Dubrovački dnevnik petkom br. 37

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

STARI GRAD NA PELOPONEZU

GLE, ETO, ENO

NESPRET NO UKAZANA POMO]

S K A N D I N A V K A STARI

GLAZBEN I SA SLIKE K RO\EN U, RADNICI U PRIJATEL DUBROVJ VRTU NIKU (tur.)

INSTRUMENT GLA ZBENIKA S A SLIKE [UMSKA KREDA AFRI^KA DR@AVA

N

ODSUSTV O SNA

UZVIK ^U\ENJA

STANOVN ICA AZIJSKE DR@AVE

RIVANJE, KI]ENJE

KRATICA DANA UTORKA

VRSTA STAROG PLESA

RAZRED SU[ENI SVINJSKI BUT

PISAC SELIMOV

I]

MORSKA RIBA, TUNA POTRA@I TI SLI^NOS RAZLIKE TI I IZME\U DVAJU PREDMETA DIO USTA (mn.)

VO]NI NAPITAK MJERNA JEDINICA

IBIDEM STARJE[ INA SVEU^ILI[TA

OP]INA U CRNOJ GORI

DUBROVA^KI DNEVNIK

PRAMEN SIGA, SEDRA

KRATICA ZA ATRIBUT

UTVARA KOJA PLA[I DJECU UKRASI NA TIJELU ILI ODJE]I

ODBOJKA [.

KLUB

BELGIJA

MJENI^N O JAMSTVO

SIDRO

JAPAN PU[KA (zast.)

DIO DANA, VE^E

VRSTA DEVE LOKALNA POREZNA ADMIN. (skr.)

GRUDA JELA

MASLINE SUVREM ENI HEBREJS KI JEZIK

RIMSKI:

NEUTRON

4 [TAP BOGA DIONIZA

HRVATSK I MATEMATI^AR , VLADIMIR

IJI, UT, r, pod, Me{a, opus, tunj, dika, usne, {jor, sok, Pava, pram, r, ib,OK, J, ar}a{,

U OVOM BROJU

PEDIJATRICA IZ MOKOŠICE ‚U godinu dana upisali smo 200 novorođenčadi, to najviše veseli’

STAZA ISPOD VILE PALME Novi sukob, vlasnici postavili kućicu, Grad pozvao inspekciju

VIJESTI

INTERVJU

VIJESTI

KA

KRIŽALJKA

NAIRA ASATRYAN, PIJANISTICA

‚Sveti Vlaho u Armeniji je nepoznat, nema mu ni crkava’ ll

Vrhunska pijanistica Naira Asatryan, rodom iz Armenije, dugi je niz godina naša sugrađanka... ll

Stranica 30

GRUŠKA LEGENDA

O nogometnom umijeću Ramiza Pizovića Rite slušaju generacije ll

ll ‚Čuveni Slaviša Žun-

gul me zvao da dođem igrati kod njega u Ameriku’

Stranica 36

JACOPO TINTORETTO, ll brod koji je snove o rebatinkama i šopingu u Italiji pretvarao u stvarnost

SKIJA[KI KLUB

REPUBLI

ISSN 2718-3742

PRVI TJEDAN KAVE ZA VAN Otvorili kafiće iz dosade, promet simboličan

AMERICIJ

PRETJER ANO DOTJE-

RJE[ENJ E babaroge - medvje|a usluga, , je, nakit, ve~er, CK, iverak, prvi, um, kontrabas dvogrba deva, Atlanta, olive,, NKR, e, ila, orahovac top, ivrit, tirs, Iranka, , nesanica, alati, atar, hati{erif, Vari}ak.

CRVENI KRI@

POMICAT I UPOTREBOM SILE, POTISKIV ATI

ALATAST I KONJI

@ENSKO IME, PAVICA

RADIJUS

PETI SAMOGLASNIK

KVARTET GLAZBEN IKA SA SL .

ITALIJA

GOSPODIN

RIBARSK A MRE@A RI]ALO, SA^MAR ICA

VRSTA PODNE OBLOGE

NORVE[K A KRUNA (skr.)

VRSTA NARKOTIK A

PONOS, DRAGA, MILA OSOBA

GLAVNI GRAD GEORGIJ E

Izlazi jednom tjedno

SUDSKO VIJE]E (skr.)

PAMET

NAREDBA OSMANSKIH SULTANA

SVA DJELA NEKOG UMJETNI KA

FIGURA U [AHU

Godina 2, broj 37, 2021.

@ENSKO IME, URSULA

SPRAVA

LIKER OD ORAHA

OP]INSK O ILI SEOSKO PODRU^JE KRATICA ZA ISTOKJUGOIST OK PODUPRIJETI POSTAVITI KOCEM, KAJLU DONJI DIO PROSTORIJE

14. I 9.

SLOVO ABECEDE

v

8. SLOVO ABECEDE

VODE]I FLA[A

ELEKTRO

O BESPLATN

Petak, 19. veljace

GRAD U APULIJI

MORSKA RIBA

Stranica 38

2

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

KLJUČAN MOMENAT

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak

PELJEŠKI MOST RADOVI GOTOV „OČEKUJEMO DA MOST bude spojen do kraja 2021., a dovršetak pristupnih cesta očekujemo do lipnja 2022.

IVO ČAGALJ/PIXSELL, DNŽje Plenković godine,“ izjavio

S

tup na kopnu u ponedjeljak je spojen s prvim stupom postavljenim u moru na gradilištu Pelješkog mosta čime je most spojen s kopnom. Učinjeno je to elementom dugim 53 metra i teškim 587 tona, a mo-

mentu su prisustvovali premijer Andrej Plenković te ministri Josip Alardović i Radovan Fuchs. „Oko godinu i po’ dana nas dijeli od spajanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje, što je ključan element u ostvarivan-

FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Obilasku su prisustvovali premijer i ministri

ju cilja, a to je osigurati državni integritet Republike Hrvatske. Očekujemo da most bude spojen do kraja 2021., a dovršetak pristupnih cesta očekujemo do lipnja 2022. godine,“ izjavio je tom prilikom Plenković dodavši kako je projekt vrijedan 520 milijuna eura, sufinanciran europskim sredstvima u iznosu od 357 milijuna eura.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić kazao je kako je dovršetak spajan-

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

T SPOJEN S KOPNOM, VI DO SIJEČNJA 2022.

Most je spojen elementom dugim 53 metra i teškim 587 tona

ja mosta planiran za studeni, a kako bi most trebao biti u cijelosti dovršen do polovice siječnja sljedeće godine. Kazao je kako su uslijed korona krize ipak nastali određeni zastoji. „No, grčka tvrtka imala je kraći rok za završetak dio-

nice od tvrtke Strabag, tako da bi trebali u isto vrijeme završiti radove na obje dionice. Most će se moći koristiti kada prođe tehnički pregled. Sada radimo čvor Brijesta, kako bismo pokušali u ožujku ili travnju 2022. godine omogućiti korištenje

mosta za osobne automobile i vozila do 7,5 tona,“ istaknuo je Škorić.

Nakon spajanja samog mosta koje će se dogoditi do studenog te dovršetka radova za godinu dana, Kako je danas najavljeno,

samo spajanje mosta trebalo bi se dogoditi do studenog ove godine, a svi radovi bi trebali završiti za godinu dana, do siječnja 2022., nakon čega još preostaje završetak gradnje pristupnih cesta.

3

4

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DOČEKALI SMO POPUŠTANJE MJERA

NAPOKON DOPUŠTENA P

Ugostitelji otvorili iz dosade POČETKOM TJEDNA konačno je omogućeno kaf ićima prodaju pića za van

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

‚U

blažavanje mjera’ – magična je rečenična konstrukcija koja posljednjih godinu dana unosi radost i veselje. Riječ je o svojevrsnoj ‚nagradi’ za dobru epidemiološku sliku uslijed lockdowna koji je nastao zbog pandemije s kojom se borimo. Početak tjedna u Dubrovnik je donio sunce i nešto toplije vrijeme, ali i mogućnost da kafići mogu otvoriti svoja vrata. Doslovno samo otvoriti vrata, uz to i postaviti pult za prodaju pića koja gosti kupuju te odlaze, sve bez velikog okupljanja i

zadržavanja ispred objekta.

Ugostitelji diljem Hrvatske upozoravali su kako dopuštanje prodaje kave za van nije nikakvo popuštanje mjera, već samo zakašnjelo izjednačavanje pravila za sve. Brojni dubrovački ugostitelji nisu s posebnim veseljem dočekali ovu odluku jer posla ionako nema, a ovakav način rada ih ne zadovoljava previše. Nadaju se pak

Antonio Brnada iz Puba Dubrovnik

boljim vremenima u ožujku kada je najavljeno otvaranje vanjskih dijelova.

U povijesnoj jezgri otvorilo je tek njih nekolicina.

‚SRETNI SMO ŠTO RADIMO’ -Otvorio sam više iz dosade, čisto da se malo zabavimo dok čekamo konkretnije mjera popuštanja. Počeli smo s radom odmah u ponedjeljak, prodaja je nešto slabija, ali sretni smo što radimo – govori vlasnik ugostiteljskog objekta Pub Dubrovnik An-

tonio Brnada te dodaje kako u povijesnu jezgru dolazi malo ljudi.

-Uvijek je bilo pusto za vrijeme zimskih dana, a zbog pandemije ova godina je posebno loša. Teško je očekivati ikakvu zaradu jer su prihodi manji pa smo otvorili čisto zbog ljubitelja kave, jer ipak nije isto uzeti taj napitak na automatu ili u kafiću.

Razlika u kvaliteti je velika što naši gosti prepoznaju – govori Brnada koji inače u Pubu ima pristupačne cijene jer su orijentirani većinom na domaće goste.

Njegova očekivanja za turističku sezonu čine se realnim.

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

PRODAJA KAVE ZA VAN

e, promet je tek simboličan ...

ČEKAJUĆI 1.

OŽUJKA

Franjo Pocrnjić iz Buzz bara

-Mislim da će ova sezona biti kao i prošlogodišnja što je opet dobro kakva je situacija. Iskreno ne vjerujem da ćemo se zadugo približiti 2019. godini – mišljenja je Antonio Brnada iz Puba Dubrovnik.

Da su normalna vremena omiljeni kafić Buzz na Prijekome u povijesnoj jezgri bio bi pun. Mjesto okupljanja mladih, odlazaka na kavu, svirke u zatvorenom, slike su iz pamćenja jer ovih dana ne može se ući u Buzz. Tu je tek jedan postavl-

jeni stolić koji služi kao pult za preuzimanje kave i nekoliko okupljenih ispred. ‚NIJE KAO PRIJE’ -Ovo otvaranje nije neka posebna promjena, ali važno nam je druženje. I ranije smo mogli kupiti kavu iz automata, pekare, restorana koji dostavljaju hranu, ali iskreno nije to - to. Najbolje će biti kada se otvore tarace kafića – govori ekipa okupljena ispred Buzza kojoj kavu prodaje Franjo Pocrnjić.

-Ovaj način rada nekako

nema smisla jer ljudi samo pokupe kavu i pođu. Nema druženja, priče i svega što je prije bilo. Također nema ni ljudi. Promet nam je sitan, više simboličan – kazao je Pocrnjić koji je ipak sretan što su otvorili pa može raditi.

-Mislim da će biti bolje u ožujku kada nam dozvole tarace, ali čini mi se da su to mogli i sad napraviti. Svejedno je sjede li ljudi na klupaNastavak na sljedećoj stranici

Uz kafiće koji mogu prodavati kavu i druge napitke za van, otvorene su i teretane i fitness centri, djeci je omogućena nastava u školama za strane jezike i radionice, a rade i kladionice, automat klubovi i casina. “Nema mjesta pretjeranom popuštanju niti ima prestanka odgovornog ponašanja svih građana”, poručio je premijer Andrej Plenković. Najavio je da će se i dalje pratiti situacija, a iduće ‚prolazno vrijeme’ za odluku o epidemiološkim mjerama je 1. ožujka. Ako se trenutačni trend epidemije nastavi, a on je u Hrvatskoj već dulje vrijeme u silaznoj putanji, ugostiteljskim objektima dopustit će se rad na taracama.

5

6

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ma u parku ili vani u kafiću – mišljenja je Franjo Pocrnjić iz Buzz bara.

I kafići u Ulici Iva Vojnovića u ovo doba godine bili bi puni u što nema sumnje. Dubrovčani najčešće ovu lokaciju biraju za dnevnu kavu ili noćni izlazak. Vrata svojih kafića otvorili su tek rijetki koji su bili zatvoreni od 28. studenog prošle godine.

-Bilo nam je teško što nismo mogli raditi u doba kad nam je inače najbolji promet. Potpore koje nam Vlada daje su malo olakšale tu situaciju i možemo pokriti neke fiksne troškove, ali iskreno nije nam lako jer smo novootvoreni kafić. Za nas ljeto nije obećavajuće jer nismo orijentirani na turiste, nemamo taracu, a i lokacija nam je takva da nije blizu neke šetnice pa da prolazi veliki broj ljudi – govori vlasnik kafića Retro Đivo Zvone.

Govori kako su on i brat ipak otvorili jer ‚nemaju pametnijeg posla’.

-Ne dolazi nam veliki broj ljudi, čisto smo otvorili za one koji prođu, a svrate i prijatelji tako da nešto radimo i zbog toga smo sretni. Bolje je i to nego stajati doma. Kad smo ulazili u posao nismo n i sanjali da se ova-

ko nešto može dogoditi – kazao je Zvone dodavši kako su kave i žestoka pića u Retra niže nego inače.

Fashion Cafe u trgovačkom centru DOC je također počeo s prodajom pića za van.

-Otvorili smo tek tako da se pripremimo i zagrijemo ljude kad dozvole rad taraca. Za sad je promet beznačajan, ne očekujemo ništa specijalno. Ponudu smo prilagodili, sve smo snizili za 20 posto.

Mislim da će i ovogodišnja sezona biti kao ona prošla – kazao je vlasnik Fashiona Renato Smoljko. ‚TROŠKOVI SU PREVELIKI DA BI OTVORILI’ Gotovo pola kafića u Dubrovniku nije se otvorilo u ponedjeljak. Razlozi su razni, neki se pripremaju za Uskrs i sezonu, drugi ne že-

Đivo Zvone iz Caffe bara Retro

Renato Smoljko iz Fashiona

le otvoriti jer se boje da će izgubiti državnu pomoć, a neće pokriti troškove prodajom pića za van. Većini se,

saznajemo iz razgovora, naprosto ne isplati raditi u ovim uvjetima.

Kafić Esperanza u Uvali La-

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

pad nije otvoren. Planiraju to učiniti u ožujku ili travnju kada mjere budu manje restriktivne.

-Oko 140 ugostitelja u Dubrovniku nisu otvorili svoja vrata. Princip je jednostavan – takav sistem rada nije profitabilan jer su troškovi preveliki da bi se to isplatilo i promet nije dostatan da bi se moglo preživjeti. Naš stav je da je bolje ostati zatvoren i čekati dok se situacija ne poboljša – govori suvlasnik Esperanze Vlaho Bender koji se nada kako će epidemiološka slika biti dobra pa će onda slijediti najavljeno popuštanje mjera.

Bender smatra kako bi bilo dobro da su ugostitelji mogli

raditi poštujući strože epidemiološke standarde, kako je to bilo tijekom jeseni.

-Mi smo se uvijek držali propisanih mjera, poštovali razmak između stolova, konobari su nosili maske, a unutra je bio ograničen broj gostiju. To je bilo dobro i omogućavalo je koliko-toliko normalno funkcioniranje. Mišljenja sam da je ljudima trebalo dati priliku za rad, naravno poštujući određena pravila. Vjerujem kako će sezona biti kao i prošlogodišnja, možda nešto bolja što će nam omogućiti čisto da preživimo – zaključio je za Dubrovački dnevnik suvlasnik Esperanze u Uvali Lapad Vlaho Bender.

Vlaho Bender iz Esperanze

7

8

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NA NASTAVLJA SE PRIJEPOR INVESTITORA I GRADA

INVESTITOR POSTAVIO KUĆ Grad pokrenuo Anketu međ građanima, pozvana i Inspe OVOGA TJEDNA ponovno je nastao prijepor oko staze koja spaja Ulicu dr. Ante Starčevića s Ulicom Put od Republike i Vukovarskom

AIDA ČAKIĆ DUBROVAČKI DNEVNIK

G

radsko vijeće krajem siječnja je proglasilo javnim dobrom stazu koja se nalazi na području između Vile Palme i FINA-e zbog čega su reagirali iz tvrtke Laus Centar d.o.o. koja je vlasnik navedenog zemljišta. Prijepor na relaciji Grad Dubrovnik-investitor ponovno se aktualizirao nakon što je investitor na ovom zemljištu ovoga tjedna postavio manji objekt, kako su potvrdili, kućicu za čuvara. Iz Gradske uprave smatraju kako je objekt postavljen bespravno te su pozvali Građevinsku inspekciju. Ujedno su pokrenuli anketu koja je svojevrsni apel građanima. „Grad Dubrovnik poziva sugrađane da podrže inicijativu kako bi se utvrdilo da se pješačka staza između Ulica dr. Ante Starčevića i Puta od Republike odnosno ispod Vile Palme koristi već 70 godina”, naveli su te

dodali kako se inicijativa može pronaći na njihovoj Facebook stranici.

