Dubrovački dnevnik petkom br. 35

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 5. veljace v

Godina 2, broj 35, 2021.

Izlazi jednom tjedno

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

KORONA NIJE UBILA TRADICIJU ‚’Festu ne damo, a svetog Vlaha u srcu nosimo’’

ANA HRNIĆ: Ljudi žele putovati, godina će biti bolja od lanjske

ĐURO CAPOR: ‚’Želimo Grad bez ‚’čeličnih’’ i osuđivanih gradonačelnika’’

VIJESTI

TURIZAM

INTERVJU

UGOSTITELJI O MJERAMA

Oni na Vojnoviću najpogođeniji, oni u Gradu bi ionako zatvorili ll

Dubrovački ugostitelji nadaju se popuštanju mjera kroz petnaestak dana i otvaranju makar onih ugostiteljskih objekata koji imaju taracu... ll

Stranica 16

PODUZETNICI VS. HGK

Provjerili smo koji su argumenti za ili protiv obavezne članarine ll

, J A C E T S V O T O G , O T S O P 6 A M RADNICI UPRAVITE,LJU 600 TISUCA

ll Pitanje članarine u

Hrvatskoj gospodarskoj komori izazvalo je prijepore u Saboru...

Stranica 12

BAPTISTI U DUBROVNIKU ll Razgovor s Pastorom MacKenzijem

Stranica 32

2

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ FOTO: NIKŠA KLEČAK

ŽIVOT SE RAĐA

U SLOBODI Ž I ivio sveti Vlaho! Usred pandemije, uz strogo poštivanje mjera Festa se održala i ove turbulentne godine. Dubrovački puk nije ostao gluh na apele koji su ove godine, kao i mnogo toga, u suštoj suprotnosti s uobičajenima. Televizijski i internetski prijenos euharistijskog slavlja i procesije ove je godine bio sigurnija opcija za proslaviti ‚’dan ki dohodi nami jednom na godište’’. Maske su nosile, distanca se držala, makar u protokolarnom dijelu. Po dobrom, starom i čestom običaju na ovaj dan, zasjalo je i sunce. Na dlanu svetog Vlaha Dubrovnik se bar nakratko osjetio sigurnim dok čeka i dalje kad će sve ovo proći.

Hoće li uopće proći? Sad je pomalo već svima jasno kako ni toliko željeno cjepivo neće biti tako brzo i efikasno rješenje, a Dubrovnik se zasad suočava s činjenicom da se valja oprostiti s još jednom predsezonom. Kao i s činjenicom da je uspjeh čak i same sezone nepredvidljiva igra koja ne ovisi samo o nama samima. Tu ništa ne možemo promijeniti. Ono što znamo je da će vjerojatno biti važno da imamo dobre brojke i epidemiološku sliku. Vrijedi li radi nje možda još uvijek istrpjeti mjere ili su posljedice mjera već sada neke dovele do ruba izdržljivosti?

stovremeno s Festom svetog Vlaha u Zagrebu se održao prosvjed u organizaciji udruge Glas poduzetnika. Ovaj ‚’krik’’ poduzetnika u očajnoj situaciji, većinom ugostitelja i pripadnika branši kojima je posao zatvoren ili je u potpunosti kolabirao usmjeren je prema Vladi. Traže pravo na rad. Zahtijevaju jednake kriterije. Činjenica je da su mjere nelogične. Vlasnik koji je otvorio teretanu u Zagrebu mogao bi u zatvor dvije godine. Oko njega rade trgovine, šoping centri, ljudi se u gužvaju u redovima za kave, dok se njemu brani rad koji je moguć uz poštivanje mjera. Ne samo moguć, nego i potreban, jer je tjelovježba prioritet zdravlja i imuniteta. S druge strane Vlada i Stožer brane svoje poteze činjenicom što su i dalje mjere blaže nego u ostatku Europe gdje je sve zatvoreno već mjesecima. Ministar Božinović pravda se činjenicom kako je u Hrvatskoj od registriranih 215 tisuća poduzetnika zatvorenih njih 18 tisuća, dok svi ostali rade, a djeca većinom idu u školu, što su znatno liberalnije mjere od ostatka Europe. oda je mnogima stigla do grla. Nisu u problemu samo ugostitelji.

Turističke agencije, povremeni prijevoz i event industrija prolijevaju zadnje kapi krvi jer se u toj branši pre-

V

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

dugo ne događa ništa, niti je što na vidiku.

U ovakvoj gospodarskoj situaciji saborska rasprava o Hrvatskoj gospodarskoj komori bila je samo okidač i kap preko čaše. Nisu u pitanju 42 kune koliko mjesečno tvrtke izdvajaju za ovu državnu organizaciju, pod obavezom, a ne dobrovoljno, kao što traže. Ta je obvezna članarina poslužila kao savršen motiv za prikazati razliku između dvije Hrvatske, a ta je razlika danas znatno vidljivija nego inače. Jedna je ona Hrvatska iz javnog sektora, nedodirljiva i sigurna, bez obzira događaju li se oko nje pandemije, potresi, poplave ili ratovi. Druga Hrvatska je ona koja je i boljih godina nosila prevelik teret ove druge Hrvatske na svojim leđima, a sada uz domaći teret nosi i onaj globalne krize. Pod tolikim teretom palo je previše radnih mjesta. Previše je ljudskih sudbina u pitanju. Prevelika je razlika između onih koji svoje plaće zarađuju na tržištu i onih kojima je sasvim svjedeno što se na tom tržištu događa. va razlika je zapravo glavni motiv nezadovoljstva poduzetnika, a problem neće riješiti popuštanje mjera i otvaranje kafića i teretana 15 dana prije ili kasnije. Neće to riješiti ni jedan zakon kojim se ukida tek jedna u nizu obaveznih članarina za samo jednu u ni-

O

zu državnih institucija u kojoj žive i rade ljudi kojima je plaća sigurna što god da se u svijetu oko njih dogodi. Sigurni su poput Nadanovih umjetnina i medvjeda u podrumu. Hrvatska treba korjenite i sustavne promjene na svim razinama i potpuno restrukturiranje gotovo pa svih institucija. Pa ako je najavljeno restrukturiranje HGK samo jedan potez u nizu, i ako ta reforma uistinu i bude takva da se pojača njena učinkovitost i smanji broj radnih mjesta koja služe uhljebljivanju, onda možda i ovaj prosvjed i krik poduzetnika bude imao smisla. Frapira i podatak da šef HGK sa svim svojim usputnim funkcijama koje obavlja sa svim svojim funkcijama ima 60 tisuća kuna plaću. Slične je iznose primao i bivši šef HGK Nadan Vidošević, ali ni to mu nije bilo dosta pa je morao pljačkati još, i još više, a na kraju i više od svega toga. I to u vremenu kad je vladala slična kriza, kad je gospodarstvo bilo na koljenima, poduzetnici pred zidom, potpuno slomljeni kao i danas, plaćajući obaveznu članarinu za nečiji lagodan i bezbrižan život. Za ono što se jasno vidi na površini, ali i sve ono što se sakrije u podrumima. eško je to pojmiti, ali u ovo vrijeme u Hrvatskoj nije dosadno ni onima kojima su svi ovi problemi poduzetnika ‚’španska se-

T

3

la’’. Onima poput ovih ‚’Suverenista’’ kojima je baš sad najveći hrvatski problem to što nije još uvijek donesen novi zakon o abortusu pa bi oni pokretali inicijative o zabrani pobačaja. Baš sada, u ovakvom trenutku neizvjesnosti, ugroženosti i egzistencijalne borbe oni bi malo svoje njuške gurali u tuđe živote. Ne štite takvi ničiji život, niti im je do ičijeg života stalo osim do vlastite promocije, koju grade na onoj najjadnijoj i najprimitivnijoj razini. Život se brani na sasvim drugom mjestu. Život se rađa u društvu slobode, a ne zabrana. U društvu odgovornosti, a ne represije. U društvu blagostanja, a ne egzistencijalne neizvjesnosti. U društvu obrazovanja, a ne dogmi. U tom duhu prošlog je tjedna pokrenuta peticija za uvođenjem seksualnog odgoja u škole, potaknuta sve glasnijim priznanjima o zlostavljanju o kojem se predugo šutjelo. I to je jedini pravi put da se tome stane na kraju. I jedini pravi put prema što manjem broju abortusa, a što je svačija želja. Ali ovi, suvereni u svojoj gluposti, to nikada neće razumjeti. I dok je njih s ovakvim idejama, i dok je onih koji bi ih u ovakvoj situaciji u tim suludim inicijativama podržali, nemamo što drugo zaključiti nego da nam je zapravo u životu još uvijek jako dobro.

4

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

KORONA NIJE UBILA TRADICIJU

„BEZ OBZIRA NA SVE, FESTU NE

A SVETOG VLAHA NOSIMO U S

SVI NAJBITNIJI DOGAĐAJI Svetog Vlaha su se dogodili, bez obzira na epidemiju koronavirusa. Najbitniji je svakako dubrovački puk koji se ni u ovim specifičnim vremenima ne odriče tradicije, Feste i svega onoga s čim su srasli IVONA BUTJER MRATINOVIĆ FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

P

oseban je bio ovogodišnji ‚dan ki dohodi nami jednom na godište’ po mnogočemu. Poseban, ali i dalje iznimno svečan i čudesno

lijep. Ovaj blagdan svetog Vlaha je proslavljen uz maske i socijalnu distancu kako na misi, tako i na procesiji, a gradski oci i predstavnici Biskupije su ove godine pozivali dubrovački puk da Festu proslave doma, uz prijenose uživo. Nekoliko desetaka redara budnim okom je pra-

tilo poštuju li se mjere te su onima koji su dolazili na gradske površine na kojima se održavaju središnja slavlja nudili zaštitne maske. No, sve to nije spriječilo brojne Dubrovčane da obilježe dan svog Parca, pogledaju procesiju, naprave đir po Stradunu ili se pomole.

Među njima su svakako Anita Mišić te njena kćerka Nikoleta koje su u Grad stigle u župskoj nošnji. Sveti Vlaho se u njihovoj obitelji tradicionalno štuje desetljećima, ide se u Grad, pa ni one nisu odoljele doći i uživati u posebnoj atmosferi na taj dan.

Procesija usprkos koroni

PONOSNI I SRETNI, PA I POD OVAKVIM UVJETIMA „Idemo već dugo godina na Festu. Otac je Vlaho, on je cijeli svoj život išao na Festu, sad je u nekim godinama pa ne može, ali zamijenile smo ga ja i moja kćer.

Ponosna sam što je obukla nošnju i što nastavlja obiteljsku tradiciju. Stigle smo kako bismo poslušale misu i su-

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

DAMO,

SRCU“

u godinu viđamo u procesiji na Stradunu je dubrovačka glumica Nika Lasić koja je u Grad stigla s obitelji, a među njima je i njena kćer Mara kojoj je ovo prva Festa. I slavi je u nošnji, baš kao i njena majka koja svake godine ponosno nosi onu konavosku. „Festa je ove godine nešto specifičnija s obzirom na pandemiju koja se događa, ali bez obzira na sve, mi Festu ne damo i Svetog Vlaha nosimo u srcu. Mojoj Mari je ovo prva Festa. Nisam dopustila sebi da ostanem doma,“ izjavila je Lasić.

Kaže kako nije posebno pratila vijesti o mjerama s obzirom na to kako je okupirana obvezama oko djeteta, ali kako je svakako nezgodno određivati tko može biti

Pripadnici specijalne jedinice policije sa svojim barjakom

dio procesije, a tko ne. „Mi smo svejedno došli, pomolit ćemo se, pokloniti našem Parcu i idemo doma.

To je svakako puno važnije nego samo proći Stradunom,“ kazala je Lasić koja

Anita i Nikoleta Mišić

djelovale na Festi,“ izjavila je Anita Mišić.

Njena kćer Nikoleta kaže kako je sretna, bez obzira na covid mjere. „Predivno se osjećam. Svi su sretni i ponosni. Doduše, malo smo tužni i razočarani što nismo dio procesije ove godine, ali i dalje sretni i zahvalni što se Festa održava i pod ovakvim uvjetima i što joj doprinosimo na ovaj način. I svakako, zahvalni i zbog ovako lijepog vremena,“ kazala je Nikoleta nakon čega je pošla s majkom na grličanje.

MALOJ MARI OVO JE PRVA FESTA I SLAVI JE U NOŠNJI Još jedno lice koje iz godine

kaže kako Festu slavi otkako zna za sebe. „Moj nono je bio Vlaho. Otkad znam za sebe, znam da smo slavili Svetog Vlaha. To mi je u srcu, to nosim duboko u duši. Čak i njemu u čast se danas oblačim u nošnju i sretna sam. Da on to vidi, mislim kako njegovoj sreći ne bi bilo kraja,“ emotivno je kazala Lasić koja nosi nošnju koju je naslijedila od svekrve, a koju je njena svekrva također naslijedila od svoje.

Ono što tada nije imala je s godinama nabavljala, otkupljivala i šivala. „To je veliko bogatstvo koje imamo u škrinjama. Rekla sam – ma kakve haljine, treba samo otvoriti škrinje, tu imamo sve,“ izjavila je Lasić.

Nika Lasić i njena Mara

UDRUGA ‚GROFOVI’ SA SVOJOM ZASTAVOM U PROCESIJI PO DRUGI PUT Ove godine zbog epidemioloških mjera, procesiji je nazočilo oko 250 sudionika koji su nosili maske. Kao i svake godine, nosile su se relikvije i moći, ali se u pravilu nisu dirale od strane puka. Bili su tu

5

6

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

Redari su nudili maske

trombunjeri, sudionici s barjacima diljem županije, predstavnici vlasti, ali i sudionici koje se sa svojom zastavom dosad vidjelo tek jednom u procesiji, a ove godine drugi put. To su pripadnici Udruge specijalne jedinice policije ‚Grofovi’ za koje je ova godina posebno svečana. „Sudjelovanjem u Festi zapravo ulazimo u 30. obljetnicu postanka temeljne postrojbe. Počeli smo s procesijom,

a dan osnutka postrojbe obilježit ćemo 5. svibnja i zajedno s interventnom policijom ćemo organizirati izložbu.

Nadamo se kako će nam to dopustiti epidemiološke prilike,“ kazao je predsjednik Udruge Hasib Alibegović Ale. UZINIĆ NA ODLASKU: DRUGAČIJE SU EMOCIJE BILE KAD SAM DOŠAO… Ove godine izostali su brojni

Mate Uzinić na propovijedi

visoki dužnosnici. I dok su premijeri i predsjednici redovito pohodili Festu proteklih godina, ove godine se to nije dogodilo, a uz predstavnike gradske vlasti na slavlje je stigla ministrica iz Dubrovnika Nina Obuljen Koržinek.

I upravo je ona u svojoj izjavi sažela pravi značaj Feste.

tine, mislim da ćemo ove godine posvjedočiti onome što je čini posebnom. To su duhovnost, posvećenost, vjera građana i cijele Dubrovačke biskupije. Okolnosti su drugačije, ali mislim da će se privrženost građana Sv. Vlahu vidjeti ove godine bolje nego ikad,“ kazala je.

„Festa je proglašena 2009. nematerijalnim do b r o m UNESCO-ve kulturne baš-

Još jedna posebnost ovogodišnje Feste je i to što Dubrovačka biskupija trenutno

Predstavnici Grada i Županije uz ministricu Obuljen Koržinek

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

...

DUBROVKINJA NA KANDELORU DONIJELA ZASTAVU KOJA PRIČA DUBROVAČKU POVIJEST

Misi su nazočili brojni Dubrovčani nema svog biskupa, a njen je dosadašnji biskup, a sadašnji apostolski upravitelj mons. Mate Uzinić koji se ove godine oprašta od Dubrovčana, predvodio središnje misno slavlje. Toga se spomenuo i u svojoj propovijedi. „Prvu Festu Svetog Vlaha koju sam kao dubrovački biskup ovdje predvodio, bila je prije devet godina. Sjetio sam se emocija koje sam

tada osjećao, a bile su doista drugačije od emocije koje osjećam danas, dok pomalo tužan prvi i nadam se posljednji put predvodim misu kao apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije. Tom osjećaju, dakako, doprinosi i ovaj način na koji ovako prorijeđeni slavimo Festu,“ izjavio je Uzinić. U svojoj propovijedi govorio je o Svetom Vlahu koji je našao mjesto za Grad i u njemu za svakoga od nas.

Gotovo svaki barjak ili nošnja na Stradunu priča su za sebe. Naša sugrađanka Nevenka Đirlić na Kandeloru je sa sobom ponijela zastavu sv. Vlaha te s ekipom Dubrovačkog dnevnika podijelila zanimljivu priču.

Naime, gospođa Nevenka je na Stradun ponijela zastavu sestre njene none Marije Trive rođene Bradaš. „Njen suprug, pokojni Antun Triva, bio je poznati dubrovački brijač. Danas je tu ljekarna Kod zvonika, a nekoć je tu bila brijačka radnja obitelji Triva. Dundo Antun Triva je dakle oženio sestru moje pokojne babe, a umro je 1956. godine. Radnju je nastavio voditi Jozo Grljević

I Dubrovčani će, čini se, uvijek pronaći mjesta u svojim životima za Svetog Vlaha, bez obzira na sve poteš-

do 70-ih godina,“ izjavila je Đirlić koja i danas živi unutar gradskih mira.

Za Svetog Vlaha njena je obitelj emotivno vezana jer su se na taj datum događali važniji životni događaji, nekada oni najsretniji, a nekada i oni najtužniji. „Roditelji su mi se oženili na Svetog Vlaha 1951. godine, što je bio sretan događaj. A tata mi je preminuo također na Svetog Vlaha 1986. godine, što je tužan događaj. Ipak, na blagdan sv. Vlaha su nam se događali bitniji događaji...,“ kazala je.

Inače, svake godine oblači primorsku nošnju, no ove godine je ta tradicija, zbog epidemioloških mjera, izostala.

koće. Jer vjeruju u njegovu zaštitu i jer su s njim srasli toliko da nikakve okolnosti tu vezu ne mogu raskinuti.

7

8

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DAN GRADA 2021.

‚SVE ĆE NEVERE PROĆI JER

SIGURNO SNIVATI NA DLANU NA DUBROVNIK JE U OGRANIČENIM UVJETIMA i uz epidemiološke mjere proslavio Dan Grada. Na Svečanoj sjednici dodijeljene su nagrade ovogodišnjim laureatima.

DD

S GD

večana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika povodom Dana Grada i Feste svetog Vlaha održana je na Kandeloru, u utorak, 2. veljače u Kazalištu Marina Držića. Na sjednici su pozdravne govore održali predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, gradonačelnik Grada Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Frankovića, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić, izaslanik predsjednika Sabora Branko Bačić, izaslanica predsjednika Vlade, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i župan Nikola Dobroslavić.

