cijepiti s dozama koje su im ostale u njihovim ordinacijama. Iduća isporuka cjepiva se očekuje tijekom idućeg tjedna, a cijepljenje nešto većeg broja pacijenata bi se trebalo organizirati 22. ožujka.

Gradonačelnik Franković je naznačio kako je aktivno cijepljenje preduvjet za uspješnu sezonu.

- Nakon što procijepimo rizične skupine, naša inicijativa bit će da cijepimo turističke djelatnike. Tako ćemo poslati poruku o sigurnosti destinacije - poručio je Franković pojasnivši kako je ovu ideju predložio Vladi s ciljem da se u svijet pošalje poruka o Dubrovniku kao sigurnoj destinaciji.

- Vlada na ovu inicijativu gleda pozitivno jer turizam je važna gospodarska djelatnost.

Cijepljenjem ćemo omogućiti sigurnost jer će se u sezoni gledati tko je cijepljen. Također, tražimo da se državljanima Velike Britanije, Sjeverne Irske, Izraela i drugih emitivnih tržišta koji nisu u EU, omogući dolazak u Dubrovnik bez propisane karantene - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

5

6

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PISAO PREMIJERU:

FRANKOVIĆ TRAŽI HITNE M ova jasna pravila za dolaz PRIJEDLOG je da se pravila uvedu prema zonama ‚zelena’, ‚narančasta’ i ‚crvena’ i sukladno istima gosti bi imali određene uvjete za dolazak u Hrvatsku. Dakle nije cilj zaustaviti putovanja već omogućiti ih svima, uz određene uvjete

O

vaj tjedan u gradskoj upravi obilježile su inicijative i sastanci na temu nadolazeće turističke sezone. Najznačajniji potez gradonačelnika Mata Frankovića svakako je prijedlog upućen prema Vladi RH kojim predlaže podjelu uvjeta za dolazak u destinaciju.

Usvajanje ovakvog prijedloga bilo bi od iznimne važnosti za Grad Dubrovnik, ali općenito i Hrvatske, u kojem je oporavak turizma od iznimne važnosti, kao i uspostava letova o kojima dolasci gostiju ovise u velikoj mjeri.

PODIJELIMO PODRUČJA PO SIGURNOSTI „Svi smo svjesni kako će turistička 2021. biti puna izazova te kako će virus COVID 19 na žalost obilježiti i ovu sezonu. Međutim, kako bi se unatoč svemu navedenom sezona ipak, koliko je to moguće, nesmetano odvila predlažem da se uvedu jasna pravila dolaska u Republiku Hrvatsku za sve zemlje, bez obzira radilo se o zemljama članicama Europske unije ili trećim zemljama,“ naveo je Franković uvodno u dopisu premijeru Andreju Plenkoviću.

Kako je naveo, ono što je iznimno

važno za svakog gosta i odabir Hrvatske kao destinacije za odmor su unaprijed poznata pravila putovanja, ali i sigurnosni protokoli u destinaciji. „Programom ‚Safe stay in Croatia’ šaljemo jasnu poruku upravo o sigurnosti u destinaciji. No, ono što je jako bitno jest postaviti jasna pravila o uvjetima dolaska u destinaciju,“ naveo je Franković u dopisu Plenkoviću.

Stoga je Franković u dopisu premijeru predložio da se uvjeti za dolazak u destinaciju podijele na zelene, narančaste i crvene zemlje (ovisno o aktualnom zdravstvenom stanju u zemljama), a sukladno navedenom i uvođenje potrebnih standarda koje putnik mora ispuniti prije dolaska u Republiku Hrvatsku. Objasnio je kako bi to izgledalo u praksi. „Osobe koje putuju iz ˝ZELENIH˝ zemalja neće trebati pokazati ne-

gativni PCR test za COVID-19 kada putuju u Hrvatsku. Osobe koje putuju iz ˝NARANČASTIH˝ zemalja moraju proći PCR test u certificiranom laboratoriju, a uzorak mora biti uzet tijekom posljednja 72 sata prije polijetanja leta. Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od testiranja. Osobe koje putuju iz ˝CRVENIH˝ zemalja moraju proći PCR test u certificiranom laboratoriju, s uzorkom uzetim tijekom posljednja 72 sata prije polijetanja leta. Također, će trebati platiti i proći test antigena po dolasku u Hrvatsku. Rezultati brzog antigen testa u dubrovačkoj zračnoj luci bit će dostupni u roku od 20 minuta, a putniku će se dostaviti putem SMS-a, nakon njegovog odlaska iz zračne luke. Samo djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od testiranja. Ako je putnik pozitivan, uputit će ga se na PCR test te će morati izolirano čekati rezultate. Osobe koje su cijepljene ili imaju COVID antitijela neće

trebati pokazati negativni PCR test za COVID-19 kada putuju u Hrvatsku; oni trebaju pružiti samo dokaz o cijepljenju ili dokaz o COVID antitijelima,“ predložio je Franković.

PRIJEDLOG PREDSTAVLJEN I GENERALNOM DIREKTORU AIRPORT COUNCIL INTERNATIONALA Na temu uvođenja digitalnih zelenih putovnica koje bi omogućile lakše putovanje, a istovremeno pružile avio destinacijama brži turistički oporavak, Franković je održao sastanak s generalnim direktorom Međunarodnog vijeća zračnih luka za Europu (European Region of Airports Council International) Olivierom Jankovcem i predsjednikom Udruženja zračnog prometa pri HGK Tončijem Peovićem.

Olivier Jankovec izvijestio je gradonačelnika Frankovića kako je do sada 100 europskih zračnih luka uvelo COVID testiranje, no kako sma-

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

MJERE ‚Postavimo zak turista’

Franković je Plenkoviću predstavio jasne ideje za spas hrvatskog turizma tra da je za punu implementaciju navedenog sustava potrebno žurno uskladiti priznavanja brzih antigenskih testova između zemalja članica EU, što bi također omogućilo lakša putovanja.

S druge strane, gradonačelnik Franković predstavio je inicijative i protokole koje predlaže Grad Dubrovnik, a koje se odnose na putovanja iz svih zemalja neovisno o tome jesu dio EU ili ne. Kako je već navedeno, prijedlog je da se pravila uvedu prema zonama ‚zelena’, ‚narančasta’ i ‚crvena’ i sukladno istima gosti bi imali određene uvjete za dolazak u Hrvatsku.

Dakle nije cilj zaustaviti putovanja već omogućiti ih svima, uz određene uvijete.

Nadalje, gradonačelnik je također istaknuo kako je Ministarstvo turizma predstavilo protokole Safe stay in Croatia koji jasno definiraju sve epidemiološke mjere i preporuke zdravstvene sigurnosne zaštite.

SLOBODAN DOLAZAK ZA VELIKI DIO BRITANACA Još jedna inicijativa koju je Franković predložio, ususret početku turističke sezone, jest ta da se za britanske goste sklopi sporazum s Velikom Britanijom prema kojem bi se svim Britancima koji su primili dvije doze cjepiva, koji su preboljeli COVID 19 ili imaju negativan PCR test dopustilo da bez ograničenja dođu na odmor u Hrvatsku od 1. svibnja. Dopis je poslan nadležnim

ministarstvima.

Kako je naglasio gradonačelnik Franković, tržište Velike Britanije najznačajnije je turističko tržište grada Dubrovnika, a kako se nakon izlaska Velike Britanije iz Europske Unije gosti iste smatraju gostima iz trećih zemalja na snazi je obveza karantene prilikom dolaska u destinaciju. S obzirom da bi takva mjera mogla ozbiljno ugroziti sezonu upućen je ovaj prijedlog, sljedeći primjere Cipra i Portugala koji su sklopili takve sporazume.

‚’Molio bih za žurno reagiranje na gore navedenu temu jer vodeći britanski mediji gotovo dnevno izvještavaju u koje je zemlje Europs-

...

„Dok čekamo jednoobrazna pravila postupanja za Europsku uniju važno je da ne sjednimo skrštenih ruku te da mi postavimo svoja“, rekao je gradonačelnik podsjetivši da je Hrvatska prošle godine kao jedina europska država otvorila vrata gostima iz Sjedinjenih Američkih Država što se pokazalo kao dobar potez.

ke Unije dozvoljen dolazak Britanaca bez obveze da prilikom dolaska odlaze u karantenu’’, navodi se u dopisu dubrovačkog gradonačelnika.

Kakvu je posljedicu za Dubrovnik imalo prošlogodišnje stavljanje Hrvatske na crvenu listu Velike Britanije najzornije pokazuju brojke dolazaka po kojima je Dubrovnik godinu završio sa 20% ukupnog broja noćenja uspoređujući s ostvarenjem broja noćenja u 2019. godini, također je naveo gradonačelnik.

SASTANAK S KRUZERAŠIMA: VAŽNO JE DA NE ČEKAMO EU PREKRŠTENIH RUKU Nastavno na ukidanje zabrane uplovljavanja brodovima na međunarodnim kružnim putovanjima u hrvatske luke, gradonačelnik Grada Dubrovnika Ma-

7

8

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Jankovec je izvijestio kako je do sada 100 europskih zračnih luka uvelo COVID testiranje

to Franković održao je u ponedjeljak sastanak s pomorskim agentima iz Dubrovnika, a sastanku je prisustvovao i načel-

...

Još jedna inicijativa koju je Franković predložio, ususret početku turističke sezone, jest ta da se za britanske goste sklopi sporazum s Velikom Britanijom prema kojem bi se svim Britancima koji su primili dvije doze cjepiva, koji su preboljeli COVID 19 ili imaju negativan PCR test dopustilo da bez ograničenja dođu na odmor u Hrvatsku od 1. svibnja

nik Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo.

Naime, Odluka nacionalnog Stožera civilne zaštite o prestanku važenja zabrane uplovljavanja putničkim brodovima na međunarodnim kružnim putovanjima donesena je upravo zahvaljujući inicijativi Grada Dubrovnika, a na snagu je stupila 1. ožujka. Gradonačelnik Franković rekao je uvodno da je to prvi, ali važan korak prema ponovnom pozicioniranju Dubrovnika kao poželjne i neizbježne destinacije na tržištu kružnih putovanja.

„Dok čekamo jednoobrazna pravila postupanja za Europsku uniju važno je da ne sjednimo skrštenih ruku te da mi postavimo svoja“, rekao je gradonačelnik podsjetivši da je Hrvatska prošle godine kao jedina europska država otvorila vrata gostima iz Sjedinjenih

Američkih Država što se pokazalo kao dobar potez.

„Djelujemo proaktivno od samog početka pandemije.

Tržište međunarodnih krstarenja je specifično i bez obzira na značajan interes posebno je pravovremeno poslati poruku da smo otvoreni i komunicirati jasne protokole. Mi smo već pripremili određene prijedloge koje ćemo u vidu inicijative uputiti prema nacional-

nom stožeru, rekao je gradonačelnik.

Gradonačelnik je rekao i da je Grad Dubrovnik u stalnoj i partnerskoj komunikaciji s krovnom udruženjem cruise industrije CLIA-om (Cruise Lines International Association) te da se provode pripremne aktivnosti za aktivaciju i ovog tržišta. Velika pažnja posvećuje se zdravstvenim i sigurnosnim protokolima.

Sve kompanije izradile su stroge zdravstvene protokole, a koje je Viking Cruises već predstavio Nacionalnom stožeru i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Ti protokoli podrazumijevaju PCR testiranje putnika prije ulaska u avion, novo testiranje prilikom ulaska na brod u Dubrovniku te potom svakodnevno testiranje tijekom putovanja.

Pomorskim agentima koji posluju u Dubrovniku poručio je da im Grad kao partner stoji na raspolaganju te im je uputio poziv da se obrate za pomoć u prevladavanju administrativnih i drugih prepreka s kojima se u radu susreću. „Naš zadatak je da vam tu pomoć pružimo“, zaključio je.

Pomorskim agentima koji posluju u Dubrovniku Franković je poručio da im Grad kao partner stoji na raspolaganju

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

9

GRAD DUBROVNIK započeo izgradnju nogostupa od Orašca do Zatona Velikog

G

rad Dubrovnik započeo je s izvođenjem radova na izgradnji nogostupa uz državnu cestu d8, a na 750 metara dugoj dionici od naselja Orašac, skretanja za Čerjan pa do Zatona Velikog (do postojećeg nogostupa iznad predjela Pinji).

Radovi se provode paralelno s 28 milijuna kuna vrijednim projektom izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje na području Orašca, a izvode se uz suglasnost Hrvatskih cesta.

Osim izgradnje nogostupa izvesti će se i priprema za postavljanje rasvjetnih stu-

pova na cijelom potezu, a što uključuje izvedbu podzemne instalacije i temelja stupova javne rasvjete. Izgradnjom ovog dijela nogostupa te trenutnom rekonstrukcijom tri kilometra duge državne ceste od Zatona Velikog do Štikovice kao i prošle godine izgrađenim križanjem omogućit će se kontinuirana pješačka komunikacija od Orašca sve do Štikovice, a što će uvelike doprinijeti sigurnosti mještana i turista, ali i samoj kvaliteti življenja na ovom području.

Vrijednost zahvata iznosi oko 620 tisuća kuna, a završetak radova očekuje se krajem mjeseca ožujka.

STALNA GODIŠNJA NAKNADA za treće i svako daljnje dijete u 2021. godine raste na 850 tisuća kuna

G

rad Dubrovnik isplatio je prvu ovogodišnju ratu mjere Stalna godišnja naknada za treće i svako daljnje novorođeno dijete. Ukupno je isplaćeno 844.800,00 kuna za 172 korisnika ove mjere, a u prva dva mjeseca ove godine zabilježeno je 20 korisnika više nego u prošloj godini.

Naime, u 2020. godini pravo na mjeru Stalna godišnja naknada za treće i svako daljnje dijete ostvarile su 152 obitelji, što je pak dvostruko više nego u prethodnoj godini. Ukupno je za ovu demografsku mjeru tijekom 2020. iz gradskog proračuna isplaćeno 748.800 kuna.

Podsjetimo, ova demografska mjera Grada Dubrovnika uvedena je kroz novu Odluku o ostvarivanju prava na dar za novorođeno dijete u Gradu Dubrovniku, a primjenjuje se na svu djecu rođenu ili posvojenu od 1. siječnja 2019. godine.

Potpora roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete u ukupnom iznosu od 33.600,00 kuna isplaćuje se u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života.

Istom prilikom, na 23. sjednici Gradskog vijeća u lipnju 2019., Grad Dubrovnik je značajno (za tisuću kuna) povećao iznose jednokratnih potpora za novorođeno dijete te one od tada izno-

se 2.500 kuna za prvo novorođeno dijete u obitelji, 3.500 kuna za drugo i 5.000 kuna za treće. Za svako daljnje novorođeno dijete u obitelji iznos se uvećava za 2.500 kuna. Tijekom 2020. roditeljima novorođenčadi isplaćeno je sveukupno 2.007.500 kuna za 417 korisnika. Iznimno, pravo na dar za novorođeno dijete u iznosu od 10.000 kuna priznaje se roditeljima koji ispunjavaju uvjete, a koji imaju prijavljeno prebivalište u povijesnoj jezgri, na području otoka Koločepa, Lopuda i Šipana ili na području naselja Dubravica, Gromača, Kliševo, Ljubač, Mravinjac, Mrčevo, Osojnik, Šumet, Knežica, Čajkovica te Petrovo selo.

10

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Život

‚VIDIM IH KAO ISPUHANE BALONE, BEZ VOLJE I VIZIJE’

IZGUBLJENA GENERACIJA Covid od izlazaka, druženja, nastave do SVE VIŠE MLADIH TRAŽI POMOĆ stručnjaka zbog nesnalaženja u novonastalim okolnostima, zbog Covid pandemije i mjera uskraćeni su za socijalne kontakte i adekvatnu naobrazbu IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

N

akon otprilike godinu dana otkako se u Dubrovniku pojavio prvi slučaj Covida-19, šteta koju je sa sobom donio može se promatrati višestruko. Uglavnom se tu govori o broju zaraženih i umrlih, kao i o gubitku radnih mjesta i gospodarskoj krizi, no ona se može promatrati i kroz sociološko pitanje.

Mjere su u tom kontekstu stvorile veliki jaz. Kafići i restorani su uglavnom bili zatvoreni, koncerti uglavnom odgođeni, a klubovi već godinu dana ne rade. Zbog toga ispaštaju sve dobne skupine, a posebno mladi kojima je socijalni kontakt od iznimnog značaja.

Srednjoškolci su tako posebno zakinuti za ono što u tim godinama čini najvažniji dio njihovog svijeta – produbljivanje starih prijateljstava, uspostava novih, druženja, prve ozbiljnije ljubavi i simpatije, noćni izlasci. Ogroman broj njih neće imati svoje maturalno putovanje ili maturalnu večer. ‚KAO DA SAM IZGUBILA DVIJE GODINE ŠKOLOVANJA…’ „Definitivno smo za puno toga uskraćeni,“ kaže učenica 3. razreda

Jezične gimnazije Ani Letunić. Ka- je smatra kako se na učenicima vidi ko kaže, nemaju mogućnost izlaza- pad koncentracije i volje. ka, putovanja, druženja i svega ono- „Nedavno sam u sklopu online sata ga što je sastavni dio života prosječ- razrednika od svojih učenika zatražinog srednjoškolca. la da mi pošalju osobno viđenje sa„Pođemo prošetati ili se okupimo dašnje situacije. Stekla sam dojam kad je lijep dan. Kad je ružno vrije- da osjećaju nelagodu i strah za bume, ne možemo nigdje,“ kaže nam dućnost. Također, svjesni su kaova srednjoškolka. Online nasta- ko ovakav način nastave nije ni priva također im se ne čini kao ideal- bližno kvalitetan kao onaj koji se odno rješenje. vija u učionici,“ izjavila je profesorica. „U početku kad je krenula cijela priča Anić je, kaže, o ovom problemu oko online nastave, uglavnom smo razgovarala s jednom psihologinbili sretni jer ne moramo u školu. No, jom koja joj je potvrdila kako svjedoči nije da ne fali. Puno je bolje porastu slučajeva tinejdžerkad smo uživo na nasske anksioznosti i detavi, imamo više presije. koncentracije, „Rekla je da ih više znanja upidoživljava kao ispuhane bajamo, bez obzira lone, a tako na to što imamo više posla oko ih i ja doživljaučenja. Osobno vam. Kao da su osjećam da sam osuđeni na samiNikica Anić cu, a ništa nisu skrise ulijenila i kao da sam izgubila dvije govili. Kad sam bila u njihodine svog školovanja. Bliži se vim godinama, mislila sam da matura, a sve je potpuno neizvjesno, mogu promijeniti svijet. Oni tu enerne znamo kako se na nju pripremi- giju nemaju. Nemaju viziju, a treti i još online nastava…,“ govori Ani. bali bi je imati. Viziju, radost i pozitivnu energiju. Osjećam da su prazni, OSUĐENI NA SAMICU, A NISU nezadovoljni i bezidejni što ne čudi NIŠTA KRIVI jer su to pametni mladi ljudi koji žele Sličan dojam stekla je i profesorica nešto stvoriti, imaju ambicije, a sada Gimnazije Dubrovnik NikicaAnić ko- ne znaju što ih čeka. Ne znaju što će

biti za godinu ili dvije, kako će izgledati matura, hoće li im se uvažiti kako nisu imali pristup obrazovanju kao prethodne generacije… Uskraćeni su za upoznavanje novih prijatelja, simpatija i za sve ono što je normalno u njihovim godinama, kao i za socijalne vještine koje se stječu u tom životnom razdoblju zbog čega se doima kako se osjećaju otuđeno,“ kazala je Anić.

Naglašava kako nije epidemiolog i kako ne može govoriti o mjerama u borbi protiv Covida, ali online nastavu ne smatra idealnim rješenjem.

