Issuu

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN PRIPADN IK MONGOL SKOG PLEMENA , AVAR

NAJVE]I GRAD U NEBRASK I

ALBUM PJEVA^A SA SLIKE

@ENSKI PJEVA^K I GLAS

S K A N D I N A V K A KOLUMN I-

BIV. NOGOMETA[, ALBUM KRASNOPJEVA^A DAR SA SLIKE

STICA, ADRIANA

LISTI] OD TIJESTA ZA PRI^EST,

PJEVA^ SA SLIKE

OSOBNA NATPIS ZAMJENI CA NA FILMU

23. I 5. SLOVO ABECEDE

AMPER

HOSTIJA

OKAMINA U OBLIKU ZVIJEZDE

PJESMA DORIS DRAGOVI]

GRANA MEDICIN E

BARSKE PTICE KRATICA ZA ”USMENO ”

SUPROTN I VEZNIK ZNAK ZA UZBUNU

[ARENA PAPIGA

GRAD U ENGLESK OJ HODATI

VOJNA KOMAND A, STO@ER

ISLAND

REPUBLI

SAVEZ AZIJSKIH ZEMALJA

DUGOREPI RAK DESETON O@AC NEDOKU^IVOST, ZAGONET NOST

ALBUM PJEVA^A SA SLIKE ZNAK, OZNAKA (mn.)

RIJE^ KOJOM SE DO^ARAV JAK ZVUKA

ZVIJER IZ PORODIC E MA^AKA

ITALIJA

SINAGOG A (mn.)

PLEMI], VELIKA[

ISTO^NJA^KA MEDITAC IJA

RUPA U ZEMLJI

OSU[ENI EKSTRAK T MORSKIH ALGI

ASTATIN

NEUTRON

RIJEKA NA PELOPON EZU MORE IZME\U EUROPE I AZIJE

INDUSTRIJSKA BILJKA

NI@A STRU^NA SPREMA (skr.)

3. I 14. SLOVO ABECEDE

DVOJE

SASTANA K VE]EG BROJA OSOBA

SJEVER UMAK

POVE]AN

PJEVA^IC A TURNER

O BESPLATN RIMSKI:

TVORAC REJTINGA U [AHU, ARPAD

PREVLA^ ITI SLOJEM NIKLA

SAKUPLJ A^ LJEKOVIT IH LOPTA VAN TRAVA IGRALI[T A

LINIJA DR@AVA U EUROPI

NORVE[K

ISTA SLOVA

GRAD U RUSIJI

MAMAC

DUBROVA^KI OSOBNA DNEVNIK ZAMJENI CA USAMLJE NOST

OKRUTAN VLADAR, DESPOT

GRUBO SUKNO

PU[A^KI PRIBOR

EKSPLOZ SREDSTVIV. O

RUPIJA

RAKIJA LOZOVA^

VODENA USTAVA

OTPADAK OD SIJENA

TOKSIN

ALBUM PJEVA^A SA SLIKE

POJAS KIMONA

VRSTA ^ETINAR

MORSKI GREBEN

LJ. S.

POJAVA NA VODI

ADAM I ... VERONA

MOREUZ IZME\U SAHALIN A I AZIJE

STARI SLAVEN KISIK

NEKADA[NJA OZNAKA ZA TUZLU

RJE[ENJ E crta, osama,- Obar, Potra`i me, Milo Hrni}, r, Elo, ru~na emet, astrolit, bomba, niklati, {ljuke, HE, tar, rt, otrov, ali, Luton, bor, Eva, Sve za ljubav, R, ara, i}i, Samo ti, hlap, simboli, Ant, Tatarski prolaz. tras, joga, avre, agar, jama, Iri, At, N, cj, s, NSS, rast, skup, N, oo, Tina, Omsk, V,

U OVOM BROJU Petak, 26. veljace v

Godina 2, broj 38, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ZEMLJIŠTE ISPRED VILE PALME - Pero Brbora, upravitelj Zaklade: Neka Vlahušić dokaže da nam je nudio 30 milijuna kuna

ZRINKA RAGUŽ: Povukli smo milijardu kuna, a ispred nas su europski projekti za oporavak od krize

INTERVJU

VIJESTI

INTERVJU

NAJGORI SMO, JESMO LI NORMALNI?

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

MARO HAJDARHODŽIĆ: Za župana se kandidiram jer on ništa ne radi, a ova sezona će biti gora od prošle

JEDINA DUBROVKINJA NA ‚ONLY FANS’

Andrea Violić: Volim fotografiju i istinski uživam biti ispred objektiva ll

Stranica 34

ISTRAŽILI SMO

Je li Dubrovnik spreman za mogući razorni potres ll

D O O M E R M U AKO NE T E J I R M U , E N O K, OR I D A L G D O O M CE PREKO 400 ZARAŽENIH U TJEDAN DANA

ll Zatresao se i Dubrov-

nik ove srijede. Provjerili smo koliko je Grad Dubrovnik spreman za mogući razorni potres

Stranica 12

ANKETA Načelnici općina odgovorili hoće li opet u izbore i što su napravili ll

MEKAN

EMETIK

HIDROELEKTRA NA

Stranica 22

VRSTA ORGANSKIH SPOJEVA

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

IVANA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

TKO TO I ZAŠTO TRAŽI IVANOVU GLAVU?

ad je nakon Nove godine krenulo sustavno apeliranje za cijepljenje od strane uglednih liječnika, epidemiologa te brojnih osoba iz političkog i javnog života prema građanima, govorilo im se kako je to važno da bi zaštitili svoje roditelje. Među građanima je tada bio popularan jedan odgovor koji je glasio – cijepite vi svoju obitelj s tim cjepivom. Naime, tad je bilo uvriježeno mišljenje kako zapravo cjepivo nijedne farmaceutske kuće na tržištu nije sigurno, ni Pfizerovo, ni Modernino, dok se sada takve etikete lijepe samo AstraZeneci pa u Njemačkoj brojni građani odustaju od cijepljenja. Bilo kako bilo, Alemka Markotić je očito predoslovno shvatila odgovor građana pa je stvarno cijepila svoju bolesnu 85-godišnju majku. I tu se, sasvim opravdano, povuklo pitanje bi li se Alemkina majka zaista cijepila onda kad se cijepila da nije to što jest. Alemkina majka. Kao 85-godišnjakinja s nizom kroničnih bolesti na to je već tada svakako imala pravo jer se dio starijih osoba i kroničnih bolesnika već bio cijepio. Nakon afere s Alemkinom majkom, krenuo je lov na vještice. Tko je cijepio svoju majku, babu, popa, trećeg rođaka. Ustanovljeno je tako da su se cijepili brojni političari,

poduzetnici, svi oni koji vrlo vjerojatno do cjepiva ne bi nikada tako brzo došli da ne obnašaju funkcije koje obnašaju. Oko toga se nije dizala posebna prašina niti su se gorljivo tražile smjene. Nisu se tražile glave. A onda je došao red i na načelnika Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivana Pavličevića koji se, eto, cijepio, tog 2. siječnja nakon žurnog poziva iz bolnice. Potpuno je tu izostavljen kontekst. Izostavljena je bit. Izostavljena je činjenica kako su se tog 2. siječnja tražile glave. Tada, medicinskih djelatnika. Oni su bili prvi koji su se trebali cijepiti tim strašnim Pfizerovim cjepivom za kojega se većina građana u anketama tada izjašnjavala kako ga ne žele i poručivala epidemiolozima i političarima da ‚cijepe svoju mamu s tim’. No, kako ne razumjeti skepsu građana kad su i sami liječnici i ostali medicinski djelatnici u Dubrovniku bili skeptični? Tako je od njih tisuću, na cijepljenje početkom godine pristalo njih svega 200-tinjak. I to nakon apela, nagovaranja i molbi. Brojni od prijavljenih medicinskih djelatnika za cijepljenje su odustajali. A cjepivo nakon otvaranja ima svoj rok i potrebno ga je brzo iskoristiti. Tako su odustajali i 2. siječnja, u subotu, dan nakon doče-

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

ko provjerljive činjenice. Zanemarujući pri tom i činjenicu kako su se cijepili i brojni policijski službenici diljem Hrvatske, ali je sporno bilo baš cijepljenje policijskih službenika u Dubrovniku, mada time nije zakinut nijedan medicinski djelatnik niti korisnik nekog od domova za starije. Dogodilo se samo to da su iskorištena cjepiva koja bi u protivnom završila u smeću.

Načelnik Ivan Pavličević

ka Nove godine i dan prije neradne nedjelje. Kako je za Dubrovački dnevnik kazao dio policijskih službenika, Pavličević je tada u žurbi zvao sve osobe koje su bile dežurne, a koje su se htjele cijepiti, da u roku od 15 minuta požure u bolnicu i prime cjepivo. Kako su rekli policijski službenici, tražio je tada gojaznije osobe, s kroničnim bolestima, osobe koje imaju bolesne ukućane ili osobe iz ophodnje koje su u čestom doticaju s ljudima. Mnogi od njih su bili skeptični pa su odustali. Neki su preboljeli. Neki baš nikako nisu mogli stići u bolnicu u roku od 15 minuta. Naposljetku, cijepili su se Pavličević i još 17 policijskih službenika. Cijepljenje se, kažu, nudilo neovisno o poziciji i funkciji u policiji. Tog 2.siječnja, kad su se tražile glave. I kad se šire pučanstvo tada još nije smjelo cijepiti nego samo zdravstveni djelatnici i osobe iz domova, a nije ni moglo jer liste sa starijim građanima i kroničnim bolesnicima još nisu postojale. Osim toga, podaci o pacijentima koji su upisani kod liječnika obiteljske medicine ingerencija su Doma zdravlja, a ne Bolnice niti ona ima ikakvu mogućnost uvida tko bi od tih ljudi bio prioritetna skupina za cijepljenje. Naravno, Stožer je svo to vrijeme u javnost plasirao mantru kako cijepljenje zdravstve-

nih djelatnika ide prema planu i napravljena je greška u koracima. Čini se kako je interes bio minoran, i to ne samo na jugu Hrvatske. Trebalo je nešto napraviti s cjepivima koja bi u protivnom završila u smeću, a čini se kako ni Ministarstvo ni Stožer oko toga tada nisu dali jasne smjernice, osim da se prvi cijepe zdravstveni djelatnici koji su od toga masovno odustajali. Što napraviti s viškom, tada očito nije bilo jasno precizirano. U cijelom tom kaosu, jasno je jedino kako je svako rješenje bolje od cjepiva koje bi propalo. I da je zapravo najmanji problem što ga je primilo 17 policijskih službenika koji su, ako ne u prvoj s djelatnicima bolnica i ambulanti, onda kao pripadnici žurnih službi sasvim sigurno u drugoj borbenoj liniji protiv Covida, i kao takvi iznimno ugroženi. I umjesto da zagovara da ta ugrožena skupina ljudi koju i sam predstavlja ima prednost pri cijepljenju, šef Sindikata policijskih službenika Hrvatske Mario Puškarić u javnosti skreće pozornost kako se tog 2. siječnja, kad nisu postojala ni jasna pravila, ni kriteriji, ni liste, zajedno s još 17 policijskih službenika odabranih tako što su bili jedini koji su se mogli nacrtati u bolnici u roku od 15 minuta, cijepio i Ivan Pavličević. Zanemarujući sve prethodno navedene i la-

No, nije to prvi put kako se tražila Pavličevićeva glava. Oko njega se podigla prašina i u slučaju seksualnog uznemiravanja u kojem je glavni akter bio načelnik PGP Gruda Matko Klarić. Danas je uglavnom poznato, kao što se to uvijek dogodi u malim sredinama, ono što je Puškarić znao kad je tražio Pavličevićevu glavu. Znao je kako su svjedočile tri svjedokinje i znao je što su rekle. Znao je kako je jedna kazala kako je Klarić nikada nije uznemiravao niti joj slao poruke. Znao je kako je druga rekla kako je Klarić znao potapšati po ramenu kad bi nešto dobro napravila i kako bi znao zatvoriti vrata kancelarije kad bi skupa slagali papire, ali nikada prema njoj nije bio neugodan ni vulgaran. Kazala je i kako bi nekada laktom znao dodirnuti njenu ruku. Treća je kazala kako je pitao je li trenira jer mu treba pomoć oko treniranja djevojčica u judo klubu u kojem je trener i kako joj je poslao poruku je li se mogu naći na piću. I jer joj je, kaže, uputio jedan dugi pogled koji se njoj učinio kao vulgaran. Pa bez obzira na to što je znao, Puškarić je tražio Pavličevićevu ostavku. Ostavku zbog toga što je jedan načelnik u policiji nekoga dotaknuo laktom, zbog toga što bi nekad zatvorio vrata kad bi sa službenicom slagao papire, ali pri tom nije bio vulgaran niti joj se nabacivao, tko zna, možda mu je bio propuh? Nadalje, zbog toga što bi djelatnicu potapšao po ramenu kad bi nešto dobro napravila i zbog toga što je taj načelnik pitao jednu djelatnicu trenira li što da mu pomogne oko judo kluba ako bi htjela. Treba biti iskren pa priznati kako bi se dalo raspravljati je li Klarić uopće zaslužio najgoru moguću kaznu, a kamoli da načelnik policije zbog opisanih situacija daje ostavku. Naposljetku, kad se podvuče crta, valjalo bi se zapitati tko to zapravo traži Ivanovu glavu na pladnju i zašto. U priči koja nema veze s biblijskom legendom.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

SITUACIJA I DALJE NEIZVJESNA

MASOVNO CIJEPLJENJE u Dubrovniku najranije kroz dva tjedna „U TRENUTKU KADA eventualno dobijemo veće količine cjepiva, što očekujemo do kraja ovog mjeseca ili početkom idućeg, organizirat ćemo masovna cijepljenja,“ izjavio je Cebalo IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

vog tjedna u Zagrebu je krenulo masovno cijepljenje cjepivom AstraZenece protiv SARS CoV-2, a Modernino cjepivo se još uvijek čeka. Tako će u ordinacije obiteljske medicine u Zagrebu ovog tjedna biti raspoređeno oko 16 tisuća doza cjepiva gdje će se cijepiti prijavljeni Zagrepčani, kao i na za to predviđenim punktovima diljem grada. Podsjetimo, tjedan ranije krenulo je masovno cijepljenje i u Međimurskoj županiji. Cjepiva su namijenjena osobama starijima od 65 godina te kroničnim bolesnicima koji pri cijepljenju imaju prednost. Dubrovački dnevnik upitao je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije kad se može očekivati početak masovnog cijepljenja na jugu Hrvatske, odakle su odgovorili kako će do toga doći kad u Dubrovačko-neretvansku županiju stignu veće količine cjepiva, ne želeći precizirati točne datume, zbog čega se stječe dojam kako je situacija prilično neizvjesna.

Domovi zdravlja imat će punktove Načelnik Županijskog stožera civilne zaštite Joško Cebalo izjavio je kako se masovno cijepljenje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji očekuje krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca. „Dosad je na području Dubrovačko-neretvanske županije cijepljeno više od tri tisuće osoba. Imali smo sastanke s predstavnicima zdravstvenih ustanova s našeg područja, kao i predstavnicima obiteljske medicine. Osigurat ćemo pri svakom domu zdravlja punktove za cijepljenje, a sve raspoložive doze dostavljene su Županijskom zavodu za javno zdravstvo. U trenutku kada eventualno dobijemo veće količine cjepiva, što očekujemo do kraja ovog mjeseca ili početkom idućeg, organizirat

ćemo masovna cijepljenja,“ izjavio je Cebalo. Problem s isporukama i količinama I dok su u dvije hrvatske županije krenula masovna cijepljenja, ostatak Hrvatske je na čekanju, što je jasan pokazatelj kako postoji problem s isporukom i količinama. Neslužbeno se već spominjalo kako bi veće doze cjepivaAstraZenece trebale stići ovog tjedna, no to se po svemu sudeći nije dogodilo. Prema informacijama koje se mogu čuti u krugovima bliskima Stožeru, ovog su mjeseca u tijeku prva i druga faza cijepljenja. Tako se prva odnosi na djelatnike u zdravstvu i korisnike domova za starije i nemoćne te njihove djelatnike, s kojom je proces cijepljenja i započeo, dok se druga faza odnosi na osobe starije od 65 godine te na kronične bolesnike. Kako doznajemo, cijepljenje manjeg broja starijih osoba i kroničnih bolesnika krenulo je prije dva tjedna uglavnom Moderninim cjepivom, no na sustavnije cijepljenje većeg broja ljudi će se, čini se, još pričekati. Beroš je optimističan Ministar Vili Beroš je bez obzira na probleme s isporukama i količinama ipak optimističan. Kako je kazao, re-

Cijepljenje manjeg broja starijih osoba i kroničnih bolesnika krenulo je prije dva tjedna Moderninim cjepivom, no na sustavnije cijepljenje većeg broja ljudi će se, čini se, još pričekati Kako je izjavio Beroš, realno je očekivati da se do ljeta procijepi 50 posto odraslog stanovništva u Hrvatskoj

alno je očekivati da se do ljeta procijepi 50 posto odraslog stanovništva u Hrvatskoj. „To je realno i ako budu stizale dovoljne količine, mislim da se to može realizirati,“ izjavio je u utorak Beroš. Inače, sredinom siječnja Hrvatska je za 2021. godinu naručila 2 700 000 doza cjepiva AstraZeneca, 900 tisuća doza cjepiva Johnson&Johnson, milijun doza Phizerovog te još toliko doza Moderninog cjepiva. Što je treća faza i tko se može cijepiti? Tzv. treća faza cijepljenja odnosi se na šire stanovništvo koje se dobrovoljno želi cijepiti, a ne spada u prve dvije prioritetne skupine, dakle nisu korisnici domova, ni zdravstveni djelatnici te nisu osobe starije od 65 godina i kronični bolesnici. Kako bi se cijepila u trećoj fazi, osoba mora imati navršenih 16 godina. Osobe koje su preboljele Covid mogu se cijepiti nakon isteka izolacije. Kontraindikacijama se smatraju akutna bolest i preosjetljivost na sastojke cjepiva. Trudnoća se ne smatra kontraindikacijom za cijepljenje, a u obzir dolazi ako trudnica ima čimbenike po kojima se može svrstati u ugroženu skupinu kod kojih se mogu razviti teži oblici Covida-19.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

STRATEGIJA ZA SEZONU

FRANKOVIĆ: UVEDIMO COVID

TESTOVE U ZRAČNE LUKE!