POTREBICA: NERASKIDIVA JE VEZA NAS I SV. VLAHA ‚S posebnim poštovanjem i zahvalnošću pozdravljam sve hrvatske branitelje i sve obitelji poginulih branitelja. Prije skoro četiri godine obećali smo česte sjednice, nismo se skrivali od oporbe i javnosti. U dosadašnja 42 mjeseca, održali smo 46 sjednica. Usvojili smo preko tisuću točaka od početka mandata, infor-

matizirali smo rad Gradskog vijeća, niz je dobrih i kvalitetnih odluka koje smo zajedno donijeli. Posebno sam ponosan na osnutak ustanove Muzej Domovinskog rata, a druga odluka je prekid koncesije tvrđave Imperijal s tvrtkom Razvoj golf,’ kazao je Potrebica te nastavio. ‚Neraskidiva je naša veza i veza sv.

FRANKOVIĆ: ŠTOVANJE SV. VLAHA JE ZALOG NA KOJEM GRADIMO BUDUĆNOST ‚Štovanje svetoga Vlaha u ovom kraju i u jezgri dubrovačkog puka duboko je utkano, jačalo je kroz stoljeća da bi postalo još čvršćim, neuništivim. Ta tradicija prometnula se u važni dio dubrovačkog identiteta, ona je simbol

Vlaha, to govori da drugi gradovi imaju svog zaštitnika, a sv. Vlaho ima svoj grad. Častimo ga ovaj put po 1049. put. Uvjeren sam da ćemo ponosno i skromno služiti našem gradu i građanima. Živio sv. Vlaho’, kazao je Potrebica.

naše povijesti, zrcalo sadašnjosti, ali i zalog na kojem gradimo budućnost.

Kroz sva pasala stoljeća i Festa se mijenjala, a zasigurno je bilo trenutaka i događaja izvan kontrole naših predaka koji su se prelijevali na način održavanja Feste. Brojne neprilike i strahote nisu kroz povijest zaobilazile drevni

Grad. Dubrovnik je prije više od 350 godina prirodnom silom uništen gotovo do temelja. Pred trideset ljeta barbari su ga pokušali spaliti i zatrti sve što ga čini velikim i zbog čega ljudi iz cijelog svijeta pristižu diviti se njegovoj harmoničnoj ljepoti. Nisu nam bile strane ni zdravstvene epidemije. I s njima su se naši stari znali nositi, kudikamo uspješnije od mnogih većih i snažnijih država tadašnjeg svijeta, uvodeći revolucionarne mjere i uspostavljajući nove standarde u borbi protiv zaraznih bolesti. U tome su uspijevali jer su se, uz zagovor svetoga Vlaha, uzdali i u savezništvo i u svoje sposobnosti’, rekao je gradonačelnik Franković dodavši kako se nad vrata Grada danas nadvila neka nova prijetnja. ‚Stoji tu pred nama, nimalo prijetvorna, nego konačno potpuno razotkrivena. Zato je važno da ostanemo čvrsti i budemo složni u obrani najvrjednijeg što imamo – ovog Grada i kamena od kojeg je satkan, prostora stvorenog nebeskom rukom. Jer On je naš dom, drugog doma nemamo niti ga tražimo.

Dubrovnik je uvijek rado, raširenih ruku i otvorenog srca prihvaćao sve koji mu žele dobro, koji poštuju duboke brazde njegova pečata, koji razumiju koliko je snažno to ime i kakvo bogato naslijeđe u sebi krije. Nažalost, među njima ima i onih koji se ne ustručavaju koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi namirili svoje osobne interese.

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

R GRAD ĆE

AŠEG PARCA’ Njima jasno kažemo – nećete u tome uspjeti’, poručio je Franković u svom govoru naglasivši kako briga o javnom dobru nije samo naša obaveza i dužnost, nego najveća čast i privilegija. ‚GRAD ĆE SIGURNO SNIVATI U ŠACI NAŠEG SVECA’ ‚Uzdamo se u umijeće naših predaka i zaštitu starca sijede brade koji u svojoj ruci čvrsto drži i čuva svoj grad, ne puštajući ga ni u burama, ni neverama. Odgovorno, razborito i s najvećom pažnjom prema potrebama građana služimo posljednje četiri godine našem Gradu. Posebnu zahvalu upućujem svojim suradnicima, političkim partnerima kao i svim vijećnicima’ rekao je Franković te se osvrnuo na prigodni film ‚Od Feste do Feste’ koji je prikazan na Svečanoj sjednici, a u kojem su sumirani ostvarenih projekti ove gradske uprave. ‚’On bi bio nešto drugačiji da smo imali priliku realizirati sve što smo upisali u naše ciljeve prije nego što nam se život umiješao u planove, postavljajući pred svih nas nove prioritete i izazove. I njima smo vješto doskočili’, rekao je Franković podsjetivši na borbu protiv pandemije i pomoć gospodarstvu i ugroženim skupinama. Podsjetio je na iskorak koji je napravljen prema europskim fondovima zbog čega su i u teškim uvjetima nastavljeni brojni projekti. ‚Svi će vjetrovi jednom utihnuti i sve će nevere morati pasti, a ovaj Grad će ostati tu iza nas. I sigurno će snivati u šaci našeg sveca. Poklonimo mu zato našu hrabrost, duboku posvećenost i ustrajnost u radu za opće

dobro, nikad ne odustajući od onoga što je za Dubrovnik najbolje’, rekao je prvi čovjek Grada čestitavši pritom svima koji slave Dan Grada i Festu sv. Vlaha.

DOBROSLAVIĆ: POTVRDILI SMO STATUS DUBROVNIKA KAO ŽUPANIJSKOG SREDIŠTA ‚Posebno čestitam blagdan gradonačelniku Matu Frankoviću, predsjedniku i članovima Gradskog vijeća. Čestitam na onome što rade za ovaj grad. Ova gradska uprava vratila se služenju gradu i interesima njegovih građana. To je zahtjevan, ali jedini ispravan put. Mi se u županiji veselimo svakom gradskom projektu i uspjehu te radimo brojne zajedničke projekte. Potvrdili smo status Dubrovnika kao županijskog središta. Milenijskim projektom, Pelješkim mostom ponosno ćemo spojiti hrvatski jug i ostatak zemlje. Dobivamo potrebnu geostratešku sigurnost u okruženju u kojem se još nije spoznalo tko je palio i napadao Dubrovnik i okolicu,’ obratio se Dobroslavić prisutnima te spomenuo i Plenkovića tvrdeći kako je i on, zajedno s Vladom, zaslužan za napredak povezanosti juga. Također je rekao kako imamo ‚’dobre epidemiološke rezultate zahvaljujući

dobrom radu stožera i savjesnosti građana koji se pridržavaju mjera’, rekao je Župan uz zaključak kako vjeruje u sjajnu budućnost ovog Grada, Županije i Domovine uz potporu nebeskog zaštitnika sv. Vlaha.

Ovom prigodom tradicionalno su dodijeljena javna priznanja ovogodišnjim laureatima. Nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo tako je dodijeljena dugogodišnjem upravitelju Zaklade Blaga djela i bivšem dubrovačkom gradonačelniku Nikoli Obuljenu, i to za izniman doprinos kojeg je Gradu dao od samostalnosti Republike Hrvatske do danas. Odlukom Gradskog vijeća godišnje nagrade za 2020. dodijeljene su mr. sc. Maji Nodari, dr. sc. fra Piju Pejiću i Družbi sestara franjevki od Bezgrešnog začeća, časnim sestrama s Danača.

OBULJEN: ZAGOVOR SV. VLAHA POMOĆI ĆE NAM DA SE OPORAVIMO U ime nagrađenih zahvalio je dobitnik Nagrade Dubrovnika za životno djelo Nikola Obuljen. „U mnogočemu neizvjesnost i strah sličnog su intenziteta. Kao što smo u Domovinskom ratu hrabro i solidarno stajali jedan uz drugoga, pokazujući ono najbolje u nama, tako i danas moramo

hrabro i solidarno raditi na tome da iz ove krize koja je mnogima donijela puno patnje, tuge, ali i egzistencijalnog straha, iziđemo jači, otporniji i bolji kao pojedinci, članovi zajednice i društva. Ovogodišnja Festa bit će manja i komornija, u svemu drukčija nego što smo navikli, ali čvrsto vjerujem da će nam baš zagovor svetoga Vlaha i naša vjera u njegova ‘čuda od čudesa’ pomoći da se oporavimo i vratimo životu kakav smo poznavali prije pandemije. Hvala svima koji su nas predložili za nagradu Grada Dubrovnika i onima koji su donijeli tu odluku. Iskazali ste nam veliku čast“, rekao je Nikola Obuljen.

Svečanoj sjednici, između ostalih, nazočili su državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, zamjenice gradonačelnika Jelka Tepšić i Orlanda Tokić, zamjenici i suradnici Župana, apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije i riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić, rektor crkve sv.

Vlaha don Hrvoje Katušić, gradske vijećnice i vijećnici te brojni predstavnici političkog, društvenog i vjerskog života Grada.

9

10

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

ZADNJI KORAK PRED USVAJANJE Plan upravljanja upućen u javnu raspravu

Z

avod za obnovu Dubrovnika pokreće javnu raspravu Prijedloga Plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika. Javna rasprava trajat će 30 dana, od 4. veljače do zaključno 6. ožujka 2021. godine, a javni uvid u Prijedlog plana moći će se izvršiti u navedenom razdoblju u prostoru Luže svakim danom od 9 do 19 sati te na mrežnim stranicama Zavoda za obnovu, Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija.

Mišljenja, prijedlozi i primjedbe na Prijedlog plana upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika daju se na način da sudionici javne rasprave o predloženim rješenjima postavljaju pitanja tijekom

javnog izlaganja na koja usmeno odgovaraju osobe koje vode izlaganje. Prijedlozi i primjedbe mogu se za vrijeme javnog izlaganja dati i u zapisnik. Također, mogu se u pisanom obliku dostaviti na adresu Zavoda za obnovu Dubrovnika ili e-mailom na adresu javna.rasprava@zod.hr od 4. veljače do zaključno 6. ožujka 2021. godine.

Nakon provođenja javne rasprave Plan upravljanja, kao plan nulte kategorije koji dosad za područje Dubrovnika nije postojao, uputit će se Gradskom vijeću na raspravu i donošenje, a nakon što ga predstavničko tijelo usvoji ovaj strateški dokument stupit će na snagu.

Plan upravljanja izrađen je ciljem stvaranja pretpostavki za

upravljanje zaštićenom spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a uz istodobno očuvanje i razvijanje suvremenog života Grada na održivim postavkama. Poslužit će kao prijeko potrebna podloga za sve daljnje planove, odlu-

ke i strateške dokumente kojima će se uređivati život na području povijesne jezgre.

Podsjetimo, Ugovor o izradi Plana upravljanja potpisan je krajem srpnja 2019. godine s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu koji je izrađivač plana, dok je naručitelj Zavod za obnovu Dubrovnika.

IZDANA GRAĐEVINSKA DOZVOLA za

sportsku dvoranu škole u Orašcu

G

rad Dubrovnik, putem Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima, ishodio je pravomoćnu građevinsku dozvolu za rekonstrukciju Osnovne škole Antuna Masle s dogradnjom školske sportske dvorane.

Novoplanirana dvorana nalazit će se sjeverno od zgrade škole na postojećem nogometnom

igralištu, a zgrade su međusobno povezane toplom vezom.

Nova dvorana bit će od velikog značaja za učenike škole, jer se nastava tjelesne i zdravstvene kulture ranije izvodila u maloj polivalentnoj dvorani u potkrovlju škole ili, kad to vrijeme dopušta, na vanjskim igralištima za košarku i nogomet.

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

‘PERO JE JAČE OD BAGERA’

TVRĐAVA IMPERIJAL i službeno pod okriljem Grada

O

pćinski sud u Dubrovniku, rješenjem od 2. veljače izbrisao je upis iz teretovnice zemljišno-knjižnog uloška tvrđave Imperijal na Srđu koji je glasio kako na temelju ugovora od 25. ožujka

2009. tvrtka Razvoj Golf tu ima koncesiju na 30 godina. ‘’Tvrđava Imperijal na Srđu vratila se u okrilje Grada. Sve polako dolazi na svoje mjesto. Korak po korak, vjerujući onom da je pero jače od bagera, moć prava jača od bilo

koje sile, a istina uvijek na kraju pobijedi laž. Čast mi je biti na čelu gradske uprave koja posljednje četiri godine služi Gradu i njegovim građanima, a zašto su nas građani i izabrali’ komentirao je gradonačelnik Mato Franković ovu vijest.

Uvjeti za skidanje upisa stekli su se nakon što je jednoglasnom odlukom vijećnika Gradskog vijeća na sjednici održanoj 4. lipnja 2020. prihvaćena odluka o utvrđenju raskida Ugovora o koncesiji s tvrtkom Razvoj Golf.

du Dubrovniku za Street Art Festival, akciju kojom je poboljšan i uljepšan život djece. Street Art Festival održao se koncem 2019. godine u sklopu uspješnog gradskog programa Šarena zima u Uvali Dubrovačkog zimskog festivala, kad su djeca i mladi pod vodstvom dubrovačkih umjetnica Lene Krama-

rić i Petrunjele Vuković oslikali mural na dječjem igralištu u Uvali te mural na dubrovačkom autobusnom kolodvoru ispred ulaza u Centar za mlade Dubrovnik. Street Art Festival nastavio se i u prosincu 2020. godine oslikavanjem murala na samom ulazu u Centar za mlade Dubrovnik.

GRAD DUBROVNIK donirao knjige za knjižnicu Centra za mlade Dubrovnik

U

pravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, nastavljajući uspješnu dugogodišnju suradnju s Društvom dubrovačkih pisaca, otkupio je najnovija izdanja tog Društva te ih donirao za knjižnicu Centra za mlade Dubrovnik.

Primopredaja knjiga održala se 29. siječnja u prostoru Centra za

mlade. Tom prigodom je pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić uručio Povelju za uspješno provedenu NAJAKCIJU 2020. pod nazivom StreetArt Festival voditeljici projekta Mirni Jokić.

Podsjetimo, Središnji koordinacijski odbor akcije „Gradovi i općine prijatelji djece” dodijelio je 21. prosinca 2020. povelju Gra-

11

12

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

'SAMO' 42 KUNE MJESEČNO

ŠTO JE NAMA NAŠA HGK DALA – struč stranica i brojne druge dobrobiti, al PITANJE ČLANARINE u Hrvatskoj gospodarskoj komori izazvalo je prijepore u Saboru, a poduzetnike koji su pogođeni koronakrizom dodatno osnažilo u borbi za ukidanje parafiskalnih nameta

AIDA ČAKIĆ GRGO JELAVIC/PIXSELL

S

vaka tvrtka koja je u sudskom registru automatski postaje članicom Hrvatske gospodarske komore pa tako mjesečno mora izdvajati 42 kune koliko iznosi obvezna članarina.

Koronakriza koja je pogodila gospodarstvo aktualizirala je brojne prijepore koji postoje oko ove institucije koja nema previše pozitivan imidž. Mnogi je percipiraju kao mjesto za ostvarivanje stranačkih interesa te je povezuju s nekadašnjim čelnikom Nadanom Vidoševićem koji je stekao višemilijunsku protupravnu imovinsku na štetu HGK. Tako komora prema nekima najviše služi za uhljebljenje, a najmanje za unapređenje hrvatskog gospodarstva.

'U MORU PROBLEMA MORAMO PLAĆATI OBVEZNE ČLANARINE' Regionalna koordinatorica Udruge Glas poduzetnika u Dubrovniku Vesna Lukić ističe kako poduzetnici nikad nisu tražili da se Hrvatska gospodarska komora ukine.

- Mi smo jedino tražili da HGK

izađe na tržište i da bude kao bilo koja druga dobrovoljna udruga pa samim time da članarina ne bude prisilna. U moru ovih problema kroz koje poduzetnici prolaze, mori nas to kako nam nikad nisu prestale dolaziti uplatnice za Gospodarsku, Obrtničku komoru te Turističku zajednicu, a turizam je u potpunosti pokleknuo - govori

Lukić koja je inače i predsjednica Udruge autobusera Ragusa Bus. Dodaje kako je donijela odluku u udruzi koju vodi da dok god ne krenu raditi, članovi su oslobođeni mjesečnih pristojbi jer smatra kako ovo nije trenutak za to.

- U HGK na žalost ne vidimo što to dobivamo, a prisiljeni smo plaćati članarinu. Povremeni

Vesna Lukić

prijevoz suočava se s padom prometa od 100 posto, ali i dalje trebaju platiti članarine komorama. Jednostavno tražimo da članarina bude dobrovoljna jer ako poduzetnici ocijene da plaćajući članarinu profitiraju, onda to nitko neće odbiti kazala je Lukić dodavši kako poduzetnici plaćaju ukupno 550 parafiskalnih nameta.

Posebno se osvrnula na izjave premijera Plenkovića koji je kazao kako je HGK od posebne važnosti.

- Nije mi jasno zašto onda ne žele da članarina bude dobrovoljna?

Ako su tako super, onda će i ljudi htjeti biti članovi. Mislim da su ipak svjesni da ne služe ničemu pa se onda boje - mišljenja je Lukić.

Govori kako prije krize u gospodarstvu nisu imali nikakve dobrobiti od HGK. - Tu i tamo bi dobili nekakav mail, obavijest, anketu i to bi bilo to. Imali bi ponekad sastanak s predstavnicima HBOR-a o zaduživanju, ali opet bi svi radije birali bankarske kredite - navodi regionalna koordinatorica Udruge Glas poduzetnika u Dubrovniku Vesna Lukić.

Predsjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić smatra kakav ovakav ustroj komora imaju razvijene i uređene zemlje koje su hrvatski najveći trgovinski partneri. Ukidanjem obvezne članarine, dodaje ona, ne bi imao tko odraditi brojne aktivnosti koje inače radi HGK. Kao primjer navodi Srbiju koja je prije desetak godina

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

13

čne edukacije, seminare, izrade web li zašto članarina nije dobrovoljna?

...

eksperimentirala s dobrovoljnim članstvom, također uslijed političkih pritisaka. Nakon par godina su vratili obvezno članstvo. Zašto bismo činili istu pogrešku i to u vrijeme najveće gospodarske krize, kad je nužan konsenzus i udruživanje sve pameti protiv krize, pita se Trojić te navodi sljedeće podatke.

Na području Županijske komore Dubrovnik djeluje 4.348 trgovačkih društava, od čega je 0,2 posto velikih, 0,9 posto srednjih, ostatak od 98,9 posto čine mala trgovačka društva.

Mala trgovačka društva plaćaju 42 kune članarine, srednji plaćaju 1.083 kune, a veliki 3.973,00 kune mjesečno. Trojić dodaje kako se sredstva troše temeljem godišnjeg plana i programa rada, koji se sastoji od aktivnosti strukovnih grupa, sajmova, promocija hrvatskih

...

Županijska komora Dubrovnik ima sedam zaposlenih, koji pokrivaju sve grane gospodarstva, javne ovlasti te ostale aktivnosti i usluge koje pružaju članicama. U godini restrukturiranja, 2014., bilo je devet zaposlenih.