Kaže kako učenici ne mogu primiti toliku količinu znanja kao kad su u učionici gdje im je veća koncentracija i motivacija, a u njoj svakako ostvaruju i interakciju te socijalizaciju koja im je novonastalim okolnostima oduzeta. „Bojim se da bi sve ovo na njih moglo imati dugoročne posljedice. Oni su u dobi kad se još formiraju kao ličnosti i od 15. do 19. godine imaju potrebu za onim što im je uskraćeno. Pohađati nastavu sad im znači ustati i upaliti kompjutor. Prije je to značilo ustati, odjenuti se, doći na autobus, doći u školu, iznijeti svoje mišljenje, raspraviti o nekoj temi, nasmijati se…. Znači sve ono što u ovom obliku nemaju niti mogu imati. U našoj školi se puno toga radi. Učenici koji uče talijanski putuju u Milano, sudjeluju u projektima koji kod njih bude poduzetnički duh, idu na izlete… Razrednica sam trećeg razreda, trebali smo planirati ekskurziju, ne znamo ni što će biti s tim. Malo se ježim od svega ovoga,“ kaže Anić koja svemu navedenom svjedoči iz prve ruke kao profesorica i razrednica, ali i majka tinejdžera.

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Život

im je uzeo gotovo sve, o maturalne i putovanja

Norijada 2018. - Maturanti ‚medicinske’ nosili maske zbog zezancije, a Covid-19 nije postojao

I PUTEM EKRANA VREBA kako je online nastava loše organiOPASNOST zirana na gotovo svim nivoima. U Vesna Raguž Staničić, prof. klinički jednom djelu je loše to što veliki dio psiholog u Općoj bolnici Dubrovnik, učenika nije slušao predavanje onkaže kako se za pomoć javlja sve line putem kao što je to praksa kad veći broj pripadnika svih starosnih se nastava održava uživo nego skupina, pa tako i mladi su uglavnom imali nekaljudi koji se javljaju sakve domaće radove. mostalno ili to raPa su i oni stizali de njihovi roditelu nekakve neji koji su zabrinuprimjerne ure ti za stanje svoje nastavnicima i djece. to je sve skupa „Najčešće se dosta problejavljaju zbog matično. Osim Vesna Raguž nesnalaženja u što su ostali bez Staničić praćenju nastave punajboljeg mogućeg tem online modela. Nenačina za primanje znanočekivano veliki broj učenika nije ja, zakinuti su i za taj socijalni dio jer se snašao u tome. Mišljenja sam ne odlaze u školu i ne druže se to-

liko nego komuniciraju preko ekrana,“ kaže Raguž Staničić.

A ekrani sa sobom vuku i nove izazove, pa i opasnosti. „Situacija u kojoj mladi preko ekrana zadovoljavaju svoju potrebu za socijalnim kontaktom i naobrazbom donosi novu opasnost, a to je ovisnost o ekranu što nikako nije dobro. S ekrana mami puno izazova, od brojnih igrica koje mogu stvoriti ovisnost pa i nepoželjnih sadržaja koje primaju putem interneta,“ kaže Raguž Staničić koja vjeruje kako se novonastala situacija na mlade odrazila na posebno negativan način te da kod velikog broja njih generira frustraciju, anksioznost i tugu koja može dovesti i do depresije.

...

MLADIMA JE IPAK NAJTEŽE Novonastala situacija izazovna je za svakog prosječnog čovjeka jer je prirodno da ljudi imaju potrebu za socijalizacijom.

Kod mladih osoba takvo što je najizraženije. „Tinejdžerske godine životni su period kad nam socijalni život predstavlja najznačajniju ulogu. Jasno je kako je situaciju oko pandemije nemoguće držati pod kontrolom bez epidemioloških mjera, no situacija je to koja mlade sprečava u njihovim osnovnim potrebama i puno toga značajnog kao što su uspostavljanje što boljih kontakata u skupini, produbljivanje postojećih te ostvarivanje novih prijateljstava, borba za što bolju reputaciju u skupini… Dakle, svakako predstavlja atak na društveni segment njihovog života koji je u tim godinama od iznimne važnosti,“ kaže Raguž Staničić.

11

12

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

DEMANTI TVRTKI

LAUS CC: Nema potresa, ne varamo na porezu ATLANTSKA PLOVIDBA: Nema potresa, uredno podmirujemo porezne obveze i ne varamo na porezu

I

z Tvrtke Altantska plovidba D.D. i Laus CC d.o.o. uputili su zahtjeve za objavom ispravka teksta pod naslovom: POTRES U ATLANTSKOJ PLOVIDBI Suvlasnik prijavio rukovodstvo i povezano društvo DORH-u i Poreznoj upravi. Sukladno Zakonu o medijima Zahtjev u ovom broju objavljujemo bez izmjena.

Predmet: Zahtjev Glavnoj urednici za objavu ispravka objavljenih informacija I. U zastupanju društva LAUS CC d.o.o. Dubrovnik, Dr. Vukovarska 23, OIB: 59806315787, a na temelju odredbi članka 40. st. 1. Zakona o medijima (Narodne novine br. 59/2004, 84/2011, 81/2013) zahtijeva se od Glavne urednice Naslova objaviti ispravak informacija objavljenih dana 05. ožujka 2021. godine u tjedniku „Dubrovački dnevnik“, broj 39, godina 2, na stranici 1 (naslovnica) sadržaja „POTRES U ATLANTSKOJ PLOVIDBI I LAUSU CC, VARALI NA POREZU?“, te str. 12. i 13. u članku pod naslovom „POTRES U ATLANTSKOJ PLOVIDBI Suvlasnik prijavio rukovodstvo i povezano društvo DORH-u i Poreznoj upravi“, autora Nikše Klečka.

Sukladno članku 28. Kodeksa časti hrvatskih novinara urednik odgovara za cjelokupnu tekstualnu, i vizualnu i opremu novinarskog priloga.

Sukladno članku 6. Kodeksa časti hrvatskih novinara, novinar je dužan poštovati etiku javne riječi i kulturu dijaloga te uvažavati čast, ugled i dostojanstvo osoba ili skupina s kojima polemizira. Kada izvještava o temama o kojima postoje različita relevantna stajališta, a posebice kada se iznose optužujući navodi, novinar nastoji sva ta stajališta predstaviti javnosti. Konkretnim tekstom, cjelokupnom tekstualnom i vizualnom opremom novinarskog priloga društvo LAUS CC d.o.o. i njegov predsjednik uprave Ljubomir Nikolić izloženi su javnom sramoćenju i klevećenju.

LAUS CC d.o.o. ima svoju pravnu osobnost. A Ljubomir Nikolić svoj osobni integritet, čast i ugled. Međutim, novinar Nikša Klečak uopće nije tražio/ pitao prethodno mišljenje/očitovanje: - društva LAUS CC d.o.o. niti - Ljubomira Nikolića kojeg se tekstom optužuje za „varanje na porezu“, „mito za trgovanje utjecajem“ i druge radnje. Time je novinar onemogućio poštivanje kulture dijaloga te obvezu novinara tražiti očitovanje „druge strane“ od-

nosno zaštititi čast, ugled i dostojanstvo osobe. Sukladno navedenom nije postupano u dobroj vjeri.

Sukladno čl. 42. st. 1. Zakona o medijima, nastavno se navode informacije čiji se ispravak traži, te donosi sadržaj u svrhu ispravljanja netočnih i nepotpunih informacija, i to kako slijedi: 1) naslov objavljen na prvoj stranici (naslovnici) tiskan dvobojno velikim slovima sadržaja „POTRES U ATLANTSKOJ PLOVIDBI I LAUSU CC, VARALI NA POREZU?“ Opremom naslovnice tiskovine u kojem se glavnim naslovom govori o izvršenju kaznenog djela „varanja na porezu“, dvobojnošću kako bi se istakao naziv LAUS CC stavljajući ga u negativan kontekst izaziva se povreda propisana zakonom.

Točna i potpuna informacija glasi: „Nema potresa u LAUS CC. LAUS CC d.o.o. postupa sukladno ugovornim obvezama te uredno i pravovremeno podmiruje sve svoje porezne obveze - ne vara na porezu.“ 2) podnaslov objavljen na 12. stranici sadržaja „LAUS CC PODIGAO KREDIT od dva milijuna kuna nesolventnoj Atlantskoj. Suvlasnik društva upozorava i na lažiranje porezne prijave“ na početku članka te podnaslov objavljen u drugom stupcu članka na 12. stranici sadržaja „KREDIT OD 2 MILIJUNA KUNA UZELI JER JE ATLANTSKA U PROBLEMU I NIJE KREDITNO SPOSOBNA“.

Za razliku od samoga teksta članka gdje se barem stavila ogradna riječ „navodno“, u podnaslovima su bez ograde izneseni neistiniti i neutemeljene navodi bez ikakve ograde - navodeći prosječnog čitatelja da isti bez ikakve dvojbe zaključi da je riječ o točnim i nespornim činjenicama.

LAUS CC d.o.o. nije podigao kredit ATLANTSKOJ PLOVIDBI već je, kao i za sva ostala svoja kreditna zaduženja, ugovor potpisao u svoje ime i za svoj račun. LAUS CC d.o.o. nije pomagao ATLANTSKU PLOVIDBU – upravo suprotno. ATLANTSKA PLOVIDBA bila je nekoliko puta u statusu jamca platca za kredite, čime je pojačavala njegovu kreditnu sposobnost i bez koje LAUS CC d.o.o. ne bi mogao ostvariti kreditne aranžmane, jer su to bili uvjeti poslovnih banaka za njihovo odobrenje.

Također, nevjerojatna je lakoća optuživanja. LAUS CC d.o.o. nije lažirao porezne prijave. LAUS CC uredno podnosi sva dužna izvješća.

3) rečenica u tekstu na 12. stranici drugi, odlomak sadržaja „(…)kako je predsjednik uprave Lausa CC Ljubomir Nikolić bez prethodne suglasnosti Nadzornog odbora potpisao višemilijunske ugovore vrijednosti 7 milijuna i 800 tisuća kuna usprkos tome što ima postavljeno ograničenje potpisivanja ugovora koji premašuju iznos temeljnog kapitala koji u tom društvu iznosi 316 tisuća kuna.“ Nepotpuna i netočna informacija. Predsjednik uprave LAUS CC d.o.o. Ljubomir Nikolić postupa sukladno aktima društva i praksom utvrđenom od strane Nadzornog odbora u odnosu s Upravom društva. Postoje odluke o planu poslovanja temeljem kojih je dana suglasnost za postupanje Uprave, Članovi Nadzornog odbora o svemu su pravovremeno i transparentno obaviješteni i sukladno tome pribavljene adekvatne suglasnosti.

4) rečenica u tekstu na 12. stranici drugi, treći i četvrti odlomak sadržaja „kako je navodno pod utjecajem predsjednika Nadzornog odbora, Marka Domjana, a možda i drugih osoba te na njihov nagovor Predsjednik uprave LAUS CC, Ljubomir Nikolić početkom ožujka 2019. (bez prethodne suglasnosti) uzeo nepotrebni kredit kod banke s ciljem da se svili 2 milijuna kuna tog kredita proslijede u obliku pozajmice Atlantskoj plovidbi, koja zbog lošeg poslovanja u tom trenutku nije bila kreditno sposobna. To je i učinjeno dva dana nakon što je banka uplatila novce na žiro račun tvrtke LAUS CC. Nakon što je Nikolić, kako se navodi, već zloupotrijebio ovlast potpisavši 3 navedeni kredit bez prethodne suglasnosti“ te (…) od Predsjednika Nadzornog odbora Marka Domjana i direktora Nikolića dobili obrazloženje kako je kredit podignut u ime Atlantske plovidbe kao zamjena za jamstvo po jednom ranijem kreditu što je po prijavitelju davanje mita za trgovinu utjecajem (…).

Netočne, neistinite i klevetničke informacije. Kredit je „podigao“ LAUS CC d.o.o. temeljem vlastitog zahtjeva i za potrebe vlastitog poslovanja. Izričito se osporavaju bilo kakvi utjecaji. Zahtjevi za kredite društvu podneseni su uz znanje članova Nadzornog odbora zbog tadašnjeg stanja društva kakvo je zatekla nova uprava LAUS CC-a nakon što je gosp. Carević prestao biti direktor društva. Isto tako ATLANT-

SKA PLOVIDBA d.d. je bila jamac-platac na kredite društvu LAUS CC, a to znači da je kreditno sposobna jer ne bi bila prihvatljiv jamac-platac. Naime, na temelju odredbi članka 111. stavaka 3. i 4. Zakona o obveznim odnosima, ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku (banci) kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik (banka) može zahtijevati njezino ispunjenje od glavnog dužnika, od jamca ili od oboje istovremeno. Već i ovo samo po sebi potvrđuje koliko su neosnovani te nelogični navodi gosp. Carevića. Uprava je odgovorna za operativno poslovanje i donosi poslovne odluke. Tako i donosi odluke o plasiranju sredstava, a koje je postupanje dio uobičajenih poslovnih procesa, pri čemu se u konačnici uprihođuju i sredstva povoljna za društvo.

Dakle, Ljubomir Nikolić nije zloupotrijebio ovlast, kako se navodi, već je postupao sukladno aktima društva i praksom utvrđenom od strane Nadzornog odbora u odnosu s Upravom društva.

5) - rečenice u tekstu na 12. stranici četvrti odlomak sadržaja „kako je sadašnji Predsjednik Nadzornog odbora Igor Bilbija iskoristio svoj utjecaj i uz podršku zamjenika predsjednika Dragana Rudana te Davora Mrše donio odluku da Uprava društva Laus CC ne ispostavlja račune iako je isporuka usluga obavljena u 2020. godini, a s ciljem što manjeg prihoda u istoj godini, (…). Uprava društva tako ne izdaje račune nekim društvima.(…)

- rečenice u tekstu na 13. stranici, prvi odlomak sadržaja: (…)Na sjednici Nadzornog odbora, predsjednik uprave, Ljubomir Nikolić obrazlaže da je tako ,,dogovorio“ s kupcima kako bi se iskazao manji prihod u 2020. godini,(…) (…)iako su prema tvrdnji Carevića, i Ljubomir Nikolić i Davor Mrša na sjednici u siječnju potvrdili kako su usluge isporučene (…).“ Navedene su netočne, neistinite i klevetničke informacije. Uprava društva LAUS CC izdaje račune sukladno preuzetim ugovornim obvezama i sukladno zakonu. Dakle, Ljubomir Nikolić se nije „dogovorio“ s kupcima kako bi se iskazao manji prihod. Ljubomir Nikolić ističe kako postoje ugovori s korisnicima koji sadrže jasne odredbe o kojima ovisi izvršenje poslova i fakturiranje. Nikakvi dogovori ne postoje niti mogu postojati jer postoje vjerodostojni dokazi izvršenja poslova i okolnosti svakog pojedinog posla. Sam gosp. Carević jasno potvrđuje kako određeni poslovi

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

nisu bili završeni u prošloj godini već da su gosp. Nikolić i Mrša potvrdili da su okončani/isporučeni početkom ove godine. LAUS CC d.o.o. ističe da se svi računi izdaju u skladu s ugovornim pravima i obvezama, te primjenjivim propisima.

4. Zaključno se ističe kako je Naslov sukladno čl. 16. Zakona o medijima bio dužan poštivati i štititi dostojanstvo, ugled i čast gosp. Ljubomira Nikolića i društva LAUS CC d.o.o., a što konkretno nije učinjeno – niti je uopće zatraženo očitovanje druge strane omogućujući prosječnom čitatelju samo jednu stranu.

Sukladno navedenom, na temelju čl.

41. st. 1. Zakona o medijima traži se od glavnog urednika ovaj ispravak i informaciju objaviti na stranicama 12. i 13. slijedećeg broja tiskovine, a na naslovnici tjednika objaviti naslov: Nema potresa u LAUS CC. LAUS CC ne vara na porezu. Podsjeća se kako se sukladno članku 40. st. 4. Zakona o medijima pod pojmom ispravak ne misli samo na ispravak u užem smislu, odnosno ispravljanje pogrešnih tvrdnji ili netočnih navoda u objavljenoj informaciji, već i na iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu. Isto je potvrđeno i odlukom Vrhovnog suda RH, Rev 3269/2018-2. Posebno se ističe kako informacije predstavljaju klevetničke navode, pa se Glavna urednica ne može pozivati na odredbu čl.

42. st. 4. Zakona o medijima. Sukladno čl. 41. navedenog Zakona, izričito se ne daje Glavnoj urednici pristanak na objavu izmijenjenog ispravka, te se ne daje suglasnost da se ispravak objavi među reagiranjima. Stoga se sukladno odredbi članka 41., a u roku iz čl. 42. st. 2. Zakona o medijima zahtijeva od glavnog urednika objaviti ovaj ispravak bez izmjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija.

S poštovanjem, U Dubrovniku, 09. ožujka 2021. godine Predmet: - Zahtjev Glavnoj urednici za objavu ispravka objavljenih informacija objavljenih u tiskovini „Dubrovački dnevnik“, godina 2, br.

39/2021. od petka 05.03.2021. godine • Zahtjev Glavnoj urednici Naslova objaviti ispravak informacije te hitno ukloniti fotografiju i link na elektroničkoj publikaciji/ poveznice na web stranici koji se odnose na naslovnicu tiskanog izdanja „Dubrovački dnevnik“, godina 2, br. 39/2021. od petka 05.03.2021. godine, sa elektroničke adrese https://dubrovackidnevnik.rtl. hr/ te sa stranice: https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/novi-dd-petkoma-provjerite-koje- aktualnosti-teme-i-razgovore-smo-vam-pripremili-u-ovom-broju • Zahtjev za sprječavanje daljnje štete neobjavljivanjem informacija u elektroničkim medijima na elektroničkoj adresi https://dubrovackidnevnik.net. hr/ izdavača Dubrovački dnevnik - RTL Hrvatska d.o.o. za usluge, Krapinska 45, 10000 Zagreb (portal/društvene

mreže) i glavne urednice Lucije Komaić budući da se istim nanose uvrede, klevete te šteti osobnom integritetu ovlaštenih osoba te ugledu i obavljanju gospodarske djelatnosti društva ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

–tražise I. U zastupanju društva ATLANTSKA PLOVIDBA d.d., Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 24, OIB: 61063868086, a na temelju odredbi članka 40. st. 1. Zakona o medijima (Narodne novine br.

59/2004, 84/2011, 81/2013) zahtijeva se od Glavne urednice Naslova objaviti ispravak informacija objavljenih dana 05. ožujka 2021. godine u tjedniku „Dubrovčaki dnevnik“, broj 39, godina 2, na stranici 1 (naslovnica) sadržaja „POTRES U ATLANTSKOJ PLOVIDBI I LAUSU CC, VARALI NA POREZU?“, te str. 12. i 13. u članku pod naslovom „POTRES U ATLANTSKOJ PLOVIDBI Suvlasnik prijavio rukovodstvo povezano društvo DORH-u i Poreznoj upravi “ , autora Nikše Klečka.

Podsjeća se kako se sukladno članku 40. st. 4. Zakona o medijima pod pojmom ispravak ne misli samo na ispravak u užem smislu, odnosno ispravljanje pogrešnih tvrdnji ili netočnih navoda u objavljenoj informaciji, već i na iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu. Isto je potvrđeno i odlukom Vrhovnog suda RH, Rev 3269/2018-2.

Posebno se ističe kako informacije predstavljaju klevetničke navode, pa se Glavna urednica ne može pozivati na odredbu čl. 42. st. 4. Zakona o medijima.

Sukladno čl. 41. navedenog Zakona, izričito se ne daje Glavnoj urednici pristanak na objavu izmijenjenog ispravka, te se ne daje suglasnost da se ispravak objavi među reagiranjima.