Gradonačelnik Mato Franković

GRADONAČELNIK je uputio prijedlog ministarstvima i premijeru

ubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je prijedlog nadležnim ministarstvima da se u hrvatskim zračnim lukama omogući testiranje na COVID po uzoru na druge turističke

zemlje koje se na taj način pripremaju za novu turističku sezonu. Takve testove (Lapm test, PCR test i brzi antigenski test) uveli su, primjerice, Engleska, Italija, Španjolska i u ovom trenutku gotovo sve europske zračne luke idu u tom smjeru. Protokol je takav da putnik kada leti prema Hrvatskoj napravi COVID test u zračnoj luci iz koje leti te Republika Hrvatska priznaje navedeni test. Isto tako kada se taj putnik vraća nazad na-

pravi COVID test u našoj zračnoj luci i zemlja u koju se vraća priznaje rezultate tog testa te putnik nema potrebe za zadržavanjem u karanteni. ‚’Na ovaj bismo način omogućili normalan boravak svih gostiju na području Republike Hrvatske, a ujedno ne bi opterećivali zdravstveni sustav RH testiranjem na tisuće turista u zdravstvenim ustanovama već bi isto bilo povjereno zračnim lukama, koje bi se mora-

le opremiti odgovarajućom opremom i zaposliti stručno osoblje’’, naveo je gradonačelnik Franković u prijedlogu u kojem je također istaknuo i poseban položaj Dubrovnika gdje je dolazak gostiju u najvećoj mjeri vezan upravo za avio promet. O navedenom prijedlogu dubrovački gradonačelnik izvijestio je i predsjednika VladeAndreja Plenkovića tijekom njegovog nedavnog boravka u Dubrovniku.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

...

NAJKRITIČNIJA SMO ŽUPANIJA U HRVATSKOJ

KONAVLE SU NOVI

mještani se zab NEMAMO SE ŠTO LAGATI, SITUACIJA JE JAKO OZBILJNA Načelnik Općine Konavle Božo Lasić situaciju je u Konavlima nazvao jako ozbiljnom. „Nemamo se što lagati, ozbiljno je i do toga je dovelo neodgovorno ponašanje. Osim toga,BUTJER mišljenja IVONA MRATINOVIĆ sam kako situaciji GORAN MRATINOVIĆ nije pomoglo ni otvaranje vrtića i škola jer djeca koja često nemaju simptome bolesti znaju zaraziti starije. Od osam tisuća stanovnika, pozitivnih je oko 150, od toga se dio bori za život. Ovo je crveno svjetlo,“ izjavio je Lasić koji vjeruje kako su primarna žarišta obiteljska druženja. „U Konavlima svatko svakoga poznaje, ljudi se druže, a ja još jednom apeliram da se ponašamo odgovorno i da budemo svjesni težine ove situacije,“ poručio je Lasić.

igralištima i organiz „U POSLJEDNJIH SEDAM DANA 14-dnevna kumulativna incidencija novozaraženih na 100.000 stanovnika u Konavlima je porasla s 921 na 1.655., dok je u Dubrovniku porasla s 422 na 497,“ odgovorio je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

osljednjih se dana dogodilo nešto što se nije događalo otkako je počela pandemija koronavirusa

Za Festu je bila gužva, malo tko je nosio masku i držao distancu

u Hrvatskoj. Nakon godinu dana od pojave prvih slučajeva, Dubrovačko-neretvanska županija koja je bila primjer brojnim drugima po niskom broju zaraženih koronavirusom, sad je postala županija s najviše novozaraženih osoba u odnosu na broj stanovnika. Prema podacima Nacionalnog stožera civilne zaštite, a analizirajući izvještaj o novozaraženima od utorka, svaka peta novozaražena osoba bila je iz Dubrovačko-neretvanske županije. Najlošija je situacija u Općini Konavle gdje se broji najviše novozaraženih, a tendenciju rasta imaju Dubrovnik i Općina Župa dubrovačka zbog čega se uvode i strože mjere kako bi se smanjile zabrinjavajuće brojke. „U posljednjih sedam dana 14-dnevna kumulativna incidencija novozaraženih na 100.000 stanovnika u Konavlima je porasla s 921 na 1.655., dok je u Dubrovniku porasla s 422 na 497,“ odgovorio je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubro-

vačko-neretvanske županije Mato Lakić na upit Dubrovačkog dnevnika. Dakle, broj novozaraženih u Konavlima skočio je za gotovo 80 posto u tjedan dana. FESTA NIJE UZROK Zanimljivo je kako su brojke naglo počele rasti dva tjedna nakon Feste sv. Vlaha. Iako su se na ograđenom dijelu samog misnog slavlja poštovale distanca i nošenje maski, na Stradunu je situacija izgledala bitno drugačije. Tamo se okupio veliki broj Dubrovčana koji su šetali i družili se, stajali uz izloge po grupama, zbijeni gledali procesiju u kojoj su prednjačile konavoske nošnje. Zbog svega toga, povuklo se pitanje je li nas Festa ipak koštala naglog porasta brojki, dok su one u ostatku Hrvatske u padu. Ipak, iz Stožera navode kako nemaju takve informacije. „Ne može se sa sigurnošću utvrditi neko posebno veliko žarište u ovom slučaju. No, ono što je ut-

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

I ‚WUHAN’,

bavljali na

zirali slavlja

U utorak je svaka peta novozaražena osoba bila iz Dubrovačko-neretvanske županije vrđeno dosadašnjom epidemiološkom obradom jest to kako je u Konavlima zabilježen veći broj obiteljskih druženja koja se navode kao moguća žarišta zaraze. Imamo slučajeve gdje su u nekim obiteljima pozitivni svi članovi,“ izjavio je Cebalo. Sličan odgovor stigao je i iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije na upit Dubrovačkog dnevnika o porastu novozaraženih u Konavlima. „Smatramo kako Festa sv. Vlaha nije imala značajniji utjecaj na širenje koronavirusa nego su to bila privatna, obiteljska druženja,“ odgovorio je ravnatelj Zavoda Mato Lakić. IGRA SE NA KARATA, SLAVI I DRUŽI KAO DA KORONE NEMA

O situaciji u Konavlima Dubrovački dnevnik je upitao jednog, kako sebe naziva, jako bijesnog mještanina koji je htio ostati anoniman. Kako kaže, iznimno je ljut zbog cijele situacije do koje su doveli, uvjeren je on, neodgovornost i nepridržavanje mjera. „Ljudi se pored pojedinih pekara zadržavaju kao da su kafići, po 10 njih. Ponašaju se kao da koronavirus ne postoji. Na igralištu na Grudi svaki dan možete vidjeti po 20 auta skoro u svako doba dana. Okupljaju se mlađi, stariji, druže se, igraju na karata…Odgovornost ne postoji,“ izjavio je za Dubrovački dnevnik. Ovaj Konavljanin naglašava kako su se u spornom periodu održavale i neke manifestacije koje su obećavale pridržavanje Covid mjera, no to u praksi baš i nije tako izgledalo,

a kaže i kako je organizirano jedno svadbeno slavlje. „Tobože, to je sve bilo po propisima, a iza toga se razboljelo skoro cijelo selo,“ izjavio je Konavljanin koji ne prihvaća argument kako su ljudima dosadile mjere. Jer, kaže on, jednostavno ni nisu argument. „Ne može ti druženje uz kavu biti nešto bez čega ne možeš živjeti. To jednostavno nije opravdanje,“ izjavio je te apelirao prema svojim sumještanima da budu odgovorniji kako zbog zdravlja ostalih, tako i zbog nadolazeće turističke sezone od koje Dubrovačko-neretvanska županija egzistira u prvom redu. PRED SEZONU POOŠTRAVANJE MJERA Iz Stožera i iz Zavoda za javno zdravstvo DNŽ ne kriju kako se razmišlja o dodatnim mjerama, dok se one popuštaju u ostatku Hrvatske. „Intenzivno se razmišlja o pooštravanju epidemioloških mjera na širem dubrovačkom području,“ kazao je za Dubrovački dnevnik Lakić, a slično kaže i načelnik Stožera Cebalo. „Činjenica je kako smo prije samo nekoliko tjedana bili najbolja županija u Hrvatskoj kad su brojke u pitanju, a danas smo tu gdje jesmo što dovoljno govori o neizvjesnoj borbi s virusom. Ovisno o daljnjoj epidemiološkoj situaciji, zasigurno ćemo kao Županijski stožer od Nacionalnog tražiti dodatne mjere,“ kazao je Cebalo. To se, naime, događa u vremenu kad Nacionalni stožer razmišlja o popuštanju mjera od 1. ožujka u vidu otvaranja ugostiteljskih objekata koji imaju vanjske tarace i u preduskrsnom vremenu koje će sasvim sigurno za cijelu Hrvatsku značiti prvi ozbiljniji turistički test ove godine.

...

IRONIČNO, CAVTAT DOBIO OZNAKU SIGURNE DESTINACIJE Cavtat je proglašen trećom najboljom europskom destinacijom u 2021. godine, a radi se o izboru Europske organizacije European Best Destinations (EBD), objavljeno je prije svega dva tjedna. Također, prateći tijek zaraze koronavirusom u Europi, EBD dodjeljuje i pravo korištenja loga ‘European Safest Destinations 2021’ destinacijama s iznimno malom incidencijom Covida-19, a s obzirom na dobru epidemiološku situaciju od samih početaka pandemije, Cavtat je dobio i ovu vrijednu oznaku, odnosno pomoć i alat za promociju destinacije. Ipak, situacija se u samo 15 dana znatno promijenila.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

PARCELE? ŠTO JE ZAKLADA BRAĆE MIHANOVIĆ DOBILA PRODAJOM

‚NEKA ANDRO VLAHUŠIĆ dokaže da nam je nudio 30 milijuna kuna za zemljište pokraj Vile Palme’ ... NA PARCELI POKRAJ VILA PALME trebala bi niknuti zgrada. Investitor i Grad Dubrovnik spore se oko pješačke staze, a mi se bavimo pitanjem što je Zaklada braće Mihanović dobila kupoprodajom ove parcele braći Slezak?

MARO MARUŠIĆ

grada pokraj Vile Palme, koja bi se trebala uskoro graditi, u posljednje je vrijeme podigla puno prašine u medijima i javnosti. Gradonačelnik Mato Franković i investitor tvrtka Laus centar prepiru se oko pješačke staze koja ide zemljištem gdje bi se trebala graditi zgrada. Gradonačelnik smatra da staza pripada Gradu Dubrovniku, a investitor je mišljenja kako je čitava parcela u njihovom vlasništvu, te je samo dobrom voljom vlasnika desetljećima dopušten prolaz pješacima. Mi se nećemo baviti pitanjem tko je u pravu, a tko nije, nego ćemo pogledati ka-

ko u cijeloj priči stoji Zaklada braće Mihanović koja je bila dugogodišnji vlasnik zemljišta, odnosno što će ona dobiti njegovom prodajom tvrtki Laus centar. Zaklada je parcelu kraj Vila Palme kupila još 1939. godine, a u vrijeme kupnje zemljište je bilo građevinsko kao i sada. Zaklada se na tu kupnju odlučila zbog prijetnje Drugog svjetskog rata u cilju osiguranja novca. Osim ovog zemljišta u Dubrovniku, u isto su vrijeme kupljene i dvije zgrade u Zagrebu. NACIONALIZACIJA ZEMLJIŠTA Međutim, dolaskom komunista na vlast kreće nacionalizacija, pa Zaklada Mihanović krajem pedesetih godina prošlog stoljeća ostaje bez vrijedne imovine (bez ikak-

ve naknade) koja joj se vratila tek uspostavom Hrvatske i zakonima o povratu oduzete imovine. To se dogodilo devedesetih godina prošlog stoljeća. Od tada Zaklada Mihanović pokušava naći rješenje kako bi mogla doći do svježeg novca, jer ovakvo zemljište za njih predstavlja mrtvi kapital. Naposljetku u studenom 2018. godine sklapaju kupoprodajni ugovor s tvrtkom Editus Tali u vlasništvu obitelji Slezak (Laus centar je također u vlasništvu braće Slezak, plus Tibor Mladinić i Mato Bračić). Kupoprodajna cijena za 4573 kvadrata je iznosila 1,9 milijuna eura. Što Zaklada Mihanović dobiva ovom prodajom? Naime, prema kupoprodajnom ugovoru investitor im je dužan

Postavlja se pitanje je li se parkić i zelena zona pokraj Vile Palme mogla zadržati? Naravno da jest, ali ne prenamjenom zemljišta. Naime, nije bilo moguće u GUP-u promijeniti građevinsko zemljište u zelenu zonu, jer bi se na taj način umanjila vrijednost Zaklade. Da se to dogodilo, oni bi mogli tužiti Grad Dubrovnik i bez problema bi dobili parnicu. Znači parkić se mogao sačuvati jedino na način da je Grad Dubrovnik umjesto braće Slezak kupio zemljište

kao kaparu dati 200 tisuća eura, a ostalo kompenzacijom kada zgrada bude gotova. Tako će na trećem katu zgrade Zaklada dobiti 820 kvadrata po sistemu ključ u ruke. Kako bi se Zaklada osigurala upisano je založno pravo na nekretnini. Pero Brbora, predsjednik Uprave Zaklade, planira iznajmljivati te prostore i utrškom financirati

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

dovođenje vode u Dole i druge ciljeve Zaklade. -Vodovod je jedan od primarnih ciljeva Zaklade. Miho Mihanović i njegov brat kao prvi cilj zaklade postavili su opskrbu vodom. Naravno, uz planove s vodom, od tog novca bismo financirali i studiranje, pogrebne potpore i sve ono čime se inače bavimo. Nama je ovu kupoprodaju odobrilo Ministarstvo uprave. Mi nismo mogli u nju ići samoinicijativno, odnosno morali smo im dokazati da na ovaj način ne umanjujemo vrijednost cjelokupne imovine, nego upravo suprotno. Tek kada je utvrđeno da će Zaklada imati koristi od toga, dano je zeleno svjetlo - ističe Brbora.

NIJE MOGLA OSTATI ZELENA ZONA OSIM DA JU JE KUPIO GRAD Da skratimo priču, Zaklada je zemljište prodala kako bi došla do novca kojim će financirati svoje temeljne ciljeve. Njima je bilo potpuno svejedno kome će se prodati i na koji način, oni su samo željeli nešto učiniti s mrtvim kapitalom. E sad se postavlja pitanje je li se parkić i zelena zona mogla zadržati? Naravno da jest, ali ne prenamjenom zemljišta. Naime, nije bilo moguće u GUP-u promijeniti građevinsko zemljište u zelenu zonu, jer bi se na taj način umanjila vrijednost Zaklade. Da se to dogodilo, oni bi mogli tuži-

ti Grad Dubrovnik i bez problema bi dobili parnicu. Znači parkić se mogao sačuvati jedino na način da je Grad Dubrovnik umjesto braće Slezak kupio zemljište. Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić više je puta u medijima govorio kako je nudio Zakladi za spomenuto zemljište čak 30 milijuna kuna što je duplo više novca od ovog kojeg su dobili. Pitali smo Brboru za komentar. -Je li vi stvarno vjerujete Andru Vlahušiću? – smije se Brbora – Što on sve može izvaliti, to je nevjerojatno, čovjek je čudo prirode. Mrtav hladan laže i nije mu neugodno. Neka dostavi javnosti dokaz da nam je on dao tu ponudu od

30 milijuna kuna. Prava je istina, a ja još uvijek imam pismeni dopis o tome, da smo mi Gradu Dubrovniku nudili ili da kupe naše zemljište ili da nam daju zamjensko u protuvrijednosti cijene. Mi još od 1999. godine nudimo Gradu to zemljište, ali nijedan gradonačelnik od tada, pa do danas, nikad nam nije ponudio ništa konkretno. Nijedan službeni dopis nikad nismo zaprimili – kaže Brbora i dodaje da su željeli prodati zemljište, jer oni nemaju novca da bi sami nešto investirali.

Nastavak na sljedećoj stranici

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

VLASNIŠTVO JEDAN KROZ JEDAN Pitamo ga da prokomentira prepucavanja gradonačelnika Frankovića i investitora. -To zemljište je bilo naše u vlasništvu jedan kroz jedan, ništa Grad Dubrovnik nema s tim. Mi smo ga kao takvog prodali investitoru. Ovo što sad Franković spominje nema nikakvog pravnog uporišta. Mi smo samo našom dobrom voljom dopuštali pješacima da

prolaze našim zemljištem. Da sam znao da će doći do ovog prepucavanja davno bismo podignuli ogradu oko zemljišta. Čak je i Jugoslaviji na parceli ostalo uknjiženo naše pravo korištenja. Sreća da komunističke vlasti na tom mjestu nisu ništa gradile, jer bi povrat imovine onda bio znatno kompliciraniji. Vjerojatno bismo nešto dobili, ali puno manje od stvarne vrijednosti – mišljenja je Brbora koji zaključuje da je sa-

da na snazi klasična predizborna kampanja gdje političari žele dobiti bodove kod građana. Vidjet ćemo kako će se ova priča rasplesti. Investitori su još prošle godine zatražili građevinsku dozvolu, ali zbog ovih nesuglasica, još uvijek je nisu dobili. Zaklada je u kupoprodajnom ugovoru potpisala da će u slučaju prekoračenja rokova ili dobiti ostatak novca u kešu ili će joj investitor plaćat penale.

...

Dok Laus centar čeka građevinsku dozvolu, Gradsko vijeće je na posljednjoj sjednici stazu koja prolazi preko parcele u vlasništvu investitora proglasilo javnim dobrom nakon čega je investitor spornu stazu srušio. Grad je pokrenuo postupak knjiženja sporne staze u svoje vlasništvo, dok iz Laus centra tvrde da je staza njihovo vlasništvo odnosno da je sastavni dio parcele na kojoj se spremaju započeti gradnju.

