Dubrovački dnevnik petkom br. 39

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 5. ozujka v

Godina 2, broj 39, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

MALI PODUZETNICI PRED SLOMOM Može li Dubrovnik preživjeti još jednu lošu sezonu?

PRIPREME ZA TURIZAM U COVID UVJETIMA Grad uvodi posebne protokole, Zračna luka spremna za brze testove

ŽELJKO RAGUŽ: Velika je mogućnost da idem u utrku za gradonačelnika

AKTUALNO

VIJESTI

INTERVJU

ASNIK PRIJAVIO IH SUVL

KRIŽALJKA

JOŠKO CEBALO

Krećemo s masovnim cijepljenjem u Gospinom polju, nabavljamo i veće doze cjepiva ll

Stranica 16

ANTUN BAŠIĆ:

Župka može okrenuti novu stranicu u razvoju Župe ll

POTRES U ATLANTSKOJ

PLOVIDBI I LAUSU CC, VARALI NA POREZU?

ll ‚Ako mi građani

ukažu povjerenje, dužnost načelnika obnašat ću profesionalno’

Stranica 26

REZERVAT LOKRUM SPRIJEČIO EKOCID ll I vi možete udomiti pauna ili kunića

Stranica 28

2

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ BORIS SCITAR / PIXSELL

KRA(L)J DELANJA T

arace kafića diljem Hrvatske su konačno otvorene, ali domaći ljudi iz Dubrovnika, Konavala, Župe, Stona i Primorja i dalje stoje doma ili šetaju uz kafe za vanka. Prerano opuštanje pojedinaca uz konavoske trpeze produljilo je neizvijesnost i agoniju rastućih brojki zaraženih. Umjesto da jug Hrvatske već sada broji rezervacije u sezoni, još će neko vrijeme tek brojati zaražene u koroni. Umjesto omiljenih Britanaca stigao je omraženi soj. Uz duplo ubrzanje proširio se kao nikad dosad. Pokazali smo izniman talent za upropaštavanje ionako malih nada u skori oporavak i stali u red najgorih u Europi. Izgleda da smo ipak najgori kad je najteže. Bez obzira na porazne brojke s juga i novi soj, korona je nakratko smrću Milana Bandića pala u drugi plan.

Još uvijek nas gleda s naslovnica tjednika i časopisa po dnevnim boravcima. Još uvijek nisu završile u smeću te brojne analize nadolazećih lokalnih izbora u kojima je upravo on bio glavni lik. A sad ga više nema i više ništa po tom pitanju nije isto.

A

nije isto jer je već sada nemoguće zamisliti osobu koja bi ga zamijenila. Takav politički talent za opstankom u hrvatskoj poli-

tičkoj areni rijetko tko može imati. Milan Bandić bio je istovremeno kreator i proizvod društva populizma i klijentelizma, ali i najbolji predstavnik ‚hrvatskog sna’ o uspjehu. Od siromaštva u Hercegovini do upravljanja s 200 milijardi jedne metropole. Od neumornog delanja i gacanja kroz blato zagrebačkih nerazvijenih kvartova do života u blještavilu uz kidanje prestižnih etiketa. Njegovim odlaskom rijetki su ostali ravnodušni. Mnogi su plakali jer ih je zadužio, ali mnogi i od sreće.

U njegovu odlasku vide novu šansu za Zagreb, novu stranicu povijesti za cijelu Hrvatsku. Iluzorno vjeruju kako je s odlaskom Bandića pokopana i sva ona Hrvatska čiji je bio najbolji simbol te kako ćemo preko noći postati ona neka druga. Hrvatska u kojoj se dela, radi i gradi bez provizije. U kojoj se živi, zapošljava i napreduje na temelju sposobnosti i diplome, a ne veze. Hrvatska u kojoj se novac troši racionalno, a ne za kupovinu glasova. Ali, nećemo.

L

aknulo je ipak najviše njegovim političkim oponentima jer je, kakav, takav, Milan Bandić bio nepobjediv iz više razloga. Mreža ljudi koju je isprepleo odavno je prešla

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

3

Pok. Milan Bandić

granice samog Zagreba, a u glavnom gradu ušla u sve pore društva. Svaki posao, štand, prostor, stan, promaknuće, zaposlenje ili bilo kakva pomoć onda kad je teško pamti se do kraja života. Njegov politički stil imaju i mnogobrojni drugi političari diljem Hrvatske, od malih općina od velikih gradova. Od lijeva na desno, preko centra pa do svih krajnjih i radikalnih granica. Neki od njih puno su mlađi od Bandića, a drugi su shvatili što ovdje prolazi i puno prije njega. Ali on je to razvio kao nitko drugi. Zato što Bandićev politički stil nije ništa drugo nego odraz prosječne političke kulture dominantne većine ovog naroda. Teško će odlazak jednog čovjeka promijeniti duboko usađeno naslijeđe uspona preko veze, mentalnog komunizma, i njegove puno gore novije verzije uz rođačku ekonomiju.

E

kipa koju je okupio oko sebe ostala je s njim do samog kraja, makar su neke suze možda bile i umjetne. Na sprovodu je bilo tisuću ljudi unatoč ograničenju od 25, no bilo je to posljednje u nizu kršenje pravila, koja su u ovoj zemlji ionako pisana očito samo za budale. U zemlji u kojoj bi poštivanja pravila i makar pretvaranja da

smo svi jednaki zapravo bila šokantna vijest ovakvo nešto ne čudi. Među svim tim ljudima bilo je svakakvih kategorija. To su ljudi koji su ga podržavali jer im je nekad negdje nešto pomogao. Ili im je omogućio da stoje doma sa svojom djecom i da pritom primaju veću plaću iz proračuna nego da rade. Još prije nekoliko tjedana poručio je zagrebačkim majkama da se ništa ne boje. Da će imati svoje plaće roditelja odgajatelja do djetetove 15. godine sve dok je on gradonačelnik. Njihove suze nisu umjetne, nego prave i razumljive. Iz te pozicije teško je vidjeti širu sliku i koliko je takav populizam za neke druge članove društva bio bolan i skup.

N

isu ga Zagrepčani birali šest puta samo zato što im je dodjeljivao unosne poslove, nego zato što je nešto i radio, a bio je i nepopravljivi populist. Točno je znao koga, gdje, kada i kako kupiti. I s tom je strategijom pokrio svu većinu koja bira.

Milan Bandić otišao je bez poraza i presude. Bio je u dobrim odnosima i s političarima iz Dubrovnika. Pero Vićan bio je 2016. na Bandićevoj listi za Parlamentarne izbore u X. izbornoj jedinici. Simpatije prema njemu nikad nije krio Željko Ra-

guž, a uvijek su u korektnim odnosima s njim bili i Andro Vlahušić, i Mato Franković. Neki od njih također imaju političkih talenata. Kao i u svakom sportu, ali i umjetnosti, talent je važan, ali i uz njega treba neumorno raditi. Delati. Po mogućnosti malo više za javni interes, malo manje za svoj.

T

o jedino vodi prema društvu koje pruža jednake uvjete svima, a ne samo podobnima. Bandića će se sjećati svi. Majke koje su dale otkaze jer ih je on bolje plaćao tuđim novcem. Tajkuni čija je bogatstva skupa sa svojim podebljao. Svi oni na društvenoj ljestvici između ovih krajnosti koje je nečim zadužio. A Zagreb sada ima šansu za nekakvu drugačiju budućnost.

Samo je bitno da većina ljudi shvati kako je jedino zaista sretno i uspješno društvo samo ono u kojem vrijede jednaka pravila za svih. Bandićev Zagreb to nije bio do njegovog posljednjeg počinka na koji je pošao uz tisuću okupljenih usred pandemije, na čelu s vodstvom države. Ali, politički pomalo netalentiran narod, predugo odgajan da trpi, umjesto da zahtijeva, možda za ništa drugačije još uvijek nije spreman.

4

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

MALI PODUZETNICI PRED SLOMOM, A NIŠTA SE JOŠ NE ZNA

MOŽE LI DUBROVNIK preživjeti još jednu ... lošu sezonu?

TRENUTNO ZAPRAVO JOŠ NIŠTA NIJE JASNO DOGOVORENO, ne zna se pod kojim će uvjetima gosti dolaziti u Hrvatsku, hoće li im trebati Covid putovnice ili PCR testovi i kakav će uopće biti interes. O sezoni na pomolu upitali smo dubrovačke dionike u turizmu IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

I

ako je stigao ožujak, a Uskrs koji dolazi za manje od mjesec dana obično je prvi ozbiljniji test nadolazeće sezone, o tome kakva će sezona biti u Dubrovniku malo toga se zna. Situacija je prilično neizvjesna, ono što se činilo kao ostvarivo, zasad više tako ne izgleda. Tako je početkom ožujka u Dubrovnik trebao uploviti prvi kruzer nakon dugog perioda bez ikakvih kruzerskih gostiju u gradu, no to se nije ostvarilo. Najave su generalno dobre, no pitanje je koliko su ostvarive s obzirom na to kako kruzerske kompanije dolazak mogu otka-

zati i tjedan dana prije ugovorenog termina ako se uspostavi da im se putovanje ipak neće isplatiti. Svakako, nije jasno precizirano ni što će biti s avio linijama, o kojima dubrovačka turistička sezona najviše ovisi, u što se Dubrovnik uvjerio i prošle godine.

Trenutno zapravo još ništa nije jasno dogovoreno, ne zna se pod kojim će uvjetima gosti dolaziti u Hrvatsku, hoće li im trebati Covid putovnice ili PCR testovi i kakav će uopće biti interes. Iz TUI-ja dolaze dobre vijesti kako je Hrvatska, sudeći po bukingu, druga najtraženija destinacija u Europi. Vodeći svjetski mediji ponovno pišu o Dubrovniku u superlativima što bi turiste moglo nagnati na dolazak, bez ko-

jih će mnogi mali poduzetnici biti dovedeni pred zid.

Stoga je Dubrovački dnevnik dionicima u turizmu postavio pitanje može li Dubrovnik preživjeti još jednu lošu sezonu.

ONI KOJI SU IMALI PUNO, IMAT ĆE VIŠE I OBRATNO „Problem je u tome što je i za ovu godinu već očito kako ćemo imati sezonu koja će trajati tri ili četiri mjeseca. Prijašnjih godina je to bilo sedam, osam mjeseci.

Od tog su vremena troškovi ostali, ali prihodi ne. I ne samo da se u tom kontekstu smanjila visina prihoda, nego i zbog cijena usluga koje su se spustile u odnosu na situaciju na tržištu,“ izjavila je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

DRŽAVA NEMA ALTERNATIVU Trojić drži kako država ne može pokriti fiksne troškove tako velikom broju pogođenih gospodarstvenika te vjeruje da je Hrvatska došla u situaciju u kojoj bi krediti preko HBOR-a i HAMAG-a bili jedina opcija za spast gospodarstvenika.

Svjesna je da je upitno gdje to vodi, ali drži da alternative nema. „Troškovi su sada toliko narasli i država će tu priču vjerojatno morati preuzeti na sebe, dakle kroz HBOR i HAMAG, da se plasiraju sredstva i da se nagodi s EU kroz Fond za oporavak i otpornost oko reprogramiranja starih kredita uz odgodu dok sve ovo ne završi. Moramo postići konsenzus oko toga da se spasi realni sektor,“ zaključuje Trojić.

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

Prvi kruzeri bili su najavljeni početkom ožujka, no nisu došli

Kad se govori o malim poduzetnicima, Trojić kaže kako to ovisi o puno faktora i kako se svaki slučaj može promatrati individualno, ovisno o ostvarenom prometu unutar djelatnosti, razini zaduženosti, zalihi kapitala za krizna razdoblja i fiksnim troškovima. No, kaže kako je neminovna polarizacija između onih koji su ostvarivali velike prihode i onih koji su zarađivali manje. „Oni koji nemaju toliko sredstava će biti primorani jeftino prodavati svoj kapital, a oni koji imaju će ga jeftino kupovati, stoga je moguća iznimna polarizacija,“ izjavila je Trojić.

Mišljenja je da država nema

alternativu i da je potrebno učiniti svaki napor za spas poduzetnika i tvrtki koje trebaju opstati nakon krize kako bi kad ona prođe ponovno mogle doprinositi hrvatskom gospodarstvu. „Tu zapravo dolazimo do srži problema, a to je struktura hrvatskog gospodarstva u kojem je korona-krizom najpogođeniji uslužni sektor. Kad gledamo bruto dodanu vrijednost, 24 posto čine uslužne djelatnosti, a samo 19 posto industrija.

Zbog loše strukture, broj korisnika mjera pomoći bi bio puno veći nego u nekoj drugoj zemlji. Primjerice, Njemačka ili Francuska i u vremenu korona-krize razvijaju svoju industriju, poljoprivre-

du, IT sektor i nemaju ovakvih problema. Daleko je to od hrvatske priče u kojoj se u nekim djelatnostima bilježi pad prihoda od 90 posto.

Nitko tu nije kriv, to je naša loša sreća u krizi koja je najviše pogodila uslužni sektor, a utoliko je i Dubrovnik najugroženiji jer je dominantno turistički grad, a uz to i dominantno avio destinacija,“ istaknula je Trojić.

MALE AGENCIJE SU PRED ZATVARANJEM, SITUACIJA KRITIČNA Poduzetnica i vlasnica agencije za vjenčanja ‚Yes I DU’ Martina Pavleković jasno odgovara – mislim kako Dubrovnik ne može sebi priuštiti još jednu lošu sezonu.

„Male agencije su na žestokom udaru i blizu su tome da se pozatvaraju. Situacija je kritična, bez mjera pomoći koje dobivamo puno više ljudi bi bilo na burzi rada, a s druge strane država nam nije baš ničim pomogla da smanjimo ostale troškove. Dakle, najam prostora, režijski troškovi, bankovni računi, svi troškovi su tu, krediti su samo odgođeni, moratoriji ističu, samim time će se početi uskoro naplaćivati, a prihoda nemamo,“ izjavila je Pavleković.

Agencije za vjenčanja uglavnom se baziraju na tu-

Nastavak na sljedećoj stranici

6

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ristima, a i ona su zbog epidemioloških mjera svedena na minimum u 2020. godini. Pavleković kaže kako su zadnji prihod od vjenčanja ostvarili u listopadu 2020. godine. „Zaista ulažem sav trud da se ne dogodi zatvaranje, dižem kredit za koji ne znam ni kako ću ga vratiti ako ne bude posla. A ako ipak dođe do toga, promijenit ću posao, pokušaj ostvarivanja novih projekata nije mi stran. Bilo bi mi žao, ali ne želim očajavati u ovom trenutku, barem jednim dijelom se nadam da će sve biti u redu,“ izjavila je Pavleković koja naglašava kako je Dubrovnik po mnogočemu specifičan, neusporediv s Istrom, Zagrebom ili Splitom po načinu kako se radi u turizmu i kako se do njega dolazi. Iz toga razloga s dubrovačkom poduzetnicom Slavicom Grkeš pokrenula je projekt RebranD putem kojeg, pojašnjava Pavleković, pokušavaju pronaći tržište koje će pozitivno reagirati na prilagodbu uvjetima koje je postavio Covid i na ponudu Grada i Županije. „Okupile smo sve ono što Dubrovnik, ali i Dubrovačko-neretvanska županija nude kako se veći broj ljudi ne bi koncentrirao na jednom mjestu i da se ne okupljaju velike nego više manjih grupa koje bi bile disperzirane po županiji. Ključno je naći tržište koje će na to pozitivno reagirati i odakle će ići avionske linije koje nastojimo uspostaviti,“ kaže Pavleković.

PREDSEZONA KUCA NA VRATA, A NIŠTA SE JOŠ NE ZNA

Ožujak je već tu, a malo je toga regulirano i definirano, što vlasnicima agencija dodatno otežava cijelu situaciju jer ne mogu ništa planirati, jednako kao ni gosti koji ne znaju što mogu očekivati u zemlji u koju planiraju

...

HITNO DONIJETI JASNA PRAVILA ILI COVID PUTOVNICE “Tri su opcije koje mogu jamčiti sigurnost, a to su potvrda o cijepljenju, potvrda o prebolijevanju bolesti u razdoblju od pola godine ili PCR test. Turizam je uvijek bio grana industrije koja se prilagođava datom trenutku i promjenama.

Svijet i turizam kakvog smo imali 2019. jednostavnu nisu isti. Tržište se promijenilo, diktira neka nova pravila.

Tko im se najprije prilagodi taj će ostvariti uspjeh.

Hrvatska će čekanjem što će o Covid putovnicama odlučiti Bruxelles sasvim sigurno izgubiti i sljedeću sezonu, a u Dubrovniku to nažalost mnogi neće preživjeti.’’

otputovati. Situacija je jako teška, najave su slabe ili nikakve, a ono što postoji je na jako klimavim nogama.

Iz agencija navode kako je ključ problema što nikakva regulacija ne postoji niti neki jasan plan po kojem bi se moglo postupati. Najvažniji faktori su na čekanju. Trenutno se uopće ne zna tko će moći dolaziti u Hrvatsku, čeka se da se Europska unija odluči hoće li gosti koji dolaze morati imati Covid putovnice, hoće li uopće postojati takve putovnice, hoće li se granice otvoriti samo za one koji imaju PCR test ili slično.

Dok Hrvatska čeka što će odlučiti Bruxelles, druge mediteranske zemlje poput Portugala, Grčke ili Malte ne gube dragocjeno vrijeme, dok se u Hrvatskoj o ovoj temi slabo govori. Neki vlasnici agencija iz Dubrovnika, koji su pristali na razgovor o ovoj temi, smatraju kako bi Hrvatska kao izrazito turistička zemlja trebala prednjačiti u donošenju takve jasne regulative, umjesto da čeka da se u Bruxellesu sastanu čelnici pet najjačih država od kojih će svaki lobirati za interese svoje zemlje.