GRAD: NEKA JAVNI INTERES BUDE ONO ŠTO NAS VEŽE „Dragi sugrađani, posljednjih dana svi ste svjedoci kako se od strane jednog investitora pokušava promijeniti povijest. Tako su, misleći da će izbrisati povijest, srušili pješačku stazu koja je tu namjenu imala najmanje 70 godina. Danas smo svjedoci kako im ni to rušenje nije bilo dovoljno pa su odlučili izgraditi jednu kućicu upravo na toj parceli vodeći se onom kako će ona biti „starija i ljepša” od pješačke staze. U ovom trenutku pozivamo vas, naše sugrađane, pozivamo sve političke aktere na zajedništvo. Jednim klikom potvrdite kako ste se upravo Vi barem jednom u životu koristili ovom javnom pješačkom stazom. Ovim pokazujemo kako smo zajedno i kako je javni interes nešto što nas veže, a ne razdvaja,” poručili su iz Gra-

da Dubrovnika.

Ubrzo nakon toga reagirali su iz tvrtke Laus Centar, smatraju kako je navedena anketa obmanjivanje javnosti.

LAUS CENTAR: NASTAVLJATE S PRITISCIMA, RIJEČ JE O ČUVARSKOJ KUĆICI „Tvrtka Laus Centar d.o.o postavila je kućicu čuvarske službe na svom vlastitom zemljištu sukladno svim zakonima i propisima u sklopu obuhvata građevinske parcele na čest. zem. 514/1 k.o. Gruž, a na temelju članka 2. stavka 2., članka 3.a. i članka 6. stavka 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. (NN, br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20).

Anketom koja je postavljena na FB stranici grada Dubrovnika gradonačelnik nastavlja s pritiscima, nezakonitim postupanjem s ciljem uzurpiranja privatne imovine u vlasništvu tvrtke Laus Centar d.o.o., obmanjuje građane i prikuplja lažne poene u poli-

tičkoj kampanji.

Pri kreiranju ankete posebnu pozornost treba posvetiti pitanjima, koja trebaju biti objektivna, istinita, lišena pretpostavki i što je najvažnije, ispitanicima treba ponuditi slobodu izbora kako bi se dobili relevantni podaci i ispravno oblikovana ljestvica stavova. Autori gore navedene ankete, koji pozivaju građane da daju svoje mišljenje o prolasku kroz privatnu parcelu bez slobode izbora, ne žele čuti glas građana i nije ih uopće briga što građani misle. Pozivati građane da jednim klikom potvrdu neistine dubrovačkog gradonačelnika jedino može biti put koji razdvaja, a ne spaja, zar ne?”, poručili su iz tvrtke Laus Centar.

Gradnja prijavljena inspektoratu Gradska uprava smatra kako je ovo opravdanje „još jedna neistina i obmana u nizu od strane investitora tj. selektivno tumačenje zakona i očigledno uzurpiranje gradskog zemljišta“. Slučaj su prijavili inspektoratu. „Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, čl. 2. stavak 2., a na koji se investitor poziva, određuje da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta na građevnoj čestici ili obuhvatu zahvata u pros-

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ĆICU, đu ekcija toru postojeće građevine ili zahvata u prostoru može graditi zgrada čuvarske službe tlocrtne površine do 12 m2 u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu.

Dakle, navedenu građevinu moguće je prema gornjoj odredbi graditi samo na građevnoj čestici postojeće građevine, a što u konkretnom slučaju ne odgovara istini jer na predmetnoj čestici ne postoji postojeća građevina, već samo zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju garažno-poslovno-stambene građevine.

Iz svega navedenog razvidno je da je za opisanu gradnju (čuvarsku kućicu) potrebno ishoditi akt s pravom gradnje što isti nisu napravili te proizlazi da se radi o bespravnoj gradnji. Grad Dubrovnik je navedeno postupanje investitora prijavio Državnom inspektoratu, Uredu građevinske inspekcije-ispostavi Dubrovnik te očekujemo žurno postupanje nadležnih tijela“, naveli su iz Grada Dubrovnika..

PRIJEPORI NAKON SJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA Podsjetimo, netom nakon izgla-

Sporna kućica

savanja odluke u siječnju koja je proglasila svojstvom komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi pješačku ulicu (stazu), gradski vijećnici javili su kako imaju saznanja da je investitor počeo s gradnjom na tom području.

Tako su krenula prepucavanja s investitorom. „Kada netko odluči uništiti tuđu imovinu bez obzira na to što se ta cesta nalazila na njihovoj parceli za to će odgovarati. Komunalno i prometno redarstvo je izašlo i cesta će se morati vratiti u prvobitno stanje od strane onih koji su to napravili”, govorio je gradonačelnik Mato Franković.

Vlasnici zemljišta Laus centar d.o.o. smatraju kako nisu prekršili zakon jer su tada započeli s čišćenjem i ograđivanjem zemljišta koje je kao takvo

upisano u zemljišne knjige i katastarske planove. Naveli su kako su u projektnoj dokumentaciji predvidjeli pješački prolaz. „Primarni cilj javne vlasti, tako i lokalne vlasti je poštivati ustavna načela vlasništva. Neosporna je činjenica da je Laus centar d.o.o. jedini i isključivi vlasnik nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Dubrovniku, zk. ul. br. 900, k.o.

Gruž, kat. čestice 514/1, 514/2 i 517/2. Predmetne nekretnine po svojoj namjeni predstavljaju neizgrađeno građevinsko zemljište. Ova činjenica vrlo je lako provjerljiva uvidom u javne knjige kojima se dokazuje posjed i pravo vlasništva. Pravo vlasništva kao ustavna kategorija stječe se upisom u zemljišne knjige. Dakle, investitor je izvodio pripremne građevinske radove, odnosno čistio je nekretnine u

svom isključivom vlasništvu“, poručili su iz tvrtke Laus Centar.

Inače, ovo područje zelenog pojasa do 2018. godine bilo je u vlasništvu Zaklade braće Nikole i Miha Mihanović te je prodano investitorima koji planiraju.

Tvrtka Laus centar d.o.o. podnijela je prošle godine zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za poslovno-stambenu građevinu s pomoćnom građevinom na zemljištu između Vile Palme i FINE-e. Tako se na tom području planira poslovno-stambena građevina s pomoćnom građevinom čija bi ukupna bruto površina objekata bila 2247 metra kvadratna, a moguća visina 22 metra. Prema projektu, planirane su četiri podrumske etaže i osam nadzemnih. U podzemnim etažama je garažni prostor s 322 parkirna mjesta.

9

10

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

GRADONAČELNIK SA ZAKUPCIMA: Grad nastavlja

s mjerama pomoći gospodarstvenicima

B

udući da 31. ožujka 2021. ističu važeće odluke kojima je propisano oslobađanje od plaćanja ugovornih iznosa zakupnina za poslovne prostore u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Dubrovnika te iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama, gradonačelnik Mato Franković u utorak je održao sastanak s predstavnicima zakupaca.

Stoga je gradonačelnik iznio prijedlog da se mjere koje su na snazi produlje do kraja srpnja, što su predstavnici zakupaca prihvatili te će se na iduću sjednicu Gradskog vijeća uputiti Prijedlog zaključka o smanjenju svih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Dubrovnika za travanj, svibanj, lipanj i srpanj 2021. godine za 99% ugovorenog iznosa,

a kako bi se rasteretilo i pomoglo najugroženijim djelatnostima kojima je rad obustavljen uvođenjem epidemioloških mjera, što Grad Dubrovnik radi od samog početka korona krize.

Plaćanja zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništ-

vu Grada Dubrovnika prema istim uvjetima oslobodit će se i sve udruge i društvene organizacije.

Međutim, sukladno Prijedlogu zaključka od ovakvog aranžmana bile bi izuzete trgovine mješovitom prehrambenom robom na užem gradskom i prigradskom

području, trgovine pekarskim proizvodima, ljekarne, zdravstvene ustanove i logopedski kabinet, tele operateri, poštanske usluge, državna tijela i državne institucije, popravci i servisiranje motornih vozila, visoko obrazovne ustanove RIT Croatia i Sveučilište u Dubrovniku, knjižare, frizerski saloni i političke stranke.

Također, prema prijedlogu Gradonačelnika, u istom razdoblju travanj-srpanj vrijedilo bi i potpuno oslobađanje od plaćanja zakupnina za javnu površinu svih zakupaca javnih površina u kategoriji - stolovi i stolice ispred ugostiteljskih objekata, kao i u kategoriji - kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga. Mjera se ne odnosi na kioske koji nisu u znatnijoj mjeri povezani s turizmom (trafike, trgovine, cvjećare, kiosci za igre na sreću).

STIŽU NOVI, PAMETNI SEMAFORI

G

r a d Dubrovnik dobit će 5 0 0 . 0 0 0 kuna bespovratnih sredstava za nove, pametne semafore za najprometnija raskrižja u gradu – na Domu zdravlja i Stadionu Lapad. Odlukom Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost, Gradu Dubrovniku odobrena su maksimalna moguća sredstva za suf inanciranje iz Javnog poziva za promicanja integriranog i inteligentnog prometa na lokalnoj razini 2020.

Upravni odjel za europske fondove, re-

gionalnu i međunarodnu suradnju pripremio je i prijavio projekt te je tako osiguran bespovratan iznos od 40% opravdanih troškova, odnosno 500.000,00 kuna. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.250,000.00 kuna s PDV-om. U sklopu

projekta predviđena je zamjena starih kabela, zamjena semaforskih stupova, ugradnja ‘’pametnih semafora’’ s LED tehnologijom, kao i implementacija prometno ovisnog rada semafora na raskrižjima ‘’Dom zdravlja’’ i ‘’Stadion Lapad’’.

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

POZIV ZA PREDLAGANJE PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI OTVOREN JE JOŠ DVA TJEDNA

U

tijeku je prikupljanje prijedloga programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika, a javni poziv otvoren je sve do 1. ožujka 2021. godine.

Pod javnim potrebama u kulturi koje se sufinanciraju sredstvima Proračuna Grada Dubrovnika podrazumijevaju se kulturni programi od interesa za Grad Dubrovnik. Pravo

podnošenja prijave imaju samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, kulturne ustanove, udruge te druge pravne i fizičke osobe koje se bave kulturnim programima.

U trenutnim okolnostima smanjenog opsega financiranja Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika, uvjetovanih ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa, iznimno

GRAD DUBROVNIK ZAPOČEO s postupkom uklanjanja baznih antena

G

rad Dubrovnik pokrenuo je pravne postupke za uklanjanje bespravno postavljenih telekomunikacijskih antena i baznih stanica, među kojima je i antena na zgradi HEP-a u naselju Šipčine. Naime, novom Odlukom o komunalnom redu propisano je da se bazne stanice i telekomunikacijske antene smiju postavljati samo uz odobrenje gradskog Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog

uređenja i gradnje, odnosno Konzervatorskog odjela u Dubrovniku ako se postavljaju u povijesnoj jezgri.

Stupanjem navedene Odluke o komunalnom redu na snagu krajem rujna 2020., vlasnici baznih stanica i telekomunikacijskih antena su dobili rok od dva mjeseca da iste uklone ako nemaju važeće odobrenje. Istekom ovog roka, komunalno redarstvo je pokrenulo daljnje pravne korake, a prekršiteljima prijete novčane kazne i do milijun kuna.

će prednost imati kulturni projekti koji se izvode u Dubrovniku i čiji su organizatori prijavitelji koji imaju sjedište/ prebivalište na području Grada Dubrovnika, projekti koji se ostvaruju u suradnji više udruga/ ustanova/institucija, s ciljem objedinjavanja proračuna programa te stvaranja partnerskih suradnji, projekti koji imaju jasno i detaljno razrađene ciljeve, aktivnosti i proračun te

dugogodišnji projekti međunarodne suradnje, kao i dugogodišnji umjetnički i edukativni projekti koji imaju snažnu vidljivost u lokalnoj zajednici i izvode se u Dubrovniku, a čiji su organizatori prijavitelji koji nemaju sjedište/prebivalište na području Grada Dubrovnika.

Ukupna planirana vrijednost ovog Javnog poziva iznosi 500 tisuća kuna.

Osim zgrade HEP-a, prioritet za uklanjanje su i antene na zgradi DTS-a, na zgradi u Getaldićevoj ulici, dva tornja ispod i iznad Nove Mokošice te antene na Lopudu i Kalamoti.

Konačno uklanjanje ilegalnih antena, posebice one na zgradi HEP-a, rezultat je kontinuiranih napora ove gradske uprave od 2017. pritiscima na nadležne institucije i vlasnika zgrade koja je napuštena dugi niz godina. Mještani obližnjih ulica u više navrata su prosvjedovali i upozoravali na štetnost antena u neposrednoj blizini kuća i stanova, dok je Ministarstvo graditeljstva još 2011. izdalo rješenje za uklanjanje odašiljača mobilnih operate-

ra sa zgrade u Šipčinama na koje se vlasnik oglušio.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik je u pregovorima s HEPom o kupnji zgrade u Šipčinama, a plan gradske uprave je prenamjena ove nekretnine u dječji vrtić s obzirom na stalnu potrebu za povećanjem kapaciteta predškolskih ustanova.

11

12

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

PEDIJATRICA MILJENKA CRNČIĆ ORČIĆ

‚OVE SMO GODINE upisali 2 novorođenčadi, njihovo pra je ljepša strana posla’ ...

PEDIJATRIJSKA AMBULANTA u Mokošici postoji već godinu dana, a prošloga tjedna uručen im je kardiološki dječji ultrazvuk. Pedijatrici iz Pule Dubrovnik je novi dom za kojega kaže kako je prekrasan.

ALENA ANĐUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

rošlo je godina dana od otvaranja dugo očekivane pedijatrijske ambulante u Mokošici.

U Dubrovnik je iz Pule stigla pedijatrica i subspecijalistica za dječju kardiologiju Miljenka Crnčić Orlić. Trenutno ova pedijatrijska ambulanta brine o oko 700 pacijenata.

Kako to da ste iz Pule došli baš u Dubrovnik?

Radila sam najprije duži radni vijek, onda sam imala

određene zdravstvene poteškoće zbog kojih sam prekinula s poslom. Kada sam se potpuno oporavila, zaključila sam da bih željela nastaviti raditi. Sasvim slučajno tada sam pročitala da se u Dubrovniku traži pedi-

jatar. Tada sam sebi rekla ‚pa zašto ja ne bih nekoliko godina odradila u Dubrovniku’.

Tako sam s obitelji odlučila doći ovdje i raditi.

Kako je prošla prva godina rada?

Počeli smo s ambulantom kada nije bilo pacijenata pa smo krenuli s upisima, uspjeli smo upisati nešto manje od 700 djece. Ono što nas veseli je gotovo 200 novorođenčadi koje je stiglo. Dakle, u godinu dana se rodilo toliko djece, to je jako lijepi podatak koji nas veseli. Prostor u kojem radimo je zaista lijep, zasebne prostorije za zdravu i bolesnu djecu, prostorija za ultrazvuk, adekvatne čekaonice.

Grad Dubrovnik i hoteli Maestral donirali su kardiološki dječji ultrazvuk ovoj pedijatrijskom ordinaciji kako bi se poboljšala zdravstvena usluga za najmlađe Dubrovčane. ‚Aparat je jedan od najmodernijih za ovaj oblik pregleda.

Mi ćemo gledati djecu koja imaju šum na srcu. To je najčešće na zdravom srcu. Cilj je diferencirati nedužne šumove. Oko 30 posto zdrave djece ima šum na srcu, ako gledamo srčane greške, 8 do 10 djece na tisuću ima neki oblik,’ kazala je Crnčić Orlić.

Pregledi će se raditi radnim subotama, a s vremenom će se prilagođavati potražnji.

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

200 aćenje Primate još pacijenata?

Apsolutno da, ovo je neki minimum, primamo dalje djecu.

Pretežno su djeca iz Mokošice i Primorja.

Možete li usporediti rad u Puli u bolnici i rad u ambulanti u Dubrovniku?

