Dubrovački dnevnik petkom br. 36

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

SLIKARIC GULJENJ A EM SA SLIKE SKINUTI KORU

LISTOPADNO DRVO

DUBROVA^KI DNEVNIK

TEK KUPLJEN

S K A N D I N A V K A POLITI^A ^AVAO, R EL SADAT PRIJEVR E(1918-19 MEN 81)

BRUKVA

UGLEDNI PJESNIK

DRVO ^IJI JE PLOD DRENJIN A

HUMORIS T BUCHXAL D

PRERASP ODJELA ZEMLJI[TA

DUBROVA^KI DNEVNIK

POJEDIN I KOMAD ALATA

CIKLUS SLIKA SLIKARIC E SA SLIKE

SATOVI

”LOVAC” KOTIGA

INICIJALI NOGOME TA[A IBRAHIMOVI] A

E

25. I 1.

SLOVO AZBUKE

CRTA^I, NAPRAVE AUTORI ZA RIBOLOV ILUSTRA PRIPADN IK ST. NARODA CIJA U EUROPI

ZNANOST O MORALU

KARLOVA

C

BORAC U KORIDI

CIGARET NI PAPIRI] LJUDI NA SUPROTN OJ STRANI ZEMLJIN E KUGLE

NEUTRON

TEMPO

STANOVN IK DIJELA HRVATSK E

ULCINJ @ENA KOJA UVODI

INOVACIJ KARTA[K A IGRA

PJEVA^IC A, RITA

E

STARORIMSKI IMPERAT OR

GRAD U AUSTRIJI, NA DUNAVU

STARI SLAVEN

DUHOVN I U^ITELJ NA TIBETU

STAROJUDEJSK I KRALJ

DRAMA HENRIKA IBSENA

UDARAC

VRSTA @ITARICE

MIRAZ (anagram : DATO)

HIGIJENS KI PAMUK

O BESPLATN JAPANSK I POLITI^A R HIROBUM I

BISKUPS KA MISA

RUSKA GLUMICA ROJINSK I

PRILI^NO NIZAK

SLAVNI VIKING (CRVENI) KON^I]I

TIJESTO ZA PITU (mn.)

DJELO IVE ANDRI]A

TEHNI^K GLUMAC A [KOLA GREGUREVI]

LOVNA DIVLJA^, GNJETAO

VELIKI GRAD U NIGERIJI

NATRIJ TRGATI U DIJELOVE

SITNOZR VULKANS NATA KA STIJENA

ELEKTRI^

KI NABIJEN ATOM

JU@NO VO]E

POZADI, STRAGA

RIZI^AN POSTUPA K JUNIOR

GR^KO SLOVO GRAD U TURSKOJ

cile, Ora, I, UL, Melk, vist, lama, Ant, udar, Nora, dota, ovas, Erik, vata, Na, Ito,

v

Godina 2, broj 36, 2021.

Izlazi jednom tjedno

PJEVA^IC A BADRI]

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

POSJETILI SMO VRIJEDNU EKIPU LABORATORIJA Cijene Covid testova konačno padaju!

ZDRAVKO BAZDAN: Mojoj kćeri su prijetili silovanjem jer sam branio ljudska prava

KORONA I RADNA MJESTA - Porasla nezaposlenost, bit će i gore, odzvonilo i zapošljavanju stranaca

REPORTAŽA

INTERVJU

VIJESTI

DAN ZALJUBLJENIH

Dubrovački parovi otkrivaju kako su se upoznali i što će za Valentinovo ll

Povodom Valentinova ekipa Dubrovačkog dnevnika pitala je dubrovačke parove kako su se upoznali i kako će proslaviti Dan zaljubljenih. ll

Stranica 22

TUČNJAVA, KRŠENJE MJERA I SMJENE

Ivo Dragić napustio funkcije, policija kaznila rukometni klub ll

ll Nakon incidenta ko-

ji se prošlu subotu dogodio u Gospinom polju...

Stranica 41

SADO BEČIĆ: U idealnom scenariju ‚Bošnjaci’ će samostalno na izbore ll

[ARENA PAPIGA

TONA

U OVOM BROJU Petak, 12. veljace

STRANA NEGACIJA

EVENTUALNO

^LAN SENATA RADNO STANJE GLAGOLA

RJE[ENJ E pontifikal - nov, bard, spust, , ]orkan agrarna i [vabica, riolit, ozad, reforma, Dubrovni ii, rizik, Adana, k, Dean, alatka, ocjena, senator, jauk, KA, nar, aktiv, zi, vr{e, }at, n, etika, Nina. antipodi,

ISTA SLOVA VRIJEDNOSNI SUD O ^EMU

PROPAST SVIJETA

STUPITI UNUTRA

JAUKANJ

... - MILE

ISTOK

SAVEZ FILATELISTA

SKIJA[KA DISCIPLI NA JAPANSK I OTOK

RODNI GRAD SLIKARIC E SA SLIKE

Stranica 16

FINI, ISTAN^ANI

2

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

MARO MARUŠIĆ NEL PAVLETIĆ/PIXSELL

SEKSALI BI SE S KORONOM, A DA NAM NE UĐE KORONA, BLA, BLA, umrli, bla, bla, novozaraženi, bla, bla, novi sojevi, bla, bla, Astra-Zeneca, bla, bla…

Č

itavu godinu dana svjedočimo potpunom ludilu s koronom, a kraj se još uvijek ne nazire. Evo je prije koji dan savjetnica Angele Merkel izjavila da korona neće nestati ni u 2022. godini, štoviše, da bi mogla još više podivljati. Ako zapadne zemlje nakon ovog ljeta i cijepljenja nastave s ovom retorikom, urušit će se i ono malo ekonomije što je ostalo.

Ljudi će bauljati gladni i depresivni, a vladajuće elite će im i dalje ponavljati da se strpe. Još samo malo i pobijedit ćemo opaku bolest.

A onda u toj masi vijesti o koroni naletim na istraživanje koje je provelo nekoliko engleskih sveučilišta, a koje govori kako je u 2018. godini od zagađenja zraka uzrokovanih fosilnim gorivima umrlo 8,7 milijuna ljudi. Brojke su toliko visoke, kažu sudionici istraživanja, da premašuju godišnji broj mrtvih od pušenja i malarije. Ej, 8,7 milijuna ljudi, četiri puta više od korone. U Istočnoj Aziji svaka treća osoba umre od zagađenja zraka, a svaka deseta u Europi i SAD-u. Naravno, najugroženiji su ljudi u velikim gradovima posebno oni u Indiji i Kini.

Ljudski životi su najvažniji bla, bla, nema veze što se gube radna mjesta, bla, bla, nema veze što sve ovo nema veze s mozgom, bla, bla, sljedeća dva tjedna su ključna, bla, bla, masa je umrlih, bla, bla, u godinu dana od korone je preminulo 2 milijuna ljudi, bla, bla…

Brojke su brutalno visoke, pa ipak nikome nije palo napamet da zaustavi avione, brodove, tvornice i auta, jer da se opali lockdown na fosilna goriva, posljedice bi bile još gore. Čitava svjetska ekonomija bi stala, a glad i neimaština bi progutali još više života. Znači na djelu je vrhunsko licem-

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

jerje. Svijet se zaustavlja zbog korone, a izgaranje fosilnih goriva koje uzima četiri puta više života se i dalje nesmetano odvija.

Svijet se mora odlučiti što hoće. Ako želi nastaviti kao do sad, onda su ove mjere protiv korone smiješne, a ako zaista želi da je zdravlje na prvom mjestu, onda mora doći do velikog zaokreta, odnosno potpunog reseta.

Bio bi to novi svijet koji nitko od nas ne poznaje, svijet s manje putovanja, manje tvornica, manje šoping centara, manje vozila, manje komoda i manje luksuza, ali s druge strane znatno zdraviji. Nekome bi takav duži i zdraviji život teže pao, jer ne bi imao poroka.

Jer ako ćemo ići za zdravljem trebalo bi zabraniti duhan, alkohol, brašno i šećer, kažnjavati ljude koji se ne bave sportom.

Ova trenutna situacija s koronom podsjeća na onu izreku – seksala bi se, a

da ne uđe. Borimo se za zdravlje ljudi dok u isto vrijeme zagađujemo planet, bacamo hranu, nemilice trošimo resurse, pušimo, pijemo i žderemo kancerogene tvari. Ukratko, svijet želi da stanovništvo ne umire od korone kako bi moglo mirno umirati od karcinoma i kardiovaskularnih tegoba.

Trebamo se napokon odlučiti – ako želimo živjeti kao do sada onda hitno treba ukinuti sve mjere u vezi korone. Potpuno je svejedno hoćemo li umrijeti od virusa ili kruzera u Gružu koji nikada ne gasi motore i zagađuje sve uokolo. Ako želimo živjeti zdravije, onda se moramo odreći puno toga materijalnog dok ne dođe vrijeme kada će čitav svijet moći crpiti čistu i obnovljivu energiju.

Problem je što svijet uopće ne zna kamo želi ići. Norveška je najbolji primjer. U toj zemlji je sve eco friendly, podržavaju se svi obnovljivi iz-

vori energije, educira stanovništvo u važnosti zaštite okoliša, a čitavo norveško bogatstvo počiva na nafti koju prodaju cijelom svijetu. Znači oni s lovom od fosilnih goriva promoviraju zdravlje. Upravo je to definicija čovječanstva kako u ovoj situaciji s koronom tako i inače. Naftom se borimo za čišći planet, mentalnim oboljenjima se borimo protiv korone, protiv mentalnih oboljenja se borimo duhanom i alkoholom i sve tako ukrug.

Drugim riječima, seksali bi se s koronom, a da nam ne uđe. Ne može to tako, treba ili-ili. Ili potpuni zaokret ili sve po starom, a ovo što sad radimo jest kao da se djeca igraju, kao kada se dijete Greta Thunberg igra s klimatskim promjenama. Upozorava čovječanstvo o problemima zagađenja fosilnim goriva i o tome drži predavanja diljem Zemaljske Kugle na koja putuje trošeći fosilna goriva.

3

4

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

KORONA UZIMA RADNA MJESTA

NEZAPOSLENOST U DUBRO ali više se stranci ne smiju z BROJKE BI, SASVIM SIGURNO, bile još lošije kad bi se uvrstilo sezonske radnike koji su ostali bez posla, kao i kad bi se uračunalo koliko bi radnih mjesta bilo ugašeno bez postojećih mjera pomoći IVONA BUTJER MRATINOVIĆ, LUCIJA KOMAIĆ GORAN MRATINOVIĆ

U

siječnju ove godine zabilježen je porast nezaposlenih osoba od 17,7 posto u Dubrovniku odnosno 6,6 posto na području Dubrovačko-neretvanske županije u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako je u Gradu Dubrovniku u siječnju ove godine bilo 2 199, a u Županiji 6 956 nezaposlenih osoba. U siječnju 2020. godine, kad se na jugu Hrvatske o koronavirusu nije ni razmišljalo niti je bio prisutan, zabilježen je broj od 6 527 nezaposlenih osoba. Dakle, u siječnju ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije 429 je nezaposlenih više nego u siječnju lani.

Vrijedi spomenuti kako se tu radi samo o osobama s područja Dubrovnika odnosno Dubrovačko-neretvanske županije, a brojka bi sasvim sigurno bila neusporedivo veća kad bi se tome pribrojali sezonski radnici koji su proteklih sezona stizali u Dubrovnik, a ove godine to nisu mogli zbog smanjene potražnje.

Također, veliki broj poslodavaca, prvenstveno onih iz sektora turizma i ugostiteljstva, koriste mjere pomoći Vlade, bez

kojih bi broj nezaposlenih također bio veći. Ovako su brojke za siječanj 2020. približne onima za isto razdoblje 2019. godine. ‚AKO SE ZAUSTAVE MJERE, 1 200 LJUDI IZ TURISTIČKIH AGENCIJA BI DOBILO OTKAZ’ Potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija pri HGK Slavica Grkeš komentirala je za Dubrovački dnevnik aktualnu situaciju na tržištu rada iz aspekta turističkih agencija. „U 230 turističkih agencija u Županiji imamo 1200 zaposlenih koji su korisnici mjera. Ako se zaustave mjere, apsolutno svi će ostati bez posla. Uz fiksne troškove koji se već 15 mjeseci plaćaju u razdoblju u kojem nema posla nemoguće je još i isplaćivati plaće, rezerve su se odavno istopile’, rekla je Grkeš te podsjetila na katastrofalnu situaciju na jugu gdje je 2020. godina u Županiji završila s 10 posto prometa u odnosu na prethodnu sezonu.

Dolores Lujić

„Turističke agencije su svjesne da nismo službeno i direktno zatvorene za rad, ali po svim ostalim mjerama indirektno jesmo. Naš je posao nemoguće obavljati jer su sve zakonom definirane djelatnosti agencija gotovo onemogućene, izuzev turističkih agencija koje preprodaju smještajne kapacitete za pojedinačne goste, ali i tu imamo zatvorene granice, prometnu nepovezanost i apsolutno nikakav promet na jugu,“ kazala je Grkeš.

Uz sve to, navodi kako većina agencija nema poslovne prostore u svom vlasništvu i prisiljene su plaćati sve namete i troškove kao i inače. S druge strane, ako su napustile poslovne prostore, plaćaju skladištenje opreme. „Putničke, odnosno turističke agencije donose promet i hotelima, iznajmljivačima, OPGovima, restoranima, aktivnostima, drugim agencijama, vodičima, prijevoznici-

...

BROJ NEZAPOSLENIH U DNŽ U SIJEČNJU PO GODINAMA 2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

2021.

10.244 10.099 9.502 8.537 7.047 6.993 6.527 6.956

ma, tvrtkama za održavanje, tvrtkama za iznajmljivanje opreme, marketinškim agencijama, tiskarama, IT industriji sa svim programima koje koriste uz održavanje opreme, auto praonicama, praonicama rublja, galerijama, suvenirnicama, vinarijama itd. Mnogi i od njih nisu obeštećeni i tu se radi o jako velikom broju ljudi koji je na mjerama od 4000 kuna i koji će nastavkom ove situacije i bez obeštećenja fiksnih troškova ostati bez posla’’, pojašnjava Grkeš, a iz njenih je riječi jasno kako ni same mjere nisu dovoljne za zadržavanje postojećeg broja zaposlenih u ovom sektoru.

U PADU I ZAHTJEVI ZA DOZVOLE ZA RAD STRANACA Ove godine su u odnosu na prošlu sasvim očekivano na jugu Hrvatske u padu i zahtjevi za izdavanjem rad-

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

OVNIKU skočila za 17 posto, zapošljavati preko domaćih ... ...

ZANIMANJA U KOJIMA NEMA NEZAPOSLENIH NA JUGU HRVATSKE - doktor/doktorica medicine - diplomirani informatičar/ diplomirana informatičarka - psiholog/ psihologinja - akademski muzikolog/akademska muzikologinja - časnik/časnica stroja (plovidba) - montažer/ montažerka slike i zvuka - tesar/tesarica - dimnjačar/ dimnjačarka - autolimar/ autolimarica - keramičar/ keramičarka - vozač/vozačica automiješalice - laboratorijski radnik/ laboratorijska radnica

nih dozvola stranim državljanima.

Radi se o 194 zahtjeva manje nego prošle godine. To se u prvom redu radi o djelatnicima iz BiH.

„Na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske je od 1. siječnja do 5. veljače 2019. godine zaprimljeno 349 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad strancima.

U istom razdoblju prošle godine zaprimljeno ih je 480, dok je ove godine do danas zaprimljeno 286 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad strancima,“ odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Tijekom ove godine najveći broj pristiglih zahtjeva odnosi se na sektor građevine što je i logično s obzirom na to kako se gradilišta, za razliku od ugostiteljskih objekata, nisu zatvarala za vrijeme korona-krize.

SVAKOM NACIONALNOM GOSPODARSTVU JE U INTERESU ZAPOSLITI SVOJE LJUDE U kontekstu zapošljavanja stranaca, zanimljivo je i to kako je od 1. siječnja na snagu stupio novi Zakon o strancima prema kojem poslodavci neće moći zapošljavati strane državljane ako prethodno nisu provjerili postoji li domaće stanovništvo koje bi obavljalo taj posao. „Tim Zakonom je propisan i novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja. To u praksi znači da Vlada Republike Hrvatske više neće utvrđivati godišnju kvotu dozvola za zapošljavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, već se poslodavci moraju za pronalaženje radne snage prvo obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, koji će provoditi test tržišta rada, odnosno pronalazak radne snage na domaćem tržištu

SEKTORI U KOJIMA SE BILJEŽI NAJVEĆA NEZAPOSLENOST U DNŽ

rada (uz Zakonom predviđene situacije u kojim nije potrebno mišljenje ili suglasnost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje stranaca),“ odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

U slučaju nepronalaženja domaće radne snage, Hrvatski zavod za zapošljavanje će poslodavcu dostaviti obavijest o rezultatu tržišta rada, a tek nakon toga poslodavac može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad strancu.

Područna povjerenica Sindikata turizma i

usluga Hrvatske Dolores Lujić novi je Zakon procijenila kao pametan korak.

