Dubrovački dnevnik petkom br. 34

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 29. sijecnja

Foto: DINO AVDIĆ

v

Godina 2, broj 34, 2021.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

NIJE SVE TAKO SIVO Hrvoje Neusdil: Zbog korone i zatvorenih granica palo i krijumčarenje narkotika

KAKVA ĆE BITI SEZONA? Za mjesec dana stiže prvi kruzer, najavljeno 350 ticanja

FRANKOVIĆ OŠTRO NEKRETNINSKOM LOBIJU: Nikada nećete utjecati na mene!

INTERVJU

VIJESTI

VIJESTI

, J O V S J A V U C DUBROVNIK !

S A N E V S J A V CU

KRIŽALJKA

OTVORILE DUŠU

Dubrovkinje otvoreno progovorile o šovinizmu i zlostavljanju

Ekipa Dubrovačkog dnevnika pitala je Dubrovkinje koje se bave javnim poslovima jesu li ikada svjedočile seksualnom uznemiravanju... ll

Stranica 16

’I BUHA IMA VEĆA PRAVA…’

Robert Hausvička podijelio bolna sjećanja iz Bileće i Morinja ll

ll Na putu pakla volja

za životom bila je jača od najgorih ratnih strahota

Stranica 22

IZ PROŠLOSTI ll Kako se slavila Festa nekad i kako se Grad nosio sa ‚španjolicom’

Stranica 34

2

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

LUCIJA KOMAIĆ

U pravednom društvu ne sudi rulja, a granice su jasne

P

ostoje one neke teme u društvu o kojima se nikada ne govori previše glasno, jer je neugodno. Neukusno čak. Čini se pametnije prešutjeti. Bolno... Zbog toga je pokret ‚Nisam tražila’ kao regionalni odgovor na već u svijetu poznati pokret ‚Me too’ definitivno korak naprijed na putu prema društvu jasnih pravila i granica koje se nikada ne bi smjele prelaziti. Seksualnog zlostavljanja, uznemiravanja, spolne diskriminacije je uvijek bilo i najčešće su žrtve žene, iako je sasvim logično kako žrtve mogu biti i muškarci. Žrtva je žrtva. Ona uvijek zahtijeva posebnu pažnju, pristup pun pažnje i duboko promišljanje o granici koju je tako nužno postaviti, a nekada upravo to toliko teško postići.

Granica između privatnog i javnog je horizont koji nije uvijek tako jasno vidljiv kao nakon burovitog dana. Tanke su granice između onoga što mora postati dio javne sfere i onoga što to nikad ne bi trebalo biti. Te granice na dnevnoj bazi traže novinari i mediji. Traže ih i svi drugi ljudi u svakodnevnom životu. Šefovi i namještenici.

Traže ih i žrtve. aspon od seksualnog uznemiravanja do zlostavljanja te gnjusnog i nedvojbenog silovanja je također ogroman. Silovatelji su bolesnici i zlostavljači koji zas-

R

lužuju svu najgoru, nedvosmislenu osudu društva i pravosuđa. Mnogo je toga u kompliciranoj sferi ljudskih odnosa između najčešće različitih spolova potpuno jasno. „Ne” je „ne”. Mnogo toga trebalo bi biti jasno i onda kad dodatno komplicirani muško-ženski odnos zakompliciraju funkcije i radna mjesta. Zbog toga u određenim firmama u svijetu čak i postoje kodeksi prema kojima je jasno definirano što je u takvim odnosima dozvoljeno, a što zabranjeno. Čini se tako jednostavno, ali zapravo je toliko komplicirano, jer ljudi su naprosto ljudi. Postoji i razina kompliciranih odnosa u kojoj netko podlegne svojoj ljudskoj nesavršenosti pa nekome drugome udijeli kompliment. On može biti pristojan i nespretan. Može biti shvaćen na različite načine. Bez trunke i najmanje pomisli za relativiziranjem bilo koje žrtve i zlostavljanja, treba biti naprosto realan pa spomenuti i to da ono što netko shvati kao uznemiravanje, nekome drugome samo uljepša dan. Niti je svaki poziv na kafu ujedno poziv na seks, niti je svaki kompliment skriveno nasilje i najava neprimjerene akcije. društvo jasnih pravila u kojem se štite žrtve ne brani se na razini u kojoj rulja procjenjuje gdje je granica pojedinog slučaja. Ona je na čovjeku, osobi, koja ima