Radila sam u bolnici. Prije sam poimala ovo i činilo mi se zahtjevno. Kada sam počela raditi ovaj posao rekla bih da je jednako zahtjevan kao i rad u bolnici s tim da je pristup drugačiji. Ovdje je veći broj djece, treba diferencirati blaga i nezabrinjavajuća stanja u odnosu na ozbiljna koja morate na vrijeme prepoznati. Ono što mene zapravo jako veseli u ovom poslu, a to nisam imala priliku raditi u bolnici, je to praćenje djeteta. Sada imam ‚svoju’ djecu koja su se upisala kao novorođenčad, a sad su velika dječica, to praćenje djece je lijepa strana posla. Također, u bolesti, roditelj vas uvijek može nazvati za savjete što učiniti. Više živiš uz pacijenta u ambulanti nego pacijenta u bolnici. To je za mene novo.

Koliko je zahtjevno komunicirati i s roditeljima i s djecom?

Miljenka Crnčić Orlić

Poštujem svako roditeljsko mišljenje jer ipak roditelj ima osjećaja za svoje dijete u smislu da osjeti i vidi intuitivno da djetetu nije dobro. Nastojim pogledati svako dijete bez obzira na to što se prema simptomima ne čini da se radi o ozbiljnom stanju. Bitno je razviti povjerenje s roditeljem, koji uvijek može nazvati i pitati, ali svakako volim pogledati djecu.

Utjecaj korone na posao?

Susretali smo djecu s koro-

nom, nije bilo jednostavno jer trebate zaštititi prvenstveno pacijente, a i nas kako bismo nastavili raditi. Radimo uz pojačane higijenske mjere, a raspored pravimo tako da se pacijenti ne preklapaju već su odvojeni. Uspijevamo obaviti sav posao unatoč koroni.

Kako su prošla djeca s koronom?

Srećom, nitko nije imao teže simptome, uglavnom su to bili temperatura, probavne tegobe, respiratorni blaži

problemi. Kod djece je teže diferencirati radi li se o koroni ili ne jer izgleda kao uobičajena prehlada, virus.

Za kraj, koji su vaši dojmovi o Gradu?

Uživam u gradu, lijepo mi je.

Imam stan u Gružu. Prekrasan mi je Dubrovnik. To mi je bio i poticaj da dođem ovdje.

Uvijek sam govorila da bi bilo lijepo prisustvovati Dubrovačkim ljetnim igrama, a onda me u tome spriječila korona, ali vjerujem da će biti prilike i za to.

13

14

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

PROJEKT ZVAN ČEŽNJA

PLENKOVIĆ SVEČANO OTVOR najavljena izgradnja sportske „DRAGO MI JE DA SMO kroz mandat ove Vlade svjedočili otvaranju vrtića, škola i doma, a vidim da su ambicije i da se napravi dvorana, nadam se da ćemo i to doživjeti do kraja mandata,“ kazao je premijer AIDA ČAKIĆ VEDRAN SALVIA IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

S

tudentski dom u Dubrovniku svečano je otvoren u ponedjeljak od strane premijera Andreja Plenkovića. Uz njega, otvaranju su prisustvovali ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Alardović, župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Mato Franković, rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum te brojni drugi hrvatski rektori. Stigao je i Damir Krstičević. Dom je tako otvoren uz završnu konferenciju povodom završetka Ugovora o bespovratnim sredstvima za projekt Studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku.

Premijer Plenković rekao je kako mu je veliko zadovoljstvo govoriti za vrijeme otvaranja doma. „Aktivno se prionulo poslu i dom je dovršen za pet godina.

Dom predstavlja važnu poru-

Brojni uzvanici na svečanom otvaranju

ku, a to je da nam je znanost, obrazovanje kao i ulaganje u mlade ključan prioritet razvoja Hrvatske. Ovih 500 ležajeva i brojni sadržaji omogućit će da studenti u Dubrovniku studiraju na miran i drugačiji način nego do sada. Ovakvim projektima diže se studentski standard pa time i izvrsnost i konkurentnost naših mladih,“ kazao je Plenković te dodao kako je model financiranja ovog doma dobar primjer ‚blendinga’ raznih izvora. „Drago mi je da smo kroz mandat ove Vlade svjedočili otvaranju vrtića, škola i doma, a vidim da su ambicije i da se na-

pravi dvorana, nadam se da ćemo i to doživjeti do kraja mandata, to ne bi trebao biti problem,“ kazao je premijer koji je otvorio Studentski dom.

NA OVO SMO ČEKALI 15 GODINA Voditelj projektnog tima Marko Potrebica najavio je gradnju sportske dvorane u sklopu studentskog doma. „Projekt nastavljamo dalje. S vaše lijeve strane nalazi se jedna trenutno dosta propala zgrada. Tu je u planu napraviti prvu studentsku sportsku dvoranu. Pripremit ćemo projekte, a u ime Zajednice ravnatelja

studentskog centara vaš premijeru Plenkoviću molimo da uvrstite i te programe za financiranje,” izjavio je Potrebica.

Rekao je kako je ovaj trenutak čekao 15 godina, dodajući kako je projekt vođen transparentno.

Rektor dr. sc. Nikša Burum kazao je kako su ovim domom stvoreni povoljni uvjeti studiranja za sve studente. „U svojim bilješkama sam vidio da je premijer Plenković 2. veljače 2019. godine posjetio gradilište studentskog doma i da se za zadržao petnaestak minuta. Tada su bile izgrađene dvije podzemne etaže. Dom je bio na razini sadašnjeg prizemlja. A nakon 18 mjeseci imamo Studentski dom. Unatoč pandemiji i obustavi radova jer smo se stavili na raspolaganje Stožeru civilne zaštite,“ objasnio je Burum.

UZ DOM I NOVA ŠKOLA, VRTIĆ…

Gradonačelnik Mato Franković osvrnuo se na značaj mladih u gradu te podsjetio na gradske projekte. „Nema mjesta u RH kojeg je predsjednik Vlade posjetio više puta nego ovo mjesto. Malo ispod ovog Doma je prva škola koju smo nakon toliko vremena izgradili. Ovo je mjesto uistinu zvano čežnja i u konačnici je izgrađeno kao sinergija Grada, Županije, Vla-

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

RIO Studentski dom, dvorane za studente

Uz Plenkovića, stigli su i ministri Fuchs i Alardović

de, Sveučilišta. Zajedno smo jači i ponosan sam da smo nakon više od 40 godina izgradili školu, vrtić i ovaj važan infrastrukturni objekt. Ovaj Grad do 2017. godine nije koristio EU fondove jer su smatrali da to nije potrebno. Kasnije smo to promijenili i te novce smo iskoristili za podizanje kvalitete života i ugovorili milijardu kuna. Ponosan sam na to što smo realizirali ono što smo i obećali,“ istaknuo je Franković. Župan Nikola Dobroslavić naznačio je kako je ovaj događaj velik za Grad i Županiju te je čestitao cijelom timu. „Ovo je strateški projekt za Sveučilište, ali i cijelu Hrvat-

sku. Ovime otvaramo novu stranicu u razvoju Sveučilišta i poboljšavamo uvjete za naše studente. To nije samo objekt koji će riješiti brojne probleme studenata nego on znači i perspektivu za daljnji razvoj

Studentski dom

našega Sveučilišta,“ istaknuo je župan.Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku, Blaž Bulum, ovaj dom je nazvao je ‚studentski dom zvan čežnja’ zbog dugog iščekivanja.

15

...

SPREMLJEN U 10 DANA, U ČETIRI SPOJEN NA KANALIZACIJU I VODOVOD Potrebica je podsjetio kako je dom stavljen na raspolaganje Općoj bolnici Dubrovnik za smještaj Covid pacijenata s lakšim simptomima u jednom krilu, a u drugom onih koji moraju biti u samoizolaciji, ali kod kuće nemaju te uvjete. „U deset dana je spremljen studentski dom, u četiri dana je dom spojen na vodovod i kanalizaciju.

Pomogle su nam i gradske firme. A nekoliko je poruka ovog projekta.

Prva je da se ne bi realizirao bez Europske unije, dva puta smo pokušali, dva puta nismo uspjeli.

Drugo je da je važan kontinuitet.

Bez kontinuiteta se ovakvi projekti ne mogu završiti. Četiri godine mandata nisu dovoljne za mijenjati stvari iz temelja,“ kazao je.

Iv

16

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

OPET SE PRIJETI OBUSTAVOM ISPORUKE LIJEKOVA

MINISTRE, ŠTO SE ČEKA

Dubrovnik veledrogerijama IZ OPĆE BOLNICE DUBROVNIK za Dubrovački dnevnik su odgovorili kako je na dan 31. siječnja 2021. godine ukupni dug Opće bolnice Dubrovnik iznosio 67,5 milijuna kuna. Više od polovice duga otpada na veledrogerije IVONA BUTJER MRATINOVIĆ MARIO BABAROVIĆ/D.D., DINO STANIN/PIXSELL

u priopćenju HUP-a odakle poručuju kako su dovedeni do ruba održivosti.

NAJESEN JE ISPORUKA LIJEKOVA VEĆ BILA rvatske bolnice poSTOPIRANA novno bi mogle dožiMeđu hrvatskim bolnicama za vjeti prekid isporuke koje je u listopadu došlo do prilijekova jer dug prevremenog prekida opskrbe lima veledrogerijama ponovno jekovima bila je i Opća bolnica doseže gotovo šest milijardi Dubrovnik. Ravnatelj Opće bolkuna, poručili su ovog tjedna iz nice Dubrovnik Marijo Bekić taHrvatske udruge poslodavaca. da je potvrdio kako su tri od če„Krajem listopada veledrogeritiri veledrogerije stopirale ispoje su potraživale rekordnih 5,7 ruku lijekova prema bolnici, a milijardi kuna nakon čega je sve što se uplati na račun boldošlo do privremenog prekida nice, koristilo se za smanjenje isporuke lijekova dužniduga. Bekić je tada kacima. Očekuje se da zao kako će bolnica će krajem veljače na taj način moći „Svi dug ponovno doraditi još mjesec pacijenti su segnuti tu razidana. dobivali lijekove nu bez obziu terapijskom roku. ra na dodatno Da ne dođe do Zasad nitko nije izdvojena srepotpunog koostao bez lijeka,“ dstva krajem lapsa, spriječiizjavio je 2020. - potrebla je odluka Vlano je dugoročno Perić. de pa je rebarješenje kroz reforlansom proračuna mu zdravstvenog susprošle godine tako ositava koja će osigurati norgurano dodatnih 670 milijumalno funkcioniranje sustava na kuna i dodatnih 3,4 milijaropskrbe lijekovima i medicinde kuna, no radi se tu o dugoskih proizvodima”, istaknuto je ročnom problemu jer dugovan-

H

ja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama rastu.

ROBOVLASNIČKI ODNOSI Zbog velikih dugovanja, veledrogerije kojima ona stvaraju velike probleme postavile su bolnicama, koje su također u iznimno nezavidnom položaju, nove uvjete. Tako je uvjet da se lijekovi koji se nabavljaju za pacijente Opće bolnice Dubrovnik moraju plaćati unaprijed.

POMOĆI HZZO-A I MINISTARSTVA NISU BILE DOVOLJNE Iz Opće bolnice Dubrovnik za Dubrovački dnevnik su odgovorili kako je na dan 31. siječnja 2021. godine ukupni dug Opće bolnice Dubrovnik iznosio 67,5 milijuna kuna. Kako nam je kazao pomoćnik ravnatelja OB Dubrovnik zadužen za financijsko poslovanje Pavo Perić, dug bolnice za sve vrste lijekova iznosi 37,5 milijuna kuna, dok dug za potrošni materijal, krv i krvne pripravke iznosi 30 milijuna kuna.

Kako nam je pojasnio Perić, u praksi to izgleda tako da Opća bolnica Dubrovnik zatraži lijek od veledrogerije koji je potreban. Veledrogerije nakon toga šalju ponudu po kojoj bolnica plaća lijek. Tek nakon plaćanja, veledrogerije šalju lijek bolnici.

„U dva navrata smo dobili predujam od HZZO-a, dakle u ožujku prošle godine je on iznosio 84 milijuna te 24 milijuna u srpnju prošle godine. Bio je to predujam kojim smo zatvorili dugove dobavljača. U studenom prošle godine smo dobili čistu uplatu, dakle ne predujam, od Ministarstva financija u iznosu od 28 milijuna kuna,“ kazao je Perić za Dubrovački dnevnik.

Ipak, novi troškovi su pristizali, a dug prema veledrogerijama do kraja siječnja stigao do 37,5 milijuna kuna.

Zasad, srećom, Opća bolnica Dubrovnik zbog duga prema veledrogerijama nije imala ozbiljnijih problema kad se radi o pacijentima.

„To čak i nije toliko loše jer sada dobijemo jedan lijek po jednoj cijeni, a prošle godine se znalo događati da je potrebno uplatiti dvostruki iznos cijene lijeka kako bismo ga dobili,“ kazao je.

„Možda je bilo kašnjenja, no ne zbog naših propusta nego veledrogerije jednostavno ne bi imale neki lijek na lageru, ali nije bilo većih problema.

Svi pacijenti su dobivali lijekove u terapijskom roku. Posebno skupe lijekove za onkološke bolesnike tretiramo kao prioritet i plaćali smo ih puno prije

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

17

A? Samo Opća bolnica

a dužna 37, 5 milijuna kuna

Ministar financija Zdravko Marić

nego, primjerice, potrošni materijal. Zasad nitko nije ostao bez lijeka,“ izjavio je Perić. ŠTO JUŽNIJE, TO TUŽNIJE Ipak, dubrovačka bolnica po mnogočemu je specifična, u prvom redu i zbog svog geografskog položaja, što dodatno povećava troškove. Cijeloj priči ne pomaže ni situacija s Covidom. „Manje je faktura, manje je izvršenje, manji pogon, manji je

i prihod jer je zbog Covida dosta toga stalo. Osim toga, u obzir vrijedi uzeti i specifični geografski položaj bolnice koja je jedina bolnica južno od Splita i 220 kilometara udaljena od prvog KBC-a. Veliki broj pacijenata, posebno s područja Neretve ili s udaljenijih otoka ide za Split, to je oko 18 tisuća pacijenata i to je dodatni trošak, a samo zbog graničnog prijelaza.

Također, vinkovačka, vukovarska i osječka bolnica su na uda-

Jedan od uvjeta veledrogerija je i taj da se lijekovi koji se nabavljaju za pacijente Opće bolnice Dubrovnik moraju plaćati unaprijed

ljenosti od 30 kilometara i ne moraju imati sva dežurstva nego se mogu nadopunjavati. A mi ih moramo imati, što također iziskuje troškove jer nam je Split daleko,“ izjavio je Perić.

Dug bolnica dugoročni je problem hrvatskog zdravstvenog sustava kojem one sasvim si-

gurno neće moći doskočiti bez pomoći Vlade. Na njoj je tek iznaći dugoročna rješenja kako ne bi došlo do potpunog kolapsa i kako porezni obveznici koji na mjesečnoj razini izdvajaju izdašne iznose za zdravstveno osiguranje ne bi ostali bez zdravstvene skrbi na koju imaju svako pravo.

18

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

URUŠIO SE USJEK KRAJ ELITE

LEGAZ: Građane preusmjera

sam ja izgradio i na stari čiju s „ZAHTIJEVAM da svi moji putovi postanu dio gradske komunalne inf rastrukture’’ LUCIJA KOMAIĆ

N

akon obilnih kiša na dijelu šetnice Nika i Meda Pucića, pokraj Vile Elite, dogodilo se ono čega su se svi pribojavali, odlomili su se glomazni komadi stijene i razbili se po šetnici.

Srećom, nitko nije stradao, iako je u tom vremenu tu bilo šetača, oni su bili udaljeni nekoliko desetaka sekundi u trenutku pada stijenske mase.

Na ovu je opasnost posebno glasno posljednjih tjedana upozoravao Igor Legaz, koji je čak zbog opasnosti ove dionice krenuo u probijanje starog puta na pomorskom dobru tako što je uklonio ogradu koju su na toj dionici postavili vlasnici Vile Elite, obitelj Zovko. Grad Dubrovnik, koji je prethodno zaključio radove na šetnici, iako ovaj usjek nije bio gotov,

Netko je prelijepio poruku kojom se građane preusmjerava na donji put prethodno je investitoru naložio saniranje opasnog usjeka, no oni u roku od mjesec dana nisu ništa napravili.

Sada, nakon ovog opasnog urušavanja, oni su ipak krenuli u sanaciju te je ovaj dio šetnice zatvoren. Da bi stvar bila još zanimljivija, na ovom je dijelu osvanuo natpis da se alternativno koristi obalni put kojega je 2013. probio i čije je radove financirao Igor Legaz ili prolaz, stari puteljak kojega je također on nedavno ponovno us-

Građani već koriste stari put kojega je Legaz počeo obnavljati u siječnju

postavio također, ali koji zahtijeva dodatne radove.