„S obzirom na trenutno situaciju, to je realno i logično, posebno iz razloga što se dozvole često nisu tražile kako bi se popunila potrebna radna mjesta nego kako bi se osigurala radna snaga. Naravno kako su postojali periodi i situacije kad je bilo teško pronaći radnu snagu za određena zanimanja među domaćim stanovništvom, no to sad više nije slučaj,“ izjavila je Lujić. Kako kaže, u novonastaloj situaciji je svakom nacionalnom gospodarstvu u interesu prioritetno zapošljavati domaće Slavica Grkeš ljude.

5

6

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

SLOŽEN PROCES OD TESTIRANJA DO REZULTATA

CIJENA COVID TESTOVA KON

vrijednu ekipu iz laboratorija k U VEĆINI HRVATSKIH ŽUPANIJA test na Covid-19 plaća se znatno jeftinije nego u Dubrovniku. Tragom toga provjerili smo zašto je to tako te kako je ustrojen COVID laboratorij u dubrovačkoj bolnici

AIDA ČAKIĆ FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

N

a samom početku, kada je pandemija stigla u Dubrovnik, svakoga dana vatrogasci iz Dubrovač-

ko-neretvanske županije prevozili su u Zagreb uzorke od pacijenata za koje se sumnjalo da imaju koronavirus. Dubrovnik tada nije imao opremu, točnije specifičnu PCR dijagnostiku, koju je Opća bolnica uz pomoć donatora nabavila u lipnju prošle godine. Od tada se testovi stanovnika najjužnije

Dio tima COVID laboratorija

županije analiziraju na Medarevu.

Jasno je kako ova tehnologija i kadrovi koštaju, no Dubrovčani su također s razlogom iskazivali nezadovoljstvo zbog visokih cijena koje plaćaju po testiranju. Naime, cijene testova u javnim zdravstvenim ustanovama diljem Hrvatske prosječno

iznose oko 700 kuna, a najskuplji su upravo na krajnjem jugu gdje koštaju preko tisuću kuna. Točnije u Općoj bolnici Dubrovnik test na Covid-19 košta 1200, a u Domu zdravlja 1650 kuna.

TEK NEKOLICINA LJUDI JE PLAĆALA TESTIRANJE Ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić opravdava to činjenicom kako je ova zdravstvena ustanova jedna od rijetkih bolnica koja radi PCR testiranje te su samim time dijagnostiku razvili od nule. Također navodi podatke koji ukazuju na to kako je tek nekolicina, od ukupnog broja testiranih, platila navedene iznose.

- Primjerice, od 130 testiranih osoba u jednom danu početkom tjedna, njih troje je platilo dok su svi ostali oslobođeni jer su naveli simptome koji su upućivali na respiratorne probleme pa su dobili uputnice od liječnika.

Ovi što plate su većinom ljudi kojima treba potvrda radi putovanja u inozemstvo, poslovno ili turistički - kazao je ravnatelj Bekić te dodao kako je u počecima epidemije udio onih koji su plaćali testiranje bio od sedam do osam posto. Također je eks-

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

NAČNO PADA, posjetili smo

koji radi skoro po cijele dane kluzivno najavio kako će tijekom idućeg mjeseca doći do snižavanja cijena u Dubrovniku s obzirom na to da je i broj testiranja manji.

Skupi su i materijali koji se plaćaju unaprijed. Ravnatelj je naveo troškove od prije dva mjeseca kada je u danu bilo oko 300 testiranih. Taj dan bolnicu je koštao oko sto tisuća kuna, a mjesečno u jeku epidemije izdvajali su oko milijun

i pol kuna. Sve to samo za potrošne materijale.

I U LOKALNOJ ZAJEDNICI SVJESNI VISOKIH CIJENA „Dubrovačko-neretvanska županija, iako je formalno osnivač ustanova u zdravstvu koje provode testiranja, nema utjecaja na formiranje cijena istih. Upoznati smo kako je bilo prigovora na visinu cijene testiranja te smo o tome kontaktirali zdravstvene ustanove. Obaviješteni smo da postoje objektivni i logistički razlozi

Ravnatelj Marijo Bekić

zašto je testiranje u Dubrovniku skuplje nego u nekim drugim gradovima u Republici Hrvatskoj, ali da razmatraju mogućnost smanjenja cijena o čemu će u najskorije vrijeme i odlučivati”, poručili su iz Dubrovačko – neretvanske županije.

Iz Grada Dubrovnika pojašnjavaju kako nisu osnivač ni jedne od ustanova koje provode testiranje te ne mogu utjecati na cijenu COVID testova. ‚’Smatramo da bi cijena testova trebala biti usklađena na razini cijele Republike Hrvatske“, poručili su. Grad Dubrovnik je po izbijanju pandemije iz-

dašno pomagao u vjerojatno najtežim trenucima ovu iznimno važnu zdravstvenu ustanovu za cijelu županiju.

Bolnici su donirali skoro milijun kuna, četiri respiratora s pripadajućim monitorima za nadzor vitalnih funkcija te pola milijuna kuna kroz Rezervat Lokrum za nabavu uređaja za terapiju visokim protokom kisika.

Voditeljica Odjela za laboratorijsku dijagnostiku u sklopu kojeg je COVID laboratorij Antonija Perović govori kako je od osnivanja ove jedinice pa do sada izvršeno oko 28 tisuća PCR testiranja na koronavirus. Najveći

7

8

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

...

Od rujna u COVID laboratoriji radi i 28-godišnja administratorica Kristina Ljubičić čiji je zadatak unositi sve podatke u sustav.

Ranije je ručno unosila podatke u tablice za izvještaje, a sad se koristi program koji joj znatno olakšava posao. „Unosimo podatke za epidemiološku službu naše županije i za Nacionalni stožer. Dužnost nam je više puta dnevno izvještavati epidemiologe, a do 7:30 idućeg dana moramo prijaviti brojke Stožeru”, pojašnjava svoj dio posla administratorica Kristina Ljubičić.

broj testiranja, otkriva Perović, bio je u studenom i prosincu prošle godine.

BORBA S NABAVOM POTROŠNIH MATERIJALA - Tada smo znali imati i preko 300 pacijenata dnevno, a udio pozitivnih rezultata često je prelazio 30 posto. U siječnju bilježimo manje brojke pa u prosjeku imamo oko 150 testiranja dnevno, ali i uz znatno manji postotak pozitivnih rezultata - pojašnjava ova specijalistica medicinske biokemije koja ističe kako su ranije imali poteškoća oko nabave potrošnog materijala kojega i danas, u odnosu na potrebe, nedostaje u cijelom svijetu, posebno PCR čistog plastičnog materijala potrebnog za rad.

Nije bilo jednostavno ni po pitanju pronalaska kadrova. Za potrebe rada u CO-

VID laboratoriju zaposlena su tri eksperimentalna biologa, jedan laboratorijski tehničar, magistra laboratorijske dijagnostike te dva administratora. Perović kaže kako se zadnjih mjeseci radi na kontinuiranoj edukaciji i drugih laboratorijskih djelatnika kako bi se što više osoblja upoznalo s ovim segmentom rada laboratorijske dijagnostike.

uzorci iz svih mjesta u Županiji gdje se uzimaju uzorci brisa za PCR dijagnostiku.

Sve počinje od 7:00 sati ujutro, opisuje nam voditeljica Odjela, dekontaminacijom cijelog prostora, a nastavlja se s prijemom uzoraka i pripremama za analizu.

U COVID laboratoriju radi se u dvije smjene do 22 sata, a tijekom dana prist i ž u

Kristina Ljubičić

Voditeljica Odjela za laboratorijsku dijagnostiku Antonija Perović

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

...

‚S V E D J E L AT N I C E S U VRIJEDNE I SPRETNE’ -U prostoriji u kojoj su dva mikrobiološka kabineta vrši se izolacija RNA iz virusa.

Taj postupak mora se raditi u posebnim sigurnosnim uvjetima i korištenjem propisane zaštitne opreme kako bi se djelatnik i uzorci zaštitili od kontaminacije. U drugoj prostoriji uzorci RNA nanose se na PCR pločice u koje se dodaju reakcijske smjese, a zatim se pločice postavljaju u PCR uređaj.

Proces umnožavanja genetskog materijala u PCR uređaju traje oko dva sata. Slijedi analiza uzoraka, u svakom uzorku provjerava se prisutnost tzv. interne kontrole koja ukazuje da su svi postupci rada, od uzimanja brisa pa do umnožavanja gena, isprav-

no provedeni te slijedi očitavanje prisustva gena koji su karakteristični za virus SARS-CoV-2 - ukratko opisuje složen i osjetljiv proces voditeljica Odjela.

Perović govori kako su u početku uvjeti rada bili puno teži. Pojašnjava kako su izolacije RNA tada rađene ručnim postupkom koji je bio dugotrajan i zahtjevan.

Sada koriste uređaje koji vrše izolaciju RNA tako da je taj postupak znatno olakšan.

-Osim toga, sve djelatnice koji su zaposlene za COVID laboratorij bile su mlade djevojke bez radnog iskustva, pa je trebalo vremena dok se educiraju, steknu spretnost i brzinu. Naravno s vremenom i iskustvom uslijedila je i bolja organizacija rada. Lijepo je raditi s mladim

ljudima, sve ih zanima i ništa im nije teško - hvali svoje kolegice iz COVID laboratorija voditeljica Odjela za laboratorijsku dijagnostiku Antonija Perović.

Lucija Perica

Eksperimentalna biologinja 28-godišnja Lucija Perica inače je iz Splita, a u Dubrovnik je došla raditi sredinom srpnja prošle godine.

Prisjeća se kako su tada radili po cijele dane. „Sad nam je super, dobro smo se uhodali, a i posao se smanjio. Sjećam se kako je u početku bilo malo stresno zbog obima posla, u zaštitnoj opremi je bilo vruće, ali sad smo se navikli na sve to. Mislim da smo dobar tim jer nikome nije problem ništa odraditi i pomoći jedan drugome”, kazala je biologinja Lucija Perica.

9

10

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ZAŠTIĆENA SPOMENIČKA CJELINA

'PLAN UPRAVLJANJA je dokument i treba ga p IZRAĐIVAČI SU PREDSTAVILI DOKUMENT u kojem su razrađene smjernice kojima se treba razvijati suvremeni život uz istodobnu zaštitu svjetske baštine povijesne jezgre Dubrovnika

AIDA ČAKIĆ GD

J

avno izlaganje Prijedloga Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika održalo se ovoga ponedjeljka u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.

Plan upravljanja je planski dokument temeljem kojega se stvara okvir za upravljanje lokalitetom svjetske baštine povijesne jezgre grada Dubrovnika kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a, uz istodobno razvijanje suvremenog života Grada kroz održivo upravljanje i korištenje dobrom i njegovom kontaktnom zonom. Grad Dubrovnik, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Zavod za obnovu Dubrovnika, još 2019. godine potpisali su Ugovor o izvršenju usluga izrade Plana upravljanja spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika.

Profesor s Arhitektonskog fakulteta i jedan od prvih suradnika stručnjaka izrađivača Nenad Lipovac pojasnio je što zapravo znači pojam plana upravljanja.

- Takozvanom 'Budimpeštanskom poveljom' iz 2002. godine naglašena je nužnost uvođenja upravljanja kulturnim dobrima, ne samo da bude zaštićeno nego da omogući budući razvoj svima koji žive, borave, rade i dolaze na kratko. Deklaracija je pozvala sve potpisnice među kojima je i RH da ustanove alate za djelotvorno čuvanje vrijednosti kulturne baštine i da se postigne ravnoteža. Važno je stvarati živo mjesto zaštićene cjeline i zbog toga želimo predstaviti ovaj rad - kazao je Lipovac koji je pojasnio zakonodavni okvir za izradu Plana upravljanja.

- Dubrovnik je s Republikom jedan od primjera u svijetu kako se to može. Bio je to veliki izazov na-

praviti ovako nešto za grad koji ima dugu povijest. Cijeli pravni sustav za područje grada sveli smo na više razine pa je tu međunarodni okvir, zatim i nacionalni okvir pravnog sustava. Na međunarodnoj razinu tu su konvencije i povelje. Jedan od važnih zakonodavnih dokumenata koji daje dobre smjernice je Zakon o obnovi nakon potresa iz 1979. godine koji se jako puno dopunjavao jer se željelo ugraditi stvarne smjernice - kazao je profesor Lipovac.

'PLAN JE ŽIVI DOKUMENT' Ivana Katurić govorila je o strukturiranju plana.

- Bilo nam je bitno da proces izrade

Plana na kraju postane elegantan i provediv dokument. Plan upravljanja nije dokument od 2000 stranica, koji nitko ne zna kako koristi.

To trebaju biti elegantni dokumenti koji su okvir za postupanje. Plan po strukturi treba poslužiti kao manual za upravljanje lokalitetom, oni nije početak, ni kraj procesa, on je živi dokument koji se treba provoditi pa i redefinirati, mijenjati i ostalo - naznačila je Katurić.

Krunoslav Šmit naglasio je kako Plan sadrži tematske blokove koji unutar sebe imaju ugrađene ciljeve i konkretne aktivnosti. Šmit je istaknuo kako Zavod za obnovu treba unaprijediti.

- On bi trebao biti tijelo za praćenje podataka jer je naglašena potreba za stvaranje informacijskom sustava koji bi objedinio sve podatke - dodao je Šmit. Kazao je kako bi se trebala izraditi konzervatorska podloga povijesne jezgre kao i plan turizma, plan opasnosti i slično.

Govorilo se o temi Dubrovnik živi grad.

- Grad Dubrovnik ima probleme koji su karakteristični za cijelu Hrvatsku, ali u ovako malom prostoru oni su izraženi. Specifičnosti se moraju adresirati. Grad kao umjetničko djelo je ujedno mjesto života i on je u lošoj situaciji. Tema se odnosi na revitalizaciju i da se omogući mladim ljudima da žive na ovom području kazala je Jana Vukić.

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

e elegantan i provediv primjenjivati u praksi’ Također, spomenulo se kako je važno osnivanje fonda socijalnog stanovanja, praćenje socijalno-ekonomske statistike da bi se moglo pomoći ljudima koji imaju specifične zahtjeve, stambeno zbrinjavanje se mora adresirati kroz zaštićene najmoprimce, poboljšanje kvalitete života stalnih stanovnika.

- Javni prostor mora biti kvalitetan i dostupan. Održivi razvoj treba biti zajedničko djelovanje - istaknula je Vukić.

'SVE JE PROVEDIVO SAMO MORA BITI REALIZIRANO NA REALNIM PODACIMA' Profesor Damir Pološki govorio je o upravljanju prometom.

- Dubrovnik se 40 godina bori da dobije obilaznicu oko grada kako promet ne bi blokirao zaštićeno područje. Izraditi plan održive urbane mobilnosti je nešto što je aktualno i nije teško napraviti. Grad ima usku strukturu oko Srđa do mora, ali ima prednost da on nije nizak nego je visok, on ima vapnenu masu koja je jednostavna za građenje i uređene podzemnih parkirališta. Javni promet grada je dobar sve do momenta kada nastanu prometne gužve.

Poboljšanje je moguće i njega treba integrirati s ostalim mogućnostima. Nije iskorišten linijski promet između okolice i grada, treba uključiti morski prijevoz putnika. Nemoguće je osigurati pristup biciklima,

Sudionici javnog izlaganja

ali je moguće izgraditi pješačke zone. Sve je to provedivo, ali mora biti realizirano na realnim podacima - mišljenje je profesora Pološkog.

Katarina Horvat Levaj, urednica Plana upravljanja smatra kako su Plan izradili vrhunski stručnjaci koji su se dotakli svih bitnih aspekata.

- Dokument je uredu i dotjerivanja nisu potrebna, jer ako želimo imati elegantan dokument onda svaka promjena podrazumijeva nove izmjene. S pisane riječi treba prijeći na djelo i početi primjenjivati ovaj dokument u praksi. To je za dobrobit

stanovništva i svjetske baštine - istaknula je Horvat Levaj.

Hrvoje Carić dotaknuo se teme upravljanja turizmom.

- Mi kao struka inzistiramo na monitoringu. Ohrabrujuće je vidjeti da je Grad pokrenuo aktivnosti u tom smjeru jer je ključ u monitoringu pozitivnih i negativnih učinaka. Turizam može biti puno jači motor razvoja.

Zavod za obnovu Dubrovnika treba biti osnažen te imati blisku suradnju s dubrovačkim Sveučilištem te brojnim institutima. Znanje i informacije moraju ostati lokalne te se

onda širiti po Mediteranu. Moja teza je kako je upravljanje posjetiteljima više posljedica. Puno toga se može postići s manjim turističkim intenzitetom - dodao je Carić. Osvrnuo se na diverzifikaciju ponude u turizmu.

Rasterećenje povijesne jezgre, istaknuo je, mora biti u koordinaciji s drugim aktivnostima i mjerama.

Javno izlaganje Prijedloga Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika održavalo se i putem video prijenosa, a snimku je moguće pogledati na internetskim stranicama Grada Dubrovnika.