Nikolina Trojić

proizvoda i usluga, stručnih edukacija, foruma, festivala, konferencija, poslovnih delegacija, međunarodnih i domaćih inicijativa i projekata suradnje te ostalih stručnih skupova i događanja od interesa trgovačkih društava Dubrovačkoneretvanske županije.

'HGK IMA RAZGRANATU MREŽU MEĐUNARODNIH PARTNERA, BROJNA UDRUŽENJA, UTJEČE NA IZMJENE ZAKONA' Predsjednica Komore ističe neke od dobrobiti koje članovi imaju.

- Samo koristeći podatke s platforme Digitalna komora članice mogu uštedjeti znatno veći iznos od onog koji većina plaća za članarinu. ŽK Dubrovnik provodi projekt izrade besplatnih web stranica mikro poduzetnicima, radi individualno financijsko savjetovanje svojih članica uz potporu HBOR-a.

Veliki broj lokalnih inicijativa/

projekata pokrenut je uz potporu ŽK Dubrovnik. Nitko u državi ne daje sustavnu potporu izvozu kao HGK i nema tako razgranatu mrežu međunarodnih partnera.

Također, niti jedna gospodarska organizacija u Hrvatskoj nema udruženja iz praktički svake branše gospodarstva koja svojim aktivnostima izravno utječu na izmjene zakona i propisa koji se tiču njihovog poslovanja. To bi građane koštalo deseterostruko skuplje. Snaga društva očituje se u snazi njenih institucija, njihovo rastakanje u svrhu populizma može imati dalekosežne negativne posljedice na čitavo gospodarstvo kojima zagovornici nažalost ne vode računa – navodi Trojić koja smatra kako je HGK odgovorila izazovima trenutka kada su krenuli gospodarski gubici krize izazvane pandemijom koronavirusa.

- Tijekom 2020. poslovnim subjektima kojima je onemogućeno poslovanje

Vesna Lukić, Udruga Glas Poduzetnika: HGK treba izaći izaći na tržište i biti kao bilo koja druga dobrovoljna udruga pa samim time da članarina ne bude prisilna. U moru ovih problema kroz koje poduzetnici prolaze, mori nas to kako nam nikad nisu prestale dolaziti brojne uplatnice“, govori Vesna Lukić.

Komora je ukinula plaćanje članarine, smanjila plaće zaposlenicima te napravila reorganizaciju poslovanja što je zahtijevalo zbrinjavanje 30% zaposlenika. I 2014. godine HGK napravila je temeljitu reorganizaciju te uvela snažnu financijsku kontrolu procesa.

Međutim, ono što nas sve čeka jest restrukturiranje gospodarstva. Iako to HGK već godinama uporno zagovara, do sad nije bilo većeg pomaka, možda je upravo ovo idealno vrijeme za promjene u strukturi našega gospodarstva kako bi u budućnosti bilo manje osjetljivo – zaključila je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.

14

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Turizam

KAKVA ĆE BITI TURISTIČKA SEZONA?

ANA HRNIĆ: ‚LJUDI ŽE

GODINA BIT ĆE BOL DIREKTORICA TZ DUBROVNIK Ana Hrnić smatra da Dubrovnik neće ponoviti katastrofalnu prošlu sezonu MARO MARUŠIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

C

jepivo kasni, spominju se novi sojevi korone, a veljača je već stigla. Uskoro bi trebala krenuti turistička sezona, a svi se pitaju kakva će biti. Može li Dubrovnik, grad koji isključivo živi od turizma, preživjeti još jednu lošu godinu? Mnogi vjerojatno ne bi financijski izdržali godinu poput lanjske. Stoga se s nestrpljenjem očekuju naredni tjedni kada bi se situacija mogla iskristalizirati.

Iz Jadranskih luksuznih hotela još uvijek ne žele špekulirati kakva će biti sezona. Mnoge europske države u jakim su lockdownima, pa navode kako za neke prognoze treba pričekati barem još mjesec dana.

-Za detaljne i precizne informacije o predviđanjima za ovu sezonu trebamo pričekati do sredine ožujka kada se nadamo da ćemo biti u mogućnosti u potpunosti odgovoriti na vaša pitanja. Naime, smatramo da će se u navedenom vremenskom razdoblju više znati o realizaciji najavljenih avio linija kao i mjerama i uvjetima putovanja u Europskoj uniji, odnosno Hrvatskoj,

te se nadamo da će se donijeti okviri koji će omogućiti sigurna međunarodna putovanja, kao i propisi koje će između ostalog uključivati načine i provedbu testiranja – kazali su nam iz Jadranskih luksuznih hotela.

SEZONA OD LIPNJA Direktorica Turističke zajednice DubrovnikAna Hrnić kaže da je u ovom trenutku vrlo nezahvalno govoriti o postotku gostiju koji bi ove godine mogli stići u Grad.

-Svi smo se nadali da će priča s cjepivom ići puno brže, no to se, naža-

lost, nije dogodilo. Iz naših kontakata s turoperatorima i svima drugima može se izvući zaključak da bi se sezona mogla zakotrljati u lipnju.

Pri tom mislim na malo ozbiljnije brojke. Što se tiče predsezone, odnosno travnja i svibnja, tu bismo mogli imati nešto dolazaka, ali prije svega automobilima sa susjednih i domaćeg tržišta, a što se tiče naših tradicionalnih tržišta poput britanskog, oni bi, po svemu sudeći, mogli početi dolaziti ipak nešto kasnije. Ono čemu se svi nadamo jest da će se cijepljenje do ljeta znatno povećati, pa da bi rujan i listopad mogli imati dobre rezultate – naglašava Hrnić.

Dodaje da je optimistično u cijeloj priči što avio kompanije i dalje ne zaobilaze Dubrovnik u svojim planovima.

-Mnoge aviokompani-

je imaju u planovima početi letjeti za Dubrovnik već za Uskrs. Ostaje veliko pitanje hoće li se to dogoditi. Ako ne budu imali dovoljno interesa, zbog mjera diljem Europe, onda će one otkazivati te letove, jer im se ne isplati prometovati praznih sjedala. Ali unatoč tome, dobro je što su im letovi za Dubrovnik i dalje važni.

Također, utješno je i što ljudi žele putovati.

-Vidjeli smo to i prošle godine. Čim se situacija malo primirila, Dubrovnik se lijepo napunio. Šteta što je sve to skupa kratko trajalo, jer smo već u rujnu završili na crvenim listaAna Hrnić kaže da ljudi žele putovati, jer su umorni od mjera ma. Sigurna

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021 WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Turizam

15

ELE PUTOVATI, OVA

LJA OD LANJSKE’ ...

PCR TEST I TURIZAM Iako postoje razni testovi na koronu, PCR test je jedini koji priznaju sve zemlje. Za razliku od brzih testova gdje se rezultati mogu vidjeti za petnaestak minuta, kod PCR testa treba više vremena. Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić kaže nam da za rezultate u prosjeku treba šest sati. sam da bi brojni gosti i ove godine željeli doći na jug Hrvatske, od Britanaca i Skandinavaca, pa nadalje – optimistična je direktorica.

LJUDI SU UMORNI OD MJERA Možemo li očekivati Amerikance?

-Koliko sam pratila iz medija novi predsjednik je ubrzao proces cijepljenja. Ako bi to zaista krenulo, bilo bi to super za Dubrovnik. Oni su i u ovim kriznim vremenima pri vrhu gostiju koji dolaze u Dubrovnik.

Jest da je riječ o malim brojkama, ali pokazuje koliko Amerikanci vole dolaziti u naš grad. Tu su i digitalni nomadi, koja je jedna odlična priča i nadam se da ćemo je nastaviti razvijati. U travnju imamo akcije po pitanju digitalnih nomada, nadam se da neće biti odgoda. Digitalni nomadi koji bi u travnju trebali doći u

Dubrovnik, među ostalim, izvještavat će u svom životu kod nas. Planiramo i brojne druge marketinške aktivnosti, ali nećemo s njima još uvijek krenuti dok su zemlje zatvorene, jer ne bi bile efikasne – kaže Hrnić.

Da zaključimo, vi smatrate da ipak ova sezona neće biti katastrofalna kao prošla?

-Mislim da neće. Vidjeli smo prošle godine da su ljudi imali želju putovati, a mnogi su se više bojali nego ove godine. Sad su se i naviknuli na suživot s koronom, lani je puno više činjenica bilo nejasno, a osim toga, umorni su od mjera i željeli bi opet malo živjeti i opustiti se. Naravno, ovisit će o restrikcijama, ali ipak se dio ljudi već cijepio, a do ljeta će se taj broj povećati, pa smatram da će ova godina ipak biti znatno bolja od prošle. Interesa ima, a dolaskom to-

Postoji li neka inicijativa da se potencijalnim gostima olakša testiranje prije povratka u svoje matične zemlje, ako one to budu zahtijevale, pitamo Anu Hrnić. Recimo, let za London je u subotu, a svi putnici dobiju obavijest da je PCR test za taj let u petak u toliko sati na toj i toj adresi.

Možda da im se čak nešto sufinancira.

-To nije loša ideja, ali

plijih dana i jačeg cijepljenja, mjere će popustiti, pa bi trebalo biti gostiju.

Možda ne u predsezoni, ali od lipnja svakako, a to bi se moglo produžiti na rujan i listopad – zaključuje dire-

postoji tu problem. Sada je u Britaniji još uvijek na snazi pravilo da kada se njihovi državljani vraćaju kući moraju imati PCR test. Ali bez obzira kakav je rezultat, oni svejedno moraju ići u izolaciju deset dana, a tamo mogu napraviti još jedan test, pa ako je i on negativan, izolacija im se skraćuje na pet dana. Vrlo rigorozno pravilo, valjda zbog straha od novih sojeva koronavirusa.

Naravno da to goste demotivira u putovanjima, a nisu ti testovi ni jeftini. Ali unatoč ovom britanskom pravilu smatram da gostima treba omogućiti što bezbolnije PCR testiranje. TZ stalno ažurira informacije o mogućnostima testiranja i lokacijama – kaže direktorica TZ Dubrovnik Ana Hrnić.

ktorica TZ Dubrovnik.

Sličnog je mišljenja i gradonačelnik Mato Franković. I on je nedavno kazao da bi jača sezona mogla krenuti sredinom lipnja.

16

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

JOŠ NIŠTA OD OTVARANJA KAFIĆA

UGOSTITELJI NA ‘VOJNOV

ONI U GRADU BI IONA DUBROVAČKI UGOSTITELJI nadaju se popuštanju mjera kroz petnaestak dana i otvaranju makar onih ugostiteljskih objekata koji imaju taracu, što je manje rizično od gužvanja u redu za kavu za van.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, DD

P

osljednji val popuštanja mjera nije donio ono čemu su se mnogi nadali, a to je otvaranje ugostiteljskih objekata ili barem onih koji imaju vanjske tarace. Ugostitelji će, čini se, ipak morati pričekati još neko vrijeme, s čime se, očekivano, većina njih ne slaže. Stoga je

prvog dana veljače u Zagrebu najavljeno otvaranje lokala ‚na silu’, dakle mimo propisanih odluka i uputa Stožera, kako bi se izrazilo nezadovoljstvo nepopuštanjem mjera.

Ipak, spomenuto nije posebno zaživjelo jer su kao protumjera navedene drakonske kazne koje ugostitelji, koji ionako trpe velike gubitke, očito nisu htjeli riskirati.

Covid mjere su snažan udarac zadale i dubrovačkim ugostiteljima, no tu se nije posebno razgovaralo o mogućnosti iskazivanja nezado-

ma treba pružiti podršku, ali sugerirati riskiranje kazni osobama koje su ionako u vrlo teškoj situaciji je, rekla bih, potpuno suludo,“ izjavila je predsjednica Ceha ugostitelja Dubrovnik Nikolina Farčić.

Kad je riječ o samim mjerama, Farčić sugerira decentralizaciju donošenja odluka odnosno tvrdi kako bi tavoljstva putem prijevremenog otkve odluke o eventualnom otvaranvaranja lokala. ju lokala trebali donositi županijski stožeri.

ODLUKE BI TREBALI DONOSITI „Bilo bi najlogičnije kad bi lokalni LOKALNI STOŽERI stožeri donosili odluke, a sukladno „Teško je sugerirati dubrovačkim važećoj epidemiološkoj situaciji. Svugostiteljima otvaranje kafića mimo jedoci smo kako je Dubrovnik upravo mjera koje su na snazi jer to autozbog neprimjenjivanja takve prakse matski implicira i visoke kazne. Nalani bio u nezavidnom položaju. I dok ravno kako je sve navedeje Dubrovačko-neretvansno legitiman način iska županija, kao recimo kazivanja nezadoi Istarska, cijelo vrije„Nadamo voljstva i kako tame bila u ‚zelenose kako će kvim ugostiteljime’, druge su rese lokali što prije gije vukle u ‚crveotvoriti kako bismo no’, a mjere su mogli raditi, ali se se često dononadamo i pomoći države sile na nacionalu vidu dodatnih noj razini i bile obpotpora.“ vezujuće za sve,“ izjavila je Farčić.

S pandemijom ili bez nje, lokali u Gradu su ionako zatvoreni

‚NE ZNAM KAKO ĆEMO OVO IZDRŽATI…’ Nepopuštanje mjera u ovom razdoblju godine nije se jednako odrazilo na sve ugostitelje. U kontekstu Dubrovnika, najpogođeniji time su svakako ugostitelji koji imaju zatvorene prostore i prvenstveno egzistiraju od domaće čeljadi. U njihovim lokalima se uglavnom okupljaju ‚lokalci’, pretežno tijekom zimskog dijela godine, što se uglavnom odnosi na kafiće u Ulici Iva Vojnovića. „U zimskom dijelu godine ostvaru-

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

VIĆU’ NAJPOGOĐENIJI,

AKO ZIMI ZATVORILI nam je skuplje da smo tada otvoreni nego zatvoreni. Nadamo se kako će u ožujku mjere popustiti i kako ćemo se početi pripremati za sezonu,“ kazao je Ivušić, dodavši kako je situacija bitno drugačija kod vlasnika lokala čiji su prostori na zatvorenome i koji su prvenstveno okrenuti domaćim gostima, kakva je većina lokala u Zagrebu.

Puno se prijepora povuklo i o drugačijim kriterijima za restorane koji vrše dostavu u odnosu na kafiće kad je u pitanju kava za van. „Nelogično je da kafići ne smiju nuditi kavu za van, a restorani smiju. Ne vidim razliku. Smatram kako je svejedno s kojeg će ‚prozora’ gost preuzeti svoju kavu, ljudima treba dati da rade,“ izjavio je Ivušić.

Oni su ove zime bili jedini gosti kafića na ‘Vojnoviću’ jemo najviše prometa, kako mi, tako i ostali kafići na ‚Vojnoviću’, posebno oni koji nemaju tarace. Sad imamo takvu situaciju da su lokali zatvoreni od studenog pa dalje tijekom mjeseci kad inače nešto zaradimo. Nakon toga kreće ljeto koje je samo po sebi nešto lošije i zaista smo u jednoj vrlo nezgodnoj situaciji,“ kazao je vlasnik caffe bara ‚Retro’ Đivo Zvone.

Situacija je posebno izazovna i za poduzetnike koji su nedavno ušli u posao zbog čega se troškovi često gomilaju, a kako kaže, od države ipak ne dobivaju pomoć kakva bi im trebala. „Država je uvela mjere pomoći kojima možemo zadržati radnike, ali mi vlasnici ne dobivamo ništa. Neke europske zemlje poput Njemačke su osmislile dobra rješenja pa vlasnici do-

bivaju jedan dio prošlogodišnjeg prikad su u pitanju lokali u samoj povihoda. Kod nas koji smo nedavno krejesnoj jezgri. Siječanj i veljača uglavnuli u posao se na stare troškove novi nom su period kada vlasnici kafića i samo gomilaju, cijela godina nam je restorana u Gradu uzimaju kolektivuništena… Nadamo se ne godišnje odmore i zatvaraju kako će se lokali što svoja vrata, s obzirom na prije otvoriti kako to kako su prvenstveno „Nelogično bismo mogli radiokrenuti turistima, naje da kafići ti, ali se nadamo kon čega slijedi prine smiju nuditi i pomoći države premanje za turističkavu za van, a u vidu dodatnih ku sezonu. restorani smiju. potpora jer zais„Tko je vidio otvaraNe vidim ta ne znam kako ti lokale u veljači?“, razliku.“ ćemo ovo izdržakroz zafrkanciju je kati,“ zaključio je Zvone. zao vlasnik ‚Cele’ Tomislav Ivušić. No, zbog visokih ciLOKALI U GRADU U jena najma i općenito izostanka turisNEŠTO BOLJOJ POZICIJI ta, ta šala nije daleko od istine ni u uoI dok vlasnici kafića čije objekte posbičajenim vremenima. jećuju uglavnom domaći gosti trpe „Veljača nam je i inače najlošiji mjevelike gubitke, nešto je bolja situacija sec kad je promet u pitanju tako da

BOLJE U KAFIĆU SJEDATI NA DVA METRA, NEGO U GUŽVI ČEKATI KAVU ZA VAN Predsjednik Udruženja obrtnika Dubrovnik i vlasnik caffe bara ‚Antika’ u Uvali Zlatko Begušić u svom lokalu ugošćuje i domaće, i turiste. Nada se kako će uskoro biti donesena odluka o tome da se omogući otvaranje lokala, barem onih koji imaju vanjsku taracu. „Nadam se kako će se za 15,20 dana donijeti odluka koja će biti povoljna za nas. U protivnom, ne znam što bih rekao… Mi svakako odluke Stožera nećemo kršiti, ali se nadam kako će s dolaskom ljepšeg vremena omogućiti otvaranje kafića, barem onih koji imaju taracu. U svakom slučaju, smatram kako je bolje sjedati u kafiću na taraci i držati distancu od dva metra, nego s 50 ljudi na hrpi čekati kavu za van,“ izjavio je Begušić.

17

18

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

AČELNIKA ĐURO CAPOR, KANDIDAT ZA GRADON

‘’NAŠI CILJEVI SU ISTI KAO I PRIJE 15

ŽELIMO GRAD BEZ ‘’ČELIČNIH’’ I O KANDIDAT STRANKE SRĐ JE GRAD Đuro Capor govorio je o svojoj viziji Grada, promišljanjima o turizmu, ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa, ali i o ostalim kandidatima i ideologiji AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

S

rđ je Grad je među prvima službeno predstavio sve kandidate za gradonačelnika i zamjenika te župana i zamjenika. Tako će njihovi kandidati Đuro Capor i Nikša Selmani u Dubrovniku pokušati pridobiti birače da podrže ovu opciju na lokalnim izborima u svibnju. Aktivistički i politički put Đura Capora, inače profesora povijesti u dubrovačkoj gimnaziji, uvijek su bili na jednakom pravcu – borba za građanski aktivizam i civilno društvo. Za Dubrovački dnevnik ovaj kandidat za gradonačelnika govorio je o projektu golfa na Srđu koji je pak najviše obilježio njegovo javno djelovanje, a dotaknuli smo se i nekih ideoloških pitanja.