POVIJEST ZAKLADE MIHANOVIĆ Nikola Mihanović rođen je 1846. godine u Dolima, a njegov brat Miho 1862. godine. Obogatili su se u Južnoj Americi u poslovima s brodovima. Nikola je svoje parobrodarsko poduzeće osnovao 1879. godine, a 1909. posjedovao je tri brodogradilišta i 166 brodova. Miho je imao tvrtku Sud America koja je imala devet većih i manjih parobroda, te još 60 brodova ukupne nosivosti 23 tisuće tona. Njih dvojica su upravljala gotovo čitavim pomorskim prometom na estuariju Plata, od Buenos Airesa do Montevidea. U trenutku smrti Nikole 1929. godine, tadašnji mediji su pisali da je bio među tri najveća svjetska brodovlasnika s ukupno zaposlenih tri tisuće pomoraca. Mihanovići su se vodili poslovnim motom da brodove treba kupovati kada posao ide najslabije,

a prodavati ih kada ide najbolje. Temelj Zadužbine braće Nikole i Mihe Mihanovića postavio je Miho 1923. fondom od jednog milijuna dinara te mu se priključio Nikola iznosom od četiri milijuna dinara za poboljšanje i unaprjeđenje zdravlja, prosvjete i gospodarstva stanovnika Dola, Smokvine i ostalih sela stonske općine. Od sredstava zaklade braće Mihanović u razdoblju od 1930. do 1940. izgrađene su i zaštićene cisterne u selima, 1939. podignut je Dom zaklade Mihanović u selu Ploče, osigurano je besplatno liječenje stanovnika (i u bolnici u Dubrovniku), 1932. nadograđen je kat za dvorazrednu osnovnu šestogodišnju školsku zgradu u Dolima (izgrađene sredstvima braće još 1908. godine), 1923. niknula je

školska zgrada u Zaton Dolima, a 1937. put od uvale i pristaništa do Dola i nekih sela. Sredstva Zaklade Mihanović prije Drugoga svjetskog rata osiguravala su djeci besplatne školske knjige, pribor i higijenska sredstva. Na katu nadograđene školske zgrade izgrađeni su i stanovi za učitelje. Prema Članku 13. Statuta bilo je, među ostalim, određeno da se „za nerodnih i slabih godina pri svakoj školi osnuje školska kuhinja iz koje će se djeci davati doručak”, a Članak 14. kaže da će se iz fonda Zadužbine izdvajati „za osnivanje i održavanje čitaonica, pučkih knjižnica i provjerenih društava u svrhu prosvjećivanja pučanstva”. Uprava Zadužbine imala je zadatak na kraju svake godine razdijeliti siromašnim obiteljima 40 tisuća dinara.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

REAKCIJE USUSRET USVAJANJU ODLUKE

FRANKOVIĆ: Dubrovačka stanogradnja zaslužuje politički konsenzus, Odluka mora biti što pravičnija O KRITERIJIMA za POS političari oporbe uputili su kritike bez da su prethodno sudjelovali u izradi, a za to su imali priliku

edna od najvažnijih točaka dnevnog reda pretposljednje sjednice Gradskog vijeća u ovom sazivu je odluka vezana uz ‘’Dubrovačku stanogradnju’’. Ususret sjednici Gradskog vijeća od 25. veljače dio političkih stranaka iskazao je nezadovoljstvo prijedlogom Odluke. ‘’Ovim putem jasno želim istaknuti kako smatram da navedena odluka treba dobiti politički konsenzus u Gradskom vijeću. Naime, nacrt Odluke već je bio na Gradskom vijeću te je kao takav prošao raspravu vijećnika. Uz navedeno provedeno je javno savjetovanje te su održana dva radna sastanka na koja su pozivani predstavnici klubova vijećnika. Sve prijedloge koji su bili usmjereni ka poboljšanju odluke povjerenstvo je razmotrilo, prihvatilo te implementiralo u samu Odluku,’ rekao je u srijedu ususret sjednici gradonačelnik Mato Franković. UVRŠTEN PRIJEDLOG PRAVOBRANITELJICE ‘’Prijedlog koji nije prihvaćen, budući nije u skladu s modelom koji se razrađuje ovom Odlukom jest prijedlog da model ‚’Dubrovačke stanogradnje’’ ne bude model stjecanja nekretnine nakon 10 godina već bi se prema navedenom prijedlogu isti provodio isključivo kao trajni najam stanova. U svim raspravama koje su se vodile kao i na kasnije održanim sastancima sudjelovale su sve političke stranke osim jedne, a to je HNS’, pojasnio je Franković.

Također je potvrdio kako je Grad Dubrovnik zaprimio i dopis pravobraniteljica za osobe s invaliditetom koja daje pojašnjenje i prijedlog poboljšanja odredbi odluke, a koje se odnose na osobe s invaliditetom. ‘’Grad je iste prihvatio te ih i implementirao u prijedlog Odluke, a o čemu je i obavijestio Pravobraniteljicu’’, pojasnio je Franković dodavši kako do posljednjeg dana ususret sjednici Gradskog vijeća nije zaprimljen niti jedan amandman na samu Odluku, a kojim bi se predložile izmjene ili dopune odredbi u cilju poboljšanja same Odluke. KRITIZIRATI, A NE SUDJELOVATI JE LICEMJERNO ‘’Znamo da je vrijeme predizborne kampanje te kako se žele steći određeni politički bodovi, no smatram kako oni nikako ne bi smjeli biti temeljeni na ovoj iznimno važnoj temi za sve naše sugrađane. Također, smatram kako je ne sudjelovanje u radu prilikom izrade odluke, a kasnije kritiziranje same Odluke licemjerno’’, poručio je Franković. ‘’Cilj je da ova odluka bude pravična i najvažnije dijametralno suprotna posljednjem POS modelu kojeg smo vidjeli u Gradu, a putem kojeg je

određeni broj naših sugrađana iskoristio priliku te stekao još jednu nekretninu, dok su brojni sugrađani koji nemaju riješeno stambeno pitanje ostali zakinuti’’, zaključio je Franković u srijedu, dodavši kako će po pitanju ove Odluke inzistirati na konstruktivnoj raspravi samo s jednim ciljem, a to je što pravičnija Odluka. Inače, neki od kriterija su su da podnositelj u trenutku raspisivanja javnog poziva nema više od 45 godina, da ni on ni članovi obitelji nemaju riješeno stambeno pitanje, da stanuju kao podstanari, da ne koriste gradski stan, da nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu građevinsko zemljište, kao ni poljoprivredno veće od jednog hektara, da nemaju poslovni prostor te da nisu oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa. Između u Odluci stoji i to kako je važno da pokretnine te novčana sredstva i vrijednosni papiri podnositelja zahtjeva te članova njegove obitelji ne prelaze ukupnu vrijednost veću od pola milijuna kuna. Također, jedan od uvjeta je i taj da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji u posljednjih 15 godina nisu prodali ili darovali nekretnine u svom vlasništvu i suvlasništvu odnosno da se na neki drugi način nisu odrekli nasljedstva.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

JESMO LI SPREMNI ZA JAČI POTRES?

U GRADU POSTOJE 23 SKL bilo bi u Solitudu, sustavno PETRINJSKI POTRES pokazao je koliko je važno biti spreman na katastrofu, prije nego što se ona dogodi. Zatresao se i Dubrovnik ove srijede. Provjerili smo koliko je Grad Dubrovnik spreman za mogući razorni potres i druge nesreće VEDRAN SALVIA GRGO JELAVIC/PIXSELL, MARKO PRPIC/PIXSELL

otres se ne može spriječiti, niti predvidjeti, ali brzom reakcijom nakon što se on i dogodi moguće je olakšati život onima koji su pogođeni. Posljednji potres iz Petrinje pokazao je koliko je važno biti dobro organiziran, a posebno je takvo nešto potrebno u Dubrovniku, koji je kao lokalitet potresom još ugroženije područje. Pitali smo Grad Dubrovnik s koliko skloništa raspolaže Grad, u kakvom su stanju i gdje se nalaze.

SKLONIŠTA KORISTE UDRUGE „Na području Dubrovnika nalazi se devet javnih skloništa i 14 skloništa u sklopu stambenih zgrada, na različitim lokacijama. Grad Dubrovnik je skloništa kojima raspolaže dao u zakup raznim udrugama, bez naknade, a većina ih se nalazi na području Mokošice” – navode iz Grada. „U slučaju nesreće, ugovorom je propisano kako udruge prostor moraju napustiti i dovesti ga u prvobitno stanje za zbrinjavanje stanovništva, i to u roku od 24 sata po zahtjevu Grada Dubrovnika, odnosno Stožera civilne zaštite Grada. Gradski službenici nedavno su obišli sva skloništa koja su u odličnom stanju, udruge ih propisno

i uredno održavaju” – tvrde iz Grada Dubrovnika. Također dodaju kako je Grad naručio izradu te usvojio važne strateške dokumente kao što su „Procjena rizika velikih nesreća i katastrofa’’ i ‚’Plan djelovanja Civilne zaštite Grada Dubrovnika’’ na osnovu kojih je donesena ostala planska dokumentacija među kojima i ‚’Odluka o pravnim osobama od interesa za sustav civilne zaštite’’. U toj odluci taksativno su navedena zaduženja u slučaju velike nesreće, kao što je čišćenje ruševina i slično. MOGUĆE ŠATORSKO NASELJE U SOLITUDU „Neki od dokumenata su podložni promjenama te se kao takvi redovno ažuriraju i poboljšavaju, prilagođavaju se vremenu, prostoru, okolnostima i društvenim odnosima. Trenutno se ažurira Procjena rizika i Plan djelovanja te će se još, kao pravna osoba od interesa, odrediti Sportski objekti Dubrovnik i Studentski dom. Smještaj ugroženog stanovništva planirali smo, prema navedenom Planu, u hotelima i sportskim dvoranama, a u slučaju potrebe odredili smo i mjesta za šatorska naselja - kamp Solitudo te igrališta Sportskih objekata Dubrovnik. Što se tiče opreme, Grad Dubrovnik ima opreme u svojim skla-

...

Na području Dubrovnika nalazi se devet javnih skloništa i 14 skloništa u sklopu stambenih zgrada, na različitim lokacijama. Grad Dubrovnik je skloništa kojima raspolaže dao u zakup raznim udrugama, bez naknade, a većina ih se nalazi na području Mokošice.

dištima, poput kreveta, šatora i druge opreme potrebne za djelovanje operativnih snaga, ali i za potrebe prihvata stanovništva’’. Što se tiče robnih zaliha, primarno hrane, poručili su kako „Planom djelovanja’’ nisu predviđene javne kuhinje već su u ‚’Odluci o pravnim osobama od interesa za Sustava civilne zaštite Grada Dubrovnika’’ odredili više hotelskih i restoranskih kompleksa koji bi kao svoj dio obveza imali kuhanje i opskrbu hranom. „Također, imamo ugovor s jednim trgovačkim lancem koji nam se obvezao dostavljati živežne namirnice” napisali su iz Grada Dubrovnika, a iako nije navedeno, treba reći kako se tu radi o trgovačkom društvu Pemo. Što se tiče centra za obuku pripadnika civilne zaštite, iz Grada Dubrovnika poručili su kako se žurne službe, kao i redovne snage jedinica lo-

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

LONIŠTA, šatorsko naselje o se ulaže u ljude i opremu kalne i područne samouprave kontinuirano pripremaju i uvježbavaju kako bi adekvatno mogli odgovoriti na sve izazove i prijetnje. Također navode kako je tu i reagiranje operativnih snaga sustava civilne zaštite koje se nastavlja na djelovanje žurnih službi i redovnih snaga. NABAVLJA SE I KAMERA ZA PRETRAGE IZ RUŠEVINA „Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u opremanje, a samim time i osnaživanje sustava zaštite i spašavanja. Tako smo primjerice putem gradskog upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju sudjelovanjem u projektu E-CITIJENS koji je započeo u siječnju, 2019. osigurali nabavku vrijedne opreme za postrojbe civilne zaštite, a u svrhu povećanja spremnosti i djelovanja u slučajevima prirodnih katastrofa, točnije u slučaju potresa. Naime, Grad Dubrovnik će realizacijom projektnih aktivnosti nabaviti vibrafon i kameru za pretrage iz ruševina te

šatore na napuhavanje za potrebe civilne zaštite” – pojasnili su iz Grada. „Potresi su katastrofe koje karakterizira brz nastanak te se događaju bez prethodnog upozorenja i upravo

...

je zato iznimno važno sustavno ulagati, kako u ljudstvo, tako i u opremu jer samo tada možete brzo djelovati, ako i kada se on dogodi. Upravo smo u ovoj pandemiji pokazali i sprem-

‚’Putem gradskog upravnog odjela za europske fondove kojeg vodi pročelnica Zrinka Raguž, kroz projekt E-CITIJENS Grad Dubrovnika nabavlja vrijednu opremu za postrojbe civilne zaštite, u svrhu povećanja spremnosti i djelovanja u slučajevima prirodnih katastrofa, točnije u slučaju potresa. Realizacijom projektnih aktivnosti Grad će nabaviti vibrafon i kameru za pretrage iz ruševina te šatore na napuhavanje za potrebe civilne zaštite”.

nost dubrovačke civilne zaštite koja je uz žurne službe Grada Dubrovnika opremljena, organizirana i spremna djelovati u vrlo kratkom roku” – zaključili su iz Grada Dubrovnika.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

IZGRADNJA SPORTSKE INFRASTRUKTURE

ZAPOČELI RADOVI na objektu buduće

dvorane za borilačke sportove

apočeli su radovi na uređenju i adaptaciji sportske dvorane za borilačke sportove u prostoru bivše „Stanice za tehnički prijem vozila“ u Gospinom polju, još jedne u nizu investicija Grada Dubrovnika u sportsku infrastrukturu. Postojeća građevina površine 634 m2 preuredit će se na način da će u prizemlju biti prostor za trening, podijeljen na zone, te će se ujedno urediti preteći prostori – svlačionice i sanitarije. Na gornjem katu objekta smjestit će se uredi za sportske klubove koji do sada nisu imali svoje klupske prostorije.

Radove adaptacije i cjelokupnog uređenja sportske dvorane izvodi tvrtka Capitalis d.o.o

Cavtat, ukupna vrijednost radova iznosi 2.783.532,95 kuna s PDV-om, a planirani rok

ULAGANJA U ELAFITE

Gradu Dubrovniku dodijeljeno 400 tisuća

kuna za obnovu Doma na Kalamoti

inistarstvo regionaln og razvoja i fondova EU Gradu Dubrovniku odobrilo je sufinanciranje projekta „Adaptacija i sanacija - energetska obnova zgrade Doma kulture na otoku Koločepu’’ u iznosu od 400 tisuća kuna, u sklopu Programa razvoja otoka u 2021. godini. Projektom je predviđena adaptacija unutarnjeg prostora te radovi na

vanjskoj ovojnici zgrade: toplinska izolacija vanjskih zidova grijanog dijela, toplinska izolacija krovne konstrukcije, izvedba slojeva plivajućeg poda i zamjena postojeće vanjske stolarije novom PVC stolarijom. Osim toga ugradit će se dizalica topline zrak-voda, dok će se postojeća rasvjeta zamijeniti novom energetski učinkovitijom. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.381.481,88 kuna s PDV-om.

Realizacijom ovoga projekta stanovnicima otoka osigurat će se polivalentan javno-društveni prostor za provedbu raznih društvenih aktivnosti s ciljem poboljšanja kvalitete života na otoku na kojemu ne postoje slični sadržaji za lokalno stanovništvo. Nastavak je to brojnih ulaganja u Elafite, kako bi se poboljšao i izjednačio položaj svih stanovnika Grada Dubrovnika. Iz Grada podsjećaju kako

izvođenja radova uređenja je tri mjeseca. Za provedbu projekta nadležan je Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika. Podsjetimo, sukladno usvojenoj Strategiji razvoja sporta i sportske infrastrukture Grad Dubrovnik je nakon dugo godina krenuo s ulaganjem u sportsku infrastrukturu pa je tako konačno obnovljen nogometni teren u Gospinom polju, uređena judo dvorana u Mokošici, jedriličari su dobili nove prostore, hotel Stadion i Jugov dom temeljito se obnavljaju, energetski su obnovljene školske sportske dvorane.

su u posljednje tri godine na Kalamoti pokrenuti i realizirani brojni projekti. Samo za zdravstvo za koje Grad nije nadležan ova je gradska uprava uložila 2,2 milijuna kuna, i to za financiranje turističke ambulante, liječničkog tima i Hitnog interventnog tima na Elafitima. Jedan od ključnih projekata je i izgradnja jedinstvenog kanalizacijskog sustava koji bi bio zajednički za naselja Donje i Gornje Čelo, a za koji je ishodovana lokacijska dozvola. Povrh toga, kontinuirano se sufinancira brodska linija, a u 2020. izrađeno je stručno rješenje UPU Koločep.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

IZGRADNJA SPORTSKE INFRASTRUKTURE

U UPRAVNOM ODBORU PLANA UPRAVLJANJA

I PREDSTAVNIK GRADSKIH KOTAREVA

ako bi se osigurao nastavak aktivne participacije građana i u završnoj fazi izrade, odnosno usvajanja te provođenja Plana upravljana zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika, gradonačelnik Mato Frank-

ović uputio je prijedlog ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek prema kojem bi se u budućem Upravnom odboru Plana upravljanja osiguralo sudjelovanje i legitimno izabranog predstavnika gradskih kotara.

Upravni odbor krovno je tijelo koje nadzire provedbu Plana upravljanja, a prema modelu kojeg je iznio Gradonačelnik, u radu istoga bi uz predložene članove – ministricu kulture i medija, župana Dubrovačko-neretvanske

županije i gradonačelnika Grada Dubrovnika sudjelovao još jedan član koji je predstavnik tri gradska kotara – Pile-Kono, Grad i Ploče iza Grada. Birao bi se od strane članova izvršnih vijeća svih kotara na mandat od četiri godine.

ukupno 1.85 milijuna kuna, a u 2021. planiran je iznos od 500 tisuća kuna. Terensko vozilo je novi dodatak opremi, a osim za automobil, sredstva su utrošena za još jedno vozilo, održavanje vježbi i edukacija, osiguranja, održavanje voznog parka, objekta i infrastrukture

te financiranje tekućih troškova. Angažman pripadnika HGSS-a baziran je na volonterstvu, a za redovito funkcioniranje i osnaživanje službe ključne su im donacije. U narednom razdoblju planirat će se sredstva za adekvatan objekt za sjedište dubrovačke stanice.