DIJAMANTNI PUT IZ 2013.

Prilika je ovo za prisjetiti se kako su ovi putovi uopće nastali. Morski prolaz na kojega sada Grad upućujE građane sa šetnice probio je i izgradio Igor Legaz 2013. kako bi se povezala kupališta Elite i Levanat.

On ga je nazvao ‚dijamantnim putem’ zbog toga što je tu koristio dijamantnu brusilicu za kamen u gradnji. Ipak, Legaz dodaje kako taj ‚’Dijamantni put nije takve vrste, da bude dio šetnice, jer nije na svim dijelovima jednako širok, koliko bi šetnica trebala biti i nema ogradu.’’ Dijamantni put je odličan, ali kao kupališni, nikako kao dio šetnice, pojašnjava. Također tvrdi kako Grad Dubrovnik svoj komunalni problem prebacuje na njega i ‚’stvara mu obavezu da iz svog džepa nastavi u tom slučaju potrebne dodatne radove’’. ‚’Nećemo tako’’, poručuje Legaz te dodaje kako Grad Dubrovnik odmah mora obnoviti onaj put na starom mjestu, koji je on počeo obnavljati pri-

je mjesec dana. ‚’Jedan od apsolutnih „infrastrukturnih” pješačkih komunalnih putova je onaj kod Elite, gdje je prošlog mjeseca otpilan komad ograde, pa pješaci baš ovih dana tuda masovno prolaze. Na tom mjestu gradska uprava hitno mora napraviti skale, a klupu pomaknut dva metra od zida. Grad treba napraviti skale na starom gradskom putu koji je, štoviše, javan jer je unutar pomorskog dobra’, apelira Legaz.

NOVI STAR PUTELJAK POKRAJ VILE ELITE Radi se tu o starom obalnom putu koji se također nalazi na pomorskom dobru, koji je nekada davno vodio sa šetnice prema moru i kupalištu i koji je bio prohodan u potpunosti sve do kraja osamdesetih. Postoje fotografije iz pedesetih godina prošlog stoljeća na kojima se to vidi. Posljednjih godina na tom je mjestu, koje je ucrtano kao pomorsko dobro, zid s ogradom koji dijeli posjed Vile Elite i šetnicu. Taj su zid s ogradom, dijelom i na pomorskom dobru, postavili vlasnici Vile Elite 2007. U siječnju je Igor Legaz uklonio dio ograde kako bi taj put opet postao prohodan, kako je rekao, zbog opasnosti usjeka i odrona puta kojega koriste građani.

Zbog ovog događaja su vlasnici Vile Elite postavili zaštitare i prijavili policiji oštećivanje svoje imovine. Policiju je pozvao i Igor Legaz, a o svemu je obaviještena i Lučka kapetanija zbog toga što se radi o području koje je pomorsko dobro.

Ovaj put je prohodan, ali nije gotov i kako bi bio pogodan za prolaženje građanima zahtijeva dodatne radove, pojašnjava Legaz, koji se također prisjetio kako je uopće nastao obalni put 2013. kojega je financirao

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

avaju na put kojega

sam obnovu započeo ‚’Dijamantni put’’ probio je Igor Legaz 2013. i tako spojio kupališta Vile Elite i Levanta

vlastitim sredstvima i zašto je prošloga mjeseca krenuo u obnavljanje starog puta.

IZRAZITO ZAHTJEVNI RADOVI ‚’Iz projekta Wande Ivanković sam 2012. saznao da gradska uprava nema namjeru graditi put po zatrpanom putu koje je pomorsko dobro pa sam onda ja probijao živu stijenu, na praktično nemogućem mjestu. Ono od prošlog mjeseca je bilo akutno je se morao napraviti zamjenski put, koji je siguran. Bolje puteljak, nego smrt.

Došli su stražari, ali ja sam rekao da je vrijeme na mojoj strani i da će odron presuditi. Ona najopasnija gromada još nije pala’’, rekao je Legaz. ‚’Dijamantni put građen je od 30. prosinca 2012. do prvomajskih praznika 2013. Teren je bio izuzetno težak.

Najveći zahvat je bio napraviti ska-

le od devet skalina kod mareografa u uvalici Gustijernica, kod Elite. Pet donjih skalina riješeni su klasičnim zidanjem, a četiri gornja su dobiveni rezanjem mrkinte, tzv. „dijamantnom” brusilicom za kamen. Zato je put nazvan „dijamantni”. Put je dorađen i proširen još dodatno 2014. i tu je potrebno još dorade, ali nikako da uhvatim vremena jer je bilo krcato poslova po dubrovačkoj obali’’, priča Legaz koji je potvrdio kako je sve radove financirao iz svog džepa, a djelomično je sam radio, osobito poslove dijamantnom brusilicom, poslove štemanja, prenos kamenja pa donos mnogo kanti betona, a koji je također platio i radnike koji su zidali. ‚’Zbog tih i ostalih nenaplatnih radova, i neprestanih saslušavanja u MUP-u, nisam stigao doraditi Dijamantni put, na način da budu ispunjeni minimalni kriteriji za šetnicu.

Javnost mora saznati zbog čega se suprotstavljam da se moja djela za opću korist, tek tako uvrštavaju u komunalnu infrastrukturu, pa da Grad Dubrovnik rješava svoj komunalni problem, „preusmjeravanjem” kretanja pješaka obalnim Dijamantnim putom, koji je izgradio Igor Legaz. Ja hoću prvo da SVI „moji” putovi i prolazi budu uvršteni na službeni spisak komunalnih infrastrukturnih pješačkih putova ili prolaza, da se na gradsku web stranicu postavi aplikacija preko koje će građani moći napisati prijedloge za uvrštenje pješačkih putova koji imaju biti dopisani među „infrastrukturne” – zahtijeva Legaz, koji prilaže i kartu iz koje je jasno vidljiva granica pomorskog dobra pokraj Vile Elite, uz popratne fotografije probijanja Dijamantnog puta, ali i postojanja starog puta iz pedesetih.

Oba puta trebala bi biti dio gradske

...

Igor Legaz odradio je brojne slične radove na dubrovačkoj obali te navodi neke od njih: obalni put Belvedere, obalni put od Jugobanke do ispod samostana sv. Jakova, obalni šumski put od Biskupije do Villa Dubrovnik, popravak teško oštećenih skala ispod Čingrije, Prolaz Despet (ponovna gradnja prolaza na južnoj strani Kačula, nakon rušenja Skala Despet), Bastijev prolaz u zidu između ville Karla Banca i Splendid, put Splendid bar, šumski obalni put „Vis 2”, Palace, Piplić, Skale br. 6, Skale br. 7, Kokot, Jezerce, Fačo, Miksićev bazenčić, Pod borovima, Skale br. 20, Skale br. 21, Skale Royal, Villa Elite. Kako kaže, pritom izostavlja svoje aktivnosti montiranja klupa, uklanjanja lanaca i katanaca te pilanja ograda i krcato vremena utrošenih u konope, kao i aktivnosti poslove izvan Dubrovnika i ranije radove. komunalne infrastrukture, baš kao i usjek koji će možda konačno i biti saniran, nakon uzaludnog upozoravanja, pukom srećom bez težih posljedica.

19

20

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

ANKETA O COVID MJERAMA

POLITIČARI IZ GRADA: Otvar ali važnije su dobro brojke, l PREDSTAVNICI POLITIČKIH STRANAKA iz Grada odgovaraju što misle o popuštanju Covid mjera i treba li što prije otvoriti tarace ugostiteljskih objekata ALENA ANĐUŠIĆ

O

žujak je pred vratima, a život se još uvijek nije vratio u normalnu, a po svemu sudeći i neće tako lako.

Aktualna tema o Covid mjerama sada su tarace ugostiteljskih objekata i bi li se one trebale otvoriti posjetiteljima ugostiteljskih objekata. Brojni su političari i gospodarstvenici uputili kritike na temu popuštanja mjera. Pitali smo lokalne političare što misle o svemu.

BLAŽ PEZO (HDZ) Sigurno mi je želja da se sve što prije vrati u normalu, a u tom smislu i otvaranje taraca bi dobro došlo. Mi svakako imamo i povoljnije vremenske uvjete. S druge strane, moramo znati da podaci za našu županiju nisu najbolji, te da bi sigurno trebalo, s obzirom na to da dolazi turistička sezona, pripaziti i strpiti

Blaž Pezo

se da pokažemo odgovornost kako bi epidemija što prije završila. Nadamo se dolasku većih količina cjepiva koje se najavljuje pa da možemo spremni dočekati tu sezonu.

NATAŠA GABRIČEVIĆ (HNS) Kada je riječ konkretno o terasama i ugostiteljskim objektima, mišljenja sam da lokalni stožeri trebaju donositi odluke jer nije ista situacija na sjeveru Hrvatske, u Istri ili kod nas.

U svakom slučaju, gledajući na sve mjere ko-

je su donesene definitivno je vrijeme za otvaranje ugostiteljskih objekata jer ako rade teretane, ako su promijenjeni režimi prelaska preko granice, doista nema razloga da se ne popuste mjere prema ugostiteljima. Apsolutno smatram da lokalni stožeri trebaju donositi odluke i da su već trebali reagirati prema nacionalnom. Tu imamo primjer istarskog stožera koji učestalo reagira. ĐURO CAPOR (SRĐ JE GRAD) Smatram da su Stožer i Vlada odavno trebali jav-

Nataša Gabričević

Đuro Capor

nosti predstaviti tzv. semafor temeljem kojeg bi svakom bilo jasno u kojem broju covid pozitivnih slučajeva dolazi do popuštanja ili pooštravanja mjera, te da se time jasno razdvoji odgovornost stručnog dijela epidemiološke struke unutar Stožera od političkih odluka koje se donose. U ovom trenutku ne radi se o tome trebaju li mjere u ovome trenutku popuštati ili postrožiti, nego tražiti adekvatni način kojim bi se počele pružati razne usluge, a da građani i pružatelji tih usluga budu što je više moguće zaštićeni u interesu javnoga zdravlja i sigurnosti. U skladu s prethodnim, lokalni su stožeri trebali izraditi prijedloge koji bi

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

21

ranje taraca bi dobro došlo, lokalni stožer mora osnažiti uzeli u obzir i jedno i drugo. U dosadašnjem odnosu prema mjerama to je bio osnovni nedostatak jer je jedinu i odlučujuću ulogu imao samo nacionalni stožer, a lokalni su stožeri jedino izvršavali naloge i upute središnjega stožera, ne uvažavajući specifičnosti lokalnih sredina. Ne razumijem kako je moglo doći do otvaranja kockarnica i kladionica, a da su tarace kafića zatvorene.

kao može li se ili ne odmah otvoriti tarace, ali mislim da bi trebalo što prije.

Zdenko Mateljak

kalnim stožerima, a ne da oni služe za prijenos informacija već da donose odluke. Epidemiološka situacija je sve povoljnija pa je vrijeme da se pomalo počne s otvaranjima, popuštanjima mjera.

Lokalni stožeri bi trebalo donositi te odluke. Nisam stručnjak da bih re-

Maro Kristić

MARO KRISTIĆ (MOST) Mi smo od početka zagovarali da lokalni stožeri imaju svoj puni značaj i legitimitet u donošenju odluka, od samog početka djelovanja trebalo je dati veću autonomiju lo-

Jadran Barač

ZDENKO MATELJAK (HSS) Odluke bi se trebale donositi na lokalnoj razini jer ipak ne broje sve županije jednako smanjenje odnosno povećanje zaraženih. Mislim da se tarace kafića mogu otvoriti, eventualno s većim razmakom između stolova, tako i restorani. Svakako je važno da se sve odluke donose uz poštivanje smjernica epidemiologa.

JADRAN BARAČ (SDP) Moj stav je da treba raditi na procjepljivanju građana jer je to jedini način da se riješi problem epidemije Covid. Sve mjere su pokazale malu učinkovitost, nedovoljnu da bi se spasilo gospodarstvo jer ujedno, kako je ugroženo zdravlje građana, tako je ugrožen i njihov ekonomski opstanak.

To vodi u svojevrsnu propast, treba raditi na procijepljenosti. Naš Stožer i Vlada ne rade dobro, kao što vidimo, među zadnjima smo u EU po tom pi-

Željko Raguž

tanju. Mi kasnimo, trebalo se cijepiti šire pučanstvo već prije i sad popuštati mjere. Nema razlike sjedati u kafići, restoranu ili casinu. Jedino rješenje je cijepljenje. ŽELJKO RAGUŽ (DUSTRA) Neke mjere su nelogične poput toga da se otvore casina, ali ne i sport za mlađe uzraste. Svakako, mislim da svaka regija treba imati pravo odluke jer se dosad Istra pokazala kao najbolja. Već su imali prošlu dobru sezonu, jer stručni ljudi vode njihov stožer. Mislim da je ona primjer svima u Hrvatskoj, nadamo se da će i naš Stožer imati odvažnosti bar poslati apel Nacionalnom stožeru.

22

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

BIT ĆE I NOSITELJ LISTA

VIĆAN NAJAVIO KANDIDATURU ZA GRADONAČELNIKA I PORUČIO: ‚VARAJU SE ONI KOJI MISLE DA SE POLITIKA NEĆE VODITI IZ BARAKE!’ DDS ĆE SE NATJECATI SAMOSTALNO bez predizbornih koalicija, a njihov šef je najavio borbu protiv uhljeba

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Č

elnik DDS-a i jedan od najdugovječnijih dubrovačkih političara Pero Vićan najavio je kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika. Kako će u gradonačelničku utrku, najavio je za Dubrovački dnevnik i poručio – varaju se oni koji misle da se politika

Pero Vićan

neće voditi iz barake!

Vićan će ujedno biti i nositelj liste Dubrovačkog demokratskog sabora za Gradsko vijeće i Ž u -

panijsku skupštinu, a najavio je i kako će se DDS natjecati samostalno bez predizbornih koalicija. Kako kaže, to su iz stranke odavno najavili stoga nije bilo prijedloga za drugačije od toga. „Očekujemo odličan izborni rezultat. To su sjajne liste na kojima će biti ljudi koji su se na njima već nalazili, ali i dio novih ljudi,“ kazao je Vićan dodavši kako će ime svoje kandidatkinje za zamjenicu objaviti zajedno s imenima kandidata za župana te načelnike općina Konavle, Dubrovačko primorje i Župa dubrovačka na konferenciji za medije koja će se održati sljedećeg tjedna.

Svjestan je kako izmjena Zakona koja predviđa manji broj vijećnika nego što je to dosad bio slučaj iziskuje i više napora i truda jer će za pojedino vijećničko mjesto biti potrebno prikupiti veći broj glasova nego dosad, no očekuje apsolutno povećanje DDS-ovih mandata u Vijeću. „Mi smo i dalje druga stranka po snazi u Dubrovniku, a to što je netko 2017. godine dobio 56 glasova više od DDS-a kad mene nije bilo u izbornoj utrci ne znači ništa. Što se tiče drugih kandidata za gradonačelničku funkciju, nećemo ih komentirati. Samo mogu reći da neki od njih nemaju nikakvu šansu za ući u drugi krug,“ kazao je Vićan.

A ako pobijedi, najavljuje borbu protiv uhljeba. „Prvo što ću učiniti, riješit ću se uhljeba koji su došli na čelo raznih trgovačkih društava i javnih ustanova u vlasništvu i suvlasništvu Grada,“ najavio je Vićan koji će sljedećeg tjedna obznaniti javnosti dodatne detalje oko DDS-ovih kandidatura.

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

23

SAD JE I SLUŽBENO

FRANKOVIĆ ide po drugi mandat, kandidatkinja za zamjenicu Tepšić

Jelka Tepšić i gradonačelnik Mato Franković

ODLUKA JE DONESENA jednoglasno na sjednici Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik

donio odluku kako ću ja biti kandidat za gradonačelnika Grada Dubrovnika, dok je za kandidatkinju za zamjenicu gradonačelnika Grada Dubrovnika izabrana Jelka Tepšić”, objavio je na društvenim mrežama gradonačelnik Mato Franković.

“G

“Prije četiri godine kada sam najavio kandidaturu i predstavio program rekao sam kako će nam temeljna odrednica biti Grad, Grad koji prihvaća izazove, ali uz poštivan-

radski odbor Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik na svojoj je sjednici jednoglasno

je svih onih mjera naslijeđenih iz povijesti,“ napisao je Franković dodavši kako su brojni projekti realizirani. „Uz realizaciju kapitalnih projekata, posebno sam ponosan na činjenicu kako smo našem Gradu donijeli milijardu kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava. Dočekali su nas i brojni izazovi, od masovnog turizma do zdravstvene krize, ali smo odgovornim i odlučnim ponašan-

jem uspješno na sve odgovorili te pod novim bremenom odgovornosti za Grad i njegove građane, održavši financijsku stabilnost osigurali značajnu pomoć Općoj bolnici, gospodarstvu i socijalno ugroženim skupinama u društvu,“ naveo je gradonačelnik.