Došlo je i vaše vrijeme da ste istaknuti kao kandidat za gradonačelnika. Iako ste godinama bili zapravo najprepoznatljivije lice inicijative, sada političke stranke, Srđ je Grad, što je presudilo u donošenju odluke da se kandidirate za gradonačelnika?

- Moji motivi su isti kao i prije 15 godina tijekom kojih sam se zalagao za javno dobro, interese

građana i lokalne zajednice te zaštitu okoliša. Mislim da smo kroz višegodišnji aktivizam i predani radi u gradskom vijeću sazreli kao grupa koje je spremna mijenjati stvari i koja je odlučila jednoga od nas predložiti kao kandidata za gradonačelnika.

Za mene je čin spremnosti na ulaganje dodatnih napora da pokušam ostvariti stvari u koje vjerujem i za koje se zalažem.

oraviti kako su pregaženi rezultati i referendumske volje 10 tisuća građana. Sazrelo je vrijeme da pokušamo promijeniti stvari ne samo kroz predstavnički dio vlasti u Gradskom vijeću, nego i formalno kroz funkcije gradonačelnika i župana. Tako ćemo postići promjene koje građani žele vidjeti.

Je li pomno isplanirana vaša transformacija iz inicijative u stranku ili je to došlo spontaZašto ste odlučili postati no? politička stranka?

- Sedam godina smo djelovali kao - U cjelini nismo zadovoljni situgrađanska lista i bili percipirani acijom koja se događa u Gradu. kao politička stranka. Kad bi netProteklih 15 godina javnog ko rekao ‘Srđevci’, što zbog djelovanja pokušavali duljeg staža i nekoliko smo kao aktivisciklusa izbora, ljudi ti, ali i građani, su nas doživljavaImamo ukazivati što li kao relevantne dobre reakcije nije dobro u političke aktere. od građana i idem našem prosRegistrirali ‘tutta forza’ po toru pa smo smo se kao svaki put naistranka u želji pobjedu, bez lazili na zid od da odemo korzadrške gradskih vijećniak dalje u djeloi rezervi. ka i političkih vanju i ostvarivanstranaka. Iznenaju boljih rezultata. dili smo se da ne žele ‘Srđ je naš’ je bila veća slušati građane. Onda smo platforma u trenucima intenih pokušali kroz Gradsko vijeće, zivne kampanje za golf, radilo kao nezavisna lista, uvjeriti da se o neformalnoj organizaciji u poslušaju što su bolje varijante kojoj je jedno vrijeme sudjelovalo i rješenja, da poštuju zakone i sedam udruga. propise. Ponovno smo se iznenadili kako nisu bili spremni slušati Jeste li time što ste postali niti u tom trenutku. Ne treba zabpolitička stranka razočarali dio

svojih birača? Ipak inicijativa zvuči kao da niste poput onih ostalih.

-Mislim da nismo jer čitavo vrijeme veliki dio ljudi nas je ‘gurao’ da aktivnije sudjelujemo u političkom životu. S druge strane su nas podržavali u svim pokušajima da se na nacionalnoj razini pokrene kampanja vezana za prava građana i zaštitu okoliša.

Sudjelovali smo i u nacionalnim kampanjama vezanima za pokušaje Vlada da uvede Zakon o outsourcingu, eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, monetizaciju autocesta i rad do 67. godine.

Vjerujem da tek sad, u ovoj teškoj gospodarskoj situaciju, građani shvaćaju kako nas neće spasiti oni koji su nas zapravo i doveli u ovu situaciju i koji teret krize prebacuju na siromašne i ranjive.

Kako trenutno stojite kao stranka? Razvijate li se, privlačite li nove kadrove ili ste pak na tom području ostvarili svoj potencijal? Ovo pitam jer vas ljudi većinom povezuju s projektom golfa na Srđu. Je li vam dovoljna kao stranci ta jezgra ljudi koji su tada bili protiv golfa?

-Tvrdnja da nas ljudi većinom povezuju samo s projektom golfa na Srđu nije točna, a plasirana je od strane političkih protivnika koji nas tako pokušavaju prikazati jednodimenzionalnima.

Ne postoji tema koja se pojavila u političkom prostoru grada u zadnjih 8 godina

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

19

GODINA, BORBA ZA JAVNO DOBRO,

OSUĐIVANIH GRADONAČELNIKA’’ koju nismo pažljivo obradili i prema njoj zauzeli politički stav - bilo priopćenjem, bilo za govornicom GV. Prema brojnim drugim primjerima gdje je javni interes bio ugrožen od Belvedera, marine Frappa, hidroelektrane Ombla, terminala za cruisere, Grabovice i gospodarenja otpadom, Peskarije, GUP-a i Plana upravljanja odnosili smo se s jednakom borbenosti. Primamo nove članove, imamo tematske grupe u kojima obrađujemo pojedine teme, pripremamo što veći broj ljudi da nam pomognu u kampanji za izbore. Također, pozivamo svakodnevno građane da nam se pridruže i da jasno kažu koje to promjene žele vidjeti u gradu.

Đuro Capor

Imate li možda rezultate istraživanja javnog mnijenja koji bi pokazali kakve su vam šanse da postanete gradonačelnik?

- Nismo naručivali nikakve ankete. Poznata nam je jedino HDZova anketa objavljena u medijima koja nam daje poprilično dobre rezultate, stavlja nas u drug krug.

U motive zašto HDZ tu anketu objavljuje i koliko je to vjerodostojno ne bih ulazio, ali zasigurno pokazuje pozitivan trend koji nas raduje. Ipak jedina prava provjera koliko nam građani vjeruju je na dan izbora.

Ako građani ne izađu taj dan na birališta, nikakve nas ankete neće učiniti pobjednicima.

Recesija izazvana pandemijom koronavirusa donijela je osjetne padove za turizam i kulturne aktivnosti. Koje poteze Dubrovnik iduće godine treba učiniti da se pokaže prilagodljivim i otpornim u ekonomskom smislu?

- Dojma sam kako je vrlo malo napravljeno na tome da naša lokalna ekonomija postane otpornija na moguće buduće krizne situacije. Čini mi se kako gradska vlast, ali i građani čekaju da kriza prođe i da se sama od sebe vrati 2019. godina. Treba podržati sve napore da naše gospodarstvo postane otpornije i da se turistički sektor oporavi, ali i da se ponuda diverzificira. Postoji niz prostora gdje bi se mogla smanjivati ovisnost o monokulturi koju imamo.Treba ulagati u ljude, svaka kuna uložena u obrazovanje i vještine se višestruko vraća, u zeleno poduzetništvo i solarnu energiju.

Ova nam je kriza pokazala kako smo kao država ranjivi jer više nemamo primjerice proizvodnje zdravstvene opreme i veliki smo uvoznici hrane. To su sve prostori gdje treba uložiti ogroman napor da se stvari pomaknu na bolje. Primjerice Švicarska je bankarska velesila, ali u isto vrijeme kod njih nije moguće prenamijeniti komad poljoprivredn o g

zemljišta u neku drugu djelatnost jer shvaćaju koliko je važno da imaju prehrambeni suverenitet što u konačnici znači da podržavaju lokalnu proizvodnju i ekonomiju.

Koja je vaša vizija Grada?

- Grad otporan na krize i klimatske promjene. Grad bez ‘čeličnih’ šerifa, osuđenih gradonačelnika.

Grad u kojem se problemi i ideje raspravljaju u gradskoj vijećnici, a ne u barakama, studentskom domu ili monologu sa Šaruljom.

To je grad koji poput Ljubljane je na 80 posto recikliranog otpada, koji svoje izmiješano smeće ne baca poviše Omble. To je grad s novim i odgovornim način upravljanja, kako gradskom upravom, tako i gradskim tvrtkama.

Jako puno novca se u gradu neracionalno troši i nije jasno kako su određeni prioriteti. U ovakvim kriznim situacijama ne može se naglasak stavljati na betonske projekte koji služe da bi gradonačelnik presijecao vrpcu u predizborno vrijeme. Grad treba ulagati u smanjivanje socijalnih razlika i pomoći građanima koji su se našli u problemima. Gradska uprava bi trebala brinuti o tim ranjivim skupinama i pomoći ljudima koji su ostali bez posla kroz samozapošljavanje i prilagodbu. Ključno je iznadprosječno ulaganje u obrazovanje koje će stvoriti slobodnomisleće ljude, i društvo spremno na promjene i prilagodbe.

Nastavak na sljedećoj stranici

20

Što možete obećati biračima ako dođete na vlast?

- Želimo promijeniti činjenicu da imamo gradonačelnika koji kao šerif dijeli poslove u gradskoj upravi koalicijskim partnerima pa onda na mjesto pročelnika dolaze potkapacitirani ljudi koji su zaštićeni koalicijskim ugovorima od propitkivanja njihove kvalitete rada. Napravit ćemo transparentan proračun i građani će moći svaku kunu pratiti i sudjelovati u usmjeravanju javnog novca u odgovarajuća područja. Na ovaj način upravljanja gradom mi kao građani ne shvaćamo gdje završava novac građana i zbog te zatvorenosti prema javnosti svi su nezadovoljni. Imamo slučajeve da se ne uvažavaju pojedini kotari, a zajednice građana u Ulici Đela Jusića, Solinskoj ili u Suđurđu se ne doživljava kada ukazuju na građevinski nered prouzrokovan dokumentima koje je Grad izdao.

U isto vrijeme gradonačelnik se predstavlja kao ‘čelični’, a na ovim navedenim problemima zapravo se razotkriva kako je bespomoćni birokrat. To su stvari koje treba promijeniti.

Koja su po vašem mišljenju tri najveća problema Grada?

- Otpad je problem broj jedan.

Nedavno je usvojena odluka da se područje Grabovice iz druge sanitarne zone prebaci u treću što znači da je produžen vijek gradskog deponija. Sljedećih nekoliko godina će se usprkos najavama da je Grabovica trebala biti sanirana, nastaviti odvajati miješani otpad u vodocrpilištima Omble. Od 2014. godine, od kada su nam na raspolaganju EU fondovi za gospodarenje otpadom nismo ništa napravili da smanjimo tu količinu miješanog otpada. Idući problem je građevinski nered. GUP je loš jer su ga gradske vlasti ‘krpale’, mijenjale i provodile kako im je odgovarao. On servisira građevinsku stihiju u gradu pa je došlo do prekomjerne izgradnje i po tom pitanju se ništa nije napravilo. Na-

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

javljivale su se velike promjene GUP-a, a na koncu se dogode samo one kozmetičke. Ne može se očekivati da će HDZ donijeti dobar prostorni plan jer GUP je loš jer je HDZ loš. Gradska vlast ovim procesima nije u stanju upravljati. Istovremeno stanovanje nije postalo ništa pristupačnije mladim obiteljima ili obrazovanim ljudima.

Grad mora osigurati kroz stanogradnju povećanje stambenog fonda u svom vlasništvu koje bi se po povoljnim uvjetima iznajmljivao građanima. Treći problem je generalno neodgovarajući način kako se gradom upravlja o čemu sam ranije govorio. Gradska vlast je dosad bila zatvorena prema građanima i partnerskom modelu upravljanja te djeluje po političkim dogovorima kojima se javne tvrtke, zaposlenja i nadzorni odbori dijele kao ratni plijen.

tek propaganda koja tvrdi da je problemu s neodrživosti turizma i gospodarstva riješen. I onda nam se dogodi ova kriza koja pokazuje ogroman pad gospodarskih aktivnosti i posljedično slom gradskih financija. Pa zar to nije dokaz kako nismo postigli održivost te da su milijuni potrošeni na Respect the City propagandu neodgovorno bačeni novci građana?

Pripadnici vaše stranke često kritiziraju gužve nastale zbog velikog broja posjetitelja. Evo sad je grad prazan, a sezona je bila na 30 posto od rekordne 2019. godine. Je li ovo u neku ruku odgovarajuća mjera turizma po vama?

- Naravno da ne, ove brojke koje smo protekle sezone imali pokazuju pad od preko 70 posto na prihodovnoj strani. Nama je turizam glavna djelatnost i toga smo svjesni, ali nadam se da nitko više ne spori kako je upravljanje turizmom bilo prepušteno stihiji.

Tako smo iz vremena Šuice imali ponižavajuće pozive da građani ne izlaze na ulice zbog velikog broja gostiju s cruisera koji se taj dan očekuju. Vlahušić je čak planirao kruzerski terminal za dva milijuna posjetitelja, ne razmišljajući o tome kako bi to utjecalo na građane i na druge dionike u turizmu. Problem vidim u činjenici da još od vremena od kada je Pave Župan Rusković to pokušala provesti, do danas nije sazrela ideja upravljanja turizmom kroz destinacijski menadžment. Respect the City projekt kojega gradska vlast na sva zvona reklamira je

Što najviše zamjerate Frankoviću, Vlahušiću, a što Šuici?

- Ja njih ne doživljavam kao zasebne opcije. U njihovoj politici vidim kontinuitet istog odnosa prema gradu i građanima, počevši od Šuice, Vlahušića i Frankovića.

Oni su ista opcija - upravljaju gradom na isti način, troše grad istim GUP-om, zatrpavaju Grabovicu izmiješanim smećem... Zapravo oni se i ne bave upravljanjem nego samo kadroviranjem i vlastitim političkim preživljavanjem.

Je li sad vrijeme da se nešto učini po pitanju turizma i smjera u kojem bi grad treba ići?

- U početku krize bilo je čak i najava od strane gradske vlasti da je ovo vrijeme da se preispita model turizma kakvog imamo i da se pokuša napraviti promjena u smjeru održivosti s više prihoda lokalnoj zajednici, a manje negativnih posljedica na okoliš i život. Osim najava dalje od toga nije se otišlo.

Kakvim rezultatom biste bili zadovoljni?

- Moram priznati da su nam ambicije velike s obzirom na to da smo prvi put krenuli s kandidatima za gradonačelnika i župana.

Imamo dobre reakcije od građana i idem ‘tutta forza’ po pobjedu, bez zadrške i rezervi.

Koja je zapravo ideologija političke stranke Srđ je Grad?

Na koji biste se spektar pozicionirali?

- Definirali smo se svojim programskim dokumentima kao lijevo-zelena opcija. Ideološka pitanja nisu toliko u fokusu na lokalnoj

...

VIZIJA GRADA? ‘’Grad otporan na krize i klimatske promjene. Grad bez ‘čeličnih’ šerifa, osuđenih gradonačelnika. Grad u kojem se problemi i ideje raspravljaju u gradskoj vijećnici, a ne u barakama, studentskom domu ili monologu sa Šaruljom. To je grad koji poput Ljubljane je na 80 posto recikliranog otpada, koji svoje izmiješano smeće ne baca poviše Omble. To je grad s novim i odgovornim način upravljanja, kako gradskom upravom, tako i gradskim tvrtkama.

Jako puno novca se u gradu neracionalno troši i nije jasno kako su određeni prioriteti’’.

razini, ali na nacionalnoj razini smo dio platforme Možemo koja je novo svjetlo na političkoj sceni koja najavljuje promjene u Hrvatskoj. Druge opcije koje smo ranije spominjali su potrošeni relikt.

Surađivali ste dosta s Marom Kristićem koji podržava Most koji je postao tipična, radikalna desna opcija.

- Kad smo surađivali s Mostom na lokalnoj razini oni su se tada definirali kao stranka kojoj ideološka pitanja nisu važna. Pokušavali su okupiti različite lokalne aktere nasuprot politika kakve su do tada vodile vlade HDZ-SDP. Neu-

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Lokalni izbori

21

godno smo se iznenadili kada se Most preko noći transformirao u stranku čiji se stavovi preklapaju sa stajalištima Željke Markić.

Naprimjer zaustavili su Kurikularnu reformu. Preko toga se nije moglo prijeći.

Je li vam Kristić onda uteg?

Vidite li se opet s njim u suradnji?

- Kada se bavio situacijama poput Srđa i sličnim temama imali smo dobru suradnju, međutim ideološko i nazadno usmjerenje Mosta bojim se da ne ostavlja neke nade da će u bližoj budućnosti suradnja biti bolja. Mi smo s Kristićem u Gradskom vijeću imali jako dobar dijalog. Ne vidim nikakav problem u iskrenoj komunikaciji s ostalim vijećnicima u Gradskom vijeću za dobrobit građana, ali koalicija nije opcija.

Sve se glasnije spominje zabrana ustaškog pokliča ‘Za dom spremni’. Ako bi postali gradonačelnik bi li obrisali grafit u Mokošici koji prikazuje vojne postrojbe među kojima je i HOS-ova u sklopu koje stoji ‘Za dom spremni’?

- Podržavam inicijative koje su s nekoliko različitih adresa usmjerena prema Vladi i Saboru da se pitanje pozdrava povezanih s ustaškim režimom jasno regulira i da se onemoguće postojeće prakse koje koriste sive zone u našem pravnom sustavu. Što se tiče tog pozdrava ja sam po struci povjesničar i u takvim porukama vidim ono što jesu u svojoj povijesnoj dimenziji - neprihvatljiv ostatak grozne ideologije kojoj nije mjesto u javnom prostoru i teško mi je prihvatiti da bi se netko s njima htio identificirati. Na isti način na koji su takve poruke neprihvatljive u razredu, neprihvatljive su i u javnom prostoru.

Kad se to zakonom uredi onda je svako javno prikazivanje takvog znaka nezakonito i podložno nužnom uklanjanju. Ovako postoji siva zona na kojoj se sakupljaju sitni poeni.

Đuro Capor, kandidat stranke Srđ je Grad

A bi li kao gradonačelnik udovoljili želji branitelja za koncertom Thompsona na Stradunu?

-Izvođačima kao Thompsonu, ako maknemo ideološke rasprave, nije mjesto na Stradunu. Mnogo puta smo čuli pritužbe građana na trešnju prozora, neugodnu buku za vrijeme sličnih koncerata. To su decibeli koji tamo ne pripadaju, što zbog toga što je Stradun okružen stambenim prostorima, a radi se i o zaštićenoj spomeničkoj cjelini, našoj i svjetskoj baštini. Thompsonu i sličnim izvođačima mjesto je na stadionu ili u dvoranama.

Komunicirate o raznim pitanjima u gradu, ali nikad niste izrazili svoj stav kada su ove teme bile aktualne. Zašto?

-Nije točno da nikad nismo izrazili stav o ovakvim temama.

Kao Inicijativa i kasnije kao lista birača Srđ je Grad sebe nismo doživljavali prvenstveno kao aktere ideoloških pitanja koje se generiraju na nacionalnoj razini.