GRAD NASTAVLJA OSNAŽIVANJE ŽURNIH SLUŽBI

HGSS-u novo vozilo

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predao je ključeve novog interventnog vozila pročelniku HGGS – Stanice Dubrovnik Mariju Begiću. Dodatak voznom parku terensko je vozilo marke Toyota Hilux s pogonom na sva četiri kotača i prilagođeno nepristupačnim terenima. Automobil ima ugrađeno dodatno vitlo te opremu za izlazak na intervencije, a vrijednost mu iznosi 243.700 kuna. Grad je iz proračunskih sredstava

sufinancirao kupnju vozila u iznosu od 100 tisuća kuna, a novac osiguran u 2020. dio je kontinuiranih izdvajanja za neometano djelovanje gradskih HGSS-ovaca. Prepoznajući značaj HGSS-a unutar sustava zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika, od 2017. gradska uprava osigurava stalno financiranje ove žurne službe s ciljem njenog učinkovitog funkcioniranja i osnaživanja. U tom razdoblju za potrebe HGSS-a iz proračuna je izdvojeno

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ZRINKA RAGUŽ, PROČELNICA ODJELA ZA EU FONDOVE

Povukli smo milijardu kuna, n

a ispred nas su europski pro IZA ODJELA ZA EUROPSKE FONDOVE Grada Dubrovnika i pročelnice Zrinke Raguž su tri i pol godine rada. Uz povučena i dobivena bespovratna sredstva na projekte Europske unije prijavili su još 36 projekata IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

vremenu covid krize, najpogođeniji sektor je onaj turistički, a u najnezavidnijoj se poziciji nalazi Dubrovnik koji u prvom redu egzistira od turizma te je prvenstveno avio destinacija. Koliko mu u novonastaloj situaciji mogu pomoći europska sredstva, što se radi po tom pitanju te koji su projekti u planu u razgovoru za Dubrovački dnevnik otkriva pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž, ujedno i potpredsjednica dubrovačkog HDZ-a. Ova gradska uprava vrlo često naglašava važnost EU projekata, navodi kako je baš to jedan od njenih glavnih i najboljih poteza. Koliko je konkretno u mandatu ove gradske uprave uopće povučeno sredstava i koji su, po vašem mišljenju, najvažniji projekti koji su se njima realizirali? Ugovorili smo projekte vrijedne preko milijardu kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava u tri i pol godine manda-

ta. Time smo ispunili obećanje koje smo dali prije nepune četiri godine, a to je kako ćemo „otkriti“ fondove EU jer prethodna vlast gotovo ni kune nije povukla iz tog izvora. Turizam je bilježio rekorde pa se nije razmišljalo o tome da se prihodi iz tog izvora pažljivije koriste, a da se iz EU fondova financira što više toga potrebnoga Gradu. Nažalost, dočekala nas je percepcija Dubrovnika kao bogatog grada kojem ne trebaju europska sredstva. Odlučili smo tu percepciju promijeniti. Osmislili smo program koji naglašava nužnost EU fondova, bez obzira na turističke rekorde. Osnovan je poseban upravni odjel i velika je pozornost usmjerena na EU fondove. Najveći projekt svakako je Aglomeracija (vodoopskrba, oborinska odvodnja i kanalizacija) sa svojih 880 milijuna kuna, ali smo posebno ponosni na projekt Lapadske obale od 70 milijuna kuna te na činjenicu da se po prvi put autobusi „Libertasa“, njih 11, nabavljaju bespovratnim EU sredstvima. Osobno me iznimno vesele brojni europski projekti kojima smo vrlo jasno i vidljivo podigli stan-

projekt E-CITIJENS- opremanje postrojbi civilne zaštite s opremom u slučaju potresa.

dard u ustanovama predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja kroz energetske obnove zgrada škola i vrtića do projekta „Grad ZA djecu“ – poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području Grada Dubrovnika kojim smo omogućili cijeli spektar dodatnih usluga u vrtićima. Također, provode se projekti ‚Pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju’ u osnovnim školama Grada Dubrovnika, Školska shema, WIFI4EU – uvođenje besplatnog Interneta,

Koji projekti se pripremaju za prijavljivanje za financiranje iz EU sredstava? U suradnji s Crvenim križem prijavljen je projekt „Adaptacija i unutarnje uređenje postojeće građevine za pružanje usluge organiziranog stanovanja na području Grada Dubrovnika“ (vrijedan 14 milijuna kuna), a čiji se rezultati očekuju. Ovaj projekt je od iznimne važnosti za Grad Dubrovnik budući da se njime rješava pitanje stanovanja ranjivih skupina, posebno beskućnika te osoba slabijeg imovinskog stanja. Grad Dubrovnik nastavlja s ulaganjima u sportsku infrastrukturu i putem europskih fondova. Niz je projekata, a među kojima je važno istaknuti projekt energetske obnove sportske dvo-

...

JESU LI POSTOJALI MOŽDA NEKI PROJEKTI KOJI SU BILI PRIPREMANI ZA KANDIDIRANJE ZA EU SREDSTVA OD PROŠLE GRADSKE UPRAVE? Grad Dubrovnik je u kampanji 2017. godine od resornih ministarstava spominjan kao loš primjer u povlačenju EU sredstava. Projekt Aglomeracije je kasnio toliko da su bili upitni rokovi za njegovu realizaciju. Srećom, zahvaljujući zaista naporima i koordinaciji brojnih osoba koje su radile na tom projektu, nekako smo uspjeli stići zaostatke i predati projekt „u zadnji tren“.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

nijedan projekt nije stopiran,

ojekti za oporavak od krize rane u Gospinom polju, projekte uređenja sportskih vanjskih igrališta i terena na lokaciji Gospino polje. Nastavljamo i s projektima energetskih obnova škola, a pripremljeni su i projekti koji će našim Elafitima omogućiti vodoopskrbu i kanalizaciju. Nastavljamo i sa „zgradarstvom“, gdje podupiremo lokalno stanovništvo u energetskoj obnovi njihovih zgrada. Nadamo se novom natječaju iz područja kulturne baštine u sljedećem proračunskom razdoblju, a na koji svakako planiramo, između ostalog prijaviti ljetnikovac Gučetić, čiju dokumentaciju pripremamo. Kako je korona-kriza utjecala na projekte koji se financiraju iz EU fondova i uopće na rad Upravnog odjela? Je li dolazilo do kašnjenja ili problema na terenu? Naše aktivnosti usmjerili smo na pripremu novih projekata koje planiramo prijaviti u ovom novom proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. Pandemija korona virusa utjecala je na prijave na nove nacionalne, prekogranične i europske natječaje budući da se isti nisu raspisivali u razdoblju kad je došlo do eskalacije pandemije, a neki od projekata u provedbi su se malo vremenski produžili zbog nemogućnosti odrađivanja projektnih aktivnosti. Koji projekti bi zbog korona-krize mogli kasniti ili biti odgođeni i za koliko?

Zrinka Raguž

Niti jedan projekt koji je u provedbi neće biti stopiran niti će doći u pitanje bespovratno financiranje nekog od projekata. Određeni projekti su odgođeni, konkretno projekt koji provodi DURA Participativno budžetiranje „Za bolji Grad“ vrijedan 25 milijuna kuna. Pripremao se mjesecima te smo trebali ubrzo započeti s oglašavanjima, kao i sa sastancima gradskih odbora i kotara, ali nažalost većina aktivnosti morala se odgodi-

ti zbog epidemioloških razloga. Nadamo se da ćemo što prije biti u mogućnosti odradit dio predviđenih aktivnosti. A, svi oni projekti koji su se trebali završiti u travnju, svibnju i lipnju 2020. godine produljeni su na tri mjeseca sukladno nacionalnim/europskim odlukama. Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju zapravo je osnovala ova gradska upra-

va, a plaće djelatnika se djelomično financiraju iz fondova EU. Je li to još uvijek tako i hoće li biti nastavljeno i ubuduće? S iznosom od dva milijuna kuna putem europskih fondova pokrivamo dio plaća službenika odjela za europske fondove, regi-

Nastavak na sljedećoj stranici

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

onalnu i međunarodnu suradnju. Dakle, plaće ne idu u potpunosti na teret proračuna Grada, a takvo poslovanje nastavi će se i ubuduće, vjerujemo i u većem iznosu. Vaš je Upravni odjel dakle zapravo od osnutka morao krenuti ‚od nule’. Koliko je sve to skupa bilo zahtjevno? Kako su izgledali ti prvi dani postojanja Odjela? Kretanje od nule ponekad i nije tako loše. Osobno mi je predstavljalo veliki izazov. Posložiš tim, daš im povjerenje, postaviš stvari organizacijski kako želiš i svi zajedno krećete ispočetka,a samo s jednim ciljem-dobrobit stanovnika našega grada. Da je bilo lako i nije, da je bilo stresnih situacija jest. Međutim, zahvaljujući izvrsnoj koordinaciji odjela unutar gradske uprave na pripremi projekata, ali i podršci

resornog ministarstva i Vlade Republike Hrvatske danas mogu reći da smo napravili dobar posao. Ali, i da nismo završili. Građani puno slušaju o projektima i EU sredstvima, ali malo tko zna kako to sve skupa izgleda. Možete li opisati kako to izgleda kada želite prijaviti neki projekt za financiranje iz EU sredstava? Svi projekti biraju se putem natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava. Natječaje objavljuju i sredstva dodjeljuju resorna ministarstva, a informacije o svim natječajima su dostupne i putem jedinstvenog portala www. strukturnifondovi.hr.Dalje procedura same prijave na natječaj ide putem prijavnog obrasca koji se dostavlja u pisanom obliku te na elektronskom mediju osobno ili putem pošte.

...

GRADSKO VIJEĆE NEDAVNO JE GRADU ODOBRILO DIZANJE KREDITA U IZNOSU OD OKO 80 MILIJUNA KUNA ZA ODREĐENE KAPITALNE PROJEKTE. JE LI SE TAJ TROŠAK MOGAO POKRITI IZ EU FONDOVA I JE LI SE POKUŠALO? Iz EU fondova smo povukli sredstava u razini četiri kreditna zaduženja, a u narednom mandatu planiramo i više. Kreditiranje je redovan način financiranja javnih i razvojnih projekata, a Grad je u korona krizi zadržao stabilnost i kontinuitet razvojnih projekata. Značajna sredstava izdvojena su za pomoć potrebitima i gospodarstvenicima, a posebna pažnja posvećena je socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti. Kreditna sredstva Grad Dubrovnik koristi za realizaciju brojnih infrastrukturnih zahvata. Svi se realiziraju krajnje transparentno, isti su opipljivi i na korist su građanima. Od prva 43 stana za mlade obitelji u Mokošici, sustava oborinske odvodnje u ulicama Kardinala Stepinca i Vukovarskoj, preko vrtića Palčica i OŠ Montovjerna, prve novogradnje u obrazovanju još od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, pa do strateškog projekta cestogradnje od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja.

Osnovni preduvjet kod bilo kojeg natječaja za bespovratna sredstva jest prihvatljivost prijavitelja, partnera (ukoliko ih ima) i projektne ideje u odnosu na sektore ili teme, tj. aktivnosti. Osim kriterija prihvatljivosti, prijavitelj mora pokazati određene financijske i operativne kapacitete za provedbu projekta. Financijski kapaciteti se odnose na mogućnost provedbe projekta. Osim financijskog, prijavitelj treba pokazati i dostatne operativne, odnosno tehničke i upravljačke kapacitete za provođenje projekta. Kada govorimo o tehničkom kapacitetu, prijavitelj mora dokazati stručnost u području iz kojeg prijavljuje projekt te dostatne upravljačke kapacitete. To je osobito važno zbog koordinacije velikog broja sudionika i eventualnih partnerskih organizacija te kod međunarodnih, kompleksnijih i dugoročnih projekata. Nakon zaprimanja prijave potpunog projekta provjerava se sukladnost s ciljevima Operativnog programa te kriterijima prihvatljivosti propisanih natječajem. Trajanje postupka od roka za prijavu do donošenja odluke o dodjeli bespovratnih sredstava je najviše četiri mjeseca. Ugovor o dodjeli sredstava sklapa se u roku od 30 dana od donošenja odluke o dodjeli bespovratnih sredstava. Koliko je zaposlenih osoba u Upravnom odjelu i koje su sve njihove obveze? Kako komentirate kritike oporbe oko zapošljavanja u gradskoj upravi? Naposljetku, i vaš Odjel je novi u ovom mandatu i prije toga nije postojao. Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika zajedno sa mnom kao pročelnicom ima ukupno osam za-

... LICENCIRANA STE TURISTIČKA VODIČKA I DIPLOMIRANI POLITOLOG. KAKVA SU VAŠA PREDVIĐANJA ZA OVU SEZONU I KAKVI SU VAŠI DOJMOVI S TERENA? O turističkom oporavku, svakako, ovise i projekti… Smatram kako je grad Dubrovnik u gospodarskom i financijskom smislu u RH doživio najveći udarac uzrokovan pandemijom, posebno uzmemo li u obzir kako je Dubrovnik isključivo avio destinacija. Međutim, isto tako mislim da će naš oporavak ići najbrže. Uvjerena sam kako će moji kolege vodiči vrlo skoro brojnim gostima iz svih krajeva svijeta pokazivati naše ljepote.

poslenih službenika. Dvije službenice rade na poslovima međunarodne suradnje i organizacije te koordinacije bilateralne i druge suradnje Grada Dubrovnika s regijama i gradovima u inozemstvu. Nadalje, ostali službenici upravnog odjela rade na pripremi i pisanju projekata temeljem kojih Grad Dubrovnik ostvaruje značajna sredstva, ali i benefite za građane. Također, uz poslove koji se odnose na praćenje mogućnosti kandidiranja projekata od interesa za Grad iz sredstava fondova EU, Upravni odjel za EU fondove surađuje s

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

međunarodnim i državnim institucijama i tijelima te razvojnim agencijama u planiranju, pripremi i provedbi razvojnih programa i projekata. Podsjetimo da do lipnja 2017. godine Grad Dubrovnik nije uprihodovao niti jednu lipu u proračun iz europskih fondova, a radom Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju, iznos bespovratnih sredstava koji se osigurao u mandatu ove gradske uprave dosegnuo je iznos od milijardu kuna. Uz navedeno osigurali smo i da se plaće službenika financiraju djelom i iz europskih sredstava. Što konkretno možemo očekivati od ove sezone? Znamo kako je najpogođeniji sektor turizam, a regija upravo dubrovačka. Sigurno da ćemo i u sezoni 2021. imati prisutan COVID -19 u određenoj mjeri te je ključno za ovu sezonu pronaći način kako bi putnici, odnosno gosti lakše dolazili u Republiku Hr-

vatsku. Upravo iz tog razloga gradonačelnik Franković je predložio testiranje na COVID u zračnim lukama. Navedenim sustavom rasteretile bi se zdravstvene ustanove na područjima svih gradova u Republici Hrvatskoj, a istovremeno bi se pružila jedna uslugu nadstandarda. Za Dubrovnikom i dalje vlada uistinu veliki interes. Svi međunarodni mediji, gotovo tjedno izvještavaju o Dubrovniku što nam zasigurno ulijeva optimizam. Uz preduvjet da se omogući normalan zračni promet te naravno povoljnu epidemiološku situaciju nadamo se da će rezultati biti na razini 60 posto od rezultata iz 2019. godine, odnosno prije pandemije. Koje su sve mogućnosti saniranja gospodarskih posljedica krize putem sredstava EU? Hrvatska će u novom financijskom razdoblju imati na raspolaganju 22 milijarde eura, što je dvostruko više od dosadašnje omotnice, odnosno dvostruko

više prilika za financiranje svojih projekata. Najveća novost su velika dodatna sredstva uz proračun EU-a koja se osiguravaju za program borbe protiv posljedica korona-krize pod nazivom „EU Next Generation“. Program uključuje i Fond za oporavak i otpornost – najveći instrument za financiranje projekata oporavka od krize. Država je, a tako i Grad, dala ogromne iznose za potpore gospodarstvu, prije svega za one koji su ostali bez posla, i vjerujem da će se to nastaviti sve dok se situacija ne stabilizira. Čitav je tu niz olakšica, odgoda, ali i direktnih financijskih potpora. Smatram da se Vlada odlično snašla u ovoj u novo vrijeme nezabilježenoj krizi i da čini maksimum za gospodarstvo i sve potrebite. Tako je i gradska uprava s izdvajanjem ili odgodom naplate preko 100 milijuna kuna pomogla gospodarstvu. Grad Dubrovnik je prijavio čitav niz spremnih projekata, točnije njih 36 za financiranje

putem Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Među njima se ističu azil za životinje, Dom umirovljenika ispod Opće bolnice, škola u Mokošici, vrtić Pčelica, stanovi Solitudo, ali i nova multi funkcionalna sportska dvorana u Gospinom polju. Ukupna vrijednost prijavljenih projekata je oko 1.200.000.000,00 kuna. Još jedan bitan mehanizam koji će biti na raspolaganju Gradu Dubrovniku u novom financijskom razdoblju je mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja – ITU koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih program te ulaganja tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. U cijeloj ovoj situaciji s krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa EU fondovi su dobili još više na važnosti te ćemo mi kao Grad uložiti i dodatne napore da budemo što uspješniji u privlačenju navedenih sredstava.

...

‚Podsjetimo da do lipnja 2017. godine Grad Dubrovnik nije uprihodovao niti jednu lipu u proračun iz europskih fondova, a radom Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju, iznos bespovratnih sredstava koji se osigurao u mandatu ove gradske uprave dosegnuo je iznos od milijardu kuna. Uz navedeno osigurali smo i da se plaće službenika financiraju djelom i iz europskih sredstava.’