11

12

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

GRAD DUBROVNIK I CLIA

o oporavku kruzing turizma

G

radonačelnik Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić održali su putem video veze sastanak s predstavnicima CLIA-e (Cruise Lines International Association), krovnog udruženja cruise industrije – glavnim direktorom za tržište Europe i Ujedinjenog Kraljevstva Ukkom Metsolom te direktoricom za područje Mediterana Mariom Deligianni.Teme sastanka bile su stanje na tržištu kružnih putovanja i pokretanje operacija u sezoni 2021., uz osvrt na sve što CLIA, ali i Grad Dubrovnik, poduzimaju kako bi spremno dočekali oživlja-

vanje aktivnosti na tržištu.

Predstavnici CLIA-e iskazali su optimizam da će, uz nastavak proizvodnje i distribucije cjepiva te nakon što se uklone međunarodne restrikcije koje vri-

jede za putovanja međunarodnoj razni, i cruise tržište na području Europe doživjeti oporavak u drugom i trećem kvartalu godine. Direktor CLIA-e za Europu Ukko Metsola podsje-

tio je kako je tržište kružnih putovanja i u prošlosti uspješno prevladalo teške posljedice koje su se izrazito negativno odrazile na poslovanje, poput terorističkog napada 11. rujna ili financijske krize 2008. godine.

Direktorica za Mediteran Maria Deligianni istaknula je da su Hrvatska i Dubrovnik svakako na mapi CLIA-e u sezoni 2021., naglasivši kako je nužno pridobiti povjerenje državnih institucija u Hrvatskoj u uspostavljene sigurnosne i zdravstvene standarde jer se društva moraju na vrijeme pripremiti za pokretanje poslovanja.

Strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom

Grada Dubrovnika za razdoblje od 2021. do 2025. godine

O

tvoreno je javno savjetovanje oko Strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Grada Dubrovnika za razdoblje od 2021. do 2025. godine.

Uvažavajući specifične potrebe osoba s invaliditetom i oslanjajući se na dosadašnje rezultate postignute u ostvarivanju potreba osoba s invaliditetom, kao i suradnju s udrugama koje okupljaju osobe s invali-

ditetom i djeluju na području grada, Grad Dubrovnik izradio je treću po redu Strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom grada Dubrovnika.

Strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Grada Dubrovnika za razdoblje od 2021. do 2025.godine je strateški dokument usmjeren stvaranju uvjeta za aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje osoba s

invaliditetom u društvu, poštivanje njihovog urođenog dostojanstva i uvažavanje posebnih interesa, te sprječavanje bilo kakve diskriminacije i osnaživanje svih oblika društvene solidarnosti. Strategija predstavlja krovni dokument gradske politike prema osobama s invaliditetom koja izjednačavanje mogućnosti definira u 14 područja povezanih s različitim dimenzijama kvalitete života i sustava pružanja usluga za građane.

Strategija sadrži analizu stanja, kao i specifične ciljeve za pojedina područja djelovanja, definira mjere, nositelje i sunositelje provedbe mjera, rokove i indikatore provedbe.

Javno savjetovanje traje do 1. ožujka 2021. godine.

Nacrt Strategije kao i obrazac za sudjelovanje u savjetovanju možete pronaći na mrežnim stranicama Grada.

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PRVA ORDINACIJA U RH koja ima ultrazvuk za dječju kardiologiju

P

rije godinu dana otvorena pedijatrijska ambulanta u Mokošici dobila je, zahvaljujući donaciji Hotela Maestral u suradnji s Gradom Dubrovnikom, novi uređaj - kardiološki dječji ultrazvuk, koji će koristiti pedijatrica dr. Miljenka Crnčić Orlić koja je ujedno i subspecijalistica dječje kardiologije. Time se ostvaruje zdravstveni nadstandard, kao jedan od rijetkih primjera u primarnoj pedijatrijskoj zdravstvenoj skrbi u Hrvatskoj.

Uređaj su u srijedu doktorici Crnčić Orlić uručili dubrovački gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Uprave Hotela Maestral Joško Prkačin. Gradonačelnik Franković ovom je prilikom potvrdio i kako će Grad nastaviti osiguravati sredstva za plaću doktorice i medicinske sestre sve dok se ne steknu uvjeti da ova ambulanta uđe u mrežu pedijatrijskih ambulanti RH.

Vrijednost doniranog UZV uređaja za dječju kardiologiju iznosi 320.000 kuna.

Aparat je primjeren za primarnu zdravstvenu zaštitu djece od najranije životne dobi, a za složenije situacije mali pacijenti bit će upućeni u Opću bolnicu Dubrovnik.

Podsjetimo, ambulanta je u siječnju prošle godine otvorena u prostoru koji je Grad Dubrovnik ustupio na korištenje Domu zdravlja Dubrovnik za ovu svrhu. Osim osiguranja

adekvatnog prostora Grad Dubrovnik je iz svog proračuna izdvojio sredstva za izradu projekta te snosio troškove adaptacije, odnosno uređenja prostora, dok je opremu financirala Zaklada ‘Blaga djela’. Grad je ujedno osigurao gradski stan, adaptirao ga i uredio za pedijatricu te i nakon istekla od godine dana i dalje osigurava plaću za doktoricu i medicinsku sestru.

izdržljivost Kristijan i njegovog tima trkača koji su do Dubrovnika pretrčali gotovo 250 kilometara kako bi se skupila sredstva za naše najmlađe. U ime svih Dubrovkinja i Dubro-

včana, želim im puno sreće do njihovog konačnog cilja i pozivam sve koji mogu da im se priključe - izjavio je gradonačelnik Franković tijekom susreta sa Sindikom.

GRADONAČELNIK Franković dočekao maratonca Sindika na Stradunu

S

plitski maratonac Kristijan Sindik trči humanitarnu utrku „Zlatna vrpca - 7 maratona u 7 dana”. Trkački pohvat započeo je u četvrtak krenuvši iz Splita, na na Međunarodni dan borbe protiv raka.

Trči jedan maraton dnevno, a krajnji cilj mu je Tivat do kojeg će istrčati ukupno 295 kilome-

tara i to u svrhu prikupljanja donacija za Odjel dječje onkologije KBC-a Split. U Dubrovniku su mu se pridružili i dubrovački atletičari, a na Stradunu ga je dočekao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

- Pozdravljam ovakve akcije i nevjerojatnu upornost i

13

14

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

SDP, VLAHUŠIĆ, TOLIĆ, GABRIČEVIĆ I HNS

TKO ĆE S KIM u političkom U PREDIZBORNOJ KUHINJI je zamirisalo na konačne dogovore, a ovoga tjedna akteri su dali i svoje konkretnije izjave. Roko Tolić je izgleda konačno odlučio, a Nataša Gabričević još nije uspjela organizirati kako će s Vlahušićem na izbore LUCIJA KOMAIĆ, IVONA BUTJER MRATINOVIĆ ILUSTRACIJA

B

liže se lokalni izbori, a u izbornim križaljkama polako se popunjaju slova koja nedostaju. Neka su imena poznata, neka se mogu pretpostaviti, iako akteri još službeno nisu istakli kandidature, dok je ovoga tjedna najzanimljivije bilo to što se naziru poznata imena aktera, stranki i lista, ali se ne zna u kojoj kombinaciji i gdje će se na izborima pojaviti.

Potpuna pomutnja vlada u loncu u kojem izlazak na izbore kuhaju Andro Vlahušić, HNS, Roko Tolić i SDP, uz malo Mosta ‚za začiniti’. Tako je jedino sigurno da kao kandidat za gradonačelnika na izbore izlaziAndro Vlahušić. Iako je do jučer kao svog partnera na listi i kandidata za Župana neformalno najavljivao Roka Tolića i često se nalazio s njim na javnim mjestima, od toga izgleda neće biti ništa. Tolić je izgleda odlučio, iako je ranije javno isključivo isticao samo svoju ambiciju za aktivnim ulaskom u politiku, uz objašnjenja kako on može ‚bilo s

kim’. Bit će kandidat za župana, ali ne HDZ-a, a za što je lobirao, tvrde članovi te stranke, prethodnih godina, jer Nikola Dobroslavić ide u još jednu utrku. Neće biti niti kandidat Vlahušićeve nezavisne liste, a o čemu je gotovo pa bio postignut dogovor. Bit će kandidat za župana najvjerojatnije SDP-a.

TOLIĆ: NAČELNA MOGUĆNOST DOGOVORA S SDP-OM POSTOJI, ALI... „Načelna mogućnost dogovora postoji već dulje vrijeme, ali ozbiljnih aktera je više, a ne samo dva koja se spominju u posljednje vrijeme. Ako dođe do dogovora, javnost će o tome biti promptno obaviještena,” prokomentirao je Roko Tolić za Dubrovački dnevnik. Izvori iz SDP-a također daju naslutiti kako je ova stranka blizu ovakvom dogovoru. Na gradskoj razini, što se tiče SDP-a, sve je jasno, kandidat za gradonačelnika bit će Jadran Barač.

Uz njega, ali i HDZ-ovog Nikolu Dobroslavića i aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića jasno su kandidature najavili još Đuro Capor i Marko Giljača iz stranke Srđ je Grad, dok ostali mudro šute ili mudro kompliciraju izjave da zapravo sakriju stvarne činjenice i realnu situaci-

ju, koja im ne ide u prilog. Tako su ovoga tjedna zanimljive izjave davali HNS-ovci i Vlahušić.

VLAHUŠIĆ: GABRIČEVIĆ ĆE BITI MOJA ZAMJENICA „Na gradskoj razini će kandidatkinja za zamjenicu na našoj nezavisnoj listi biti Nataša Gabričević i uskoro ćemo službeno objaviti kandidaturu. Oko naše liste se okupio krug starih prijatelja s kojima sam radio u Gradu te novi ljudi,“ izjavio je Andro Vlahušić.

Ipak, u političkim krugovima već se neko vrijeme špekulira kako vrh stranke nije baš sklon ideji da HNS-ovi članovi idu kao kandidati tuđih lista. Stoga je Dubrovački dnevnik za komentar upitao šefa HNS-a Stjepana Čuraja oko toga da Gabričević bude kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika na Vlahušićevoj listi.

PREDSJEDNIK HNS-A STJEPAN ČURAJ: IMAT ĆEMO SVOJU LISTU „Osoba može biti kandidat, ali mora biti na stranačkoj listi,” izjavio je Čuraj dodavši kako mu je drago što eventualni koalicijski partneri prepoznaju HNS što, vjeruje, govori o njihovom rezultatskom, a ne samo koalicijskom potencijalu. U prijevodu, trenutni je stav stranke kako bi Gabriče-

vić s Vlahušićem mogla na izbore, ali jedino na HNS-ovoj listi.

Za komentar smo opet pitali Andra Vlahušića koji, čini se, i dalje ostaje pri ideji oko vlastite liste. Kaže kako je lista ‚Dubrovnik-naš Grad’ zapravo koncept koji nije registriran ni kao udruga, ni kao politička stranka, stoga ‚HNS-ovcima ni pripadnicima ostalih opcija nema što oduzeti’. „To je moja lista kojoj će nositelj biti Andro Vlahušić, na nju primam ljude koji žele biti sa mnom.

Dakle, ja formiram listu, a ljudi koji su u HNS-u ostaju članovi svoje stranke, imaju svoj prostor, ljudi iz HSLS-a isto tako, ja se u to ne petljam, zašto bi ljudi izlazili iz stranke? ‚Dubrovnik - moj Grad’ neće imati žiro račun, nećemo biti registrirani kao udruga, to je koncept. Nikome ne oduzimam ništa,” izjavio je Vlahušić.

IPAK SE JOŠ NIŠTA TU NE ZNA No, ipak je razvidno kako vrh HNS-a zasad ima ideju o izlasku s vlastitom listom i u tom scenariju Vlahušić može izaći kao nezavisni kandidat za gradonačelnika, ali Gabričević bi trebala biti na HNSovoj listi, dok Vlahušić nudi vlastitu listu, ali ne postavlja uvjet kako bi netko, pa ni Gabričević, trebala izaći iz stranke. Čini se kako će po tom važnom pi-

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

15

m loncu, a tko bilo s kim? tanju HNS i Vlahušić tek trebati usuglasiti stavove, a ako do toga dođe, neminovno je kako će dio članova HNS-a ipak morati izabrati hoće li prihvatiti pravila pod kojima stranka izlazi na izbore ili će je napustiti i pridružiti se Vlahušiću.

Iako je prego-

varao s Tolićem, a pregovori se, čini se, neće i ostvariti, Vlahušić kaže kako će podržati Tolića ako na nivou Županije bude kandidat ispred SDP-a i u scenariju u kojem bi se našao u drugom krugu protiv HDZ-ovog kandidata.

No, ambicija mu je imati vlastitog kandidata za župana koji se, kaže Vlahušić, mora razumjeti u zdravstveni sustav.

Dok ovi

akteri još uvijek kuhaju s kime će i kako na izbore, u drugi plan pada sama kampanja i njen sadržaj. Vlahušić ističe kako su Gabričević i HNS svih ovih godina najglasnija oporba aktualnom HDZ-u. Gabričević tvrdi kako je Vlahušić svih ovih godina politički s njima na istoj strani.

Roko Tolić još ni o čemu ništa nije rekao. O njegovim političkim planovima ne zna se ništa osim da bi volio biti župan, kojim god putem do tamo trebao ići. ŽUPANIJSKOM SDP-A JE SVE DALJE OD PETROVA KORAK NAPRIJED SDP-u je to očito sasvim dovoljno. S obzirom na to kako su još do jučer bili spremni na političko samoubojstvo skokom s konzervativnog Mosta, čijeg bi Boža Petrova podržali kao župana, jasno je kako je za njih sve logičnije od tog suludog poteza manje suluda opcija. Tako se u ovom slučaju najizgledniji scenarij nazire puno jasnije od onoga što će se servirati na kraju iz lonca Vlahušića i HNS-a.

Kandidat HNS-a na prošlim lokalnim izborima za gradonačelnika Dubrovnika Valentin Dujmović osvojio je 40 posto glasova birača drugog kruga, a njihova lista osvojila je tri mjesta u Gradskom vijeću. Gabričević očito smatra kako bi konstelacijom udruženih snaga uz Andra Vlahušića mogli ponoviti ili pojačati uspjeh.

DUJMOVIĆ MUDRO ŠUTI Od završetka izbora Dujmović primat daje dokazivanju na novom radnom mjestu u Zagrebu, gdje se s pozicije zamjenika direktora Hrvatskih voda zalagao za to da Dubrovnik uspije dobiti 900 milijuna kuna vrijedan projekt aglomeracije. Zbog svojih zasluga u ovom projektu dobio je javnu zahvalu na službenom potpisivanju ugovora od svog političkog rivala i protukandidata iz drugog kruga Mata Frankovića. Svojim javnim istupima ne spušta se na razinu političke komunikacije svojih sadašnjih i bivših stranačkih kolega. Iako zasad o ovom slučaju ne daje konkretnije izjave, jasno je kako će njegova riječ u stranačkim krugovima imati možda i presudnu težinu.

S druge strane SDP je na razini županije na izbore posljednjih godina izlazio s kandidatima koji su gotovo pa potpuni anonimusi čijih se imena nakon izbora više nitko ne može ni sjetiti. Oni očito smatraju kako im nakon toliko godina treba neko ime za koje su ljudi čuli za izbornu utrku.

S obzirom na to da je politika malo više od osobnih ambicija pojedinaca da budu župani, gradonačelnici ili zamjenice, bit će zanimljivo vidjeti kako će na sve ovo reagirati građani. Bilo bi lijepo kad bi se u mjesecima koji slijede kandidati nadmetali sadržajem, idejama, programima i iskustvom. Neki to već rade, dok se drugi bave isključivo i jedino sami sobom.

16

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

SADO BEČIĆ

„U IDEALNOM SCENA

bošnjačka stranka ići će „DRŽIM DA SU DUBROVČANI JAKO TOLERANTNI, uvijek su tu za nas i imamo izvrstan odnos. No, i nama treba mjesto gdje se možemo moliti, koje će biti otvoreno od 0 do 24 sata.”

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

„A

ko se situacija poklopi, izaći ćemo sa svojom listom na lokalne izbore”, rekao je za Dubrovački novi-stari predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić. Bečić je ponovno izabran za predsjednika Dubrovačke bošnjačke stranke. Odlučeno je to na Izbornoj skupštini ove stranke koja je održana prošlog tjedna.

Za potpredsjednike izabrani su Sead Ramčić i Miralem Arslanagić, za tajnika i blagajnika Enver Čustović, a u Nadzorni odbor izabrani su Amel Avdić, Miralem Dilberović i Ekan Đanković.

Za sastav suda časti izabrani su Suad Dilberović, Avdo Đidelija i Šefik Zulović.

Izborna skupština ove stranke bila je povod za popričati s Bečićem.

- Stranka je osnovana prije četiri godine, sad smo imali dakle Izbornu skupštinu, manje-više su sva tijela ostala nepromijenjena.

Uvjeti rada su zadnju godinu bili teški, bila je pandemija, nismo mogli održavati sastanke. Sad se idemo više uključiti u izborne aktivnosti, počinje i kampanja - govori Bečić.

Dakle, plan je ako se procijeni to ispravnim ići s vlastitom listom.

- To je u idealnom scenariju, mi imamo 150 članova, još barem toliko simpatizera.

Nas Bošnjaka i muslimana u Dubrovniku ima više od dvije tisuće, naravno ti glasovi se osipaju, ali ako procijenimo da se možemo ujediniti izaći ćemo s vlastitom listom.