Opće je poznata činjenica da ljudi putuju na odmor tamo gdje je sigurno. Hrvatska bi isključivo uvođenjem jasnih pravila, i to što prije, mogla spasiti nadolazeću sezonu, smatraju. Tri su opcije koje mogu jamčiti sigurnost, a to su potvrda o cijepljenju, potvrda o prebolijevanju bolesti u razdoblju od pola godine ili PCR

test. Postavljanje takvih jasnih pravila jamčilo bi sigurnost turistima, odnosno manju mogućnost zaraze u hotelima, restoranima, muzejima ili ostalim mjestima destinacija u koje dolaze. Zagovaratelji liberalizacije smatraju kako bi takva pravila dodatno otežala odluku o odlasku na putovanje, dok drugi smatraju suprotno. Navode čak kako će ona destinacija koja u vrlo kratkom periodu postavi jasna pravila koja jamče kakvu, takvu sigurnosti spasiti svoju sezonu, dok će ostali izvisiti. „Mali poduzetnici su već lani bili na rubu, ove godine je situacija katastrofalna. Strah me generalizirati i zamišljati što bi se moglo dogoditi, ali nešto se mora odraditi ove sezone. Najave su tanke, malo tko je vjerovao da će epidemija toliko trajati. Neki su imali problema s povratom novca, bilo je svakakvih situacija, ljudi ne kupuju aranžmane unaprijed, svi čekaju zadnji čas da vide što će se dogoditi i vjerojatno imaju pravo,“ pojašnjava jedna vlasnica agencije iz Dubrovnika te navodi kako Hrvatska kao da živi u nekom nadanju kako će sve ovo proći samo od sebe te da će sezona krenuti kao da se ništa ne događa, ali neće. „Turizam je uvijek bio grana industrije koja se prilagođava datom trenutku i promjenama. Svijet i turizam kakvog smo imali 2019. jednostavnu nisu isti. Tržište se promijenilo, diktira neka nova pravila. Tko im se najprije prilagodi taj

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Ni vlasnici turističkih agencija ni gosti bez jasnih smjernica ne znaju što mogu očekivati

će ostvariti uspjeh. Hrvatska će čekanjem što će o Covid putovnicama odlučiti Bruxelles sasvim sigurno izgubiti i sljedeću sezonu, a u Dubrovniku to nažalost mnogi neće preživjeti’’, zaključuje. ‚NE MOŽEMO SEBI PRIUŠTITI NI POLA GODINE BEZ POSLA, A KAMOLI GODINU’ Predsjednica Udruge autobusera Ragusa, vlasnica turističke agencije i vodička Vesna Lukić svojim je primjerom itekako upoznata sa

situacijom u koju su dovedeni poduzetnici u turizmu. „Mislim da ne možemo sebi priuštiti ni šest mjeseci, a kamoli cijelu sezonu bez posla. Zadnje što smo s autobusima odradili bilo je 26. studenog 2019. godine.

Vođenja je u 2019. godini bilo 200-tinjak, a lani sam spala na njih osam,“ kaže Lukić.

S dolaskom ožujka, polako istječu i moratoriji, a stava je kako je povremeni prijevoz u izuzetno nezgodnoj poziciji.

„Krediti su ogromni, banke zasad nemaju sluha. Još nisam čula da se nekome oduzelo vozilo ili plovilo, no čini mi se da polako ulazimo i u tu fazu. U slučaju da se takvo što dogodi, u debelim smo problemima. I tu nije problem ‚samo’ to što je nekome oduzeto osnovno sredstvo za rad, nego je potrebno nastaviti plaćati sve rate, ležarinu i ostale troškove dok se vozilo ne proda,“ izjavila je Lukić dodavši kako je potrebno oko 50 tisuća kuna da bi se u funkciju opet stavio auto-

bus koji je ‚ležao’ preko godinu dana.

Naposljetku, navodi i to kako je najveći problem u tome što je u gradu kojemu je turizam najvažnija, ali gotovo i jedina gospodarska grana jako teško naći drugi posao. Kriza je svakako pokazala i to da su stremljenja ka elitnom turizmu neutemeljena jer ima previše subjekata u turizmu koji ne bi mogli opstati od sezone kakva je bila lani, kad su u Dubrovnik dolazili uglavnom gosti visoke platežne moći.

7

8

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

PRIPREME ZA SEZONU

KORONA I TURISTI Uskoro Grad pred Zračna luka spremna za brzo testiran USKORO ĆE TURISTIČKA SEZONA. I ova će, kao i prošla, biti drugačija od prethodnih i bit će najvažnije uz pandemiju dobro upravljati posjetiteljima, ali i promovirati Grad kao sigurnu destinaciju

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ GRGO JELAVIC / PIXSELL

B

ez obzira na loše prognoze u predsezoni, Dubrovnik bi se trebao pripremati za upravljanje turizmom i posjetiteljima u uvjetima pandemije. Iz grada Dubrovnika odgovorili su kratko kako su protokoli trenutno u završnoj fazi izrade te će u narednim danima biti i prezentirani javnosti.

Opširnija je bila direktorica Turističke zajednice Ana Hrnić. „Turistička zajednica grada Dubrovnika od početka pandemije u svim svojim promotivnim aktivnostima stavlja naglasak na sigurnost Dubrovnika, uz poveznicu s dubrovačkom uspješnom borbom protiv epidemija kroz povijest, kroz priču o jednoj od najstarijih karantena na svijetu, dubrovačkim Lazaretima” - navela je ona.

TZ POSTAVILA STRATE O SIGURNOSTI, OSIGURALA MASKE I MARAMICE „Turistička zajednica grada Du-

brovnika i Grad Dubrovnik još od prošle godine u svrhu sprječavanja širenja korona virusa te što sigurnijeg boravka naših posjetitelja poduzeli su dodatne mjere zaštite prilikom boravka u gradu. Na ulazu u staru gradsku jezgru postavljena je strata s uputama za odgovorno ponašanje kako bi doprinijeli sprječavanju širenje virusa, dok su plakati s uputama o održavanju fizičke udaljenosti, osobnoj higijeni te nošenju maske u zatvorenim prostorima postavljeni u autobusima javnog gradskog prijevoza Libertas te u kulturnim ustanovama Grada Dubrovnika” objasnila je. „U suradnji sa Sanitatom Dubrovnik d.o.o. plakati su postavljeni i na LCD toteme na raznim lokacijama po gradu, najčešće su to autobusne stanice na kojima se zadržava veći broj posjetitelja. Turistička zajednica grada Dubrovnika i Grad Dubrovnik izradili su zaštitne maske za sve posjetitelje kao i vlažne maramice za higijensku dezinfekciju ruku. Turistička zajednica grada Dubrovnika redovno informira predstavništva HTZ-a u inozemstvu o najnovijoj epidemio-

loškoj situaciji”- dodaje. Plasiran se i promotivni film. „U svrhu promocije Dubrovnika kao sigurne destinacije plasiran je animirani film „Dubrovnik – Safe Vacation” u kojem glavnu ulogu ima vitez Orlando. „Znali smo onda, znamo i danas“ – moto je animiranog filma u kojem srednjovjekovni vitez gledateljima pre-

dstavlja povijesnu priču o začecima karantene u Dubrovniku i Lazaretima 1377., kao revolucionarnom načinu borbe protiv epidemija. Animirani film je u listopadu 2020. nagrađen visokim priznanjem na Međunarodnom festivalu turističkog filmaART&TUR u Portugalu” - riječi su Ane Hrnić.

ZRAČNA LUKA UVELA BROJNE PROMJENE RADI ZAŠTITE ZDRAVLJA Posebnu pozornost trebat će obratiti u Zračnoj luci. Direktor

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

dstavlja posebne protokole, nje ako im dopuste

...

Ana Hrnić: „Na ulazu u staru gradsku jezgru postavljena je strata s uputama za odgovorno ponašanje kako bi doprinijeli sprječavanju širenje virusa, dok su plakati s uputama o održavanju fizičke udaljenosti, osobnoj higijeni te nošenju maske u zatvorenim prostorima postavljeni u autobusima javnog gradskog prijevoza Libertas te u kulturnim ustanovama Grada Dubrovnika.”

komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać rekao je kako je Zračna luka dio European airports health protocola, te protokola Stay safe in Croatia.

- Imamo maksimalne mjere zaštite. Imamo na podu naljepnice, upozorenja, upozoravamo na držanje distance, svi moraju imati maske. Nama radnicima je obavezno i da mjerimo temperaturu prije dolaska na posao. Dezinficijensi su doslovno svugdje, dezinficira se i obuća prilikom ulaska u zgradu. Smanjen je dakako i kapacitet aerodroma - rekao je Maslać.

Pitanje koje se provlači jest ono o mogućem testiranju na aerodromima.

- Mi smo spremni. Ali to ne ovisi o nama, nego o Vladi i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Kad oni kažu, mi možemo

ući u priču. Dakako, to ovisi o emitivnim tržištima, o tome koje priznaje koje testove - rekao je Maslać.

- Brzi PCR testovi se recimo ne priznaju, a uzaludno je uvoditi testiranja ako su rezultati za deset do 12 sati, to onda nije moguće. Što će taj putnik ići u smještajnu jedinicu pa da ga vraćamo onda ako je pozitivan? Dakle, sve ovisi o priznavanju testiranja, prije svega brzih PCR testova, ali i antigenskih ili LAMP testova - dodaje Maslać.

Osim na samom početku pandemije na dubrovačkom području, gdje je aerodrom bio žarište, sad je to dosta sigurno.

...

Ivan Maslać: „Mi smo spremni. Ali to ne ovisi o nama, nego o Vladi i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Kad oni kažu, mi možemo ući u priču.

Dakako, to ovisi o emitivnim tržištima, o tome koje priznaje koje testove. Brzi PCR testovi se recimo ne priznaju, a uzaludno je uvoditi testiranja ako su rezultati za deset do 12 sati, to onda nije moguće. Što će taj putnik ići u smještajnu jedinicu pa da ga vraćamo onda ako je pozitivan? Dakle, sve ovisi o priznavanju testiranja, prije svega brzih PCR testova, ali i antigenskih ili LAMP testova.

Općenito, dojam je da su aerodromi sad po pitanju koronavirusa itekako sigurna mjesta.

- Postoje pojedinačni slučajevi, ali to se odmah sve stavlja pod kontrolu. Činimo sve da to bude dobro.Ali, nismo otok. Puno ljudi je na manjem području, ali pod posebnim smo monitoringom i činimo sve da to bude u redu objasnio je Ivan Maslać.

9

10

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

U DVIJE I POL GODINE sterilizirano preko tisuću uličnih mačaka

I

u 2021. godini nastavlja se program sterilizacije uličnih mačaka, koji se još od rujna 2018. u suradnji s volonterima koji brinu o napuštenim i nezbrinutim životinjama, provodi na cijelom gradskom području.

Sredstva za program osiguravaju se u proračunu Grada Dubrovnika, a o provođenju skrbi društvo Sanitat Dubrovnik d.o.o. putem veterinarskih ambulanti te uz koordinaciju volontera koje predvodi gos-

pođa Ljubica Kežić, inicijatorica ovog projekta.Grad je za nastavak programa

u 2021. izdvojio 100 tisuća kuna, a sredstva su ravnomjerno raspoređena

na tri veterinarske ambulante s gradskog područja koje sudjeluju u ovoj akciji te im se od strane Sanitata dostavljaju izravno po obavljenom poslu.

Podsjetimo, zahvaljujući donacijama iz gradskog proračuna od rujna 2018. godine na administrativnom području Grada Dubrovnika sterilizirana je ukupno 1031 mačka, od toga 726 ženki i 305 mužjaka. Kastracija i/ili sterilizacija mačaka provodi se prvenstveno radi kontrole i regulacije mačje populacije, posebno kada su u pitanju mačke koje nisu zbrinute i borave vani te iz javno-zdravstvenih razloga.

Nastavlja se usluga vađenja krvi u Mokošici

I

u 2021. godini nastavlja se pružanje laboratorijskih usluga primarne razine zdravstvene zaštite u Mokošici. Uslugu kojom se osigurava zdravstveni nadstandard gradska uprava pokrenula je u 2018. godini kako bi stanovnici ovog najvećeg gradskog naselja u svom mjestu mogli izvaditi krv i predati uzorke za sustav

primarne laboratorijske dijagnostike, svih pet radnih dana u tjednu. Motiviran brigom o adekvatnoj razini zdravstvene usluge svojih građana, Grad Dubrovnik već četvrtu godinu financira redovitu uslugu vađenja krvi u Mokošici, i to preuzimanjem troška bruto plaće laboranta te materijalnih i režijskih troškova za rad pogona

smještenog u ambulanti.

Za ovu namjenu u proračunskim sredstvima osigurano je 132 tisuće kuna na godišnjoj razini, a realizacijom usluge osigurava se zdravstveni nadstandard za više od 10 tisuća ljudi koji žive i gravitiraju ovom

najvećem dubrovačkom prigradskom naselju. Projekt je koristan za cijelu zajednicu i u smislu smanjenja gužvi pri korištenju laboratorijskih usluga, što se pokazalo još važnijim u doba epidemije uzrokovane virusom COVID 19.

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

SKRB GRADA ZA DJECU I MLADE ZA VRIJEME

EPIDEMIJE ISTAKNUTA KAO PRIMJER DOBRE PRAKSE

N

a Izvještajnoj skupštini Hrvatske mreže zdravih gradova, koja se održala se online 25. veljače, kao primjer dobre prakse istaknuta je skrb Grada Dubrovnika za djecu i mlade za vrijeme epidemije izazvane virusom Covid-19. U radu skupštine sudjelovao je zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i ci-

vilno društvo Miho Katičić, član Predsjedništva Hrvatske mreže zdravih gradova.

Dokument “Skrb za djecu i mlade u Gradu Dubrovniku za vrijeme epidemije izazvane virusom COVID-19”, koji dajemo u privitku, posebno je naglasio Lokalni program za mlade Mladi i Grad skupa, kao temeljni iskaz društveno-političke vizije razvoja, po-

ložaja i potencijala mladih u Dubrovniku i temeljni okvir partnerskog djelovanja svih dionika gradske politike za mlade, brojne aktivnosti za mlade u Centru za mlade Dubrovnik te nastavak cjelogodišnje manifestacije Forum mladih u uvjetima prilagođenim epidemiološkim mjerama.

Grad Dubrovnik aktivno će se uključiti u sve aktivnosti Hrvatske mreže zdravih

gradova tijekom ove godine, a posebno u tematske radionice “Slobodno vrijeme djece i mladih” i “Suradnja lokalne samouprave s društvenim organizacijama i civilnim društvom”.

Ovogodišnji poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova planira se održati u Dubrovniku sredinom listopada, ukoliko epidemiološka situacija bude povoljna.

ZAPOČELA SANACIJA pločnika u Ulici sv. Dominika

S

prvim danom ožujka započeli su radovi popravka oštećenog pločnika u Ulici svetog Dominika u povijesnoj gradskoj jezgri.

Protekom vremena, kamene ploče pucaju zbog opterećenja i dotrajalosti te dolazi do ulegnuća na pojedinim dijelovima što predstavlja moguću opasnost za prolaznike i izgledom je neprimjereno zaštićenoj baštini.

Predviđeno trajanje izvođenja radova je deset dana, zbog čega će se 2. do 10. ožujka ulica djelomično zatvarati za motorna vozila.

Prolazak ulicom bit će omogućen pješacima i vozilima hitnih službi, a karići će se preusmjeriti na ulazak u gradsku jezgru s Pila. Iz istog razloga Upravni odjel za promet u navedenom razdoblju neće izdavati dozvole za prometovanje starom gradskom jezgrom. Planirani troškovi sanacije iznose 80 tisuća kuna bez PDV-a, a radove provodi Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, sukladno Ugovoru o izvođenju radova održavanja pločnika u povijesnoj jezgri s ugovornim izvođačem tvrtkom Građevinar Quelin d.d.

Nastavak je to uređenja pločnika u gradskoj jezgri i njenoj kontaktnoj zoni obnovom i zamjenom ošteće-

nog kamena, a svi radovi se provode sukladno uputama i uz odobrenje Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

11

12

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

OZBILJNE OPTUŽBE

POTRES U ATLANTSKOJ PL

rukovodstvo i povezano društ LAUS CC PODIGAO KREDIT od dva milijuna kuna nesolventnoj Atlantskoj. Suvlasnik društva upozorava i na lažiranje porezne prijave.

NIKŠA KLEČAK GORAN MRATINOVIĆ

S

uvlasnik tvrtke Laus CC d.o.o. Blaženko Carević početkom ožujka podnio je prijavu protiv odgovornih osoba u tvrtki Laus CC d.o.o. te protiv odgovornih osoba u tvrtki Atlantska plovidba d.d.

Podsjetimo, Atlantska plovidba je krajem 2006. godine sklopila Ugovor o preuzimanju dijela poslovnih udjela u dubrovačkom trgovačkom društvu LAUS CC d.o.o.

Istovremeno je s društvom LAUS CC sklopljen Ugovor o razvoju i isporuci brodarskog poslovnog sustava, u vrijeme dok je predsjednik uprave Atlantske plovidbe bio Ante Jerković.