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

SAN O RAVNOPRAVNOSTI

ŽENA je u poslovnom i smislu neiskorišten pot BEZ RODNE RAVNOPRAVNOSTI nema ni demokratskog društva

AIDA ČAKIĆ DUBROVAČKI DNEVNIK

bično se o ženskim pravima pojačano govori nažalost samo na jedan dan u godini, 8. ožujka, no trebamo se zapitati kakva je zapravo realna slika po pitanju ženskih prava. Iako je do danas učinjeno puno po pitanju ravnopravnosti spolova i prava žena – za njihovo promicanje i napredak još uvijek ima mjesta. Žene u zemljama sjeverne Europe danas osjećaju

Terezina Orlić

najmanje rodnog jaza pa bi upravo taj položaj trebao biti cilj i dokaz kako je rodna ravnopravnost moguća. U politici, gdje se sve važne stvari odlučuju situacija je poprilično loša. Zastupljenost žena u Hrvatskom saboru u zadnjih 30 godina nije se podigla iznad 25 posto, a danas se Hrvatska nalazi na 97. mjestu svjetske ljestvice zastupljenosti žena u parlamentima, uz Rumunjsku, Honduras, Maroko i Pakistan. Također zastupljenost žena u predstavničkim tijelima na nižim razinama je jednako loša. Da je zastupljenost žena u

Olga Muratti

politici nedovoljna govori i gradska vijećnica DDS-a Terezina Orlić koja je bila kandidatkinja ove stranke za gradonačelnicu na prošlim izborima. ‚Žene nisu u politici zbog nedovoljno samouvjerenosti’ - Više je razloga koji su uzrok ove situacije, ali prvenstveno su to patrijarhalni odnosi u kojima vladaju stereotipi. Kod nas se žena percipira kao nositeljica kućanstva i obitelji. Kada je se hvali često se kaže da nosi tri stupa kuće, a ako je posebno izvrsna kaže se kako nosi četiri. E pa ja kažem, ne, hvala, dovoljna su mi i dva - kroz smijeh govori Orlić dodavši kako je zapravo teško pomiriti sve zahtjeve koji su prisutni. Ženama se nameće,

ističe ona, obitelj, posao, a kada se spomene politika to dodatno zgrozi ljude. - Osobno smatram kako je žena neiskorišten potencijal, u poslovnom i političkom smislu. To vidim na svakom koraku jer žene imaju smisao timskog igrača, osjećaj povjerenja, empatije, a sukobe rješavaju na ‚elastičan’ način - smatra Orlić koja se politički aktivirala jer je željela potaknuti ljude da se angažiraju pa samim time žene i mlade. Njezina obitelj i prijatelji su je podržali, ali govori kako se dio poznanika pitao zašto joj to treba u životu. Nedovoljno hrabrosti i samouvjerenosti su prema mišljenju Terezine Orlić ne-

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

političkom tencijal ki od razloga zašto žene nisu više angažirane u politici. Dodaje kako je i negativna percepcija politike otegotna okolnost za veći angažman. - Ne možemo se suočiti s vlastitom obitelji i okolinom upuštajući se u taj ‚muški’ svijet i često se propitujemo što će nam tko reći i je li nam mjesto uz špaher. Ako nisu politički aktivne, žene se često angažiraju kroz razne udruge pa onda tako iskazuju svoju želju za javnim djelovanjem. Kada se pogleda kroz povijest, puno toga se do danas promijenilo i došlo je do pomaka. Ključ uspjeha je u obrazovanju jer se tako

ženama dalo prostora da napreduju i postanu ekonomski neovisne - govori Terezina Orlić istaknuvši kako će ipak proći dosta vremena do potpune ravnopravnosti.

Ivana Šepak

Zakonski propisi kojima se propisuju kvote o ravnopravnosti žena i muškaraca na izbornim listama su jedan od alata koji mogu pomoći, smatra Orlić.

kazna neće nikoga potaknuti, ali ti propisi su šansa koja bi mogla potaknuti žene da se upuste u politiku - smatra Terezina Orlić.

‚Kad se dijele funkcije, muškarac je taj koji je sposoban’ - To nije Hrvatska izmislila nego Vijeće Europe s ciljem osvješćivanja rodne politike. Mislim da financijska

Predsjednica gradske organizacije HSU-a, inače nekadašnja predsjednica dubrovačkog SDP-a i bivša predsjednica Gradskog vijeća, Olga Muratti smatra kako žene

...

u politici nisu diskriminirane, ali jesu zapostavljene. - Političke stranke nerijetko žene stavljaju na liste kako bi zadovoljili obvezne kvote, a to su najčešće neizgledna mjesta. Rijetke su situacije da se ženi istinski

Nastavak na sljedećoj stranici

VIKTORIJA KNEŽEVIĆ: ‚CRKVA SA SVOJIM KONZERVATIVNIM DISKURSOM, POTIČE I PODRŽAVA PATRIJARHALNE STAVOVE’ Odvjetnica Viktorija Knežević često komentira politiku i aktivno sudjeluje na raznim područjima javnog djelovanja, a bila je i kandidatkinja liste Pametno na izborima za Europski parlament. Ona pitanje o pravima žena dijeli na „dva kolosijeka”. „Prvo je moje osobno iskustvo, a drugo je stanje u društvu. Moje iskustvo je dobro jer nemam nikakvih problema u profesionalnom ni društvenom angažmanu. Vjerujem da je to jer sam po prirodi malo ‚glasnija’ pa i žešća u obrani svoga stava. Mislim da onaj muškarac koji

me pokuša diskriminirati na temelju toga što sam žena stvarno mora biti kamikaza. Drugi kolosijek je opće stanje u društvu koje nažalost nije dobro. Imam osjećaj kako je položaj žena u nekim aspektima bio bolji u bivšoj državi. Crkva sa svojim konzervativnim diskursom, potiče i podržava patrijarhalne stavove koji nisu naklonjeni ženama, pa imamo situaciju da se opet borimo za prava koja su davno izborena poput abortusa”, govori Knežević. Ona smatra kako su kvote u politici potrebne jer se tako stvaraju prilike

za žene da idu u iskorak od ustaljenih obrazaca. Dodaje kako danas ipak vlada prevelik pritisak na žene. „Ponekad taj pritisak dolazi upravo od žena, posebice one starije generacije koje smatraju kako žena treba biti doma te da politika nije mjesto gdje će pronaći angažman. Također tu je i multitasking koji stvara pritisak pa žena mora biti domaćica, supruga, majka, prijateljica, ljubavnica i uz sve to uspješna u poslu sa sjajnom kućom u kojoj je sve pospremljeno i skuhano”, kazala je odvjetnica Viktorija Knežević.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

nisu bile u toj mogućnosti govori Olga Muratti. ‚Zakonske kvote u politici nisu idealno rješenje’

Viktorija Knežević

želi dati mogućnost - smatra Olga Muratti te dodaje kako još uvijek vladaju stereotipi kako je ženi mjesto da sjedi doma i kuha. - Mislim da se niti jedan posao ne može kvalitetno završiti bez žene jer one su tu kad je potrebno nešto smisliti i odraditi neku akciju. Bez njih se ne može. S druge strane, kad se dijele funkcije, onda je muškarac taj koji je sposoban dok se žena treba dodatno dokazivati - kazala je Muratti. Ona smatra kako se na visokim funkcijama ne imenuje previše žena. - Primjerice žene su često visoko rangirane službenice, a rijetko ministrice iako mislim da su odgovornije i organiziranije. Žene bi mogle mijenjati politiku da je veća zastupljenost jer se mogu kvalitetnije dogovoriti - dodaje Muratti koja je bila predsjednica Gradskog vijeća od 2009. do 2013. godine. Govori kako je to iskustvo formiralo.

- Bilo je često neopravdanih napada i proziva, često sam se morala braniti, a danas kad gledam s distance sigurna sam kako se ne bi usudili tako razgovarati da je bio neki muškarac kao predsjednik. U tim trenucima žena se osjeća nezaštićeno, toga je bilo i kod mene, ali srećom pa sam osoba koja se zna izboriti za sebe i postaviti se. Čini mi se kako se ženama gleda svaka pogreška dok eto muškarcima je sve dopušteno. Muratti se prisjetila i svojih početaka u politici. - Ženama je tada bilo namijenjen dio politike gdje je trebalo raditi, a ne odlučivati. Trebalo je puno zalaganja i truda da bi se došlo do nekih rezultata pa kada se sve to svlada onda za gradonačelnika, predsjednika Gradskog vijeća ili vijećnika ide - muškarac. Ja s tim nemam problema nego su to činjenice. Za svoju poziciju sam se morala boriti, ali mnoge druge žene

Potpredsjednica Dubrovačke stranke i gradska vijećnica Ivana Šepak također smatra kako žene u politici nisu diskriminirane. - Čini mi se kako se pribojavaju nešto javno reći, istupiti i iznijeti svoj stav. To je jedan od razloga zašto su možda manje angažirane u ovom polju. Šteta što nisu više prisutne jer mislim da bolje slušaju, obraćaju pozornost na detalje, dok se muškarci nekako uvijek moraju nametati i stvarati osjećaj dominacije. Ipak, u konačnici ima raznih muškaraca i žena tako da ja nisam pobornik dijeljenja u tabore - stav je Ivane Šepak. Ona nam je ispričala kako se ponekad u komunikaciji s muškarcima susretne s jednom zanimljivom pojavom koja je ima svoj službeni naziv, ali na engleskom jeziku. Riječ je o ‚mansplainingu’ što je izvedenica koja je nastala od riječi explaining (eng. objašnjavanje), a najbliži opis na hrvatskom bi bio dociranje od strane muškarca. - Ponekad bi mi se znalo dogoditi da iskažem svoj stav, ali tu se nađe neki muškarac koji me poklopi u smislu da mi on objasni kako stvari stoje. Ja to ne uzimam osobno, ali svakako nakon tog objašnjenja obavezno produbim te-

mu i postavim potpitanje u smislu kako nisam zadovoljna s onim što je rekao navodi Šepak koja je članica stranke koja ima preko pedeset posto žena iako je predsjednik Željko Raguž koji je osnovao DUSTRU. Šepak ističe kako zakonske kvote u politici nisu idealno rješenje jer njima se ne može natjerati da žene imaju interes za politikom. - Na kraju svatko radi ono što želi, nije dobro ‚gurati’ jedno nego žena treba biti ta koja će preuzeti inicijativu i sama će prihvatiti ono što želi. Da ja ne želim sudjelovati u političkom životu, nema šanse da bi me netko natjerao na to - govori Ivana Šepak ističući kako je ‚karijerni sraz’ između muškaraca i žena problematičan. - Žene se na poslu često pita ‚a tko ti čuva djecu?’, dok primjerice muškarce to nitko ne pita. Žena se najčešće žrtvuje i zato prihvaća manje zahtjevne pozicije kako bi muškarac gradio svoju karijeru. Ok ako je to njezin izbor, ali je loše ako je prisiljena na to. Kroz svoju karijeru često sam vidjela kako žene odustaju jer je teško izdržati puno posla i odgovornosti, no ni to ne treba osuđivati jer može biti odabir. Danas je teško uspjeti jer se gradi kult savršenstva da žena mora biti nasmijana, vedra, našminkana, uspješna, majka, supruga, u potpunosti ostvarena - zaključila je za Dubrovački dnevnik Ivana Šepak.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

BAŠIĆ JE KANDIDAT ZA NAČELNIKA U ŽUPI

‚Glavni prioritet je izgradnja kanalizacije,

a osnovat ćemo i odjel za EU fondove’ ‚KAD GRADI DRŽAVA ILI GRAD DUBROVNIK, vidimo da se projekti i brže mogu realizirati. Kad gradi Župa dubrovačka, to je jako sporo. Mi smo spremni raditi na dobrobit građana na transparentan i efikasan način.’ VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

redsjednik Župke Antun Bašić bit će kandidat ove stranke na Općinskim izborima Općine Župa du-

brovačka. Rođeni Brgaćanin Bašić, koji inače radi kao računovodstveni stručnjak u hotelu Rixos Premium Dubrovnik, kaže da „oni u Župki nisu željeli biti pasivni promatrači”. - Župa je jedna od pet vodećih općina po broju prirodnog prirasta, atraktivni smo za investitore, ali nam nije sve-

...

Desetak godina vidimo da se ne snalaze oko realizacije projekata i Župa stagnira. Mi to želimo promijeniti. Danas smo jedini na obali koji imamo problem s divljim deponijama, 70 posto sustava nije spojeno na kanalizaciju, nedostaje brojnih sadržaja... Mi ćemo sve to promijeniti.

jedno koji će investitor biti u Župi. Dobrodošli su svi koji žele uložiti kapital za dobrobit stanovnika. Špekulantima koji žele držati općinu kao taoca poručio bih da razmisle jesu li stvarno investitori ili špekulanti. Nakon Domovinskog rata, gdje su Župljani dali veliki doprinos, ponosan sam na ogroman broj stručnjaka raznih profesija poput vrhunskih sportaša, umjetnika, glazbenika, pisaca, liječnika i drugih zvanja. Svi oni će biti uključeni u projekt Župe i boljitak Općine - kazao je Bašić dodavši što ih je točno potaknulo da se politički aktiviraju. Prema njegovim riječima Župa je napredovala u svim granama, ali najmanje u politici i funkcioniranju Općine. - Desetak godina vidimo da se ne snalaze oko realizacije projekata i Župa stagnira. Mi to želimo promijeniti. Danas smo jedini na obali koji imamo problem s divljim deponijama, 70 posto sustava nije spojeno na kanalizaciju, nedostaje brojnih sadržaja... Mi ćemo sve to promijeniti. Ne bježimo od problema odlaganja divljih deponija i to nam je jedan od problema koje ćemo odmah riješiti - naznačio je Bašić. - Glavni prioritet je izgradnja kanalizacije, to će ići kroz Aglomeraciju Dubrovnik. Onda ide i digitalna transformacija Općine, šetnica Mlini-Plat, sportski centar u Kuparima, kao i Župski muzej. Preduvjet za sve to jesu vanjski izvori financiranja, kon-

Članovi ”Župke” na čelu s Antunom Bašićem

kretno iz Europske unije. Za to treba moći pobijediti HDZ u Župi dubroosnovati odjel unutar Općine koji bi se vačkoj, precizirao je da se projekti bavio s EU fondovima - rekao je on. sporo realiziraju. Poručio je da treba razmišljati i o obi- Kad gradi država ili Grad Dubrovlaznici, naznačivši da ne treba ugronik, vidimo da se projekti i brže mogu ziti okoliš jer „župski krajolik nema cirealizirati. Kad gradi Župa dubrovačjenu”. Također, istaknuo je i da se treka, to je jako sporo. Mi smo spremni ba brinuti o građanima uz Covid krizu. raditi na dobrobit građana na trans- Brinut ćemo se o socijalno ugrožeparentan i efikasan način - poručio je. nima, jedna od ideja je i ukidanje priBašić je komentirao i najavu da će reza na porez na dohodak za sve na izbore u Župi izaći i DDS Pera stanovnike - naglasio je. Vićana. - Mi nismo Robin Hoodovi, danas - Mislim da on samo ispitiva tržište, nažalost svjedočimo tome da se inda ipak neće izaći u Župi. Pitanje je formacije iz Općine kontroliraju, da se i tko bi tu za njega glasao - naveo je. gleda tko je što rekao... To je kao u Glavni tajnik Mario Previšić podsjevrijeme totalitarizma. Ali ta vremena tio je kako je stranka osnovana 2019. bi trebala biti prošlost - naveo je on. godine u studenom, te da je odluka Bašić je istaknuo kako je jeda se osnuje lokalna strandan od problema i zgraka predstavljala teži put. da u Kuparima, gdLakše bi bilo, sma„Stranci je se planirao vrtra Previšić, „da se kompleks u tić, što još nije priklonilo nacioKuparima nazivaju učinjeno. nalnoj stranci”. zaljevom mrtvih hotela. - Stranci komNo ujedno, doI to tako jest. Nadomak pleks u Kupadao je, „to ne bi grada je tu desetak rima nazivaju bio ispravan put”. neobnovljenih zaljevom mrtvih - Okupili smo mlahotela.” hotela. I to tako de ljude, stručnjake, jest. Nadomak graželjne promjena. One da je tu desetak neobnokoji žele raditi na dobrobit vljenih hotela - rekao je Bašić. svih stanovnika Općine - izjavio je Na pitanje zašto misli da će baš sad Previšić.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

ANKETA

VEĆINA NAČELN

izbore, planiraju z NAČELNICI OPĆINA Dubrovačko – neretvanske županije odgovaraju na pitanje o daljnjim političkim planovima, ali i ostvarenim ili planiranim projektima, kao i o krizi zbog pandemije ALENA ANĐUŠIĆ

okalni izbori sve su bliži, a uz gradonačelnike i župane biramo i načelnike općina. To su ljudi koji trebaju biti najbliži svojim sugrađanima i poznavati njihove potrebe. Pitali smo aktualne načelnike općina Dubrovačko-neretvanske županije što planiraju dalje i kako su zadovoljni vlastitim postignućima. Također, osvrnuli su se i na problem s koronavirusom. BOŽO LASIĆ, OPĆINA KONAVLE Vrlo vjerojatno ću ići kao kandidat, no evo, nismo još ništa potvrdili. Moram priznat kako nam kandidatura sada zaista nije na prvom mjestu s obzirom na krizu koja se događa u Konavlima. To je ono što sada moramo hitno riješiti, već početkom četvrtog mjeseca bi morali imati minimalan broj zaraženih. Nadam se da će ove godine sezone ipak biti, da će biti bolja. Moramo biti odgovorni i pridržavati se mjera. Od najboljeg područja došli

Božo Lasić

smo do najgoreg. Previše smo se družili očito, imali neke neprimjerene kontakte. Moramo biti pripremljeni i cijepljeni, trebalo bi biti lakše, osobno ću se zadnji cijepiti jer smatram da je to jedino ispravno kako bi moji sugrađani došli na red prije. Što se tiče vlasti, mislim da ne treba ljude posebno uvjeravati jer se zaista vidi što smo to napravili zadnjih godina. Nastavljamo dalje s projektima. SILVIO NARDELLI, ŽUPA DUBROVAČKA Da, kandidirat ću se za iduće izbore. Planovi su ucrtani od

ranije, radi se o izgradnji komunalne infrastrukture, želja nam je obnoviti i hotelske komplekse na području Župe koji su trenutno neaktivni, dovršiti projekt groblja Dubac. Što se korone tiče, stvari nam ne idu u prilog, očekivao sam da će cijepljenje općenito ići brže, već smo skeptični što se tiče svibnja i lipnja, no u srpnju i kolovozu očekujemo da će se nešto pozitivno i dogoditi. VEDRAN ANTUNICA, OPĆINA STON Planiram kandidaturu za iz-

Silvio Nardelli

bore. Svaki čovjek treba težiti boljem, no zadovoljan sam svojim radom, ali da sam mogao bolje, jesam, jer uvijek se može bolje. Kako doma, tako i na poslu. Svi su mi projekti dragi, najdraži su mi proje-

Vedran Antunica kti obnove stare gradske jezgre, posebno tvrđava Kaštio, to je jako lijepo. Projekti su to rađeni sa srcem. Puno je planova, u pripremi je dosta toga, najveći se tiče komunalne infrastrukture, također i sportska dvorana te usklađivanje sa županijskih prostornim planom odnosno daljnja revitalizacija zidina i izgradnja eventualno žičare. U vezi trenutne krize moram reći da je Ston gastro destinacija i definitivno sve utječe puno na to. Nadam se da ćemo se brzo vratiti normalnom životu.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

NIKA opet će u

završiti započeto Još uvijek nije potvrđen kao kandidat za načelnika općine.

sad u procesu rješavanja i nazire se kraj.