Kako kaže, korona kriza je trenutno ipak zaustavila realizaciju brojnih projekata, no vjeruje kako su većim dijelom ispunili očekivanja građana.

24

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

JAMBO IDE ZA GRADONAČELNIKA METKOVIĆA:

‚KAD SAM JA BIO NA VLASTI, mandarina je bila tri kune i ljudi nisu bježali u Irsku!’

MIŠLJENJA JE KAKO METKOVIĆ STAGNIRA, a za gradonačelnika Dalibora Milana kaže kako je‚ odličan čovjek, ali vjerojatno o malo čemu samostalno odlučuje’ IVONA BUTJER MRATINOVIĆ IVO ČAGALJ/PIXSELL

S

tipo Gabrić Jambo objavio je kandidaturu za gradonačelnika Metkovića. U razgovoru za Dubrovački dnevnik je kazao kako su ga na to potaknuli stariji građani koji se sjećaju njegovog gradonačelničkog mandata te je poručio kako je tada mandarina koštala tri kune, a danas je 1,5 kunu. „Tko je onda imao pola hektara mandarina, školovao je djecu i dobro je živio, a danas ljudi imaju 20 hektara pa im djeca idu konobariti u Irsku,” izjavio je.

Mišljenja je kako Metković stagnira, a za gradonačelnika Dalibora Milana kaže kako je ‚odličan čovjek, ali vjerojatno o malo čemu samostalno odlučuje’. „Gradonačelnik ima sreću što su i župan, ali i na državnoj ra-

Stipe Gabrić Jambo zini jedan vrlo sposoban premijer članovi njegove stranke i moglo se puno više. Hrvatska je članica EU i u protekle četiri godine je izgrađena koja tisuća vrtića, škola i domova za starije, a Metković nije napravio ništa. Svatko vidi da Metković stagnira, on može, mora i treba puno bolje. Ove godine nam je ostalo 15 miliju-

na kuna neraspoređenih sredstava, a još ima djece koja nisu upisana u vrtiće. Predložit ću, neovisno o tome hoću li osvojiti vlast ili samo participirati, da roditelji ne plaćaju vrtić, kao i da se djeca koja treniraju oslobode troškova. Mislim da je to puno važnije nego krpati po putu i dizati beton, a stavljati ploče,” izjavio je Gabrić.

Poznato je kako je Jambo posebno kritizirao Mostovu vlast dok je gradonačelnik Metkovića bio Božo Petrov, a kritike ima i za HDZ-ovu aktualnu čiji je bio partner, ali kaže nije u ničemu sudjelovao. „Ima jedna stara, a kaže ovako - iza magarca ostane samar, a iza konja sedlo. Iza četiri godine Mostove vlasti nije ostalo ništa, a kad se podvuče crta, ni iza ove vlasti nije ostalo puno. Nju sam tehnički podržavao jer su imali sedam ruku, ja sam imao dvije, a devet je većina. Nisam participirao u ničemu. S tim da je ova vlast, za razliku od Mostove ili dok sam ja bio gradonačelnik, imala četiri puta veći proračun.

Kad pogledate, ništa se tu posebno nije napravilo. Osim možda rekonstrukcije sportske dvorane koja je sufinancirana EU sredstvima, a kad padne prva velika kiša, treba vam 50 maštela da skupi vodu. Nešto se krpalo po ulicama, ali ništa kvalitetno,” kaže Jambo koji poručuje kako se u Metkoviću ništa ne događa i kako je spreman to promijeniti.

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

25

PREDOMISLILI NAJAVILI PREDSTAVLJANJE KANDIDATA ZA ŽUPANA PA SE

KRISTIĆ IDE U UTRKU ZA GRADONAČELNIKA, Petrov još kalkulira „IMAMO FINE, NOVE INFORMACIJE i želja nam se konzultirati s članovima,“ odgovorio je Petrov upitan o tome zašto nije najavljena kandidatura za župana, premda je u pozivu za novinare bilo navedeno kako će to također biti tema V.SALVIA I. BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

„O

dlučili smo odgoditi predstavljanje kandidata za župana”, rekao je predsjednik Mosta Božo Petrov na konferenciji za novinare održanoj u utorak na kojoj je kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika najavio Maro Kristić.

Konferencija za novinare je održana u novim prostorima stranke u DOC-u. Naime, Most je nedavno osnovao i podružnicu u Dubrovniku, čiji je koordinator Maro Kristić. No, Kristić je već ranije najavio kandidaturu, a novinare je ipak najviše zanimalo što će biti s Petrovom.

- Digla se prašina oko toga.

Govore tekstovi da ću to biti ja. Ali samo malo ćemo odgoditi to predstavljanje - rekao je Petrov upitan o tome zašto nije najavljena kandidatura za župana, premda je u pozivu za novinare bilo navedeno kako će to ta-

Maro Kristić i Božo Petrov

kođer biti tema.

Na pitanje zašto je povukao kandidaturu za župana, Petrov je pitao „tko je što povukao?”.

- Izjave ja nisam davao. O tome tko će biti, odlučit će članovi. Imamo fine, nove informacije i želja nam se konzultirati s članovima - objasnio je Petrov. Što se tiče kandidature Kristića, kazao je kako još nije odlučeno tko će biti njegov zamjenik. No,

dodao je da iz dana u dan novi članovi ulaze u stranku, istaknuvši da ih sad ima više od stotinu.

- Očekujem da ću ja biti taj u drugom krugu. Svijet voli pobjednike, ali držim i da svijet voli uporne i ustrajne - kazao je Kristić. - Pristupaju nam novi mladi ljudi.

Predstavit ćemo predizborni program koji je okrenut građanima. Upravo su ljudi koji će predstavljati program

oni koji će biti na našim listama. To su društveno prepoznati ljudi koji poznaju potrebe Dubrovnika - rekao je Kristić.

Na pitanje je li on politički konvertit, Kristić je odgovorio da on jest mijenjao stranke, ali nije mijenjao stavove. Također, kazao je i „kako je Grad Dubrovnik prezadužen, ali i da će čim postane gradonačelnik mijenjati GUP”.

26

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

POTPISAN UGOVOR

JUG HRVATSKE dobiva sigurnu kuću za žrtve nasilja PROJEKT je vrijedan 12 milijuna kuna. Premijer Andrej Plenković poručio je iz Dubrovnika kako je potrebno učiniti sve kako bi se ovaj loš fenomen hrvatskog društva spriječio.

VEDRAN SALVIA V.S.

D

ubrovačko-neretvanska županija dobit će sigurnu kuću. Projekt je to vrijedan gotovo 12 milijuna kuna, a financirat će se iz Europskog socijalnog fonda. Ugovor o financiranju potpisali su u ponedjeljak ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i župan Nikola Dobroslavić.

Potpisivanju ugovora nazočio je i premijer Andrej Plenković.

Radi se o

prostoru koji će se u ovu svrhu adaptirati, a sveukupni iznos ići će i u edukaciju zaposlenika. Župan Dobroslavić kazao je kako je u lipnju 2019. na sastanku s premijerom Andrejem Plenkovićem rečeno kako svaka županija mora imati sigurnu kuću.

- Mi smo odmah prionuli poslu.

Prvo smo našli

Premijer Andrej Plenković

Ministar Aladrović i župan Nikola Dobroslavić

privremeno rješenje, a sad evo i stalno rješenje. Brzo smo se organizirali. Nažalost, to pri vremeno sklonište se i dalje koristi. To znači da se ne može sve prevenirati, ali možemo učiniti sve što je u našoj moći da pomognemo tim ljudima rekao je Dobroslavić.

Premijer Plenković je dodao kako je nasilje u obitelji loš fenomen hrvatskog društva.

- Ratificirali smo Istanbul-

sku konvenciju, pokazali smo da smo bili u pravu. Činimo sve da spriječimo taj fenomen. A u to spada i ovaj projekt vrijedan 12 milijuna kuna. Zajednica obitelji je nukleus hrvatskog društva - kazao je Plenković.

Ministar Aladrović je naglasio kako je ovo treći projekt sigurne kuće koji se realizirao u zadnje vrijeme. Osim toga, naglasio je on, uspostavljen je nacionalni pozivni centar za žrtve nasilja.

- Činimo sve da se nasilje iskorijeni. I mi svi dijelimo odgovornost. Nasilje u obitelji nije privatna stvar nad kojom trebamo pokrivati oči i uši. Dužni smo ga prijaviti jer tako možemo spasiti i živote - istaknuo je Aladrović.

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

27

DOBRE VIJESTI

KRAJEM TRAVNJA RUSKI AVIOPRIJEVOZNIK

POČINJE LETJETI ZA DUBROVNIK! U GOMILI neizvjesnosti, čuti ovako nešto svakako budi nadu u sezonu GORAN MRATINOVIĆ

R

uski avioprijevoznik S7 krajem travnja počet će letjeti za Dubrovnik.

Direktan let na relaciji Moskva-Dubrovnika počinje 26. travnja i bit će svake nedjelje do 25. listopada. Također, letjet će se i na relaciji Moskva-Pula počevši

od 25. travnja, te Moskva-Tivat od 3. lipnja.

Informacije o letu na relaciji Moskva-Dubrovnik potvrdio je za Dubrovački dnevnik direktor komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać.

Svakako, radi se ovdje o jako dobrim vijestima.

Sezona je pod znakom neizvjesnosti jer nitko ne može znati kako će se razvijati situacija s virusom. Baš zato ovakve najave

svakako govore kako će nečega ipak biti, možemo se stoga nadati da će još biti ovakvih vijesti.

Podsjetimo, još ranije za Dubrovački dnevnik Ivan Maslać je ka-

zao kako se nada da će ove godine biti ostvarena trećina prometa od 2019. godine. Inače, u 2019. godini zabilježeno je rekordnih 2,9 milijuna putnika, a u 2020. tek 330 tisuća putnika.

28

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

E

Daleko su Hrvatima radne navike Dalekog istoka

to, spojili se Kinezi s kopnom i nastavljaju gradit’ most kao da korone nema. Čudni su ti Kinezi, ni najmanje se ne daju smest’. Navalili i rade li rade. Posjetili su ih Plenki i ministri, ali ni najmanje ih to nije omelo, smješkaju se i nastavljaju po svom. Imaju neobične radne navike. Kad se radi, oni naprosto rade, na opće iznenađenje u Hrvatskoj, zbog čega će posao završiti, prema najavama i prije utvrđenog roka. Ne sjećam se da je ikad ijedna naša građevinska tvrtka završila neki projekt prije roka. Uvijek slušamo istu priču o produljenju rokova nastalih zbog kašnjenja opreme, nepredviđenih okolnosti i problema svih mogućih i nemogućih vrsta, uz što onda „razumljivo„ ide i povećanje troškova za koje naravno nije kriva firma koja izvodi radove, nego ona vražja, već uobičajena viša sila. Daleki Istok jednostavno ima drugačije radne navike i poslovni bon ton. Prije nekih desetak godina u Japanu se srušilo, zbog potresa i cunamija, nekih desetak kilometara autoceste, dijelom i preko nadvožnjaka. Trebalo im je nepunih mjesec dana da naprave sasvim novi dio autoceste na vrlo zahtjevnoj trasi. I to im je bilo sasvim normalno. Istina, nisu radili samo jednu, nego u četiri smjene, ali su napravili deset kilometara u manje od mjesec dana. Tko je tu lud? Plenki je najavio kako će, već godinama nedovršenih jedanaest kilometara autoceste do Petrinje, ipak krenuti raditi i da se može za dvije do dvije i pol godine očekivati njen završetak. Kinezi i Japanci bili bi nemalo iznenađeni da imaju toliki rok za jedanaest kilometara. U Zagrebu, nakon potresa, grad je ugovorio posao obnove nekoli-

ko zgrada u gradskom vlasništvu na Gornjem gradu. Sve poslove obavlja jedna firma koja je već koji mjesec nakon prvog potresa postavila skele sa svojim logom na te zgrade i krenula s radovima. Radi se o šest zgrada samo na Gornjem gradu, dok u ostatku grada ih je još najmanje desetak s logom iste te firme. Kamioni s istim logom povremeno tutnje po Gornjem gradu i dojam je da se intenzivno radi. Toliko intenzivno da je na svakom od gradilišta, slovom i brojkom četiri radnika. S time da je najčešća slika, dvojica nešto rade dok druga dvojica puše i razmišljaju o smislu života. Jesu li Hrvati neradnici? Neće biti da je tako. Radi se samo o tome da se posao dogovara namještenim natječajima s firmama koje nemaju kapaciteta, ni ljudskog, ni strojnog odraditi toliko posla u nekom normalnom roku. Ali posao je dobiven pa se onda šalje pokoji radnik na gradilište kako bi se ostavio dojam kako se radi. Radnici koji sjede i razmišljanju zapravo ni nemaju što raditi jer nemaju materijala, strojeva, nadzora, jasnih uputa. Sve je samo dio uhodanog sustava dobivanja što više poslova pa kad bude gotovo, bit će.

Pritom troškovi rastu, poskupljuje materijal i sve ide baš točno onako kako je i planirano.

To je naprosto hrvatska realnost i nikom ne pada na pamet mijenjati uhodani sustav u kojem su svi lijepo namireni. međuvremenu su se cijepili svi oni koji su imali vezu, oprostite, oni koji su baš šetali pod prozorom ili po hodnicima zdravstvenih ustanova u kojima se odvijalo cijepljenje medicinskog osoblja pa su pomogli ispruživši svoju ruku samo i isključivo zato da se cjepi-

U

vo ne baci. Tako je rektor Boras sa suprugom baš slučajno došao na kontrolu u dječju dentalnu kliniku kako bi im stomatolozi pregledali zubiće kad paf. Višak cjepiva! Što je mogao onako human kakav već je nego ponuditi svoju i ženinu ruku. Da se ne baci. Iz posve nejasnih razloga ili iz zloće novinari su to nazvali amoralnim. Pa će Beroš poslati Komisiju koja će utvrditi kako se to dogodilo. Onda ako komisija utvrdi, kad već utvrdi, ono što utvrdi, e onda će eventualno poslati inspekciju da utvrdi je li Komisija utvrdila ono što je utvrdila. Nastavak i sami znate. tudentski dom u Gradu svečano je otvoren uz nazočnost resornog ministra i predsjednika Vlade . E sad, to što je počeo s radom nekoliko mjeseci prije svečanog otvaranja, u ovom slučaju, doista je nevažno. Zapravo je i odlično. Otvoren je i radi i pritom je većim dijelom financiran iz EU fondova.

Ovo je svečano otvorenje ,totalno suprotno od negdašnjih načina „svečanih otvorenja“. Ako mislite drugačije pošli ste na kvasinu i zaboravili koliko smo otvaranja radova na Pelješkom mostu imali u posljednjih gotovo dvadeset godina. Uz Pelješki imali smo i otvaranja pošta, ambulanta, raznoraznih pogona ničega, čak i česme kao i koječega još, koje nakon svih tih svečanih otvaranja nisu radili ili radovi na njima nisu ni započeti još mjesecima, a najčešće godinama. I zato, bez obzira radilo se to u predizborne ili izborne svrhe, ako svjedočimo novom načinu u kojem se „otvara“ ono što je doista i napravljeno, pa makar i mjesecima nakon stvarnog „otvorenja“, onda navijam za što više takvih „otvorenja“. Eto vas.

S

30

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

NAIRA ASATRYAN, PIJANISTICA

‚SVETI VLAHO je nepoznat u mu ni točno ime, a nema n VRHUNSKA PIJANISTICA NAIRA ASATRYAN, rodom iz Armenije, dugi je niz godina naša sugrađanka.

Njena životna priča nevjerojatno je zanimljiva MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

N

aira Asatryan rodila se 1977. godine u Erevanu, glavnom gradu Armenije, u obitelji koja se nije bavila glazbom. Otac je po zanimanju hidrogeolog, a majka inženjerka metalurgije, pa su zbog prirode posla često mijenjali mjesta prebivališta. Tako je mala Naira kao šestogodišnjakinja krenula u školu u Damasku, glavnom gradu Sirije.

Siriju je razorio nedavni rat. Kako je bilo osamdesetih godina kada ste vi bili tamo?

Uspoređujući s danas, bilo je fenomenalno.

Nevjerojatno mi je da se sve ovo dogodilo.