Lakše je imati svog čovjeka u Gradskom vijeću - rekao je Bečić, dodajući kako je

opcija i koalicija, ali i da bi „veće stranke s kojima bi koalirali tražile za visoko mjesto na listi i veliki broj glasova”.

- Ako se ne odlučimo oko izlaska na izbore, nekome ćemo sigurno dati svoju podršku, no kampanja je tek počela pa ćemo vidjeti i tko će našu podršku zaslužiti konstatirao je.

- Ono što mi tražimo je lakši način zapošljavanja naših mladih, treba iznaći i način kako da naši branitelji dobiju POS stanove, to su problemi koji nas tište.

Svakako ćemo vlasti predložiti osnivanje ureda za manjine, a pošto nas Bošnjaka i muslimana ima najviše, onda bi bilo u redu da predsjednik ureda za nacionalne manjine bude iz naših redova, dakako uz „support” Srba koji su druga najbrojnija manjina objasnio je Bečić.

... „Ono što mi tražimo je lakši način zapošljavanja naših mladih, treba iznaći i način kako da naši branitelji dobiju POS stanove, to su problemi koji nas tište.”

Na prošlim izborima, ova stranka podršku je dala HDZ-u.

- Držim da smo dobro postupili. Dapače, odlično.

Obećano nam je od strane župana Nikole Dobroslavića i gradonačelnika Mata Frankovića da će se raditi na završetku multikonfesionalnog groblja na Dupcu, dobili smo dio ukopnih mjesta i to nam je bio najveći problem. Gorući problem. Sad se završava taj projekt - precizirao je Bečić. Što se tiče budućeg islamskog centra, Bečić

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

17

ARIJU, Dubrovačka

e samostalno na izbore” kaže da ga zanima što je s tim projektom.

- Koliko znam, bivša vlast je dala za taj projekt 900 tisuća kuna, a sad mi nije jasno što je s tim. Gdje je stala izgradnja tog projekta? Nisam kao predsjednik stranke meritoran da o tome govorim, Odbor za izgradnju džamije, dakle glavni imam i Islamska zajednica s tim su upoznatiji, ali svakako se nadam da će se s projektom nastaviti - rekao je.

Projekt podrazumijeva i izgradnju džamije u Gružu kod bivšeg GP-a Dubrovnik.

Bečić misli da to nije dobra lokacija.

- Kao prvo, mislim da su Dubrovčani jako t o l e r a n t n i , uvijek su t u

za nas i imamo izvrstan odnos. No, i nama treba mjesto gdje se možemo moliti, koje će biti otvoreno od 0 do 24 sata. Ali mislim da to ne treba biti u Gružu, tamo se neće uklapati.

Trebali bi napraviti minaret s džamijom kao što je slučaj u Sisku ili Rijeci.

Možda je bolja lokacija na Dupcu u Župi dubrovačkoj i l i n a Nuncijati.

Zemljišta ima i

Sado Bečić, predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke

... „Ako se ne odlučimo oko izlaska na izbore, nekome ćemo sigurno dati svoju podršku, no kampanja je tek počela pa ćemo vidjeti i tko će našu podršku zaslužiti.”

u Komolcu. Tamo bi to ljepše izgledalo. Nama treba mjesto gdje bi se moglo doći automobilom, dolaskom u povijesnu jezgru u medžis Islamske zajednice ponekad u sezoni po sat vremena treba čekati na parkirno mjesto - objasnio je Sado Bečić.

18

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

RAZGOVOR SA ZDRAVKOM BAZDANOM

„Zbog branjenja ljudskih prava

moju kćer su više puta zvali i „GOVORILI SU DA ZNAJU KUDA IDE U ŠKOLU. Dva puta sam prijavio nepoznatog počinitelja Općinskoj državnoj odvjetnici gospođi Katiji Kristović. Bilo je to strašno doba. Bio sam spreman i na svoju f izičku likvidaciju, spreman sam bio zaštititi svako ljudsko biće, svaku Srpkinju ili Srbina. Kasnije i svaku Bošnjakinju ili Bošnjaka kad je 1993. Hrvatska išla ratovati u BiH.’’ VEDRAN SALVIA VEDRAN SALVIA

I

ntervju s dubrovačkim borcem za ljudska prava dr. sc.

Zdravkom Bazdanom nastao je spontano. Ovaj dugogodišnji profesor na Sveučilištu Dubrovnik i bivši dopredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora govorio je o ratnim i poratnim zbivanjima u Dubrovniku, o čemu je upravo napisao knjigu, a kroz opširan razgovor dotakli smo se promišljanja o gradskim smjerovima, kako u društvenom, tako i u političkom smislu, kao i uvijek aktualne teme međunarodnih odnosa i suradnje sa susjedima.

Za početak, u pripremi je vaša nova knjiga, o Mokošici u ratnom Dubrovniku.

- Nadam se da će je izdati Documenta iz Zagreba, to je Centar za suočavanje s prošlošću. Pot-

pisao sam ugovor, nadam se da će se tiskati do konca ove godine. Oni čekaju potporu Ministarstva kulture i medija. Knjigu pišem od 2016. godine.

Koje ste funkcije obnašali tijekom Rata?

- Bio sam član Civilne zaštite Mjesne zajednice Mokošice, zapovjednik Sanitetskog voda, kasnije član Crvenog križa Rijeke dubrovačke. U okviru nje, vodio sam Sekciju za ljudska prava koju je JNA uvažavala, više nego naši kad su poslije došli.

Pri kraju Rata, imenovan sam za v.d. načelnika Civilne zaštite u Mokošici. Što je u samom fokusu zbivanja knjige?

- Tu su ljudi, i s naše, i s njihove strane. U skladu s maksimom Diogena iz Sinope koji je u četvrtom stoljeću prije nove ere tražio sa svijećom čovjeka, tako sam i ja tražio dobre ljude na neprijateljskoj strani. Našao sam dvojicu. To su potpukovnik Gojko Đu-

rašić i šef vojne službe sigurnosti kapetan Milivoje Vukmanović.

S njima sam u kontaktu i čujemo se barem dva puta godišnje. Baš smo se čuli nedavno za pravoslavni Božić. Treba znati da JNA nije počinila nijedan ratni zločin u Rijeci dubrovačkoj. Doduše, počinila ih je granatirajući naselje, kao i granatirajući Grad Dubrovnik.

Možda se takav pristup nekima neće svidjeti.

- Svi koji su u knjizi su autorizirali svoje role. Tema jest delikatna, ali ja sam i znanstvenik, a kao znanstvenik u fokusu imam istinu.

Kakva je bila atmosfera pred dolazak te vojske? Vjerujem da je bio veliki strah.

- Naravno. Prvo se radilo tu o permanentnom granatiranju, tom artiljerijom JNA je rukovodio kapetan Vladimir Kovačević zvani Rambo, kasnije mu se sudilo u Haagu, ali je pušten jer je psihički kolabirao. Pod nje-

govom komadom je Mokošica granatirana, počelo bi to rano ujutro, a često završavalo navečer. Strah je bio prisutan. Kad je došla vojska, naravno da smo se bojali. Ali srećom je sve bilo dobro. Držali su se međunarodnog ratnog prava.

Onda počinje i vaše istaknuto djelovanje u smislu zaštite, prije svega, slabijeg.

Nećemo reći niti nužno žrtve, niti nužno boljega ili ispravnijeg. Ali, svakako slabijeg. Mislim da se više od toga ne može, dakle u vrijeme kolektivne histerije stati na tu stranu. Dakako, govorim o odnosu dijela Dubrovnika prema dijelu dubrovačkih Srba, o čemu se danas malo do nimalo ne kazuje.

- Do 2000. godine moja obitelj i ja smo primili preko 100 anonimnih prijetnji fizičkom likvidacijom. Kad bi se moja kćer javila na telefon, onda bi joj rekli da će je silovati. Govorili su da znaju kuda ide u školu. Dva puta sam prijavio nepoznatog počinitelja Općinskoj državnoj odvjetnici, bila je to gospođa Katija Kristović. Bilo je to strašno, ali sam bio spreman na svoju fizičku likvidaciju, spreman sam bio zaštititi svako ljudsko biće, svaku Srpkinju ili Srbina. Kasnije i svaku Bošnjakinju ili Bošnjaka kad je 1993. Hrvatska išla ratovati u BiH. Bio sam spreman stati između metka i njih.

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

19

građana srpske nacionalnosti

govorili joj da će je silovati’’

...

Zdravko Bazdan

Od kud dolazi baš takav angažman?

- Jednostavno mislim da se slobodu treba gledati u apsolutnim iznosima i kategorijama. Nisam ja slobodan, ako moj susjed ili sugrađanin nije slobodan.

Jeste li imali problema i uživo?

- Jednom je jedan časnik hrvatske vojske 1993. krenuo prema meni i uhvatio se na futrolu pištolja. Čuo je za susjednim stolom kako govorim o Ustavu koji je prihvaćen u Saboru u prosincu 1990. godine. Antifašistička dimenzija je bitan dio našeg

Ustava. Tada sam primao razne informacije kako sam pretjerao u obrani Srba i muslimana.

Ali nisam se strašio. Kao zapovjednik Sanitetskog voda sam barem jednom bio na granici smrti, od onda mi je svaki dan bio kao novi rođendan. A imao sam i dobre uzore...

Koji su to uzori bili?

- Federico Garcia Lorca je jedan od onih koji su mi darovali moralni kompas. Tu su i Martin Luther King, Jr. i Nelson Mandela. Martin Luther King je imao 49 godina kad su ga ubili.

Pa sam mislio kao je mogao on, mogu i ja. Tada sam imao

45 godina. Drugi uzor mi je bio Nelson Mandela, koji je 27 godina bio u zatvoru, a iz zatvora govorio kako za usud crnaca u Južnoj Africi nisu krivi bijelci nego sustav. To su visoki ideali. Lorca je početkom građanskog rata u Španjolskoj, koji je trajao od 1936. do 1939. izjavio: „Ja sam građanin svijeta i brat svih ljudi. Prezirem čovjeka koji se žrtvuje za apstraktnu nacionalističku ideju samo zato što, zavezanih očiju, ljubi svoju domovinu. Dobar Kinez mnogo mi je bliži od pokvarenog Španjolca.” Imao je 37 godina kada su ga strijeljali falangisti Francisca Franca.

Ljudi se trebaju obrazovati u ljudskim pravima.

Nepoznavanje materije o ljudskim pravima u miru vodi u osobno i nacionalno barbarstvo, a u ratu vodi u zločin kršenja međunarodnog humanitarnog prava koje nikad ne zastarijeva. Ljudi koji nisu obrazovani u ljudskim pravima su potencijalne beštije, a takvi su najgori kad uđu u politiku.

Što se sve događalo tih godina u Dubrovniku. Imate li neke primjere?

- Sve je dakako počelo dolaskom HDZ-a na vlast i njihovom pobjedom na izborima u travnju 1990. godine. Viđeniji Srbi odmah su izgubili posao. Jedan od njih je bio i magistar Nedjeljko Gojšina, koji je odmah smijenjen kao direktor SDK. Krasan čovjek

Nastavak na sljedećoj stranici

20

koji je oženio krasnu gospođu Rosu. Njemu su na početku rata odmah mobilizirali automobil, koji je uzgred rečeno kupio nekoliko mjeseci prije. Brutalno je bilo.

Onda je počelo biti sve brutalnije.

Eksplozivne su naprave postavljane tim ljudima pod kućne pragove. Planuo je automobil advokata Aca Milića, koji je bio parkiran na Gradcu. Mom prijatelju dr.

Miloradu Vukanoviću tri puta su postavljali i aktivirane eksplozivne naprave pod kućna vrata. Bilo je strašno.

Danas kažu da je tada bio rat.

- Da, nažalost kad je rat ne mogu svi misliti isto. Neki misle da je biti patriota vjerovati da je dobar Srbin ustvari mrtav Srbin. Kasnije da je dobar musliman, mrtav musliman.

Kako ste vi te ljude štitili?

Pretpostavljam i kroz Hrvatski helsinški odbor čiji ste bili dopredsjednik.

- Imao sam dvije razine. Prva, kao gradski vijećnik, gdje sam na Gradskom vijeću iznosio slučajeve. Nažalost, nitko me nikad od vijećnika nije podržao. Drugo je bilo kroz HHO. Možete li se sjetiti nekog slučaja?

- Bio je slučaj profesorice Helene Krivokuće, žene profesora Jova Krivokuće, oboje su bili radili u Gimnaziji. Njoj su upali u stan kad je bila na rehabilitaciji u domu umirovljenika. Tražila je pomoć, jer se htjela vratiti u svoj stan.

Onda su se sjednice prenosile preko radija i tako sam informirao grad i postavl-

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

jao vijećnička pitanja. Ona su odličan instrument, vi tako možete doći do koga želite. Možete Bogu postaviti pitanje. Postavljao sam pitanja tako sve do Franja Tuđmana, Ivana Jarnjaka, Gojka Šuška...

A vaše mišljenje o Franju Tuđmanu? Govorimo o 1990im godinama, sve to teško što je bilo nije došlo tek tako, sve to bi trebalo imati mjesto odakle je poteklo.

- Citirat ću slikara Eda Murtića.

Intervju je objavio beogradski Blic, 2003. godine, a prenio zagrebački Identitet. To isto mi je potvrdio nakon jedne sjednice HHO-a, čiji je bio član. Rekao mi je: „Bilo mi je strašno, mučilo me to što sam od Tuđmana čuo nekoliko mjeseci prije izbora 1990. godine. Došao je u moj atelijer, misleći valjda da će od mene napraviti svoga Augustinčića, i oduševljeno počeo pričati o tome da ‘hrvatski narod krvlju mora dobiti svoju državu’, da ćemo ‘mi (on s HDZ-om) napraviti ono što Pavelić nije uspio na-

Zdravko Bazdan

praviti 1941. godine’, da će ’50 posto Srba morati spakirati kofere i odseliti, a ostalih 50 posto ili postati Hrvati ili nestati!’. Rekao sam mu da je lud, da se mora liječiti i od tada prekinuo bilo kakav kontakt s njim”. Ima i još jedan citat...

Kažite nam ga.

Citat je to iz knjige Miroslava Akmadže „Franjo Kuharić: Kardinal i vlast”. Radilo se o jednom prijemu predstavnika vjerskih zajednica. „U svom dnevniku Kuharić je zapisao kako je na novogodišnjem prijemu za predstavnike vjerskih zajednica 16. siječnja 1992. Tuđ-

man biskupima iz BiH, Vinku Puljiću, Pavao Žaniću i Franji Komarici, u njegovu prisustvu, ponovio da bi podjela BiH mogla biti nužna kako bi se izbjegao rat. Rekao je, što je do sada bilo nepoznato, da Hercegovci neće prihvatiti niti jedno drugo rješenje osim da budu u sastavu Hrvatske. Ako se to ne dogodi, Tuđman je upozorio da bi Hercegovci mogli “postati teroristi” u BiH i Hrvatskoj”. To je strašno. Toga sam se dotakao u svojoj knjizi...

Kako?

- Kroz događaj koji sam osobno doživio. Dana 14. svibnja 1994. u kafiću Kiss u Mokošici čuo sam rečenicu koja mi i danas ledi krv u žilama. Časnik je bio rodom iz Hercegovine. Rekao je on: „Ako se Herceg Bosna ne pripoji Hrvatskoj, mi smo spremni granatirati hrvatske plaže”. Za stolom smo sjedili vlasnik Kissa, gospar Ivo Glumac i ja. Pili smo čaj, kapučino i sok od šipka.

Pripremate i još jednu knjigu.

- Devet godina radim na njoj.

Naslov je ljudska prava, a podnaslov „Od primitivca i divljaka do danas”. Rukopis ima 1400 stranica. Dobio sam recenzije od akademkinje Vide Demarin, akademika BiH Slava Kukića, profesora Žarka Puhovskog i Lina Veljaka, kao i brojnih

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

drugih znanstvenika. Knjiga je podijeljena na pet dijelova, prvi je uvodni dio gdje pišem o uvodu u područje ljudskih prava i dižem to na višu razinu, pokušavajući utemeljiti znanost o ljudskim pravima. Kako u anglosaksonskom govornom području, tako i kod nas ljudska prava nisu dignuta na razinu znanosti. Druga glava elaborira pitanje antropologije i nastanka naše vrste. U trećoj glavi mi je u fokusu nastanak ljudske civilizacije od Babilona preko antike, Grčke i Rima. U četvrtoj glavi elaboriram o velikim ljudima koji su krčili prostor slobodi i zato gubili glave. A peta glavi nosi naslov: Zašto čovjek mrzi? Pokušavam tu dokučiti zašto je čovjek zao, sklon ratovanju, mržnji i protjerivanju drugih. Knjiga se možda i neće objaviti, ali mobilizira mi mozak.

Dok razgovaramo ovdje, u vašem domu, gledam u zvona, koja očito skupljate. Čini mi se da ih imate više nego prije, možda je samo dojam. Zašto zvona?