NIKOLA KRSTIČEVIĆ, OPĆINA KULA NORINSKA Na predstojećim lokalnim izborima planiram se kandidirati za načelnika općine Kula Norinska kao kandiKuzma Tomašić

Borislav Dominiković

KUZMA TOMAŠIĆ, OPĆINA SMOKVICA Nismo donijeli odluku još pa ne mogu buduću kandidaturu ni potvrditi, ni demantirati. Uskoro će se sve znati.

nika dovršit ću, naravno, sve započete projekte.

Nikola Krstičević

Jakša Franković JAKŠA FRANKOVIĆ, OPĆINA TRPANJ

NIKOLA KNEŽIĆ, OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE Idem kao kandidat za predstojeće izbore. Glavni plan je razvoj komunalne infrastrukture, u planu nam je i veliki vrtić te vatrogasni dom. Osim toga, planiramo puno projekata za koje postoji dokumentacija. U općinu se, otkad sam ja na čelu, zadnja tri manda-

dat HDZ-a. Zadovoljan sam proteklim mandatom u kojem smo realizirali velik broj projekata od kojih bih izdvojio među najvažnijima početak izgradnje komunalne infrastrukture u poslovnoj zoni Nova Sela i vodoopskrbu Borovci Nova Sela, planiramo i Vatrogasni dom kao projekt prekogranične suradnje s Italijom, niz projekata na nerazvrstanim cestama itd., a ako budem ponovno izabran za načel-

BORISLAV DOMINIKOVIĆ OPĆINA POJEZERJE, Kandidirat ću se i dovršiti što sam obećao. Realizirati projekte koji su u tijeku, a to je završetak vodovodne mreže, također izgradnja društvenog doma i ostale projekte. Najvažnije je da stvorimo preduvjete da se ljudi, osim poljoprivrede, mogu početi baviti i turizmom, a evo to je i dovođenje vode u mjesta u kojima dosad nije bila. Surađujemo vrlo dobro s gradom Vrgorcem i Pločama. Trenutno je problem krivo napravljena katastarska izmjera odnosno kuće i okućnice su uknjižene na RH za ono što mi smatramo da je ipak naše vlasništvo. To je

Nikola Knežić

ta, uložilo oko milijardu kuna, uvijek mislimo da treba više, ali trudili smo se maksimalno. Prošla je sezona bila katastrofalna, a nadamo se da će ova ipak biti bolja jer zaista ne bi bilo dobro da se propusti još jedna sezona.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

MARO HAJDARHODŽIĆ, UGOSTITELJ I KANDIDAT ZA ŽUPANA

‚OVA SEZONA BIT ĆE GO župana sam se kandidir UGOSTITELJ MARO HAJDARHODŽIĆ najavio je kandidaturu za župana na predstojećim izborima. Popričali smo s njim o politici, te aktualnostima u ugostiteljstvu i koronakrizi MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

aro Hajdarhodžić, jedan od najpoznatijih dubrovačkih ugostitelja, najavio je kandidaturu na predstojećim lokalnim izborima. Kandidirat će se za mjesto župana. Za početak, da vas pitamo kakva je trenutna situacija s vašim restoranom na Peskariji? U posljednjih godinu dana puno se govorilo i pisalo o raznoraznim problemima. Moja koncesija na Peskariji ističe krajem ove godine, a od samih početaka maksimalno se opstruirao moj rad s vrhuncem koji se dogodio prošle godine. U medijima se često govorilo o rekonstrukciji Peskarije kao projektu Mara Hajdarhodžića, međutim, to je krivo. To nije moj projekt, već Županijske lučke uprave ko-

ja je nositelj projekta kao davatelj koncesije, te arhitektice Jelice Peković. Nakon što je sve odobreno i nakon što sam kupio materijal za provedbu tog projekta najedanput je rečeno kako se od toga odustaje. Znači Županijska lučka uprava nosi projekt koji prođe sve institucije i onda odjednom ta ista Županijska lučka uprava, nakon što sam kupio materijal, kaže kako se sve obustavlja. Nije li to ludilo? Vratit ćemo se na to, ali nam prvo recite kronologiju, kako vi kažete, opstruiranja vašeg rada na Peskariji? Traje to još od 2008. godine. Već tada dubrovački konzervatori na čelu sa Žanom Baćom šalju dopis o obustavi radova na montažnim objektima. Zovu građevinsku inspekciju koja u roku od tjedan dana izlazi na teren i piše rješenje da investitor izvodi sve sukladno dozvolama, te da ne

nalaze ništa sporno. Potom konzervatori 2012. i 2016. godine opet šalju sličan dopis gdje govore kako su montažni objekti nelegalno postavljeni. U svom dopisu, među ostalim, pišu kako je jedan objekt postavila Županijska lučka uprava za potrebe kontrole sezonskog pomorskog prelaska granice. Znači uopće se ne radi o meni, nego sam ja financirao (platio 86 tisuća kuna) postavljanje te kućice za potrebe Županijske lučke uprave, jer je oni po zakonu moraju imati na tom mjestu. Pozvan je i DORH da ispita sve rabote, ali u svom rješenju, kojeg potpisuje zamjenik općinskog državnog odvjetnika Ante Vetma, zaključuju kako nema osnova za pokretanje kaznenog postupka. Znači, niti DORH, niti građevinska inspekcija ne nalaze ništa sporno, a napadi konzervatora stalno traju. Ako je i bilo problema s onom famoznom kućicom, to je u nadležnosti Županijske luč-

...

„Zašto sam se kandidirao za župana? Iskreno, jer za razliku od gradonačelnika, ne moraš ništa raditi. Nemaš nikakvu odgovornost, ne treba ti program, jedno veliko ništa. Dobroslavić nije čak ni centar za otpad napravio. Deset godina govori o tome i ništa. Koja je svrha toga svega, čemu oni služe? Koliko se novaca poreznih obveznika potroši na ništa?“

ke uprave. I na kraju priče župan Nikola Dobroslavić, koji je nadređen istoj toj Županijskoj lučkoj upravi, mene proziva u medijima, a županijsko tijelo je nositelj cijelog projekta, jer ja to ne mogu ni biti, jer nisam vlasnik, nego samo imam koncesiju. A Željko Dadić, ravnatelj Županijske lučke uprave, je samo potrčko koji se okreće kako Dobroslavić govori.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ORA OD PROŠLE, a za rao jer on ništa ne radi’ Ogorčeni ste na rad konzervatora. U pitanju su dvostruki kriteriji. Jednima je sve dozvoljeno, a drugima ništa. Zbog toga mnogi sele iz stare gradske jezgre i grad umire, jer im se ne da postaviti klimu, a neki mogu što im se prohtije. Znate li da na palači gdje se nalaze konzervatori nema nijednog dimnjaka? Kako je to moguće da na kući u gradu nema nijednog dimnjaka? Osim toga na istoj toj palači gdje je sjedište konzervatora napravljena su aluminijska vrata i betonski skalini. Evo imam vam te fotografije, pogledajte ih, a ja vas pitam kako je to moguće? Nedavno je raspisan novi natječaj za uređenje Peskarije. Da, prije dva tjedna raspisan je novi natječaj za prostor Ponte i Peskarije i sad će se samo na taj natječaj potrošiti 150 tisuća kuna plus PDV. Nagradni fond je 80 tisuća kuna, a naknada radnim tijelima u kojima sje-

de Nikola Dobroslavić, Antun Baće, Mato Franković, Željko Dadić i još neki je 35 tisuća kuna. Znači onaj se poništio, novi kreće na koji će se opet potrošiti novac i nitko za ništa ne odgovara. Pa nisam ja svojevoljno krenuo u rekonstrukciju Peskarije, nego Županijska lučka uprava, a oni se ponašaju kao da ja iz čistog mira radim zahvate u prostoru i da sad oni to ovim novim natječajem ispravljaju. A u biti ja jedino ra-

dim na temelju projekta čiji je nositelj Županijska lučka uprava. Znači vi sad ni ne možete podići tužbu zbog kupljenog materijala koji nije upotrijebljen? Platio sam g a mili-

jun kuna, a moram ga bacit. Tužbu ne mogu podići, jer nisam ja nositelj projekta, eto o kakvom je ludilu riječ. Nemam se na osnovu čega žalit sudu i pokretat tužbe, jer to, opet vam ponavljam, nije moj projekt, niti sam ga ja odobrio. Drugim riječima, nisam stranka u postupku. Zašto se onda sve ovo događa, što vi mislite? Ne znam, volio bih da znam. Meni ove godine ističe koncesija, vidjet ćemo postoje li neki igrači koji su bacili oko na Peskariju. Ne samo da meni ove godine istječe koncesija, nego i Stjepanu Periću. Njemu ističe u svibnju, zato se sad i krenulo u raspisivanje natječaja. U kuloarima se priča da neka ekipa iz Zagreba planira ući u posao. Javnost nije bila dobro reagirala na 3D fo-

„Kako je moguće da na zgradi konzervatora nema nijednog dimnjaka?“

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

tografije koje su se pojavile u medijima, pa su možda zato političari krenuli u raspisivanje novog natječaja. Prvo, te 3D fotografije iz medija su potpuno drugačije nego kako bi to izgledalo u stvarnosti. A drugo, da je političare briga za javnost i što ona misli ne bi Dobroslavić gurao Centar za gospodarenje otpadom za koji javnost ima puno pritužbi, kao i brojne druge projekte. S obzirom na situaciju s koronom je li vam barem oprošteno plaćanje koncesije i najma za prošlu godinu? Pola iznosa. Vlasnik objekta gdje je Lokanda je Sanitat. Njemu sada plaćam

mjesečno 27 tisuća kuna plus PDV za najam objekta, a za koncesiju Peskarije umjesto 320 tisuća za godinu, platio sam 160 tisuća kuna. A posla nije bilo. U cijeloj godini ništa nismo zaradili. I oni sad mrtvi hladni za novi natječaj potroše 150 tisuća kuna plus PDV. Eto to sam im ja platio za prošlu godinu, a uopće nisam radio. Kakva će biti ova sezona? Gora od prošle. Cjepivo ide jako sporo. Austrija, Italija, Francuska i ostale zemlje na skijanju nisu zaradile ništa. Politika neće dopustiti svojim ljudima da putuju, iako oni to žele. Uvest će neke mje-

...

re kako bi ostali u svojoj zemlji trošiti novac, a ne nekoj tamo Hrvatskoj. To se dogodilo i prošle godine kada su Austrijanci i Britanci povukli svoje goste. Svatko u ovoj krizi gleda svoju korist, briga ih za druge. Koliko ugostitelja i drugih turističkih subjekata može preživjeti dvije loše sezone? Teško itko to može preživjeti ne samo ugostitelji. Svi smo mi u Dubrovniku ovako ili onako vezani uz turizam. Bojim se uopće pomisliti što će to biti na jesen nakon dvije loše sezone. Ovi na vlasti uopće ne kontaju da prijeti glad, žive u paralelnom svemiru.

ŠTO KAŽETE ZA DRŽAVNE MJERE UGOSTITELJIMA? U NJEMAČKOJ JE TAMOŠNJA VLADA PUNO IZDAŠNIJA. Sve je to minimalno i smiješno. Niti radnici s tim mogu preživjet, niti vlasnici, posebno ne mi u Dubrovniku koji smo prošle godine bili najpogođeniji s najmanjim brojem gostiju. A pogledajte samo ove moje troškove hladnog pogona. Mi nismo Njemačka i suludo je očekivati da će država dati 70 posto u odnosu na promet prije korone, ali trebalo je dati između 20 i 30 pos-

to u odnosu na 2019. godinu. Znači nama ne daju radit, a gomilamo troškove hladnog pogona. A što da vam inače kažem za mjere? Crkve neprekidno rade, evo sad i kladionice i kockarnice, a terase ugostiteljima još su uvijek zatvorene. S terasama se cijelo vrijeme moglo radit, jer ove sada coffee to go više grupiraju ljude nego da svatko sjedi za svojim stolom. Nara-

vno nisu samo ugostitelji pogođeni. Gdje su turističke agencije, vodiči, autobuseri, barkarijoli, taksisti i svi ostali? Ovo je sve skupa užas, kao da nas je zadesio strašan potres. Pa opet ni od župana, ni od gradonačelnika, ni od premijera nismo dočekali pomoć. Osim tih 4 tisuće kuna. A Dubrovnik je i za vrijeme kuge i za vrijeme rata radio i živio. A sada ništa.

Sve vas je ovo ponukalo da se kandidirate za župana? Zašto ne za gradonačelnika? Želio ti biti ili ne dio politike, ona se bavi tobom. Možeš ti govorit ‚Neću politiku u moju butigu’, ali

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

„Iako prošle godina nisam ništa radio, svejedno moram platiti pola iznosa za najam i koncesiju“

ona će svejedno ući. Oni nas šamaraju, a mi ćemo šutjet. Zato sam odlučio istaknuti kandidaturu. Zašto za župana? Iskreno, jer za razliku od gradonačelnika, ne moraš ništa raditi. Nemaš nika-

kvu odgovornost, ne treba ti program, jedno veliko ništa. Dobroslavić nije čak ni centar za otpad napravio. Deset godina govori o tome i ništa. Koja je svrha toga svega, čemu oni služe? Koliko se no-

vaca poreznih obveznika potroši na ništa? Znači imat ćete neku vrstu antikampanje, zezanciju? Moram biti redikul kada je sve to tako i kada su i svi

oni redikuli. Na kraju krajeva u Ukrajini i Italiji pobjeđivali su komičari. Jeste li okupili tim ljudi? Nisam još, ubrzo ću ga početi slagati. Ali idemo samo za župana.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Zakukurikao pa zaspao

oji vrag se događa u Konavlima? Taman kad se nadamo popuštanju mjera i pripremama za sezonu, tamo zakuhalo. Nije teško razumjet’, svima nam je dozlogrdio život s mjerama, ali trpimo pokušavajući u điravanju vanka s kavom u ruci i druženjima uz kakvu takvu distancu ostati barem djelomično normalni. Izbjegavamo veća okupljanja, čuvamo se koliko možemo, nema svadbi, ni festa. Onima koji su se zaigrali na vrata stiže policija, piše prijave pa i onda kad u takvim veseljima naiđe na raznorazne lokalne i ine dužnosnike. Tako je barem u ostatku Hrvatske. Nisu Konavle New York da je nemoguće saznati tko, kad i s kim krši mjere i gdje je krenulo širenje virusa. Nego sad su svi u čudu. Možete staviti opet, ni krive, ni dužne klince, na on line ali dok stožer, epidemiolozi, ali i policija ozbiljno ne shvate i ne naprave ono što su morali čim su krenule prve naznake žarišta, dotle se taj korona vrag neće zaustaviti. I širit će se, i već se proširio na Grad, i tako će svima od Stona do Konavala ugroziti već ionako dramatično uzdrmanu egzistenciju. Pametnom dosta. oki je u međuvremenu zakuhao frku s izborom glavnog šefa Vrhovnog suda. I nije bez razloga. Jednako kao što mu s razlogom ide na živce DSV u kojem sudačka elita bira nove suce po kriterijima koji su vrlo bliski nepotizmu i ‚’ja tebi ti meni kume’’. Jeste li dosad čuli ma i jednu od DSV-a gdje traže stroge kazne i sankcije za suce koji su korumpirani, moralno upitni i na koncu konca čime je to „elitno“ sudačko tijelo

pokušalo pomoći u sređivanju dramatičnog stanja u Hrvatskom pravosuđu. Ništa osim ispraznih fraza o neovisnosti sudaca. Kao što su ti neovisni i po DSV-u izabrani suci sasvim neovisno festali u Kerumovoj konobi, jednako kao što su neovisno pokrali brojna poduzeća i njihove vlasnike u stečaju. Ili dok dvadeset i kusur godina rješavaju imovinsko- pravne zavrzlame zbog čega su izgubljene ili postale ništavne imovine koje su mogle osigurati egzistenciju brojnim obiteljima. Sve neovisno i zakonito. Ličko „rukovanje„ samo je crtica u moru ozbiljnih krimena. Zbog tih i takvih sudačkih „elita“ brojni časni suci koji godinama rade i ne prihvaćaju sustav „ja tebi , ti meni“ nemaju nikakve šanse napredovati. I svi to znaju, zna i Zoki pa je napravio sebi svojstven kaos iz kojeg se neće izroditi promjena načina funkcioniranja hrvatskog pravosuđa kojem treba temeljito pospremanje. Sasvim je u redu što mu ne odgovara ni jedan od troje kandidata za Vrhovni, ali mogao je to sasvim elegantno promijeniti poštujući proceduru koja je takva kakva je, pa ako doista ima kandidata koji odudaraju od ove „dosadašnje elitne prakse“ zašto se njegov kandidat nije javio na natječaj. Ovako sve liči na pijevca koji je zakukurikao i nakon toga umorno i zadovoljno zaspao. a to vrijeme Plenki je nekom riječkom kafiću od tri majmuna priskrbio promidžbu kakvu si ne može priskrbiti ni Coca-Cola, koja doista ni malo ne štedi za reklamnu kampanju. To što je lupetao vlasnik kafića od majmuna spada u red neukusnih i primitivnih

bizarnosti i/ili ljutiti ispad i bunt snervanog građana. Je li to doista diskriminacija? Bila bi kad bi vlasnik od majmuna doista odbio poslužiti građana zbog političkog uvjerenja. Nakon Plenkijeve tirade i sjajne reklame koju mu je omogućio sad je već gazda rečena tri majmuna artikulirao svoje stavove i promovira se kao nositelj nekog novog bunta u Hrvata. Sve u svemu, povlačim sve tvrdnje o tome kako Plenki ne zna pravila PR-a. Možda ne zna pravila komuniciranja s medijima i javnosti kad se radi o njemu samome, ali čini se da ima sjajnu budućnost u PR –u, kad je riječ o drugim pojedincima ili kompanijama. Bravo Plenki! ok ovo pišem opet je dobro zatreslo u Zagrebu. Nije jako kao onaj gadni lani, ali dovoljno da dodatno pojača PTSP u građana i proširi napukline na zidovima, dok još malo razvaljuje statiku zagrebačkih zgrada koje i dalje stoje na čekanju za obnovu. Kad će i hoće li odgovor još nitko nije uspio suvislo artikulirati. Situacija je kaotična jednako kao što je kaotičan bio i prvi dan cijepljenja s kilometarskim redovima. Godina dana od prvog oboljelog od korone i dva mjeseca od najave početka cijepljenja dečki iz HZZO nisu uspjeli napraviti aplikaciju za cijepljenje, koju su im u nekoliko dana mogli napraviti malo talentiraniji srednjoškolski klinci. Kako sad stvari stoje još ćemo se dobro načekat’ za cijepljenje i zato čuvajte sebe i druge i izdržite još malo jer stvarno je besmisleno zbog malo opuštanja opet sjedati u lockdown-u dok slušamo vijesti o onima koji gube bitku s bolešću. Eto vas.