Sirija je onda bila jako razvijena i otvorena. Išla sam u rusku školu

pri ambasadi, ali živjela sam u arapskom kvartu. Sjećam se kako su žene bile zamotane, ali kada bi im muževi otišli na posao, skinule bi se, malo bi popijuckale i zapalile cigaretu. To su bili jako otvoreni ljudi, družili smo se s njima, naučila sam arapski. Nažalost s godinama sam ga zaboravila, jer ga ne koristim. Zemlja je bila prekrasna s puno kulture. Sjećam se kad su me roditelji vodili u Palmiru, to je čudo. Danas je sve to uništeno. Koja šte-

ta.

U Siriji ste prvi put osjetili želju da svirate klavir?

Točnije, prvo sam osjetila poriv da budem balerina. Gledala sam film o balerini Ani Pavlovoj i to me toliko opčinilo da sam danima samo o tome razmišljala. Htjela sam postati balerina, ali tada u Damasku nije postojala baletna škola. Možda i bolje, jer život balerina je pomalo okrutan. Karijera kratko traje, a puno je odricanja.

Poslije sam maštala o sviranju klavira, nešto me tu privlačilo, ali, nažalost, tamo također nije bila ni glazbena škola, pa nisam mogla početi.

Jeste li se zato vratili u Erevan?

Jesmo. Da nisam htjela početi svirati, duže bismo ostali. Majka me u Erevanu upisala na klavir kada sam imala devet godina, što je relativno kasno.

Ali, brzo sam pohvatala sve o čemu smo učili. Valjda mi je to dano odozgo.

Znači talentirani ste za klavir? Može li ga neko dijete svirati, a da nije talentirano?

Bog mi je dao taj talent. Smatram da se svako ljudsko biće na ovom planetu rađa s nekim talentom, ne postoji dijete bez talenta, samo je prava sreća hoće li se na vrijeme otkriti ili ne. Što se tiče sviranja klavira nekoga tko nije talentiran, on s predanim radom može puno naučiti, ali nikad neće biti vrhunski pijanist. Moraš ipak imati nešto u sebi.

Ubrzo ste osvojili i prve nagrade.

Osvojila sam drugu nagradu na natjecanju mladih talenata Armenije, bilo je to negdje pri kraju mog osnovnoškolskog obrazovanja. Već tada sam znala da ću biti profesionalni pijanist. Poslije sam bez problema upisala srednju glazbenu školu i akademiju. U gimnaziji nisam bila neki učenik, ali sam zato u glazbenoj bila odlična. Mislim da je vrlo teško djetetu biti sjajan u gimnaziji, koja je zahtjevna, te paralelno s tim gurati glazbu. Zbog toga puno djece i u Dubrovniku odustane od srednje glazbene škole kada upišu gimnaziju.

Vratit ćemo se na to kasnije, ali prvo bih vas pitao o ratu koji se u vrijeme pada komunizma vodio u Armeniji. Kod nas u Hrvatskoj to je prilično nepoznato, jer smo mi u to vrijeme imali svoj rat. Kako je bilo živjeti i svirati za vrijeme rata?

Kao što je vama u to vrijeme

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

u Armeniji, ne znaju ni njegovih crkava’

‚Za vrijeme rata nismo imali struje i vode, klavir sam svirala u kaputu, a prsti su mi se ledili’

bio nepoznat rat u Armeniji, nama je bio nepoznat rat u Hrvatskoj. Ukratko i tu se radilo o spornoj pokrajini Nagorno Karabah. Problemi su počeli kada je tu pokrajinu s većinskim armenskim stanovništvom Staljin pripojio Azerbajdžanu. Kada se raspadao Sovjetski Savez i kada je dolazilo do samostalnosti novih država počeo je sukob. Što da vam kažem, i vi sami koji ste prošli rat, sve znate. To je bio užas, godinama nismo imali struje i vode. Ja sam svirala klavir u kaputu, prsti su mi se ledili na hladnim tipkama, u stanu temperatura nikad nije bi-

la viša od 12 stupnjeva. Onda bi struja došla sat, dva dnevno, pa bi svi upalili grijanje, ali to električne mreže nisu mogle podnijeti, pa bi napon odmah iskočio.

Nedavno je ponovno buknuo sukob u Karabahu. Kakva je sad situacija?

Srećom se smirilo. Sukob je kratko trajao, ali je puno ljudi poginulo. Putin je riješio stvar uvođenjem mirotvoraca u Karabah. Nevjerojatno mi je da svjetske sile mogu dopustiti tako nešto u 21. stoljeću.

Sve je to politika. Turska je saveznik Azerbajdžana i godina-

ma nije u dobrim odnosima s Armenijom, jer ne priznaje genocid koji su počinili još prije sto godina. A SAD i europske zemlje, zbog svojih interesa, ne žele se zamjerati Turskoj.

U Americi živi milijun Armenaca i svaki predsjednički kandidat kako bi dobio te glasove obeća da će priznati genocid koji je Turska učinila, ali onda kada dođe na vlast, to zaboravi. I Biden je isto napravio, vidjet ćemo što će on učiniti. I dan danas je zatvorena granica između Armenije i Turske.

I onda ste na kraju došli u Hrvatsku koja ima sličnu priču

...

ARMENCI, BAŠ KAO I HRVATI, ŽIVE SVUDA PO SVIJETU, NAJMANJE U SVOJOJ ZEMLJI. Armenija ima 3 milijuna stanovnika, a u inozemstvu ih živi puno više od tog broja, skoro 10 milijuna. Najviše u Rusiji dva i nešto milijuna, u Americi milijun, U Južnoj Americi također dosta, najviše u Argentini. Ima ih i u Australiji i po drugim dijelovima svijeta. Najpoznatiji Armenci su šahovski velemajstor Tigran Petrosyan, Charles Aznavur, Cher (Cherilin Sarkisian), Andre Agassi, Atom Egoyan (kanadski redatelj), Steve Jobs, Gari Kasparov, Aram Khachaturian, Alain Prost, William Saroyan (američki pisac), Steven Zailian (holivudski scenarist), Sergey Lavrov (Kalantaryan)…

s državama u okruženju. Kako se to dogodilo?

Prije dvadesetak godina bila sam na razmjeni studenata i završila sam u Lovranu na privatnoj akademiji profesora Mirkovića. Ta epizoda nije bila lijepa, ali mi je odškrinula vrata novoj budućnosti, jer mi je tijekom tog boravka ponuđe-

31

32

no da sviram na promociji jedne knjige u Lisinskom. Tamo su me opet zapazili, te mi ponudili da mijenjam na koncertu Lovru Pogorelića koji je otkazao nastup u Amadeu na Gornjem gradu. Na koncertu su bili glazbeni kritičari koje je moj nastup oduševio posebno Nenada Turkalja, pa sam tako opet krenula dalje, među ostalim, stigla i u Dubrovnik.

Jako mi se svidio, uostalom kao i čitava Hrvatska. Da mi ne istekne viza i da što duže ostanem u Hrvatskoj, upisala sam doškolovanje na Glazbenoj akademiji u Zagrebu.

Tijekom školovanja nastupala sam na koncertima diljem Hrvatske, često i u Dubrovniku, gdje sam upoznala muža i preselila se 2004. godine i otada sam tu.

Muž ne dolazi iz glazbenog sektora?

On nema veze s glazbom, ali njegova obitelj ima. Baba mog muža Piroška Radauš je također bila pijanistica i radila je u glazbenoj školi gdje i ja sada radim. Ona je rodom iz Mađarske, prvo je živjela i radila u Zagrebu i Splitu da bi na kraju došla u Dubrovnik. Što ste radili kada ste došli u Dubrovnik?

Rodio mi se sin, pa nisam previše svirala osim u hotelima Gorana Štroka. To mi je odlično došlo da ostanem u formi. Tek kasnije sam svirala Mozarta s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i to mi je bio prvi pravi koncert nakon duže pauze.

Je li stresno nastupati uživo? Ima li treme?

Jako volim i poštujem sve

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

druge oblike umjetnosti, i slikarstvo, i film, i književnost i moram reći da im pomalo zavidim. U svim tim oblicima umjetnosti nema tog stresa kakvog ima sviranje uživo.

Nikad se toga ne riješiš, koliko god si uvježban, uvijek je prisutno. Mnogi talentirani glazbenici nažalost odustanu od svirke, jer se ne znaju nositi sa stresom. Pojede ih.

Glazbenik na sceni mora biti samouvjeren, jakog garda, a nije to lako postići. Naravno da ponekad fališ notu, važno je da grešku sakriješ, da brzo ispraviš, da se ne primijeti. To je čitava jedna zasebna vještina.

Prije sedam godina počeli ste predavati djeci zaposlivši se u glazbenoj školi.

Koliko djece se upisuje na klavir?

Klavir je uz gitaru uvijek pri vrhu izbora instrumenata.

Puno djece upiše, ali mnogi vrlo brzo odustanu. Na kraju srednju glazbenu školu nastavi jako mali broj djece. Imala sam talentiranu djecu koja su bez problema mogla upisati srednju školu, ali odustala su, jer je vrlo teško uskladiti učenje i sviranje. Evo, upravo sam imala jednu odličnu učenicu koja je bez problema mogla nastaviti srednju glazbenu školu, ali je odustala, jer smatra da uz gimnaziju ne bi imala dovoljno vremena paralelno se posvetiti sviranju.

Njoj je san upisati medicinu, pa bi je sviranje samo odvlačilo od učenja zahtjevnog gimnazijskog gradiva. U biti

...

srednju glazbenu školu trebaš upisati samo ako se misliš baviti s tim, a djeca u tim godinama teško mogu donijeti tako važnu odluku.

Koliko dijete dnevno treba vježbati da bi pratilo gradivo?

U prvom, drugom razredu četrdesetak minuta do sat vremena dnevno je dovoljno.

Kasnije kako je gradivo zahtjevnije, treba povećavati vrijeme vježbanja. Sjećam se kako bi meni mama govorila da prestanem vježbati koliko bih dugo bila za instrumentom (smijeh). Valjda je meni i mojoj generaciji bilo lakše, jer nismo imali sva ova tehnološka čudesa s kojima su današnja djeca okružena. Moj sin bez problema tri sata igra

ARMENIJA I DUBROVNIK IMAJU NEVJEROJATNU I NERASKIDIVU POVEZNICU, A TO JE SVETI VLAHO. ZNAJU LI ARMENCI ZA TRADICIJU I IMA LI UOPĆE CRKAVA SVETOG VLAHA U ARMENIJI? Ta priča je zaista nevjerojatna. Armenci je tek upoznavaju u zadnje vrijeme. U doba Sovjetskog saveza bio je ateizam, nije se o vjeri puno govorilo. Armenska crkva je inače jedna od najstarijih na svijetu. Što se tiče samog svetog Vlaha, on je prilično nepoznat svetac u Armeniji, čak točno ne znaju ni kako mu je pravo ime. Valjda i kako je Sebasta, odakle je on, odavno pripojena Turskoj još od

vremena Osmanskog carstva. Tamo je bila crkva svetog Vlaha, ali Turci su je srušili. U Armeniji nema crkvi svetog Vlaha i kada su se počeli upoznavati s pričom o svetom Vlahu i Dubrovniku u početku nisu mogli vjerovati. Čak i najviši armenski crkveni poglavari, koji su dolazili na Festu svetog Vlaha, čudom su se čudili u cijelu priču i pitali se kako je moguće da je Vlaho postao zaštitnik gra-

da koji nije postojao u vrijeme dok je on živio, a pritom je riječ o potpuno drugoj lokaciji.

U međuvremenu, bili su armenski novinari u Dubrovniku i snimili su dokumentarac koji je prikazan na nacionalnoj televiziji, pa su se mnogi Armenci upoznali s čitavom legendom. S druge strane ni Dubrovčani ne znaju apsolutno ništa o Armeniji, osim valjda da je otamo Kim Kardashian (smijeh).

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Minecraft. Živite u Dubrovniku mirnim obiteljskim životom. Je li vam nekad ipak žao što niste došli do najvećih svjetskih pozornica obzirom da ste vrhunska pijanistica i da ste toliko vremena i truda uložili?

Nije mi žao. Ne možeš birati gdje ćeš se rodit, ali možeš birati gdje ćeš živjeti. Dubrovnik mi je super, obožavam ga. Ne volim puno putovati, zamaraju me ta putovanja. Dovoljno mi je što u ovom gradu imam, kako domaću, tako i stranu publiku. Naravno da sam sanjala o nastupu u Carnegie Hallu dok sam bila mlađa i ambicioznija, ali kako sam odrastala shvatila sam da nije u tome sreća. Ja se bavim glazbom jer je volim, a ne zato jer hoću ganjati neku karijeru. Da sam se posvetila karijeri morala bih žrtvovati puno toga. Gotovo je nemoguće uskladiti obitelj i karijeru. Puno je tu odricanja, stresa, vježbanja, za neke druge stvari ti ne ostaje vremena. Vježbaš osam sati, a drugo zaboravi.

Ipak postoji lakši put. Sviranje pop pjesama po svadbama i hotelima.

Da, to je lakše. Mnogi glazbenici odu tim putem, jer se može zaraditi pogotovo u sezoni. I ja sam svojevremeno svirala evergreene u Palacea. U dobrim vremenima znalo se tu lijepo zaraditi, od 700 do 1000 kuna po nastupu. Ja ipak puno više volim svirati klasičnu glazbu, nego pop pjesme, a klasična glazba nije za hotele. Sjećam se što mi je ondašnji direktor

Palacea Malerba rekao kada sam svirala klasiku: To je lijepo, ali daj neke koje gosti znaju (smijeh). Ljeti neki glazbenik u Dubrovniku, koji uopće nije vrhunski, nego nekakav srednji kvalitet, može dobro zaraditi. I to je također legitimno i ja to podržavam.

Sjajno pričate hrvatski.

Valjda radi ruskog. Postoje neke razlike između ta dva jezika. Padeži su teži u hrvatskom, ali je ruski teže pisati, jer se ne piše onako kao što se izgovara kako je to u hrvatskom. U učenju hrvatskog mi je pomoglo što sam puno čitala.

Kada uspoređujete Hrvatsku i Armeniju, koje su prednosti, a koje mane?

More je velika prednost Hrvatske. Obožavam ga, kupam se i u studenom. Kada sam došla u Dubrovnik, smetalo mi je što je mali grad, svi sve znaju. Tako je, valjda, u svim malim gradovima. To mi je u početku bilo teško nakon milijunskog Erevana, a poslije sam se naviknula i prihvatila kao kulturu življenja. Ima to i svoje prednosti. Smeta mi bura, bude jako hladno, ali inače je u Hrvatskoj puno bolja klima nego u Armeniji. Jugo volim, ne smeta mi glavi, a nije hladno. Moj brat zna biti neraspoložen po jugu (smijeh). Postao je pravi Dubrovčanin. Voli blitvu i ribu, meni je meso još uvijek draže. Što se tiče ljudi, više ih je dobrih, nego loših. Na kraju krajeva, da mi nije lijepo, ne bih ostala. Što se Armenije tiče, ne volim hladnoću i ne volim što je previše tradicionalna i konzervativna za moj ukus.

Dosta je patrijarhalna. Nisam previše ni za feminizam, nego za neku sredinu kao što je slučaj u Hrvatskoj. I dalje je muškarac taj koji u Armeniji zarađuje za obitelj, a žena je u kući i bavi se djecom.

Ovdje žene pun o

33

više rade nego tamo. Ako ste pravi umjetnik bit ćete sretni u bilo kojem kutku svijeta, jer umjetnik nosi svoju sreću u sebi i njegova sreća ne ovisi o vanjskim okolnostima.

Ja osobno ne očekujem da će me nešto ili netko usrećiti, jer me usrećuje moja glazba. Naročito klasična glazba me puni pozitivnom, zdravom i optimističnom energijom i pomaže mi da u ljudima vidim samo dobro, ne

‘Mnogi talentirani glazbenici odustanu od svirke, jer ih pojede stres sviranja uživo’

34

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

ZBOG ČEGA IM SE ODALA POČAST?

OPĆINA ŽUPA DUBR nazvala dvije ulice po U ŽUPI POSTOJE ULICE Vinka Nikolića i Pera Kojakovića, dvojice koji su odigrali neslavnu ulogu u NDH. Nikolić je bio dužnosnik u NDH, a Kojaković se borio na strani nacističke Njemačke na Istočnom frontu se da ga Britanci ne izruče Titovoj Jugoslaviji emigrira u Argentinu. U Buenos Aires dolazi 1947. godine i ubrzo počinje s novinarskim radom. Zajedno s Antunom Bonifačićem, koji je također pobjegao iz NDH, pokreće časopis Hrvatska revija koji je uređivao od 1951. godine, pa sve do kraja života.

Sredinom šezdesetih vraća se u Europu, točnije u Pariz gdje pokušava s izdavanjem Hrvatske

MARO MARUŠIĆ

U

Župi dubrovačkoj postoje dvije ulice koje su nazvane po ljudima koji su odigrali ulogu u NDH, kvislinškoj paradržavi za vrijeme Drugog svjetskog rata. Riječ je o ulicama Vinka Nikolića u Brašini i Pera Kojakovića u Čibači.