Sukladno čl. 42. st. 1. Zakona o medijima, nastavno se navode informacije čiji se ispravak traži, te donosi sadržaj u svrhu ispravljanja netočnih i nepotpunih informacija, i to kako slijedi: 1) naslov objavljen na prvoj stranici (naslovnici) tiskan dvobojno velikim slovima sadržaja „POTRES U ATLANTSKOJ PLOVIDBI I LAUSU CC, VARALI NA POREZU?“ Opremom naslovnice tiskovine u kojem se glavnim naslovom govori o izvršenju kaznenog djela „varanja na porezu“, dvobojnošću kako bi se istakao naziv ATLANTSKE PLOVIDBE stavljajući ga u negativan kontekst, te fotografijom poslovne zgrade ATLANTSKE PLOVIDBE izaziva se povreda propisana zakonom. Budući da novinar, prema dostupnim saznanjima, sukladno članku 28. stavak 1. Zakona o medijima nije odbio sudjelovati u oblikovanju priloga čiji se sadržaj protivi pravilima novinarske struke i etike, znači da nije postupao u dobroj vjeri.

Točna i potpuna informacija glasi: „Nema potresa u ATLANTSKOJ PLOVIDBI d.d. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. uredno podmiruje sve svoje porezne obveze i ne vara na porezu.“ Trgovačko društvo ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. uvršteno je na redovito tržište Zagrebačke burze i tamo redovito i sukladno propisima objavlju-

je sve relevantne informacije i sva financijska izvješća. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. uredno djeluje i plaća sve svoje porezne obveze. I u nemirnim vremenima posljedica COVID-19 po pomorstvo i poduzetništvo, društvo je pokazalo svoju stabilnost i održivost.

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. istaknuti je član i pomagatelj zajednice te čuvatelj dubrovačke pomorske tradicije.

Stoga bilo kakve neprimjerene i klevetničke silnice te neutemeljene insinuacije nekih osoba ne mogu izazvati nikakve potrese, ali mogu izazvati pravne posljedice po onoga tko ih iznosi – sve to u svrhu očuvanja digniteta i poslovne tradicije.

2) naslov objavljen na 12. stranici (naslovnici) tiskan dvobojno velikim i malim slovima sadržaja „POTRES U ATLANTSKOJ PLOVIDBI Suvlasnik prijavio rukovodstvo povezano društvo DORH-u i Poreznoj upravi“ Točna i potpuna informacija glasi: „Nema potresa u ATLANTSKOJ PLOVIDBI d.d.“ 3) podnaslov objavljen na 12. stranici sadržaja „LAUS CC PODIGAO KREDIT od dva milijuna kuna nesolventnoj Atlantskoj. Suvlasnik društva upozorava i na lažiranje porezne uprave“ na počeku članka te podnaslov objavljen u drugom stupcu članka na 12. stranici sadržaja „KREDIT OD 2 MILIJUNA KUNA UZELI JER JE ATLANTSKA U PROBLEMU I NIJE KREDITNO SPOSOBNA“.

Za razliku od samoga teksta članka gdje se barem stavila ogradna riječ „navodno“, u podnaslovima su bez ograde izneseni neistiniti i neutemeljene navodi bez ikakve ograde - navodeći prosječnog čitatelja da isti bez ikakve dvojbe zaključi da je riječ o točnim i nespornim činjenicama.

Pojam „nesolventnosti“ znači nesposobnost za plaćanje kao trajno stanje u kojem dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Kreditna nesposobnost upućuje na nemogućnost poduzetnika na kreditno obvezivanje. To su javno dostupni pojmovi, a posljedice iznošenja takvih neutemeljenih navoda izravno štete ugledu brodara i njegovoj gospodarskoj djelatnosti.

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. u trenutku pozajmice od strane društva LAUS CC d.o.o. nije bila nesolventno društvo niti je LAUS CC d.o.o. navodno pomagao „nesolventnoj Atlantskoj“ kako se netočno navodi.

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. u trenutku pozajmice u ožujku 2019. godine je na svom poslovnom računu imala novčana sredstva u vrijednosti nekoliko milijuna dolara kao što to renomirana društva i imaju. I to je vrlo jednostavno dokazivo. Pozajmice između povezanih i nepovezanih trgovačkih društava redovito se zbivaju u poslovnim procesima i tu ne vidimo ništa sporno.

4) rečenica u tekstu na 12. stranici drugi, treći i četvrti odlomak sadržaja „kako je navodno pod utjecajem predsjednika Nadzornog odbora, Marka Domjana, a možda i drugih osoba te na njihov nagovor (…) u obliku pozajmice Atlantskoj plovidbi, koja

13

zbog lošeg poslovanja u tom trenutku nije bila kreditno sposobna“ te (…) od Predsjednika Nadzornog odbora Marka Domjana i direktora Nikolića dobili obrazloženje kako je kredit podignut u ime Atlantske plovidbe kao zamjena za jamstvo po jednom ranijem kreditu što je po prijavitelju davanje mita za trgovinu utjecajem (…).

Prvo se ukazuje na vjerojatnu omašku u prezimenu, budući da je pravilno „Domijan“, a ne „Domjan“. Potom se ukazuje kako su netočni i klevetnički navodi da ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. u tom trenutku nije bila kreditno sposobna. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. bila je kreditno sposobna, o čemu postoje uredne isprave. Pa ne bi mogla biti niti jamac platac društvu LAUS CC d.o.o za kredite da nije kreditno sposobna?!

Pravni položaj jamca platca prema odredbama članka 111. stavaka 3. i 4.

Zakona o obveznim odnosima, propisuje da, ako se jamac obvezao kao jamac platac, odgovara vjerovniku kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje od glavnog dužnika, od jamca ili od oboje istovremeno. Jamac za obvezu nastalu iz trgovačkog ugovora inače odgovara kao jamac platac, ako nije što drugo ugovoreno.

Pa zar nije smješno i zapravo nevjerojatno da bi ATLANTSKA PLOVDIBA d.d. bila podoban jamac platac banci, a da nije podobna za kredit. Sapient sat!

Netočni su navodi i da je kredit podignut u ime ATLANTSKE PLOVIDBE d.d.

Ostali klevetnički navodi bit će predmet sudskog postupka protiv gosp. Carevića.

5) rečenica u tekstu na 12. stranici četvrti odlomak sadržaja „kako je sadašnji Predsjednik Nadzornog odbora Igor Bilbija iskoristio svoj utjecaj i uz podršku zamjenika predsjednika Dragana Rudana te Davora Mrše donio odluku da Uprava društva Laus CC ne ispostavlja račune(…).

Navedene su netočne, neistinite i klevetničke informacije. Nadzorni odbor obavlja poslove sukladno zakonu.

Prema dostupnim saznanjima Uprava društva Laus CC izdaje račune sukladno preuzetim ugovornim obvezama i sukladno zakonu.

Cijenjeni medij sukladno čl. 16. Zakona o medijima bio je dužan poštivati i štititi dostojanstvo, ugled i čast navedenih osoba, a što konkretno nije učinjeno. Iz završnog dijela teksta razvidan je pravi cilj kojeg je gosp. Carević imao lansirajući ovaj neistini pamflet, a žalosno je da mu Dubrovački dnevnik daje prostor za ovakav kvalificirani oblik djela iznošenja i prenošenja za drugog neistinitog sadržaja što škodi njegovoj časti i ugledu u njegovom životnom okruženju.

Sukladno navedenom, na temelju čl.

41. st. 1. Zakona o medijima traži se od glavnog urednika ovaj ispravak i informaciju objaviti na stranicama 12. i 13. slijedećeg broja tiskovine, a na naslovnici objaviti naslov: Nema potresa u ATLANTSKOJ PLOVIDBI d.d. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. uredno podmiruje sve svoje porezne obveze i ne vara na porezu.

14

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

A OBITELJSKI RUČAK NE MOŽE

PREKRŠENE MJERE NA KRIZM zatvorenom prostoru, drugoj „ZA ODRŽAVANJE KRIZMI ne postoje posebne mjere koje su izuzete iz izmjena Odluke,“ odgovorili su iz Stožera te tako potvrdili kako su epidemiološke mjere od nekolicine župnika zapravo izignorirane IVONA BUTJER MRATINOVIĆ ŽUPA SV. SPASA, MOKOŠICA

B

ez obzira na epidemiološke odluke koje su tijekom veljače bile na snazi, a koje su predviđale zabranu svih javnih okupljanja na kojima prisustvuje više od 25 ljudi odnosno privatnih s više od deset osoba, na području Dubrovačko-neretvanske županije u prethodnom su se razdoblju održale tri krizme. Kako su nam potvrdili i iz Dubrovačke biskupije, dvije krizme su se održale sredinom veljače; u župi Presvetog Spasitelja Mokošica bilo je 13 krizmanika, a župi Pomoćnice kršćana Orebić 11 krizmanika. Vrijedi spomenuti kako se sakrament potvrde krizmaniku dijeli uz prisustvo jednog kuma, što bi značilo kako je na krizmi u Mokošici bilo minimalno 26, a u Orebiću 22 ljudi. No, na fotografiji objavljenoj na mrežnim stranicama župe u Mokošici jasno je vidljivo kako je u zatvorenom

prostoru, u crkvi, prisustvovalo više od 50 ljudi od kojih većina ne nosi maske.

Najbrojnija je bila krizma u župi Svetog Ilara u Mlinima gdje se krizmalo 34 krizmanika. Uz kumove, taj se broj penje na 68, a prisustvovali su i roditelji. Izvori za Dubrovački dnevnik tvrde kako je krizmi zasigurno prisustvovalo preko 100 ljudi. Sakrament potvrde, koji je podijelio don Miljenko Babaić, krizmanici su dobili 20. veljače, kad se situacija oko covida u Županiji bitno pogoršala, a Županijski stožer je nakon samo šest dana najavio strože mjere od Konavala do Stona. ŽUPNICI IZIGNORIRALI MJERE, MADA SU IH MORALI POŠTOVATI Iz Dubrovačke biskupije na upit Dubrovačkog dnevnika su odgovorili kako su se zbog epidemiološke situacije krizme lani odgodile za ovu godinu te kako su se, uz ovogodišnje, trebali krizmati i prošlogodišnji krizmanici.

„Zbog velikog broja krizmanika odlučeno je da će biskup ovlastiti župnike da mogu u svojim župnim zajednicama, uz dogovor s roditeljima i poštivanje svih epidemioloških mjera, podijeliti sakrament sv. Krizme,“ stoji u odgovoru Dubrovačke biskupije.

U prijevodu, župnici su bili ovlašteni podijeliti sakrament, ali uz poštivanje svih epidemioloških mjera, no oni su se na njih oglušili. Uopće, stječe se dojam kako ni Biskupija, a ni Stožer nisu bili upućeni u to što se naposljetku dogodilo. Odgovorili su i kako su, prema izvještaju župnika župe Svetog Ilara u Mlinima, krizmanici krizmani u odvojenim grupama uz poštivanje epidemioloških mjera, s čime je, tvrde, upoznat i Stožer. Međutim, na portalu Župčica objavljena je fotografija krizmanika koji su se fotografirali u crkvi s Babaićem, od kojih nitko ne nosi zaštitnu masku, a sama činjenica kako je održano okupljanje s preko 100 ljudi, u vremenu kad su javna okupljanja

...

RODITELJI ODRŽAVANJEM KRIZMI NISU BILI ODUŠEVLJENI Iz razgovora s nekolicinom roditelja, odnosno osoba koje su bliske roditeljima krizmanika, stječe se dojam kako oni u pravilu nisu bili oduševljeni činjenicom kako župnici planiraju održati krizme u vremenu kad se bilježi nagli porast novozaraženih u Županiji.

Stoga uglavnom pozdravljaju odgode događanja, a neki od njih vjeruju kako do toga ne bi ni došlo da cijela priča nije došla do medija.

ograničena na 25 ljudi, a privatna na 10, govori dovoljno.

Iz Dubrovačke biskupije su i sami u svom dodatnom odgovoru potvrdili kako su na održanim krizmama prekršene mjere.

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

15

MAMA, na jednoj 50 ljudi u j prisustvovalo preko stotinu „Kako bi se mogle poštivati važeće epidemiološke mjere, župnik u župi sv. Ilara Mlini je u komunikaciji sa Stožerom odlučio sakrament krizme podijeliti na dva odvojena slavlja. Predviđeno je bilo da u crkvi budu samo krizmanici i kumovi, dok su ostali trebali ostati ispred crkve. Sve tri krizme su održane u crkvi. S obzirom da se u praksi pokazalo da nije bilo moguće u potpunosti poštivati epidemiološke mjere, dana je uputa ostalim župnicima da krizme odgode,“ odgovorili su iz Biskupije.

Iz Biskupije su također odgovorili kako je od početka godine do kraja ožujka bila planirana podjela sakramenta krizme u ukupno sedam župa. „Od toga su u dogovoru župnika i roditelja četiri krizme odgođene, a tri su se održale. Odgođene su dvije krizme koje su trebale biti u veljači i dvije krizme koje su se trebale održati koncem ožujka,“ stoji u njihovom odgovoru.

Zanimljivo je kako su krizme, slučajno ili ne, župnici odgađali nakon upita Dubrovačkog dnevnika, premda se donedavno o njima razgova-

Ovako je izgledala krizma u župi sv. Spasa u Mokošici

ralo kao da će se dogoditi i bile su u planu.

STOŽER: KRIZME NISU IZNIMKA OD PRAVILA Dubrovački dnevnik uputio je upit Stožeru civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije odakle su odgovorili kako za održane krizme nisu vrijedila neka posebna pravila, izuzev onih koja su tad bila na snazi. „Za održavanje krizmi ne postoje posebne mjere koje

su izuzete iz izmjena Odluke, no uviđajući specifičnost situacije, Stožer CZ DNŽ početkom ožujka uputio je dopis Splitsko-makarskoj nadbiskupiji (koja pokriva područje Neretve) te Dubrovačkoj biskupiji napomenuvši da se tijekom svih vjerskih okupljanja, u zatvorenim i na otvorenim prostorima, poštuju propisane epidemiološke mjere kako bi na takav način doprinijeli smanjenju mogućeg širenja koronavirusa tijekom vjerskih okupljanja

na našem području,“ odgovorili su iz Stožera.

Iz Stožera su demantirali kako se ijedna od održanih krizmi dovodi u izravnu vezu sa zarazom Covid -19.

Ipak, vrijedi spomenuti kako su od kraja veljače brojke novozaraženih u Župi počele naglo rasti, a početkom ožujka su premašile broj novozaraženih u Konavlima koje su imale najbrži porast novooboljelih od Covida u cjelokupnom razdoblju.

16

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Komentar

BARAČEVA OSTAVKA

ČOVJEK KOJI NIJE DOPUSTIO da ga osuđuje rulja, a najmanje stranačke sekretarice NJEGOV ČIN BIT ĆE ONAJ s kojim je iskočio iz lokalnih okvira, u državi gdje ne stanuju moralne skrupule, a odgovornost biva smiješnim pojmom

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

O

dustajanje od kandidature i ostavka s mjesta predsjednika dubrovačkog SDP-a doista je intrigantan postupak u hrvatskoj političkoj praksi. Intrigantan zašto što je neuobičajen i zato što baca na razmišljanje gdje smo mi kao društvo uopće u domeni stavljanja morala na vagu općih mjerila ponašanja.

Barač je tako zaprijetio svom rođaku zbog dugogodišnjeg konflikta, a teško je tu dokučiti više od toga iz medijskih napisa i inih izvida. No, svojom gestom odlaska, on je jasno poručio: ako sam i najmanje kriv, kriv sam.

Drugim riječima, on dantonovski ne dopušta da mu rulja sudi i osuđuje ga, ne da nama da ga važemo i zabranjuje nam bilo koje spletkarenje.

Zapravo, kao što je započeo svoju političku karijeru, tako ju je zasad i završio.

Barača se sredinom prošlog desetljeća moglo vidjeti na skupovima SDP-a, onako u drugom-trećem redu, kao kadar koji obećava. Bistar pogled i urođena skromnost su atributi nekih drugih geografskih širina, onih zapadnih, od kojih je Hrvatska jako daleko. No, je li zbog rečenih kvaliteta ili jednostavno zbog spleta okolnosti, sad je manje bitno, ali Barač je uskoro počeo preuzimati sve važniju ulogu u stranci.

Ubrzo je tako bio kandidat za zamjenika gradonačelnice Tatjane Šimac Bonačić. Bili su tu on i Roni Mladinić, a svi skupa su ostvarili loš rezultat, osvojivši zadnje mjesto. Bilo je to okretanje nove stranice dubrovačkog SDP-a, a Barač je postao njegov predsjednik.

I dobro se tu profilirao. Pritom, treba reći kako je preuzeo razbijenu stranku, član-

stvo manje do više nezainteresirano za politiku, od kojih su se neki zaposlili, drugima se pak nije dalo. A sjetimo se samo uz koliko je porođajnih muka uopće postao vijećnik.

On nije imao mjesto na listi uz koje je mogao ići u Gradsko vijeće, već je čekao hoće li mu mjesto ustupiti Šimac Bonačić ili Mladen Gojun. No, sebi je ipak stvorio platformu za dalje.

Svakako, očibodeč je njegov drugačiji svjetonazor, što je za milje politike zasnovane na rodovsko -plemenskim načelima nešto neobično.

Dakle, kao šef SDP-a, on je lako mogao pribjeći u fantaziranje o socijalističkim vrijednostima koje je moderni svijet pregazio, a on to nije radio. Od tih tobože lijevih, tobože SDP-ovih ideja on jest zastupao antifašističke vrijednosti, bio je nedvojbeno protiv klerikalizacije i ustašizacije društva, ali recimo uvijek je bio i za apsolutno slobodno tržište,

vjetar u leđa poduzetnika, a opet gradske, javne interese je zastupao tamo gdje je to bilo važno.

Primarno odnosi se to na upravljanje zidinama od strane DPDS-a, tu je bio i rodonačelnik ideje da se utvrdi ništetnost ugovora potpisanog između Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine.

Zidine su dugogodišnji problem, upravo problem jer s njima ne upravlja Grad Dubrovnik, nešto je to što se treba riješiti. Obično kad se govori o DPDS-ovom gospodarenju s njima, kazuje se to uz neku ogradu. Recimo, da se oni brinu o uređenju, ali eto treba urediti to i to... Kod Barača te zadrške nije bilo.

A nije je bilo niti u raspravama u Gradskom vijeću, gdje je bez štita išao na gradonačelnika Mata Frankovića i ostale HDZ-ove vijećnike. Neki mu to i zamjeraju, govoreći kako bi izlijetao u prvim krivinama, nekima je to bilo dobro, ali kako god da je bilo - neke riječi u sterilnom Gradskom vijeću su izgovorene, neke od njih su morale biti izgovorene.

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Komentar

Jadran Barač

Sad, ako je sve tako savršeno što je ono što ne valja?

Jer, realno, radi se o nekome tko i ne bi imao neke velike šanse na predstojećim izborima.

Nije stvorio stranku, a to je ipak temelj politike. Politika, naime, ipak nije lirika, nije mjesto samo za nježnosti i lijepe misli. Politika je i mjesto gdje treba imati dobru organizaciju, logističke sposobnosti, biti i inicijator, sudionik, pokrovitelj, domaćin, začetnik, promotor...

Stanje u stranci pokazuje da Jadran Barač to nije bio.

On će reći da nije bilo interesa članstva za tako nečim i isto će biti u pravu, ali nekad interes ide i od vrha, za njega treba i strpljenja i puno živaca, kojih isto očito nije imao, kazuje o tome i incident sa susjedom. Što sad? Kad je potpisnik ovih redova imao intervju s Vidom Bogdanovićem, on se na pitanje o reakcijama u svojoj stranci nakon ostavke samo počeo smijati. „Ma kakve reakcije, čovječe?!”. Hoće reći Bogdanović, dakle, da tu nema niti nekog interesa da bude reakcija, nema tu nekog posebnog žala, nema osjećaja, ali ne zato što mu se ne želi

dobro, već zato što je mnogim članovima stranke isto bili oni u stranci ili Društvu ljubitelja ljekovitog bilja, tako to nekako dođe.

Vjerujte, nije puno drugačije niti u SDP-u. Mjesto je to gdje zamjenici Jadrana Barača nisu sudjelovali u kreiranju politike, mjesto gdje poneki stariji vole ići na sjednice, oni moćniji među njima ponešto i reći, sad je tu hajde nešto i mlađih, ali sve je to ustvari politički amaterizam, koji ne vodi snažnoj stranci.