Dubrovački dnevnik je u posjedu prijave koju je Carević uputio na više adresa, a među njima su i Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, Porezna uprava, Trgovački sud u Dubrovniku, ali i Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost te Vojna sigurnosno-obavještajna agencija. Zadnje navedene državne institucije su obavi-

ještene o ovoj prijavi zato što tvrtka Laus CC isporučuje softverska rješenja brojnim institucijama Republike Hrvatske, pa samim time odgovorne osobe, vlasnici i povezana društva podliježu sigurnosnim provjerama.

Prijava institucijama sadrži konkretne informacije i načine navodne zlouporabe ovlasti pa tako u konkretnom slučaju Carević prijavljuje kako je predsjednik uprave Lausa CC Ljubomir Nikolić bez prethodne suglasnosti Nadzornog odbora potpisao višemilijunske ugovore vrijednosti 7 milijuna i 800 tisuća kuna usprkos tome što ima postavljeno ograničenje potpisivanja ugovora koji premašuju iznos temeljnog kapitala koji u tom društvu iznosi 316 tisuća kuna.

KREDIT OD 2 MILIJUNA KUNA UZELI JER JE ATLANTSKA U PROBLEMU I NIJE KREDITNO SPOSOBNA U dopisu se dodatno prijavljuje i to kako je navodno pod utjecajem predsjednika Nadzornog odbora, Marka Domjana, a možda i drugih osoba te na njihov nago-

vor, Predsjednik uprave LAUS CC, Ljubomir Nikolić početkom ožujka 2019. (bez prethodne suglasnosti) uzeo nepotrebni kredit kod banke s ciljem da se svih 2 milijuna kuna tog kredita proslijede u obliku pozajmice Atlantskoj plovidbi, koja zbog lošeg poslovanja u tom trenutku nije bila kreditno sposobna.

To je i učinjeno dva dana nakon što je banka uplatila novce na žiro račun tvrtke LAUS CC. Nakon što je Nikolić, kako se navodi, već zloupotrijebio ovlast potpisavši navedeni kredit bez prethodne suglasnosti Nadzornog odbora, on je sazvao sjednicu Nadzornog odbora kako bi naknadno dobio suglasnost članova. Sami članovi su, kako je vidljivo iz prijave, od predsjednika Nadzornog odbora

...

CAREVIĆ: Nakon niza upozorenja tijekom protekle dvije godine, u vezi nepravilnosti te kršenja pojedinih zakona, koje sam iznosio i Upravi, i na Nadzornom odboru, kao i na Skupštini Društva nije bilo pozitivnog pomaka.

Marka Domjana i direktora Nikolića dobili obrazloženje kako je kredit podignut u ime Atlantske plovidbe kao zamjena za jamstvo po jednom ranijem kreditu što je po prijavitelju davanje mita za trgovinu utjecajem, a navedenu odluku su podržali Hrvoje Dunatov, Tea Pocrnja iz Atlantska plovidbe te Davor Mrša iz tvrtke Laus CC. Carević ističe kako se navedene transakcije mogu pronaći u vidu zapisnika Nadzornog odbora, kao i u izvadcima prometa po žiro računu.

NE ISPOSTAVLJAJU SE RAČUNI KUPCIMA RADI IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOBIT Suvlasnik Lausa pored svega još navodi i kako je sadašnji Predsjednik Nadzornog odbora Igor Bilbija iskoristio svoj utjecaj i uz podršku zamjenika predsjednika Dragana Rudana te Davora Mrše donio odluku da Uprava društva Laus CC ne ispostavlja račune pojedinim kupcima iako je isporuka usluga obavljena u 2020. godini, a s ciljem što manjeg prihoda u istoj godini, a za što prijavitelj smatra kako se radi o kršenju Zakona o PDV-u, za što postoje dokazi u vidu snimljene sjednice Nadzornog odbora iz prosinca 2020. godine i siječnja 2021.

Uprava društva tako ne izdaje račune nekim društvima iako se, kako stoji u prijavi, prema Zakonu o PDV-u, račun mora isposta-

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

13

LOVIDBI Suvlasnik prijavio

tvo DORH-u i Poreznoj upravi

...

REAKCIJA ATLANTSKE: Zbog očuvanja digniteta i poslovne tradicije ne komentiramo neutemeljene insinuacije, posebice znajući od koga dolaze i s kojim ciljem.

viti najkasnije petnaestog u mjesecu za isporuke iz prethodnog mjeseca.

Na sjednici Nadzornog odbora, predsjednik uprave, Ljubomir Nikolić obrazlaže da je tako „dogovorio” s kupcima kako bi se iskazao manji prihod u 2020. godini, pa je tako oštećen Državni proračun za odgovarajući iznos Poreza na dodanu vrijednost, a što je Blaženko Carević prijavio Poreznoj upravi u Dubrovniku. Također, dodaje kako, osim tonskih zapisa i materijala sa sjednice, postoji i revizorsko izvješće tvrtke Refinal d.o.o.. U njemu je, navod-

no, vidljivo kako su umanjeni prihodi jer računi nisu ispostavljeni, iako su prema tvrdnji Carevića, i Ljubomir Nikolić i Davor Mrša na sjednici u siječnju potvrdili kako su usluge isporučene. Dodaje kako se tako neispostavljenim računima umanjuju prihodi 2020. godine pa je i osnovica za obračun poreza manja, a da je i samim tim oštećen Državni proračun.

Za komentar ove prijave smo pitali Atlantsku plovidbu iz koje su nam odgovorili kako Atlantska plovidba d.d. zbog očuvanja digniteta i poslovne tradicije ne komentira neutemeljene insinuaci-

je, posebice znajući od koga dolaze i s kojim ciljem. „Što se ostalih upita tiče, Atlantska plovidba d.d. uvrštena je na redovito tržište Zagrebačke burze i tamo redovito i sukladno propisima objavljuje sve relevantne informacije i sva financijska izvješća. Atlantska plovidba d.d. sukladno svojoj tradiciji i politikama Društva ne komentira svoje poslovne procese’’, stoji u odgovoru kojeg potpisuje Voditeljica odnosa s investitorima i javnošću Sanja Putica. „Nakon niza upozorenja tijekom protekle dvije godine, u vezi ne-

pravilnosti te kršenja pojedinih zakona, koje sam iznosio i Upravi, i na Nadzornom odboru, kao i na Skupštini Društva nije bilo pozitivnog pomaka. Većinski vlasnik, Atlantska plovidba vješto je putem predsjednika Nadzornog Odbora izbjegavao uopće staviti na dnevni red kao posebnu točku npr. Kršenja društvenog ugovora, kao i na samoj Skupštini Društva’, pojašnjava Blaženko Carević. „Predlagao sam da se kao vlasnici mirno raziđemo, a oni, Atlantska plovidba, u Lausu CC nastave raditi što hoće ili kako hoće. Nije bilo apsolutno nikakvog odaziva s druge strane. Ne preostaje mi drugo nego putem „institucija” potražiti zaštitu u smislu poštivanja elementarnih zakonskih propisa. Vrijeme će pokazati kud sve to vodi i koje su im namjere’’, zaključio je Carević.

14

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ONLINE PUTEM O PLANU UPRAVLJANJA

‚AKO ĆEMO ČEKATI s realizacijom, JAVNI UVID U PRIJEDLOG PLANA moguć je svaki dan od 9:00 do 19:00 sati u Luži VEDRAN SALVIA

U

organizaciji Zavoda za obnovu Dubrovnika, drugo javno izlaganje u sklopu javne rasprave o Prijedlogu Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ održano je virtualno ovoga ponedjeljka.

Podsjetimo, 8. veljače održano je prvo izlaganje. Plan upravljanja je planski dokument temeljem kojega se stvara okvir za upravljanje lokalitetom svjetske baštine povijesne jezgre grada Dubrovnika kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a, uz istodobno razvijanje suvremenog života Grada kroz održivo upravljanje i korištenje dobrom i njegovom kontaktnom zo-

nom. Grad Dubrovnik, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Zavod za obnovu Dubrovnika, još 2019. godine potpisali su Ugovor o izvršenju usluga izrade Plana upravljanja spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika.

TKO UPRAVLJA GRADOM Jedan od članova tima izrađivača, profesor s Arhitektonskog fakulteta Krunoslav Šmit kazao je više o sadržaju samog Plana upravljanja, a koji se može svesti pod zajedničkim nazivnikom kvalitetnijeg života sugrađana uz održivi turizam, što uključuje i osiguranje kapaciteta za aspekte upravljanja rizicima poput požara ili potresa.

Za riječ se javio bivši gradonačelnik Andro Vlahušić koji je kazao da je problem Plana to što se navodi da Grad upravlja dobrom svjetske baštine.

- To nije točno. Od 1992. godine upravljanje svjetskim dobrom je bilo razjedinjeno. Lokrumom je upravljala Županija, dubrovačkim zidinama ne upravlja Grad nego udruga, žičarom upravlja privatna tvrtka... To je problem dezintegracije. U zadnjih 20 godina više gradskih uprava pokušava na tržišnim principima kupiti elemente javnog dobra, ali u tome ne uspijevamo.

Grad treba upravljati javnim dobrom - rekao je Vlahušić.

Dodao je da su turisti u Dubrovniku prema Institutu za turizam potrošili šest milijardi kuna, odnosno oko 800 milijuna eura, od čega je svjetsko dobro pola toga generiralo.

- Muzeji su stvarali minuse, tek pojavom turizma se generirala ogromna količina novca. Plan je dobar, može ga se dopuniti, ali bit će mrtvo slovo na papiru ako ne osiguramo sredstva. Mi imamo sredstva - naveo je Vlahušić.

Profesor Krunoslav Šmit se složio s Vlahušićem da Plan jest mrtvo slovo ako se ne realizira.

-U drugoj fazi je realizacija. Ako ćemo čekati s realizacijom, imat ćemo negativnih posljedica jer vremena u mnogim područjima nema - odgovorio je Šmit.

Vlahušić je naveo kako Plan sigurno treba donijeti, podsjetivši i da je donesen plan za Lazarete, ali i da će uskoro zaživjeti plan za Lokrum.

- Kakav god da bude plan, bit će dobro da se donese. Nikad nisam protiv Plana. Bitno je da bude živ kazao je Vlahušić.

Dotaknuo se financiranja, poručivši da se projekt Živog grada treba financirati iz gradskih novaca, kazavši da tu EU fondovi nisu važni, već da se može izdvo-

jiti i deset posto od zidina i Dubrovačke kartice.

- Tako se može uređivati Sveta Marija, može se raditi projekt Pustijerna. Taj projekt je živ. Idemo na prvoj sjednici donijeti odluku da taj Fond ima realne izvore prihoda.

Da ga Grad sam generira - riječi su Vlahušića. Šmit je odgovorio kako je moguće imati konkretne aktivnosti.

- To će sve slijediti nakon donošenja Plana. U fazi izrade smo imali dvije obrađene teme. To su teme pokušaja izvora prihoda i procjene koliko bi te aktivnosti koštale.

Ali taj dio je izostao po preporukama stručnjaka iz UNESCO-a. Brojke do kojih smo došli su brojke koje su financijski zahtjevne. Ali gospodin Vlahušić je evo istaknuo kako je stvar moguće realizirati kroz konkretnu shemu - poručio je Šmit. Članica Povjerenstva Saša Poljanec-Borić rekla je kako mandat Plana nije donositi financijski plan.

- To je politički proces. A Plan je itinerer kolektivne akcije, a kako će on politički proces interpretirati, odnosno implementirati, to je pitanje druge naravi. Dakako, treba biti suradnje - njene su riječi.

NAPRAVITI POSEBAN PLAN ZA PANDEMIJU Vlahušić se dotaknuo pandemije i plana upravljanja.

- Pandemija će trajati i ove godine, ako ćete gledati da se treba poštivati razmak od dva metra, onda se ne može ni ući u povijesnu jezgru.

Imamo vremena u narednih dva mjeseca da Grad Dubrovnik, TZ Grada i HZJZ naprave plan upravljanja posjetiteljima za ovo ljeto. To možemo napraviti kroz 15 dana. A

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

15

imat ćemo negativnih posljedica’ nema potrebe da to bude u Planu upravljanja koji se planira za desetljeće, a ovo je sad za ovo kratko razdoblje - rekao je Vlahušić.

- Prijedlog je da se pojavi još jedan odjeljak koji bi upozorio i na ove aktivnosti, koje je potrebno dodatno provoditi kako bismo reagirali na Covid ili sličnu pandemijsku poteškoću koja nastaje. Potrebno je napraviti plan upravljanja posjetiteljima u doba pandemije - odgovorio mu je profesor Šmit.

KRSTULOVIĆ O TURIZMU Predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović kaže da se zadnjih 20 godina ništa nije radilo.

- Nama je krucijalno održavanje stanovnika Grada jer bez njega cijelo svjetsko dobro i sam život će poći do vraga. Što mi onda štitimo?

Godišnje smo zaradili znači tri milijarde kuna, a od toga je Grad koristio pravo prvootkupa za stanove točno nula kuna - dodao je.

Naveo je i primjere kako hitna pomoć ne može na vrijeme doći do Grada zbog gužvi.

- Turizam donosi najviše novca, ali ima i najveći potencijal za uništavanje. Nadam se kao i drugi da će-

mo na neki način iznaći mogućnost da odgovorimo na pitanje koje su dobre, a koje loše strane turizma.

Koje su posljedice koje ovaj oblik turizma ima na stanovništvo? - pitao je Krstulović, dodajući da je naš dom svjetsko dobro koje cijeli svijet treba štititi.

S Krstulovićem se složila jedna od izrađivačica Jana Vukić koja je rekla da javni interes i javno dobro jesu ugroženi te kako građane treba uključivati u procese jer njihova kvaliteta života treba biti indikator po kojem bi se reguliralo koji je to raspon posjetitelja koji mogu dolaziti i biti u Gradu.

GOVORIO I CAPOR Gradonačelnički kandidat Srđ je grad Đuro Capor također se obratio izrađivačima Plana.

- U dva navrata smo plaćali neodgovarajuće primjere mjerenja održivosti, što ne uključuje onu metodologiju kakvu je tražio UNESCO. Jesu li to pouzdane metode?

Ne bismo voljeli da nam se sutra opet dogodi pokušaj podvaljivanja vrlo sumnjivih studija - rekao je

Capor, dodavši kako bi volio da se objasni kako to da će se Plan u hodu nadopunjavati.

Odgovorio mu je Šmit. Kazao je da metodologije kojima se utvrđivala održivost nisu imale dijalog s građanima.

- Nisam mislio da će se plan u hodu mijenjati. Plan je nepromjenjiv i on se ne može mijenjati potrebama, a ako se nešto želi promijeniti, onda se postupak mora proći iz početka - zaključio je Šmit.

Javna rasprava o Prijedlogu Plana, čiji je dio ovo izlaganje, traje od 4. veljače do zaključno 6. ožujka.

Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je svaki dan od 9:00 do 19:00 sati u Luži, ispod zvonika te na mrežnim stranicama Zavoda za obnovu Dubrovnika, Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija RH.

16

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

JOŠKO CEBALO:

‚S MASOVNIM CIJEPLJENJE sadašnje strože mjere zalo PROŠLO JE GODINU DANA od proglašenja epidemije u Hrvatskoj. Stvari se od tada razvijaju nevjerojatnom brzinom, a trenutačno se britanski soj koronavirusa proširio i na krajnjem jugu Hrvatske gdje je najgora situacija po broju zaraženih. Načelnik Županijskog stožera civilne zaštite osvrnuo se na gotovo godinu dana borbe s pandemijom na jugu AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

D

iljem Hrvatske su otvoreni vanjski prostori ugostiteljskih objekata jer je epidemiološka situacija znatno bolja. U dijelu Dubrovačko-neretvanske županije nešto drugačija slika. Tijekom posljednjih dana broj novozaraženih koronavirusom rapidno raste što je bio razlog za uvođenje oštrijih mjera u gradu Dubrovniku i općinama Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Ston. O nepopularnim odlukama, korona-krizi, politici i odgovornosti razgovarali smo s načelnikom Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije Joškom Cebalom. Ovaj 35-godišnji pravnik s Korčule nije ni sanjao da će ga kao zamjenika župana dočekati iznimno važna pozicija s kojom se zasad nosi smireno.

Padaju li vam teško kritike koje ovih dana dolaze od strane pojedinih političara?

- Sve što radimo, radimo u svrhu zaštite zdravlja i života naših sugrađana. Inače sve naše odluke i postupci nemaju za cilj da se svide, prioritet nam je zaštita zdravlja

sugrađana i zdravstvenog sustava.

Trenutno raste broj oboljelih i hospitaliziranih tako da je sve što radimo usmjereno ka poboljšanju te situacije. Razumijem pojedince pa i političke stranke da pokušavaju doći do vidljivosti, jer su pred nama lokalni izbori. Ipak mislim da ovo nije tema na kojoj bi netko trebao skupljati političke poene. Više bih volio da su ti kritičari barem jednom kontaktirali mene ili Stožer civilne zaštite DNŽ i informirali se kako funkcioniramo.

Negoduju i ugostitelji i građani jer ste pooštrili mjere.

- Donošenje takvih odluka nije ničiji hir. Pokušavamo sagledati širu sliku, ali se prvenstveno vodimo stavom Županijskog zavoda za javno zdravstvo pa kada oni kažu, kao struka, da su ovo minimalne mjere koje moramo napraviti, onda nitko osim njih nije više pozvan da to odluči. Inače, dojma sam kako ipak većina naših sugrađana razumije ovu situaciju.

Nije nam drago donositi ove odluke, moramo gledati na zdravlje, ali i na gospodarsku situaciju koja trpi velike posljedice. Nešto strože mjere su zalog za dobru turističku sezonu koja nam je ipak najvažnija.