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom. Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

JEDINA DUBROVKINJA NA STRANICI ONLY FANS

ANDREA VIOLIĆ: Volim fo istinski uživam biti ispre „S OBZIROM NA TO da se volim fotografirati i snimati, odlučila sam napraviti vlastitu stranicu gdje se mogu povezati bliže s ljudima koji su me pratili još od mojih manekenskih dana i kojima sam po nečemu zanimljiva” VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ, PRIVATNI ARHIV

ubrovkinja Andrea Violić jedina je Dubrovkinja, barem javno, dakle bez skrivanja identiteta na stranici OnlyFans. Što je OnlyFans? Internetska platforma, recimo poput Instagrama, ali na kojoj je poželjno producirati sadržaj kojega u punini engleskog jezika možemo nazvati izrazom „hot”, a kojega ostali korisnici plaćaju. Andrea je idealan sugovornik, valjda baš zato što se s njom može popričati i o određenom „višku”, onome nevidljivome što progovara kroz njenu autentiku osobe, čega u okružju, često baždarenom po mjeri omiljenih susjeda, najboljih kćerki i najpoštenijih supruga, toliko nedostaje. - Koncept stranice je takav da postoje kreatori sadržaja i tzv „fanovi”, odnosno pretplatnici. Oni plaćaju mjesečnu pretplatu i time mogu vidjeti moj sadržaj objavljen javno, ali i privatan

sadržaj unutar poruka, a postoji i mogućnost chatanja 1 na 1 i video poziva. A ja se svim svojim pretplatnicima nastojim posvetiti na individualnoj bazi - govori Andrea Violić koja je pristala o ovoj temi govoriti za Dubrovački dnevnik. Ona je rođena u Dubrovniku, gdje je završila Medije i kulturu društva. Naime, radi se o diplomiranoj magistrici odnosa s javnostima, ali i, kako ona napominje, „ostvarenoj ženi i majci”. Za sebe kaže i da govori tri strana jezika, engleski, njemački i španjolski. VREMENOM SE UDALJILA OD MANEKENSTVA Od malena je počelo zanimati manekenstvo. - Manekenstvo me počelo zanimati još u najranijoj dobi, kada je to moja draga majka prepoznala i upisala me u manekensku skupinu „Labirius” u koju sam krenula sa 6 godina. S 18 godina, na jednom tadašnjem izboru na kojem sam sudjelovala, prepoznala me jedna osoba iz modnog svijeta i sugerirala mi da se, s obzirom na svoju visinu i stas, počnem oz-

biljnije baviti manekenstvom, međutim želja za usavršavanjem po pitanju obrazovanja je ipak prevagnula. Kroz svoje fakultetsko obrazovanje, sudjelovala sam u mnogim revijama,

a bila sam i među pet najboljih modela Hrvatske 2016., ali nikada se ozbiljnije nisam uhvatila toga jer sam smatrala da je to sve kratkotrajno i da u Hrvatskoj manekenstvo nije priznato i cijenjeno koliko bi bilo u inozemstvu. A ja ipak nisam htjela napustiti svoj rodni grad kaže Andrea. - Kroz manekenstvo sam uglavnom imala dobra i pozitivna iskustva, sklopila sam

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

otografiju i ed objektiva ...

Sa svim ovim sam krenula ponajviše da bih ljude osvijestila o ljepoti vlastitog tijela. Previše smo izbombardirani photoshopiranim i obrađenim sadržajima do neprepoznatljivosti i zbog toga se žene osjećaju neprivlačno i iskompleksirano.

mnoga prijateljstva, ostvarila lijepe uspomene i zaista je to nešto prelijepo. Međutim, bilo je tu i puno ljubomore, spletki, namještaljki po pitanju izbora i slično, zbog čega sam se s vremenom udaljila iz toga svijeta - dodaje. Pitamo je otkud iz manekenstva na OnlyFans. - Na OnlyFans sam se odlučila posve slučajno. Kako se volim fotografirati i snimati, odlučila sam napraviti vlastitu stranicu gdje se mogu povezati bliže s ljudima koji su me pratili još od mojih manekenskih dana i kojima sam po nečemu zanimljiva. Puno poruka dobivam na svojim društvenim mrežama i s obzirom na to da se jako teško posvetiti odgovaranju pona-

osob, shvatila sam da ću preko vlastite stranice to bolje izrealizirati - dodaje ona te naglašava da je na OnlyFansu malo duže od sedam mjeseci. SADRŽAJ FOKUSIRAN NA SEXY DONJE RUBLJE - Prilično je zanimljivo i dinamično. Budući da imam obitelj, moje odgovaranje na poruke se pretežno svodi na odgovaranje ujutro nekih dva do tri sata i navečer iza 20:00. Preko dana sam pretežno u obiteljskim obvezama ili snimam novi sadržaj. Tako da mi je dan ispunjen maksimalno. Iskreno, nisam mislila da ću imati ovoliko pratitelja, s obzirom na to da sam ipak nakon poroda i udaje, jedan period pauzirala sve svoje projekte i posvetila se majčinstvu. Osobno, jako sam zadovoljna i drago mi je da sam ljudima zanimljiva. Osim vizualnog sadržaja, svojim fanovima nastojim pružiti i psihološku pomoć ako je potrebno te povezati se s njima na jednoj prijateljskoj razini. - govori ona. Odgovorila je na pitanje i kakav sadržaj objavljuje. - Moj sadržaj je fokusiran na sexy donje rublje i sve ono što ženu čini poželjnom i atraktivnom. Sa svim ovim sam krenula ponajviše da bih ljude osvijestila o ljepoti vlastitog tijela. Previše smo izbombardirani photoshopiranim i obrađenim

sadržajima do neprepoznatljivosti i zbog toga se žene osjećaju neprivlačno i iskompleksirano. Moja stranica je napravljena tako da nema nikakvih obrada sadržaja, čak i vlastitom fotografu kažem da mi ne obrađuje slike jer želim biti potpuno prirodna, a ne jedna osoba na internetu, druga uživo. Meni je ludost to što ljudi rade od sebe - kaže. A na što ne pristaje?

...

„Ne radim ništa loše, plaćam porez na svoju zaradu uredno, uživam u onome što radim, spojila sam ugodno s korisnim i ima li išta bolje od toga?”

- Ne pristajem na sve ono što ja smatram da nije OK i zbog čega se ne osjećam ugodno kratko će Violić. MOŽE SE ZARADITI PROSJEČNA HRVATSKA PLAĆA Što se tiče zarade, to je kako kaže kao i u svakom poslu. - Koliko sebe daš i koliko se trudiš, tolika je i zarada. Puno ulažem u kvalitetu svog sadržaja, kao i u odjeću i obuću i sve što mi je potrebno za snimanja. Jedna prosječna hrvatska plaća se svakako može zaraditi - navodi. Pitamo je i zna li koliko pratitelja ima u Dubrovniku. - Moji pratitelji su stvarno raznoliki i ima ih iz Dubrovnika, ali i iz svih dijelova Hrvatske. Također imam jako puno naših sugrađana koji su odselili u inozemstvo. Pomalo sam se

progurala i na strano tržište, tako da nastojim da su moje objave pisane i na hrvatskom, i na engleskom te da su razumljive široj populaciji - rekla je. Dodaje i kako „osobno ne poznaje niti jednu Dubrovkinju koja je na OnlyFansu”. - Pozivam ih da se uključe jer se nemaju čega sramiti, sve je to prirodno - dodala je Andrea. Zanimljivo je da su je ljudi na

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

ulici počeli prepoznavati. - Moram priznati da mi se to počelo događati i uglavnom dobivam pozitivne komentare na svoj izgled od ljudi i sretna sam zbog toga. Nastojim poticati žene da prihvaćaju svoje tijelo, svoje obline i da su u konačnici zadovoljne sobom. Zato su neki od mojih pretplatnika i žene. Ja sam osobno bila prezadovoljna svojim izgledom i prije, ali sad sam ga još više os-

...

„Koliko sebe daš i koliko se trudiš, tolika je i zarada. Puno ulažem u kvalitetu svog sadržaja, kao i u odjeću i obuću, i sve što mi je potrebno za snimanja. Jedna prosječna hrvatska plaća se svakako može zaraditi.”

vijestila kao majka - rekla je Andrea. ZLOČESTI KOMENTARI DOLAZE OD NEOSTVARENIH LJUDI Dodaje i kako je „obitelj podržava u svemu jer im je najvažnije da radi ono što voli i što je ispunjava.” No, kako se nosi sa sredinom? - A što se tiče ostalih ljudi, iskreno to mi i nije bitno hoće li tko pričati loše o meni, prezauz e t a sam bitnim stvarima da bih se bavila tim besmislicama. Navikla sam na jal i ljubomoru, nažalost, i u manekenst-

vu, i to mi nikada nije bilo jasno. Ja osobno volim čuti da je netko uspješan u svome poslu i rado mu čestitam na tome, ali eto sto ljudi, sto čudi. Da se opterećujem tko će što reći i slično, stranicu ne bih ni pokrenula. Ja sam osoba koja uvijek slijedi svoj put koji zacrtam i nikakvi zli zavidni jezici me ne mogu spriječiti u tome - rekla je. - Zločesti komentari uglavnom dolaze od neostvarenih, nesretnih i iskompleksiranih ljudi koji, umjesto da porade na svome životu i bave se istim, više se vole baviti tuđim. Uvijek sam svoja i posebna, svjesna sam svojih kvaliteta i nikakvi komentari ne mogu utjecati na moje samopouzdanje. Ne radim ništa loše, plaćam porez na svoju zaradu uredno, uživam u onome što radim, spojila sam ugodno s korisnim i ima li išta bolje od toga? zaključila je Andrea Violić.

Andrea Violić

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

ZANIMLJIV PUT OD PORINUĆA DO DANAS

SEA CLOUD Jedan od najljepših jedren U DUBROVNIK JE SEA CLOUD prvi put uplovio osamdesetih tijekom svojih kružnih putovanja, a dolazio je i posljednjih godina

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

edrenjak SEA CLOUD je najstariji aktivni kruzer na svijetu porinut u more davne 1931. godine te je zasigurno jedan od najljepših jedrenjaka svijeta. U javnosti je malo poznato kako je sadašnja vlasnica jedrenjaka Hrvatica iz Tribunja pored Šibenika Milena Ebel – Stipaničev zajedno sa svojim suprugom Hermanom. Ove godine SEA CLOUD slavi svoj 90. rođendan. Naš čest gost luke Gruž i sidrišta pored Lokruma imena SEA CLOUD (Morski Oblak) se tre-

Sea Cloud, original brodska razglednica nutno nalazi u raspremi radi situacije oko korone i čekanju na bolja vremena u luci Las Palmas de Gran Canaria u Španjolskoj. Vezan je uz obalu zajedno s jedrenjakom Sea Cloud II istog brodara, a sad idemo redom o jedrenjaku bogate i zanimljive prošlosti, od izgrad-

Sea Cloud prvi dolazak u Gruž 22. srpnja 1981

nje do današnjih dana. JAHTA HUSSAR V SEA CLOUD je izgrađen kao jahta pod imenom HUSSAR V u njemačkom brodogradilištu Krupp Germaniawerft iz Kiela za bogatu Marjorie Merriweather Post i njezinog drugog supruga američkog bogataša Edwarda F. Huttona. Jahta je porinuta u more 25. travnja 1931. kao tada najveća privatna jahta na svijetu duljine 109 metara, širine 14,99 m., gaza 5,8 m., i 2532 bruto tona. Luksuzno opremljen jedrenjak tipa bark s četiri jarbola visine 54 metra i površine jedara 2970 kvadratnih metara i pogon s dva dizel motora na dvije propele.

...

Zanimljivo je da jedrenjaci SEA CLOUD i SEA CLOUD II imaju 20 članova posade koji ručno dižu i spuštaju 3000 kvadratnih metara jedara po svim vremenskim uvjetima. U ljetnoj sezoni pretežno plovi po Mediteranu, a zimi po Karibima, ali i ostalim odredištima diljem svijeta. Putovanje jedrenjakom košta od 2500 do 8000 dolara za jednu osobu za sedam dana, ali za to dobivate puni luksuz na najstarijem aktivnom kruzeru - jedrenjaku na svijetu koji plovi od 1931. godine.

Na prvo putovanje iz njemačkog brodogradilišta prema Bermudima jahta HUSSAR V je krenula u studenom 1931. gdje je isporučena vlasnicima 30. studenog 1931. Nakon rastave Edward ostavlja jahtu svojoj bivšoj supruzi Marjorie, ženi koja je bila idejni projektant i dekorater unutrašnjosti jahte.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

njaka svijeta još plovi, a ima 90 godina

Tintoretto 1984. godine

Sea Cloud na sidrištu pored Lokruma 1982. PUTUJUĆA AMBASADA I AMERIČKA MORNARICA Dobro zbrinuta gospođa ubrzo se ponovo udaje, a jahti 1935. daje novo ime SEA CLOUD. Kad je njezin novi suprug Joseph Davies imenovan američkim veleposlanikom u Moskvi, početkom 1937. SEA CLOUD odlazi u Lenjingrad gdje se uglavnom koristi za diplomatske i društvene događaje. Na

luksuznoj jahti Joseph prima brojne ugledne američke, sovjetske i ostale dužnosnike, a među njima je bila i kraljica Elisabeth od Belgije, tako da je jahta služila i kao putujuća ambasada. Gospođa Davies je vratila jahtu u Georgetown, Južna Carolina - USA te je ponudila američkoj mornarici za ratne potrebe, ali predsjednik Franklin D. Roosevelt je odbio ponudu te je izjavio da je brod previše lijep da bi ga

žrtvovao. Međutim, Američka mornarica je ponovo razmotrila ponudu te ga je od 7. siječnja 1942. iznajmila od obitelji Davies za 1 američki dolar godišnje. Američka mornarica brod uvrštava u Obalnu stražu s namjenom meteorološkog osmatranja i šalje ga u brodogradilište Obalne straže u Curtis Bay u saveznoj državi Maryland gdje mu skidaju četiri jarbola, postavljaju uređaje za meteorološka osmatranja, pituravaju brod

u ratnu sivu boju i naoružavaju. RATNE ZASLUGE Pod novom vojnom oznakom i imenom USCGC SEA CLOUD (WPG 284) je stupio u službu 4. travnja 1942. s matičnom lukom Boston, a 1943. mu mijenjaju ime i oznaku u USS SEA CLOUD (IX-99). Završetkom rata, brod je otpušten iz vojne službe i vraćen ranijim vlasnicima obitelji Davies 4. studenog 1944. zajedno sa 175 000 do-

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

lara za vraćanje broda u predratni izgled jahte, vraćaju četiri jarbola i sav luksuz koji je do pred rat imao SEA CLOUD. Za zasluge u ratu odlikovan je s dvije američke medalje. Nakon temeljite rekonstrukcije koja je trajala pune četiri godine jahta je ponovo postala središtem glamuroznih okupljanja američkog visokog društva. Marjorie Merriweather Post se rastavlja od Josepha Daviesa, ali i zadržava pravo vlasništva nad SEA CLOUD– om jer ga je imala u vlasništvu iz svoga prethodnog braka. Marjorie je bila po sebi bogata, ali ne toliko dovoljno da bi mogla održavati veliku jahtu sa 72 člana posade te se odlučila na prodaju. ANGELITA, ZATIM PATRIA, A ONDA I ANTARNA Godine 1955. jahtu kupuje dominikanski diktator Rafael Trujillo koji je inače često gostovao na glamuroznim zabavama jahte i daje joj ime po svojoj kćerki ANGELITA. Nakon atentata na Rafaela Trujilla 30. svibnja

Razglednica Sea Cloud & Grad iz osobne kolekcije (foto I. Pervan ) 1961. njegova obitelj je s ANGELITOM pokušala pobjeći na Kanarsko otočje zajedno s mrtvim tijelom bivšeg diktatora, ali su ih u nakani spriječili pripad-

Sea Cloud na sidrištu pored Lokruma 2005.

nici nove vlasti Dominikanske Republike koji su jahtu nacionalizirali i promijenili ime u PATRIA. Nakon pet godina PATRIA je ponovo prodana panamskom bro-

daru Operation Seas Cruises i odlazi u Napulj na potpunu rekonstrukciju s namjerom iznajmljivanja. PATRIA ponovno 1969. mijenja vlasnika Antarna inc., Miami – USA te dobiva novo ime ANTARNA, ali ostaje po sudskom nalogu zbog neplaćenih računa još osam godina da propada i trune od vlage i jakog tropskog sunca na vezu u panamskom gradu Colon. Novi vlasnici su platili sva potrebna potraživanja te su mislili jedrenjakom ploviti u svrhu obuke studenata pomorskog zvanja, ali i to je propalo. Kada je izgledalo da je svemu došao kraj, sjetio ga se njemački kapetan Hartmut Paschberg koji ga je koncem 1978. uspio odvesti preko Atlantika do Hamburga. Vratio mu je staro Ime SEA CLOUD koje i danas nosi.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

KRUŽNA PUTOVANJA STAROG JEDRENJAKA U brodogradilištu Howaldtswerke – Deutsche Werke u Kielu do konca 1979., je temeljito obnovljen, ali sada ne kao jahta već plovi kao brod za kružna putovanja za 64 putnika i opslužuju ga 60 članova posade. Burnu i zanimljivu priču ove zaista interesantne jahte, a sada broda smo započeli 1931. godine te smo se ponovo vratili u isto brodogradilište 1979. gdje je građen, ali danas drugoga imena broda i brodogradilišta. Imena brodarske tvrtke i operatora su se često mijenjala, ali već dugo godina je isti i registrirani vlasnik Sea Cloud Shipping Co. Ltd. sa sjedištem u Hamburgu, a brod SEA CLOUD vije zastavu Malte. Obično je teško saznati tko je pravi vlasnik neke brodarske kompanije, ali sam slučajno saznao od jednog kapetana s Jadrolinije koji mi je donio dvije specifične razglednice slikane iz aviona poviše mjesta Tribunj kod Šibenika. Vlasnica imena Milena Ebel – Stipaničev zajedno sa svojim suprugom Hermanom je slikala svoj jedrenjak te je angažirala nekoliko manjih brodica i ribarica da uljepšaju sliku, a vidi se i njezina kuća.