Stoga, stvari su jasne. SDP može podržati Andra Vlahušića, a može imati i svog

kandidata, u slučaju kojem mogu računati na fijasko jer opet biračima će na prvom mjestu biti Andro Vlahušić. Za samog Barača možda je i bolje zato da se ovako maknuo, barem neće morati polagati račune blijedim sekretaricama iz Zagreba i beskorisnim fikusima iz Dubrovnika.

A njegov čin bit će onaj s kojim je iskočio iz lokalnih okvira, u državi gdje ne stanuju moralne skrupule, a odgovornost biva smiješnim pojmom. To je ono što ostaje, ono vrijedno. Barem za one koji još uvijek naivno vjeruju da u politici može biti poštenja.

17

18

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

VALENTIN DUJMOVIĆ PRED LOKALNE IZBORE

‚IAKO SU NAM PRORICALI smo i danas smo svima po PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKE ORGANIZACIJE HNS-a i zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda direktno je odgovorio na pitanja o izlasku na izbore, suradnji s Androm Vlahušićem, Rokom Tolićem i SDP-om NIKŠA KLEČAK GORAN MRATINOVIĆ

D

rugoplasirani kandidat na izborima za dubrovačkog gradonačelnika 2017. godine bio je Valentin Dujmović. Iako se, obzirom na nemogućnost i zabranu kandidiranja tadašnjeg predsjednika dubrovačkog HNS-a Andra Vlahušića, u kampanju uz ostalih sedam kandidata uključio kasno, ušao je u drugi krug te ostvario vrlo dobar rezultat. Nakon lokalnih izbora i promjene vlasti podnio je ostavku na mjesto predsjednika uprave Vodovoda Dubrovnik te koalicijskim dogovorom postao zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda. Okončanjem lokalnih izbora, Dujmović mjesto u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika prepušta Mihu Obradoviću.

S Dujmovićem smo porazgovarali o više tema, s naglaskom na nadolazeće izbore.

Izbori idu, kako stvari stoje, Andro Vlahušić ide s HNSom na listu za Gradsko vijeće.

Jeste li sudjelovali u prego-

vorima, što se promijenilo u HNS-u u odnosu na trenutak kada se sam Vlahušić ispisao iz HNS-a?

Direktno nisam sudjelovao u pregovorima s Androm Vlahušićem.

Moj je dogovor s predsjednikom HNS-a Stjepanom Ćurajem da dubrovačka podružnica sama donese odluku o tome kako želi ići na predstojeće lokalne izbore uz jedan uvjet - lista mora biti stranačka!

SAMO STRANAČKA LISTA Razjasnimo i dilemu je li bila prvo kokoš ili jaje. Ide li HNS na platformu Andra Vlahušića ili Vlahušić ide na listu HNS-a?

Jasan stav HNS-a je da lista mora biti stranačka, odnosno da ne bude nikakvih nedoumica, na listiću koji će birače dočekati na izbornim mjestima pisat će „Lista HNS – i eventualno drugih stranaka“. Neće i ne može pisati „Nezavisna lista…“ niti može biti koalicija nezavisne liste i nekoliko stranaka jer takve koalicije zakon ne poznaje, a pokušaj predaje takve liste bio bi u izbornom povjerenstvu odbijen. Dakle, za-

kon poznaje stranačke liste i liste birača (tzv. nezavisne liste), trećih nema.

Hoćete li biti zajedno s Androm Vlahušićem na listi za Gradsko vijeće? Znate li koja mjesta pripadaju HNS-u?

Neću biti na listi za Gradsko vijeće, a što se mjesta na listi tiče, kao predsjednik županijske organizacije očekujem da HNS ima minimalno tri prolazna mjesta na koalicijskoj listi, odnosno da zadrži rezultat koji smo imali kad sam ja bio nositelj liste i kandidat za gradonačelnika. Podsjetit ću, 2017. išli smo samostalno i osvojili smo tri mjesta u Vijeću. Sve drugo smatrao bih neuspjehom.

Ima li HNS u Dubrovniku snage za to danas?

HNS sam u Dubrovniku i županiji sačuvao u najgorem periodu za stranku. Veliki dio danas istaknutih članova ostao je u HNS-u na moj zagovor. Nakon što su nas svi otpisivali i izjavljivali kako ne postojimo, danas smo svima jako poželjan partner. To je dokaz snage HNS-a i drago mi je da su to i naši najveći protivnici shvatili i danas traže našu podršku.

Može se čuti kako ste odmaknuli daleko u pregovorima sa Županijskim SDP-om te da bi HNS mogao nastupati na županijskim izborima zajedno s njima.

Da, imali smo opciju ići samostalno ili u koaliciji. Na zadnjim izborima osobno sam nosio županijsku listu HNS-a i HSS-a kad smo dobili tri vijećnika u Županijskoj skupštini. Prije nekoliko tjedana dobili smo poziv na razgovor od strane SDP-a, a nakon pregovora i usklađivanja programa dogovorili smo zajednički izlazak na lokalne izbore. HNS u pregovorima oko potencijalnih koalicija gleda isključivo programski potencijal, odnosno vodimo se interesima naših sugrađana, a tako je bilo i ovaj put.

Znači li to ujedno da kao kandidata za župana podržavate i Roka Tolića?

Gospodin Roko Tolić je na predsjedništvu županijske organizacije HNS-a dobio podršku kao zajednički nestranački kandidat za župana dubrovačko-neretvanskog.

PONOSAN NA ULAGANJA HRVATSKIH VODA NA JUGU Analizirajući vaše profile i stranice na društvenim mrežama može se primijetiti kako ste u četiri godine evoluirali iz lokalnog političara s komunalnim temama

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

I PROPAST, opstali oželjan partner

‘Moj odnos s Matom Frankovićem danas je znatno bolji nego tijekom prošlih izbora’

u ekološkog aktivista, možda zbog vašeg formalnog obrazovanja, magistar ste struke znanosti o okolišu. To su teme o kojima najviše objavljujete.

Dosta ste također okupirani i aglomeracijom i općenito projektima Hrvatskih voda.

Ekologija odnosno zaštita okoliša temelj je razvoja našeg kraja, ali je i magnet za „novi turizam“ koji dolazi. Sve je više onih koji ne putuju u destinacije koje ne brinu o okolišu, odnosno sve je više onih koje privlače zelene destinacije.

Dolaskom u Hrvatske vode radio

sam upravo na tome da što veći dio naše županije riješi odvodnju (kanalizaciju) i mogu reći da sam u tome dobrim dijelom uspio. Mojim dolaskom pokrenute su nove aglomeracije, odnosno EU projekti kroz koje se rješava problem kanalizacije. Primjerice u Trpnju je u potpunosti rekonstruiran sustav kanalizacije te bi uskoro trebao biti stavljen u funkciju, a 80 posto investicije pokrile su Hrvatske vode. EU projekt u Orebiću bit će vrijedan preko 200 milijuna kuna, a istaknuo bih i EU projekt Janjina, kanalizaciju Žuljane koja se projektira, Mali Ston je priključen

na kanalizaciju, Luka isto tako priključena, u Hodilju je projekt u tijeku. EU projekti Korčula i Lumbarda pokrenuti su 2018. godine, a ove godine očekujem i pokretanje EU projekta Župa dubrovačka.

Hrvatske vode uz 80 posto sredstava financiraju izgradnju sustava kanalizacije na Lopudu, koji se izvodi, a treba spomenuti i sustave kanalizacije na Grudi, u Moluntu, Opuzen/Slivno, čiji su radovi u tijeku i to uz Malu Neretvu, a vrijednost samo ovog projekta je preko 50 milijuna kuna. O koliko se značajnom ulaganju radi najbolje ocrtava slika da se do sa-

19

...

Dolaskom u Hrvatske vode radio sam upravo na tome da što veći dio naše županije riješi odvodnju i mogu reći da sam u tome dobrim dijelom uspio. Mojim dolaskom pokrenute su nove aglomeracije, odnosno EU projekti kroz koje se rješava problem kanalizacije.

Sveukupno, radi se o stotinama milijuna kuna ulaganja u zaštitu okoliša. Na svakom nabrojenom projektu je radio tim stručnjaka iz Hrvatskih voda i na svaki taj projekt sam ponosan. Osim toga, u protekle dvije godine odobrena su tri velika projekta – onaj za Ploče je vrijedan 222 milijuna kuna, za Metković 440 milijuna kuna, dok se aglomeracija Dubrovnik penje na gotovo milijardu kuna, a radovi na sva tri projekta su u tijeku.

da kanalizacija ispuštala u rijeku.

Sustavi kanalizacije u Kleku i Komarni su također dovršeni. Sveukupno, radi se o stotinama milijuna kuna ulaganja u zaštitu okoliša. Na svakom nabrojenom projektu je radio tim stručnjaka iz Hrvatskih voda i na svaki taj projekt sam ponosan. Osim toga, u protekle dvije godine odobrena su tri

Nastavak na sljedećoj stranici

20

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

velika projekta – onaj za Ploče je vrijedan 222 milijuna kuna, za Metković 440 milijuna kuna, dok se aglomeracija Dubrovnik penje na gotovo milijardu kuna, a radovi na sva tri projekta su u tijeku. Što je s projektom Malostonski zaljev - Regionalni odvodni sustav, tu ste jako angažirani?

Da, to mi je iznimno bitan projekt i tu imam fantastičnu vijest. Naime, predložio sam da se kroz novi EU projekt izgradnje i rekonstrukcije međudržavnog odvodnog sustava „Komarna-Neum-Mljetski kanal“ odvodne cijevi u potpunosti izmjeste iz Malostonskog zaljeva te se na taj način otkloni svaka mogućnost fekalnog zagađenja u Malostonskom zaljevu. To je nemjerljiva dobrobit za budućnost Malostonskog zaljeva, znači i opstojnost školjkarstva, ali što je još važnije poduprijet će vjeru u svježu i zdravu kamenicu kao deliciju zaštićenu na razini EU. Vrijednost projekta koji se priprema je cca 380 milijuna kuna, a radit će se u suradnji s BiH što znači da će se rekonstruirati i dograditi kanalizacijski sustav kroz Neum dok će se u Stonu izgraditi novi moderni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda uz proširenje sustava odvodnje.

Medijske stupce punila je Uvala Vučine i tema izgradnje Vodoopskrbnog cjevovoda za Mljet, već ste ranije spominjali kako vam je ovo jedna od zanimljivijih okolišnih priča. Što se tu točno dogodilo?

Da, priča je potekla od mjesnog odbora u Žuljani. Mještani su nam na kratkom sastanku iznijeli informaciju i izrazili svoje negodovanje oko predviđene tra-

‘HNS će podržati Roka Tolića za župana’

se radova vodoopskrbnog cjevovoda za Mljet, zbog kojih je bila ugrožena zaštićena uvala Vučine, ali i plaža Košare, jedna od najljepših na južnom Jadranu.

Upozorili su nas da na trasi koja je projektirana uskoro dolazimo na klizište preko kojega će biti nemoguće proći (što je potvrdio i sam izvođač radova). Nakon mog angažmana i angažiranja sustava Hrvatskih voda promijenili smo trasu, izbjegli ogromne količine iskopa koji bi ostavili nevjerojatnu devastaciju obale na lokaciji plaže Košare, a čije bi deponiranje na planirane lokacije ugrozilo uvalu Vučine, zapravo je više onakvu kakva je danas ne bismo vidjeli. Na vrijeme smo uspjeli dobiti izmjenu građevinske dozvole uz angažman NPKLM vodovoda, koji je zapravo i naručitelj na projektu, a Hrvatske vode su ga sufinancirale u odnosu 90 posto, dok je 10 posto financirao NPKLM. Voda je na Mljet došla na vrijeme za svečano

otvaranje špina na Dan općine 29. lipnja 2018., a što se sredstava tiče, ako se dobro sjećam napravili smo uštedu od preko milijun kuna. Najvažnije od svega, spasili smo Vučine i veliki dio obale u nastavku. ‚VRAĆAM SE DOMA’

smo nastavili „ratovati“. Političari koji ne umiju interes građana staviti na prvo mjesto i koji ne znaju ništa drugo nego obračunavati se s političkim suparnicima ni nemaju što tražiti u politici. Građane zanimaju rezultati i to cijene, a na prepirke i prozivke gledaju s podsmijehom.

S Matom Frankovićem ste prije četiri godine kao protukandidatom razmjenjivali jako puno ružnih riječi. Kakav je vaš odnos s njim, a posebno ovaj profesionalni koji se tiče odnosa Hrvatskih voda, Grada i Vodovoda Dubrovnik?

Naš je odnos danas značajno bolji nego što je bio i temelji se na profesionalnoj suradnji i interesu koji se zove grad Dubrovnik. Obojica smo zaključili da nam Grad treba biti na prvom mjestu i iznad svega i dobro je da je tako bilo jer bi mnogi projekti bili ugroženi ili usporeni da

Obitelj vam je u Dubrovniku, posao u Zagrebu. Kako stižete pomiriti obiteljske i poslovne obveze?

Svaki vikend sam doma u Dubrovniku i to za sada funkcionira, međutim već danas mogu reći da nakon ovog mandata u Hrvatskim vodama ne namjeravam ostati u Zagrebu. Bit će to mojih gotovo 8 godina u Zagrebu, moj sin David će imati 13 godina, a Daniel 10. Da ostanem dodatne četiri godine David bi imao gotovo 18, a to da bez mene provedu djetinjstvo ne mogu dozvoliti ni sebi, ni njima. Dakle, vraćam se doma.

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

21

NE IZLAZI NA IZBORE U ŽUPANIJI

ANDRO VLAHUŠIĆ i službeno najavio kandidaturu „DUBROVAČKA REPUBLIKA JE 19 GODINA NAKON OSNIVANJA donijela odluku o prvoj karanteni, 600 godina prije toga nije u stanju smisliti što treba. Još sam lani u kolovozu napisao mjere, bio sam ministar zdravstva, šef HZJZ-a, nisu htjeli slušati, sad nam prijeti gospodarska kriza naredne četiri godine.”

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

„D

ubrovnik treba posuditi 100 tisuća cjepiva”, rekao je kandidat za gradonačelnika platforme Dubrovnik - naš grad Andro Vlahušić na konferenciji za novinare koja je održana u ponedjeljak ispred zgrade gradske uprave.

Platforma Naš Grad Andra Vlahušića neće imati kandidata za župana, potvrdio je sam Vlahušić. Ova platforma tako će podržati kandidata SDP-a Roka Tolića.

Vlahušić je otvorio konferenciju za novinare riječima kako je on „nepobijeđeni gradonačelnik”. Na konferenciji za novinare sudjelovala je i kandidatkinja za zamjenicu Nataša Gabričević.

Što se tiče političkih stranaka, platformu sačinjavaju HNS, HSLS, Narodna stranka - Reformisti. Istaknuo je i ulogu Maria Tevšića, donedavnog člana stranke GLAS. Kako je najavio Vlahušić, pregovara se i s HSS-om. Na listi će biti dvije trećine stranačkih, a trećina nestranačkih ljudi. Vlahušić je kazao kako očekuje većinu u Gradskom vijeću.

- Ključne je ono oko turizma i gospodarstva. Mi smo kao grad uprihodovali šest milijardi kuna samo od turizma u 2019. godini. Lani zbog pandemije, a i zato što Grad i Stožer katastrofalno upravljaju pandemijom, uprihodovali smo 600 milijuna kuna - kazao je.

- Mi šaljemo dva mjeseca pred sezonu katastrofalnu sliku. Grad ima 700 obol-

jelih od Covida, to je svaki šesti čovjek u RH. Dubrovačka Republika je 19 godina nakon osnivanja donijela odluku o prvoj karanteni, 600 godina prije toga nije u stanju smisliti što treba. Još sam lani u kolovozu napisao mjere, bio sam ministar zdravstva, šef HZJZ-a, nisu htjeli slušati, prijeti gospodarska kriza nama naredne četiri godine. - kazao je.

- Ljudi očekuju od gradske uprave konkretne mjere, mi moramo sve učiniti da

cijepimo ljude. Tražimo posudbu 100 tisuća cjepiva, mi moramo biti cijepljeni 1. svibnja, a ne 1. studenoga. To bi koštalo 20 milijuna kuna - naveo je.

Dodao je kako se nada da do kraja života više neće pripadati nijednoj političkoj stranci.

Novinarima se kratko predstavila i kandidatkinja za zamjenicu Nataša Gabričević, kazavši da su joj ovo prvi lokalni izbori te kako je dio odličnog tima profesionalaca.

22

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ŠEF ODJELA ZA INFEKTOLOGIJU

DR. STJEPAN ĐURIČIĆ: Da sam pesim mogao raditi ovaj posao, gledati i pro U OPĆOJ BOLNICI DUBROVNIK trenutno je preko 60 osoba na liječenju od bolesti Covid 19. Brojke i dalje rastu. Iza djelatnika Odjela je godina dana borbe kojoj se ne nazire kraj.

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

S

tanje s koronavirusom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije dobro.

Povećan broj zaraženih i preminulih, rapidno širenje britanskog soja i pacijenti na respiratorima stvaraju pritisak na bolnicu. Stvari se razvijaju nevjerojatnom brzinom zbog čega se liječnici trude uhvatiti u korak s epidemijom. Šef Odjela za infektologiju u Općoj bolnici Dubrovnik dr. Stjepan Đuričić godinu dana sa svojim timom brine o pacijentima koji dospiju na liječenje, a Županijskom stožeru civilne zaštite svojim savjetima pomaže pri donošenju mjera za suzbijanje epidemije. Uhvatili smo ga nakon dežurstva kada je u svom otvorenom istupu ispričao o borbi s virusom, cijepljenju, osobnom iskustvu sa zarazom i što kaže onima koji ne vjeruju u koronu.

Kakvo je stanje na Infektološkom odjelu OB Dubrovnik?

- Zadnjih tjedana imamo povećan priljev pacijenata od infekcije Covid-19 koji nam dolaze s kliničkom slikom srednje teže i teže upale pluća. U ovom momentu, s jedinicom Inten-

zivnog liječenja i COVID odjela, u bolnici se nalazi preko 60 pacijenata. Ti brojevi imaju trend porasta.

Je li situacija dramatična u smislu velikog pritiska? Hoćete li aktivirati pomoćne objekte gdje bi smjestili pacijente?

- Ovaj period nas podsjeća na period od prošle godine kada smo imali najveći pritisak, a to je kraj 2020. godine. S kapacitetima još uvijek balansiramo, oni se pune. Svaki dan je po nekoliko bolesnika više, jer ljudi se ne oporavljaju toliko brzo, zapravo ih ne možemo otpustiti jer imaju potrebu za dodatnim kisikom. Stalno smo u plusu po nekoliko ljudi. Sve opcije su u igri što se tiče pomoćnih objekata, ali to ovisi o broju oboljelih koji zahtijevaju veliki broj liječenja.

Kako se bolest razvija? Kakve pacijente susrećete, je li riječ o starijima kod kojih su očekivane komplikacije ili ima i mlađih?

- Postoji oblik Covid infekcije koji zahtjeva nužno bolnički oblik liječenja.

Kad govorim o ovima koji su kod nas u bolnici, to su teži slučajevi i oni zahtijevaju antimikrobni, kortikosteroidni pristup, oksigenu terapiju i sve ono što je po protokolu propisano za takvu vrstu liječenja. Nešto blaži oblici ne zahtijevaju takvo liječenje pa se mo-

gu kontrolirati ambulantno i u kućnom liječenju. Pravilo je da ne postoji neka ideja koju možemo pratiti u smislu kako će se bolest razvijati, jer smo se svega nagledali. Imamo jednog mlađeg pacijenta koji ima tešku Covid pneumoniju u kombinaciji s plućnom embolijom. Raspon godina pacijenata je od 39 do 95 godina.

U zadnje vrijeme imamo priljev mladih koji su hospitalizirani zbog teške kliničke slike.

Već godinu dana se borite s epidemijom. Što ste u tom periodu naučili?