Moramo se još malo strpjeti kako bi dočekali ljeto s dobrom epidemiološkom slikom.

Generalno je li Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije političko tijelo?

- Odluku o imenovanju Stožera donosi župan kao čelnik jedinice regionalne samouprave. On je tako imenovao mene za načelnika s obzirom na funkciju zamjenika. Članovi Stožera su još i predstavnici operativnih snaga poput vatrogasaca, HGSS-a, čelnici zdravstvenih ustanova, Crveni križ, policija... Ukupno je desetak članova i još su pridruženi članovi poput voditelja Infektološkog odjela OB Dubrovnik zbog okolnosti epidemije, jer on svojim savjetima pripomaže našem radu. Zbog svih tih članova smatram kako apsolutno nismo političko tijelo jer glavnu riječ vodi struka.

Zašto je došlo do uvođenja oštrijih mjera, to jest zašto kod nas nije došlo do popuštanja kao u svim dijelovima Hrvatske?

-S obzirom na to da je 14-dnevna kumulativna incidencija na području pet jedinica lokalne samouprave porasla, morali smo predložiti Nacionalnom stožeru da produlji mjere. Nije prvi put da područje DNŽ sagledavamo u dvije cjeline. Imali smo i lošu epidemiološku situaciju u dolini Neretve pa smo donijeli strože mje-

re. Danas je tamo situacija pod kontrolom što je dokaz kako je važno pridržavati se mjera. Što se to dogodilo u Dubrovniku, Konavlima i Župi pa je broj zaraženih buknuo?

- Prema informacijama epidemiološke struke i ljudi koji obrađuju novopozitivne osobe, utvrđeno je kako je ipak bio veći broj okupljanja i obiteljskih druženja. Nažalost, zbog svih tih kontakata, virus se brzo proširio. Također, došlo je do prisutnosti novog, britanskog soja koji se nešto brže širi. Sve to je potvrda ispravnosti naših odluka i apel prema stanovnicima da se pridržavaju mjera.

Tko je kriv zašto se povećao broj zaraženih - građani jer se nisu pridržavali mjera ili Stožer koji nije na vrijeme uočio okupljanja i propisao strože mjere?

- Uvijek to pitanje... Niz je tu okolnosti i činjenica koje treba uzimati u obzir za donošenje odluka. Vjerujem da smo cijelo vrijeme odlučivali pravovremeno pa tako i sada, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. Redovito komuniciramo sa svima i vjerujem kako nismo zakasnili te da će ovo kroz određeni period donijeti dobre rezultate.

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

17

EM krećemo idućeg tjedna, og su za uspješnu sezonu’

Joško Cebalo

Bliži nam se godina dana od prvog slučaja koronavirusa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Jeste li tada, u ožujku, kada je i proglašena epidemija, imali predodžbu kako će trajati ovako dugo?

- U tom trenutku nisam ni razmišljao koliko će trajati, sve je to bilo novo.

Inače je Stožer civilne zaštite DNŽ

više pažnje pridavao onim ugrozama koje su učestalije na našem području poput požara i potresa. Prvi trenuci epidemije su bili izazovni i nismo znali koliko će trajati i što nas sve čeka. Neke stvari smo učili u hodu, ali s ovim odmakom od godinu dana, mislim kako su sve operativne snage u cijelom tom sustavu odgovorile izazovima. Posebno su

veliki teret podnijeli zdravstveni djelatnici u svim ustanovama kojima izražavam zahvalnost i poštovanje.

Dubrovačka bolnica opterećena je raznim problemima. Je li vas u nekom trenutku bilo strah da neće izdržati pritisak?

- Svjesni smo problema, međutim velikim naporima medicinskog osoblja odlično se odgovorilo ovom za-

htjevu. Još jednom im velika hvala. Oni i dalje odrađuju taj dio posla. Svima nama mora biti na pameti ta njihova žrtva i zbog toga moramo voditi računa o svo-

Nastavak na sljedećoj stranici

18

me ponašanju. Ustanove i sustavi iz socijalne skrbi također su napravile ogroman napor. Djelatnici koji tamo rade već godinu dana nemaju normalan život, imaju veliku odgovornost jer svaki dan dolaze na posao pod stresom da slučajno ne bi unijeli virus u ustanovu i tako zarazili starije ljude.

Je li Županijski stožer ponekad trebao donijeti neku odluku sukladno stanju koje je vladalo kod nas? Neki se pitaju zašto kod nas nisu bile blaže mjere kada je situacija bila povoljnija.

- Sustav ne funkcionira tako. Od samog početka se zna taj odnos koordinacije Nacionalnog i županijskih stožera pa i onih civilne zaštite jedinice lokalne samouprave. Što se tiče odluka koje donosi Nacionalni, one se primjenjuju za područje cijele Hrvatske ili za pojedina područja. Županijski su ovlašteni predlagati uvođenje isključivo strožih mjera, nismo mi ti koji možemo predlagati ili donositi blaže mjere. Kritike u tom smjeru ne stoje. Mi od samoga početka komuniciramo, dajemo ideje, ali moramo znati da ljudi koji su članovi Nacionalnog stožera ipak imaju širu sliku.

Jeste li organizirali cijepljenje ?

- Cijela EU pa tako i Hrvatska ima problem s nabavom cjepiva. Sva količina koja dođe u HZJZ ravnomjerno je raspoređena na sve županijske zavode. S današnjim danom smo procijepili oko pet tisuća osoba, a najava je kako će do konca ovoga tjedna stići više od tri

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

i pol tisuće doza koje će biti raspodijeljene na ordinacije obiteljske medicine na našem području.

U pripremi je da idući tjedan, ako sve bude u redu, organiziramo masovno cijepljenje na području Dubrovnika. Županijski zavod za javno zdravstvo i domovi zdravlja su nositelji te akcije i u svakom trenutku su spremni organizirati punktove. U Metkoviću u gimnazijskoj dvorani je cijepljeno oko 400 ljudi i nije bilo nikakvih problema. Na sličan način se planira i masovno cijepljenje u Dubrovniku, u sportskoj dvorani u Gospinom polju, idućeg tjedna.

Je li vas netko osobno pitao da mu sredite cijepljenje preko reda?

- Nije me nitko pitao u tom smjeru.

Bilo je upita kada će doći na red, kolike količine stižu i slično.

Koja su vaša predviđanja za ljeto i sezonu? Kako će Stožer organizirati predstojeću turističku sezonu u smislu zadržavanja dobrih brojki?

-Iskustvo prošlog ljeta nas je naučilo kako se virus puno sporije širi pa očekujemo kako će tako biti i ove sezone. Teško je u ovakvoj situaciji daleko planirati. Mi smo prošle godine do kraja kolovoza imali dobru epidemiološku situaciju. Moramo napraviti sve da situacija do početka sezone bude povoljna, kako sam već rekao.

Sjetimo se rujna kada se pogorša-

Joško Cebalo

la situacija, turisti koji su tu bili su nas napuštali, a novi nisu dolazili.

Karantena je još uvijek spremna kao i Valamarov objekt koji su nam dali na korištenje. Sve to možemo staviti u funkciju, ali nadamo se kako do toga neće doći.

Kad ste postali načelnik Stožera civilne zaštite DNŽ jeste li uopće mogli pomisliti da bi ta uloga mogla postati ovako važna?

- Prije tri godine nitko nije mogao ni očekivati ovakvu situaciju. Pozicija načelnika Stožera civilne zaštite nije zahvalna, jer vrijeme kada se vidi naš rad je uvijek krizno - bio to požar ili u ovom slučaju pandemija.

Vjerujem kako smo dobro odgovorili ovom izazovu, uz sve probleme koje smo imali. Što vama osobno najviše nedostaje u ‚novom normalnom’?

- Puno toga mi nedostaje. U onom prvom periodu lockdowna bilo mi je teško jer dva mjeseca nisam vidio djecu i obitelj koji su na Korčuli.

U sadašnjem vremenu nedostaju mi kontakti s prijateljima i druženja. Tako je sigurno i većini ljudi, ali nadam se kako će brzo doći do normalizacije i vratit ćemo se na ono staro.

Ovo je za vas sigurno stresno razdoblje. Kao da ste naglo sazreli u tom kratkom periodu od početka epidemije. Je li to zbog situacije s koronavirusom ili vam teško pada svijet politike?

- Ovo je bilo stresno razdoblje za sve i čovjek se na to ne može pripremiti. Redovni dio posla je nekako očekivan jer sam izašao na izbore, dobio povjerenje sugrađana i znao sam što me čeka. Nitko nije mogao zamisliti da se ovako nešto moglo dogoditi, u smislu da nam je primarna borba ona protiv širenja virusa. No, radimo i druge stvari

...

Prvi trenuci epidemije su bili izazovni i nismo znali koliko će trajati i što nas sve čeka.

Neke stvari smo učili u hodu, ali s ovim odmakom od godinu dana, mislim kako su sve operativne snage u cijelom tom sustavu odgovorile izazovima.

Posebno su veliki teret podnijeli zdravstveni djelatnici u svim ustanovama kojima izražavam zahvalnost i poštovanje.

poput raznih projekata koji ne smiju patiti nego ići dalje.

Kakve su vaše političke ambicije?

- I u politici je teško imati dugoročne planove, ali moram biti iskren kako nisam ni ovo planirao prije pet godina. Stvari su se posložile, stranka mi je ponudila kandidaturu za mjesto zamjenika i ja sam to prihvatio. Vjerujem da sam odgovorio tom zadatku. Nadam se kako ćemo u idućem mandatu ponovno dobiti povjerenje birača što će nam omogućiti da nastavimo raditi s ciljem dodatnog poboljšanja kvalitete života u našoj Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Je li zanimljivije pravo ili politika?

- Radio sam u odvjetničkom uredu u Zagrebu, nakon toga u odvjetništvu na Korčuli pa onda u NPKLM Vodovod i sad sam ovdje.

Vjerujem kako ću se jednoga dana vratiti u odvjetništvo jer to je zanimljiva struka. Život me sad odveo u ovom smjeru.

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

19

ŠEFICA LJEKARNE DUBROVNIK

MARINA SVILOKOS: Neće doći do nestašice lijekova u apotekama U JAVNOSTI SE ŠPEKULIRA o tome hoće li zbog duga prema veledrogerijama građani ostati bez lijekova u bolnicama, ali i ljekarnama.

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ, AIDA ČAKIĆ

K

roničan je problem duga prema veledrogerijama koji je ovog tjedna dosegnuo razinu od šest milijardi kuna. Radi se o rekordnom dugu zbog kojega bolnicama prijeti nestašica lijekova. Može se tako čuti, bilo to po komentarima na internetu ili pak na ulici, kako lijekova neće biti u apotekama. No, treba reći kako to neće biti tako.

Potvrdila je to za Dubrovački dnevnik ravnateljica Zdravstvene ustanove Ljekarne Dubrovnik magistra farmacije Marina Svilokos.

- Apoteke plaćaju redovno svoje obaveze i imaju redovnu opskrbu, što se tiče nas mi nemamo najave i to bi trebalo biti u redu. Dakle, nema razloga za brigu, nema nikakvih najava o nestašici lijekova - rekla je magistra Svilokos.

- Problem je uopće u sistemu zdravstva, zna se koliko malo izdvajamo za zdravstvo, a puno trošimo. Tu je nastao disbalans, znamo koliko košta samo jedan dan u bolnici... No, sad je najvažnije spašavanje života. Nalazimo se u Covid krizi, ljudi rade nadljudskim napori-

ma, država će sanirati što može - zaključila je ravnateljica Ljekarne Dubrovnik magistra farmacije Marina Svilokos. Što se tiče samog duga prema dubrovačkoj bolnici, on je u siječnju prema veledrogerijama iznosio 37,5 milijuna kuna za lijekove, dok bolnica duguje 30 milijuna kuna za potrošni materijal.

- Glavne veledrogerije već dulje vrijeme drže dubrovačku bolnicu pod svojevrsnim sankcijama, a to se prije svega odnosi na avansno plaćanje.

Tako da se u pravilu ne možemo dodatno zaduživati jer sve što pribavimo primorani smo unaprijed platiti - izjavio je ovog tjedna za Dubrovački dnevnik ravnatelj dubrovačke bolnice dr. Marijo Bekić.

Kako piše Jutarnji list, veledrogerije traže hitnu injekciju od oko 3 milijarde kuna, a u suprotnom se mogu očekivati i ovrhe bolnica, što bi ugrozilo i isplatu plaća. Ističu

da mogu kreditirati sustav do 3 milijarde kuna do kraja lipnja, ali da je dvostruko veći dug neizdrživ. S druge strane, sami ministar zdravstva Vili Beroš govori kako je dug prema bolnicama manji.

- Prema podacima HZZO dospjele obveze prema veledrogerijama su 3,6 milijardi kuna.

Naime, u javnosti se plasira teza od strane veledrogerija da je iznos duga značajno veći, jer veledrogerije računaju dug od dana kada su izdale račun, a zdravstvene ustanove računaju dug sukladno zakonskom okviru od dana dospijeća računa. Zato držim neprimjerenim javni pritisak na zdravstvo od strane veledrogerija i svojevrsno ucjenjivanje oko daljnjih isporuka.

Hrvatski pacijenti neće ostati bez lijekova’, rekao je Beroš za Jutarnji list.

Marina Svilokos

20

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

INTERVJU ŽELJKO RAGUŽ

„VELIKA JE VJEROJATNOST kandidat, na listi ćemo imat ČELNIK DUSTRA-e ŽELJKO RAGUŽ u intervjuu za Dubrovački dnevnik otkriva hoće li u utrku za gradonačelnika, program stranke, iskustva iz koalicija s Frankovićem i Vlahušićem, govori o kulturi, sportu, radu Stožera te brojnim funkcijama koje obnaša

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

U

glavnom su svi kandidati za gradonačelničku utrku poznati. DUSTRA još ništa službeno nije objavila, mada će imati svog kandidata. Mnogi smatraju da ćete to biti baš vi, kolike su šanse?

Napravili smo nešto drugačije. Krenuli smo s predstavljanjem liste na društvenim mrežama tako što smo krenuli od 21. mjesta te idemo do prvog. Naš nositelj liste, kojega ćemo posljednjeg predstaviti, bit će ujedno i gradonačelnički kandidat. Postoji velika vjerojatnost da to budem baš ja, ali dok to članstvo ne izglasa, s time nećemo izlaziti vani. To smo predvidjeli za 22. ožujka.

Jeste li razgovarali s članovima stranke o tome?

Jesam. Osim na gradske, izlazimo i na županijske izbore. Imat ćemo kvalitetnog kandidata za župana i u ovom izbornom ciklusu ćemo napraviti i taj važan iskorak. Smatramo to normalnim slijedom, u skladu sa značajnim

rezultatima koje smo ostvarili u posljednjem izbornom ciklusu.

Jeste li već iskristalizirali tko bi mogao biti kandidat za župana?

Manje-više jesmo. Smatram kako će sigurno biti, barem po našim mjerilima, najbolji kandidat od svih ponuđenih i kako će biti pravo iznenađenje kad dođe vrijeme da ga predstavimo.

Je li to neka osoba dosta poznata široj javnosti?

Jest, puno je napravila za Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju što ga čini odličnim kandidatom.

Hoće li biti iznenađenja na listama?

Mogu reći da ćemo imati super sportska imena za Gradsko vijeće, jako će odjeknuti. Drago mi je što su ljudi iz sporta podržali ono za što se zalažemo. Predstavit ćemo ih u narednom periodu.

Da se vratimo malo na gradsku razinu. Gradonačelnički kandidati su već uglavnom poznati. Što se čeka u DUSTRA-i?

Pa ne čeka se ništa. Smatramo da je to isto kao u školi ili na fakultetu, ne možete u zadnji čas nadoknaditi nešto ako niste bili aktivni u prethodnom periodu. Nama su novi izbori počeli samim završetkom posljednjih izbora i tako smo se mi kroz Gradsko vijeće, ali i naši ljudi na čelnim pozicijama gradskih odjela i javnih poduzeća, pokazali u najboljem mogućem svjetlu. Tako da imamo pravo od naših sugrađana tražiti povjerenje koje su nam dosad u velikoj mjeri i davali. Tko će biti kandidat po meni je manje bitno. Ne želim da DUSTRAbude stranka jednog čovjeka tj. mene kao njenog predsjednika. Dolazi nam puno mladih ljudi jer se tu osjećaju kao da već pripadaju dulje vrijeme i da se njihov glas u startu može čuti.

Kandidate još niste službeno predstavili, no kazali ste kako već imate gotov program. Možete li, u kratkim linijama, predstaviti što nudite?

Mislim kako smo najveći borci za sport i kako smo po tom pitanju već puno napravili. U narednom mandatu želimo sportsku dvoranu i atletsku stazu kao kraljicu sportova koja je u katastrofalnim uvjetima. Povećat će-

mo sva financijska sredstva sportskim klubovima, kako momčadskim tako i pojedinačnim. Trebamo ukinuti članarine za djecu koja treniraju.

Sport je značajno javno dobro, gospodarska i turistička kategorija koju trebamo njegovati. Bez obzira na imovinsko stanje roditelja, svakom djetetu moramo omogućiti treniranje.

Napokon se sportska infrastruktura pomakla s mrtve točke. Ex hotel Stadion se počeo uređivati. S kravom Šaruljom smo napravili puno oko uređenja igrališta u Gospinom polju. Ništa revolucionarno, ali bez obzira na vremenske uvjete, tamo se može trenirati, tu je još i judo dvorana u Mokošici… Naravno da ćemo se zalagati za natkrivanje teniskih terena u Lapadu.