Vinko Nikolić rođen je 2. ožujka 1912. godine u Šibeniku. Tridesetih godina u Zagrebu diplomira hrvatski jezik i književnost, a u isto vrijeme priključuje se ustaškom pokretu. U početku je zbog političkog opredjeljenja bio šikaniran, a tek uspostavom Banovine Hrvatske 1939. godine zapošljava se na Trgovačkoj akademiji. Uspostavom NDH Nikolić postaje stožerni pobočnik za uljudbu u ustaškom stožeru u Zagrebu, a zatim i u Promidžbenom odjelu zapovjedništva ustaške mladeži.

U srpnju 1943. imenovan je pričuvnim poručnikom Ustaške vojnice u Ministarstvu oružanih

...

snaga NDH, gdje postaje nadstojnik trećeg odsjeka u Odgojno-nastavnom odjelu. U listopadu 1944. godine unaprijeđen je u čin pričuvnog ustaškog natporučnika, a u siječnju 1945., u čin pričuvnog ustaškog satnika.

BIO ZASTUPNIK U SABORU Pri kraju rata bježi prema Bleiburgu i postaje ratni zarobljenik.

Britanci ga šalju u njihove zarobljeničke logore u Italiji. Bojeći

Pero Kojaković rođen je 1912. u Čibači. Uspostavom NDH dobrovoljno se priključuje 369. pukovniji koja u sastavu nacističke Njemačke odlazi na Istočni front. Pogiba u bitki za Staljingrad zajedno s drugih pedesetak mladića iz Župe dubrovačke

revije, ali mu francuske vlasti to ne dopuštaju. Stoga odlazi u Barcelonu gdje ostaje sve do promjena u Hrvatskoj 1991. godine. Imenovan je 1993. godine za zastupnika u Županijskom domu Hrvatskog sabora. Umro je u rodnom Šibeniku četiri godine kasnije.

Osim ovoga, čitav život bavio se pjesništvom i književnošću.

Sav svoj rukopis ostavio je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pisao je pjesme o svakodnevnici, ali i političke prirode. Među ostalim, autor je i kontroverzne Ode Poglavniku.

Inače, pjesništvo koje mu se ne dotiče politike, u kritici je bilo dobro prihvaćeno, pa ga danas u Hrvatskoj pravdaju upravo preko pjesništva. Naime, svojevremeno je puno prašine u medijima podignuo prijedlog šibenskog HSP-a o imenovanju jedne škole po Nikoliću na tom području. Tom prigodom su kazali kako je riječ o velikom pjesniku prešućujući njegovu ulogu u NDH. Međutim, iako je u rodnom Šibeniku bilo otpora prema imenovanju škole po Nikoliću, u Župi dubrovačkoj dobio je ulicu bez puno pompe, a naziv je ostao sve do danas.

BITKA ZA STALJINGRAD Za razliku od Vinka Nikolića, Pero Kojaković koji je također

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Županija

35

ROVAČKA ustašama dobio ulicu u Župi, domaći je čovjek. Rodio se 1912. godine u Čibači gdje završava osnovnu školu i bavi se poljoprivredom. Sa samo 17 godina učlanio se u organizaciju Hrvatski katolički orao koji jugoslavenske vlasti ubrzo zabranjuju. Bavi se pjesništvom, a 1935. godine u Župi osniva društvo Hrvatskog križarskog bratstva. Postaje član HSS-a.

U ustaškom pokretu vidi nadu za obnovu hrvatske države, pa dio proustaških članova HSS-a priključuje pokretu. Uspostavom NDH dobrovoljno se priključuje 369. pukovniji koja u sastavu nacističke Njemačke odlazi na Istočni front. Biva ranjen, te se vraća na rodnu grudu kako bi se oporavio. Tih dana u Gradskoj kavani u Dubrovniku drži predavanje pod nazivom Hrvati na Istočnom frontu. Prijatelji ga nagovaraju da odustane od daljnjih borbenih operacija, ali on ih ne sluša. Vraća se na frontu gdje pogiba u sklopu bitke za Staljingrad. Na istom mjestu poginulo je i drugih pedesetak mladića koje je sa sobom Kojaković vodio iz Župe dubrovačke. Svjedok tog vremena, dubrovački ustaški stožernik Ivo Rojnica (poznat kao potpisnik čuvenog rasističkog proglasa u Dubrovniku) u svojoj autobiografskoj knjizi

...

Vinko Nikolić

„Susreti i doživljaji“ koju je pisao godinama iza rata ovako je opisao odlazak ovih boraca: -Iz Dubrovnika je pošla grupa od oko 50 dobrovoljaca, i to većinom iz Župe dubrovačke.

Vodstvo dobrovoljaca bilo je u rukama Luke Butigana i Pere Kojakovića, koji je bio uvjereni katolik, osim toga predvodnik Križarskog bratstva. Većina tih dobrovoljaca potjecala je iz križarskih redova. Kojakovića su vodili katolički i hrvatski ideali, a i ozlojeđenost na Rimske ugovore. Rekao mi je da ide s Nijemcima, kako bi se na svršetku rata moglo Italiji oduzeti oteti nam krajevi Dalmacije. Vjerovao sam mu, jer sam znao, kakva je bila njegova reakcija prigodom potpisa tih sra-

motnih ugovora. Bio sam protiv odlaska naših ljudi u Rusiju, jer sam smatrao, da će nam trebati borci u obrani i izgradnji Hrvatske, te nisam htio ni ispratiti tu jedinicu, kad je napuštala Dubrovnik. To je učinio logornik, prof. Kaštelan. Butigan, glavni vikač i promicatelj te akcije, nije ni vidio Rusije.

Došao je do Zagreba i tamo ostao – navodi Rojnica koji je i sam pobjegao u Argentinu gdje je umro 2007. godine.

Inače, Kojaković je u svojim pjesmama, među ostalim, pozivao na borbu protiv boljševizma koje smatra velikim zlom.

Nažalost, Kojaković i drugi mladići iz Župe dubrovačke zaluđeni krivim idealima dali su život za ništa. Ako se po Peru Kojakoviću već zove ulica u Župi dubrovačkoj, to treba jedino biti spomen na nepromišljene akcije i mladenačko ludilo koje završi katastrofom. Naime, ni po čemu drugo Pero Kojaković nije zaslužio da dobije svoju ulicu u Župi. Iako se to pravda njegovim pjesništvom, daleko je on bio od bilo kakve

Vinko Nikolić rođen je 2. ožujka 1912. godine u Šibeniku.

Tridesetih godina u Zagrebu diplomira hrvatski jezik i književnost, a u isto vrijeme priključuje se ustaškom pokretu

književne vrijednosti.

Pitali smo Općinu Župa dubrovačka zašto su odali počast imenovanjem ulica ovoj dvojici, ali na naš upit nisu odgovorili. Nažalost, nije Župa dubrovačka iznimka po ovom pitanju, samo se o ovome nije toliko pisalo u medijima. Naime, u Dubrovniku je postojala ulica nazvana po Mili Budaku, ustaškom dužnosniku, a još uvijek postoji Ulica Ante Sugje, koji je bio konzul NDH. Osim ovih, u Gradu Dubrovniku postoji još nekoliko spornih naziva ulica po osobama koje su se dovodile u vezu s ustaškim vlastima u Dubrovniku.

36

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

GRUŠKA NOGOMETNA LEGENDA RAMIZ PIZOVIĆ

‚ČUVENI SLAVIŠA ŽUNGU

da dođem igrati kod njega O NJEGOVOM UMIJEĆU s loptom slušaju generacije VEDRAN SALVIA V.S.

P

ojam Rite ujedno je u Gružu i pojam vrhunskog malonogometaša. Slušaju o njemu generacije Dubrovčana. O Ramizu Pizoviću kao igraču koji je s loptom mogao što je htio, opće mišljenje biva to da je Rita na samom tronu zlatne vage dubrovačkog malog nogometa.

Naravno, u nogometu svatko ima pravo na neko svoje mišljenje, ali on se cijeni eto baš u Gružu, gdje je on, taj Rita, malo ćemo pretjerati pa reći „davorišuker” i „lukamodrić”. Valjda je tome tako jer pričamo o osamdesetim godinama, kad su i nogomet-

ne poljane bile dio nekog sretnijeg društva, pa se sve i čini ljepše, a kako neće loptačko umijeće.

Ovaj nekadašnji obalni radnik Luke Dubrovnik prije svega dominirao je na onom čuvenom turniru iza GOŠK-ovog gola. Redali su se osvojeni turniri, nagrade za najboljeg strijelca, najboljeg igrača...

ZA MALI NOGOMET BIO TALENTIRANIJI - Jesam, bio sam među najboljima, bilo je dobrih igrača, ali mogu za sebe reći da sam bio među najboljima. Igrao sam i za reprezentaciju Dubrovnika na Dalmatijadama, u Splitu smo bili prvaci Dalmacije - govori on.

- Do svoje 18. godine

Turniri 1980.-ih bili su jako popularni

sam trenirao u GOŠK-a, tada sam napustio nogomet te se posvetio malom nogometu. Za njega sam bio nekako talentiraniji, bolje me išao. Igrao sam sidruna, ali cijela ekipa Gingerale je bila uigrana, znali smo se u dušu Mirso, Senko i ja. Bili smo i puni snage – priča Rita.

Pitamo ga za igrače koji su tih godina obilježili dubrovačku malonogometnu scenu.

- Bili su to vrhunski igrači, šest-sedam ekipa je onda igralo vrhunski nogomet. Bili su tu Mirso Dilberović, Senko Glavinić, Denis Pršić, Dragan Simić iz Sarajeva. Igrali su i Čagalj, Josipović... – prisjeća se Pizović.

- Publika je bila spektakularna. okupilo bi se oko tisuću do 1500 ljudi, navijalo se. Stavili bi tribine od Ljetnih igara. Navijalo se korektno, mada jače

kad bi došli stranci, recimo ekipe iz Crne Gore, Trebinja, Metkovića. Treba spomenuti i suce koji su bili vrhunski. Pa nama je sudio Mateo Beusan, s njim nije bilo šale. Prigovoriš i odmah od Tea dobiješ žuti karton - rekao je Pizović.

Pitamo ga postoji li utakmica koja mu se najviše urezala u pamćenje.

- Gubili smo od Crnogoraca jedno 6:2. I na poluvremenu sam rekao suigračima da smo fizički jači, da ih možemo dobiti. I počeli smo bolje igrati, smanjili smo na 6:5, kasnije preokrenuli i dobili 9:7. Mene je čuvao neki Ralović, strašan igrač, kasnije mi je prišao i rekao mi da nikad nije igrao takvu utakmicu - kazao je Pizović.

MAJKA MU REKLA’’MA KAKVA AMERIKA’’ Čuli smo da se za njega interesirao i legendarni napadač Haj-

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

37

UL me zvao

a u Ameriku’ duka Slaviša Žungul, koji je bio superstar tadašnjeg nogometa, kojega je napustio na vrhuncu moći, kasnije postao zvijezda američkog malog nogometa.

- Žungul je došao jedne godine, igrao je za ekipuAmfore, gdje su bili Lovro Špero, Mijo Jerković...

Upoznali smo se, nije onda bio niti mlad, ali bio je strašan igrač.

Pitao me igram li gdje, rekao sam da sam odustao od velikog nogometa, da igram samo mali nogomet. Pitao me želim li doći „gore” igrati mali nogomet. Kaže da će mi poslati papire. Ali, onda sam radio u Luci, pričao sam

s majkom, ona je rekla - kakva Amerika! I ostao sam tu - dodaje.

Je li mu žao?

- Žungul je bio kralj Amerike, gledao sam ga na kazetama, to je fantastično. I taj nogomet je zanimljiv, igralo se na većem hokejaškom terenu s mantinelom, tu moraš biti fizički spreman. Mislim da bi mi odgovaralo. Žao mi je.

Sad kad gledam sve skupa, moglo se poći, nešto zaraditi. Bio bi to sad jedan drugi život - govori Pizović.

DANAS SVI GLEDAJU U MOBITELE

Dosta dubrovačkih mladića okušavalo se u malom nogometu iza GOŠK-ovog gola

Ramiz Pizović Rita

Jaki turniri su se igrali i poslije rata.- Igralo bi se stalno. Bili

su tu Pero Miladin, Kočić, Lovro i Maro Kurtela, Milan Petrović, Špero - prisjetio se. Danas više ne igra, ali tu i tamo gleda turnire.

- Pođem tu u Gruž, igra se na male bare, u moje vrijeme se nije tako igralo. Previše je to s četiri igrača u polju, tako i ekipe koje nisu fizički spremne mogu nešto napraviti. Ali to je drugo vrijeme - kaže.

Kad smo već kod vremena, koliko se Gruž uopće promijenio?

- To je velika razlika, u moje vrijeme nije bilo dosta ovih stvari, došli su i mobiteli i kompjuteri, svatko ide putem nešto gleda i tipka, u moje vrijeme bih radio do ure u Luci, a onda bi se išao igrati nogomet, igrao se basket, košarka. Ali vidim da je sad korona ljude vratila na ulice, skupljaju se po klupama. Mada nitko ne trči, ne bavi se s loptom. Prije je to drugačije bilo - zaključio je Ramiz Pizović Rita.

38

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

TRAJEKT IZ DRUGE POLOVICE 20. STOLJEĆA

JACOPO TINTORETTO, BROD KO REBATINKAMA I ŠOPINGU U ITAL REDOVNA TRAJEKTNA LINIJA iz Gruža za Bari Dubrovčanima je bila sinonim za kupnju svega onoga što nisu mogli kupiti doma, u tadašnjem sustavu u kojem nije bilo previše izbora

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

B

ilo je puno brodarskih kompanija i njihovih brodova koji su plovili na liniji Dubrovnik – Bari – Dubrovnik na takozvanim shopping putovanjima, ali trajekt imena Jacopo Tintoretto, kasnije preimenovan u Tintoretto je ostavio poseban dojam kod Dubrovčana koji su htjeli kupiti nešto što u nas nema, a posebno re-

Tintoretto isplovio iz Gruža batinke.

Jedan, ničim posebno upečatljiv trajekt je u životu Dubrovnika druge polovice 20. stoljeća postao sinonimom slobode putovanja u raj do tada nedostižnog zapadnjačkog potrošačkog društva, u vlastitoj zemlji službeno žestoko osuđivanog, a za-

Jacopo Tintoretto 1967. godine u luci Gruž

pravo svima u to vrijeme itekako poželjnog i priželjkivanog. Zato je otvaranje redovne brodske pruge između Gruža i Barija došlo kao melem na ranu domaće oskudice roba široke potrošnje, slabog izbora i posebno nedostatka suvremenih modnih noviteta, a sve još začinjeno i nerealno visokim cijenama. Turizam je omogućio lokalnom stanovništvu da napokon nađe zaposlenje u turizmu, jednoj atraktivnoj djelatnosti, da stvori uvjete za bolji život i dođe do značajnije devizne ušteđevine koja mu je omogućavala bolji životni standard, posebno kupnju deficitarne robe široke potrošnje. Kako se ona nije mogla naći kod kuće, trebalo je otputovati u nama najbližu Italiju, koja je inače u svijetu mode tra-

dicionalno imala, a ima i danas, svjetski kultni status.

Nekako u isto vrijeme iz Dubrovnika je započela redovno i bez ograničenja prometovati autobusna pruga za Trst i trajektna za Bari. Dok su za Trst s večernjim polaskom u 17:00 sati naizmjenično prometovali šibenski Autotrans i koperski Slavnik, iz Gruža su prema Bariju zaplovili naša LIBURNIJA, talijanski JACOPO TINTORETTO, a povremeno i crnogorski SVETI STEFAN. Od svih njih, sinonimom slobode shopping putovanja iz toga vremena ostao je najpopularniji JACOPO TINTORETTO. Na navozima brodogradilišta Cantieri Navali Apuania u Marina di Carrara za tadašnju Linee Marittime dell’Adriatico iz Ancone sagrađena je 1966. novogradnja 82, krštena imenom JACOPO TINTORETTO. Bio je to trajekt od 2712 bruto tonaže, dug 100 metara koji je mogao prevoziti do 860 putnika i 110 automobila. Dva Fiat dizel glavna pogonska stroja ukupne snage 5600 kW omogućavala su mu brzinu od 18 čvorova.

Iako za današnje prilike nimalo impozantan brod, u to je vrijeme predstavljao tehnološku senzaciju. Ostao je zabilježen kao pouzdan i siguran brod, te je emocionalno ostavio duboke tragove u srcima većine

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

OJI JE DUBROVAČKE SNOVE O LIJI PRETVARAO U STVARNOST

...