- Ona su sinonim slobode. Za vrijeme Francuske revolucije sva su zvona zvonila u kolovozu 1789. godine, zvonila su kao sinonim za slobodu, jednakost i bratstvo. Ta revolucija je bila krvava, ali je ostala upisana kao događaj koji je iznjedrio Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina. Tu je i Dubrovnik. U Dubrovniku isto zvone zvona. Ona za mene imaju posebnu intonaciju. Volio bih da su i u našem gradu sinonim slobode, ali gotovo da se mržnja, šovinizam i dalje ovdje mogu opipati.

Ali, da odgovorim ukratko na vaše pitanje, dakle - zvona, sloboda, Dubrovnik.

Od kud baš toliko zanosa o slobodi? Naravno, ra-

dilo se o uređenju kudikamo naprednijem od dobrog dijela Europe. Republika jest bila nezavisna. No, sloboda se mjeri slobodom stanovništva, individualnim pravima.

- Niti Dubrovačka Republika nije bila država puka, bila je država plemića. Zato to jest kontradikcija, koju ste fino uočili. Zato i izraz „republika” ne stoji, jer republika jest država naroda. Svekolikog puka. A ona to nije bila. Bila je prvo robovlasnička, a zatim feudalna država.

Zašto mislite da danas Dubrovnik nije grad slobode?

- Na terenu to vidim. Cijela situacija se ogleda u javnom mnijenju.

U medijima. Sve to verificira moj stav da se ništa ne čini kako bi se suspregnula i odagnala mržnja s ovih prostora. Mržnja prema Srbima je i dalje aktualna. Mržnja prema drugima i drugačijima. Mržnja prema onima koji drugačije misle.

Koji vjeruju u drugoga Boga. Dubrovnik nije grad slobode ni otvoreni grad. To se najbolje vidi kada nam dolaze posjetitelji s beogradskim tablicama, kao i s ostalim tablicama srpskih registracija.

Svi mi kojima nam dolaze u posjetu prijatelji iz Srbije, kao i oni koji im izdaju stanove i apartmane, moramo nalaziti garaže da im se ne oštete automobile. Dakako da su upozoreni da vode računa kako govore… Govor mržnje je konstanta.

Oplakujemo za Mirom Furlan misleći o učinjenoj nepravdi.

No, danas imamo puno drugih „Miri Furlan”. Manje su magnitude, manji ulozi, nema prestrojavanja i zamjena lica kaputa kao nekoć, ali sve su to slični postulati. Kao da netko s palube uvijek mora biti bačen.

- Nema više upada u stanove, nema više otvorene mržnje, nema više dizanja ruke na rimski pozdrav, nema više crnih uniformi u Dubrovniku, ali atmosferu bih ipak definirao kao atmosferu - niti rata, niti mira.

Zašto baš tako?

- Između ostalog, i zbog odnosa s Trebinjem. Zamišljam svetog Vlaha na Stradunu 3. veljače. Što bi sv. Vlaho rekao da se pojavi i vidi kako Dubrovnik živi? Što bi rekao kad bi se suočio s onim vrijednostima koje promiče vodstvo Grada Dubrovnika na čelu s gradonačelnikom i posebno predsjednikom Gradskog vijeća? Mislim tu na situaciju i „vis-a-vis” Trebinja. Pa poželio bi se vratiti u Aziju. Njemu bi takvo što bilo nepojmljivo jer on je živio u multikulturalnom okruženju i to tako što je širio ljubav, a ne mržnju. I promicao evanđeosku besjedu na gori i poslanicu evanđeliste Pavla pod naslovom Himna ljubavi.

Nije vam po volji ova gradska uprava?

- Nije da nije po volji nego dubrovačka vlast ne slijedi treći dio Ustava RH koji nosi naslov „Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda.”

Na temelju čega to mislite?

- Prvenstveno mislim na odioznost prema aktualnoj, gorućoj temi, a to je odnos prema Trebinju.

Priča glasi tako da se spominje isprika.

- Nedavno sam pročitao nešto od bivšeg gradonačelnika dr.

Andra Vlahušića koji je rekao da je 2012. godine razgovarao s predsjednikom Skupštine Općine Trebinje dr. Dobroslavom Ćukom koji se te godine u Excelsio-

21

ru ispričao. Kad je gradonačelnica bila gospođa Dubravka Šuica znam da se dogodio sastanak u hotelu Palace, kojom prilikom je dr. Ćuk izrazio žaljenje. Osobno sam nazočio ekumenskom susretu u Katedrali u siječnju prije nekoliko godina kad je episkop dr. Grigorije rekao da se ispričava za sve ono što je dolazilo s trebinjske strane 1991. godine. On je to rekao u nazočnosti biskupa dubrovačkog Mate Uzinića. Ali sve ono što se zločinački dogodilo nisu radili građani Trebinja, nego JNA. I to treba znati. Uostalom, na dubrovačkom ratištu bilo je neusporedivo više Crnogoraca nego Trebinjaca.

Općenito, cijela država je izdojena na matrici rata, svaki drugi dan nešto se drugo obilježava.

- Prvo, naši lokalni političari su političari, a ne državnici. Razlika između političara i državnika je ta da političar gleda prema prošlosti jer mu je to lakše područje i na tome gradi karijeru.

Državnici imaju viziju. Najbitniji ljudi za uspostavljanje Europske unije su bili Jean Monet i Robert Schumann. Manet je 1943. u Londonu sugerirao generalu De Gaulleu da se kad sve prođe, kad završi rat, moramo uključiti Njemačku u zajedničku ekonomsku integraciju. Winston Churchill je studentima u Zurichu u rujnu 1945. govorio kako nema stabilne Europe bez kulturno moćne Njemačke. Ni on nije gledao prošlost, nego u budućnost. Volio bih i da naši političari u Dubrovniku gledaju u budućnost. To je za mene fundamentalna stvar.

Ostatak opširnog razgovora pročitajte na portalu Dubrovački dnevnik u ponedjeljak 15. veljače.

22

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

PITALI SMO IH KAKO SU SE UPOZNALI

NAJLJEPŠE PRIČE DUB

‚Ugledala sam ga u gomili i POVODOM VALENTINOVA ekipa Dubrovačkog dnevnika pitala je dubrovačke parove kako su se upoznali i kako će proslaviti Dan zaljubljenih. Evo što su nam odgovorili!

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ PRIVATNI ALBUM ŽELJKO TUTNJEVIĆ

DARIJA MIKULANDRA ŽANETIĆ I ROBERT ŽANETIĆ Darija i Robert poznavali su se još dok su bili srednjoškolci, no sudbina je umiješala prste puno godina kasnije i oni su se zaljubili, a iz toga se izrodila jedna lijepa ljubavna priča. „Kad smo se ludo zaljubili, živjela sam u Zagrebu i radila u zabavnom programu HTV-a. Nije bilo lako održavati vezu na daljinu, pa sam odlučila vratiti se doma u Dubrovnik i letjeti svaki tjedan u Zagreb da odradim emisiju na televiziji,“ prisjeća se Darija.

To ipak dugoročno nije bilo izdržljivo i konačna odluka je pala da se potpuno preseli u Dubrovnik i ostavi televiziju radi ljubavi. „Odluka je to koju nikad nisam požalila, jer iza nas su 22 godine braka i dvije prekrasne kćer-

Darija Mikulandra Žanetić i Robert Žanetić

ke,“ kazala je Darija.

Valentinovo im, kaže, ništa posebno ne znači jer su im svi dani u godini prepuni ljubavi, ali se često na taj dan znaju družiti s prijateljima i kumovima. „S obzirom na to da puno vremena provodimo zajedno doma zbog korone, naša ljubav, razumijevanje i poštovanje su još veći i snažniji! Živjela ljubav!,“ poručila je Darija.

IVANA MIJIĆ VULINOVIĆ I MARKO VULINOVIĆZLATAN Ivanin i Markov susret je bio u najmanju ruku – filmski. No, oni su svakako dokaz kako se intenzivne, sudbonosne ljubavi događaju u stvarnosti, a ne samo na filmskom platnu. Naime, ona je bila na večeri s društvom s posla i kad joj je postalo dosadno, pošla je s kolegi-

com na rock svirku u kafić u kojem radi njen poznanik.

U jednom trenutku je ugledala Marka. „Ugledala ga u gomili i puf magija neka odmah. Ja, ne da ne vjerujem u ljubavi koje izrastu iz dugogodišnjeg poznanstva, prijateljstva, nego jednostavno nikad mi se to nije dogodilo pa mi je potpuna nepoznanica. Mene kad strefi - onda su to sijevanja, munje i gromovi. Bila sam za šankom, pričala s nekim likom, ali nisam više čula riječi,“ kazala je Ivana.

Njen Marko se ubrzo stvorio za šankom, a muškarac s kojim je pričala dotad je bio njegov prijatelj. Ivana se tada nalazila u zahtjevnom životnom periodu, u razdoblju nakon rastave. „Ali Bog mi je poslao mog anđela. Koliko god patetično to možda zvučalo, ja stvarno vjerujem u te sudbonosne susrete i anđele čuvare. A moj je Marko,“ kazala je. Njihovo upoznavanje te večeri joj je u mislima još itekako živo. „I danas se smijemo kako me ponudio odvesti doma, ja sam, jasno, pristala. Kafić kraj Doma zdravlja, ja živjela na Pilama. Idemo mi prema tom autu, kisnemo i hodamo, hodamo. On me uhvati za ruku. Param sama

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

23

BROVAČKIH PAROVA:

i puf – dogodila se magija’

Ivana Mijić Vulinović i Marko Vulinović-Zlatan

sebi luda, ali osjećam se doma! Pitam ja - pa dobro gdje je taj auto. Kaže on parkiran ispred kuće u Uvali Lapad. Tako da sam hodala duplo nego da sam doma išla pješke,“ kazala je.

Iako mu je ostavila broj, kad je nazvao, nije htjela izaći s njime jer su joj ostali govorili kako će to biti izazovan odnos s obzirom na to kako je mlađi osam godina od nje i kako ona ima dijete. No, naposljetku ih nije poslušala. „Nakon dva tjedna sam se sabrala i rekla sebi: tko ih j*be svih. Neću živjeti po tuđim prognozama i pod diktatom strahova. Pohrlila

sam za svojom intuicijom i to bih savjetovala svima. Inače, a naročito kad je u pitanju ljubav,“ kaže Ivana.

Na pitanje kako će proslaviti Valentinovo, kaže kako to još nisu precizirali, no kako svake godine iznenade jedno drugo pa ni ova neće biti izuzetak.

su Nila i Seba. Kao bračni partneri, ali i poslovni kolege, puno vremena provode zajedno koje, čini se, vrlo kvalitetno koriste. Za vrijeme lockdowna su tako snimali duete, a kad nema mjera, može ih se vidjeti kako uživaju u kavama, šetnjama i svojim malim dnevnim ritualima. „Seba i ja znali smo se, površno doduše, dugo prije nego li je započela naša veza, bili smo susjedi, on je bio mlađi brat moje prijateljice.

Onda je počeo raditi na radiju, i tu smo se bolje upoznali i zbližili. Ostalo je povijest! I tako, nas dvoje već 22 godine živimo zajedno, od to-

ga 21 godinu u braku, a to što i dalje radimo zajedno, nije nam pokvarilo ljubavnu čaroliju, prolazne trzavice uspijevamo nadvladati...

Još se radujemo jedno drugom, a svađe brzo zaboravljamo!,“ kaže Nila.

Valentinovo će, zbog pandemijskih uvjeta, vjerojatno obilježiti nekom šetnjicom i kavicom „to go” ispred Dvora ili na Porporeli, a možda i doma. „Samo nek’ smo skupa i neka je ljubavi! Dogodine ćemo bolje,“ kaže Nila.

Nastavak na sljedećoj stranici

„Mi slavimo sve što se slaviti može. Jer život treba slaviti stalno,“ poručuje Ivana.

NILA MILIČIĆ VUKOSAVIĆ I SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ Jedan od najpoznatijih dubrovačkih parova svakako

Nila Miličić Vukosavić i Sebastijan Vukosavić

24

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

korak do vjenčanja s drugom osobom, ali nešto u meni je govorilo da tu nešto fali i da to nije to, da nije potpuno... I nešto mi je govorilo da u ljubavi ne pristajem na kompromise i opet se javio onaj moj unutarnji glas. Odlučila sam okončati tu dugogodišnju vezu, da ne provedem cijeli život pitajući se što je moglo biti.

Pokazalo se da mi je to bila najbolja odluka u životu,“ kaže Nina koja je nakon to-

ga potražila Srđana preko Facebooka. Nakon nekog vremena uspjela ga je nagovoriti da izađu na kavu. „Dan nam je proletio u trenu, a večer je donijela rastanak koji nikad nisam voljela kad je on u pitanju, još otkako sam imala 17...

Morali smo krenuti, a kad smo ustali, ja sam ga zagrlila. I tad je cijeli svijet stao. Čvrstoća njegovog zagrl-

Nina i Srđan Mašić

NINA I SRĐAN MAŠIĆ Nina i Srđan su se upoznali prije više od 20 godina kad su izlazili sa zajedničkim prijateljima. On se voli našaliti kako ga tada nije primjećivala. „Zapravo, i nisam na prvu ‚pala’ na njegov pogled.

On nikad s nepoznatima nije bio baš pričljiv, ali imao je upečatljiv pogled. I taj pogled se očito meni urezao u misli sve dok ga jedne noći, nakon nekoliko mjeseci, nisam sanjala. I kako sam oduvijek vjerovala svom unutarnjem glasu više od ičega, makar na prvu on djelovao ludo i van svake pameti, ja odlučim poslušati svoj unutarnji glas i potražiti Srđana,“ kaže Nina.

U kratkom vremenu su shvatili kako su savršeni jedno za drugo, no ona je tada bila jako mlada i to je na neki način preplašilo.

„S mojih 17 godina smo prvi put hodali. Kažem prvi put jer je naša ljubav nakon jako malo vremena postala jako snažna, a mene je to s 18 godina plašilo i odlazila sam. Pa bih se vratila jer je to nešto najljepše što mi se u životu dogodilo, ali opet nisam izdržala jer je bilo presnažno i bilo me strah.

Rastali smo se u prijateljskim odnosima, koliko se nakon prekida može ostati prijateljima. Zapravo, mene je to tada jako boljelo, ali tako je moralo biti da nas život nauči neke stvari,“ kaže Nina.

Nedugo zatim životi su im se potpuno razdvojili, živjeli su kilometrima daleko i s vremenom oboje napravili novi život s novim ljudima.

Ipak, često se pitala gdje je, što radi i ima li nekog svog. „Moj život je 2009. godine bio na prekretnici. Bila sam

Ines Tričković i Božidar Jukić

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lifestyle

jaja potvrdila mi je da je to moja najsigurnija luka, da tu pripadam i da se tu zauvijek moram vratiti,“ kaže Nina.

Kako se kaže, ostalo je povijest. Nastavili su gdje su davno stali, uživali su, kupali se, izlazili na večere, u šetnje, išli na izlete. Vikende su zimi provodili uz kapućin i Harry Pottera.

Ubrzo su shvatili da je to – to i nakon nekoliko mjeseci odlučili su kako će se sljedeće godine vjenčati. To su i napravili, a ove jeseni će proslaviti 10 godina braka.

Na pitanje kako će provesti Valentinovo, Nina kaže kako nastoje taj dan živjeti ljubav baš kao i svaki drugi. „Valentinovo je između naših rođendana pa imamo dogovor da ne kupujemo poklone. Ali opet, ja njemu obično poklonim neku čokoladu ili praline, a on meni cvijeće. Tada ne mogu sakriti radost koju mi učini pogotovo jer on na Valentinovo dariva i kćeri. Ja ga tada još više volim, one su presretne, a onda im u šali kažemo da sutra moraju naći mladiće koji će im kupovati cvijeće za Valentinovo i na rođendane. Pa se onda one smijulje jer već imaju simpatije pa pocrvene k’o paprike i bude im sve smiješno. I naravno, obično kažu ‚fuuuuj’ kad se muž i ja poljubimo,“ kaže Nina koja svog supruga vidi kao pojam džentlmena, frajera, prijatelja, divnog supruga i predivnog oca njihove djece kojeg jako voli.

Andrea Zvono Bašić i Antun Bašić

INES TRIČKOVIĆ I BOŽIDAR JUKIĆ Ines i Božidaru prošla godina će sasvim sigurno ostati u lijepom sjećanju. Naime, oni su svoju ljubav lani odlučili okruniti brakom. „Poznajem Božidara od 2001. godine. Tad smo se upoznali, a živjeli smo u istoj zgradi prije no što smo se ‚spetljali’,“ kaže Ines.

Ovo Valentinovo za njih će biti itekako važno. „Naime, tad ćemo proslaviti točno dvije godine našeg

zajedničkog života, i to na putovanju po Hrvatskoj,“ otkrila je Ines.

ANDREA ZVONO BAŠIĆ I ANTUN BAŠIĆ Andrea i Antun upoznali su se u hotelu gdje su oboje radili. „Od prijateljstva je došlo do vjenčanja. Naime, ove godine slavimo četvrtu godišnjicu braka,“ kazala je Andrea, a ova godina će im sasvim sigurno biti puna lijepih trenutaka. Tako

će njihova mala zajednica postati bogatija za jednog člana jer je Andrea trudna, a njihova kći Domenica će na proljeće dobiti brata ili sestru.