- To je bolest koja je izmijenila dosta toga. Došlo je do promjena prije svega u organizacijskom zdravstvenom sustavu i u cijelom pristupu bolesti u smislu visoke ugroze u cijelom svijetu, kao i izazov balansiranja između mjera koje se propisuju i održavanja ekonomije. Situaciju najbolji opisuje anglosaksonski izraz ‚game changer’ što znači da je riječ o nečemu novome što mijenja stvar. Koliko će to trajati, hoće li ova generacija koja se cijepi adekvatno odgovoriti na to, kakva će biti brzina procjepljivanja... Sve su to velika pitanja na koja nemamo odgovor.

Vi na odjelu ste sigurno shvatili koliko ste jaki i kako možete du-

go raditi pod praktički izvanrednim okolnostima.

- Na početku te priče mi infektolozi u dubrovačkoj bolnici, naš četvero od kojih su dvije majke malodobne djece, jedna umirovljenica i ja, uhvatili smo se u koštac i guramo kroz sve to na rubu svojih psihofizičkih kapaciteta. U toj priči su još i liječnici jedinice Intenzivnog liječenja, koji prihvaćaju ljude kojima je za dalji nastavak vitalnih funkcija dostatan jedino respirator. Bilo je teških trenutaka, neki su se od nas i razboljeli, vratili smo se nakon preboljene bolesti i idemo dalje dan za danom. Duljina trajanja pandemije nas iscrpljuje. Za sad radimo, funkcioniramo i borimo se.

Ovaj val su obilježili novi sojevi, brzo širenje i prilično velika smrtnost. Zašto se virus tako ponaša?

- Svijet je veliko globalno selo i bilo je za očekivati da će se ti sojevi, prozvani po zemljama gdje su pronađeni, pojaviti i kod nas. Britanski soj je nekako potentniji u smislu brzine širenja zaraze nego klasični pa je ova eksplozija koju sad doživljavamo rezultat tog mutiranog soja. U OB Dubrovnik 2020. godine, od ožujka do prosinca, liječili smo 503 oboljela od Covida, a 51 čovjek je liječen u jedinici Intenzivnog liječenja. Ove godine, od siječnja do prve polovice ožujka, imamo 184 liječena pacijenta, 14 bolesnika koji su bili u Intenzivnoj jedinici. U periodu od godinu dana, od bolesti je preminuo 81 bolesnik. Brojke nam govore kako je riječ o bolesti koja neće biti izjednačena s prehladom i veliki je zdravstveni izazov

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

mist ne znam bi li oživljavati sve ovo te je potreban veliki angažman da se s njom izađe na kraj ili barem ide u korak. Čini se da jedino što znamo je da ništa ne znamo. Sigurno je puno nepoznanica i kod vas liječnika.

- Nekakav oblik optimizma je najviše vladao tijekom ljetnih mjeseci kada su statistike bile dobre, bio je manji broj oboljelih i hospitaliziranih. No zahlađenje je pogodovalo širenju tog virusa i tad su krenule velike brojke.

Sad smo otprilike na brojkama kad smo bili najzaposleniji u prosincu.

Nadam se da ćemo ući u mirnu fazu u kojoj ćemo ostati, ali za sad smo prilično daleko od toga.

U nas se često povlači i pitanje osobne odgovornosti jer građani ne poštuju mjere. Kako to da ljudi nisu naučili lekciju od prošle godine?

- Govoreći o odgovornosti uvijek treba gledati na čovjeka kao na individualca pa tako imate nekoga tko je odgovoran u svakoj sferi svoga života i u ponašanju prema napucima Stožera. S druge strane, imate ljude koji su manje skloni tim svim mjerama. Ovo dugo traje i naravno da su ljudi na rubu živaca pa i financijskih mogućnosti, pogotovo oni koji su vezani za turizam. Ja se nadam, kako vrijeme odmiče i uz procjepljivanje da će to ići boljom uzlaznom linijom. Prisiljen sam biti optimističan jer da sam pesimist ne znam bi li mogao raditi ovaj posao, proživljavati i gledati sve to. U teškim situacijama morate biti optimist.

Možemo li se nadati da ćemo za par mjeseci biti opušteniji zbog toplijeg vremena i procijepljenosti stanovništva?

- Nadam se kako će biti blaže, da će doći do popuštanja u smislu pritiska i da će procjepljivanje učiniti svoje.

Dobro je da se ljudi cijepe bilo kojim cjepivom koje je dostupno. Neki su se uhvatili postotaka koje cjepivo štiti i koliko, ali im poručujem kako sva cjepiva štite od najtežih kliničkih oblika koji vode u smrt. Ljudi moraju biti svjesni toga i to je činjenica. Hoće li netko nakon cjepiva dobiti prehladu koja će trajati tri do četiri dana, to su finese, ali apeliram da iskoriste priliku kad ih pozovu i da to ne propuste. Sva cjepiva su napravljena da vas zaštite od teških oblika bolesti. Ovo o čemu se sad govori je pitanje hoćete li dobiti infekciju ili ne, ali važno je naglasiti kako čovjek koji je cijepljen neće razviti teži oblik.

Zanimljivo je kako se sad priča o tome u smislu koje je bolje cjepivo, dok je do jučer prevladavao antivakserski stav.

- To je jedan fenomen psihološki koji je krenuo u pozitivnom pravcu. Negativno je da se ljudi ne žele cijepiti, a pozitivno je da žele pa čak i razmišljaju o vrsti. Pozdravljam taj pozitivan trend jer tako ljudi štite najizloženije članove obitelji i cijeli kolektiv. To mi je puno bolji aspekt razmišljanja nego negiranje cijepljenja. Nemamo ciljani lijek, ali imamo ovu preventivu. Ljude u počeku nije brinuo koronavirus, mislili su da je to nešto prolazno, blago, ali kad se pogleda na kraju, to je bolest koja je s

Dr. Stjepan Đuričić

nama i moramo joj se oduprijeti na razne načine.

I vi ste preboljeli covid-19. Kakvo je vaše iskustvo?

- Sredinom prosinca imali smo oko 65 ljudi na odjelu i dosta smo radili i bili iscrpljeni. To je bilo neobično iskustvo jer svakodnevno gledam ljude koji umiru i tako čovjeka obuzmu svakakve misli. Kod mene je to počelo s gubitkom okusa i to je bio prvi znak da se testiram i na kraju se pokazalo kako sam pozitivan. Simptomi su bili kao sindrom gripe: šest do sedam dana febre, zimice, tresavice, bolova u kostima i mišićima i onda je sve prestalo. Nakon toga je došao onaj period kada bi se moglo nešto ružno dogoditi, ali na svu sreću nije. Oporavio sam se i vratio na posao. Osjetio sam olakšanja da sam na takav način sve to proživio, jer sam gledao što se sve može dogoditi. Bolest ne mora biti teška i ne mora završiti smrtnim ishodom, ali u svakom momentu može biti zabrinjavajuće hoće li krenuti ka lošem.

Susrećete li se s onim koji misle da korona ne postoji?

- Svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali jasno je ono što proživljavamo zadnjih godinu dana što je danas u doba velike dostupnosti medija dokumentirano. Nema dana bez informacija o koronavirusu što su dovoljni dokazi kako se ne radi o nekoj teoriji zavjere. Evo mi sad ovdje pričamo, dan je, sija sunce, a netko će doći i reći da je ponoć i da je mrak. Pogledat ćete oko sebe, i što da mu da mu kažete na to?

Koliko će dugo trajati borba s koronavirusom?

- Ja bih volio kad bih mogao dati donekle precizan odgovor na to pitanje. Nadam se kako ćemo procijepiti što veći postotak populacije i nositi se s tim. Znanstvenici predviđaju da će ovo trajati još godinu, dvije. Čuo sam jednu projekciju o šest godina koja me bacila u depresiju, ali nadam se da je to pogrešno. No, nesumnjivo je kako smo još u toj priči.

Rekao bih, na osnovu spoznaja, barem godinu do dvije. To je nešto novo i prilagođavamo se, učimo, radimo i u hodu primjenjujemo smjernice. Nažalost dok traje, uzima danak u smrti oboljelih.

23

24

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

MARIO ILIĆ, NEFROLOG

‚MEDICINA JE ODAVNO pobjegla važno je opet uspostaviti dijalog POVODOM SVJETSKOG DANA BUBREGA, koji se svake godine obilježava 11. ožujka, napravili smo intervju s jedinim nefrologom Opće bolnice Dubrovnik Mariom Ilićem MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

D

oktor Mario Ilić jedini je nefrolog u Općoj bolnici Dubrovnik, a ujedno je i član Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT). Rođen je u Metkoviću, a u grad pod Srđem došao je prije 21 godinu.

Danas liječnici ne žele doći raditi u Dubrovnik zbog financijski izazovnog rješavanja stambenog pitanja, pa se razmišlja o gradnji stanova za liječnike. Kako ste vi riješili stambeno pitanje?

Osam godina bio sam podstanar u Dubrovniku, a stambenim kreditom sam kupio stan u zgradi staroj 35 godina u Novoj Mokošici. Ne mislim da bi liječnike u Dubrovnik trebalo privlačiti gradnjom stanova, niti mislim da će ta ideja značajno popraviti nedostatak liječničkog kadra. Potrebne su drugačije zdravstvene politike. Moje poimanje li-

ječničke struke je pomaganje pacijentima gdje god se nalaziš na ovom svijetu. Stambeno pitanje je potpuno efemerna stvar, ako razmišljam o razlogu svog dolaska u Dubrovnik i svom radu zadnjih dvadeset godina.

Jeste li ikad razmišljali o odlasku u inozemstvo gdje bi imali bolje uvjete rada i bili bolje plaćeni?

Radom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Općoj bolnici Dubrovnik trudim se pomoći pacijentima primjenjujući sva svoja znanja i vještine iz područja interne medicine i nefrologije. Iako sam se umorio, ni za čim ne žalim. U pokušaju organizacije i provođenja nefrološke struke dogodile su mi se i neke godine, a i završio sam Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u poraću, 1995., kada je dobivanje specijalizacije bilo više iznimka nego pravilo. Zadovoljstvo koje vidim na licima pacijenata kojima sam uspio pomoći je najveće priznanje i pokretač. Mjesto radnje je gotovo nebitno.

Zašto nema više nefrologa u Dubrovniku? Kako je moguće da ste sami, idete li uopće na godišnji odmor?

Posljednjih desetak godina Bolnica je raspisivala više natječaja za specijalizaciju iz nefrologije. Spletom različitih okolnosti i dalje sam sam, ali se radujem povratku kolegice doktorice Vukić sa specijalizacije iz Zagreba kroz dvije godine. Moram naglasiti i nedostatak medicinskih sestara u Centru za dijalizu. Bez timskog rada s medicinskim sestrama koje rade svaki dan u tjednu osim nedjelje i koje su u pripremi za akutnu hemodijalizu, svi moji napori bi bili uzaludni. Pokušavam biti stalno dostupan, kako za vrijeme radnog vremena, tako i za vrijeme trajanja pripreme kada po potrebi liječim pacijente s akutnim zatajivanjem bubrežne funkcije. Uvijek kada imam slobodnog vremena zamislim da sam na godišnjem odmoru.

Koliko ima bolesnika na dijalizi u Dubrovniku i Županiji?

U našoj županiji postoje tri

Centra za dijalizu. Najveći je u dubrovačkoj Bolnici, a dva manja su pri Domu zdravlja Metković gdje obavljam i redoviti nadzor, te u Domu zdravlja Korčula. U Centru za dijalizu OB Dubrovnik bubrežna funkcija se hemodijalizom nadomješta kod 44 bolesnika, a u Županiji se dijalizom liječi oko 85 bolesnika.

To je uobičajena prevalencija bolesnika na nadomještanju bubrežne funkcije u Republici Hrvatskoj.

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

a iz okvira humanistike, g liječnika i pacijenta’ zbog čega su potrebni dogovori s zagrebačkim Klinikama, a i pandemija je neke stvari usporila.

‚Liječnike u Dubrovnik ne bi trebalo privlačiti gradnjom stanova’

Koji su najčešći uzroci koji pacijente dovedu do dijalize? Šećerna bolest i arterijska hipertenzija (povišeni tlak) su najčešći uzrok zbog kojeg se pacijentima mora nadomještati bubrežnu funkciju dijalizom.

Osim hemodijalize koja se odvija u vanbolničkim i bolničkim centrima postoje i kućne metode dijalize kao što je peritonejska di-

jaliza. Koliko je bolesnika u našoj županiji na PD-u?

U ovom trenutku nemamo bolesnika na peritonejskoj dijalizi. Većina bolesnika koji su liječeni PD-om je transplantirana, a neki su zbog zatajivanja metode prevedeni na hemodijalizu. Najveći problem malog broja bolesnika na PD-u u našem Centru predstavlja nedostatak medicinskog osoblja i logistika. U OB Dubrovnik nitko ne postavlja peritonejske katetere,

Koja je razlika između te dvije dijalize? Koja je bolja?

Niti jedna nije lošija, a razlike su značajne. Kod peritonejske dijalize se pacijent aktivnije uključuje u sam proces liječenja, ta metoda svakako daje slobodu i ne ograničava za razliku od hemodijalize gdje bolesnik mora doći tri puta tjedno u određeno vrijeme u Bolnicu ili Dom zdravlja.

Ta metoda se najčešće prepisuje mlađim pacijentima koji su kandidati za transplantacijsko liječenje, a bitno je naglasiti da se HDNDT već duže vrijeme zalaže za dostupnost sustava asistencije u kućnim uvjetima, kako bi se tom metodom moglo liječiti i više starijih pacijenata.

Je li vam je pandemija SARS-CoV-2 virusa otežala rad i svakodnevne aktivnosti?

Poštujući od samog početka epidemiološke mjere i preporuke HDNDT uspjeli smo do sada održati normalan rad Centra za dijalizu, bez značajnijih odstupanja i bez proboja virusa. U drugom valu pandemije je Bolnica

...

NEFROLOGIJA JE, U BITI, JEDNA OPTIMISTIČNA GRANA MEDICINE Dijagnoza zatajivanja bubrežne funkcije nikako nije kraj.

Danas postoje različite metode liječenja i lijekovi kojima se može usporiti napredovanje bubrežne bolesti.

Transplantacijsko liječenje se može obaviti i prije početka same dijalize. Pacijent bi trebao nakon kvalitetne predijalizne edukacije sam izabrati modalitet liječenja, kućnu dijalizu ili dijalizu u Centru, kada do toga dođe. Potom treba prepoznati pacijente koji su dobri kandidati za transplantaciju, obraditi ih i postaviti na Listu za transplantaciju.

Nakon transplantacije pacijenti se redovito kontroliraju.

Kada dođe do zatajivanja funkcije transplantiranog bubrega bolesnici se ponovno vraćaju na dijalizu. Moglo bi se reći da nefrologija ima moćna oružja kojima uspješno cilja u različitim stupnjevima kronične bubrežne bolesti.

25

26

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

na moju inicijativu nabavila uređaj za reverznu osmozu tako da smo organizirali dijalizno mjesto u Odjelu infektologije gdje smo dijalizirali i dijaliziramo COVID-19 pozitivne pacijente.

Koliko se pacijenata zarazilo virusom?

Do danas smo imali osam zaraženih bolesnika. Svi su na vrijeme prepoznati i izolirani, liječeni na Odjelu infektologije. Dvoje bolesnika je nažalost preminulo. Svi bolesnici koji se liječe hemodijalizom i koji su pristali na cijepljenje su do danas cijepljeni s obje doze prema preporukama HDNDT.

Što je s transplantacijom bubrega? Koliko pacijenata na dubrovačkom području ima transplantirani bubreg?

Transplantacija je najbolja metoda nadomještanja bubrežne funkcije. U ovom trenutku 45 bolesnika živi s funkcionirajućim graftom bubrega s područja koje gravitira OB Dubrovnik. Tu nisu uračunati transplantirani bolesnici iz Metkovića i s otoka Korčule. U Centru za dijalizu je trenutno 8 bolesnika obrađenih i u različitim statusima na Listi za kadaveričnu transplantaciju bubrega KBC Zagreb i KB Merkur. U transplantacijskoj

‚Šećer i povišeni tlak najčešći su uzrok zatajenja bubrega’

ambulanti naše Bolnice se redovito kontrolira 38 transplantiranih bolesnika, a na Odjelu nefrologije i dijalize se redovito liječe uglavnom infektivne komplikacije transplantiranih bolesnika.

Kako funkcionira transplantacija?

Hrvatska je od 2007. godine punopravna članica Eurotransplanta. Prije toga na ovom području je transplantacija bubrega bila više iznimka nego pravilo. Hrvatska je dugi niz godina pri samom vrhu među članicama Eurotransplanta i drugim zemljama svijeta prema broju doniranih organa i transplantiranih bubrega i jetara na milijun stanovnika. Pacijenti se obrade u OB Dubrovnik i u dogovoru s transplantacijskim koordinatorima iz Transplantacijskog centra nakon pregleda urologa i niza drugih specijalista postavljaju na Listu za kadaveričnu transplantaciju bubrega, što je najčešći oblik transplantacije u RH. Kakav je postupak darivanja organa?

Najveći broj organa dolazi od darivatelja s dokazanom moždanom smrti. Prema Zakonu o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja u RH svi su darivatelji ukoliko se nisu za života drugačije izjasnili. Unatoč toj činjenici uvijek se dodatno razgovara s članovima obitelji potencijalnog donora. Obzirom da se radi o bolesnicima s dokazanom moždanom smrti, oni se nalaze na liječenju u Jedinica-

...

JUČER JE BIO SVJETSKI DAN BUBREGA. KOJE SU SE PORUKE MOGLE ČUTI? Medicina je nažalost odavno pobjegla iz okvira humanistike, a temelji humanističkog odnosa u medicini su partnerski odnos pacijenta i liječnika. Za uspješnost liječenja i dobrog života naših bubrežnih bolesnika potrebna je komunikacija i integracija takvog vrijednosnog sustava u kojem će se uz liječnike i pacijenti osjećati pozvani da ravnopravno razmišljaju, donose svoje stavove i sudjeluju u odlučivanju.

Ponosan sam što ove godine svjedočim i sudjelujem u organiziranju webinara i tribina povodom Svjetskog dana bubrega u kojem ravnopravno sudjeluju pacijenti i liječnici. Možda je ovo mali iskorak, ali sam siguran da smo na pravom putu.

ma intenzivnog liječenja i razgovor s obitelji obavlja bolnički koordinator koji je u OB Dubrovnik anesteziolog-intenzivist.

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

27

Piše: VJERA ŠUMAN

Godišnjica „ključna dva tjedna“

J

e li možda malo neobično kad novinaru, koji godinama radi na Hrvatskoj televiziji s bitno manjim koeficijentom od svojih kolega koji rade isti posao, s istim obrazovanjem i rezultatima rada, šef redakcije kaže: „Ja tu ne mogu ništa jer ja ne odlučujem. Najbolje ti je ako nađeš nekog u Saboru ili jačeg u politici pa viši koeficijent možeš odmah riješiti. To ti je najsigurniji način!“ Nije neobično, kao što ni najmanje nije neobično da se posao dobiva preko veze, da se dobivaju stanovi od države iako imate vlasništvo više kuća, poput oca gradonačelnika Vukovara, da se poslovi dobivaju korupcijom, da se cijepi preko veze, da neki mjesecima čekaju pregled koji život znači dok drugi samo ušeću, da se sprovodi običnih smrtnika svode na užu obitelj dok oni više i visoko rangirani ne moraju poštivati epidemiološke mjere. To je slika današnje Hrvatske zbog čega i jest na ljestvici korumpiranosti u društvu s Bugarskom, Srbijom, BiH i Rumunjskom. I nikog to previše ne uzrujava, znamo gdje živimo i znamo da nismo mi Finska ili Švedska pa većina Hrvata okreće nebo i zemlju ne bi li pronašli vezu i riješili problem, bilo s administrativnim zaprekama ili zapošljavanjem djece i/ili bolju plaću. Sve je pod kontrolom, eto primjerice grad Zagreb imao je i ima Povjerenstvo za borbu protiv korupcije(!?). lenki je neki dan posjetio obiteljsku farmu Lukač koja je jedna od većih proizvođača jaja od kokica u podnom uzgoju pa se živ čudio kako su na potrebne dozvole čekali šest godina, ali je vidno odahnuo kad je shvatio da se čekanje odnosilo na raznorazne građevne i ine dozvole lokalne uprave, a ne od nadležnih ministarstva. Pa ispada kao da je lokalna uprava neka tamo druga država koju se ne tiču zakoni

P

ove države. Nikom od prisutnih nije palo ni na pamet koliko smo po svim kriterijima pre regulirana država zbog čega svaki ćato provodi zakone onako kako mu odgovara. Mogli su to Lukači riješiti i elegantnije i brže da su napravili ono što je većina poduzetnika prisiljena i napraviti. Ili nađeš pravu vezu ili podmažeš jer najskuplje je dugogodišnje čekanje i neizvjesnost što onda donosi nemogućnost bilo kakvog planiranja troškova koji bujaju bez i jedne zakopane lopate. U nas se veze, plaćanje ručkova ili nošenje, od bombonijera do umjetničkih slika, ne smatra korupcijom nego malim ljubaznim darom. Finci, Danci, Šveđani pa čak ni Nijemci to nikako ne mogu razumjeti. Zato što su hladni i škrti. Ma, eto ih tamo. ni koji se po službenoj dužnosti moraju baviti korupcijom, od Odvjetništva do sudova, rijetko se time bave, posebno ne ozbiljno.