Tintoretto 1984. godine

stanovnika našega Grada. Prvu je plovidbu iz Ancone i Barija prema Gružu odradio 1. svibnja 1966.

Nakon nešto više od četrnaest godina neprekidne i uspješne plovidbe između dvije jadranske obale, JACOPO TINTORETTO mijenja vlasnika 1980. kada je Linee Marittime dell’Adriatico pripojen moćnoj venecijanskoj Adriatica di Navigazione.

Tada mu boju trupa iz bijele mijenjaju u oker. Ime mu je 1983. skraćeno, pa od tada i dalje neumorno plovi s imenom TINTORETTO u trokutu Dubrovnik – Bari – Ancona sve do 3. listopada 1988. kada se posljednji put otisnuo iz Gruža prema Bariju da se ovamo više nikada ne vrati. Njegov su posao nastavili tajekti novogradnje PALADIO, SANSOVINO i LAURANA, daleko veći i moderniji brodovi

Jacopo Tintoretto 1973. godine

(11000 GT) koji nažalost zbog skorašnje agresije na Dubrovnik nisu dobili priliku toliko uspješno nastaviti posao svog slavnoga prethodnika.

TINTORETTO je sljedeće godine nastavio ploviti između Napulja i dva najveća talijanska otoka Sardinije i Sicilije. Od 1990. pod imenom SARA i pod zastavom Hondurasa u floti brodara Baltic Seas plovi na pruzi Suez - Jeddah, od 1993. kao egipatski FARAH I Aqaba – Suez, nakratko 1994. kao EL SALAM 93, da bi se nakon samo jedne sezone ponovo vratio prethodnom imenu FARAH I. U Crvenom moru, gdje začudo nije imao niti jedan ozbiljniji incident, ostaje još samo dvije godine. Od 1996. do 2000.godine u vlasništvu turskog brodara Gurgen Turizm plovi Crnim

Otvaranje redovne brodske pruge između Gruža i Barija došlo je kao melem na ranu domaće oskudice roba široke potrošnje, slabog izbora i posebno nedostatka suvremenih modnih noviteta, a sve još začinjeno i nerealno visokim cijenama.

Od svih brodova koji su na toj relaciji plovili JACOPO TINTORETTO ostao je u sjećanju kao sinonim slobode šoping putovanja iz toga vremena.

morem kao GURGEN II između Trabzona i Sočija. U požaru koji ga je zahvatio nedugo nakon isplovljenja iz luke Trabzon 2000. godine, nekadašnji TINTORETTO je potonuo na morsko dno.

Nakon dvije godine izvučen je na površinu i otegljen u Aliagu u Turskoj gdje je 2002. konačno izrezan u staro željezo. U prilogu su slike JACOPA TINTORETTA i TINTORETTA iz osobne kolekcije i jedna od Antona Heuffa iz 1984.

39

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

42

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

NA MOSTU I U MOKOŠICI

JEDAN VOZIO PIJAN, DRUGI DROGIRAN,

POLICIJA IH ŽESTOKO KAZNILA

I

z Policijske uprave dubrovačko-neretvanske javili su kako su protekli tjedan kaznili dva vozača od kojih je jedan bio pijan, a drugi drogiran.

Najveća koncentracija alkohola od 1,65 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 8. veljače, 33-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubro-

vačkih registarskih oznaka zaustavljen tijekom prometne kontrole na dubrovačkom mostu.

Vozač je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od 10 tisuća kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima „B“ kategorije.

Najveća novčana kazna u izno-

su od 15 tisuća kuna izrečena je 23-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je zaustavljen jučer, 14. veljače u prijepodnevnim satima na kolniku nerazvrstane ceste u Novoj Mokošici. Utvrđeno je da je upravljao vozilom pod utjecajem droga te je kod njega pro-

nađena manja količina marihuane. Vozač je isključen iz prometa te mu je, pored novčane kazne, određena i tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

NOVI ULOV POLICIJE

PAO NA 'KARASOVIĆIMA' S 200 KILOGRAMA DUHANA VOZILOM JE upravljao 31-godišnji državljanin Albanije GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

U

ranim jutarnjim satima, 15. veljače, policijski službenici na MCGP Karasovići upoznati su od strane carinskih djelatnika kako je prilikom carinske kontrole teretnog vozila albanskih nacionalnih oznaka, koje je bilo na izlazu iz Republike Hrvatske, pronađeno oko 200 kilograma duhana koji je bio skriven unutar vozila.

Granični prijelaz Karasovići

Vozilom je upravljao 31-godišnji državljanin Albanije koji je, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, uz kaz-

nenu prijavu zbog sumnje da je počinio kazneno djelo Izbjegavanje carinskog nadzora, kasno tog dana pre-

dan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

VAŠ DAN UČINITE POSEBNIM VJENČANJA U SUNSETU

Šetalište kralja Zvonimira 17 (na plaži u Uvali Lapad)

sales@sbd.hr www.sbd.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

STARI GRAD NA PELOPONEZU

GLE, ETO, ENO

GLAZBENIK SA SLIKE, RADNICI U PRIJATELJ RO\EN U VRTU (tur.)

DUBROVNIKU

STARI GRAD U APULIJI

8. SLOVO ABECEDE

SPRAVA

@ENSKO IME, URSULA

SUDSKO VIJE]E (skr.)

VRSTA PODNE OBLOGE

PETI SAMOGLASNIK

POMICATI UPOTREAMERICIJ BOM SILE, POTISKIVATI

NESPRETNO UKAZANA POMO] PAMET

VODE]I

MORSKA RIBA

KVARTET GLAZBENIKA SA SL.

FLA[A NORVE[KA KRUNA (skr.)

INSTRUMENT GLAZBENIKA SA SLIKE ELEKTRON

VRSTA NARKOTIKA [UMSKA KREDA

LIKER OD ORAHA

AFRI^KA DR@AVA

UZVIK ^U\ENJA ALATASTI KONJI

ODSUSTVO SNA

ITALIJA NAREDBA OSMANSKIH SULTANA

OP]INSKO ILI SEOSKO PODRU^JE KRATICA ZA ISTOKJUGOISTOK

KRATICA DANA UTORKA

PODUPRIJETI KOCEM, POSTAVITI KAJLU DONJI DIO PROSTORIJE

VRSTA STAROG PLESA

SU[ENI SVINJSKI BUT

MORSKA RIBA, TUNA POTRA@ITI SLI^NOSTI I RAZLIKE IZME\U DVAJU PREDMETA

PONOS, DRAGA, MILA OSOBA

DIO USTA (mn.)

GOSPODIN

VO]NI NAPITAK

@ENSKO IME, PAVICA

PRAMEN IBIDEM

OP]INA U CRNOJ GORI

STARJE[INA SVEU^ILI[TA

DUBROVA^KI DNEVNIK

SIGA, SEDRA

KRATICA ZA ATRIBUT

BELGIJA

MJERNA JEDINICA

ODBOJKA[.

KLUB

JAPAN

MJENI^NO JAMSTVO

PU[KA (zast.)

UTVARA KOJA PLA[I DJECU

RIBARSKA MRE@A RI]ALO, SA^MARICA 14. I 9.

SLOVO ABECEDE

RAZRED

PISAC SELIMOVI]

SVA DJELA NEKOG UMJETNIKA

RADIJUS

PRETJERANO DOTJERIVANJE, KI]ENJE

SIDRO DIO DANA, VE^E

UKRASI NA TIJELU ILI ODJE]I

GRUDA JELA

VRSTA DEVE CRVENI KRI@

LOKALNA POREZNA ADMIN. (skr.)

GLAVNI GRAD GEORGIJE FIGURA U [AHU STANOVNICA AZIJSKE DR@AVE

MASLINE

SKIJA[KI KLUB

RIMSKI: 4 SUVREMENI HEBREJSKI JEZIK

[TAP BOGA DIONIZA

NEUTRON

REPUBLIKA HRVATSKI MATEMATI^AR, VLADIMIR

RJE[ENJE - medvje|a usluga, iverak, prvi, um, kontrabas, NKR, e, ila, orahovac, nesanica, alati, atar, hati{erif, IJI, UT, r, pod, Me{a, opus, tunj, dika, usne, {jor, sok, Pava, pram, r, ib,OK, J, ar}a{, babaroge, je, nakit, ve~er, CK, dvogrba deva, Atlanta, olive, top, ivrit, tirs, Iranka, Vari}ak.

46

petkom

AUTO / MOTO

Fiat Sedici

ll 4x4.2007.god., 192 000km, ured-

no servisiran, cijena po dogovoru.

Mob:098 717 040 ___________________________________ SEAT Leon ll 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________

Mercedes B-classe Automatik

ll 2014 godina. 149500 km na satu.

Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________

Audi TT

3,2 V automatik. 2004 godište.

Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021. Info na 0981772088 ___________________________________ ll Povoljno prodajem skuter Yamaha Neos 50, motor neispravan Tel. 099 688 0160 ___________________________________ ll

Mercedes B 180 D

ll prodajem ili mijenjam za manji auto

na mob 098 1821714 ___________________________________

Smart FORTWO Coupe 1.0

ll Passion oprema. Registriran do

06/2021 godine. MOB:098244682 ___________________________________

Peugeot 3008, automatic

ll 2.0hdi hybrid 200ks, 2014god,

prešao 94500. Km. Registriran do 11/21. Nikad udaran, svi servisi u ovlastenom servisu. Cijena 90 000 kn.

Mob; 091 / 581 4477 ___________________________________ ll

Opel Meriva 1.3 cdti

2011,130.000 km,reg do 12/21.

5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________

Gillera Runner

ll 1998 godina, 50ccm. 33000 km.

Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________ ll

Mercedes B180cdi

2012,150.000 km,reg do 03/2020.

10.000 eur. Vise inf 098/756-239 ___________________________________ ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910 ___________________________________

ll GOLF-JX DIESEL ,

40 KW , 1988.g neregistriran.

MOB: 099 256 0002

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll

Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

ll

Škoda Octavia combi

42010,155.000 km,reg do 12/21.

Dosta opreme,servis napravljen.

Bez ulaganja. 5800 eur.

098/756-239 _________________________________ ll Peugeot 508 sw.8000 EUR.2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax u zamjeni cijena veca.

MOB:0976992281,0958654587 __________________________________ ll Mercedes A 180 cdi, 2015.g Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. AMG sport.

Mob:098618999 __________________________________ 2013 godina. Odlična. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov.

AMG sport. Mob:098618999

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujemn stan na duže vrijeme radnicima, muškim osobama od 1.03. Kontakt: 020- 419 – 574 __________________________________ ll Iznajmljujem garsonijeru na području Gruža dugoročno.098 338 620 ll

PLOVILA

ll Jedrilica Val 35, 1991. godište. Motor

Yanmar 18 KS, uredno radi. Dva glavna jedra, tri genove i spinaker. Cijena 88 tisuća kuna. Može zamjena za motor ili auto. Broj mobitela 092 214 5533 i 098 674 378.

ll Prodajem vanbrodski motor Honda

2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.MOB: 098285038 ll Prodajem plastičnu barku pasaru

Višanka 4,60 m. Iznajmljujem poslovni IMA MJESTA I ZA TVO JU REKLAMU prostor u N. Mokošici sve informacije na

ll Iznajmljujem apartman za 2-3

Kontakt 098 177 6107 osobe do daljnjeg u Srebrenom.

- NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL Poseban ulaz s parkingom.

Kontakt: korisnika mjesečno s više od pola milijuna jedinstvenih 0997935050 - TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka ll Iznajmljujem novouređeni stan za

jednu ili dvije osobe u obiteljskoj kući na Ilijinoj Glavici na duže vrijeme. ParkingMARKETING: je omogućen u ulici do objekta.

Kontakt: 099/6325521 099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

ll Iznajmljujem garsonjeru na duže vri-

jeme s posebnim ulazom na Montovjerni.

Cijena 1200+režije.Kontakt 098 756 215

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

KUĆNI LJUBIMCI ll Primamo rezervacije za čokolad-

ne štence labradora koji su oštenjeni 14.12.2020. Štenci će biti uredno cijepljeni, čipirani I očišćeni od parazita sa rodovnicom Hrvatskog kinološkog saveza. Roditelji štenaca imaju položen ispit prirođenih osobina, te uredne sve zdravstvene testove ( negativni na displaziju kukova i laktova, uredne genetske testove PRA-PRCD,Narkolrpsija, CNM,EIC, RD/OSD,SD2,HNPK). Majka posjeduje izvrsne osobine pasmine labradora retrivera, kao I otac koji je mladi mužjak iz uzgajivačice Fullcool ( uvežen iz Amerike ). Bit će spremni za preuzimanje nakon 08.02. Cijena štenaca je 7500 kuna. MOB:098203284.

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem stan - 64m2, Montovjerna,

neposredna blizina Doma zdravlja, 1. Kat. Cijena 2.700 eur.m2. Kontakt: 098 311 017 ll Prodajem jednosoban stan

u Lapadu, 30 kvadrata plus taraca, prizemlje. Tel. 099 688 0160 ll Stanovi za prodaju. Cijena kvadrata

od 3000 do 3500 eura. Kontakt: 091 442 3251 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici.

Stan ima 59 kvadrata. Sve informaije na broj 0917398573 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten. Spavaća soba, kupaonica, kuhinja, te veliki dnevni boravak, natkriveni balkon/terasa s pogledom na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Mob. 098244682 ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem povoljno željeznu

ogradu. Kontakt 099 688 01 60 ll Prodajem ležaj 90x200, cijena 400

kn. Prodajem el. Mlin za žitarice, cijena 800 kn. Prodajem inkubator za leženje pilića kapacitet 60 jaja, cijena 800 kn. Kontakt 099 679 35 97

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s mo-

gučnošću dostave na kućnu adresu, i prikolicu kiper Panonia Osijek. Kontakt: 099 835 79 81

be+DB,235.840 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll Prodajem med, kontakt: 020 426 049

ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

ll Prodajem lovačku pušku Broving au-

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

tomat kalibra 12,12,70, cijena 3. 000 kn.

Kontakt: 020 331 664

ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59 M2,d-

ll Prodajem tri Zepter lonca od 4, 3, 2

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran luksuz-

no 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34

M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 na-

mješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

47

ili 091 936 6481

l, može i pojedinačno, cijena po dogovoru. Prodajem i dva tapita vunena , jedan tvorničko tkanje, drugi ručno tkanje, dužina 3x2 m, sve informacije na 098 914 – 75 35

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 15.2. do 21.2.2021. „KOD ZVONIKA” od 22.2. do 28.2.2021.

ll Prodajem 2 puške Breda poluauto-

mat, kalibar 20 i Franki bokericu kalibar 12, jedan obarač. Kontakt: 095 85 111 49

USLUGE RAZNO ll Medicinska sestra pruža uslugu

njege potrebitima. 099 679 35 97 ___________________________________ llZaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa ,sve informacije na 091 1472 794.Mokošica. ___________________________________ ll Višegodišnje iskustvo u orezivanju ruža, loze, kivija. Uređivanje đardina.

MOB: 0919374727

PREMINULI ANICA BORAS (1939) VIDO BOGDAN (1964) MANDA KONJEVOD (1938) NADA KATIĆ (1949) MATO NIKOLIĆ (1930) NADA ŠABANOVIĆ (1943) ZDRAVKA RAIČ (1946) MARIJA BOBIĆ (1940) MARIJA PAČE (1924) VINKA JOZOVIĆ (1942) KATICA ŠPERANDA AVDIĆ (1946)

48

petkom

• BROJ 37 • 19. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

ČETIRI DANA DUBROVAČKOG KARNEVALA

DJECA oduševila kreativnim maskama

Lude maske zavladale su Stradunom

ONI NAJBOLJI OD NAJBOLJIH, najkreativniji od najkreativnijih, osim dobre zabave dobili su i vrijedne nagrade GRGO JELAVIĆ/PIXSEL, GRAD DUBROVNIK

Č

etiri dana Dubrovačkog karnevala tradicionalno su se održavala i ove godine od 12. do 16. veljače, u nešto prilagođenom obliku zbog epidemiološke situacije, ali uz sadrža-

jan virtualan program za sve uzraste. Ljubitelji maškarate nisu se pokolebali u novonastalim okolnostima pa su najmlađi uz pomoć svojih odgojiteljica u dječjim vrtićima stavili svoje maske te veselo zapjevali i zaplesali kreirajući video zapis „Maškarani vrtićki dan“, koji je obilježio početak drugog dana karnevala. Šarenim maskama i osmjesima i osnovnoškolci su ispunili „Maškarani školski dan“, prikazan trećeg dana karnevala. Oni najbolji od najboljih, najkreativniji od najkreativnijih, osim dobre zabave dobili su i vrijedne nagrade. Karnevalski žiri, priznavši da je imao jako težak posao, dodijelio je u Luži nagrade najuspješnijim maskama.