Nastojali smo izgraditi upravo osjećaj za interes lokalne zajednice i zaštitu javnog prostora i interesa

kod svih dobronamjernih ljudi i s lijeve i desne strane ideološkog spektra. Na primjeru Srđa u tome smo uspjeli. Što se konkretnog pitanja tiče kolega Selmani je rekao svoje mišljenje o tome kada su ga pitali što misli o koncertu Thompsona koji se održao na Stradunu. Kazao da Thompsonu nije mjesto tamo pogotovo ako se taj koncert financira javnim novcem. A na stavove većine u gradskom vijeću rijetko smo uspijevali utjecati.

Prije osam godina prikupljali ste potpise za raspisivanje referenduma po pitanju projekta na Srđu. Kako gledate na događanja vezana za taj projekt s vremenskim odmakom?

- Mi smo dali od sebe maksimum i vjerujem da to zalaganje ljudi prepoznaju i cijene. Ovaj projekt je eklatantan primjer opstruiranja ustavnih prava zajednice da sama odluči o vlastitom razvoju.

Stranke na vlasti, u klijentelističkoj sprezi, bile su spremne na sve, samo da pogaze volju građana pa su se ujedinili lijevi, desni, liberali, fašisti, kriminalci i

svi drugi akteri. Mislim da su nam svima ostali ožiljci na te dane.

Ustrajali smo i ostvarili nekoliko važnih sudskih pobjeda koje su pravomoćno dokazale da se golferima pogodovalo i da se projekt temeljen na nezakonitoj dokumentaciji. Učinili smo sve da upozorimo građane na štetnost i opasnost projekta kao i na to koliko bi građani mogli platiti troškove realizacije infrastrukture. Podzemnu trafostanicu pod Srđem smo već platili kroz HEP, nad glavom nam je visila i obveza izgradnje prometnice do tvrđave Imperijal od 60 milijuna kuna. Već plaćamo u cijeni pročišćivača za vodu i dodatni kapacitet u kojega su uračunate projicirane potrebe ‘golfograda’ na Srđu. Ako je ova kriza nešto pokazala to je da Dubrovniku najmanje treba 20 tisuća kreveta u apartmanima na Srđu koji su konkurencija postojećim hotelima i privatnom smještaju te dodatna opterećenje ionako preopterećenoj infrastrukturi. Još kad bismo kao društvo sazreli da shvatimo da nam ne trebaju oni potrošeni politički akteri koji su svih ovih godina gurali ovaj koruptivni projekt.

22

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gospodarstvo

TKO SE SVE NAMIRIO, A TKO NIJE

ZAVRŠEN STEČAJ GP-A NAKO GASI NEKADAŠNJI DUBROVA IZ ZAVRŠNOG RAČUNA jasno je kako je jedan od ... najvećih promašaja bilo ne prodati Remizu 2012. godine po duplo većoj cijeni, kao i to da su se radnici namirili samo u iznosu od 6 posto.

NIKŠA KLEČAK GRGO JELAVIĆ PIXSELL, DUBROVAČKI DNEVNIK

B

liži se konačni kraj i brisanje iz Sudskog registra nekadašnjeg dubrovačkog građevinskog giganta, tvrtke GP Dubrovnik, koja je u stečaju već 11 godina. Trgovački sud u Dubrovniku, 12. siječnja ove godine zaključio je stečaj nad tvrtkom, a stečajni upravitelj objavio je Završni račun. Rješenjem je Trgovački sud donio odluku i ovlastio stečajnog upravitelja Dragana Josipa Kneževića, koji je od početka do kraja vodio stečajni postupak GP-a Dubrovnik,

da nastavi voditi stečajnu masu protiv dužnika stečajne mase, a zbog prikupljanja imovine koja se naknadno utvrdi kao vlasništvo GP-a.

Prema izvješću i Završnom računu stečajnog upravitelja, unovčena je cjelokupna imovina koja je ulazila u stečajnu masu, te je ostvaren ukupan prihod od 118,25 milijuna kuna od kojeg iznosa su namireni troškovi postupka i ostale obveze stečajne mase.

Razlučni vjerovnici su bili OTP banka s iznosom od 42,1 milijuna kuna, Ministarstvo financija RH u iznosu od 5,3 milijuna, Sberbank u iznosu od 871 tisuće kuna, Auto centar Avia d.o.o. u stečaju 568 tisuća kuna, PEMO Centar u iznosu od 20,5 milijuna kuna te stečajni vjerovnici višeg isplatnog reda, odnosno radnici u iznosu od 24,2

Za Remizu se nudilo 45 milijuna kuna, na kraju je prodana za 24,3 milijuna

milijuna. Kako je navedeno u ovoj stavci, po završnoj diobi na ovo se odnosi samo 6 posto od ukupnog.

ŠTRAJKOVI I 300 RADNIKA BEZ PLAĆE

Podsjetimo, stečaj nad GP Dubrovnikom započeo je 1. travnja 2010. godine, dok je krajem rujna prošle godine održano završno ročište. Te godine prije stečaja GP-a Dubrovnik je zapošljavao 330 ljudi. Tada radnici GP-a koji nisu bili primili četiri zaostale plaće, u ožujku 2010. godine izlaze na ulice i prosvjeduju. Naoružani dramatičnim transparentima došli su ispred sjedišta tvrtke, ali i pred gradsku vijećnicu.

Od tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića tražili su da stane uz njih i ‘da pomete ološ’. Grad Dubrovnik je tada jednokratno odobrio pomoć radnicima u iznosu od 2.500 kuna.

Sama tvrtka postoji pod različitim imenima još od 1946., pod imenom GP Dubrovnik od 1975., a bila je zadužena za izgradnju svih najvećih gradskih infrastrukturnih građevina, poput zgrade Bolnice, policije, cesta diljem bivše Općine Dubrovnik i ostale komunalne infrastrukture. U trenutku odlaska u stečaj bili su prisutni na 32 gradilišta s radnicima, opremom – strojevima, građevinskim materijalom. Stečajni upravitelj navodi kako su morali uložiti velike napore u svrhu saniranja stanja i predaje ovih lo-

Sama tvrtka postoji pod različitim imenima još od 1946., a bila je zadužena za izgradnju svih najvećih gradskih infrastrukturnih građevina, poput zgrade Bolnice, policije, cesta i ostale komunalne infrastrukture. U trenutku odlaska u stečaj bili su prisutni na 32 gradilišta s radnicima, opremom – strojevima, građevinskim materijalom. U ožujku 2010. radnici GP-a Dubrovnik su prosvjedovali jer tada nisu bili primili nekoliko plaća.

Stečaj je pokrenuti 1. travnja 2010.

kacija investitorima odnosno novim izvođačima. Posebno je s tim u svezi bilo problematično gradilište dionice auto – ceste kod Vrgorca na kojem je bio ostao veći broj radnika, dio mehanizacije i građevinskog materijala.

Sindikalni povjerenik Damir Vlahinić je 2010. govorio kako je tvrtka tada imala pogone s kojima je mogla preživjeti na tržištu te da su uz strukturiranje i smanjenje broja radnika na 200 mogli preživjeti tadašnju krizu koja je zahvatila građevinski sektor, ali kako je netko želio da GP završi u stečaju.

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gospodarstvo

23

ON 11 GODINA, KONAČNO SE AČKI GRAĐEVINSKI GIGANT vodi stečajni upravitelj. Pojašnjava također kako je ‚’cjelokupna imovina dužnika bila opterećena razlučnim pravima tako da je nakon namirenja razlučnih vjerovnika u stečajnu masu pritjecao samo manji dio sredstava’’.

Inače, troškovi oglašavanja prodaje imovine GP-a Dubrovnik u dnevnom tisku iznosili su ukupno preko 880 tisuća kuna. Također su, između ostaloga, navedeni troškovi parničnih postupaka, ukupno preko 5 milijuna i 670 tisuća kuna, a bilo je tu i 508 tisuća kuna troškova sudskih pristojbi i preko 800 tisuća kuna troškova vještačenja.

Naknada za rad stečajnog upravitelja ukupno je izašla nešto više od 460 tisuća kuna, uz 179 tisuća kuna doprinosa, poreza i prireza na nagradu.

Prosvjed radnika GP-a

POTPUNI PROMAŠAJ MINISTARSTVA S REMIZOM Što se tiče najzanimljivijeg dijela procesa stečaja to je svakako slučaj „GPove remize’’. Za nju je jedno odvjetničko društvo 2012. godine nudilo 45 milijuna kuna za kupnju neposrednom pogodbom, ali je tadašnje Ministarstvo financija to zaustavilo. ‚’Prvoupisani razlučni vjerovnik RBA d.d. dala je pristanak na ponudu dok je središnji ured Porezne uprave dostavio negativno mišljenje i tražio daljnju prodaju nekretnina usmenom javnom dražbom pred sudom po početnoj cijeni od 45 milijuna kuna, uz obrazloženje da bi se na taj način mogla postići veća cijena od ove koju je ponudio investitor za kupnju neposrednom pogodbom. Nakon toga naslovni je sud u više navrata objavl-

jivao prodaju navedenih nekretnina koje su na koncu prodane za svega 24 milijuna i 300 tisuća kuna, od čega je stečajna masa utržila manji iznos budući da je nekretninu kupio razlučni vjerovnik uz prijeboj svoje tražbine s kupoprodajnom cijenom’ navodi stečajni upravitelj Dragan Josip Knežević u svom izvještaju.

Podsjetimo, remiza se nudila na brojnim javnim dražbama, ali je nitko više nije po tim cijenama želio. Na kraju ju je kupila tvrtka Pemo centar u ožujku 2016. po tada ponuđenom iznosu, a koja je prethodno i sama bila vjerovnik tvrtke u stečaju.

NIJE PREOSTALO PUNO OPCIJA ZA DJELOVANJE Jasno je kako je odluka Ministarstva financija iz 2012. napravila ogrom-

nu štetu u procesu stečaja tvrtke GP Dubrovnik. ‚’Prema zauzetoj prosudbi unovčenje ovih nekretnina po cijeni od 45 milijuna kuna značilo bi namirenje vjerovnika prvog višeg isplatnog reda u cijelosti dok bi se kroz daljnji tijek stečajnog postupka vjerovnici drugog višeg isplatnog reda namirili u iznosu između 20 do 30 posto svojih potraživanja. Nakon ovakve odluke o prodaji nije preostalo ništa drugo nego namirivati tražbine vjerovnika sredstvima ostvarenim kroz naplatu potraživanja, najam opreme, u dvjema parnicama velikog vps-a, a što su bili Hoteli Koločep d.d. i Zagrebačka banka d.d., koje su vođene usprkos brojnim prognozama o neuspjehu što se pokazalo netočnim, unovčenje nekretnina i pokretnina’, na-

...

DUPLO MANJI IZNOS ZA REMIZU Za Remizu je jedno odvjetničko društvo 2012. godine nudilo 45 milijuna kuna za kupnju neposrednom pogodbom, ali je tadašnje Ministarstvo financija to zaustavilo.

Prodana je za gotovo duplo manji iznos nakon niza neuspjelih javnih dražbi na kojima se pokušalo postići veću cijenu.

24

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

KAKO SE NOSIMO S KORONOM?

RAGUŽ PROZVAO STO da su se dobro snašli PREDSJEDNIK DUSTRA-e Željko Raguž praktički je prva osoba iz politički života koja je uputila kritiku Stožeru civilne zaštite u borbi protiv korona virusa. Za Dubrovački dnevnik pojasnio je zašto to misli, a o ovoj temi izjasnio se i predsjednik Stožera Joško Cebalo VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

S

koro godinu dana traje borba s pandemijom virusa bolesti Covid-19. I dok se s bolešću kao civilizacija ustvari još nismo izborili, vrijeme je ipak za pojedina svođenja računa. Naprosto neki se s krizom nose bolje od drugih, a generalno je mišljenje da se s krizom u Hrvatskoj nosi najbolje Istarska županija.

Upravo je to na prošloj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika apostrofirao predsjednik Dubrovačke stranke Željko Raguž, uputivši i kritiku Stožeru Civilne zaštite Županije dubrovačko-nere-

tvanske. Tom mu je prilikom replicirao gradonačelnik Franković uz tvrdnju kako upravo Dubrovačko – neretvanska županija ima uglavnom najbolje rezultate u toj borbi. Raguž je detaljnije objasnio na što je

Željko Raguž

točno mislio i što smatra da bi morali biti bolje.

RAGUŽ: ČLANOVI STOŽERA ČITAČI BROJKI - Mislim da je situacija vrlo jasna. U 2020. godini, kad je sve počinjalo s koronom, Istra je bila jedna od sigurnijih destinacija, ne samo u Dubrovniku nego i u svijetu. A mi nismo izvukli ništa od toga. Nikakve pouke - rekao je za Dubrovački dnevnik Raguž.

- Kako jedna regij a

može imati tako odlične epidemiološke rezultate, brojke oko zaraženih? Imali su otvorene objekte, a turistički gledano imali su odličan rujan i listopad za razliku od nas gdje je bilo nikako - govori Raguž.

Istaknuo je da je jasno kako su „županijski stožeri politička tijela, kako u zemlji, tako i u nas u Dubrovačko-neretvanskoj županiji”.

- Nemam ništa protiv toga, ali nešto govori i to da u toj županiji s odličnim rezultatima na vlasti nisu niti HDZ, niti SDP. Ne-

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

OŽER, oni tvrde i brzo reagirali - Oni ne nude rješenja, građani uz njih ne znaju što se mora dogoditi da se nešto promijeni, da se uopće apelira Vladi. To što radi naš Stožer to mogu svi građani raditi. Nama trebaju prijedlozi, nama treba strategija oko broja koji je potreban da se počne otvarati gospodarstvo. Toga kod nas nedostaje - ustvrdio je Raguž.

...

RAGUŽ: Nama trebaju prijedlozi, nama treba strategija oko broja koji je potreban da se počne otvarati gospodarstvo.

Toga kod nas nedostaje.

go je na vlasti IDS. I tu vidim rješenje svih problema. Istarski stožer može biti jasan,

konkretan i samostalan, a ostali stožeri ne smiju. Ne smiju zato što nemaju mogućnost soliranja, ne smiju donositi odluke suprotne onima koje donosi nacionalni stožer - naveo je on.

- Vidimo sad i situaciju oko ovog produžetka mjera. Pekare i benzinske postaje daju kavu, dok kafići ne mogu. Što imamo? Imamo zidiće prepune ljudi. To je neobjašnjivo.

Ne mogu niti teretane, gdje su podaci da se tamo širi zaraza? Jednostavno, mislim da su članovi našeg Stožera tek čitači brojki - kaže.

CEBALO: BESPREDMETNE TVRDNJE Njegove izjave posebno nije htio iskomentirati predsjednik Stožera i zamjenik župana Joško Cebalo.

- Bespredmetno je to da komentiram, to je teško i prokomentirati - rekao je Cebalo.

- Praktički, godina dana je za nama u borbi protiv pandemije korona virusa, zasigurno da je to nešto za što nitko od nas nije očekivao da ćemo se s tim susretati. Ali, mogu reći da smo se snašli dobro i brzo reagirali - dodao je Cebalo.

- Mislim tu i da su vrlo dobro reagirale zdravstvene ustanove kao i cjelokupni sustav civilne zaštite. Na početku je bio prioritet sačuvati najranjivije skupine, to su ustanove iz sustava zdravstvene i socijalne skrbi. Cijelo smo ih vrijeme nastojali i

25

...

CEBALO: Praktički, godina dana je za nama u borbi protiv pandemije korona virusa, zasigurno da je to nešto za što nitko od nas nije očekivao da ćemo se s tim susretati. Ali mogu reći da smo se snašli dobro i brzo reagirali.

opremiti od strane Zavoda za javno zdravstvo i Županije dubrovačko-neretvanske sa zaštitnom opremom koliko je to moguće - rekao je Cebalo.

Ističe i kako smo svi svjesni da je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji glavna gospodarska grana turizam.

- Ta grana je ovom krizom najjače pogođena. Nama je od prvog dana zdravlje sugrađana na prvom mjestu i to je bio prioritet. No, ujedno mislim i da je Vlada Republike Hrvatska izašla s jako dobrim mjerama, primarno što se tiče spasa radnih mjesta. Vjerujem da će u narednome razdoblju biti sve povoljniji epidemiološki uvjeti i da ćemo imati uspješniju sezonu nego što je to bio slučaj prošle godine - zaključio je Cebalo.

26

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Monty Pythonovski skečevi ministra Čorića

P

rijatelju, koji ima malu firmu već gotovo petnaest godina, firmu u kojoj je i zaposlen, prije nekih mjesec dana stigao je mail. Ne bilo kakav mail, nego mail od Gospodarske komore, prvi u ovih petnaest godina, koja ga izvještava koje sve novosti donosi izmjena poreznog zakona. Nekoliko puta pročitao je mail tražeći u njemu nešto novo, nešto s čime već nije upoznat, neki vražji važan razlog zašto su mu sad, nakon petnaest godina plaćanja prisilne članarine, poslali obavijest s kojom su poduzetnici temeljito upoznati. Tjedan dana kasnije opet stiže mail iz HGK s nekim, opet za njega, potpuno nevažnim informacijama. Čini se da se netko u HGK dosjetio kako doskočiti izjavama poduzetnika kako im HGK ničemu ne služi, usprkos tome što im uporno uzima članarinu, nizašto. Pa im šalju bezvezne mailove u kojima ih kao obavještavaju o nečemu što ionako odavno znaju. Prije godinu ili dvije članarina je bila oko šezdeset kuna pa je smanjena na četrdeset i dvije kune. Kako bi lakonski rekao premijer ‚’četrdeset dvije kune nije neki novac’’.

Doista, samo tri velike kave s mlijekom.

Nije to neki novac za šefa HGK koji mjesečno premaši pedeset tisuća kuna primanja, ali teško je vjerovati da Burilović s takvim primanjima, svaki mjesec iz čista mira i bez ikakvog razloga, otvori prozor i baci četrdeset i dvije kune na cestu. Ili ih uredno odnese u kontejner za komunalni otpad? Zašto bi ih i bacao? To moraju samo mali i srednji poduzetnici jer od te „svoje“ komore nemaju ama baš nikak-

ve koristi, nego se svaki mjesec osjećaju kao budale, koji svoj novac bacaju kroz prozor. Pozivanje na tradiciju besmisleno je mazanje očiju jer posljednjih sedamdeset godina rada ta i takva institucija služi jedino sebi samoj i nekolicini velikih i jakih i leglo je uhljebljenja stranačkih kadrova. Nekad kadrova Centralnog komiteta, sada kadrova partije na vlasti, stranačkih prijatelja, članova obitelji, kumova i ostalih. Tamo je i čistačica daljnja rodica nekog od šefova Komore ili žene stranačkog perspektivnog kadra.