Na pitanje kako će proslaviti Valentinovo, Andrea odgovara kako im je zbog situacije oko pandemije izbor ograničen, no to ih neće spriječiti. „Antunu je rođendan oko Valentinova tako da ćemo biti u društvu prijatelja i obitelji,“ kazala je Andrea.

25

POSEB NA PO NUD ZA VA LENTIN A OVO!

RIZOTI I TJESTENINE:

2 + 1 GRATIS!

Naručite bilo koju kombinaciju dva jela od rizota i tjestenine, i treće je gratis, po vašem izboru!

Crni rizot Rizot s piletinom Rizot s kozicama Rezanci s tunom Pasta carbonara Pasta bologneze Pasta kozice Pene arabiata *Ponuda vrijedi 14. veljače

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

28

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

V

Predsjednik nam se ugledao na predsjednika

eliki transfer Vanđelića u hrvatsku metropolu, izmjene zakona kako bi se taj vrstan menadžer i sadašnji privremeni šef „potresnog“ Fonda mogao kandidirati za gradonačelnika Zagreba, iako je stanovnik istog tek nepunih nekoliko mjeseci. Sav taj silni trud i tramak pao je u vodu jer je Vanđelić umislio da o svemu mora sam odlučivati. Palo mu je još napamet kako ni u ludilu ne želi surađivati ni s kim tko ima bilo kakve veze sa sadašnjim gradonačelnikom, stanovitim Milanom Bandićem iz stranke „Moje ime je moj program“, nego je umislio sam birati svoje suradnike. Što li sve ljudima, ničim izazvanima, padne na pamet.

Kako trenutno stvari stoje, čini se da je džabe mijenjao adresu za onu zagrebačku jer dionice su mu pale na dno dna i teško će dobiti posao i na natječaju za stalnog šefa Fonda. Plenki je znakovito rekao kako će ovaj ostati šef Fonda samo ako prođe na natječaju(!?). Tko se vatrom igra od požara će izgorjeti. a to vrijeme Grbin je otpilio potencijalne kandidate za gradonačelnike, odnosno one koji se vezuju uz korupciju i/ili klijentelizam, pod cijenu loših izbornih rezultata u Vukovaru i Zagrebu. Iznenađujuće suvislo je objasnio da je SDP-u borba protiv korupcije prioritet, zbog čega mu ne pada napamet podržati kandidaturu time umrljanih kandidata. Zvuči prilično uvjerljivo, ostaje samo pitanje koliko u Hrvatskoj birače zanimaju pošteni političari. Dosad se pokazalo sasvim obratno. Uporno glasuju za najkorumpiranije, čak osuđene, jer nije samo Ban-

Z

dić već punih šesnaest godina, dakle, četiri mandata, na vlasti. Ima toga diljem Domovine u velikom broju. U nas je najviše na cijeni ona „Ča je interes, ni’sramota“. Oni rijetki pojedinci koji pokazuju ozbiljne rezultate i koji se odupiru pipcima dobro umreženih hobotnica teškom mukom se bore kako bi dobili drugi mandat, ne samo protiv gomilice drugih kandidata već i protiv zakulisnih igara iz vlastitih stranaka. Jer puno je usta koja blaguju za stolovima tih dobro umreženih „hobotnica“. U većini hrvatskih gradova najrazgranatije su one građevinsko- političke hobotnice, ali i druge „struke“ marljivo rade na širenju pipaka. takvoj tmurnoj, uz sve ostalo i pandemijskoj svakodnevici, Zokija je opet „uhvatilo“ pa divlja po Facebooku, nakon što je lupetao u Petrinji o ženama i „ženama“ iz čega je proizašlo kako nije isto kad bogatu napastuju kojekakvi predatori ili kad siromašnoj to čine. Izrekao je nešto u stilu kako su glumice, poglavito holivudske, same izabrale zlostavljanje zbog milijunskih zarada, dok se on kao veliki „znalac“ situacije sa seksualnim zlostavljanjem zalaže za one sirotice koje malo arađuju. Drugim riječima bogate žene su same krive ako ih siluju i napastuju dok ove druge nisu. Pa su se B.A.B.E. kao i pravobraniteljica usudile komentirati njegov komentar, kao diskriminirajući i nedostojan predsjednika, što ga je jako razjarilo pa sad dodatno i žestoko lupa na Fejsu, i po babama, i po pravobraniteljici, i po rečenim glumicama. Htio ili ne htio priznati, našem je Zokiju najveći

U z

uzor Trump. U najmanju ruku, ništa čudno. Pa i Trump je bio predsjednik.

Gradu, osim aktualnog gradonačelnika i Capora, još nije jasno tko će sve i s kim u borbu za tu funkciju.Ambicija je puno, realne sposobnosti puno manje, ali bez imalo sumnje bit će tu zanimljivih likova.

Vlahušić ide samostalno, ali bi na listu i nesamostalne što se ne sviđa šefovima ovih nesamostalnih, iako ruku na srce, već godinama nisu doista samostalni. Svi bacaju probne balone pa ako puknu, onda ništa, probat će s drugom kombinacijom. Toliću je propala nada u varijantu s HDZ-om pa intenzivira sa SDP-om, dok u pričuvi ima i Vlahušića, ali bi mu i Most došao sasvim po mjeri. Nije važno radi li se o mjestu župana ili gradonačelnika, sve mu odgovara.

Ako ništa onda barem „upast“ u Gradsko vijeće pa će onda vidjet’ kud’ dalje. Petrov već uobičajeno, po principu piškit ću, kakit ću, možda će se kandidirati za župana, a možda i neće. Kako god, izbori su ipak najveća zabava koja će nam se događati u ovo vražje vrijeme pandemije, dok zatvoreni i snervani vrtimo programe po svim tv kanalima. Britanski soj nam je već stigao, dok je za onaj afrički pitanje dana ili setemane. Obje nove mutacije šire se još brže.

Cjepiva je i dalje na kapaljku, od Sputnika za sad ništa , tako da će nam jedina prilika za malo opuštanja bit’ izborna vrijeđanja i Zokijevi izljevi, ničim izazvanog bijesa. Prava izborno-pandemijska rapsodija. Ipak, ne zaboravite, držite distancu i nosite maske jer opuštanje, uz ove nove sojeve, nije ni na vidiku. Eto vas.

U

30

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

LIKOVNA TIŠINA O CRVENIM ZLOČINIMA

U SPONZI OTVORENA IZLOŽB ZLOČINIMA, A NIGDJE SE NE U SPONZI je u sklopu Feste svetog Vlaha ... otvorena kič izložba pod nazivom Likovna tišina o crvenim zločinima MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

lanet Zemlja je stara nekoliko milijardi godina, australopitekusi, prvi preci ljudi, datiraju od prije dva milijuna godina, prvi moderni ljudi su izAfrike krenuli na put oko svijeta prije 100 tisuća godina i u cjelokupnoj povijesti čovječanstva na Trećem kamenčiću od sunca nikad se to nije dogodilo.

Da, to se nikad nije dogodilo.

Još uvijek se živo sjećam kako sam u pretprošlom desetljeću dobio novinarski zadatak da napišem reportažu o japanskom brodu mira koji je stigao u Dubrovnik. Na njemu je, među ostalim, bilo i nekoliko osoba koje su preživjele bacanje atom-

skih bombi na Hirošimu i Nagasaki.

One su pričale o svojim iskustvima, a ono što mi se urezalo u sjećanje jest da im je priča počinjala od kolovoza 1945. godine.

Pričale su o strahotama koje su izazvali Mališan i Debeljko, o mrtvim tijelima, razorenim kućama, djeci koja su godinama poslije stala obolijevati od leukemije i drugih bolesti atomskih bombi, ukratko, o ogromnom užasu koji je zadesio njihove obitelji, njihove gradove i njihovu državu.

Međutim, u svojim potresnim svjedočanstvima preživjele osobe nisu niti jednom spomenule događaje prije kolovoza 1945.

NIŠTA NIJE BILO Prešutjele su sva zvjerstva koja je japanska vojska sijala diljem Pacifika i azijskog kontinenta mučeći narode od Rusije do Indokine. Kao da se nisu dogodila, kao da prije te 45. godine ništa nije bilo, kao da su Amerikanci tek tako, iz čiste dosade, bacili atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki.

Naravno, japanski brod mira ipak je pozitivna priča koja svjedoči o strahotama rata i bacanju nuklearnih bombi kako se slično ne bi ponovilo u budućnosti gdje gotovo svaka država ima atomsko naoružanje, ali za potpunu sliku nedostaju dijelovi mozaika. Uvijek nedostaju, nije to samo u Japanu.

Niko Koprivica, gradonačelnik Dubrovnika u vrijeme ulaska partizana, pogubljen na Daksi

Planet Zemlja je stara nekoliko milijardi godina, australopitekusi, prvi preci ljudi, datiraju od prije dva milijuna godina, prvi moderni ljudi su iz Afrike krenuli na put oko svijeta prije 100 tisuća godina i u cjelokupnoj povijesti čovječanstva na Trećem kamenčiću od sunca nikad se to nije dogodilo.

Da, to se nikad nije dogodilo.

Takvi nisu bili samo Japanci, takvi su bili i Saveznici. Prodirući sve dublje u Njemačku radili su zločine uključujući masovna silovanja, pa je pravo čudo što u popisu njemačkog stanovništva većina nisu Rusi. Netko će sad reći da njihovi zločini nisu poput njemačkih i japanskih, jer su se oni borili na pravoj strani – jest istina je da su se borili na pravoj strani ali zločin je uvijek zločin, na kojoj god ti strani bio, a silovanje je uvijek silovanje nebitno je li se radi o glumici s akademije ili nacističkoj maloljetkinji.

Istu stvar naravno imamo i mi u Hrvatskoj i Dubrovniku. Tijekom ovogodišnje Feste svetog Vlaha u Sponzi je otvorena izložba Damira Kukavice pod nazivom „Likovna tišina o crvenim zločinima“. Organizator izložbe je udruga Hrvatski domobran Dubrovnik, a pokrovitelj je Grad Dubrovnik.Autor među ostalim izlaže, kako se u najavi objašnjava, „intrigantne portrete ubijenih dubrovačkih svećenika i političara na Daksi, slike koje dramatično otkrivaju svu surovost komunističkog režima“.

Ukratko na toj izložbi (koja je čisti kič, ali to je manje bitno za našu priču) prikazane su slike stradalih Hrvata

Da su Kukavica i njegovi kompanjoni organizirali izložbu u Sponzi o žrtvama s Dakse zajedno s intrigantnim portretima ubijenih Srba i Židova iz Dubrovnika, koji dramatično otkrivaju svu surovost ustaškog režima, ja bih im prvi skinuo kapu, jer žrtva je žrtva bez obzira je li na pravoj ili krivoj strani

od ruku partizana u Drugom svjetskom ratu, od četnika u Drugom svjetskom ratu, od četnika u Domovinskom ratu, ali zato nema prikazane nijedne žrtve ustaša, nema nijednog ubijenog Hrvata koji se časno borio na strani partizana, a Dalmacija ih je dala na tisuće…

Za Kukavicu povijest počinje u listopadu 1944. Njega i sličnima njemu ne interesira što se događalo prije jeseni 1944., ne interesiraju ih odvođenja dubrovačkih Srba i Židova u konc logore, ne interesiraju ih zvjerstva koje je ustaška vojska sijala diljem Zapadnog Balkana, ne interesira ih Jasenovac, čak ni davanje Dalmacije Italiji od strane Ante Pavelića... Kao da se prije 44. ništa nije dogodilo, kao da ništa nije bilo, kao da su partizani te 44., iz čiste dosade, odveli nekoliko desetaka ljudi na Daksu i strijeljali ih.

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

BA KOJA GOVORI O E SPOMINJU USTAŠE

CRVENI ZLOČINI Netko će sad reći da partizanski zločini nisu poput ustaških, jer su se oni borili na pravoj strani – jest, istina je da se su borili na pravoj strani - ali zločin je uvijek zločin, na kojoj god ti strani bio. Na Daksi (i ne samo tamo) su ubijeni ljudi bez suđenja i to je čisti zločin koji se ničim ne može opravdati, pa ni antifašizmom. Međutim, za organizatore izložbe nije uopće bitno što je prethodilo tim zločinima, jesu li svi ti ljudi strijeljani na Daksi zaista bili nevini ili ne, njima se ne ulazi dublje u problematiku, postoje samo Mi i Oni. Oni su crveni partizani, zločinci, a Mi smo dobri. Tko je to točno Mi – je li ustaše koje su pobile i mučile na desetke tisuća nevinih civila - njih uopće ne interesira, njihova povijest počinje u listopadu 1944. godine.

Na Daksi je dio stradalih sigurno bio nevin, a dio sigurno nije, jer je surađi-

vao s ustašama i nacistima, ali bez obzira na to, riječ je o zločinu, jer nije bilo suđenja.Ali za Kukavicu svi stradali na Daksi su heroji, a svi partizani su kukavice.

Da skratimo priču, da su Kukavica i njegovi kompanjoni organizirali izložbu u Sponzi o žrtvama s Dakse zajedno s intrigantnim portretima ubijenih Srba i Židova iz Dubrovnika, koji dramatično otkrivaju svu surovost ustaškog režima, ja bih im prvi skinuo kapu, jer žrtva je žrtva bez obzira je li na pravoj ili krivoj strani. Ali za njih i slične sve te žrtve nevinih Srba, Židova, ali i Hrvata partizana su nebitne, oni imaju pincetu s kojom po povijesti vade ono što njima odgovara, a ostalo prešućuju. Boli njih briga za žrtve, njima je važna jedino ideologija kojoj slijepo vjeruju. A ta ideologija je jednostavna i prosta da je svaka gluperda može shvatiti – postoje Mi i Oni, a razlika između nas jest što

smo Mi dobri, a Oni loši. Ne trebaju tu dodatna objašnjenja, ne treba se zamarati s našim zločinima, stvari treba maksimalno pojednostavniti. Problem s tim pojednostavljivanjem na Nas i Njih je što to vuče u nove sukobe, nove tenzije, nove ratove i nove

...

Netko će sad reći da partizanski zločini nisu poput ustaških, jer su se oni borili na pravoj strani – jest, istina je da se su borili na pravoj strani - ali zločin je uvijek zločin, na kojoj god ti strani bio. Na Daksi (i ne samo tamo) su ubijeni ljudi bez suđenja i to je čisti zločin koji se ničim ne može opravdati, pa ni antifašizmom

žrtve gdje ćemo se opet sjećati jednih, a zaboravljati druge.

Nažalost, planet Zemlja je stara nekoliko milijardi godina, australopitekusi, prvi preci ljudi, datiraju od prije dva milijuna godina, prvi moderni ljudi su iz Afrike krenuli na put oko svijeta prije 100 tisuća godina i u cjelokupnoj povijesti čovječanstva na Trećem kamenčiću od sunca nikad se to nije dogodilo.

Da, nikad se nije dogodilo da priznamo da smo i Mi radili sranja, a ne samo Oni. Da kažemo baš kao u onom vicu: „Oprosti slone, i mi smo se škopali“.

Svećenici fra Toma Tomašić i don Đuro Krečak pogubljeni na Daksi

31

32

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

TRADICIJA KOJA IMA VRIJEDNOST

DUBROVAČKA KOLENDA I KONAVOSKA ZDRAVICA postale zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH STARI SU TO OBIČAJI koji su u Dubrovniku odnosno Konavlima živi i danas

D

DUBROVAČKA KOLENDA

ubrovačka kolenda i konavoska svadbena zdravica i službeno su dobile svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.

U obrazloženju Rješenja Uprave zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija RH stoji kako je kolendavanje u Dubrovniku običaj božićnog ciklusa kad grupa čestitara, kolendara na Badnjak i Staru godinu obredno obilazi kuće izvodeći česti-

...

tarsku pjesmu kolendu (s ili bez instrumentalne pratnje) za uzvratno čašćenje domaćina hranom, pićem slasticama i darivanjem novcem, voćem i slatkišima.

AMEN DA BOG DA U čiji smo mi došli dom pomogo mu Gospodin Bog vas njegov skladni i pošteni rlod, dom i domaćina i sve njegove kumove i prijatelje koji su mu ovđe i drugovđe.

Jaki Gospodare Bože ti mu i pomozi, kako ono i oćeš ako Bog da.

AMEN DA BOG DA

Dubrovačku kolendu ubrajamo u gradske kolendarske pjesme čiji tekst počiva na tradicijskim primorskim motivima, ali naglašava urbanost, motive svakodnevice, čuva lokalne jezične osobitosti, mediteranski glazbeni stil, a u tipski tekst kolende dodan je često pokoji šaljiv ili satirički stih poznata ili nepoznata autora, nerijetko upućen određenoj, u zajednici poznatoj osobi. U dubrovačkoj kulturnoj i povijesnoj tradiciji ko-

DIO KONAVOSKE ZDRAVICE

...

lendavanje je prvi put zabilježeno u statutarnim odredbama 1272. godine, kao tip čestitanja knezu i crkvenim velikodostojnicima na Badnju večer i Staru godinu, što je ujedno i prvi spomen usmene, pučke kolende.