Danas imamo nekih nelogičnosti u smislu da roditelji dvoje ili troje djece u vrtićkim skupinama imaju neke pogodnosti, no samo ako svo troje djece istodobno pohađaju vrtić. Zalagat ćemo se da roditelji imaju pogodnosti ako je samo recimo jedno od troje djece u vrtiću. Također, produljeni boravak za 3. i 4. razrede, subvencije za najam stanova, i za pojedince, i za obitelji se trebaju povećati…

Uz sport i pogodnosti za dubrovačke obitelji, prijedlog je i gradska uprava na jednom mjestu. Treba maknuti cijelu gradsku upravu, osim gradonačelnika i njegovog odjela, iz povijesne jezgre. Odjeli se danas nalaze u povijesnoj jezgri u visokovrijednim prostorima koji bi na slobodnom tržištu Gradu donosili milijune

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

21

da budem gradonačelnički ti poznata sportska imena“ kuna na godišnjem nivou. Osim toga, i građanima je teško naći parking u blizini povijesne jezgre pa bi bolje bilo kad bi to recimo bila zgrada TUP-a koja se trenutačno prodaje i sve bi bilo na jednom mjestu.

Svakako, završetak priče oko Doma umirovljenika jer su liste čekanja ogromne i osobno imam puno upita jer je nemoguće doći do mjesta. Najbolje moguće mjesto za to je Medarevo i nadam se da će se to u narednom mandatu realizirati.

Kako iskoristiti prostore iz kojih bi se preselila gradska uprava?

Jednostavno. Staviti ih na javni natječaj i ustupiti ih onome koji ponudi više, a gradska blagajna bi u najboljim vremenima, a kamoli u ovim kriznima, osjetila dobrobit na svojoj prihodovnoj strani.

Najveći naglasak ipak stavljate na sport. Kazali ste kako se infrastruktura pomakla s mrtve točke, jeste li zadovoljni učinjenim od strane prošle vlasti?

Bili ste zamjenik gradonačelnika, jeste li predlagali i je li vas se slušalo? Što se tiče sporta, i danas je stanje loše, no da se pomaklo nešto u odnosu na zadnjih 30 godina kad se nije radilo ništa – jest. Je li dovoljno? Nije. Trebamo li više? Da. No, predložili bismo jedan drugačiji model. Postoje nenamjenska sredstva u gradskom proračunu poput prireza koji se uglavnom koriste za krpanje rupa, za

Željko Raguž

plaće zaposlenika, ceste i sl. Bilo bi odlično kad bi se o tom nenamjenskom prihodu kojeg direktno uplaćuju građani izjasnili sami građani putem aplikacije i kazali na što žele da se utroši. Sport bi su sigurno dobio puno jer iznos od 20 milijuna kuna koliko se godišnje izdvaja za njega je nedovoljan, u odnosu na puni proračun od 750 milijuna.

Gradonačelnički kandidat Pero Vićan nedavno vas je nazvao političkim uhljebom.

Demokratsko pravo svake osobe je da komentira bilo što. No, govoreći loše o drugima, nitko nije postao bol-

ji nego to puno puta može govoriti o samoj osobi. Za razliku od dotičnog gospara, ja o njemu neću reći ništa loše, kao ni o bilo kojem drugom kandidatu. Smatram da su svi kandidati dobri, ali da će naš program, stranka i kandidat biti bolji i da će to građani prepoznati. Prijateljski sam rekao da ako bilo kojoj osobi starije životne dobi nešto treba, pa i dotičnom gosparu, ja sam voljan pomoći. Pogotovo sam osjetljiv na stariju skupinu našeg društva, tu su i moji roditelji.

Teško je vrijeme, pandemija je u tijeku, predlažem i dotičnim gosparu da što više boravi doma, pije puno čaja i da će biti dobro.

Često spominjete Vićanove godine. Iz poštovanja ili mislite da bi trebao u mirovinu?

On jest u godinama koje jesu za mirovinu, ali ja to zaista govorim iz poštovanja. Kako to netko drugi shvaća, to nije moj problem. Nemam protiv nikoga ništa, cijepljen sam protiv mržnje. I ako govorim nekada protiv Stožera ili Turističke zajednice, ne govorim jer protiv njih nešto imam nego želim da napravimo nešto bolje.

Nastavak na sljedećoj stranici

22

Vićan je dosad prozvao samo vas. Je li se među vama nešto dogodilo, je li bila nekih negativnih epizoda?

Mislim da nije bilo ništa. S dotičnim gospodinom sam se dva ili tri puta vidio u životu. Ako misli da mu je to ispravan način i put, neka nastavi, a s moje strane još jednom ponavljam – mir i dobro.

Bivši gradonačelnik i kandidat Andro Vlahušić kazao je da je on dopustio da se i vi i DUSTRA razvijate u svom smjeru, a da se vaši pročelnici ,mada vode dva najbitnija odjela, dakle turizam i promet, ne čuju puno u javnom prostoru u mandatu HDZ-a. Koliko ste zadovoljni koalicijom s, reći ću Matom Frankovićem, jer kažete da ste u koaliciji s ljudima, a ne sa strankama?

Radi se jedna zamjena teza. Vlahušića cijenim i poštujem, ali kad on kaže da je on dopustio da se DUSTRA razvija, treba spomenuti jednu bitnu predradnju, a to je da sam ja u trenutku kad sam bio u HSS-u ostao uz njega i bio sam fer i korektan pa smo bez HSS-a ostali i ja i cijelo to članstvo. Prvo sam ja bio fer, a tek onda on, samo što ja kasnije to nisam naglašavao. Uvijek sam imao slobodu govora jer da nisam, niti bih tada ostao s njime niti bih sad bio u ovoj koaliciji. Zar bih smio govoriti o kulturi i sportu da je drugačije? Bi li mogao kritizirati Stožer ili Turističku zajednicu? Franković je vrlo tolerantan i mi se oko niti jedne teme ne čujemo da bismo provjerili smije li netko nešto reći. Znamo da je proračun ono što zajednički donosimo i usvajamo, a oko svake točke svi možemo govoriti ono što mislimo. Nema nikakvih pristanaka i zabrana, samo apsolutna sloboda.

Ako bi se u nekom slučaju dogodilo da se u drugom krugu nađu Franković i Vlahušić, ko-

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

me biste dali prednost?

Teško je to reći u ovom trenutku. Sad smo u koaliciji s Frankovićem, a mi nismo stranka koja će prelijetati malo tu, malo tamo. Sigurno je tu gospar Franković u prednosti, no sigurni smo da će DUSTRA-in kandidat biti u drugom krugu.

Kazali ste da ste zajednički donosili proračun, konzultirali se oko projekata… Na koje ste najponosniji, a što biste kritizirali?

Prvenstveno, sve vezano za sport i vilu Čingriju gdje smo naglašavali da sva imovina koja nije u gradskom vlasništvu to treba postati. Kako smo stranka mladih, zalagali smo se i za sve ono što njih tišti, pa smo sretni zbog OŠ Montovjerna. HDZ-u se mora priznati da su napravili ogroman iskorak po pitanju EU fondova, posebno za projekte OŠ Montovjerna, Aglomeracija i Lapadska obala.

Ono što ostaje nedovršeno je azil za životinje za koji su rekli da će ga u kratkom roku napraviti, a još ga nema.

DUSTRA-in vijećnik Rossetti je uputio kritike da je taj planirani azil prilično velik.

Gospar Rossetti se nije išao nekome dodvoravati. Dao je jasnu usporedbu primjerice Beča koji je puno veći od Dubrovnika, a ima manji broj napuštenih pasa nego mi. Ne mora Dubrovnik imati azil za cijelu županiju gdje ostale općine ne sudjeluju u projektu. Smatram da bi azil trebao biti manjeg kapaciteta.

Gdje onda s ostalima?

Sukladno vremenu, trebao bi se broj smanjivati tako što nećemo primati pse iz cijele županije, a nikako ne da se na nekakav surov način rješavamo postojećih pasa.

Puno ste pričali o sportu. Pričali ste i o kulturi, dosta ste kritizirali.

Hoće li se vaš program nekako dotaknuti i kulture?

Kao papagaj volim ponavljati da mi nemamo baš ništa protiv kulture, ona je sastavni dio Grada. No, stalno naglašavamo – vrijednost za novac. Dakle, je li novac koji izdvajamo za kulturu, a ne izdvajamo malo, ono što građane zadovoljava? Jesu li te Igre na nivou na kojem bi trebale biti? Zašto na njima nema glumaca iz Dubrovnika koji više ne igraju ni epizodne uloge? Trebaju li svi glumci koji dođu iz Zagreba spavati u povijesnoj jezgri, zašto bi im bilo ispod časti spavati, recimo, u Studentskom domu? U Zagrebu svi žele nastupiti na Igrama i kad netko dobije ulogu otvaraju se boce šampanjca jer znaju da im je to 30 do 40 dana odmora u Dubrovniku za koji dobivaju i hranu, i dnevnice i sve ostalo dok naši glumci ne dobivaju priliku. Ako je to jer su naši loši, zašto onda Kazalište godišnja dobiva 20 milijuna kuna?

DUSTRA je često znala govoriti i o samofinanciranju kulture. Je li iluzorno ipak očekivati da vrhunski koncert klasične glazbe privuče jednak broj publike kao i, recimo, koncert Rozge?

Slažem se, ali zato govorim da bi bilo odlično kad bi ljudi sami mogli odlučivati o tome gdje će im se raspoređivati sredstva putem prireza. Teško je ljudima objasniti zašto se recimo za koncert klasične glazbe gdje dođe 100 ili 200 ljudi izdvajaju znatni iznosi, a na sportske događaje dolazi stotine, pa i tisuće ljudi, a izdvaja se sedam puta manje. Da se to sada stavi 5:3 u korist kulture, nitko ne bi riječ rekao. Kako raste proračun, tako rastu i sredstva za kulturu i naravno da se ljudi pitaju dokle. I gdje je kvaliteta!

Jedna premijera na Igrama košta od milijun i po do dva milijuna kuna dok obična predstava košta 300 do 400 tisuća kuna. Kako nikada nema sankcija za one koji su imali 3,4 premijere, a nijedna dogodine ne postane sastavni dio programa? To je kao da

u Luci kupim 3,4 broda, ali se ne isplate pa onda oni idu na otpis, a je kupujem kamione. Vjerojatno bih visio na Orlandovom stupu. Ovdje se ne dogodi ništa. Bilo bi odlično kad bi postojale 3, 4 kultne predstave koje bi gosti gledali kad dođu u Dubrovnik, kao što je bila Kafetarija, kralj Lear i slično. To samo govori da se tu vjerojatno radi o nečemu drugome i sve to budi sumnju. Što vam se čini od mjera Županijskog stožera? Ovog tjedna su tarace kafića otvorene svugdje osim u našoj županiji.

Stožeru nije lako i bilo koja odluka može izazvati prijepore. No, oni su tu da svojim racionalnim odlukama rade na tome da ih bude što manje. U godinu dana smo primijetili da su oni puki čitači brojeva. Ono što javnost želi čuti jest što znači ako imamo pet dana određeni broj novozaraženih. Ako recimo pet dana zaredom imamo po 15 zaraženih, hoće li se uputiti apel prema Nacionalnom stožeru da se nešto otvori?

Ili ako imamo svaki dan preko 50 novozaraženih, hoće li se predložiti neke druge mjere? Prije dva mjeseca smo imali najbolje brojke u Hrvatskoj, zašto onda prema Nacionalnom stožeru nisu apelirali da se nešto otvori? Sad kad su loše, sve se zatvorilo protiv čega nemam ništa, treba misliti na zdravlje ljudi, ali treba misliti i na ekonomiju i gospodarstvo. Tu svakako kao najbolji primjer uzimam istarski stožer na čijem je čelu zapovjednik kojega se sluša. Ne može Stožer svaljivati krivnju na građane koji su se okupljali nego na one koji nisu provodili nadzor. Ako je netko znao da okupljanja postoje, onda je trebalo kazniti one koji krše mjere. Nisu ljudi u Dubrovniku i Splitu lošiji nego u Istri no tamo vjeruju svom Stožeru. To je jedina županija u Hrvatskoj koja nije u raljama HDZ-a i SDP-a, ne mare za Nacionalni stožer, puno puta samostalno donose ispravne odlu-

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

vama govore samo loše ili samo dobro. Čim imate podijeljene reakcije znači da radite, a netko tko puno radi, naravno da će napraviti i neke greške. Da je netko prije 6, 7 godina rekao da će Zagreb imati bolji advent nego Prag ili Beč, svi bi rekli da je lud.

On je tri godine uspio u tome. Sigurno je bilo i loših stvari, ali ljude pamtim po dobru. Prema meni je uvijek bio korektan, čovjek kojega si mogao pitati za savjet i nisam vidio nikakvo zlo u njemu.

Željko Raguž

ke. Ako naš ili neki drugi Stožer misli drugačije, smatram da se teško smije suprotstaviti Nacionalnom stožeru jer bi mogli dobiti po prstima.

Bi li onda netko u Županijskom stožeru trebao snositi odgovornost?

Sigurno.

Tko bi bila ta osoba?

Nisam za smjene i micanja, no u svakom poslu ako ne radite svoj posao traži se vaša odgovornost. Sad je najbitnije pitanje hoćemo li imati sezonu, ako je Istra bude imala, a Dubrovnik ne, onda je jasno o čemu je riječ. Često ste se susretali s Milanom

Bandićem, u vašem političkom djelovanju prepoznavao se ponekad taj ‚bandićevski pristup’.

Danas jedni za njega kažu da je od Zagreba napravio metropolu, drugi da je učinio veliku štetu.

Kako ga vi doživljavate?

Pamtit ću ga kao pozitivnu osobu. O njegovom će se radu najbolje moći govoriti za 10 godina, kad vidimo što će se napraviti u narednom periodu.

Bio je čovjek nadnaravne energije i možda je i to kumovalo ovome što mu se dogodilo. Teško je da će se naći osoba koja će od 6 do 22 neumorno raditi. On je 20 godina na čelu metropole što se vjerojatno tako lako neće ponoviti, a netko tko izaziva reakcije mora biti uspješan. Nije dobro ako o

Čelnik ste Luke Dubrovnik koja je 2020. završila s nulom koja je jedna vrlo pozitivna nula kad u obzir uzmemo okolnosti. Kako ste u tome uspjeli? Kakav je plan za 2021.?

U odličnim vremenima su nam svi govorili da trošimo novac s računa, a mi kao da smo predviđali što će se dogoditi, štedjeli smo novac. Napravili smo pravi potez, a da to tada nismo ni znali. Svi su očekivali kako će najgore proći Zračna luka i Luka Dubrovnik, ali mi smo bez ijednog kruzera imali dobru godinu, zahvaljujući jahtama, ali i dobrom poslovanju jer u prostorima kojima raspolažemo nismo izgubili nijednog korisnika. Parking služba je jako dobro radila. Pokazali smo da i narednih 10 godina možemo opstati ako bi se ovakva situacija nastavila. Za ovu godinu ima najava kruzera, ali sam skeptičan i bojim se da ćemo ijednog vidjeti, ne samo mi nego cijeli Mediteran. Zbog mjera, oni svoj dolazak mogu otkazati sedam dana prije, ali vesele odlične najave za jahte koje će dolaziti u velikom broju.

Koji je spas? U što ulažete nade?

Nadamo se da će u 2022. godini doći do procijepljenosti u svijetu i da će kruzeri normalno dolaziti. Dotad, nadu ulažemo u jahte, a najave su fantastične, čak i bolje nego lani. Ne samo što ih je bilo više nego su i dulje ostajale nego u turistički rekordnim go-

dinama.

Vodite Luku Dubrovnik, političku stranku, ali i malonogometni klub Square. Što je sa Squareom? Kazali ste nedavno da ste malo umorni.

Mislim da će se u narednim godinama moliti ljude da preuzmu neki sportski klub. Počinjete trošiti vlastita sredstva, vrijeme, odvajate se od obitelji, imate mladiće koji igraju za mal novac i morate ih moliti da nastave što je jako teško. Novca nema, sponzora nema, teško je kucati okolo na vrata i moliti dvije ili tri tisuće kuna za klub kako bi otputovali na utakmicu. Nakon tri godine, bez obzira na entuzijazam, čovjek se pomalo zasiti. Volim Square, dao sam se u njega 100-postotno, no vidjet ćemo što će biti na kraju sezone. Svi su nam predviđali odlazak u drugu ligu, uvjeren sam da se to neće dogoditi i još ćemo se mi boriti za prvaka.

Hoćete li dati ostavku?

To ćemo vidjeti. Ne želim momke ni Upravu ostaviti na cjedilu, ali ćemo sjesti nakon sezone. I sami ste nabrojali funkcije koje obavljam. Nije mi problem raditi od nula do sutra, ali ne volim da mi obitelj pati. U početku sam mislio da će mi taj sport biti ispušni ventil, ali me i to zna umarati. Dakle, neću još dati konačan odgovor na to pitanje, ako se nađe bilo koja osoba koja će donijeti svoja financijska sredstva u klub, ja ću tada sigurno poći. Cilj mi je da klub igra prvu ligu i nakon mene.

Kako sve to stižete? Što kaže supruga?

S obzirom na sve te funkcije, trudim se što više biti uz obitelj. Ne možete me baš vidjeti popodne na kavama.

Ako idem s prijateljima, nađemo se na sportu. Pokušavam što više vremena provesti s obitelji, ona je na prvom mjestu. Ako tu sve funkcionira, ništa me ne može izbaciti iz takta.