Prosjek plaća im je veći od najuspješnijih poduzeća na tržištu, putuju svijetom uglavnom s nikakvim rezultatima jer crkavica koju sami doista i zarade ne bi pokrila troškove plaća deset posto zaposlenih. I dok se i Vlada, kao i EU zaklinju u tržište, je li HGK doista institucija kojoj poduzetnici trebaju plaćati ma i jednu kunu članarine? eliki prosvjed malih poduzetnika na Trgu bana Jelačića nije bio prosvjed protiv, već prosvjed i poziv da ih konačno netko posluša i pomogne. Jer više ne mogu držati glavu iznad vode. Bio je i izraz ljutnje protiv bahatosti i arogancije resornog im ministra Čorića koji živi neki drugi život u nekoj tamo Uhljebistan državi, koji arogantno tipka po mobitelu dok mu oni govore o problemima s kojima se svaki dan susreću. Protiv ministra koji objašnjava kako oni koji pred kioskom u redu čekaju kavu za van, nakon toga sa svojom kavom odu negdje drugdje(?!). Kad bi kafići izdavali kavu za van, onda bi svi

V

ostali pred kafićima pa bi to bilo epidemiološki opasno. Zagrebački Cvjetni trg, jednako kao i ostali trgovi i mjesta okupljanja, kao i Uvala prepuni su ljudi, koji sa svojim kavom za van, razgovaraju i druže se, koliko, toliko pazeći na odstojanje, ne bi li ostali koliko, toliko normalni u nenormalnim okolnostima. Nije, naravno, Čorić kriv za nenormalne okolnosti, ali minimum obzira prema naciji bilo bi da šuti kad nema ništa pametno za kazati.

Ovako kad ga čujem jedino poželim povratak Monty Pythona i njihovih šesto tona. Pljas! Tako bi jedino bio gledljiv skeč s ministrom Čorićem u glavnoj ulozi. ijepljenje ne ide planiranim tempom i čini se da ništa od procijepljenosti do ljeta. Merkel se ni najmanje ne libi razgovarati s Putinom kako bi naručila rusko cjepivo koje se pokazalo vrlo učinkovitim. Možda je vrijeme da i naša Vlada razgovara s Rusima. U interesu nacije, izlaska iz krize i kakvog, takvog vraćanja u normalno, makar i novo normalno. Nije Merkel jedina, malo, pomalo, učinit će to i druge zemlje EU, možda je vrijeme da naši pokažu malo inicijative i hrabrosti, ne bi li prestala agonija koju mnogi poduzetnici,ni zaposlenici neće preživjeti. esta je održana usprkos, ali i uz sve epidemiološke mjere. Bilo je drugačije, ali opet neopisivo, lijepo i posebno. Nekako kao da smo više nego ikad svjesni koliko Gradu znači njegov parac. Nazdravlje vam sv.

Vlaho! Eto vas.

C F

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021 WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

27

PREDSTAVLJEN PROGRAM

IGRE ĆE SE ODRŽATI I OVE GODINE, KAKO GOD BILO, PRILAGODIT ĆE SE SEDAMDESET I DRUGE Dubrovačke ljetne igre održat će se na više scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika u razdoblju od 10. srpnja do 25. kolovoza 2021.

T

radicionalno na Kandeloru najavljen je pretprogram Dubrovačkih ljetnih igara.

Iako je trenutno nemoguće planirati program zbog neizvjesnosti epidemiološke situacije te financiranja, vodstvo Igara ustrajno djeluje u namjeri da se jedan od najstarijih europskih festivala održi te publici i ovo ljeto u Dubrovniku prikaže raznovrstan dramski, glazbeni, plesni i folklorni program.

Osnovicu dramskog programa 72. Dubrovačkih ljetnih igara, kako ga je osmislio pomoćnik intendantice Saša Božić, činit će produkcije unutar EU projekta Port of Dreamers te predstava Glava lava prema romanu Ivana Salečića. Autorski rad Nataše Rajković i Ivana Penovića Van sebe, kojeg Igre postavljaju kao dio Port of Dreamers projekta sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa, bavi se migracijama kao neizostavnim, neprekidnim društvenim procesom te svim prostorima koje definiramo, ocrtavamo migracijom ili ostavljamo praznim svojim odlaskom. Dramaturšku okosnicu predstave čini forma već u praksi provođenih radionica za migrante, omogućujući različite izvedbene iskaze koji u satiričkoj, tragičkoj, pseudodokumentarnoj noti prokazuju sav besmisao nastojanja da se drugog i drugačijeg kontekstualizira birokratskim rječnikom europskog odnosa naspram iskustva migranata. Festivalski dramski ansambl predstave predvodit će Nikša Butijer. Publika će imati priliku vidjeti i produkcije partnera na projektu: predstavu Proslava po tekstu Ivora Martinića, a u režiji Jana Krmelja i produkciji Slovenskog narodnog gledališča Maribor, te Pod istim krovom u režiji Ivane Janošev i koprodukciji organizacije civilnog društva Kulturanova i Újvidéki Színház, manjinskog mađarskog kazališta iz Novog Sada.

Druga planirana premijerna dramska produkcija 72. Igara progovara o Dubrovniku kao o mjestu sudara bremenite povijesti i burleskne tranzici-

je. Radi se o adaptaciji romana prvijenca Ivana Salečića Glava lava u kojem autor isprepliće dvije priče, progovarajući o suvremenom Dubrovniku, kao i onom iz prošlih vremena, s naglaskom na povijesti obitelji Gundulić. Salečić je kreirao jedinstvenu romanesknu cjelinu u kojoj sužive fikcija i fakcija, a naši fantazmi o veličajnoj prošlosti razbijaju se o surove zidine svakodnevice. Recentne gorko-humoristične peripetije oko kupovine i restauracije stana u staroj gradskoj jezgri nadopunjuju se zavodljivom i interesantom poviješću Grada nad kojim lebdi zloguki usud Velike trešnje. Režija je povjerena eminentnoj hrvatskoj redateljici Aidi Bukvić kojoj je to prvi redateljski projekt na Dubrovačkim ljetnim igrama.

U sklopu programa 72. Igara, bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici će predstavljati Folklorni ansambl Linđo, a neće izostati niti izložbeni program u atriju palače Sponza. Glazbeni program teško je planirati u ovom trenutku, no izvjesno je da će se velikim dijelom naslanjati na nastupe hrvatskih umjetnika, iako će, ukoliko dođe do popuštanja epidemioloških mjera, festivalska publika ovo ljeto, nakon što je njegov prošlogodišnji nastup odgođen, moći uživati u nastupu Artura Sandovala – legendarnog trubača i svjetske zvijezde jazza.

- Zbog posvemašnje neizvjesnosti, ostavljamo za sada neke od aduta svjetske scene iza zavjese. No srećom, kako smo si imali prilike posebno posvijestiti lani, i bacanje mreža u domaće vode obećava ulov dostojan tradicije festivala. Kako nije sigurno što nas čeka sutra, a kamoli za pet mjeseci, u ovom trenutku nije moguće predstaviti ukupni glazbeni program, ali za predokus ljeta neka dostaju Petrit Çeku, Lovre Marušić i Goran Filipec, koji će nam prikazati svoje umjeteonstvo kao solisti s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, u komornim formacijama ili u formi recitala. Prostor Grada oživjet će dinamički izdržljivi i vizualno atraktivni programi kao što je to Percussion Collective, udaraljkaška poslastica predvođena sjajnom Iva-

nom Kuljerić Bilić. Ono što je dobro, valja ponoviti, pa tako Dubrovnik na glazbenoj hridi i ove godine okuplja dubrovačke glazbenike koji će ovog puta predstaviti rijedak i neočekivan program iz belle époque. Ivana Kuljerić Bilić i Petrit Çeku održat će radionice za mlade glazbenike, a neće izostati ni već tradicionalni glazbeni programi za najmlađu publiku – otkriva pomoćnik intendantice za glazbeni program Tomislav Fačini.

- U ovom trenutku još je uvijek previše neizvjesnosti, zato i nismo u mogućnosti na ovaj datum predstaviti program kako su kulturna javnost i naša publika navikli. Po svemu sudeći, očekuje nas još jedno neobično i izazovno festivalsko ljeto. Lani su se Dubrovačke ljetne igre, uz ponešto sreće, ali prvenstveno zahvaljujući organizacijskom iskustvu tima ustanove, kreativnosti umjetničkog vodstva te potpori pokrovitelja i partnera, uspješno održale i odgovorile izazovu pandemijskog doba, što nije uspjelo ni većima i iskusnijima. Nadali smo se da će ova godina biti lakša, ali trenutno se ne čini tako, no kako god bilo, Igre će se znati prilagoditi situaciji – istaknula je ravnateljica Ivana Medo Bogdanović.

28

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021 WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

ZNANSTVENIK TONI JOŠ PRIJE DVIJE GODINE OTKRIO JE LIJEK PROTIV KOR

VJEŽBAJ, PIZDA TI LIJEK PROTIV KORONE je tu, svijetu ga je prije dvije godine na Cvjetnom trgu sasvim slučajno otkrio 82. godišnji znanstvenik Toni – Vježbaj, pizda ti materina!

MARO MARUŠIĆ MARKO PRPIĆ/PIXSELL, JOSIP REGOVIĆ/PIXSELL

M

edicina je još od doba Hipokrata – znači u posljednjih dvije i pol tisuće godina -imala svega dva epohalna otkrića.

Prvo se dogodilo dvadesetih godina dvadesetog stoljeća kada je škotski biolog Alexander Fleming sasvim slučajno otkrio supstancu lisozim, te je tako izolirao antibiotik penicilin iz gljivice penicilium notamum.

Fleming je članak o penicilinu objavio 1929. u British Journal of Experimental Pathology, ali kako to obično biva s velikim otkrićima, njegova važnost nije odmah prepoznata. Čak je i Fleming bio skeptičan – smatrao je da se penicilin nikad neće moći masovno proizvoditi i koristiti u medicini. Njegovo otkriće kasnije su unaprije-

dili Howard Walter Florey i Ernst Boris Chain pokrenuvši masovnu proizvodnju u Drugom svjetskom ratu Alexanderu Flemingu napokon se odala počast za njegova dostignuća gotovo pune dvije decenije nakon prvih otkrića. Na kraju Rata dobio je Nobelovu nagradu i titulu Sir, te je zauvijek ušao u povijest.

Drugo kolosalno otkriće u medicini dogodilo se u Hr-

...

Da skratimo priču, zaključak je da korona ne može ništa čovjeku koji ima dobar imunitet. A da bi čovjek imao dobar imunitet potrebno je da uredno spava, da se zdravo hrani, da ne puši i ne pije, da ima primanja od kojih može živjeti i da se bavi sportom

vatskoj u siječnju 2019. godine kada je ekipa RTL televizije na Cvjetnom trgu u Zagrebu zaustavila Taljata Selmanija i pitala ga što misli o gripi.

BOLI ME OVO, BOLI ME ONO -Ne postoji gripa, zlato moje, 82 godine, nikad bolestan, nikad kod doktora. To zapamtite svi. Sramota, penzioneri su uništili zdravstvo.

Boli me ruka, boli me noga, sve me boli… Bolest ne postoji, bolest ovisi o tebi.

Vježbaj, pizda ti materina – rekao je znanstvenik Toni.

Kako to obično biva s epohalnim otkrićima, njihova važnost nikad se ne prepozna odmah. Ovo zadnje najbolje vidimo na primjeru pandemije korone. Korona je zaustavila svijet, paralizirala gospodarstvo, ugušila sportske i kulturne događaje, zatvorila ljude u masovni zatvor, a brutalne posljedice će se godinama osjećati. Čitav svijet nestrpljivo očekuje kada će napokon krenuti masovno cijepljenje, pa da sve ovo konačno prestane

...

Umjesto da se kažnjavaju svi oni koji – poput Vilija Beroša žderu i ne bave se sportom – Stožer na čelu s istim tim Berošom tjera s teniskih terena i teretana ljude koji žele zdravo živjeti. Ako ovo nije definicija ludila, ne znam što jest.

i da se vratimo normalnim životima.

A lijek protiv korone je tu, svijetu ga je prije dvije godine na Cvjetnom trgu sasvim slučajno otkrio 82. godišnji znanstvenik Toni – Vježbaj, pizda ti materina!

Korona je, uspoređujući je s brojnim drugim ozbiljnim boleštinama koje haraju našim planetom – dječja igra. To nisu moji paušalni zaključci, nego znanstvene činjenice.

Uzmimo kao primjer člana Stožera Vilija Beroša. Čovjek – kakav paradoks za nekoga na funkciji ministra zdravstva - ima 30 kila viška, podbuhao je i vrat mu se uopće ne vidi, i bez obzira

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021 WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

29

RONE

I MATERINA na svu njegovu masnoću, čovjek je bez problema prebolio koronu. Ili premijer Andrej Plenković. Čovjek je izbjegao vojsku, jer ima anemiju, ali strašnu koronu sredio je bez da je trepnuo, a dok je bio bolestan, da mu nije dosadno, održavao je preko Skypea sjednice Vlade.

Znači strašna bolest koja je paralizirala svijet i uništila gospodarstvo nije u stanju pobijediti ni ministra začepljenih žila bez vrata, ni premijera s manjkom željeza koji zbog toga nije bio na odsluženju vojnog roka.

KLJUČ JE U IMUNITETU Korona u najvećem broju slučajeva ubija ljude koji su, kako kaže znanstvenik Toni „uništili zdravstvo“ kukajući „boli me ruka, boli me noga, sve me boli“. Dida Toni niti malo nije u krivu, štoviše pogodio je u srž problema i zato je onda postao ogroman hit. Kada smo zadnji put vidjeli naše roditelje da se bave sportom i da zdravo jedu?

Dida Toni ima lijek za koronu, ali ga rijetki slušaju

Odgovor je nikad.

Ali nije problem u njima, nego u sistemu koji nas svih pravi ludim. Ova situacija s koronom je čista psihijatrija. Hajdemo u kratko ponoviti kronologiju – pojavio se virus koji je ocijenjen kao strašan, pa su se sve države svijeta zatvorile i uništile ekonomiju, te stotine milijuna ljudi odvele u siromaštvo. Kada u javnosti i medijima krene rasprava imaju li mjere smisla s obzirom na brutalne ekonomske posljedice ravnokoronaši vam uvijek odgovaraju jednu te istu rečenicu: „Životi ljudi su neprocjenjivi bez obzira na sve posljedice!“ Ja se osobno s tom konstatacijom slažem – životi i

zdravlje ljudi zaista su najvažniji. Međutim, postoji caka u cijeloj priči. Još uvijek su kardiovaskularne i karcinomske bolesti vodeći uzrok smrti na čitavom svijetu, pa se stoga postavlja pitanje: Ako su životi ljudi najvažniji, kako je moguće da nam sve države svijeta legalno prodavaju alkohol, duhan, Coca-colu, Nutellu, pekarske proizvode…? Ako je ljudski život na prvom mjestu, kako je moguće da dobar dio svijeta dopušta Monsantu da legalno proizvodi smrtonosni glifosat kojim se prskaju poljoprivredne kulture? Ako je zdravlje čovjeka ispred svega, zašto se dopušta maksimalni uzgoj

pilića i kokoši na minimalno kvadrata, te ih se tovi antibioticima i hormonima rasta?

Na kraju krajeva, ako je život na prvom mjestu, kako je moguće da Stožer zatvori teretane i zabrani sportove koji podižu imunitet, dok u isto vrijeme mogu biti otvorene crkve?

Da skratimo priču, zaključak je da korona ne može ništa čovjeku koji ima dobar imunitet. A da bi čovjek imao dobar imunitet potrebno je da uredno spava, da se zdra-

Nastavak na sljedećoj stranici

30

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

jati glavu egzistencijalnim pitanjima? Naravno, nitko. Duvnjak, Ibrahimović, Dybala, Ronaldo, Đoković i brojni drugi imali su koronu koju su preboljeli bez po muke i pri tom čak radili trbušnjake i sklekove kako bi ostali u formi. Što je onda trebalo napraviti umjesto svih ovih mjera kojima svjedočimo?

Vili Beroš

vo hrani, da ne puši i ne pije, da ima primanja od kojih može živjeti i da se bavi sportom. Vrlo jednostavno, a Stožer hrvatske i svih drugih zemalja danonoćno radi na tome da čovjeku sprži imunitet i da je podložniji koroni.

Zbog ekonomske krize rijetko tko ovih dana uredno spava i ima dostatna primanja za život. Država mu legalno nudi alkohol i cigare koje čovjek u ovim teškim vremenima koristi kao utjehu. Jede prskano povrće i meso koje se svako malo povlači s polica trgovačkih lanaca zbog raznih nepravilnosti. I na kraju balade država se njemu i njegovoj djeci ne da baviti sportom. Umjesto da se kažnjavaju svi oni koji – poput Vilija Beroša žderu i ne bave se sportom –

Stožer na čelu s istim tim Berošom tjera s teniskih terena i teretana ljude koji žele zdravo živjeti. Ako ovo nije definicija ludila, ne znam što jest.

PARE KAO LIJEK Još jedan veliki hrvatski znanstvenik i medicinar Ćiro Blažević svojedobno je rekao: -Kada god mi je teško u životu, sjetim se koliko para imam na računu! Ćiro je također pogodio u bit, bez novca i primanja za normalan život ne možeš biti zdrav. Potvrđuju to podaci iz jednog istraživanja u Škotskoj. U toj zemlji osoba se u prosjeku prvi put ozbiljnije razboli u 62. godini. No zanimljivo je kako te godine variraju od regije do re-

gije obzirom na primanja.

Ako živite u najsiromašnijim područjima Škotske, ozbiljnije ćete se razboljeti s 47 godina, a ako živite u najbogatijim dijelovima Škotske onda vas zdravstveni problemi čekaju tek s 72. Zdravlje je znači u čistoj korelaciji s činjenicom jeste li bogati ili siromašni. A sve ove mjere koje se provode po svijetu idu upravo u tom smjeru da razbole čovječanstvo.

Godinama iza pandemije ljudi će umirati od raka i svih drugih bolesti koje su nastale zbog stresa od koronakrize. O mentalnim problemima i samoubojstvima da I ne govorimo. Lijek za koronu, na koncu će poubijat puno više ljudi od same korone. S druge strane tko je umro od zdravih i bogatih sportaša koji ne moraju razbi-

Trebalo je izolirati i pobrinuti se za ugrožene skupine koje su postale rizične jer su ih cijeli život lagali da jaja uzrokuju povišeni kolesterol, a da su žitarice i tjestenina dobri, a nas ostale ostaviti da živimo i radimo. Trebalo je odavno zabraniti duhan, a na alkohol, slatkiše, bijelo brašno i slične proizvode opaliti ogroman porez. Hoćeš jesti burek i piti Colu? Nema problema, cijena ti je 500 kuna.

Trebalo je davno zabraniti glifosate i slične pesticide, a životinje i meso uzgajati na humani način.

Ali naravno da nema interesa na tim mjerama, jer bi velike korporacije izgubile ogromnu lovu, pa posljedično nema ni imuniteta.

I naravno da je trebalo opaliti porez na debljinu Berošu – kojemu čak ni takvom korona nije mogla ništa - i poručit mu da ne bude sramota za zdravstvo: -Vježbaj, pizda ti materina!

32

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vjera

U DUBROVNIKU IMA 25 BAPTISTA

PASTOR MACKENZIE: NIJEDNA

NE TREBA SE FINANCIRATI D ...