Uz umijeće izrade konavoskoga veza, konavoska zdravica je drugo zaštićeno nematerijalno dobro Republike Hrvatske u Konavlima. Konavoska svadbena zdravica poznati je duži govor koji se izvodi prigodno na konavoskim svadbama napijajući u zdravlje i blagostanje. Izvodi je zdravičar pred svatovima, prije pečenog, odnosno glavnog jela na svad-

Dobra večer mi kucamo Badnju večer čestitamo došli smo vam kolendati vašem dvoru hvale dati.

Ođe, ođe nazdravlje vam Badnja večer dođe.

Visoki su ovi dvori, a u njima zlatni tori. u torima golubica naša vrijedna domaćica.

Gosparu će ona rijeti da mi nijesmo baš prokleti da smo pravi koledari dubrovački leri stari.

Otvarajte škafetine dajte nama beškotine dajte nama šaku rogača da nam srca budu jača.

Gospara našega prid dvore, pjevajmo braćo do zore.

benoj svečanosti. Do polovice 20. stoljeća bio bi to netko od svatova ili ukućana, a danas je za tu priliku pozvan zdravičar. Nasreću, u Konavlima ovaj običaj još uvijek živi zahvaljujući zdravičarima koji su i nositelji ovog dobra.

34

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

BRUNDUSIUM

BROD OD KOJEGA JE ST

POTOPLJEN JE U GRUŽU S 90 TALIJANSKA POSADA brod je namjerno potopila otvaranjem ventila u luci Gruž uz obalu pored skladišta zvanog Mančina nakon kapitulacije Italije 1943. da ne bi došao u njemačke ruke.

za njih je plovio punih 19 godina s tim da je od 1917. do 1919. bio pod kontrolom Vlade Velike Britanije.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

Z

bog talijanskog parobroda BRUNDUSIUM strahovao je cijeli Gruž i Lapad, a i veći dio Dubrovnika jer je u svojim skladištima imao 900 tona avio bombi. Parobrod BRUNDUSIUM je izgrađen 1906. u brodogradilištu Nylands Verksted u Oslu pod imenom ULEFOS za brodarsku kompaniju A/S Manchester Kristina (Wintage & Co.). Parobrod je imao 1372 BRT-a, nosivost 1407 tona, duljine 70,28 M, širine 10,36 M i parni stapni stroj trostruke ekspanzije jačine 650 KS. Godine 1915. je prodan brodarskoj tvrtki Det Bergenske Dampskibsselskab iz Bergena u Norveškoj i dobiva novo ime DENEB,

Godine 1934. je prodan talijanskoj brodarskoj kompaniji Marittima Commmerciale Brindisiana i dobiva novo ime BRUNDUSIUM, a nakon dvije godine ponovo mijenja vlasnika Achille Lauro iz Napulja te je i dalje plovio pod istim imenom.

Ratne prilike Drugog svjetskog rata su ga dovele u luku Gruž s teretom od 900 tona avionskih bombi. Nakon kapitulacije Italije 8. rujna 1943. posada broda mu je otvorila ventile i potopila ga 10. rujna uz obalu pored skladišta zvanog Mančina da ne bi došao u njemačke ruke.

Pored ratnih zbivanja veliki strah se uvukao u stanovnike Gruža i Lapada, a i cijelog Dubrovnika, jer su se bojali da bi njegov teret mogao izazvati veliku eksploziju. Teško je bilo i zamisliti što bi se dogodilo da je brod

pogođen u jednom od devet bombardiranja Dubrovnika od strane savezničkih aviona tijekom 1943. i 1944. godine, a najteže je bilo kada se ciljano gađala luka Gruž.

Najopasnije je bilo prvo i veoma razorno bombardiranje luke Gruž i Lapada dana 28. studenog 1943. kad su u 11 sati ujutro nebo preplavila 24 bombardera B-25 „Mitchela“ i ispustila 44 tone bombi. Tako je talijanska posada broda koja je namjerno potopila brod ustvari spasila od mogućnosti da ga pogode bombardiranjem, a i kasnije da ne padne u njemačke ruke.

Rat je završio, a brod je i dalje ležao na dnu uz samu obalu luke te se u Dubrovniku i dalje strahovalo, a i strahovalo se kako će proteći njegovo vađenje. Samo vađenje se nije moglo odmah nakon rata započeti jer je puno brodova bilo potopljeno na cijeloj našoj obali Jadrana, a specijalizirane tvrtke za takve poslove nije bilo te su prva vađenja bila od strane specijaliziranih jedinica JRM-a.

Također sam pronašao slike i tekstove da je potonuli parobrod Cavtat u vlasništvu Dubrovačke plovidbe izvadila Lučka kapetanija u Dubrovniku, a potonuo je tog istog dana za vrijeme najžešćeg bombardiranja Gruža. Sva ostala vađenja

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

35

TRAHOVAO DUBROVNIK

00 TONA AVIONSKIH BOMBI ...

Pored ratnih zbivanja veliki strah se uvukao u stanovnike Gruža i Lapada, a i cijelog Dubrovnika, jer su se bojali da bi njegov teret mogao izazvati veliku eksploziju. Teško je bilo i zamisliti što bi se dogodilo da je brod pogođen u jednom od devet bombardiranja Dubrovnika od strane savezničkih aviona tijekom 1943. i 1944. godine, a najteže je bilo kada se ciljano gađala luka Gruž.

Brundusium spreman za teglenje u brodogradilište Viktor Lenac

počinju 1947. godine nakon osnutka specijalizirane tvrtke Brodospas iz Splita koja se u početku bavila samo vađenjem brodova, tegljenjem i spašavanjem.

Tako je na red došao pored ostalih hitnih vađenja

i naš BRUNDUSIUM te je 15. listopada 1948. započelo vađenje broda koji je predstavljao veliki problem za luku, a i sam grad. Odlučeno je da se zbog sigurnosti prvo započne s vađenjem avio bombi, a tek onda broda. Cijela operacija se oba-

vljala pod vodom, da se izbjegnu promjene koje bi mogle prouzrokovati eksploziju. Konstruirana je posebna naprava koja je postavljena ispod drvene splavi, a koja se mogla pomoću posebnih vitala spuštati u unutrašnjost broda. Ronioci su ruka-

ma uzimali bombe, stavljali ih u tu napravu koja ih je potom podizala do razine mora i oprezno su ih stavljali na splav.

Pomalo, ali sigurno su teglili splav na otvoreno more, gdje su s tegljača na sigurnoj udaljenosti pote-

Nastavak na sljedećoj stranici

36

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Kad je zadnja bomba u veljači 1949. izvađena i sigurno uklonjena Dubrovnik je napokon odahnuo.

zanjem konopa opasni teret otpuštali da potone na dno. Kad je zadnja bomba u veljači 1949. izvađena i sigurno uklonjena Dubrovnik je napokon odah-

nuo od tog velikog problema, jer ipak se radilo o velikoj količini eksploziva koji je bio uskladišten u brodskom skladištu takoreći u jednu cjelinu.

Fotografirano na dan kad je brod izvađen iz mora 13. veljače 1949.

Teško bi se moglo zamisliti koju bi štetu pri eksploziji i u kojem radijusu 900 tona bombi moglo učiniti. Nakon izvađene zadnje bombe, odmah se pomoću

cilindara i brod podigao na površinu 13. veljače 1949. i oteglio u brodogradilište Viktor Lenac - Rijeka gdje je temeljito obnovljen.

BRUNDUSIUM je ponovo zaplovio pod imenom DUNAV u vlasništvu Jadranske slobodne plovidbe iz Rijeke za koju je plovio od 1953. do 1960. Tada prelazi u flotu Lošinjske plovidbe i u njoj plovi idućih šest godina. Naš problematični brod BRUNDUSIUM je svoje plovidbe završio u rezalištu brodova u La Spezia - Italija, gdje je u rujnu 1966. započelo rezanje s imenom DUNAV. Izvor priloženih fotografija su monografija Jadrolinije, monografija Brodospasa i Alenko Milin.

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

38

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo

39

40

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

NESPORTSKO PONAŠANJE

EPILOG TUČNJAVE U GOSPI

Ivo Dragić napustio RHKM Dubrovn

njegov sin Antonio, policija kaznila NAKON INCIDENTA koji se prošlu subotu dogodio u Gospinom polju na rukometnoj utakmici došlo je do smjene dopredsjednika i kondicijskog trenera RKHM Dubrovnik AIDA ČAKIĆ DUBROVAČKI DNEVNIK

I

grači dubrovačkog rukometnog kluba postavili su ultimatum „Ili mi, ili Dragić” što je rezultiralo njegovim povlačenjem dopredsjednika Iva Dragića.

Također, odlukom predsjednika kluba Ivice Granića suspendiran je i njegov sin Antonio Dragić koji je bio kondicijski trener. Ishod je to dramatičnog sukoba koji se dogodio u nedjelju u Gospinom polju za vrijeme utakmice između Dubrovnika i Sesveta kada je policija intervenirala zbog tučnjave.

Utakmica je završena rezultatom 36:30 u korist gostiju zbog čega je dopredsjednik Rukometnog kluba hrvatske mladeži Dubrovnik, Ivo Dragić, bio nezadovoljan te je dobacio kritiku igračima. Navijač s tribina, inače roditelji jednog rukometaša, to nije dobro pri-

mio zbog čega je uzvratio istom mjerom da bi na to reagirao i sin dopredsjednika kluba, kondicijski trener Antonio Dragić. Sukob je potom eskalirao, došlo je do naguravanje igrača, navijača i čelnika kluba, a intervenirala je policija. ČETIRI OSOBE PREKRŠAJNO PRIJAVLJENE Iz policije su izvijestili kako je 29-godišnji trener kluba fizički napao dva igrača ko-

ja su tom prilikom lakše ozlijeđena te je zbog nanošenja tjelesnih ozljeda, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave. Riječ je o Dragiću mlađem koji je ubrzo pušten iz pritvora, ali je dobio zabranu prilaska dvojici ozlijeđenih igrača te ne smije ući u dvoranu u Gospinom polju.

Njegov otac, Ivo Dragić, vrijeđao je policijskog službenika zbog čega je dobio prekršajnu prijavu protiv javnog reda. Prijave su dobili, uz njegova sina Antonia, još dvije osobe, koje su bile sudionici sukoba u dvorani.

Preds-

Predsjednik RKHM Dubrovnik Ivica Granić

...

PREKRŠAJNU PRIJAVU DOBIO I KLUB Policija je utvrdila i prekršajnu odgovornost sportskog kluba i odgovorne osobe u sportskom klubu, budući da su dopustili ulaz na tribine i boravak tijekom utakmice za oko 25 osoba. Njima je izdan prekršajni naloga za počinjeni prekršaj iz članka 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

jednik kluba Ivica Granić za vrijeme utakmice nije bio u Dubrovniku, ali je po dolasku odmah sazvao sastanak s članovima uprave i igračima.

- Naguravanja u sportu su nekako uobičajena stvar, možda je čak i pretjerano reći da je došlo do nekakve masovne tučnjave.

Svakako, nije uredu svađati se s publikom, dobacivati igračima s tribina, postoji i

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

INOM POLJU

41

...

nik, suspendiran a klub ŠTO SU MIHO OBRADOVIĆ I EKIPA UOPĆE RADILI NA UTAKMICI?

Ivo Dragić s bivšim trenerom Ivandijom

mjesto i vrijeme za analizu utakmice. Praktički već nekoliko godina ostavljaju srce na terenu bez adekvatnih naknada i primanja, u pitanju je čista ljubav prema Gradu, sportu i rukometu. S druge strane nitko me može negirati i veliki doprinos Dragića dubrovačkom sportu, za te zasluge nagrađen je i odličjem HOO Franjo Bučar.

Kad sve zbrojim i oduzmem, stanje financija je grozno i bilo je pitanje dana kad će sve eksplodirati. A ako bih morao imenovati glavnog krivca, onda su to odgovorni u gradu Dubrovniku, koji nam nije

pomogao praktički niti malo - kazao je Granić za Dubrovački dnevnik.

FINANCIJSKI KOLAPS KLUBA Pandemija koronavirusa ostavila je negativne posljedice i u sportu pa je tako RKHM Dubrovnik ostao bez sponzora što im je zadalo velike financijske poteškoće. Predsjednik Granić ističe kako su na to ukazivali od početka i tražili pomoć od Grada Dubrovnika, ali nisu dobili više od obećanja.

- Kakav je to Grad koji nije u stanju to prepoznati,

Čini se kako je na tribinama za vrijeme utakmice ipak bilo gledatelja. Podsjetimo, prema odluci Nacionalnog stožera o javnim okupljanjima od 27. studenog 2020. godine, utakmice premier lige se smiju održavati, ali bez gledatelja. Zanimljivo je i to što je na utakmici bio i dubrovački političar Miho Obradović, što je vidljivo na fotografijama Tonćija Vlašića koje su objavljene u Dubrovačkom vjesniku. Inače, Obradović je poznati simpatizer kluba, no u njemu nema nikakvu funkciju pa je Dubrovački dnevnik pitao predsjednika kluba Ivicu Granića u kojem je svojstvu Obradović bio na utakmici. „Načelno govoreći, tu nisu smjele biti osobe koje nisu dio kluba, koje nisu treneri, igrači, zapisničari, suci i slično. Nitko osim njih ne bi smio biti tamo,” kazao je Granić. Na pitanje je li Obradović smio biti u dvorani, Granić je odgovorio ‚ako je bio tamo, definitivno nije smio’, jednako kao ni otac jednog od igrača koji je sudjelovao u naguravanju i još nekolicina osoba. (I.B.M.)

pa nismo mi samo onih 15 igrača koji istrče na teren, u pitanju je puno više, turniri, zatim naše škole rukometa po dubrovačkim osnovnim školama, pa tu svakoga dana trči 150 - 200 djece, i ta dubrovačka mladost nije na ulici, ne drogira se, ne pije po parkovima. I tako radimo već godinama, pa vas ja onda pitam kakav je to Grad koji to nije u stanju prepoznati - zapitao se Ivica Granić.

I kapetan tima Maro Dabelić je nakon sukoba u Gospinom

polju govorio o problemima koji muče ovaj klub. Prema njegovim navodima, igrači plaću nisu primili godinu dana, a tijekom igre ‚ostavljaju srce na terenu’. Čini se kako je neprimjereno dobacivanje Dragića, Iva i Antonia, bila iskra koja je zapalila ionako napetu situaciju u klubu prouzrokovanu financijskim problemima i gomilanjem nezadovoljstva što je na kraju dovelo do sukoba i smjena dopredsjednika i trenera.

42

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

POLICIJA RAZBIJA NARKO LANAC

CARINIK LUKE PLOČE PROPUŠTAO KOKAIN U KONTEJNERIMA BANANA, OD 'NAGRADE' KUPOVAO SKUPE AUTE I STANOVE PREMA NESLUŽBENIM INFORMACIJAMA s kojima raspolažemo, za svaki kontejner koji bi propustio, a u kojima bi se nalazilo 100 kilograma kokaina, dobio bi 40 tisuća eura IVONA BUTJER MRATINOVIĆ FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

P

rošlog ponedjeljka je uhićena još jedna osoba koja se dovodi u vezu s preprodajom kokaina o kojoj se pisalo krajem siječnja.

Kako doznaje Dubrovački dnevnik, radi se o cariniku Luke Ploče koji je osumnjičen kako je bio dio zločinačkog udruženja, uz još četiri osobe za koje je utvrđena osnovana sumnja da su stavili u promet najmanje 146 kilograma kokaina od čega su stekli imovinsku korist od najmanje 32 milijuna kuna koju su međusobno podijelili.

Podsjetimo, organizator zločinačkog udruženja je bio 59-godišnjak koji je financirao i razradio detalje transporta kokaina teretnim brodovima u Luku Ploče odakle je dalje organizirao njegovu dalju distribuciju po Hrvatskoj i Italiji.

Peta osoba, spomenuti carinik, uhićena je u ponedjeljak na području Metkovića, a sumnjiči se kako

Privođenje jednog od osumnjičenih za preprodaju kokaina je cijeloj priči doprinio tako što je bez ikakvog pregledavanja propuštao kontejnere s bananama u kojima se nalazila droga. Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolažemo, za svaki kontejner koji bi propustio, a u kojima bi se nalazilo 100 kilograma kokaina, dobio bi 40 tisuća eura!

Iz pouzdanih izvora doznajemo kako je muškarac novac rado trošio i kako je živio na visokoj nozi, a

navodno je kupio najmanje jedan stan u Zagrebu te luksuzni Volvo.

Inače, ovo je još jedna u nizu uspješnih akcija dubrovačke policije. Nastavak ovog kriminalističkog istraživanja proveden je u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Upravom kriminalističke policije Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Kako su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske naveli u svom priopćenju, protiv osumnjičenog 50-godišnjaka je Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta podnesena kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Neovlaštene proizvodnje i prometa drogama“ u svezi kaznenog djela „Počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja“, te je predan pritvorskom nadzorniku.

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

43

UHVATILI JE NA GRANICI

DJEVOJKA u putnoj torbi prenosila drogu PIXSELL

P

olicijski službenici Policijske postaje Ston, su 6. veljače, prilikom ulazne granične kontrole na GP Zaton Doli, kod 22-godišnje putnice autobusa, pronašli

50 sjemenki indijske konoplje težine gotovo 70 grama, manju količinu hormona za rast i pvc vrećicu s 34 grama amfetamina.