23

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

26

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ANTUN BAŠIĆ, KANDIDAT ZA NAČELNIKA

‘ŽUPKA MOŽE OKRENUTI NOVU STRAN ‚AKO MI GRAĐANI ukažu povjerenje, dužnost načelnika obnašat ću profesionalno’ AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

redsjednik Župske stranke ŽUPKA Antun Bašić kandidat je za načelnika Općine Župa dubrovačka. Ovaj 44-godišnji rođeni Brgaćanin, inače radi kao računovodstveni stručnjak u hotelu Rixos Premium Dubrovnik.Aktivan je općinski vijećnik te već dva mandata oporba je dugogodišnjoj vlasti u ovoj općini.

Za Dubrovački dnevnik govori o program stranke te kako misli unaprijediti Župu dubrovačku ako postane načelnik.

Koje su, u kratkim crtama, osnove vašeg programa?

-Naš program predstavlja rješenja kojima će se ukloniti manjkavosti i pogrešna politika aktualne vlasti.

Osim toga, program nudi dugoročna rješenja za gotovo sva infrastrukturna pitanja koja Župu muče već dugi niz godina. Za početak, rekonstrui-

Članovi Župke

rat ćemo općinsku upravu, provesti digitalnu transformaciju uprave čime će građani dobiti kvalitetan javni servis, lako dostupan i koji će omogućiti uštede u proračunu. Razvit ćemo sustav nagrađivanja zaposlenika za uspješno odrađene zadatke i iznad svega oslonit ćemo se na svaku osobu u općinskoj upravi koja je spremna profesionalno raditi i doprinositi razvoju naše zajednice. Umjesto autokratske vlasti Općinom će upravljati dobro uigran tim ljudi s jasno postavljenim prioritetima.

Koji su to prioriteti?

-Rješavanje krupnih infrastrukturnih problema, prvenstveno izgradnja kanalizacije. Dobro posloženu i organiziranu administraciju usmjerit ćemo ka učinkovitom pripremanju projektne dokumentacije usmjerene na projekte i programe koji se mogu financirati ne samo iz općinskog proračuna već i iz vanjskih izvora kao što su programi ministarstava i programi EU fondova. Jedan od ključnih projekata je aglomeracija kojom će se riješiti pitanje odvodn-

je otpadnih voda jer 70 posto kućanstava u Župi nije spojeno na sustav odvodnje što predstavlja ozbiljan uteg razvoju naše zajednice. Također tu je još uređenje šetnice Mlini-Plat, izgradnja obilaznice, ulaganja u kulturu, sportsku infrastrukturu, zatvaranje svih divljih deponija i njihova sanacija, sufinanciranje stambenog zbrinjavanja mladih… Naglasak je na apsolutnom buđenju društvenog života u cijeloj općini. Želimo i drugačiju ulogu Općinskog vijeća u smislu da će vijećnici biti bolje upoznati sa svim aktualnostima. Prioritet je donijeti jasne ciljeve, odnosno projekte kojima će se ostvariti ti ciljevi, a sve ćemo jasno predstaviti javnosti te će ista biti pravovremeno upućena u što se i zbog čega troši novac iz zajedničke blagajne. Što vas razlikuje od ostalih kandidata?

-U ovom trenutku još ne znam tko će se sve kandidirati za funkciju načelnika naše općine na predstojećim lokalnim izborima, pa shodno tome ne mogu komentirati ostale kandidate. Da se razumijemo, svi kandidati imaju određene vrline i mane pa tako i ja.Ako govorim o osobnim karakteristikama izdvojio bih svoj smiren karakter i sposobnost suradnje s ljudima koji misle drugačije od mene, otvorena sam osoba koja je u stranci uspjela okupiti intelektualni kapital koji može osmisliti Župu dubrovačku u sljedećih 20 godina i po tome se najviše razlikujemo od sadašnje vladajuće strukture. Mislim da Župka kao stranka i ja kao osoba možemo okrenuti novu stranicu u razvo-

...

Vjerujem da je dosadašnji načelnik dužnost obavljao najbolje što je znao i mogao, ali dojma sam da u posljednja dva mandata posustaje, kao da je izgubio energiju, volju i strast.

Nardelli je bio sjajan izvršitelj projekata i projektnih rješenja koja datiraju još iz sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, međutim nedostaje mu novih ideja kojima bi unaprijedio život stanovnika Župe dubrovačke.

Primjerice ideje i projekti iz prošlog stoljeća su stupići i ležeći policajci.

ju Župe dubrovačke. Imam iskustva u vođenju nekoliko velikih projekata privatnih i javno-privatnih partnerstva kroz koje sam izgradio svoj osobni integritet. Marljiva sam osoba, spreman na naporan i težak rad potreban da se neki projekt realizira, a to mogu posvjedočiti svi koji su sa mnom radili u bilo kojem razdoblju u prethodnih 20 godina. Ne nedostaje mi hrabrosti reći mnoge stvari koje drugi radije prešućuju što u politici i nije vrlina. S druge strane, ne vi-

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

27

NICU U RAZVOJU ŽUPE DUBROVAČKE’ dim što aktualni načelnik može ponuditi građanima, a da u ovih 15 godina nije imao priliku realizirati.

Je li izazov preuzeti načelničku funkciju nakon toliko godina vladavine Nardellija?

-Svaki novi posao ujedno je i novi izazov, ali s obzirom na moje dosadašnje iskustvo u privatnom sektoru te upućenost u rad Općine, vjerujem kako ću vrlo brzo pohvatati sve konce i krenuti s realizacijom projekata. Ključna razlika je što ja dužnost općinskog načelnika ne shvaćam kao vlast već kao vrlo odgovoran posao izvan svake ideologije i politikantstva. Biti načelnik općine slično je kao biti direktor komunalnog poduzeća koje mora rješavati poslove izgradnje kanalizacije, cesta, putova, groblja, pristaništa, lučica, šetnica, ali i kroz prostorno-plansku dokumentaciju brinuti o cjelokupnom razvoju mjesta, a naročito o njegovom društvenom razvoju. Ako mi građani

ukažu povjerenje, dužnost načelnika obnašat ću profesionalno i to će biti moj jedini profesionalni interes, bit ću stalno na raspolaganju građanima i poslovnim subjektima. Od mene novinari nikada nećete čuti rečenicu “To sad nije tema” jer smatram da načelnik u bilo kojem trenutku mora znati i imati odgovor na bilo koji problem iz djelokruga rada općine. Posljednjih mjeseci susreo sam se s mnogo Župljana i uvjeren sam da će upravo ta komunikacija biti jedan od preduvjeta ispravnog artikuliranja očekivanja građana.

Kakve su reakcije stanovnika Župe na vašu kandidaturu? Jesu li očekivanja prevelika?

-Moj stav je da stanovnici Župe dubrovačke nisu megalomani, ali ni nerealni. Nitko ne očekuje čuda preko noći, nitko ne očekuje da je moguće za 3 mjeseca napraviti velike obrate i u konačnici nitko u općinu ne dolazi sa zahtjevima koji nisu

Antun Bašić

realni. Ljudi očekuju da općina prije svega bude servis koji će im biti na usluzi. Očekuju male stvari, rješenje sitnih problema koji se odnose na njihovu mikroživotnu sredinu, očekuju apsolutno povećanje sadržaja koje nudi naša općina, definitivno jedan aktivniji društveni život, očekuju da im se jednostavno govori istina. Da im se otvoreno kaže koje stvari su realne kao i to da im se otvoreno kaže i onda kada nismo u mogućnosti riješiti određene probleme. Vjerujem da je dosadašnji načelnik dužnost obavljao najbolje što je znao i mogao, ali dojma sam da u posljednja dva mandata posustaje, kao da je izgubio energiju, volju i strast. Nardelli je bio sjajan izvršitelj projekata i projektnih rješenja koja datiraju još iz sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, međutim nedostaje mu novih ideja kojima bi unaprijedio život stanovnika Župe dubrovačke.

Primjerice ideje i projekti iz prošlog stoljeća su stupići i ležeći policajci.

Na koji dio biračkog spektra računate?

-Ovi izbori će biti izbori iznenađenja. Očekujemo veću izlaznost od uobičajene. S obzirom na to da smo mi lokalna Župska stranka kojoj je fokus Župa dubrovačka i ne robujemo nikakvim ideologijama za koje smatramo da im na lokalnim tzv. komunalnim izborima nema mjesta, računamo na glasove cijelog biračkog spektra. Mnogi stanovnici Župe prepoznali su naš rad u prethodne 4 godine i svjesni su da je u Župi dubrovačkoj stvorena opcija koja je kadra pobijediti aktualnu HDZ-ovu vlast na demokratskim izborima. ŽUPKA je jaka iako bi neki htjeli da tome nije tako.

...

JESTE LI SASTAVILI LISTU ZA OPĆINSKO VIJEĆE? S KOJIM IMENIMA IDETE, IMA LI NEKIH NOVIH LJUDI KOJI BI MOGLI BITI IZNENAĐENJE? -Župka na ove izbore izlazi samostalno, a svaka od 13 osoba s naše liste svojim dosadašnjim radom i ponašanjem zaslužila je da bude nositelj liste. Prije mjesec dana osnovali smo ogranke Župke i pristupilo nam je mnogo kvalitetnih članova. Uglavnom je riječ o mladim i obrazovanim osobama, uz nekoliko starijih pojedinca, tako da ćemo imati pregršt kvalitetnih osoba na listi. Iznenađenja neće biti, jer radimo sustavno i svakoj situaciji pristupamo pravovremeno.

Vjerujemo da će birači prepoznati našu listu kao najbolju i kao onu koja će najbolje znati zaštititi interese naše općine. Tko može napraviti najviše za Župu ako ne ŽUPKA? Listu s imenima kandidata predstavit ćemo u narednom razdoblju, kao i cjeloviti program.

28

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

REZERVAT LOKRUM SPRIJEČIO EKOCID

LIJEPI, ALI INVAZIVNI odnesen s Lokruma, ali JAVNA USTANOVA Rezervat Lokrum odbacila je navode o eutanaziji kunića AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ, LUCIJA KOMAIĆ

P

aunovi i kunići s Lokruma doista su prelijepi, ljubitelji i posjetitelji otoka ih obožavaju, a idealan su motiv za fotografiranje i nešto što Lokrum čini zanimljivijim. No struka kaže ka-

ko su ove životinjske vrste invazivne te da je potrebno smanjiti njihov broj.

Konkretno kunići su prije deset godina dovedeni od strane nepoznatog vlasnika. Namnožili su se i intenzivnom ispašom značajno osiromašili sastav bilja travnjaka, reducirali ukupni broj biljnih vrsta na otoku, a taj utjecaj vidljiv je i u di-

jelovima šume i makije gdje su kunići također prisutni.

Iz Rezervata ukazuju kako je zajedničkim djelovanjem pauna i kunića došlo do degradacije ili nestanka i pojedinih stanišnih tipova poput pojedinih vrsta leptira i gmazova. ČINILI SU GOSPODARSKI NEDOPUSTIVU ŠTETU S ciljem suzbijanja daljnje devastacije i radi smanjivanja broja divljači i ostalih životinja, izrađen je pro-

gram zaštite divljači „Otok Lokrum” koji je usvojen 2016. godine za desetogodišnje razdoblje. Program je neophodan jer zbog velikog broja kunića i paunova dolazi do gospodarski nedopustivih šteta, devastiranja staništa, odnosno nestanka ili opasnosti od nestanka ugroženih i rijetkih stanišnih tipova ili ugroženih i rijetkih vrsta kao i vrijednog vrtnog nasljeđa prisutnog na Lokrumu.

Tako su krajem veljače 20 kunića i 9 pauna s Lokruma prebačeni u razna obiteljska gospodarstva što je bilo optimalno rješenje koje nije uključivalo eutanaziju.

Ravnateljica Lokruma Nikolina Grković ističe kako se svi koji su zainteresirani mogu javiti za udomljavanje životinja za iduću godinu jer je cilj osigurati im sigurno zbrinjavanje.

PREDUVJET ZA UREĐENJE BOTANIČKOG VRTA Samo provođenje Programa zaštite divljači bilo je preduvjet za obnovu Botaničkog vrta novim biljnim materijalom. Obnova izložbenog dijela Botaničkog vrta, provedena je krajem 2019. i početkom 2020.

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Dio paunova i zečeva i vi ih možete udomiti ...

Ravnateljica Lokruma Nikolina Grković ističe kako se svi koji su zainteresirani mogu javiti za udomljavanje životinja za iduću godinu jer je cilj osigurati im sigurno zbrinjavanje.

godine. Izvršena je sanacija i uređenje postojećih staza u duljini od 725 metara, uklanjanje oštećenog biljnog materijala i sadnja 195 novih biljnih vrsta s ukupnim

brojem 1466 sadnica na 13 polja u vrtu. Postavljena je i nova urbana oprema (klupe, informacijske i interpretacijske ploče, ulazni portal i slično).

Iako su poduzete mjere zaštite postavljanjem zaštitnih ograda, veliki broj novoposađenih biljaka je ipak pojeden od strane paunova i kunića i bez mogućnosti oporavka.

- S obzirom na to da je Javna ustanova obvezna provoditi navedeni program kako bi očuvala posebni Rezervat, ishođeno je dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za korištenje isključivo živolovki i mreža kako bi se ži-

...

Samo provođenje Programa zaštite divljači bilo je preduvjet za obnovu Botaničkog vrta novim biljnim materijalom.

Izvršena je sanacija i uređenje postojećih staza u duljini od 725 metara, uklanjanje oštećenog biljnog materijala i sadnja 195 novih biljnih vrsta s ukupnim brojem 1466 sadnica na 13 polja u vrtu.

Postavljena je i nova urbana oprema.

votinje transportirale iz Rezervata neozlijeđene - pojasnili su iz Rezervata Lokrum dodavši kako je otok prvenstveno zaštićen u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije sukladno Zakonu o zaštiti prirode te je područje ekološke mreže Natura 2000.

- Ustanova je stoga obvezna provoditi mjere zaštite i očuvanja kojima će stanje očuvanosti posebnog Rezervata ostati povoljno, odnosno rad Ustanove nije ograničen samo na vrijeme otvorenosti otoka za posjetitelje već se navedene mjere provode kroz cijelu godinu - zaključili su iz Javne ustanove Rezervat Lokrum.

29

30

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

SAGA SE NASTAVLJA

DUBROVAČKI RUKOMETAŠI Dragić ne odustaje, najavio i SKUPŠTINA RKHM DUBROVNIK, na kojoj se očekivalo da će se iznaći rješenja za goruće probleme kluba, otkazana je zbog epidemioloških mjera AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Č

elnici RKHM Dubrovnik ni ovaj tjedan nisu riješili probleme u klubu koji su kulminirali na jednoj od utakmica kada je došlo do sukoba igrača i dopredsjednika Iva Dragića.

Predsjednik kluba Ivica Granić potvrdio je za Dubrovački dnevnik kako je dugoočekivana skupština otkazana zbog epidemioloških mjera. Naime, Granić se posavjetovao s gradonačelnikom i članovima Županijskog stožera civilne zaštite te je donio odluku kako je najbolje susret otkazati zbog aktualne

Ivo Dragić

epidemiološke situacije i mjera koje su stupile na snagu.

Inače na skupštini se trebalo raspravljati o budućnosti kluba koji je u posljednje vrijeme opterećen brojnim problemima. Kao točke dnevnog reda trebale su biti izbor radnih tijela, ostavka dopredsjednika Iva Dragića, izbor novih tijela - predsjednika, dopredsjednika, izvršnog i nadzornog odbora te prijedlog programa djelovanja kluba za predstojeće razdoblje.

DRAGIĆU PREKIPJELO: DOSTA S PRITISCIMA! Iako je Ivo Dragić najavio da se povlači s pozicije u klubu, igrači i dalje smatraju kako ima veliki utjecaj na klub.

Oni i dalje bojkotiraju treninge i utakmice i drže se uvjeta ‚Ili mi ili Dragić’.

- On je alfa i omega, sve kontrolira iako je objavljeno da ga više nema. Mi želimo da se to prekine i da novi ljudi uđu u klub

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

31

JOŠ UVIJEK BEZ RJEŠENJA,

kandidaturu za predsjednika

...

DRAGIĆ O MIHU OBRADOVIĆU, IAKO GA NIJE IMENOVAO: ‚’Sve je počelo na sastanku gdje sam otvoreno rekao da političarima nema mjesta u klubu.

Dosta s pritiscima, dosta s prijetnjama i manipulacijama.

Prozvan sam i prozivan već dvadeset dana.

Ne znam moj krimen, ali znam da me neki hoće otjerati iz kluba.

Ovo je unaprijed dogovorena akcija, a u pozadini stoji lokalni političar koji gradi predizbornu kampanju kao spasitelj dubrovačkog rukometa.’’

- poručili su igrači na čelu s kapetanom Marom Dabelićem.

Dragić je pak revoltiran na-

kon uvjeta i prozivki igrača uputio priopćenje u kojem navodi kako je presedan u sportu da igrači odbijaju otputovati na utakmicu. „Dosta s pritiscima, dosta s prijetnjama i manipulacijama. Prozvan sam i prozivan već dvadeset dana. Ne znam moj krimen, ali znam da me neki hoće otjerati iz kluba.

Ovo je unaprijed dogovorena akcija, a u pozadini stoji lokalni političar koji gradi predizbornu kampanju kao spasitelj dubrovačkog rukometa. Prvi čin je bila TV emisija, drugi čin izazvani incident u dvorani, u kojem sam od lovine napravljen u lovca, i treći, završni, čin bi trebala biti skupština. Međutim, ne ide im kako su zamislili i zato ovaj i ovakvi istupi”, naveo je Ivo Dragić koji je indirektno prozvao HNS-ova Miha Obradovića da želi preuzeti vodstvo kluba. Nadalje Dragić navodi kako su on i predsjednik Granić pokušavali naći rješenje, no prema njegovim riječima igrači su to odbijali.