NJEGOV OTAC BRITANAC, također baptistički pastor, došao je u Jugoslaviju propovijedati vjeru, a tu se rodio i Daniel-Keneth, koji u Dubrovniku živi već dvadesetak godina.

VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

U

Dubrovniku već dvadesetak godina djeluje Baptistička crkva, koju vodi pastor Daniel-Kenneth Mac-

kenzie.

Mackenzie nas je primio u prostorima ove Crkve o Gružu te je pojasnio samu bit baptista i razliku od katoličanstva, a porazgovarali smo i o nekim društvenim pitanjima koja se tiču vjere, odnosno samog odnosa između vjere i države.

O RAZLIKAMA

Govori kako je Baptistička crkva u Dubrovniku registrirana pri državi 2003. godine, ali i kako su se baptisti okupljali još od početka prošlog stoljeća. Dodaje kako su prva krštenja bila na Lokrumu 1950. godine. Inače, kod Baptista je specifično što se krste samo oni koji ispovijedaju vjeru, a krsti se uranjanjem, a ne polijevanjem.

- U Dubrovniku nas ima 25 s tim da našu djecu ne brojimo kao članove. Sama krštenja vršimo na plažama, najčešće je to Mandrač - kaže Mackenzie. Što se tiče razlike između katolicizma i baptizma, Mackenzie navodi kako je „temeljna razlika što je u katoličkoj teologiji izbor nepogrešive Božje objave iz Svetog pisma, ali i iz sve-

te tradicije”.

- Baptisti smatraju pak da je izvor Božje objave jedino Sveto pismo, ono što nije u Svetom pismu, toga se ne smatramo obaveznim držati. To je temeljna razlika pa shodno tome ne vjerujemo niti u nepogrešivost pape. Evo, mi smo imali nedavno Božić, pošto u Svetom pismu ne piše kad je Božić, neki Baptisti ga uopće ne slave - dodao je.

- Jedno od načela reformacije tako jest Sola scriptura, to je to što sam rekao da je Sveto pismo izvor nepogrešive vjere, ali tu je i načelo Sola fide, dakle - naučavanje da se spašav a m o samo po vjeri i Božjoj milosti. Katolici uče da svojim djelima doprinose opravdanju pred Bo-

gom, moraju učiniti djela kako bi nakon grijeha povratili Božju milost. A mi baptisti vjerujemo da osoba koja je opravdana pred Bogom će neminovno živjeti život vjere koji će rezultirati djelima, dok naša djela ne doprinose opravdanju pred Bogom - precizirao je Mackenzie.

ŠTETNA JE POVEZANOST VJERE I DRŽAVE

On je odgojen u kući propovjednika i pastora. Naime, njegov otac je došao u tadašnju Jugoslaviju propovijedati vjeru.

- On je odgojen kao metodist, a kasnije je postao baptistički pastor.

On je Britanac i prijavio se u Zagrebu studirati, ali ustvari je propovijedao vjeru. Tu se oženio i tu sam se rodio. Odgajan sam kršćanski, ali vjeru sam doživio s osam godina, a tek sam se sa 17 godina krstio. Studirao sam teologiju u Osijeku, ali nisam mislio da ću biti pastor ili propovjednik. Nakon fakulteta sam kleknuo u studentskom domu i molio Boga da mi otvori vrata za zaposlenje. Dob i o sam su-

Pastor Daniel-Kenneth Mackenzie

„Baptisti smatraju da je izvor Božje objave jedino Sveto pismo, ono što nije u Svetom pismu, toga se ne smatramo obaveznim držati. To je temeljna razlika pa shodno tome ne vjerujemo niti u nepogrešivost pape.

Evo, mi smo imali nedavno Božić, pošto u Svetom pismu ne piše kad je Božić, neki Baptisti ga uopće ne slave.”

tradan tri, četiri prilike, jedna je bila da dođem u Dubrovnik. Trebalo je doći na godinu dana, ali ovdje sam već dvadeset godina - kaže.

Zapela nam je za uho sintagma o „propovijedanju vjere u Jugoslaviji”.

- Pa on je kršio zakon! - energično kaže Mackenzie.

- Bilo je dozvoljeno propovijedati u registriranim crkvama, sprovodima i na vjenčanjima. Ali ne na ulicama. I bio je pozivan puno u puta na razgovore u policiju. Prijetili su mu da će ga zatvoriti. Zato sam živio i deset godina u inozemstvu, bilo ga je strah da će biti izbačen iz zemlje, a da će žena i djeca ostati u Jugoslaviji jer su pozivi u policijsku stanicu bili sve učestaliji naglasio je Mackenzie.

Kako smo počeli govoriti o odnosu Jugoslavije i vjere, neminovno je pitati više o drugoj krajnosti, a to je isprepletanost hrvatske države i vjere.

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021 WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vjera

33

VJERSKA ZAJEDNICA

DRŽAVNIM NOVCEM

vjernici Dubrovčani drže do svoje katoličke vjere. Ima pobožnih ljudi, ali ne znam koliko je načelno razumijevanje Isusovog nauka i Biblije. Zato na kraju krajeva i jesam ovdje i propovijedam. No, mislim da u Dubrovniku vjera nije primarna, ovdje je primarniji materijalni aspekt. - naveo je.

Kažemo mu da nema tu ništa loše, odnosno da vjera ne bi trebala poništavati materijalno.

- Čovjek može biti bogat, uostalom u Bibliji piše da pravedni ljudi unucima ostavljaju baštinu, a kako ćeš je ostaviti ako ne štediš? Bogatstvo stvara i radna mjesta, mi želimo društvo gdje se zarađuje i gdje marljivi jesu nagrađeni. Ali ne bi se smjelo živjeti za bogatstvo. Isus je učio da se život ne sastoji od toga što čovjek ima, već da je bitnije imati mir s Bogom - zaključio je Daniel-Kenneth Mackenzie.

- Hrvatski Ustav kazuje da je Hrvatska sekularna država. Vidim da se puno govori o financiranju vjerskih zajednica. I mi baptisti dobivamo novce jer ih dobivaju svi, to je tako uređeno i nećemo odbiti. Ali, osobno ću sad ovo reći, možda će drugi baptistički propovjednici reći drugačije -nisam za to da se ijedna vjerska zajednica financira iz državnog proračuna.

Politika se može umiješati u religiju te je takvo što štetno za samo društvo - rekao je pastor.

- Mislim i da nema potrebe za vjeronaukom u školama. Možda sam radikalan, ali mislim da nisu potrebne niti državne škole, mislim da bi bilo bolje kad bi bile privatne, a da se tu ljudi oslobode poreza. Država ovako odgaja djecu prema svom svjetonazoru - objasnio je Mackenzie.

NEKI BI REKLI I DA SU KATOLICI SEKTA

Na Festama svetog Vlaha ili na polnoćkama imamo slučaj da političari, odnosno javni dužnosnici sjede u prvim redovima koji su tako rezervirani.

- Mislim da bi katolici trebali imati problem s tim. Dovoljno je da pročitam poslanicu Jakova. Kaže ovako: „Uzmite da dođe na vaš sastanak čovjek sa zlatnim prstenom i sjajnim odijelom i siromah u bijeloj haljini.

I da pogledate onoga u sjajnom odijelu, te mu reknete: „Ti sjedi ovdje na počasno mjesto”. A siromahu: „Ti stoj tamo ili sjedi na podu”. Ne pravite li tako razliku među sobom i ne ponašate li se kao suci koji naopako misle i sude? Poslušajte moja ljubljena braćo, zar nije Bog izabrao siromahe prema shvaćanju svi-

U prostorima Baptističke crkve u Gružu jeta da budu bogataši u vjeri i baštini kraljevstva obećanog onima koji ga ljube? A vi ste prezreli siromaha? Zar vas upravo bogataši ne tlače i ne vuku na sudove? Zar oni ne psuju lijepo ime koje nosite? Doista, ako vršite kraljevski zakon u skladu s pismom „ljubi bližnjega svoga kao samog sebe”, dobro postupate, ali ako pokazujete pristranost prema osobama, vi činite grijeh i zakon vas osuđuje kao prijestupnike”. Mislim da je jasno da se to ne bi smjelo raditi - naglasio je Mackenzie.

Kako Dubrovčani reagiraju na baptiste, uopće činjenicu da postoji Baptistička crkva? Govorimo mu kako je dojam da dio ljudi gleda na njih kao na sektu.

- Nekad dijelimo letke od Udruge Svaki dom, oni nude ilustriranu Bibliju ili Nove zavjete, a ta Biblija je ista ona koju i svećenici dijele po školama. No, ljudi misle da smo Jehovini svjedoci. Valjda ako nisi katolik, onda si Jehovin svjedok. Ali mi smo navikli na to. A i ovisi što je sekta. Neki bi rekli da su katolici sekta, jer su se odmaknuli od Svetog pisma. Mi se od Božje riječi nismo odmaknuli.

Mi bismo rekli i da su katolici nametnuli vjerovanja i praksu koju Bog nije tražio od ljudi - govori svoja iskrena razmišljanja Daniel-Kenneth Mackenzie.

U DUBROVNIKU VJERA NIJE PRIMARNA

Veliki broj Dubrovčana izjašnjava se katolicima, no koliko su po njegovom mišljenju religijski prosvijećeni?

- Ne bih rekao da unatoč tome što su

...

„Ne bih rekao da unatoč tome što su vjernici Dubrovčani drže do svoje katoličke vjere. Ima pobožnih ljudi, ali ne znam koliko je načelno razumijevanje Isusovog nauka i Biblije. Zato na kraju krajeva i jesam ovdje i propovijedam.

No, mislim da u Dubrovniku vjera nije primarna, ovdje je primarniji materijalni aspekt.”

OBAVIJEST O NATJEČAJU ZA ODABIR ZAKUPNIKA POSLOVNOG PROSTORA NA ZRAČNOJ LUCI DUBROVNIK Zračna luka Dubrovnik d.o.o., Dobrota 24, 2013, OIB 63145279942 objavljuje natječaj za odabir zakupnika poslovnog prostora na Zračnoj luci Dubrovnik.

1. Predmet zakupa: a) uredski prostor, stara administrativna zgrada, ured br.12, površine 14 m2 b) uredski prostor na prvom katu zgrade „C“, oznake C.1.41, površine 18,50m 2 c) uredski prostor na drugom katu zgrade „A“, br.2.20, površine 19,88 m2 2. Početak i trajanje zakupa: Poslovni prostori iz toč.1. daju se u zakup na određeno vrijeme od 2 godine, počevši od 01.03.2021.g.

3. Početna mjesečna cijena zakupnine bez PDV-a za poslovni prostor iz toč.1. a) iznosi: 2.646,00 kn b) iznosi: 3.496,50 kn c) iznosi: 3.757,32 kn 4. Komunikacija i razmjena informacija: Osoba zadužena za komunikaciju sa zainteresiranim gospodarskim subjektima za pitanja u svezi predmeta natječaja je Ivan Maslać, direktor sektora komercijale, tel: 020/773-222, e-mail: ivan.maslac@ airport-dubrovnik.hr. Osoba zadužena za komunikaciju sa zainteresiranim gospodarskim subjektima za pitanja vezana u svezi sadržaja i oblika ponude, je Ivana Dimnić, referent za pravne poslove i poslove upravljanja ljudskim potencijalima, tel: 020/773-386, e-mail: ivana.dimnic@airport-dubrovnik.hr 5. Rok za dostavu ponuda: najkasnije do 15.02.2021. u 11:00 sati, do kada ponuda mora biti fizički dostavljena na protokol Zakupodavca, neovisno o načinu dostave iste.

6. U natječajnoj dokumentaciji su navedeni svi uvjeti zakupa, način dostave ponuda kao i sve ostale relevantne informacije za svaki pojedinačni prostor iz toč.1.ove obavijesti. Natječajne dokumentacije se nalaze se na mrežnoj stranici Zračne luke Dubrovnik https://www.airport-dubrovnik.hr/poslovni/natjecaji-s35 Zračna luka Dubrovnik d.o.o.

36

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

‚’FRANCE’’

NAJDUŽI I NAJELEGANTNIJI KR

BROJNI DUBROVČANI ŠEZD PREMA MIŠLJENJU POZNAVATELJA POMORSTVA ovo je najpoznatiji brod za kružna putovanja ikad.

Zbog impresivne duljine od preko 315 metara do 2004. godine je bio i najdulji kruzer na svijetu.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

K

ada se dobre poznavatelje pomorstva u svijetu upita koji je najpoznatiji ikada izgrađeni brod za kružna putovanja, svi će među vodeće, a većina kao najboljeg, spomenuti brod FRANCE. Njegova elegantna pojava i impresivna veličina, uz sav za to primjereni luksuz, svugdje je u svijetu izazivala divljenje i poštovanje, a njegov je dolazak u svakoj luci bio izuzetno svečani događaj koji se pamtio još dugo nakon toga. Tako su prošle i tri njegove nezaboravne posjete Dubrovniku, 1968., 1969. i 1971. godine. Najelegantniji je lajner transatlantik - kruzer koji je ikada bio u Dubrovniku, a do 2004. je bio i najduži putnički brod na svijetu sa svojom impresivnom duljinom od 315,66 metara.

FRANCE je sagrađen po ugovorenoj cijeni od 80 milijuna USD

u brodogradilištu Chantiers de l’Atlantique u St. Nazaire kao lajner transatlantik. Kuma broda je bila Yvonne de Gaulle, supruga francuskog predsjednika. Prvu je vožnju imao 3. veljače 1962. godine između Le Havra i New Yorka u zamjenu za islužene lajnere ILE DE FRANCE i LIBERTE. Na pretpremijernoj plovidbi za novinare i poslovne partnere prema Kanarskim otocima sudbina je odlučila da se putem mimoiđe baš s brodom LIBERTE na njegovom posljednjem putovanju za rezalište.

Iako je projekt velikog putničkog broda odavno planiran kao odgovor na britanske i američke lajnere, osobno ga je potakao sam predsjednik države general Charles de Gaulle kao melem na ranu nakon gubitka Alžira, do tada najznačajnije francuske kolonije. Demoraliziranoj je naciji trebalo vratiti poljuljani ponos izgradnjom u domaćem brodogradilištu u svijetu najvećeg i najmoćnijeg putničkog broda.

Revolucionaran je bio i način gradnje. Bilo je to izradom velikih brodskih sekcija u okolnim gradovima (Orleans, La Ciotat, Le Havre, Lyon i Lille ) te njihovim spajanjem u St. Nazaireu u jedinstvenu cjelinu, metodom koja je danas uobičajena u gradnji brodova. U tom okružen-

plovio Atlantik s ukupno 588024 putnika i obavio 93 kružna putovanja na kojima je ugostio dodatnih 113862 putnika.

Zbog niza energetskih kriza i znatnog povećanja cijena nafte, francuska Vlada 1974. godine konačno je odlučila otkazati subvencioniranje nerentabilne transatlantske linije, i to samo 12 godina nakon izgradnje i njegovih isplovljenih 1.860.000 nautičkih milja. CGT je zbog toga odlučio brod poslati u prijevremenu mirovinu. To je uskoro i učinio, te je FRANCE otišao u raspremu nakon posljednje plovidbe iz New Yorka za Le Havre 12. rujna 1974. godine.

ju zaplovio je FRANCE, posljednji francuski državni, ali doista moćni brod kao treći u povijesti ovoga prestižnoga imena.

Nažalost, početak eksploatacije nije bio baš impresivan, jer je to bilo vrijeme velike ekspanzije prekooceanskog zračnog prometa. FRANCE nije nikada na putovanjima za New York svome vlasniku kompaniji CGT (Compagnie Generale Transatlantique) poznatijoj po imenu French Line, donio zaradu, već konstantno gomilao značajne gubitke, a njih je zbog nacionalnog prestiža pokrivala francuska vlada. Malo se luka u svijetu moglo pohvaliti njegovom posjetom, jer je doista rijetko plovio na kružnim putovanjima.

Tri je puta posjetio Dubrovnik, FRANCE je u svojoj impre1968., 1969. i 1971. godine. sivnoj karijeri 377 puta pre-

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

37

RUZER KOJI JE IKADA UPLOVIO,

DESETIH BILI U OBILASKU ...

France na sidrištu između Dakse i Kalamote

Brod je to jutro doplovio do luke Le Havre, ali u nju nije i uplovio jer je sindikalno organiziranih 800 članova posade, zbog gubitka posla, odbilo privezati brod uz dok, te su brod usidrili ispred grada. Oko 1300 putnika i njihova prtljaga su na kopno prebačeni unajmljenim trajektima.

FRANCE je ostao na sidrištu do 10. listopada kada je posada konačno popustila i dozvolila vezivanje broda uz obalu. Tu u raspremi FRANCE ostaje gotovo punih pet godina.

Neočekivano 1979. godine FRANCE je za samo 18 milijuna USD kupio poznati norveški brodar Norwegian Caribbean Line koji mu je uz negodovanje brojnih patriotski nastrojenih Francuza promijenio ime u NORWAY. Umjesto tradicional-

ne crne, Norvežani pituravaju brod u tamno plavu boju koja postaje njegovim novim prepoznatljivim obilježjem. NORWAY je za cijenu od 80 milijuna USD temeljito rekonstruiran za novu namjenu u Hapag-Lloyd brodogradilištu u Bremerhavenu kojeg napušta 30. travnja 1980. na putu za Oslo, svoju novu matičnu luku. Odatle je otplovio preko Southamptona i New Yorka za Miami gdje započinje kružna putovanja za oko 2500 putnika koliko ih je u svojim prostranim udobnim kabinama od tada mogao smjestiti. Četiri godine poslije, parne CEM- Parsons turbine ukupne snage nevjerojatnih 160 000 KS na 4 propele su reducirali na 80 000 KS i pogon na dvije propele. Smanjenjem snage parnih turbina za pola uštedjeli

su na potrošnji goriva 50 posto, ali su i brzinu od 31 čvora ekonomične brzine vidno smanjili.

Dana 25. svibnja 2003. luci Miami na Floridi došlo je do eksplozije kotla, u kojoj je poginulo sedam članova posade, a 17 ih je ozlijeđeno, dok od putnika nitko nije stradao. Norveški brodar brod NORWEY tegli preko Atlantika u Bremerhaven. Razmišljalo se o popravku parnih turbina, ali je ipak ostao u raspremi pune tri godine. Uglavnom na dugo putovanje NORWAY je krenuo u teglju oko Rta Dobre Nade prema Dalekom istoku u namjeri da postane stacionirani brod – kockarnica u luci Singapore.

Dugo vremena se nije ni znalo gdje se nalazi sve dokle NORWAY pod novim imenom BLUE LADY nije završilo na si-

S/S FRANCE, najelegantniji je lajner transatlantik - kruzer koji je ikada bio u Dubrovniku.

Njegovu izgradnju osobno je potakao sam predsjednik države general Charles de Gaulle kao melem na ranu nakon gubitka Alžira, do tada najznačajnije francuske kolonije.