Zbog sumnje da je počinila kazneno djelo „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“, policija protiv osumnjičene podnosi

kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, stoji u

VRIJEDNOST VEĆA OD 73 TISUĆE

OSTAO I BEZ VOZAČKE

PREPRODAO ALKOHOL KOJI JE KUPIO PREKO TVRTKE, A NIJE GA PLATIO FOTO: JURICA GALOIC /PIXSELL

D

o v r š e n i m kriminalističkim istraživanjem O d j e l a gospodarskog kriminaliteta

Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i policijskih službenika Policijske postaje Korčula, utvrđena je osnovana sumnja da je 55-godišnjak, kao odgovorna osoba trgovačkog

priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

društva iz Zagreba, u listopadu 2019. godine, od drugog trgovačkog društva s otoka Korčule, naručio alkoholna pića u vrijednosti većoj od 73 tisuće kuna, a naručenu robu nije platio.

Robu je dalje prodao ispod nabavne cijene za gotovinu, a tako ostvareni novac je zadržao za sebe, umjesto da ga položi na žiro račun društva u kojem je odgovorna osoba. Zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela „Prijevara u gospodarskom poslovanju“, „Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju“ i kazneno djelo „Povreda obveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga“, protiv 55-godišnjaka je podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Pijan vozio po Platu, to će ga koštati 13 tisuća kuna

N

ajveća koncentracija alkohola od 2,09 g/kg izmjerena je tijekom redovne kontrole prometa u Platu u jutarnjim satima, 7.veljače, 28-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka.

Vozač je isključen iz prometa te mu je izdan prekršajni nalog u iznosu od trinaest tisuća kuna. Također, izdana mu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od sedam mjeseci, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

BORIS SCITAR/VECERNJI LIST/

VAŠ DAN UČINITE POSEBNIM VJENČANJA U SUNSETU

Šetalište kralja Zvonimira 17 (na plaži u Uvali Lapad)

sales@sbd.hr www.sbd.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

SLIKARICA SA SLIKE

GULJENJEM SKINUTI KORU

LISTOPADNO DRVO

TEK KUPLJEN

DUBROVA^KI DNEVNIK

^AVAO, BRUKVA

POLITI^AR DRVO ^IJI PRIJEVREEL SADAT JE PLOD MEN (1918-1981) DRENJINA

DUBROVA^KI DNEVNIK

UGLEDNI PJESNIK

SKIJA[KA DISCIPLINA

HUMORIST BUCHXALD

JAPANSKI OTOK

SAVEZ FILATELISTA

CIKLUS SLIKA SLIKARICE SA SLIKE

SATOVI

PROPAST SVIJETA

FINI, ISTAN^ANI

PRERASPODJELA ZEMLJI[TA ”LOVAC” KOTIGA

RODNI GRAD SLIKARICE SA SLIKE

STUPITI UNUTRA

POJEDINI KOMAD ALATA INICIJALI NOGOMETA[A IBRAHIMOVI]A

CRTA^I, AUTORI ILUSTRA CIJA

JAUKANJE

KARLOVAC

25. I 1.

SLOVO AZBUKE

BORAC U KORIDI

NAPRAVE ZA RIBOLOV PRIPADNIK ST. NARODA U EUROPI

STANOVNIK DIJELA HRVATSKE

TEMPO LJUDI NA SUPROTNOJ STRANI ZEMLJINE KUGLE

ZNANOST O MORALU

STARORIMSKI IMPERATOR

PJEVA^ICA, RITA

... - MILE ULCINJ ISTOK

NEUTRON

CIGARETNI PAPIRI]

GRAD U AUSTRIJI, NA DUNAVU

@ENA KOJA UVODI INOVACIJE

DUHOVNI U^ITELJ NA TIBETU

KARTA[KA IGRA

STAROJUDEJSKI KRALJ

STARI SLAVEN

UDARAC

DRAMA HENRIKA IBSENA

MIRAZ (anagram: DATO)

VRSTA @ITARICE

SLAVNI VIKING (CRVENI) RUSKA GLUMICA ROJINSKI

HIGIJENSKI PAMUK

PRILI^NO NIZAK

KON^I]I

TEHNI^KA [KOLA

GLUMAC GREGUREVI]

LOVNA DIVLJA^, GNJETAO

VELIKI GRAD U NIGERIJI

NATRIJ TRGATI U DIJELOVE

BISKUPSKA MISA

JAPANSKI POLITI^AR HIROBUMI

TIJESTO ZA PITU (mn.)

DJELO IVE ANDRI]A SITNOZRNATA VULKANSKA STIJENA

POZADI, STRAGA

ELEKTRI^KI NABIJEN ATOM

GR^KO SLOVO

ISTA SLOVA

RIZI^AN POSTUPAK

GRAD U TURSKOJ

JUNIOR

EVENTUALNO

[ARENA PAPIGA

^LAN SENATA

VRIJEDNOSNI SUD O ^EMU JU@NO VO]E

STRANA NEGACIJA

TONA RADNO STANJE GLAGOLA

PJEVA^ICA BADRI]

RJE[ENJE - nov, bard, spust, agrarna reforma, Dubrovnik, Dean, alatka, jauk, KA, zi, vr{e, }at, n, etika, antipodi, cile, Ora, I, UL, Melk, vist, lama, Ant, udar, Nora, dota, ovas, Erik, vata, Na, Ito, pontifikal, ]orkan i [vabica, riolit, ozad, ii, rizik, Adana, ocjena, senator, nar, aktiv, Nina.

46

petkom

AUTO / MOTO

Fiat Sedici

ll 4x4.2007.god., 192 000km, ured-

no servisiran, cijena po dogovoru.

Mob:098 717 040 ___________________________________ SEAT Leon ll 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________

Mercedes B-classe Automatik

ll 2014 godina. 149500 km na satu.

Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________

Audi TT

3,2 V automatik. 2004 godište.

Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021. Info na 0981772088 ___________________________________ ll Povoljno prodajem skuter Yamaha Neos 50, motor neispravan Tel. 099 688 0160 ___________________________________ ll

Mercedes B 180 D

ll prodajem ili mijenjam za manji auto

na mob 098 1821714 ___________________________________

Smart FORTWO Coupe 1.0

ll Passion oprema. Registriran do

06/2021 godine. MOB:098244682 ___________________________________

Peugeot 3008, automatic

ll 2.0hdi hybrid 200ks, 2014god,

prešao 94500. Km. Registriran do 11/21. Nikad udaran, svi servisi u ovlastenom servisu. Cijena 90 000 kn.

Mob; 091 / 581 4477 ___________________________________ ll

Opel Meriva 1.3 cdti

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll

Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

42010,155.000 km,reg do 12/21.

Dosta opreme,servis napravljen.

Bez ulaganja. 5800 eur.

098/756-239 _________________________________ ll Peugeot 508 sw.8000 EUR.2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax u zamjeni cijena veca.

MOB:0976992281,0958654587 __________________________________ ll Mercedes A 180 cdi, 2015.g Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. AMG sport.

Mob:098618999 __________________________________ ll Škoda Octavia combi

2013 godina. Odlična. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov.

AMG sport. Mob:098618999

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem jednosoban stan u Lapadu na duže vrijeme.

Kontakt: 099 688 01 60 __________________________________ ll Iznajmljuje se na duže vrijeme dvosobni superluksuzni stan koji se nalazi na drugom katu zgrade u Dubrovniku, Lapad, Iva Dulčića 20, površine 70 m2. MOB:098847000 ll

ll Iznajmljujem apartman za 2-3

osobe do daljnjeg u Srebrenom.

Poseban ulaz s parkingom. Kontakt: 0997935050

2011,130.000 km,reg do 12/21.

5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________

ll Iznajmljuje se stan (I. Vojnovica

ll 1998 godina, 50ccm. 33000 km.

ll Iznajmljujem garsonijeru s par-

Gillera Runner

Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________ ll

Mercedes B180cdi

2012,150.000 km,reg do 03/2020.

10.000 eur. Vise inf 098/756-239 ___________________________________ ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910 ___________________________________

ll GOLF-JX DIESEL ,

40 KW , 1988.g neregistriran.

MOB: 099 256 0002

50)na duze vrijeme. MOB:098392233 kingom odmah iznad robne kuce Srđ u novim zgradama. Zainteresirani se mogu javiti na mobitel 098-9424675. ll Iznajmljujem novouređeni stan za

jednu ili dvije osobe u obiteljskoj kući na Ilijinoj Glavici na duže vrijeme. Parking je omogućen u ulici do objekta.

Kontakt: 099/6325521 ll Iznajmljujem dvosoban stan u Župi

dubrovačkoj u blizini škole. Idealan za smještaj do 5 radnika. Stan se sastoji od dvije sobe, dvije banje,

dnevnog boravka s kuhinjom, ima poseban ulaz i balkon. Raspoloživ tijekom cijele godine. MOB: 0989784138

PLOVILA ll Prodajem vanbrodski motor Honda

2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.MOB: 098285038 ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.MOB:098285038 ll Kupujem barku s vezom, Batala/Or-

san 0997332119

KUĆNI LJUBIMCI

IMA MJESTA I ZA TVO

ll Primamo rezervacije za čokolad-

ne štence labradora koji su oštenjeni 14.12.2020. Štenci će biti uredno cijepljeni, čipirani I očišćeni od parazita INT - NAJČITANIJI DUBROVAČKI sasrodovnicom Hrvatskog kinološkog više od pola milijuna jedinstvenih korisni saveza. Roditelji štenaca imaju položen - TISKANO IZDANJE DUBROVAČK ispit prirođenih osobina, te uredne sve s tjednom nakladom od 10 tisuća primjera zdravstvene testove ( negativni na displaziju kukova i laktova, uredne genetske testove PRA-PRCD,Narkolrpsija, CNM,EIC, RD/OSD,SD2,HNPK). Majka MARKETING: posjeduje izvrsne osobine pasmine labradora retrivera, kao460 I otac koji je mladi 099 2408 409, 642 mužjak iz uzgajivačice Fullcool ( uvežen marketing@dubrovackidnevnik.hr iz Amerike ). Bit će spremni za preuzimanje nakon 08.02. Cijena štenaca je 7500 kuna. MOB:098203284.

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem stan - 64m2, Montovjerna,

neposredna blizina Doma zdravlja, 1. Kat. Cijena 2.700 eur.m2. Kontakt: 098 311 017 ll Prodajem jednosoban stan

u Lapadu, 30 kvadrata plus taraca, prizemlje. Tel. 099 688 0160 ll Stanovi za prodaju. Cijena kvadrata

od 3000 do 3500 eura. Kontakt: 091 442 3251 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici.

Stan ima 59 kvadrata. Sve informaije na broj 0917398573 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten. Spavaća soba, kupaonica, kuhinja, te veliki dnevni boravak, natkriveni balkon/terasa s pogledom na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Mob. 098244682 ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,235.840 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

OJU REKLAMU

ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

TERNETSKI PORTAL

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA ika mjesečno NEKRETNINE 098288254. Encert B

KOG DNEVNIKA

aka ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59 M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran luksuz-

no 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem povoljno željeznu

ogradu. Kontakt 099 688 01 60 ll Prodajem ležaj 90x200, cijena 400

kn. Prodajem el. Mlin za žitarice, cijena 800 kn. Prodajem inkubator za leženje pilića kapacitet 60 jaja, cijena 800 kn. Kontakt 099 679 35 97

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj i prikolicu

kiper Panona Osijek. Kontakt: 099 835 79 81

ll Prodajem med, kontakt: 020 426 049

ili 091 936 6481

ll Prodajem lovačku pušku Broving au-

tomat kalibra 12,12,70, cijena 3. 000 kn.

Kontakt: 020 331 664 Poklanjam tri komada usne harmonike.

Kontakt: 424 – 871 ili 098 925 76 21.

Prodajem mušku biciklu s prednjim amortizerima, kupljenu u Intersportu.

Dvije godine stara, nikad vožena, garažirana. Plaćena 1600 kn, sad je prodajem za 750 kn jer je višak.

098 564 771

ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34

M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 na-

mješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

47

RAZNO ll Medicinska sestra pruža uslugu

njege potrebitima. 099 679 35 97 ___________________________________ llZaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa ,sve informacije na 091 1472 794.Mokošica. ___________________________________ ll Višegodišnje iskustvo u orezivanju ruža, loze, kivija. Uređivanje đardina.

MOB: 0919374727

DEŽURNA LJEKARNA „ KOD ZVONIKA” od 8.2. do 14.2.2021. „GRUŽ” od 15.2. do 21.2.2021.

PREMINULI JELE ŠURKO (1930) ĐURO DUBELJ (1935) RATIMIR SIMATOVIĆ (1943) JELE ŠKRABO (1924) ANKA RAVNJAK (1950) JOSIP AJDUKOVIĆ (1932) KATINKA BISERKA BELIN (1928) SRĐANA ROJE (1963) IVANKA BELEMEČIĆ (1932) MARIJA HASAN (1932) KLARE KOSTIĆ (1941) ENVER HUSKIĆ (1960) PERO OBRADOVIĆ (1931) SRETAN PLENKOVIĆ (1953) MARE VLAŠIĆ (1926) NIKOLA BENIĆ (1939)

48

petkom

• BROJ 36 • 12. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

PROGRAM ZA SVE UZRASTE

STIŽE NAM veselo karnevalsko doba! Četiri neobična dana dubrovačkog karnevala

Č

etiri dana dubrovačkog karnevala tradicionalno će se održati i ove godine od 12. do 16. veljače, u prilagođenom obliku zbog epidemiološke situacije i propisanih mjera. Bez karnevalske pozornice i revije kostima bit će to neobična festa, ponešto drukčija od rado viđene glasne i razigrane povorke Stradunom. Usprkos to- me, uz sadržajan program za sve maškarane uzraste, veselje i zabava su zagarantirani.

Svečano virtualno otvorenje manifestacije rezervirano je za petak, 12. veljače a održat će se na Luži uz online prijenos.

Naglasak manifestacije i dalje je zadržan na djeci i mladima, a veliki dio programa namijenjen je upravo njima. Uz maškarani vrtićki i maškarani školski dan, predviđena je „Zoom Zoom faćenda

od malih maškara Plesnog studija Lazareti“ koja će veselje premjestiti u sigurnost dječjih domova.

Vrtićke skupine i razredna odjeljenja pozvani su da pošalju kratki film s fotografijama i (ili) kratkim nastupima maškaranih grupa, a najbolje maske bit će nagrađene posljednji dan poklada. Fotografije će se slati u organizaciji škola i vrtića.

Tra-

dicionalna manifestacija u organizaciji Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika prošle je godine proslavila dvadeseti rođendan, a tome u čast na prvi dan karnevala zakazano je prikazivanje filma „Dvadeset godišta Dubrovačkog karnevala“. Maškarajte se „svakako i svakakvi“ i budite virtualno uz Dubrovački karnevo 2021.

DUBROVAČKI KARNEVO 2021.

- ČETIRI DANA KARNEVALA PRVI DAN, PETAK 12. VELJAČE 10:00 Otvaranje Karnevala online Trg ispred Luže Predstavljanje karnevalskih paravana Udruge DART Ispred palače Sponza Predstavljanje online izložbe karnevalskih maski i kostima Galerije Artur, Udruge DART i Obrta Dubrovnik Tours and Art Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika Dubrovačka baština „Prinčipesin đir kroz godišta od veljuna” Izložba karnevalskih kostima Krojačkog obrta „Prinčipesa“ Marine Glavinić Luža Prikazivanje filma „Dvadeset godišta Dubrovačkog karnevala“ Autor filma Zvonko Bašica VSP VIDEO 12:00 „Tri minute iz Znanstvene“ Video o karnevalskim listovima Dubrovačke knjižnice 19:00 „Dubrovački veljun, đir kroz godišta“ Projekcija filma Dubrovački muzeji DRUGI DAN, SUBOTA 13. VELJAČE 11:00 Maškarani vrtićki dan Kratki film s fotografijama i (ili) kratkim nastupima maškaranih grupa dubrovačkih dječjih vrtića 17:00 Zoom Zoom faćenda od malih maškara Plesnog studija Lazareti

online putem Zoom platforme Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika Dubrovačka baština 20:00 Maškarani koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra Studentski centar Dubrovnik TREĆI DAN, PONEDJELJAK 15. VELJAČE 11:00 Maškarani školski dan Kratki film s fotografijama i (ili) kratkim nastupima maškaranih grupa dubrovačkih osnovnih škola 12:00 Virtualna izložba dječjih radova Dubrovačke knjižnice 19:00 „Župski karnevo, festa od škeraca“ Projekcija filma Dubrovački muzeji ČETVRTI DAN, UTORAK 16. VELJAČE ULTIMI OD KARNEVALA 11:00 Maškarani kompeticijun u spravljanju šporkijeh makarula Kratki film o kompeticijunima prošlih godina 12:00 Proglašenje najuspješnijih maškaranih vrtića i škola Luža 18:00 „Storije o neponovljivima - maškarate i veljuni“ Projekcija filma Kinematografi Dubrovnik 19:00 „Cavtajske maškarate i Dominali“ Projekcija filma Dubrovački muzeji