FINANCIJSKI PROBLEMI KLUBA Zbog svega toga, Dragić je najavio kako se neće povući s mjesta potpredsjednika kluba. „Sve je počelo na sastanku

gdje sam otvoreno rekao da političarima nema mjesta u klubu. Skupština je trebala biti sredinom veljače, dogovorili smo predsjednika i sve članove Izvršnog odbora. Te riječi je potvrdio i jedan od budućih članova te uprave i pozvao ih na još nekoliko dana strpljenja. U tom trenutku samo je bio problem dug po neisplaćenim honorarima, ukupno oko 200.000 kuna. Uoči priprema, pa uoči prvenstva rekao sam im da je problem novac, da se jednostavno nema nigdje pitati, ali da će im sve biti isplaćeno kad se situacija s koronom stabilizira. Danas pak ništa ne vrijedi. Ne vrijedi trener, a igramo dobar rukomet, treća smo momčad po postignutim golovima, nitko nas nije nadigrao dok smo bili u treningu. Ne vrijede ni mlađi dobni uzrasti, a upravo se po tome možemo dičiti da smo postigli kontinuitet generacija koje se natječu u 5 uzrasnih kategorija.

Ne vrijedi ni registar članova, članovi su samo oni, njih, slovom i brojem 16, a ostali su „tzv članovi“, koji nemaju veze s klubom, ali koji na svoj način pomažu da ovoliki sustav djeluje. Godišnje prolazimo preko 30.000 kilometara, u premijer ligi najbliži nam je takmac Zagreb,

a svi mlađi uzrasti igraju lige do Zadra. Koliko ljudi treba za organizaciju utakmice, koliko ljudi treba za otići na putovanja. Oni o tome ništa ne znaju, niti ih zanima. Da ne spominjem koliko se pojedinci izlažu za rješavanje doktora, poslova, škole i slično”, naveo je dopredsjednik Dragić te nabrojao što je sve učinio za klub: dovodio najbolje trenere u klub, trošio za njih, žrtvovao se, doveo kondicijskog trenera, ostvario vrhunske uvjete za rad, prilagodio termine, nabavio opremu, organizirao putovanja, lobirao da se Svjetsko rukometno prvenstvo igra u Dubrovniku...

Istaknuo je kako Uprava mora reagirati na to što igrači ne žele trenirati i igrati. „Ako igrači ustraju na ultimatumu, i neće trenirati i igrati, onda Uprava mora reagirati, mora naći rješenja. Klub je iznad svih. Nije sramota ispasti iz lige, ali je sramota odustati. Došlo je par igrača na probu, ali ih ne možemo provjeriti jer se ne trenira”, navodi Dragić.

Inač,e on je najavio i kandidaturu za mjesto predsjednika kluba ako ne bude drugih kandidata.

32

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija

PROLJEĆE PRIJE PROLJEĆA

DUBROVČANI iskoristi vrijeme u điru na Strad SUNČANO VRIJEME I UGODNE TEMPERATURE izmamili su šetače koji su uživali u lijepom vremenu.

Iako kalendarsko proljeće još nije stiglo, vrijeme je pravo proljetno pa su mnogi ovog tjedna bili u điru Stradunom. Donosimo dašak atmosfere iz Grada.

GORAN MRATINOVIĆ

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

ili lijepo dunu

Fotogalerija

33

34

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

DETALJI IZ DUBROVAČKE PROŠLOSTI VRIJEDNI PRISJEĆANJA

GRUŠKI BARKARIOLI, 120 godina plovidbe na liniji koju je zauvijek ugasila izgradnja Marine Frapa BARKARIOLI GRUŽA prevozili su ljude na liniji Gruž Lapad i natrag od kraja 19. stoljeća do listopada 2015. kad Marina Frapa početkom izgradnje prekriva njihovo pristanište i gasi posljednju povijesnu liniju nakon punih 120 godina plovidbe. Detalje o barkariolima nije moguće pročitati ni u jednoj knjizi, niti na internetu.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

U

ovom broju Dubrovačkog dnevnika pisat ću o gruškim barkariolima, i to samo na lokalnoj liniji Gruž Lapad i natrag, a u nekom drugom broju ću pisati o barkariolima iz gradskog porta kao i o barkariolima koji su prevozili putnike iz predjela Kaboga i Sustjepan prema Mokošici.

O današnjoj temi ne možete nigdje ništa pročitati putem interneta, u pomorskim enciklopedijama, leksikonima ili bilo kojem tiskanom izdanju te ću pokušati nešto napisati iz osobnog sjećanja i sjećanja

barkariola Dinka Šuperka koji je vozio na toj liniji 40 godina.

Fotografija iz osobne kolekcije imam puno te ću neke od njih postaviti.

Prevoženje putnika na liniji Gruž – Lapad i natrag datira još od samog kraja 19. stoljeća. Tijekom godina zbila su se tri rata što je rezultiralo potpunom obustavom prometovanja, a i u poslijeratnom razdoblju s veoma malim brojem putnika. Takav način prevoženja putnika traje uz razne uspone i padove do listopada 2015. godine. U daljnjem tekstu ću detaljno opisati dvije lokacije pristajanja barkariola uz obalu Gruža i tri lokacije u Lapadu. Na početku sam mislio započeti tekst o liniji Lapad – Gruž, ali ipak je to bila linija Gruž – Lapad, jer je ipak Gruž bio daleko razvijeniji i naseljeniji dok je u Lapadu bilo na kraju 19. stoljeća veoma malo kuća, nekoliko ljetnikovaca i nešto vojnih objekata.

PRVE VOŽNJE BILE SU NA VESLA Prvi barkarioli su prevozili isključivo na vesla, a parni motori se pojavljuju tek iza Prvog svjetskog rata, ali i dalje se vozi na vesla i to sve do nekih 60-tih godina. Barkarioli u gradskom portu su isto plovili na vesla, ali su imali i male brodiće na parni pogon jer ipak su bili veći i izlazili su na otvoreno more. Gruški barkarioli su ipak plovili unutar zaštićenog dijela luke, iako je i njima bilo teško ploviti po jačoj buri i lošem vremenu. Naravno da u samom početku nije bilo baš previše putnika te se uglavnom prema Lapadu putovalo radi posla, vikendom u šetnju ili na kupanje, i to samo oni koji su mogli priuštiti platiti vožnju. Neki su iz zdravstvenih razloga išli na promjenu zraka u predio zvan Mala Afrika kod Solituda, i to sve do 60-tih godina.

Poznata mi je obitelj koja je imala drveni guc na vesla dužine sedam metara, a zbog bespa-

rice i nedostatka putnika pred Drugi svjetski rat bila je prisiljena prodati barku u Ston za tri para čizama i pet litara maslinovog ulja. U cjeniku iz 1910. godine je vidljivo da se za prijevoz iz Gruža (pored hotela Petka) do Lapada (restoran i kafana Alfirov) plaćalo za jednu osobu 20 para, a za više osoba cijena je bila 10 para po osobi. Noću i za vrijeme vojničke retirate (bubnjanja na sanak) prijevoz barkama se plaćao za jednu trećinu više, a cjenik su morali isticati na vidljivom mjestu.

ZLATNO DOBA SEDAMDESETIH I OSAMDESETIH Najveći promet putnika je bio

...

Između dva svjetska rata za dobiti dozvolu barkariola preko Gruža bilo je potrebno doći na glavu mula Petka, vezati se, te pred službenikom Lučke kapetanije skočiti u more i otplivati, kao dokaz da kandidat zna plivati.

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Tintoretto 1984. godine Prva lokacija barkariola u Gružu s unutrašnje strane mandrača oko 1910.

sedamdesetih i osamdesetih godina kad su domaćice išle na placu iz Lapada u Gruž i natrag, a česti putnici su bili đaci Srednje pomorske škole koji su iz Gruža putovali u školu i natrag. Za vrijeme odlaska đaka u školu barkarioli su se znali prekrcati. Tada su i Lapađani znali ići na posao u Gruž i nakon posla natrag, a među putnicima je bilo dosta stranih turista. U to zlatno doba za barkariole znalo je biti njih šest pa su vozili po trojica svaki drugi dan, i to se vozilo bez prestanka od 6:30 sati ujutro pa sve do sumraka, nekad puni, a nekad samo s jednim ili dva putnika.

Nije bilo voznog reda već bi po potrebi isplovili i s jednim putnikom ako mu se žurilo, a maksimalno bi se u najprometnijim satima čekalo na polazak 5 do 10 minuta. Cijena prijevoza se formirala na bazi 70 posto od cijene autobusne karte gradskog prometa, a cijena vožnje je bila vidljiva na kućici od motora

koja je bila uvijek puna sitniša u kovanicama. Znalo bi se često vidjeti kako putnici vožnju plate papirnatim novcem, a kusur u kovanicama bi sami uzeli.

PREVOZILI I DO SIDRIŠTA Prilikom pristajanja barke uz

obalu Gruža ili Lapada barkariol je imao jedan drveni štap duljine oko jednog metra (najčešće bi to bio štap od metle) s vrhom od deblje žice s kojom bi prilikom pristajanja privukao barku uz obalu, a ako bi stajao uz obalu kratko vrije-

Tintoretto 1984. godine Druga lokacija u Gružu, na fotografiji iz 80-tih barkariol Nikša Bjelokosić

35

me onda bi se samo tom zakučkom držao. Vlasnici brodica koje su bile na sidrištu ispred Kazbeka pa do pumpe Orsan nisu imali problem se ukrcati u svoja plovila jer su ih barkarioli prevozili do plovila i prije sumraka vraćali na obalu. Nakon Domovinskog rata promet preko Gruža je počeo opadati te su opstala samo dva barkariola koja su prevozila od 7:30 do 12:30, a zbog male zarade i održavanja linije bili su podržavani novčanom subvencijom Grada Dubrovnika.

Nakon odlaska barkariola Dinka Šuperka 2013. koji je taj posao obavljao punih 40 godina, ostao je prevoziti samo jedan barkariol do izgradnje Marine Frapa koja se počela graditi u listopadu 2015. Marina je napravljena preko pristaništa za barkariole i za njih više nije bilo mjesta i tako se tradicionalna linija nakon 120 godina ugasila.

Za njih više nije bilo mjesta na lapadskoj strani te se govorilo da će se moći vezivati kod Inine pumpne stanice Orsan, ali na-

36

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

...

Najveći promet putnika bio je sedamdesetih i osamdesetih godina kad su domaćice išle na placu iz Lapada u Gruž i natrag, a česti putnici su bili đaci Srednje pomorske škole koji bi putovali u školu pa bi se tada barkarioli znali i prekrcati.

Prva lokacija u Lapadu i prvi barkariol na vesla ispred restorana Alfirov pored Kazbeka oko 1900. godine

ravno to nije bilo moguće iz sigurnosnih razloga. Zadnji barkariol je i danas vezan pored place u Gružu i čeka na neka bolja vremena nakon korone s vjerom da će se nešto pokrenuti, ali linija je ipak ugašena i vjerojatno se više nikad neće ni pokrenuti. Tako se taj tradicionalni prijevoz u potpunosti ugasio.

Prva lokacija na strani od Gruža je bila u samom kantunu mandrača kod Velikog mula ili kako ga danas zovu mul Petka. Tu prilažem jed-

nu sliku iz vremena prije Prvog svjetskog rata na kojoj vidimo barkariola s dva putnika vezanog uz obalu pored skalina za ukrcaj / iskrcaj putnika. Ova prva lokacija u Gružu se morala napustiti 1972. kad je započeto nasipanje mandrača koje je financirala talijanska brodarska kompanija Adriatica iz Venecije za pristajanje njihovih trajekata. Mandrač je kompletno nasut 1973. godine, a rubni dijelovi obale su

Druga lokacija bila je ispred hotela Lapad iza 1919.

obloženi s velikim blokovima koje je postavila Brodospasova dizalica Veli Jože, a sami mul je produžen za nekih 25 metara.

Druga lokacija pristajanja u Gružu od 1972. je bila na skalama kod place, a koja je i dan danas na istoj poziciji. Prilažem fotografiju iz osamdesetih godina na kojoj pored svoje barke vidimo barkariola Nikšu Bjelokosića.

Prva lokacija barkariola na lapadskoj strani je bila kod restorana i kafane Alfirov pored Kazbeka. Na fotografiji se vidi barkariol na vesla iz vremena oko 1905. godine.

Zgrada restorana Alfirov nam je poznata iza Drugog svjetskog rata pod imenom Fronta, a nakon Domovinskog rata u privatizaciji je kupuje Darko Pervan koji je ujedno i vlasnik hotela Kazbek i još nekoliko objekata u Lapadu.

Barka Meri i barkariol Dinko Šuperak koji je 40 godina prevozio preko Gruža

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

37

...

TKO SU BILI DUBROVAČKI BARKARIOLI?

Posljednji barkariol Nebojša Jovičević, vlasnik obrta “Naše more’’

Druga lokacija barkariola na lapadskoj obali iza Prvog svjetskog rata bila je kod Grand Hotela Lapad. Na crtežu iz vremena iza 1918. gdje uz obalu pored hotela može se vidjeti barkariola na vesla, a pred njim je vjerojatno prvi barkariol na motor koji je imao pola zatvorenog prostora za putnike radi zaštite od kiše i vjetra.

Treća lokacija je nekih 30-tak metara desno gledajući s morske strane tj. ispred zgrade ljetnikovca Pozza-Pitarević na samoj obali. Na razglednici u boji slikanoj oko 1970. godine vide se dva barkariola vezana uz obalu. Lijevo je barkariol Lu-

ka Lukšić koji je imao vanbrodski motor Seagull, a vide mu se i vesla u moru koja su mu služila za pristajanje uz obalu jer je njegov motor mogao samo voziti naprijed, a ne i šijat. Barkariol koji se vidi desno na razglednici je Mato Jurišić koji ima unutarnji motor Yanmar. Na toj lokaciji barkarioli su se zadržali sve do početka izgradnje Marine Frapa.

Posljednji barkariol do kraja 2015. bio je Nebojša Jovićević vlasnik obrta „Naše more“. Barka je oznake 354 DB, duljine je 6,97 metara, građena je 1968. u Malom Zatonu kod brodograditelja znanog pod nadimkom

Treća lokacija barkariola Lapad, Luka Lukšić lijevo, Mato Jurišić desno, oko 1970.

Barkariol Dinko Šuperak napisao je listu svih barkariola kojih se on sjeća te idemo redom po godinama, a u zagradama je vrsta pogona ili neki drugi podatak: Šime Bjelančić (poginuo za vrijeme rata 1943. u bombardiranju Gruža), Niko Knežević (otac poznatog jedriličara Andra Kneževića), Risto Vuković (vesla), Tomislav Radovčić (vesla).

POPIS BARKARIOLA ZA 60.TE GODINE: Luka Lukšić (vesla + vanbrodski motor Seagull), Nikola Vučetić (vesla), Mijo Mustać (vesla + vanbrodski motor Seagull), Toni Šarović (prvi unutarnji motor Wickstrom od 5 ks.), Roko Aguzinović (vesla + vanbrodski motor Seagull), Jozo FranićLendava (Albin 5 ks.), Ernesto Andolšek (Universal 10 ks.).

Vasko, a može prevoziti 12 putnika. Izvorno je bila građena od drva, a danas je plastificirana. Barka je kod prethodnog vlasnika barkariola Mel-

POPIS BARKARIOLA OD 70.- TIH GODINA DO KRAJA 2015. GODINE: Stanko Šošić (Volvo 7 ks.), Mato Jurišić (Yanmar 3-5 ks.), Nikola Tomaš- Longo (Albin 5ks. kasnije Torpedo 7 ks.), Mato Franić (Penta 6ks.), Ante Šarić (Yanmar 6 ks.), Ilija Jokić (Yanmar 8 ks.), Jozo Hofmajster (Torpedo 18 ks.), Grubelić Nikola (Penta 6 ks.), Grubelić Neven (Torpedo 9 ks.), Nikša Bjelokosić (Volvo 7 ks.), Nikola Kaštelan (Yanmar 8 ks.), Jozo Lesandrić (Albin 5 ks. kasnije Yanmar 8 ks.), Luko Šuperak (Yanmar 6 ks.), Dinko Šuperak (Torpedo 18 ks.), Jure Lovrinčević (Yanmar 3-5 ks.), Mario Knežević (Torpedo 9 ks.), Nikša Repanić (Yanmar 15 ks.), Kuzma Cervelin (Wickstrom 5 ks.), Drago Kursar (Faryman 9 ks.), Šturica Pero (Yanmar 6 ks.), Gordan Kolendić (Torpedo 7 ks.), Nebojša Jovićević (Yanmar 15 ks.).

kiora Mlinarića s imenom JULMARINA plovila u gradskom portu prema Lokrumu i popularnoj vožnji za strance pod nazivom „panorama grada“.

38

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

PREDAJTE I VI, NEMA SANKCIJA

U mjesec dana čak 13 predaja oružja u našoj županiji

T

ijekom mjeseca veljače, anonimni građani su u 13 dragovoljnih predaja, pirotehničarima Policijske uprave dubrovačko-neretvanske dragovoljno predali šest ručnih bombi, dvije automatske puške, dvije topovske granate, jednu minobacačku minu, jednu tromblonsku minu, pet komada dugog oružja, 2.5 kg eksploziva, 618 komada različitog streljiva te dvije signalne

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska poziva sve građane koji još negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju ilegalno oružje ili eksplozivna sredstva da pozivom na broj 192 učine prvi korak prema dragovoljnoj predaji oružja bez sankcija, stoji u priopćenju policije.