Jer kako inače protumačiti da suđenje Nadanu Vidoševiću započinje nakon gotovo osam godina i pritom je već značajno smanjen iznos kojim su ga bombastično teretili na početku. O suđenju Sanaderu ne treba ni govoriti. Odvjetnici će vam uvijek reći kako je za krivca jako dobro što dulje trajanje suđenja jer u međuvremenu se izgube neki dokazi, Državno odvjetništvo nešto odradi traljavo, svjedoci zaborave, možda se i zakon promijeni u dijelu koji je povoljniji za okrivljenika pa je dugotrajan proces idealan. S druge strane kad se radi o nevinom onda okrivljenika takva dugotrajna agonija uništi, i psihički, i materijalno.

Sjećate li se Srđana Mladinića, vlasnike uspješne tvrtke SMS, koja je proizvodila maslinovo ulje i konzervirane masline i bila uspješna i u Hrvatskoj, ali i vani. Nakon optužbe i dugogodišnjeg suđenja raspala mu se obitelj, firma otišla u stečaj da bi na kraju bio oslobođen

O

svih optužbi kojima ga je teretilo Državno odvjetništvo. I nikom ništa. Propalo poduzeće, ne mali broj zaposlenih koji su ostali bez posla, nije ni najmanje natjeralo Odvjetništvo na temeljito i kvalitetno obavljanje posla, ni sudove da svoj posao rade jednako tako kvalitetno i učinkovito. Jer to i jest svrha pravde, učinkovito djelovanje. Zbog svega toga lijepa je vijest kad Zoki za predsjednicu Vrhovnog suda predlaže predstojnicu Katedre procesnog kaznenog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu i još je ljepša vijest njena izjava da će poštivati odluku Ustavnog suda vezano za poštivanje Zakona koji Zoki smatra mutljavinom. Bio taj Zakon mutljavina ili ne Zoki je svojim načinom doveo ovu vrsnu profesoricu u situaciju da ju HDZ-ova većina odbije samo uinat njemu, zbog parade koju radi kad za paradu nije ni mjesto, ni vrijeme. a to vrijeme u Gradu se dogodio presedan potpuno suprotan svemu na što smo navikli i tu i u ostatku Lijepe naše. Predsjednik gradskog SDP-a i kandidat svoje stranke za gradonačelnika Barač, podnio je ostavku na to mjesto i objavio kako se neće kandidirati jer je neprimjereno reagirao u susjedsko-obiteljskoj svađi, zbog čega je noć proveo u pritvoru. Takvi „incidenti“ dosad nijednom političaru nisu bili razlog za ostavku. Gotovo kao da je iz Finske. S druge strane, sudske presude i istražni zatvori nikad nisu Hrvatima bile razlog za ne glasanje za takvog kandidata ili su, što je još gore, bile izlike za neizlazak na izbore. Štoviše, podrška takvome najbolje je vidljiva u Zagrebu. Punih dvadeset godina. Nažalost, već smo naučili da jedna lasta ne čini proljeće. Čuvajte sebe i druge dok slavimo godinu dana od Capakovih i Beroševih „ovo su ključna dva tjedna“ u razvoju epidemije. Eto vas.

Z

28

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Životna priča

ROMANSA U DOMU ZA STARIJE DUBROVNIK

ŠEZDESET GODINA LJUBA ‚U braku smo presretni, lj je nego što smo zamišljal RUŽICA I ALEKSANDAR MIRČEVSKI proslavili su 60 godina braka u Domu za starije i nemoćne Dubrovnik AIDA ČAKIĆ AIDA ČAKIĆ

L

judi ne mogu živjeti bez hrane, vode, zraka – i ljubavi. Prve tri navedene stvari koje su neophodne za život su opipljive, samo je ljubav neopipljiva. S druge strane ljubav, ako je prava, itekako se osjeti. Upravo tako, odmah na prvi dojam, ljubav isijava prilikom susreta s bračnim parom Mirčevski, Ružicom i Aleksandrom koji ovih dana u Domu za starije i nemoćne Dubrovnik slave dijamantnu obljetnicu svoga braka. Šezdeset godina zajedničkog života dočekali su dobrog zdravlja, uredno dotjerani i iznimno vedrog duha, a za Dubrovački dnevnik su ispričali svoju životnu priču.

Upoznali su se u hotelu Lapad na plesnjaku dok je Ružica išla u učiteljsku školu, a Aleksandar je bio vojno lice. Naočiti mladić iz Makedonije tada je osvojio lijepu Dubrovkinju koja se odmah nakon srednje škole udala za njega, a ubrzo su dobili i sina. Da ih danas ponovno pitaju uzimaju li jedno drugo za supružni-

ka odgovaraju kako bi bez zadrške rekli ‚da’.

JEDAN O DRUGOME SVE NAJBOLJE - Ja sam njega u svemu stavila na vrh. Nikad nije skitao, uvijek se sam o sebi brinuo, znao je raspolagati s novcem, imao je dobre odnose s ljudima, džentlmen je u društvu,

...

„On je u svakom pogledu kako treba.

Evo primjerice u mom ormaru je roba uredno složena, ali u njegovom je sve ‚po špagu’. Imamo dosta razlika, ali se savršeno nadopunjavamo.

Jednostavno je fin i mio, a kada je bio mlađi bio je još i bolji”, opisuje Ružica Mirčevski svoga supruga.

ima urođenu eleganciju, poštuje rutine, brine se za higijenu, uvijek je uredan i čist... Ma u svakom pogledu je kako treba. Evo, primjerice u mom ormaru je roba uredno složena, ali u njegovom je sve ‚po špagu’.

Imamo dosta razlika, ali se savršeno nadopunjavamo. Jednostavno je fin i mio, a kada je bio mlađi bio je još i bolji - opisuje u jednom dahu 80-godišnja Ružica Mirčevski svog sedam godina starijeg suprugaAleksandra.

Ni on nije štedio lijepe riječi za nju.

- Ona je meni u svemu odmah odgovarala... Bila mi je uvijek naj, naj, naj i to sam znao od prvog dana pa sve do danas. Došao sam u Dubrovnik kao vojno lice i nisam imao ništa, bio sam proleter, ali naši zajednički trenuci bili su mi najljepši.

Ne mogu reći da nam je sve bilo idealno, ali nikad se nismo svađali u smislu da je bilo grubih riječi i vrijeđanja, sve nesuglasice bi riješili dijalogom - govori Aleksandar Mirčevski te dodaje kako su oboje porijeklom iz skromnih obitelji s puno braće i sestara.

Budući da su se mladi vjenčali i dobili sina Ružica nije bila vješta u kućanskim poslovima o čemu se brinuo Aleksandar dok je ona pažljivo raspoređivala financije.

- Moja je mama bila dobra kuharica, ali ja nisam znala kuhati tako da smo u početku svašta jeli. Di-

...

„Ona je meni u svemu odmah odgovarala...

Bila mi je uvijek naj, naj, naj i to sam znao od prvog dana pa sve do danas. Došao sam u Dubrovnik kao vojno lice i nisam imao ništa, bio sam proleter, ali naši zajednički trenuci bili su mi najljepši”, govori Aleksandar Mirčevski.

vim mu se kako je to mogao gutati - kroz smijeh govori Ružica te dodaje kako je Aleksandar često spremao jela i prao dječje pelene.

Sve su odlučivali samostalno i bili zadovoljni malim stvarima, prisjeća se Ružica, tako da je sve bilo onako kako su zamislili i posložili.

VESELJE, ALI I BOL U OBITELJI - Imali smo svoj svijet i nismo se uspoređivali ni s kim. Nitko nas nije ni kontrolirao, niti se miješao u naš brak što nas je u početku dodatno osnažilo. Dugo godina smo bili podstanari i znala sam da ne smijemo

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Životna priča

AVI jepše li’ stvarati neprilike kod stanodavaca jer bi nas izbacili zbog svađa. Sve to nas je održalo dok smo bili mladi - kazala je vedra gospođa Ružica. Za sebe kaže kako se uvijek puno smijala, a i danas je takva. Smatra kako je žena ta koja treba unositi vedru atmosferu koje kod njih nije nedostajalo pa se prisjeća da su im ljudi znali govoriti kako je kod njih uvijek bilo veselo kao u kazalištu.

No, u životu obitelji Mirčevski nije uvijek odzvanjao osmijeh. Njihov sin jedinac, Jordan Mirčevski, preminuo je u 47. godini života nakon teške bolesti i srčanog udara.

Mama i tata se s ponosom prisjećaju svoga sina koji je bio liječnik na Korčuli, a iza njega su ostali uspješni unuk i unuka koji danas žive u inozemstvu.

- Teško nas je pogodio taj gubitak, ostale su velike posljedice i vječna bol - govori gospođa Mirčevski.

Gubitak sina ih je potaknuo na promišljanje da se teško sami o sebi mogu brinuti u starim danima pa je to bio jedan od razloga zašto su došli živjeti u dom.

- Živjeli smo na Konalu gdje je puno skalina što nam je otežavalo svakodnevicu. Čovjeku je važno i društvo pa smo se odluči za dom jer tu uvijek imamo nekoga za porazgovarati, ali i one koji se brinu o nama. Najvažnije je biti spokojan i imati unutarnju snagu što se ipak sva-

Ružica i Aleksandar Mirčevski

koga dana gubi. Mi smo ovdje zadovoljni s cjelokupnom uslugom i ne razmišljamo o teškim trenucima jer se uvijek nešto lijepo događa, osoblje je brižno prema svima, hrana izvrsna, ravnateljica ljubazna i uvijek dostupna - govori Ružica.

NAKON RAZDVOJENOSTI OD ČETIRI MJESECA PONOVNO SKUPA Inače, ravnateljica Doma za starije i nemoćne Dubrovnik učinila je veliku stvar za bračni par Mirčevski. Kada su odlučili živjeti u domu, prvo su bili na Grudi gdjeAleksandru nije odgovarao zrak zbog čega su ga prebacili u grad, a Ružica je ostala u Konavlima. On je skoro svaki dan automobilom išao da se vide što je bilo naporno za ljude u njihovim godinama. Požalio se ravnateljici Marini Sambrailo i ona je odmah riješila tu situaciju da ih spoji. Tako su Aco i Ruža nakon četiri mjeseca ponovno bili skupa.

Sada uživaju u zajedničkim šetnjama svakog dana do Gruža. Upravo to im je najviše nedostajalo za vrijeme strogog lockdowna kada je pri-

jetila opasnost od koronavirusa pa su domovi za starije bili u gotovo opsadnom stanju zbog straha od bolesti Covid-19. Sad su cijepljeni kao prioritetna skupina tako da su nešto mirniji po tom pitanju, ali i dalje vlada oprez pa svi nose maske.

...

SAVJETI ZA SREĆU BRAČNOG PARA MIRČEVSKI • ne pretjerivati u hrani i izležavanju • malo gimnastike i šetnje • puno smijeha i veselja • rješavati probleme u četiri oka • zajedništvo u teškim trenucima • biti zadovoljan malim stvarima • ljubav treba trajati

- Bilo je teško boraviti zatvoren u domu, a jedno vrijeme nismo smjeli ni iz sobe izaći. Volimo biti aktivni jer to je spas pa čak ujutro činimo gimnastiku. Općenito pazimo na svoje zdravlje i kilažu i ne pretjerujemo u ničemu - malo jedemo, ne spavamo previše i ne izležavamo se.

Imamo svoju sobu i lijepo nam je, nemamo razloga za svađu, ali ni za veliko veselje zbog gubitka sina kazuje Aleksandar.

Oboje kažu kako im je brak ljepši nego što su ga zamišljali.

- Ja sam u braku sretan pa i presretan što je sigurno ključ sreće jer sam u 87. godini bez štapa i čio.

Naš brak traje 60 godina jer smo se dobro upoznali, uvijek smo u četiri oka sve rješavali. Ponekad neke stvari treba zadržati za sebe jer sredina zna biti zločesta - savjetuje Aleksandar, dok Ružica dodaje kako je važno zajedništvo i tolerancija.

- Čovjeka u početku nosi strast i zanesenost, ali kasnije dođu druge okolnosti, no ljubav treba trajati.

Potrebno je nešto i ‚progutati’, a nipošto se ljutiti na svaku sitnicu - zaključila je Ružica Mirčevski.

29

30

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

ODLAZAK U MIROVINU MARCUSA WILLISA

KAKO JE DEBELI STOKILAŠ lobovao Federera na centra U TENISKU MIROVINU u 30. godini otišao je Marcus Willis. Teniska javnost slabo ga je znala osim po videu gdje jede čokoladu i ispija Cocacolu u pauzi dva seta. A onda je, baš poput svog prezimenjaka, odlučio umrijeti muški MARO MARUŠIĆ

K

rajem osamdesetih i početkom devedesetih svijet je uletio u revoluciju baš kao što je danas slučaj s koronom. Pao je Berlinski zid, Sovjetski savez se urušio, a komunizam u Istočnoj Europi objesio je srp i čekić o klin. U Jugoslaviji je situacija bila još gora – avioni JNA nadlijetali su Hrvatsku, vojarne su se transformirale u borbeni stav, ćutio se rat. Vrijeme straha, nesigurne budućnosti, patnje i bojažljivih nadanja.

E kako je lijepo kad si dijete mene je za ta svjetska previranja baš bilo briga. Ja sam se tih godina, umjesto da se bojim za egzistenciju, zaljubio u tenis. Tri godine zaredom gledao sam spektakularna finala Wimbledona između Stefana Edberga i Bo-

risa Beckera i zamišljao kako ću kad odrastem i sam jednog dana stajati na centralnom terenu i podignuti 47 centimetara visoku pozlaćenu srebrnu čašu na kojoj piše All England Lawn Tennis Club Single Handed Championship of World, koju će mi uručiti vojvotkinja od Sussexa.

Isti san kakav sam ja imao zamišljaju milijuni djece diljem Planete – od prašnjavih terena Buenos Airesa, preko betonskih igrališta predgrađa Cincinnatija pa sve do mreža kućnih radinosti koju podižu očevi u vrtu obiteljskih kuća u Međugorju. Sva ta mlađarija sanja isti scenarij – pune tribine centralnog terena All England Cluba razdragano im plješću dok im Kate Middleton sa smiješkom na licu predaje pokal za besmrtnost. Jedan od dječaka koji je sve to u glavi prošao na kauču malog stana u engleskom Sloughu bio je i Marcus Willis.

KAD TE ŽIVOT UDARI No kako dječaci postaju muškarci tako se i snovi tope. Realnost života udari ih svom žestinom, a snovi polako blijede. Za razliku od mene koji nisam mogao doći do Wimbledona iz prostog razloga što sam se bavio krivim tenisom (trenirao sam ping-pong), Marcus Willis bio je nadaren i talentiran tenisač. Ostvario je zapažene rezultate u juniorskoj konkurenciji, nekoliko puta umetiljao se u treća kola juniorskih Grand Slamova, ali kada je zakoračio u seniorske vode shvatio je koliko je teško uspjeti i živjeti od tenisa.

Umjesto centralnih terena najvećih svjetskih turnira njegova realnost bili su Futuresi, tek treći teniski rang po kvaliteti. Čak se rijetko uspijevao kvalificirati i za Challengere (drugi rang), a nikada na ATP turnire (o Grand Slamovima ne treba ni govoriti) - eto kakvom ga je silinom udario rušitelj snova zvan Život. Dno sno-

...

Dno snova i života dotaknuo je u Rumunjskoj kada je otputovao na jedan siromašni Futures. U Bukureštu je trebao uzeti vlak, došao je na šalter i ljubazno upitao kartu za taj neki rumunjski grad gdje je bio turnir.

Ali službenica na šalteru nije ga dobro razumjela pa mu je umjesto kartu za Brasov, prodala onu za Bascov. Vozeći se u pogrešnom vlaku u pogrešni grad neke rumunjske pripizdine, pitao se koji je njemu i ima li sve ovo skupa smisla.

va i života dotaknuo je u Rumunjskoj kada je otputovao na jedan siromašni Futures. U Bukureštu je trebao uzeti vlak, došao je na šalter i ljubazno upitao kartu za taj neki rumunjski grad gd-

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

s čokoladom u ruci alnom terenu Wimbledona

Roger Federer i Marcus Willis

je je bio turnir. Ali službenica na šalteru nije ga dobro razumjela pa mu je umjesto kartu za Brasov, prodala onu za Bascov. Vozeći se u pogrešnom vlaku u pogrešni grad neke rumunjske pripizdine, pitao se koji je njemu i ima li sve ovo skupa smisla.

Naravno da je upao u depresiju, a svoja loša mentalna stanja liječio je hranom. Uskoro je dogurao do stotke, ali ne mjesta na ATP ljestvici, nego kilograma. Prozvali su

ga Cartman, po debelom liku iz animirane serije South Park. Jedino po čemu su ga teniski zaljubljenici pamtili iz tog doba bila je scena kada na pauzi između dva seta nekog anonimnog Futuresa u Brasovu, Bascovu, gdje li već, onako zavaljen na klupi k’o nosorog u blatu, jede čokoladu i pije Coca-colu. Taj video je postao viralan, ali naravno da mu nije bila nikakva utjeha. Postao je slavan zbog stomka, a ne teniskog umijeća.

UMRI MUŠKI Došla je 2016. godina, a Marcus Willis bio je sušta suprotnost Brucea Willisa.

Umoran od teniskog života i debel od slatkiša razmišljao je da odustane od svega i posveti se čokoladi, Jogobelli i ostalim jednostavnim ugljikohidratima. U prvih pola godine 2016. odigrao je samo jedan jedini turnir – Futures u Tunisu gdje je ušao u četvrtfinale i zaradio smiješnih 356 dolara koji mu nisu bili dovoljni ni da pokri-

je troškove putovanja i smještaja.

-Nije ovo za mene – rekao je Willis koji je samo prije petnaestak godina sanjao da mu plješću na glavnom terenu Wimbledona, a kasnije kada je odrastao dogodilo se da mu nisu pljeskali ni u finalima Challengera, kamoli što više. Jedino što je u teniskoj karijeri napravio bila su dva osvojena Futuresa i 700 i neko mjesto na rang ljestvici. Više je po-

31

32

trošio na putovanja, smještaj i hranu nego što je zaradio od nagrada na turnirima. Kada podvuče crtu preko osnovne linije, tenis ga je odveo u besparicu.

Odustat će od svega i zaposliti se negdje kao i svi normalni ljudi kojima su uništeni dječji snovi. Tako je i učinio.

Našao je posao u Warwick Boat Clubu gdje je za 30 fun-

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

ti po satu davao teniske lekcije. Onda mu se pružila prilika da ode u Philadelphiju i da tamo bude teniski trener razmaženim bogatašima za nešto bolju paru. Kada je ideju obrazložio svojoj djevojci, inače stomatologinji, ona nije bila oduševljena.