VLASNICA HRVATICA PONOSNA JE NA SVOJE JEDRENJAKE Iz novinskih članaka je vidljivo da gospođa Milena jako puno pomaže svoje rodno mjesto Tribunj, a i ostali dio Hrvatske koju neizmjerno voli. Često dolazi u Tribunj, pa i sada za vrijeme korone bila je tu četiri mjeseca, dok su joj dva jedrenjaka SEA CLOUD i SEA CLOUD II u raspremi u luci Las Palmas de Gran Canaria – Španjolska zbog situacije oko Korone. Napravili su i treći jedrenjak koji bi s prvim putnicima trebao isploviti 2. lipnja ove godine po Mediteranu iz talijanske luke Civitavecchia pod imenom SEA CLOUD SPIRIT. Zanimljivo je da jedrenjaci SEA CLOUD i SEA CLOUD II imaju 20 članova posade koji ručno dižu i spuštaju 3000 kvadratnih metara jedara po svim vremenskim uvjetima dok se na drugim jedrenjacima koji plove u komercijalne svrhe jedra dižu i spuštaju elektronski pritiskom na nekoliko puca s komandnog mosta. SEA CLOUD u ljetnoj sezoni pretežno plovi po Mediteranu, a zimi po Karibima, ali i ostalim odredištima diljem svijeta. Putovanje jedrenjakom košta od 2500 do 8000 dolara za jed-

nu osobu za sedam dana, ali zato dobivate puni luksuz na najstarijem aktivnom kruzeru - jedrenjaku na svijetu koji plovi od 1931. godine. Jedrenjak hrvatske vlasnice iz ove naše priče je zamalo stradao u brodogradilištu Viktor Lenac u Rijeci siječnja 2002 godine kad je izbio požar u potpalublju koji se širio dalje, ali su ga vatrogasci brodogradilišta uz pomoć riječkih vatrogasaca ugasili za pola sata. Istraga je pokazala da su izgorjele dvije prostorije u potpalublju, a požar je izbio kao posljedica iskrenja tijekom varenja. SEA CLOUD je na kružnom

putovanju prvi put uplovio u Dubrovnik 22. srpnja 1981. a otada redovito dolazi po nekoliko puta godišnje do 10. studenog 1988. Punih osam godina nije dolazio zbog ratnih zbivanja sve do 19. svibnja 1998. Prošle godine nije dolazio zbog pandemije, ali se nadamo da ćemo ponovo vidjeti jedan od najljepših jedrenjaka na svijetu koji zadivljuje svojom elegancijom. Osobno znam da su na jedrenjaku bili ukrcani i naši Dubrovčani, i to dva upravitelja stroja, jedan prvi časnik stroja, kao i još neki članovi posade. U prilogu je nekoliko slika i razglednica iz moje osobne kolekcije.

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

UNATOČ OTPORU DOMAĆIH

Slaven Belupo pobijedio GOŠK, sudac udaljio gledatelja GOŠK je u prvom dijelu utakmice briljirao, a na poluvremenu su izjednačili

takmica osmine finala Hrvatskog nogometnog kupa u kojem su se sastali GOŠK 1919 i Slaven Belupo odigrala se na lapadskom stadionu, a Slaven Belupo je pobijedio s rezultatom 4:1. Slaven Belupo rano je poveo. Gol je u 53. sekundi susreta zabio Miroslav Iličić kojeg je proigrao Torles Knöll. No, GOŠK je izjednačio rezultat pred sam kraj

prvog poluvremena. Loptu je ubacioAnel Topuzović iz kornera, a glavom je zabio Luka Matić. Ipak, na samom početku drugog poluvremena Slaven Belupo ponovno je poveo i rezultat je 2:1. Gol je zabio Knöll. Golove su u 80. i 88. minuti zabili Gonzalo Gammara i Kim Hyunwoo te osigurali rezultat s tri gola prednosti Slaven Belupa. Igrači Goška svo su vrijeme pružali snažan otpor

i branili se, posebno u prvom dijelu utakmice koja je završila izjednačenjem na poluvremenu. No, Slaven Belupo je u drugom dijelu utakmice pokazao dominaciju i energičnost. Zanimljivo je kako je sudac u jednom trenutku udaljio jednog gledatelja koji je prišao travnjaku kako bi gledao utakmicu iako je zbog pandemije koronavirusa i dalje zabranjen dolazak gledatelja.

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

NAJVE]I GRAD U NEBRASKI

ALBUM PJEVA^A SA SLIKE

@ENSKI PJEVA^KI GLAS

BIV. NOGOMETA[, KRASNODAR

PRIPADNIK MONGOLSKOG PLEMENA, AVAR

ALBUM PJEVA^A SA SLIKE

KOLUMNIOSOBNA NATPIS STICA, ZAMJENICA NA FILMU ADRIANA

23. I 5. SLOVO ABECEDE

AMPER

PJESMA DORIS DRAGOVI]

GRANA MEDICINE

MEKAN

VRSTA ORGANSKIH SPOJEVA

LISTI] OD TIJESTA ZA PRI^EST, HOSTIJA EMETIK

PJEVA^ SA SLIKE

VOJNA KOMANDA, STO@ER BARSKE PTICE

OKAMINA U OBLIKU ZVIJEZDE

KRATICA ZA ”USMENO” SUPROTNI VEZNIK

HIDROELEKTRANA

ZNAK ZA UZBUNU

ZVIJER IZ PORODICE MA^AKA

ISLAND ALBUM PJEVA^A SA SLIKE

HODATI [ARENA PAPIGA

REPUBLIKA

GRAD U ENGLESKOJ

SAVEZ AZIJSKIH ZEMALJA

DUGOREPI RAK DESETONO@AC

ITALIJA ZNAK, OZNAKA (mn.)

NEDOKU^IVOST, ZAGONETNOST

PLEMI], VELIKA[

RIJE^ KOJOM SE DO^ARAVA JAK ZVUK

ISTO^NJA^KA MEDITACIJA

SINAGOGA (mn.)

OSU[ENI EKSTRAKT MORSKIH ALGI RIJEKA NA PELOPONEZU

RUPA U ZEMLJI

MORE IZME\U EUROPE I AZIJE NEUTRON

ASTATIN

3. I 14. SLOVO ABECEDE

INDUSTRIJSKA BILJKA

NI@A STRU^NA SPREMA (skr.)

DVOJE

MAMAC SAKUPLJA^ LOPTA VAN LJEKOVITIH IGRALI[TA TRAVA

ALBUM PJEVA^A SA SLIKE

DUBROVA^KI DNEVNIK

OSOBNA ZAMJENICA

OKRUTAN VLADAR, DESPOT

GRAD U RUSIJI GRUBO SUKNO

LINIJA

USAMLJENOST

RUPIJA

DR@AVA U EUROPI

PU[A^KI PRIBOR

VODENA USTAVA

EKSPLOZIV. SREDSTVO RAKIJA LOZOVA^A

PREVLA^ITI SLOJEM NIKLA

TOKSIN

ISTA SLOVA

NORVE[KA

PJEVA^ICA TURNER

TVORAC REJTINGA U [AHU, ARPAD

UMAK

POVE]ANJE

SASTANAK VE]EG BROJA OSOBA

RIMSKI: 5

SJEVER

OTPADAK OD SIJENA

MORSKI GREBEN

POJAS KIMONA

POJAVA NA VODI

VRSTA ^ETINARA

ADAM I ...

LJ. S.

VERONA

NEKADA[NJA OZNAKA ZA TUZLU STARI SLAVEN KISIK

MOREUZ IZME\U SAHALINA I AZIJE RJE[ENJE - Obar, Potra`i me, Milo Hrni}, emet, astrolit, {ljuke, HE, ali, Luton, R, ara, i}i, Samo ti, hlap, simboli, tras, joga, avre, agar, jama, Iri, At, N, cj, s, NSS, rast, skup, N, oo, Tina, Omsk, V, crta, osama, r, Elo, ru~na bomba, niklati, tar, rt, otrov, bor, Eva, Sve za ljubav, Ant, Tatarski prolaz.

petkom

AUTO / MOTO Touran 1.6 tdi 2016 godina ll 110ks, 144 000km,registriran do 12/2021godine u odličnom stanju Sve informacije na Mob:098/804-829 ___________________________________ SEAT Leon ll 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________

Mercedes B-classe Automatik

ll 2014 godina. 149500 km na satu.

Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________

Audi TT

3,2 V automatik. 2004 godište. Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021. Info na 0981772088 ___________________________________ ll

Golf 4 2001 god.1.4

u dobrom stanju 174 000 km registriran do 1/2022. Drugi vlasnik. MOB:0915727334 ___________________________________

Mercedes B 180 D

ll prodajem ili mijenjam za manji auto

na mob 098 1821714 ___________________________________

Smart FORTWO Coupe 1.0

ll Passion oprema. Registriran do

06/2021 godine. MOB:098244682 ___________________________________

Renault Scenik 1.5 dci

ll prodajem, Kontakt: 092 285 8452

___________________________________ Golf 1 diesel, povoljno Kontakt: 092 285 8452 ___________________________________

Opel Meriva 1.3 cdti

2011,130.000 km,reg do 12/21. 5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________ ll

Gillera Runner

ll 1998 godina, 50ccm. 33000 km.

Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________ ll

Mercedes B180cdi

2012,150.000 km,reg do 03/2020. 10.000 eur. Vise inf 098/756-239 ___________________________________ ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910 ___________________________________

ll GOLF-JX DIESEL ,

40 KW , 1988.g neregistriran. MOB: 099 256 0002

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll

Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

42010,155.000 km,reg do 12/21. Dosta opreme,servis napravljen. Bez ulaganja. 5800 eur. 098/756-239 _________________________________ ll

Twingo 1.2 8v, 2005. god

prešao 166.000 km, reg. do 7/21. Oprema sa servom. Stanje odlično, bez ikakvih ulaganja. Info na mob 0995705589. __________________________________ ll Mercedes A 180 cdi, 2015.g Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. AMG sport. Mob:098618999 __________________________________ ll

Škoda Octavia combi

Mercedes-Benz C250d

ll Iznajmljujem stan na Zvekovici,

blizina autobusne stanice. Kontakt: 091 793 8947.

ll Iznajmljujem garažu u Zagrebu na

adresi Ilica 191, u novoj stambenoj zgradi, u prostranom suterenu, 15 m2, cijena 90 EUR mjesečno, plaćanje unaprijed za cijelu godinu. Kontakt: 0989060467

PLOVILA

2013 godina. Odlična. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. AMG sport. Mob:098618999 __________________________________ 2016 godina. 80000km na satu. Rijetka serija sa volanom u kombinaciji drvo-orah i koža. Panoramski krov. Motor dizel-bi turbo. Snaga 150KW. Mjenjač automatski,7 stupnjeva. Nove zimske gume i set ljetnih. MOB:0994341242

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem jednosoban stan u Lapadu s taracom na duže vrijeme. Kontakt: 099 688 01 60 __________________________________ ll Iznajmljujem renoviranu garsonijeru 17 m2 sa vlastitim ulazom u đardinu obiteljske kuće. Banja sa tuš kabinom i perilicom, u dugoj prostoriji nova kuhinja, krevet na kat, stol, TV i ugradbeni ormar. Za 1 osobu ali moguć i smještaj 2 radnika ili slično. Cijena 1000 kuna plus režije. MOB:092 314 3152 ll

ll Povoljno iznajmljujem studio

apartman u Župi dubrovačkoj, naselje Čibača. Studio apartman je potpuno opremljen, ima balkon i osigurano parking mjesto. Zvati na broj 098/950 8079. ll Besplatno nudim stan mlađoj

umirovljenici na duže sa mogućnošću zarade 5 mjeseci. MOB 098 9402604.

ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor

Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092DUBROVAČKI 214 5533 i 098 INT - NAJČITANIJI 674s više 378.od pola milijuna jedinstvenih korisni - TISKANO IZDANJE DUBROVAČK vanbrodski Honda lls Prodajem tjednom nakladom odmotor 10 tisuća primjera 2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.MOB: 098285038

IMA MJESTA I ZA TVO

Kupujem polovni brodski Tomos za llMARKETING: 099 2408 409, 642 460 500Kn. MOB: 098200247 marketing@dubrovackidnevnik.hr ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.MOB:098285038

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem stan - 64m2, Montovjerna,

neposredna blizina Doma zdravlja, 1. Kat. Cijena 2.700 eur.m2. Kontakt: 098 311 017 ll Prodajem jednosoban stan u Lapadu,

30 kvadrata plus taraca, prizemlje. Tel. 099 688 0160 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici.

Stan ima 59 kvadrata. Sve informaije na broj 0917398573 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten, tek useljen prije godinu dana. Sastoji se od spavaće sobe, kupaonice, kuhinje, te velikog i prostranog dnevnog boravka koji ima izlaz na natkriveni balkon/terasu s koje se pruža pogled na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Cijena 149000 EUR. Mob. 098244682 ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 sobe+DB,235.840 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA

OJUNEKRETNINE REKLA098288254. MU Encert B

ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59 M2,dTERNETSKI PORTAL vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost ika mjesečno kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE KOG DNEVNIKA 098288254.

aka

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran luksuzno 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34

M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 na-

mješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem željeznu ogradu,

stolove s klupom od punog drva i Skuter Neos 50 s kvarom motora povoljno. Kontakt: 099 688 0160 ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s mo-

gučnošću dostave na kućnu adresu, i prikolicu kiper Panonia Osijek. Kontakt: 099 835 79 81 ll Prodajem 3 dihtunga glave motora

IMT Rakovica. MOB:098778969

ll Prodajem dvije rikše s baterijama.

Mogućnost prodaje pojedinačno. Može i prodaja baterija i punjača zasebno. MOB: 0996697403 ll Prodajem dron dji mavic mini fly

more combo. Kupljen u 8 mjesecu 2020. Paket sadrži 3 baterije, zaštitu za propelere i jos rezervnih dijelova. Cijena 3000 kuna. MOB:0989642953 ll Prodajem prazne plinske boce, cije-

na 200,00 Kn. Mob. 098 986 3392 ll Prodajem razne gramofonske

ploče. Vrlo povoljno. Kontakt telefon: 095/591/9106

USLUGE RAZNO llZaštita od sunca ,izrada i montaza

roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa ,sve informacije na 091 1472 794. Mokošica. ___________________________________ ll Višegodišnje iskustvo u orezivanju ruža, loze, kivija. Uređivanje đardina. MOB: 0919374727 ___________________________________ ll Traži se konobar/ica u caffe bar Dix na cijelu godinu.Sve info na: 098 427 996

___________________________________ llTim iskusnih mestara nudi pomoc u Vasoj kući, apartmanu. Vrsimo sitne popravke, renoviranja i odrzavanja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Gradevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja, izrada i postavljanje zeljeznih ograda, vrata...) Kontakt:098 765 460 ___________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob:091 7285208 ___________________________________

OSOBNI ODNOSI ll Muškarac 51 god. Rastavljen traži

žensku osobu također rastavljenu za druženje. Kontakt: 097 638 – 2802. Može i viber i whats up

DEŽURNA LJEKARNA „KOD ZVONIKA” od 22.2. do 28.2.2021. „GRUŽ” od 1.3. do 7.3.2021. PREMINULI MILJENKO PAVIĆ (1927) IVAN JOVIĆ (1939) JOZO GRLJEVIĆ (1960) LUCE RADONIĆ (1936) ANTUN DIVIĆ (1929) VASILJKA BUKVIĆ (1925) ANKA RUDENJAK (1947) MARGARITA PULJIZEVIĆ (1973) PERO ZVRKO (1964) JULIJANA PREDANIĆ (1928) STIJEPO DOBROEVIĆ (1945) MIRA PETRIĆ (1939) MARIJA SURJAN (1926) MARA KRKIĆ (1939) JOZO MASLAĆ (1928) MARE SLADE MANDIĆ (1925) IVKA NJIRIĆ (1963)

petkom

• BROJ 38 • 26. veljače 2021. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

ODLAZAK ZLATKA SARAČEVIĆA

„BIO JE ISTINSKA RUKOMETNA I LJUDSKA VELIČINA, A OPET TAKO JEDNOSTAVAN...“ vke i zagrebačke Lokomotive naglo pozdravilo. Od Saračevića koji je bio jedno od najvećih rukometnih imena, oprostili su se mnogi koji ga pamte kao sjajnog sportaša, ali i velikog čovjeka. Jedan od njih je i trener RKHM Dubrovnik Ante Lagator. Inače, Saračević je kratko vodio dubrovačke rukometaše s kojima je ostvario zavidan uspjeh. „Čuli smo se svakodnevno, poznanstvo je preraslo u neraskidivo prijateljstvo, komentirali smo utakmice, savjetovao me, unapređivao... Prije nekoliko dana, 13. veljače igrali smo u Rijeci protiv Zameta, a Podravka u Podgorici protiv Budućnosti. Sarač nas je sačekao u Neumu na benzinskoj da pozdravi svoje dečke na koje je bio ponosan. To govori o kakvom se čovjeku radi. Bio je istinska rukometna i ljudska veličina, a opet toliko jednostavan i jednak prema svima,“ stoji, između ostalog, u emotivnom pismu.

OD RUKOMETNE LEGENDE emotivnim se riječima oprostio i Ante Lagator, trener RKHM Dubrovnik kojeg je Saračević kratko vodio GORAN MRATINOVIĆ

rvatski rukometaš i rukometni trener Zlatan Zlatko Saračević preminuo je prošle nedjelje nakon što mu je uslijed utakmice njegovog kluba Podra-

Od Saračevića su se oprostila najveća rukometna imena, a svakako je najemotivniji onaj rukometašica njegove ‚Podravke’ kad je pred Sportsku dvoranu gimnazije Fran Galović stiglo vozilo u kojem je bio lijes legendarnog trenera. Saračević je s jugoslavenskom reprezentacijom osvojio zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Švicarskoj 1986. i brončanu medalju na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. S hrvatskom reprezentacijom bio je olimpijski pobjednik iz Atlante 1996., svjetski doprvak sa Svjetskog prvenstva na Islandu 1995., osvajač brončane medalje na Europskom prvenstvu u Portugalu 1994. i zlata na Mediteranskim igrama 1993. u Languedoc-Roussillonu.