Vozio po Korčuli s 2,32 promila u krvi

N

Udario pravosudnog policajca i vikao da će ga ubiti

baklje.Svo predano oružje i streljivo je pohranjeno u sigurnosni kontejner do uništenja.

PLATIT ĆE 10 TISUĆA KUNA

ajveća koncentracija alkohola od 2,32 g/kg izmjerena je u popodnevnim satima, 28.veljače, 47-godišnjaku koji je tijekom redovne kontrole prometa, s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen na Korčuli.

Vozač je isključen iz prometa, te je smješten u posebne prostorije do prestanka djelovanja opoj-

PRIJETIO NA SUDU

nog sredstva. Također, protiv vozača je podnesen i optužni prijedlog nadležnom Općinskom sudu na iznos od deset tisuća kuna, a što je ujedno i najveća novčana kazna izrečena u proteklom tjednu. Vozaču osobnog vozila izrečena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca, stoji u priopćenju policije.

Sumnja se da je pravosudnog policajca udario šakom u rame te mu rekao da će ga ubiti kada izađe, kao i da će nauditi njegovoj obitelji

O

pćinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku je 19. veljače 2021. uz kaznenu prijavu priveden državljanin Republike Hrvatske (1976.) zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kaznena djela napada na službenu osobu, stoji na stranicama DORH-a.

Postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni 45-godišnjak 18. veljače 2021. u zgradi Županijskog suda u Dubrovniku remetio kućni red

suda, a kada mu je pravosudni policajac izdao naredbu da prestane sa remećenjem kućnog reda i napusti zgradu, osumnjičenik se na to oglušio i, osnovano se sumnja, pravosudnog policajca udario šakom u rame te mu rekao da će ga ubiti kada izađe, kao i da će nauditi njegovoj obitelji. Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku predložilo je sucu istrage Županijskog suda u Dubrovniku određivanje istražnog zatvora protiv osumnjičenika, koji mu je i određen.

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

MOKOŠICA

Teško ozlijeđena ženska osoba na pješačkom prijelazu

U

prometnoj nesreći koja se 28. veljače nešto prije 17 sati dogodila u ulici Od izvora u Novoj Mokošici teže je ozlijeđena pješakinja u dobi od 41. godine, Do prometne nesreće je došlo kada je 69-godišnja vozačica osobnog

vozila dubrovačkih registarskih oznaka vozilom naletjela na spomenutu pješakinju koja je u tom trenutku kolnik navedene ceste prelazila preko obilježenog pješačkog prijelaza.

Uslijed naleta pješakinja je zadobila teže tjelesne ozljede te je zadržana na liječenju u dubrovačkoj bolnici.

39

INCIDENT NA PELJEŠCU

Pijan napao slijepu osobu, podignuta optužnica

UKRALA NOVAC I DOKUMENTE

Opljačkala Francuskinju na Stradunu, dobila uvjetnu

Osumnjičen je da je prišao muškarcu i udario ga šakom u prsa, nakon čega je više puta ponovio kako će ga ubiti i prebiti

O

pćinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je optužnicu protiv muškarca iz Vrgorca koji se sumnjiči kako je u listopadu 2020. godine u alkoholiziranom stanju napao slijepog muškarca.

Osuđena je uvjetno na 10 mjeseci s rokom kušnje od tri godine

D

onesena je osuđujuća presuda protiv A.H. koja je prošle godine u svibnju opljačkala francusku državljanku na Stradunu.

Naime, A.H. iz BiH (20) opljačkala

je Francuskinju C.M.G.P. te joj uzela novčanik iz torbe zajedno sa svim dokumentima i preko 9 tisuća kuna gotovine.

Osuđena je uvjetno na 10 mjeseci s rokom kušnje od tri godine. Osim toga, izrečena joj je novčana kazna od nešto više od 20 tisuća kuna koju je dužna platiti u roku šest mjeseci.

Kako je obrazloženo, muškarac je osumnjičen kako je napao slijepog muškarca ispred obiteljske kuće na Pelješcu te kako mu je prišao i udario ga šakom u prsa, nakon čega je više puta ponovio kako će ga ubiti i prebiti.

Protiv osumnjičenika su naložene mjere zabrane približavanja oštećeniku kao i mjestu gdje se incident dogodio, a uz to je protiv osumnjičenog podignuta optužnica.

40

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

ŽUPLJANI U STRAHU

MUŠKARAC BAJUNETOM plašio sumještane u Mandaljeni RADI SE o psihički rastrojenoj osobi, a nitko mještanima ne može garantirati sigurnost VEDRAN SALVIA DD

S

tanovnici Mandaljene su u strahu zbog svog sumještanina koji po noći po ovom mjestu običava paradirati s nožem, točnije bajunetom, a zbog čega su pisali i nadležnima da im se pomogne.

On je tako ispod crkve u Mandaljeni nožem probio gumu na vozilu sumještanina, a kasnije je, kako oni opisuju u dopisu upućenom nadležnima, išao i prema crkvi. Poslije je, navode, izvadio nož i usmjerio ga prema obiteljskoj kući gdje se nalazila mlađa ženska osoba.

Muškarac je nožem u zraku napravio znak križa, a dok je nosio baciti smeće na početak Ulice kardinala A. Stepinca, ovaj muškarac je ponovno viđen s nožem, napisali su sumještani.

Dana 7. veljače, policija je izašla na teren, a muškarac je hospitaliziran na odjelu psihijatrije u Općoj bolnici Dubrovnik, ali stanovnici su i dalje u strahu. „Ovim putem molimo nadležne službe i institucije i tražimo od nadležnih da se osobi pruži adekvatna pomoć, odnosno potrebno liječenje uz obavezan nadzor i pravilno zbrinjavanje kako ne bi došlo do neže-

ljenih posljedica kad će biti kasno. Mi, stanovnici Mandaljene još jednom vas molimo da poduzmete sve što je u vašoj nadležnosti jer ne želimo živjeti u strahu i strepnji za našu djecu i sve nas” - naveli su sumještani u dopisu kojeg su uputili PU dubrovačko-neretvanskoj, načelniku Ivanu Pavličeviću, PP Gruda, Centru za socijalnu skrb, Općoj bolnici Dubrovnik i Općini Župa dubrovačka.

Iz PU dubrovačko-neretvanske potvrdili su nam da su postupali po prijavi mještanina te da je muškarac hospitaliziran. No, mještanima se ne može garantirati sigurnost. Policija tu radi svoj posao, dakle intervenira te postupa prema onome što je zatekla licu mjesta, ali potom njezina nadležnost prestaje, a počinje ona liječnička, ali i primarno Centra za socijalnu skrb.

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Humanitarni prilozi

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: • Obitelj Rudija Ulage, umjesto vijenca za pok. Mariju Pače prilaže 300,00 kn.

• Obitelj Arbanas, u spomen na pok. Điva Vlajki, umjesto cvijeća prilaže 500,00 kn; • Prijatelji: Jure, Pero i Vlaho, u spomen na pok. Vinka Udovičića prilažu 500,00 kn; • Obitelj Davora Nakića, u spomen na pok. Vinka Udovičića, umjesto cvijeća prilaže 200,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com ---------------------------------------------------Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju • U spomen na Anku Rudenjak, mamu našeg kolege Davora , djelatnici Uprav-

nog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika doniraju 550,00 kn Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com ---------------------------------------------------„Domus Christi” Umjesto cvijeća za dragu rodicu Katu Perić 200,00 kn prilaže obitelj Miha Zvone ---------------------------------------------------DVA SKALINA Umjesto cvijeća u spomen na pok. Mariju Bobić, 200,00 kuna prilaže Ivica Čučko; U spomen na našu dragu i dobru susjedu Ivku Njirić, stanari zgrade iz Ulice bana Jelačića, prilažu 420,00 kuna;

41

U spomen na pok. Anku Rudrnjak 200,00 kuna prilaže Marija Letunić; U sječanje na pok. Vinka Udovičića, 250,00 kua prilaže Antun Šeparović; U spomen n pok. Vinka Udovičića, umjesto vijenca obitelj Puh prilaže 200,00 kuna; U spomen na pok. Vinka Udovičića, umjesto vijenca, Mare, Ivana i Stijepo prilažu 300,00 kuna; U spomen na dragog prijatelja Vinka Udovičića, 200,00 kuna prilaže obitelj Ljubomira Lučića; U spomen na našu dragu i dobru susjedu Katu Perić, stanari Ulice Petra Hektorovića 29. prilažu 250,00 kuna.

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara donacija 300,00 kuna. Šegota Krešimir donacija 300,00 kuna;

Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hrili zvati na: Mob: 095/368-9227

46

petkom

AUTO / MOTO Renault Fluence 1.6 16 v prešao 83 000 km, 2014 godište. Kontakt: 095 536 7128 __________________________________ Skuter Piaggo Fly 125 kub IE. Prešao 8 000 km, 2013 godište, garažiran. Potrošnja 2.7 l. Kontakt: 098 953 7432 __________________________________ Skuter Neos 50 s kvarom motora prodajem povoljno.

Kontakt: 099 688 0160 __________________________________ Touran 1.6 tdi 2016 godina ll 110ks, 144 000km,registriran do 12/2021godine u odličnom stanju Sve informacije na Mob:098/804-829 __________________________________ SEAT Leon ll 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________

Mercedes B-classe Automatik

ll 2014 godina. 149500 km na satu.

Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________

Audi TT

3,2 V automatik. 2004 godište.

Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021. Info na 0981772088 ___________________________________ ll

ll

Golf 4 2001 god.1.4

u dobrom stanju 174 000 km registriran do 1/2022. Drugi vlasnik.

MOB:0915727334 ___________________________________

Mercedes B 180 D

ll prodajem ili mijenjam za manji auto

na mob 098 1821714 ___________________________________

Renault Scenik 1.5 dci

ll prodajem, Kontakt: 092 285 8452

___________________________________ Golf 1 diesel, povoljno Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________

Opel Meriva 1.3 cdti

2011,130.000 km,reg do 12/21.

5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________ ll

Gillera Runner

ll 1998 godina, 50ccm. 33000 km.

Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________ ll

Mercedes B180cdi

2012,150.000 km,reg do 03/2020.

10.000 eur. Vise inf 098/756-239 ___________________________________

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

PLOVILA

2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910 __________________________________ ll GOLF-JX DIESEL ,

40 KW , 1988.g neregistriran.

MOB: 099 256 0002 __________________________________ ll

Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

ll

Twingo 1.2 8v, 2005. god

42010,155.000 km,reg do 12/21.

Dosta opreme,servis napravljen.

Bez ulaganja. 5800 eur.

098/756-239 __________________________________ prešao 166.000 km, reg. do 7/21.

Oprema sa servom. Stanje odlično, bez ikakvih ulaganja. Info na mob 0995705589. __________________________________ ll Mercedes A 180 cdi, 2015.g Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. AMG sport.

Mob:098618999 __________________________________ ll

Škoda Octavia combi

2013 godina. Odlična. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov.

AMG sport. Mob:098618999 __________________________________ ll

Mercedes-Benz C250d

2016 godina. 80000km na satu.

Rijetka serija sa volanom u kombinaciji drvo-orah i koža. Panoramski krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga 150KW. Mjenjač automatski,7 stupnjeva. Nove zimske gume i set ljetnih.

MOB:0994341242

ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor

Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378.

ll Prodajem vanbrodski motor Honda

2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.MOB: 098285038 ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.MOB:098285038 Prodajem vanbrodski motor Tomos 4.8, reflektor za motor, čelični nosač, rezervoar i vitlo za izvlačenje barke kao i parangal sa 100 udica. Kontakt: 098 953 74 32 ll

Prodajem plastičnu barku Višanka 4,60 m. Kontakt 098 177 61 07 ll

IZNAJMLJIVANJE PRODAJA NEKRETNINE Iznajmljujem jednosoban stan u Lapadu. Kontakt: 099 688 0160 __________________________________ ll Iznajmljuje se dvosoban stan sa dva kupatila 85m2 (1.kat), sa pogledom na more i malom taracom, osiguran parking i Wi-fi. Lokacija Zaton Mali. Isključivo na duži vremenski period. Cijena, te ostali detalji na kontakt broj 098 345 085 ll

ll Iznajmljujem stan na Zvekovici na

duže vrijeme. Kontakt: 091 793 8947

ll Prodajem stan u centru Lapada 47m2

+ sprema od 8 m2. Stan je u potpunosti namješten te mu pripada parkirno mjesto ispred zgrade. Cijena 190 000 eur. Kontakt: 095 536 7128 ll Prodajem stan - 64m2, Montovjerna,

neposredna blizina Doma zdravlja, 1. Kat. Cijena 2.700 eur.m2. Kontakt: 098 311 017 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici.

Stan ima 59 kvadrata. Sve informaije na broj 0917398573

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Mob. 098244682 ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,235.840 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem ovčji gnoj po cijeni od 25 kn

po vreći s uključenom dostavom. Kontakt: 099 681 5456 ll Prodajem motornu pilu Stihl. Kontakt

098 177 61 07

ll Prodajem željeznu ogradu, stolove, s

klupom od punog drva. Kontakt: 099 688 0160 ll Masažer, malo korišten. 500 kn. Mobi-

tel 098 164 1597

ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran luksuz-

no 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

ll Prodajem opremu za butigu, izložbene

lutke,vješalice,poličar. Cijena povoljna.

Mob.0958090993 ll Prodajem krevet sa spremiš-

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

tem za posteljinu s madracem. Veličine 200x100cm. Cijena povoljna.

Mob:0958090993

ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34

ll Prodajem polovnu mašinu za pranje

M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješ-

ten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

posuđa. Povoljno. Mob:0958090993 Prodajem polovni drveni krevet s podnicom 190x90cm. Mob.: 0923919055 ll Prodajem dvije podnice za krevet.

Novu latoflex 190x80 cm i polovnu od iverala 200x90cm. Mob:0923919055

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

ll Prodajem 3 dihtunga glave motora

ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

Mogućnost prodaje pojedinačno. Može i prodaja baterija i punjača zasebno. MOB: 0996697403

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem prijenosnu klimu. Kontakt:

099 723 3631

IMT Rakovica. MOB:098778969

ll Prodajem dvije rikše s baterijama.

ll Prodajem dron dji mavic mini fly more

combo. Kupljen u 8 mjesecu 2020. Paket sadrži 3 baterije, zaštitu za propelere i jos rezervnih dijelova. Cijena 3000 kuna.

MOB:0989642953

47

USLUGE RAZNO llZaštita od sunca,izrada i montaza

roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa, sve informacije na 091 1472 794. Mokošica. ______________________________________ ll Višegodišnje iskustvo u orezivanju ruža, loze, kivija. Uređivanje đardina.

MOB: 0919374727 ______________________________________ llTim iskusnih mestara nudi pomoc u Vasoj kući, apartmanu.

Vrsimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Gradevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja, izrada i postavljanje zeljeznih ograda, vrata...)

Kontakt:098 765 460 ______________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.

Mob:091 7285208 ______________________________________

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 1.3. do 7.3.2021. „KOD ZVONIKA” od 8.3. do 14.3.2021.

PREMINULI IVICA KRALJ (1957) PERO KUSALO (1957) VINKO UDOVIČIĆ (1941) MIRA LUČIĆ (1947) KATICA BELEMEČIĆ (1937) IVO VLAJKI (1951) ANA TOMAŠ (1962) HUSO VOLODER (1938) KATE PERIĆ (1947) SLAVICA VLAŠICA (1938) MARIJA MILOŠEVIĆ (1938) ANICA DRAGIĆ (1929)

48

petkom

• BROJ 39 • 5. ožujka 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

GRADA NASTAVLJA SE TURISTIČKA PROMOCIJA

THE SUN

o Dubrovniku u superlativima, grad i u magazinima American Airlinesa OSIM PRIRODNIH i kulturnih ljepota Dubrovnika, lokacija snimanja popularne serije Igra prijestolja, čistog mora, novinarka ističe i ljepote Lokruma

D

ubrovnik je posl jednju godinu dana itekako prisutan u najprestižnijim svjetskim medijima što predstavlja promociju koja je gradu itekako potrebna u korona-krizi.

O njemu su izvještavali CNN, BBC, The Telegraph, Washington Post, Lonely Planet, ABC News i mnogi drugi vodeći svjetski mediji, a prošlog tjedna i najpoznatiji britanski tabloid The Sun. Autorica napisa je Mary Novakovich koja piše i za druge prestižne britanske magazine kao

što su The Guardian, The Telegraph i Daily Mail. Osim prirodnih i kulturnih ljepota Dubrovnika, lokacija snimanja popularne serije Igra prijestolja, čistog mora, novinarka ističe i ljepote Lokruma.

Nastavlja se i promocija Dubrovnika na američkom tržištu. Tako se o gradu piše i u inflight magazinima koji se mogu pronaći u avionima American Airlinesa, što je na društvenim mrežama podijelio gradonačelnik Mato Franković. „Siguran sam da ćemo od sre-

dine lipnja početi bilježiti dobre turističke rezultate,“ kazao je Franković.

Tekst o promociji Dubrovnika na američkom tržištu autora Paula Bradburyja objavljen je na portalu Total Croatia News, gdje se autor prisjetio svih prestižnih medija koji su pisali o ljepotama grada, od ekipe ABC Newsa koja je nekoliko dana boravila u Dubrovniku do Forbesa.

Sve to je odlična podloga za dolazak turista koji su Dubrovniku prijeko potrebni i ostvarivanje što boljih turističkih rezultata u korona-krizi.