-Umri muški, ne budi pizda – rekla je Willisu.

Ajde dobro, poslušao ju je Marcus. Sebe je razočarao, ali ne smije izabranicu svog života. Pokušat će još jednom, njoj za ljubav, iako zna da nema smisla. S mjesta trenera od 30 funti za sat prijavio se za kvalifikacije Wimbledona, ali toliko je bio loš na rang ljestvici da nije mogao upasti ni na kvalifikacije. Da bi se kvalificirao u kvalifikacije mora proći pretkva-

lifikacije, čak tri igrača. Veliki bi uspjeh bio i kada bi dogurao do kvalifikacija. Pojeo je čokoladu i popio Colu, pa u nekom ludom zanosu potaracao sve tri prepreke u pretkvalifikacijama, a onda u prvom kolu kvalifikacija Wimbledona dodao još jednu pobjedu.

Ali ždrijeb mu nije bio naklonjen. U njegovom su djelu

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

dva opasna mlada Rusa za koje teniski stručnjaci govore kako će jednog dana biti u TOP 10 najboljih igrača svijeta i da će ih se bojati i oni najveći uključujući Federera, Nadala i Đokovića.

Oni su Andrey Rublev i Daniil Medvedev. Ali Marcus Willis je obećao ženi da će umrijeti muški. Prvo je šokirao Rubleva, a onda u nastavku filma i malog Medvedeva. Nakon što je sudac konačno rekao Game, Set i Match Willis je zaplakao kao malo dijete. Nikad nije igrao u nijednom prvom kolu ATP turnira, a sada se uspio kvalificirati na najveći svjetski turnir.

Za taj velebni uspjeh trebalo mu je ogromnih i velikih šest pobjeda.

POEN KARIJERE -Kada sam sebe vidio u ždrijebu glavnog turnira Wimbledona, bio je to najsretniji dan u mom životu – rekao je kasnije Marcus Willis.

Ali nije tu stao. U prvom kolu pobijedio je 54. igrača svijeta Richarda Berankisa s glatkih tri nula u setovima. Willis je u tom trenutku bio 772. igrač na rang listi. Nikada do sada nije bio ni na jednom turniru naj-

više kategorije, a evo ga sada u drugom kolu najvećeg od najvećih i tamo će se susresti s najboljim igračem u povijesti ovog sporta Rogerom Federerom.

Naravno da protiv Švicarca nije imao šanse, ali jedan poen koji je dobio bio je šlag na torti ovog ludog uspjeha. Federer je servirao, a nakon nekoliko izmjena Marcus ga je namamio na mrežu kratkom loptom, sedmerostruki pobjednik svete trave ju je stigao i vratio, pa ga je Willis pokušao lobovati, a Federer je uspio uhvatiti bekend smeč onako elegantno kako samo on to može, međutim, Willis stiže smeč i ponovno krati lopticu, Švicarac opet stiže, a naš junak ga u trku perfektno lobuje bekendom. Publika centralnog tere-

...

D ječački san napokon je ostvaren. Uspio je iz onog prokletog rumunjskog vlaka doći do najvažnijeg turnira i terena na svijetu gdje osvaja spektakularni poen protiv najvećeg svih vremena dok mu pune tribine centralnog terena odaju počast gromoglasnim aplauzom

na u Wimbledonu je u deliriju, razdragano plješće dok debeli Cartman teško dišući sa smiješkom na licu slavodobitno podiže ruku.

Dječački san napokon je ostvaren. Uspio je iz onog prokletog rumunjskog vlaka doći do najvažnijeg turnira i terena na svijetu gdje osvaja spektakularni poen

protiv najvećeg svih vremena dok mu pune tribine centralnog terena odaju počast gromoglasnim aplauzom. Taj poen bit će proglašen za najboljeg na čitavom turniru te godine, a ući će i u kompilaciju najboljih poena u cjelokupnoj 144. godišnjoj povijesti najstarijeg i najcjenjenijeg svjetskog turnira. Ulaskom u drugo kolo Wimbledona zaradio je više nego do tada u cjelokupnoj karijeri.

Prošlog tjedna u 30. godini objavio je kraj karijere. Razlog je korona. Nema toliko turnira, smanjeni su nagradni fondovi, komplicirano je putovati…

-Bilo je to ludo putovanje, ali sada je kraj. Game, set i match – kazao je Marcus Willis svojoj karijeri i otišao tražiti posao baš poput svih normalnih ljudi.

Zaposlio se u građevinskoj firmi svog rođaka, gdje na pauzi od bauštele, s čokoladom i Coca-colom u rukama priča kolegama kako je nekoć na najsvetijem od svih teniskih terena lobovao najboljeg svih vremena, a prije toga namazao kao radnici paštetu, Daniila Medvedeva i Andreya Rubleva, danas trećeg i osmog igrača svijeta.

Rumunjski radnik iz Brasova, Bascova odakle već, umrljan majonezom i pivom na to mu samo kaže: -Može autogram za mog klinja koji sanja da se jednog dana pojavi na centralnom terenu Wimbledona?

33

34

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

NEOBIČAN BROD

MONTE UMBE Dubrovnik je posjetio kao kruzer, a uz putnike je prevozio i terete GRAĐEN ZA NEKA DRUGA svjetska mora ostao je prepoznatljiv na starim fotografijama Gruža, a Dubrovnik je posjetio pet puta krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih.

PUTNIČKO – TERETNI BRODOVI KOMPANIJE AZNAR LINE

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

N

eobičan brod posjetio nas je u luci Gruž 1969. i 1970. godine. Izgledom kao teretni brod - bananjera tj. brod za prijevoz hlađenih tereta, ustvari je bio španjolski putničko – teretni brod MONTE UMBE, koji nas je posjetio pet puta kao kruzer.

Ni najbolji poznavatelji povijesti kruzing turizma u Dubrovniku neće lako prepoznati ovaj brod u gruškoj luci na fotografiji iz daleke 1969. godine. Doista se radi o brodu koji se veoma rijetko mogao vidjeti u jadranskim vodama, a originalno je građen za neka druga svjetska mora. Brod MONTE UMBE od 9971 BRT-a izgrađen je za poznatog španjolskog brodara Aznar Line.

do Kanarskih otoka, a zimi između luka Amsterdam - Southampton Santander.

Brodarsku kompaniju početnog ime- Kompanija Aznar Line je svojim brona Navier Sota y Aznar su 1906. go- dovima davala početno ime MONTE, dine osnovali Ramon Sota i Eduar- što je u prijevodu brdo, tako je i ovaj do Aznar u Bilbau u Španjolskoj, brod s fotografije dobio ime MONTE koji su imali flotu teretnih brodova. UMBE. To je jedno malo brdo visine Godine 1939. vlasnici su se podi- 301 metar na obali Atlantskog oceajelili te je za nas interesantan ovaj na pored baskijskog grada Bilbao. dio gdje s novim imenom Aznar Li- Brdo Umbe je poznato po pričama o ne nastavlja ploviti s putničko - teret- ukazanju Blažene Djevice Marije, što nim brodovima na liniji iz Španjols- je dovelo do toga da su ga ljudi iz cijeke prema Sjevernoj i Južnoj Americi, Karibima i iz Kanarskih otoka za Veliku Britaniju. Brodovi su bili specijalizirani za prijevoz hlađenog tereta, i to uglavnom voća i povrća, ali i putnika. Godine 1974. kompanija Aznar Line uvrštava u svoju flotu i Naš sugrađanin, tada dječak dva velika trajeAlberto Rogić. kta koji su plovili

log Iberijskog poluotoka počeli posjećivati u uvjerenju da voda iz zdenca koju je blagoslovila Djevica Marija ima posebne moći. Svetište na brdu Umbe ipak još nije priznato od Katoličke crkve.

Putničko - teretni brod MONTE UMBE je izgrađen 1959. u brodogradilištu Astilleros Euskalduna u Bilbau za brodarsku kompaniju Aznar Line iz Španjolske. Imao je 9971 BRT-a, duljine 154,82 m, širine 19 m, nosivosti 7680 tona hlađenog tereta, a mogao je ukrcati ukupno 580 putnika od kojih 492 u trećem razredu, 84 u turističkom i četiri putnika u prvom razredu. Smještaj u prvom i turističkom razredu bili su klimatizirani. Sulzer dizel glavni brodski strojevi su mu omogućavali brzinu od 16 čvorova. Brod je izgrađen za plovidbe prema Južnoj Americi na liniji: Bilbao - Coruna - Vigo - Tenerife - Rio de Janeiro - Santos - Montevideo - Buenos Aires i natrag, a putovanje je trajalo 42 dana.

KRUŽNA PUTOVANJA Rijetki su bili termini rezervirani za ljetna kružna putovanja iz luka Bilbao i Barcelona, ali i ona uglavnom prema New Yorku i Lenjingradu, odnosno tamo gdje se moglo usput prevesti nešto i tereta.

MONTE UMBE je bio prvi španjolski brod koji je nakon Španjolskog građanskog rata 1968. posjetio Lenjingrad i tadašnji SSSR.

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

kružna putovanja su objavljeni itinereri za ova dva krstarenja: Barcelona - Napulj - Capri - Krf - Bari - Venecija - Dubrovnik - Palermo - Barcelona. Sljedeće godine 21. kolovoza 1970. kruzer MONTE UMBE ponovo nas je posjetio na putu iz Venecije za Pirej i više se nikada nije vratio. Nakon pet godina plovidbi brod je raspremljen u svibnju 1975. i uskoro prodan kupcima iz Libanona te pod imenom LIBAN uglavnom plovi iz rumunjske Kostance do Istanbula, Bejruta iAleksandrijje. Godine 1979. brod LIBAN odlazi u raspremu, a potom je predan na rezanje u pakistanskom rezalištu brodova GADANI BEACHU.

Tintoretto 1984. godine Kad je ponestalo posla prema Južnoj Americi, MONTE UMBE je 1968. ponovo u istom brodogradilištu prepravljen za liniju Tenerife - Liverpool. Od tada prevozi 360 putnika u jedinstvenom razredu i u paru s brodom MONTEANAGAodržavao je spomenutu liniju jedanput tjedno, a zimi je povremeno doticao i London. Osnovna namjena u to doba mu je bila prijevoz voća i povrća s

...

Putničko – teretni brod MONTE UMBE Dubrovnik je posjetio i 4 . kolovoza 1969. u okviru kružnog putovanja Sredozemljem itinerarom Barcelona Cannes - Livorno - Napulj - Istanbul - Krf - Venecija - Dubrovnik - Palermo – Barcelona.

Kanarskih otoka u Veliku Britaniju, usput prevozeći i putnike.

Iako i dalje rijetko odlazi na kružna putovanja, najmanje Sredozemljem, naš Grad posjećuje na kružnom putovanju organiziranom po cijeni od 15.500 pezeta po osobi između 5. i 24. kolovoza 1967. itinererom Barcelona - Cannes - Livorno - Napulj - Istanbul - Krf - Veneci-

35

ja - Dubrovnik - Palermo - Barcelona. U Dubrovnik ponovo dolazi nakon dvije godine 4. kolovoza 1969. kad je doplovio u 7:00 sati iz Venecije, a isplovio u 22:00 sati prema Palermu. Ponovo je doplovio iste godine 1. rujna u 7:30 sati i opet otplovio u pravcu Palerma, ali tek sutradan ujutro u 8:00 sati.

U njegovom programu iz 1969. za

Krajem šezdesetih godina i početkom sedamdesetih preko Atlantika je započeo sve veći promet avionima te se ovakvi putničko - teretni brodovi više nisu gradili. Pomalo su prestajali voziti i transantlantik putnički lajneri koji su se postepeno preuređivali u kruzere kakve danas poznajemo ili su išli u rezalište. Ipak brod iz današnjeg feljtona imena MONTE UMBE je ostao zabilježen sa svojih pet dolazaka u naš Grad.

36

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

RAZBIJA SE NARKO LANAC

KAKO SU kontroverzni poduzetnik i dvojica radnika Luke Ploče pokušali prošvercati 73 kila kokaina KAO JEDAN OD SUDIONIKA, koji je čekao na drogu u svom automobilu Audiju četvorki na raspakiravanje pošiljke kokaina, okrivljen je poduzetnik Oliver Čokara, uz o dvojicu radnika Luke Ploče Anđelka Oršulića i Gorana Bebića

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

V

elika zapljena kokaina, ukupno 72,9 kilograma droge visoke čistoće, dogodila se prošlog tjedna o čemu su izvijestili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na konferenciji za medije, a uhićene su tri osobe. Kako je tom prilikom kazao voditelj Služe kriminalističke policije Zoran Tikvica, uhićeno je troje hrvatskih državljana u dobi od 35, 41 i 47 godina.

“Uhićeni su u subotu navečer, uz asistenciju interventne policije. Kod uhićenika je pronađeno 60 paketa u kojima je bilo ukupno 72,9 kilograma kokaina visoke čistoće. Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala podnesena je kaznena prijava zbog zločinačkog udruženja, a uhićeni su predani pritvorskom nad-

zorniku i pod ingerencijom su USKOK-a,” izjavio je Tikvica.

Voditelj Odjela za droge Hrvoje Neusidl kazao je kako se droga krijumčarila preko Luke Ploče, i to u kontejnerima s bananama.

“U nekoliko mjeseci razbijene su dvije zločinačke skupine. U akcijama je ukupno zaplijenjeno 98 kilograma kokaina. Tijekom subote navečer u Opuzenu su zatečene tri osobe, a dvije su se nalazile u samom kontejneru. Radi se o kokainu iz Južne Amerike koji košta 100 eura ako se ne miješa, a on se obično miješa 1,5 do dva puta. Dakle, kilo košta oko 40 tisuća eura,” kazao je Neusidl dok je načelnik PU DN Ivan Pavličević naglasio kako je ova akcija rezultat timskog rada određenog broja službenika ove PU koje odlično surađuju s Ministarstvom, Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala i DORH-om.

Na konferenciji je istaknuo i kako tvrtka bivše gradonačelnice Metkovića Katarine Ujdur nije povezana sa zaplijenjenom drogom, iako je tamo ostavljen kontejner, a zaplijenjeni kokain bio je namijenjen za preprodaju na tržištu Hrvatske i EU. JEDAN ČEKAO U AUTU DOK SU DVOJICA KUPILI KOKAIN IZ KONTEJNERA USKOK je, na temelju kaznene prijave PU dubrovačko-neretvanske, donio rješenje o provođenju istrage protiv trojice.

Na teret im se stavlja kako su 6. ožujka, na području Dubrovačko-neretvanske županije, prema prethodnom planu i dogovoru povezali u zajedničko djelovanje sa za sada nepoznatom osobom iz Ekvadora s točno određenim zaduženjima i ulogama, radi nabave i kupovine najmanje 72 900 grama

kokaina te njegovog krijumčarenja u Hrvatsku preko luke Ploče kao i daljnje preprodaje na području Hrvatske.

Nakon što je nepoznata osoba pakiranja s kokainom sakrila iza metalne oplate u rashladnom dijelu kontejnera u kojem je jedno trgovačko društvo preko luke Ploče uvezlo kontejner s bananama, u okviru realizacije plana i podjele zaduženja, trojica muškaraca su se dovezli do neposredne blizine zgrade tog trgovačkog društva.

Jedan je tako iz osobnog vozila i putem radio veze nadzirao ulaz u prostor pazeći da nitko ne priđe kontejneru, dok su preostala dvojica ušli u unutrašnjost kontejnera i uz pomoć bušilica odstranili iz ležišta metalni lim kako bi došli do skrivenih paketa s drogom. Potom su pakete stavljali u torbe u namjeri da ih iznesu iz kontejnera i odnesu do mjesta gdje ih je radi ukrcaja i daljnjeg prijevoza kokaina čekao sudionik, u čemu su spriječeni od strane policijskih službenika koji su ih uhitili.

Policijski službenici su od jednog od okrivljenika oduzeli putnu torbu u kojoj se nalazilo 17 paketa s ukupno 20 750 grama kokaina, a od trećeokrivljenog putnu torbu u kojoj su se nalazila četiri paketa s ukupno 4 350 grama kokaina.

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

Vrijednost zaplijenjenog kokaina procjenjuje se na iznos od 50 do 70 milijuna kuna

Naknadnom pretragom kontejnera pronađena je putna torba u kojoj se nalazilo 23 pakiranja s ukupno 28 300 grama kokaina, a u prostoru rashladnog uređaja pronađeno je još 16 paketa s ukupno 19 500 grama kokaina. Inače, radi se o drogi u vrijednosti od 50 do 70 milijuna kuna. ČOKARA IM NUDIO 50 TISUĆA EURA SAMO DA IZNESU DROGU? Ubrzo su otkriveni i identiteti osumnjičenika. Kao jedan od sudionika, koji je čekao na drogu u svom automobilu Audiju četvorki na raspakiravanje pošiljke kokaina, osumnjičen je zagrebački poduzetnik Oliver Čokara.

Prema pisanju Telegrama, Čokara je široj javnosti poznat kao osoba čija je obitelj otvorila hotel u samom središtu Zagreba, preko puta autobusnog kolodvora. Na otvorenju su bile brojne poznate osobe izjavnog života, mahom s estrade. No, o vlasniku, o kojem su kasnije mediji izvješta-

vali nisu znali previše. Brojnim kaznenim prijavama, Čokara je bio osumnjičen za podmetanje požara, što je, prema tim prijavama, bio način da dođe do određenih nekretnina. On je to, međutim, sve negirao, a Europski sud za ljudska prava kaznio je Hrvatsku jer te sumnjive paleže nije dovoljno učinkovito istražila. Sudu u Strasbourgu Hrvatsku je tužila Radmila Vojnović jedna od navodnih Čokarinih žrtava. Iz javno dostupnih podataka vid-

ljivo je da je Čokara bio blizak i s Hrvojem Gašparincem, poduzetnikom kojem se svojevremeno sudilo kao pripadniku ‘Zagrebačke mafije’, kao i poduzetnikom Hrvojem Petračem, koji je bio proglašen krivim za otmicu sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca.

Prema dosadašnjim saznanjima, preostala dvojica u slučaju krijumčarenja kokaina, bili samo obični izvršitelji. Radi se o dvojici radnika Luke Ploče, An-

đelku Oršuliću i Goranu Bebiću. Oršulić se spominje kao jedna od ključnih osoba u NK Gusar iz Komina i odličan nogometaš koji se nalazio na izbornim listama HDZ-a za mjesne odbore.

Prema pisanjima 24sata, u Pločama kruži priča da je Čokara došao iz Zagreba i ponudio njima dvojici navodno po 50.000 eura samo da iznesu pakete iz kontejnera iz pločanske luke. Nagađaju da je sličnih pokušaja krijumčarenja bilo još i spekuliraju o mogućim novim uhićenjima.

...

PLOČANSKI HDZ UKLONIO SLIKU ORŠULIĆA S PLENKOVIĆEM Nedugo nakon što su otkriveni identiteti sudionika, pločanski HDZ s društvenih mreža je uklonio fotografiju premijera Andreja Plenkovića i Anđelka Oršulića. Oršulić je simpatizer HDZ-a se u izbornim ciklusima natjecao kao nestranačka osoba na njihovim listama za mjesne odbore.

Na fotografiji, koja je sada uklonjena, pozira s Plenkovićem te HDZ-ovim bivšim gradonačelnikom Ploča Krešimirom Vejićem.

37

38

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

RAZBOJNIŠTVO U PLOČAMA

Maskiran ušao u kuću s pištoljem i opljačkao ženu, pištolj

bacio u more

UBOJSTVO U ROGOTINU

Podignuta optužnica protiv dvojca osumnjičenog da su mladića udarali u glavu do smrti

S mjesta događaja pobjegao je autom u vlasništvu žrtve

R

azbojništvo u Pločama dogodilo se 5. ožujka, o čemu je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska izvijestila na konferenciji za medije održanoj prošlog ponedjeljka. „Muška osoba je ušla kroz otvoren prozor jedne obiteljske kuće gdje je zatekla 60-godišnju ženu. Uz prijetnju oružjem otuđila je nakit u vrijednosti od oko 30 tisuća kuna,“ izjavio je voditelj Službe kriminalističke policije Zoran Tikvica.