Demoraliziranoj je naciji trebalo vratiti poljuljani ponos izgradnjom u domaćem brodogradilištu u svijetu najvećeg i najmoćnijeg putničkog broda.

drištu rezališta brodova Alang u Indiji gdje se posljednji put usidrio 15. kolovoza 2006. godine. Zbog velike količine azbesta i drugih toksičnih materijala ugrađenih u brod, a koji su opasno prijetili zagađenju okoliša, brod je dugo vremena ležao

Nastavak na sljedećoj stranici

38

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

nasukan na plažama Alanga.

O njegovoj su sudbini nakon tužbe raznih ekoloških organizacija dugo vijećali indijski sudovi i tamošnje lokalne vlasti. Konačno je, nakon pravomoćne presude Visokog indijskog suda, 4. prosinca 2007. godine odrezan vrh njegovog pramca, čime je simbolično započelo rezanje BLUE LADY kao posljednje faze u životu jednog od najpoznatijih putničkih brodova koje je naš svijet ikada vidio.

Tako je sa svjetskih mora za sva vremena nestala jedna prava ljepotica kojoj su se i brojni Dubrovčani mogli diviti na za njih posebno organiziranim posjetama brodu FRANCE na gruškom sidrištu. Na brod se bez posebne provjere brodskim tenderom mogao prevesti doslovno tko je god to zaželio i pregledati ga po izboru bez ičije pratnje jer sigurnosne mjere u to vrijeme, koliko god to danas čudno zvučalo, gotovo uopće nisu ni postojale.

FRANCE je tri puta posjetio gruško sidrište. Prvo uplovljenje je bilo 8. travnja 1968. godine, a otplovio je prema Siracusi, drugo 4. travnja 1969. kada je otplovio prema Trstu, a posljednje 17. travnja 1971. kada konačno

Brod je kasnije nosio ime Norway, a tada je nadogradnjom izgubio svu eleganciju

ponovo odlazi prema Siracusi i u naše se vode nakon toga više nikada ne vraća. Sva tri puta se usidrio u 6:00 sati ujutro, a otplovio bi navečer u 20:00 sati.

Na dvije fotografije iz osobne kolekcije može se vidjeti elegantni brod France na sidrištu između Dakse i Kalamote.

Tu je i kartolina iz osobne kolekcije pod imenom NORWAY gdje se vidi da su ga nadogradili i time je izgubio svu eleganciju. Brod je izgubio i na snazi pogona te je ovaj nekad jako lijepi brod postao pomalo ružan i spor. Ipak, njegova potrošnja se morala reducirati smanjenjem brzine i

Pod imenom Blue Lady stigao je u rezalište, a fotografija je snimljena 4. prosinca 2007. kada je rezanje i započelo

nadogradnjom kapaciteta za što bolje uživanje putnika. Tu je i fotografija na kojoj se vidi odrezani vrh prove točnog datuma 4. prosinca 2007. a tada je službeno započelo njegovo rezanje. Taj odrezani vrh prove je prodan na javnoj dražbi i javno je postavljen u Parizu s njegovom izvornom crnom bojom trupa.

Radnici rezališta u Alangu – Indija gledaju drugačije od nas koji smo povezani s morem i brodovima te je njima rezanje broda izazov i oni mu prvo odrežu kako oni kažu nos da bi mu tako pokazali da je poražen i odmah nakon nekoliko minuta kreće invazija jef-

tine radne snage tako da se svakodnevno vidi kako brod pomalo nestaje. Prvo se s broda skidaju vrijedne stvari koje se na javnim dražbama odlično prodaju, a onda idu mesing, bakar, i ostali plemenitiji metali te sami čelik. Gledao sam malo cijene tone čelika koje plaća rezalište prema brodarima te je ono veoma promjenjivo što zavisi o potražnji čeličana, a one su u zadnjih 20 godina bile od 150 do 590 dolara po toni.

Eto tako smo se prisjetili najelegantnijeg i najdužeg kruzera koji je taj primat držao do 2004. godine a posjetio nas je tri puta.

Eksponat kupljen na javnoj dražbi, opituran u originalnu boju, danas se nalazi u Parizu

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

STANOVI U CENTRU Cijene već od 2.500 EUR/m2

IZDVOJENO: 3 dvosobna stana od 67 m2 na 7. katu s pogledom.

Cijena 3.500 EUR/m2

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

40

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021 WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija

Festa 2021 GORAN MRATINOVIĆ IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021 WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija

41

42

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021 WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

DONESENA PRESUDA

SANELA HADŽIĆ OSLOBOĐENA OPTUŽBI ZA RAZBOJNIŠTVO U ZRAČNOJ LUCI DUBROVNIK ONOG DANA kad sam postavljen za branitelja po službenoj dužnosti i kad sam pregledao spis nisam mogao ništa drugo očekivati nego oslobađajuću presudu, kazao je njen odvjetnik Srđ Jakšić A.Č.

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

D

rugookrivljena u slučaju pljačke u Zračnoj luciSanela Hadžić je oslobođena na dubrovačkom Županijskom sudu gdje joj je ukinut istražni zatvor te je puštena na slobodu. Hadžić je oslobođena nakon što je njezina žalba prihvaćena te se u tom dijelu ovaj kazneni predmet uputio prvostupanjskom dubrovačkom Županijskom sudu na ponovno

suđenje i odluku. Ona je bila nepravomoćno proglašena krivom te osuđena na tri godine i šest mjeseci zatvora. Ponovno je odgovarala pred Vijećem Županijskog suda o okolnostima vezanim za 21. listopada 2019. godine kada je došlo do pljačke Zračne luke Dubrovnik.

Njezin odvjetnik Srđ Jakšić je kazao kako je s ovim završio svoj posao.

- Onog dana kad sam postavljen za branitelja po službenoj dužnosti i kad sam pregledao spis nisam mogao ništa drugo očekivati nego oslobađajuću presudu. Prvi put je presuda bila Sanela Hadžić

osuđujuća, a na današnjoj raspravi je zamjenica županijskog državnog odvjetnika izmijenila optužbu na blaže djelo koje po mom mišljenu, a to je i sud potvrdio, uopće ne stoji. Ovdje je cijela tragedija što je Sanela provela u istražnom zatvoru skoro godinu dana. Pretpostavljam da će ona tražiti od države štetu zbog neosnovanog lišenja slobode - kazao je odvjetnik Jakšić.

Predsjednik vijeća Županijskog suda u Dubrovniku sudac Sveto Vićan kazao je kako nema dokaza niti zatvorenog kruga indicija kojim bi se moglo zaključiti da je okrivljenica počinila kazneno djelo.

- Ne može se zatvoriti krug indicija kojim bi se moglo zaključiti da je ona pomagala počiniteljima kaznenog djela - to što je boravila u hostelu s počiniteljima kaznenog djela i što je imala kontakt s Antunom Katušićem i to što su u toj

sobi nađeni pištolji. Nije utvrđeno kojim su se pištoljima počinitelji kaznenog djela služili u pravomoćnoj presudi. Nema indicije da su to pištolji koji su pronađeni u sobi Solske baze koju je koristila Hadžić – rekao je sudac Vićan te dodao kako nema dokaza da je Hadžić znala da je razbojništvo počinjeno.

Podsjetimo Antuna Katušića i Sanelu Hadžić optužnica je teretila za sudjelovanje u organizaciji razbojništva koje se dogodilo 21. listopada u Zračnoj luci Dubrovnik. Katušić je priznao da je kriv te je obvezan u cijelosti isplatiti Zračnoj luci Dubrovnik odštetu od 652.436 kuna što je otuđeno iz aerodromskog duty free shopa, a dobio je i tri godine i dva mjeseca zatvora. Hadžić je bila optužena da je pomagala Adiju i Alenu Aliću u pljački Zračne luke u Čilipima.

Pljačka u Zračnoj luci dogodila se u jutarnjim satima kada su dvojica naoružanih muškaraca, na motoru, oduzeli veću količinu novca od zaštitara Zračne luke koji su ga prenosili, a sve se odvilo nekih 15-ak metara udaljenosti od aerodromske policije.

46

petkom

AUTO / MOTO

Fiat Sedici

ll 4x4.2007.god., 192 000km, ured-

no servisiran, cijena po dogovoru.

Mob:098 717 040 ___________________________________ SEAT Leon ll 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________

Mercedes B-classe Automatik

ll 2014 godina. 149500 km na satu.

Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________

Audi TT

3,2 V automatik. 2004 godište.

Benzin. 290000 km. Registriran do 06/2021. Info na 0981772088 ___________________________________ ll Povoljno prodajem skuter Yamaha Neos 50, motor neispravan Tel. 099 688 0160 ___________________________________ ll

Mercedes B 180 D

ll prodajem ili mijenjam za manji auto

na mob 098 1821714 ___________________________________

Smart FORTWO Coupe 1.0

ll Passion oprema. Registriran do

06/2021 godine. MOB:098244682 ___________________________________

Peugeot 3008, automatic

ll 2.0hdi hybrid 200ks, 2014god,

prešao 94500. Km. Registriran do 11/21. Nikad udaran, svi servisi u ovlastenom servisu. Cijena 90 000 kn.

Mob; 091 / 581 4477 ___________________________________ ll

Opel Meriva 1.3 cdti

2011,130.000 km,reg do 12/21.

5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________

• BROJ 35 • 5. veljače 2021 WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll

Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

42010,155.000 km,reg do 12/21.

Dosta opreme,servis napravljen.

Bez ulaganja. 5800 eur.

098/756-239 _________________________________ ll Peugeot 508 sw.8000 EUR.2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax u zamjeni cijena veca.

MOB:0976992281,0958654587 __________________________________ ll Mercedes A 180 cdi, 2015.g Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. AMG sport.

Mob:098618999 __________________________________ ll

Škoda Octavia combi

2013 godina. Odlična. Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov.

AMG sport. Mob:098618999

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljuje se namješteni poslovni prostor u poslovnoj zgradi Pemo centra u Gružu, u srcu poslovne zone Dubrovnika.Površina prostora iznosi 94,85 m2, a pripada mu i 22,87 m2 skladišno-arhivskog prostora.Cijena najma po dogovoru. Kontakt 098 428 821. _________________________________ __ ll Iznajmljuje se na duže vrijeme dvosobni superluksuzni stan koji se nalazi na drugom katu zgrade u Dubrovniku, Lapad, Iva Dulčića 20, površine 70 m2. MOB:098847000 ll

ll Iznajmljujem jednosoban stan

Gillera Runner

35m2 potpuno opremljen s parkingom.

MOB:098 910 5375

Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________

ll Iznajmljuje se stan (I. Vojnovica

ll 1998 godina, 50ccm. 33000 km. ll

Mercedes B180cdi

2012,150.000 km,reg do 03/2020.

10.000 eur. Vise inf 098/756-239 ___________________________________ ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910 ___________________________________

ll GOLF-JX DIESEL ,

40 KW , 1988.g neregistriran.

MOB: 099 256 0002

50)na duze vrijeme. MOB:098392233 ll Iznajmljujem garsonijeru s par-

kingom odmah iznad robne kuce Srđ u novim zgradama. Zainteresirani se mogu javiti na mobitel 098-9424675. ll Iznajmljujem novouređeni stan za

jednu ili dvije osobe u obiteljskoj kući na Ilijinoj Glavici na duže vrijeme. Parking je omogućen u ulici do objekta.

Kontakt: 099/6325521

ll Iznajmljujem dvosoban stan u Župi

dubrovačkoj u blizini škole. Idealan za smještaj do 5 radnika. Stan se sastoji od dvije sobe, dvije banje, dnevnog boravka s kuhinjom, ima poseban ulaz i balkon. Raspoloživ tijekom cijele godine. MOB: 0989784138

PLOVILA ll Prodajem vanbrodski motor Honda

2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.MOB: 098285038 ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.MOB:098285038 ll Kupujem barku s vezom, Batala/Or-

san 0997332119

PRODAJA ZEMLJIŠTE ll Prodaje se poljoprivredno zemljište

4660m2 , na poluotoku Pelješcu. nalazi se na manje od 50m od mora, na udaljenosti 7 km od Stona.Zemljište se nalazi u lijepoj i tihoj uvali Priježba, s druge strane od popularne nautičke uvale Kobaš. Do parcele vodi makadamski put.

Mogućnost postavljanja mobilnih kuća. Također postoji vjerojatnost uvrštavanja u građevnu zonu. Ukoliko se donese plan na razini općine.

Zahtjev je predan. MOB: 0915562434

KUĆNI LJUBIMCI ll Primamo rezervacije za čokolad-

ne štence labradora koji su oštenjeni 14.12.2020. Štenci će biti uredno cijepljeni, čipirani I očišćeni od parazita sa rodovnicom Hrvatskog kinološkog saveza. Roditelji štenaca imaju položen ispit prirođenih osobina, te uredne sve zdravstvene testove ( negativni na displaziju kukova i laktova, uredne genetske testove PRA-PRCD,Narkolrpsija, CNM,EIC, RD/OSD,SD2,HNPK). Majka posjeduje izvrsne osobine pasmine labradora retrivera, kao I otac koji je mladi mužjak iz uzgajivačice Fullcool ( uvežen iz Amerike ). Bit će spremni za preuzimanje nakon 08.02. Cijena štenaca je 7500 kuna. MOB:098203284.

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali Malioglasi oglasi PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem stan - 64m2, Montovjerna,

neposredna blizina Doma zdravlja, 1. Kat. Cijena 2.700 eur.m2. Kontakt: 098 311 017 ll Prodajem jednosoban stan

u Lapadu, 30 kvadrata plus taraca, prizemlje. Tel. 099 688 0160 ll Stanovi za prodaju. Cijena kvadrata

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO

od 3000 do 3500 eura. Kontakt: 091 442 3251

ll Prodaje se aparat za kavu Dolce

ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici.

ll Prodajem dvije rikše s baterijama.

Stan ima 59 kvadrata. Sve informaije na broj 0917398573 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten. Spavaća soba, kupaonica, kuhinja, te veliki dnevni boravak, natkriveni balkon/terasa s pogledom na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Mob. 098244682 ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,235.840 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran luksuz-

no 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,-

parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34

M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 na-

mješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

47

Gusto.MOB:0981602475

Mogućnost prodaje pojedinačno. Može i prodaja baterija i punjača zasebno.

MOB: 0996697403 ll Prodajem 3 dihtunga glave motora

IMT Rakovica. MOB:098778969

ll Prodajem med, kontakt: 020 426 049

ili 091 936 6481

ll Prodajem lovačku pušku Broving au-

tomat kalibra 12,12,70, cijena 3. 000 kn.

Kontakt: 020 331 664 Prodajem krevet na kat,ocuvan,s oba madraca i ladicom ispod povoljno. Kontakt 0994749088

Prodajem mušku biciklu s prednjim amortizerima, kupljenu u Intersportu.

Dvije godine stara, nikad vožena, garažirana. Plaćena 1600 kn, sad je prodajem za 750 kn jer je višak.

098 564 771

RAZNO llPomoć kod učenja, rješavanje

domaćih zadataka, rad i čuvanje djece, dodatni posao, nazovite na mob 0917864666. ___________________________________ llZaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa ,sve informacije na 091 1472 794.Mokošica. ___________________________________ ll Višegodišnje iskustvo u orezivanju ruža, loze, kivija. Uređivanje đardina.

MOB: 0919374727

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 1.2. do 7.2.2021. „ KOD ZVONIKA” od 8.2. do 14.2.2021.

PREMINULI MARIJA LONZA - MITIĆ (1926) ANTUN KATIĆ (1939) SAŠO NOVEVSKI (1955) MATIJA LEPEŠ (1939) IVO PIPLICA (1938) DARINKA TARAŠ (1934) JELE STJEPOVIĆ (1936) DAMIR GOLEMAC (1966) ANICA RAGUŽ (1936) DANICA IVANČIĆ (1941) AZRA DI LIDDO (1954) ĐURO SAVINOVIĆ (1950) ANA BENO (1938) IVO ĐURATOVIĆ (1930) NIKOLA LJUBAN (1933) VIDO KALINIĆ (1935)

48

petkom

• BROJ 35 • 5. veljače 2021 WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

PARAOLIMPIJAC DESETLJEĆA

ŠPANJA JE OPET POBIJEDIO! ROĐEN DA OSTAVI TRAG, izabran je s čak 33 posto glasova MARKO PRPIĆ / PIXSELL

A

llianz Hrvatska i Hrvatski paraolimpijski odbor povodom desete obljetnice svoje suradnje, pokrenuli su projekt ‘Paraolimpijac desetljeća’ u sklopu kojega su p o z v a l i j a vnost da svojim glasom podrži paraolimpijske miljenike u izboru za

paraolimpijku ili paraolimpijca proteklog desetljeća, s ciljem kako bi izabrali paraolimpijca koji je o s ta-

vio najveći trag u proteklom desetljeću.

U izbor su bili nominirani svi paraolimpijci koji su u proteklih deset godina osvojili medalju na paraolimpijskim igrama. Riječ je o jedanaest iznimnih paraolimpijaca koji su svojim kontinuiranim radom i rezultatima Hrvatsku upisali na svjetsku kartu paraolimpijskog sporta - Bruno Bošnjak, Branimir Budetić, Helena Dretar-Karić, Darko Kralj, Anđela Mužinić, Sandra Paović, Mikela Ristoski, Dino Sokolović, Velimir Šandor, Mihovil Španja i Zoran Talić.

Pobjedu i status miljenika javnosti je s 33 posto glasova osvojio naš najuspješniji plivački paraolimpijac, Dubrovčanin Mihovil Španja, koji je osvajač brojnih me dalja na raznim paraolimpijskim, europskim i svjetskim plivačkim natjecanjima te višestruki europski i svjetski rekorder. U prošlom

desetljeću je ostavio veliki trag osvajanjem paraolimpijske bronce 2012. u Londonu, nakon čega je završio svoju uspješnu sportsku karijeru.

- Osim što mi je osobno jako drago jer je riječ o glasu naroda, ovo priznanje je prava promocija paraolimpizma u Hrvatskoj i svih mojih kolega sportaša koji su na najvećim međunarodnim natjecanjima postizali vrhunske rezultate i time ušli u almanahe hrvatskog sporta. Ponavljam kako je bila prava privilegija ući u društvo najboljih i time je nagrada još vrjednija. Također želim zahvaliti Hrvatskom paraolimpijskom odboru i Allianzu koji su me kandidirali i treneru Deanu Kontiću koji je esencijalan dio svih mojih uspjeha. Veliko hvala svima koji su mi dali svoj glas. On je ujedno i odgovornost da i dalje nastavim zastupati prava sportaša s invaliditetom kako bi bili što prepoznatljiviji u našoj javnosti. Siguran sam kako ćemo zajedničkim snagama u tome i uspjeti. Našim paraolimpijcima koji su ostvarili norme za Tokio, kao i njihovim trenerima, želim uspješne pripreme i što bolje plasmane na Igrama - izjavio je Španja za IN portal.