Brzim djelovanjem policijskih službenika PP Ploče došli su do saznanja o detaljima događaja i identiteta te osobe. „Ona je od strane interventne policije tu noć uhićena. Došli smo do dijela ukradenih predmeta, a izronili smo i pištolj u moru kojega je odbacio.

Podnesena je kaznena prijava zbog razbojništva i ta osoba ide u istražni zatvor na mjesec dana,“ kazao je Tikvica, dodajući kako se radi o policiji poznatoj osobi.

Na stranicama DORH-a je objavljeno kako je protiv muškarca pokrenuta istraga te su izneseni detalji događaja.

„Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 8. ožujka 2021. donijelo rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (30) zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo protiv imovine razbojništvom u stjecaju s kaznenim djelom neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari.

Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 30-godišnjak 5. ožujka 2021. oko 13,00 sati, u namjeri pribavljanja nepripadne koristi, maskiran ušao u obiteljsku kuću na području grada Ploča te zatekao žensku osobu koju je, uz uporabu pištolja, prisilio da mu preda novac, zlatninu i drugi nakit, bankovnu karticu izdanu na njeno ime, dva mobitela i jedan komad oružja, sve u vrijednosti od oko 30.000,00 kuna. Osnovano se sumnja da je potom sjeo u vozilo marke Renault Twingo u vlasništvu oštećenice i njime se odvezao s mjesta događaja odnoseći sa sobom prethodno uzete stvari,“ objavili su na stranicama.

Osumnjičeni su da su Igora Talijančića više puta ga udarali tupotvrdim i oštrim predmetima u predio glave i vrata

P

odignuta je optužnica protiv dvojice muškaraca u slučaju ubojstva Igora Talijančića koje se 17. rujna 2020. godine dogodilo u Rogotinu. „Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 8. ožujka 2021., nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv dvojice hrvatskih državljana (1979. i 1980.) zbog počinjenja kaznenog djela ubojstva,“ objavljeno je na stranicama DORH-a.

Prema optužnici, okrivljenicima se stavlja na teret da su 17. rujna 2020. u popodnevnim satima na području Rogotina, dogovorno i zajednički i u cilju da liše života hrvatskog državljanina (29), više puta

ga udarali tupotvrdim i oštrim predmetima u predio glave i vrata. Time su mu zadali teške i po život opasne ozljede (penetralna rana glave s prijelomom svoda lubanje i ozljedom mozga, prijelomi dva vratna kralješka i tri ubodne rane vrata) uslijed kojih je on preminuo na mjestu događaja.

Obojica okrivljenika se nalaze u istražnom zatvoru zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela te je u optužnici predloženo produljenje mjere istražnog zatvora iz istog zakonskog osnova, stoji na stranicama DORH-a.

Kako je tada pisao Dubrovački dnevnik, Igor Talijančić je radio u jednom ugostiteljskom objektu na ‚Vojnoviću’ u Dubrovniku kao konobar.

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

39

SVE PRIZNAO

Provalio u skladište uljare na Mljetu i ukrao 50 litara loze i travarice Sumnjiči se da je oštetio trgovačko društvo za najmanje pet tisuća kuna

D

ržavljanin Republike Srbije (26) sumnjiči se da je provalio u objekt uljare tvrtke Tomist u Babinom Polju na Mljetu. On je za ovu tvrtku i radio.

Naime, u nakani pribavljanja nepripadne imovinske koristi, on je prvo izvornim ključevima otključao ulazna vrata da bi u unutrašnjosti nasilno otvo-

rio zaključana PVC vrata, isto kao i vrata skladišta iz kojega je izlio 50 litre rakije lozovače i travarice u posude koje je potom odnio sa sobom.Sumnjiči se da je oštetio trgovačko društvo za najmanje pet tisuća kuna.

On je službenicima Policijske uprave dubrovačko-neretvanske priznao u cijelosti počinjenje kaznenog djela. No, ka-

ko je rekao policajcima, idućeg dana došao je u uljaru s muškarcem, kojem je ponudio na prodaju rakiju iz te uljare te mu

je ustupio jednu litru rakije lozovače. Općinski sud u Dubrovniku podnio je optužnicu protiv osumnjičenika.

Humanitarni prilozi Centar za rehabilitaciju Josipovac 1. U spomen na pok. Vinko Udovičić, 300,00 kn uplaćuje obitelj Vukasović 2. U spomen na nezaboravnu prijateljicu Mariju-Selu Milošević, 200,00 kn prilažu Antonija i Pero Kraljević Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije • U spomen na dragog susjeda Nika Jeljanića stanari zgrade iz Obuljenske 2 prilažu 600,00 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@ gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima.

----------------------------------------------------

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: • Obitelj Bareza, Tija i Toni, u spomen na pok. Điva Vlajki prilaže 500,00 kn.

• Ane Sršen i Nike Šilje, u spomen na supruga naše rodice Ine, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com ---------------------------------------------------DVA SKALINA Umjesto cvijeća za pok. dunda Vinka Udovičića, 200,00 kuna prilaže obitelj Ankice Čurčija.

U spomen na dragu kolegicu pok. Ivanku Belemečić, umjesto vijenca 200,00 kuna prilažu Nike Mioč i Nada Putica.

Umjesto vijenca, u spomen na Zlatu Mulać-Jagličić obitelj Lacković prilaže 300,00 kuna.

U spomen nadragog prijatelja i susjeda Mila Jerinića , 400,00 kuna prilažu susjedi iz ulaza Zlatni potok 28.

Umjesto vijenca za pok.kapetana Mila Jerinića, 200,00 kuna prilaže Stijepo Carević.

Maja Sršen donacija 100,00 kuna.

Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hrili zvati na: Mob: 095/368-9227

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2 CAREVIĆ:

IZDVOJENO:

Nakon niza

3 dvosobna stana od 67 m2 na 7.tijekom katu s pogledom. upozorenja protekle dvije godine, u vezi nepravilnosti te kršenja pojedinih zakona, koje sam iznosio i Upravi, i na Nadzornom odboru, kao i na Skupštini Društva nije bilo Vukovarska 30pomaka. Više informacija pozitivnog

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

(zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

TITULU KOJI JE OSVOJILA 2016.

GODINE

OBLA^ITI ODJE]U

URED LU^KOG KAPETANA

SJEVER

MURSKA SOBOTA

VELIKO VITLO, RAZDOBLJE KOLOTUR U POVIJE(mn.)

STI

DUBROVA^KI DNEVNIK

21. I 26.

SLOVO ABECEDE

UTVR\ENA @ENA KOJA CIJENA OCJENJUJE VRIJEDUMJETNI^.

NOSTI DJELA USLUGE

AMPER

TITULA KOJU JE OSVOJILA 2017.

GODINE

MONGOLSKO PLEME, AVARI

OTKAD

NATJECANJE BOKSA^A

VRSTA PAPIGE

@ENSKO IME, EDITA

RAZNOLIKOST BOJA

RUBIDIJ

ST. AZIJSKA DR@AVA

MOKRA]NI MJEHURI

MORSKI GLAVONO@AC (mn.)

ST. MJERE ZA TE@INU

RIBOLOVAC

”ONLINE ORDERING”

JU@NO VO]E

TJELESNI ^UVAR OGLASI U NOVINAMA

RADNIK U INDUSTRIJI METALA

^E[KI NOGOMETA[, LUBO[

GRAM @ENA KOJA SUDJELUJE U IGRI

NA OVU STRANU

STARA AZIJSKA DR@AVA, AKADIJA

DRU[TVENI STALE@ U INDIJI

24 SATA

ETI^AR

BESPRAVAN NAROD U OSAMANSKOM CARSTVU

LISICA

KRALJ U [AHU PRVAK

KISIK

NADMO]

GORJE U JU@NOJ AMERICI

IZGNANIK TONA

10. I 22.

SLOVO ABECEDE

AMERICIJ

DUBROVA^KI DNEVNIK

ONO [TO SE TVRDI

ARCUS (skr.)

AUTOMOBILI

OTOK U RIJECI

LINIJA VEOMA TANAK TRAK SVJETLA

VOJNI PROKOP

1. I 2.

SAMOGLASNIK

TOPLI NAPITAK

DUBROVA^KI DNEVNIK

NE^UJNO

VRSTA POVR]A

NJIVA

MUDRO UZVIK U KORIDI

PLO^NIK

ODJEVNI PREDMET

HIGIJENSKI PAMUK ALT

DUBROVKINJA SA SLIKE

AZIJSKA DR@AVA

NOVINARKA TORBARINA

GRADI] U DALMACIJI

@EN. IME

ZAVARENO MJESTO KRETANJE VODE

DRUGA^IJE, INAKO

RUKOMETA[, IGOR

KOTOR

1. I 3.

SAMOGLASNIK

DUBROVA^KI DNEVNIK

VRSTA BRODA (mn.)

TOPLI NAPITAK

RIMSKI: 55

KARIKA LANCA

ZA^INSKA BILJKA

AUSTRIJA

NEUTRON MATICA, ZAVRTANJ

RJE[ENJE - boks me~, otkako, Eda, spektar, Rb, sipe, oke, ribar, tjelohranitelji, metalac, afi{i, ovamo, igra~ica, dan, Akad, etik, raja, lija, K, Am, O, as, Ande, fp, t, arc, crta, ada, rov, umno, ogrta~, trotoar, Andrea Violi}, a, Tanja, jahte, Nin, ina~e, tok, Vori, ai, alka, vlasac, kakao, navrtka.

46

petkom

AUTO / MOTO Renault Fluence 1.6 16 v prešao 83 000 km, 2014 godište. Kontakt: 095 536 7128 __________________________________ Skuter Piaggo Fly 125 kub IE. Prešao 8 000 km, 2013 godište, garažiran. Potrošnja 2.7 l. Kontakt: 098 953 7432 __________________________________ Skuter Neos 50 s kvarom motora prodajem povoljno.

Kontakt: 099 688 0160 __________________________________ Touran 1.6 tdi 2016 godina ll 110ks, 144 000km,registriran do 12/2021godine u odličnom stanju Sve informacije na Mob:098/804-829 __________________________________ SEAT Leon ll 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

ll

Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

ll

Twingo 1.2 8v, 2005. god

PLOVILA

2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910 __________________________________ 42010,155.000 km,reg do 12/21.

Dosta opreme,servis napravljen.

Bez ulaganja. 5800 eur.

098/756-239 __________________________________ prešao 166.000 km, reg. do 7/21.

Oprema sa servom. Stanje odlično, bez ikakvih ulaganja. Info na mob 0995705589. __________________________________ ll Mercedes A class AMG SPORT. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. Mob:098618999 __________________________________

ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor

Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378.

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

ll

Škoda Octavia combi

Mercedes B 180 D

2013 godina. Odlična. Servisna, samo - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL 55 000 km, stalno garažiran kao nov. s više od pola milijuna jedinstvenih mjesečnomotor Honda Prodajem vanbrodski llkorisnika AMG sport. Mob:098618999 __________________________________ 2,3 HP novi.

Cijena 6000 kuna.MOB: - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA 098285038 C250d ll sMercedes-Benz tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka 2016 godina. 80000km na satu.

Rijetka serija sa volanom u kombill Prodajem brodsku kopču. ZF 2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 naciji drvo-orah i koža. Panoramski kuna.MOB:098285038 krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga MARKETING: 150KW. Mjenjač automatski,7 stupnjeva.

Nove zimske i set ljetnih. ll Prodajem vanbrodski motor Tomos 099 2408 409,gume 642 460 4.8, reflektor za motor, čelični nosač, MOB:0994341242 marketing@dubrovackidnevnik.hr rezervoar i vitlo za izvlačenje barke kao i parangal sa 100 udica. Kontakt: 098 IZNAJMLJIVANJE 953 74 32

na mob 098 1821714 ___________________________________

ll

Mercedes B-classe Automatik

ll 2014 godina. 149500 km na satu.

Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________

Audi TT

3,2 V automatik. 2004 godište.

Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021. Info na 0981772088 ___________________________________ ll

ll

Golf 4 2001 god.1.4

u dobrom stanju 174 000 km registriran do 1/2022. Drugi vlasnik.

MOB:0915727334 ___________________________________ ll prodajem ili mijenjam za manji auto

Renault Scenik 1.5 dci

ll prodajem, Kontakt: 092 285 8452

___________________________________ Golf 1 diesel, povoljno Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________

Opel Meriva 1.3 cdti

2011,130.000 km,reg do 12/21.

5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________ ll

Gillera Runner

ll 1998 godina, 50ccm. 33000 km.

Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________ ll

Mercedes B180cdi

2012,150.000 km,reg do 03/2020.

10.000 eur. Vise inf 098/756-239 ___________________________________

Iznajmljuje se na duže vrijeme studio apartman u Mlinima. Kontakt mobitel 0915199537

Prodajem barku Korčulanku 7,10 m. Cijena po dogovoru. 098 196 – 219 ll

PREDAJ OGLAS PRODAJA NEKRETNINE BESPLATNO

Iznajmljuje se stan na duže vrijeme (I. Vojnovića 50). Mob:098392233 ll

ll Prodajem stan u centru Lapada 47m2

MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ + sprema od 8 m2. Stan je u potpunosti Iznajmljujem stan u Gružu uU 12 SATI ll ZAPRIMAJU DO SRIJEDE namješten te mu pripada parkirno mjesto blizini Osnovne škole i Place površine 64m2 na duže SLUŽBA vrijeme. Kontakt: 099 OGLASNA 838 4994 DUBROVAČKOG DNEVNIKA

ispred zgrade. Cijena 190 000 eur. Kontakt: 095 536 7128

Lapadu. Kontakt: 099 688 0160

Cijena 2.700 eur.m2. Kontakt: 098 311 017

Tel 020 642 460 ll Prodajem stan - 64m2, Montovjerna, Iznajmljujem stan s taracom u ll E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr neposredna blizina Doma zdravlja, 1. Kat. ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici.

Stan ima 60 kvadrata. Sve informacije na broj 0917398573

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Mob. 098244682 ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,235.840 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran luksuz-

no 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34

M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješ-

ten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

ll Prodajem dvije rikše s bateri-

jama. Mogućnost prodaje pojedinačno. Može i prodaja baterija i punjača zasebno. MOB: 0996697403 ll Prodajem dron dji mavic mini fly

more combo. Kupljen u 8 mjesecu 2020. Paket sadrži 3 baterije, zaštitu za propelere i jos rezervnih dijelova.

Cijena 3000 kuna. MOB:0989642953 ll Prodajem plinske boce za do-

maćinstvo,3 komada,svaku po 250,00HRK.Upit na telefon 0992674484. ll Prodajem 10litarski,bojler,ispod su-

dopera,korišten,ispravan,cijena povoljna.upit na telefon 0992674484. ll Prodajem krevet sa spremištem

za posteljinu s madracem.

Veličine 200x100cm. Cijena povoljna. Mob:0958090993

ll Prodajem polovnu mašinu za pranje

posuđa. Povoljno. Mob:0958090993 Prodajem polovni drveni krevet s podnicom 190x90cm. Mob.: 0923919055 ll Prodajem dvije podnice za krevet.

Novu latoflex 190x80 cm i polovnu od iverala 200x90cm. Mob:0923919055 ll Prodajem opremu za butigu, izložbe-

ne lutke,vješalice,poličar. Cijena povoljna. Mob.0958090993

ll Masažer, malo korišten. 500 kn. Mobitel

098 164 1597

ll Prodaje se nova masažna fotetlja crne

boje s dodatkom za noge. Kontakt: 091 579 5841

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

ll Prodajem vrlo povoljno tri jogija za

ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

ll Prodajem ovčji gnoj 25 kn vreća s

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem 3 dihtunga glave motora IMT Rakovica. MOB:098778969

francuski ležaj 200x160. Jogiji su korišteni.

091 579 5841 dostavom. Kontakt: 099 681 54 56

ll Prodajem stolove s klupama od punog

drva kao i željeznu ogradu. 099 688 0160 ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s mo-

gućnošću dostave na kućnu adresu i prikolicu kiper Panonia Osijek. 099 835 79 81

47

USLUGE RAZNO llZaštita od sunca,izrada i montaza

roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa, sve informacije na 091 1472 794. Mokošica. ______________________________________ ll Višegodišnje iskustvo u orezivanju ruža, loze, kivija. Uređivanje đardina.

MOB: 0919374727 ______________________________________ llTim iskusnih mestara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja, izrada i postavljanje zeljeznih ograda, vrata...)

Kontakt:098 765 460 ______________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.

Mob:091 7285208 ______________________________________

DEŽURNA LJEKARNA „KOD ZVONIKA” od 8.3. do 14.3.2021. „GRUŽ” od 15.3. do 21.3.2021.

PREMINULI MIHO MEMED (1947.)

NIKO JELJENIĆ (1946.)

RUŽICA BRNADA (1937.)

FILIP DIMNIĆ (1948.)

MILO JERINIĆ (1947.)

MUZAFERA ZEKIĆ (1928.)

BOŠKO PAPAC (1939.)

MARIJA CAREVIĆ (1928.)

IVO ŠVAGO (1931.)

KATE BOBIĆ (1938.)

LJUBICA PULJIĆ (1946.)

ISMET BAŠIĆ (1941.)

KADRO RABOTIĆ (1943.)

48

petkom

• BROJ 40 • 12. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

OTVOREN NATJEČAJ

U DUBROVNIK stiže 10 digitalnih nomada, odlična prilika za promociju grada DESET DIGITALNIH NOMADA koji će biti odabrani putem nagradnog natječaja, boravit će besplatno u Dubrovniku mjesec dana, od 23. travnja do 23. svibnja 2021.

GORAN MRATINOVIĆ

P

okrenut je zajednički projekt „The Dubrovnik digital nomad-in-residence”, odnosno natjecanje namijenjeno digitalnim nomadima cijeloga svijeta u organizaciji Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika, a u suradnji s Total Croatia News i Saltwater Nomads.

Grad Dubrovnik u listopadu prošle godine bio je domaćin prve konferencije ‚’Dubrovnik za digitalne nomade’’ te se i kao predvodnik ove inicijative u Hrvatskoj predstavio kao cjelogodišnja destinacija. Potaknuti iznimnim uspjehom listopadske konferencije, Dubrovnik svo-

ju ozbiljnu usmjerenost diversifikaciji turističke ponude i razvojem novih sadržaja nastavlja upravo ovim novim projektom. „The Dubrovnik digital nomad-in-residence” je natječaj usmjeren zainteresiranim digitalnim nomadima za boravak u Dubrovniku. Kroz ovaj program se naš grad promovira i pozicionira kao atraktivna i poželjna destinacija za digitalne nomade. Deset digitalnih nomada koji će biti odabrani putem nagradnog natječaja, boravit će besplatno u Dubrovniku mjesec dana, od 23. travnja do 23. svibnja 2021.. Tijekom svog radnog boravka u Dubrovniku, nomadi će kroz različite aktivnosti, radionice te izlete detaljno istražiti grad i okolicu, upoznati način života lokalnog stanovništva i kulturne sadržaje, čime će doprinijeti jačanju ugleda grada među

digitalnim nomadima na globalnoj razini.

Digitalni nomadi su vrlo važni za odredište u kojem borave, jer svojim aktivnostima intenzivno promoviraju destinaciju, njihovi boravci su duži od prosječnih turističkih boravaka, ali i u svoje novo okruženje investiraju osobno, profesionalno i financijski. Treba naglasiti i da digitalni nomadi nerijetko borave u razdobljima izvan glavnih sezonskih mjeseci. Postaju ambasadori svog novog grada te na taj način privlače i svoje prijatelje, obitelji i sve više digitalnih nomada.

Zainteresirani digitalni nomadi mogu se prijaviti na natječaj putem stranice http:// saltwaternomads.com/apply/ , a prijave za natjecanje su otvorene od 5. do 31. ožujka 2021.