A

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik dovoljno samopouzdanja, u okviru pravednog društva, za biti uvijek sigurna u to da će ono ‚ne’ zaista to i biti, neovisno prema kome je moćnijem usmjereno. I ovdje, kao i u mnogim drugim diskutabilnim temama, od shvaćanja ljudi koja su njihova građanska prava u odnosu na vlast u uređenim društvima do shvaćanja pojedinaca gdje prestaje granica dobrog ukusa u međuljudskim odnosima dolazi se do toga kako bi u tome puno pomogao građanski odgoj u školama, a time i seksualni odgoj. On je naprosto nužan na dvije nevjerojatno važne razine. Na onoj u kojoj se pojedinu osobu odgaja u tom smjeru da zna da je nitko nema pravo napraviti žrtvom. I na drugoj razini u kojoj se odgaja onu drugu stranu da bude svjesna gdje je granica koju se ne smije prijeći, jer taj prelazak granice nekoga drugoga čini žrtvom. A što se prelaska granice tiče, pravila su jasna i onaj tko ih ne poštuje treba snositi posljedice. No, nije isto ako su tu granicu prešli radnici s alatom za odraditi neki posao u nečijoj kući ili recimo krijumčari narkotika. Možda je oboje kršenje zakona, ali jednostavno nije isto. Makar na razini sotoniziranja počinitelja. rijedi u ovom kontekstu dotaknuti se i tog fenomena rulje.

Društvene mreže i internetski mediji tome su dodatno pridonijeli. Rulja sudi. Rulja brani. Strah od rulje rezultira daljnjim postupcima institucija. Jedna rulja uzrokuje reakciju druge. To je sve ovo što smo gledali posljednjih dana i to je pomalo bolesno. Postoje institucije koje bi u određenim situacijama morale imati presudnu odluku u stvaranju javnog mnijenja, ali u Hrvatskoj to nije tako. Njima nitko ne vjeruje i svi imaju osjećaj da se na njih može utjecati. Ono što je sigurno je da ni jedan ozbiljan i ugledni medij s nekom pričom o žrtvama seksualnog uznemiravanja ne bi izašao u javnost bez pristanka žrtve. To se ne radi i takav pristanak je nužan i to je nešto što ozbiljan medij nikada ne bi stavio ispred bilo kojeg drugog interesa. rugim riječima, slučaj koji je obilježio tjedan i koji je završen prvostupanjskom presudom Disciplinskog suda u Splitu izašao je u javnost nekoliko dana

V

D

prije suđenja uz pristanak žrtvi da to postane tema javnosti. I to je u redu. Sigurno je da u ovakvoj državi ovakvog pravosuđa i institucija, nažalost, mediji nekada igraju presudnu ulogu i glavni su pokretač promjena. Često tih promjena nema ni medijima usprkos, a kamoli bez njih. Žrtve često izlaze u medije prije suđenja i zato kako bi to utjecalo na javno mnijenje i službenu odluku. To može biti zato da se spriječi nerad institucije i prikrivanje propusta ili da se utječe na odluku ako se sumnja kako ona neće biti zadovoljavajuća. Ovdje nije bitno koji je scenarij na djelu jer je dovoljno porazno nepovjerenje u institucije i njihovu autonomnost, beskompromisnost i profesionalnost u donošenju odluke i spoznajna činjenica kako mediji mogu imati utjecaj na ishod.

I koliko god to jednom dijelu javnosti bilo pozitivno, zapravo je užasno zastrašujuće kad jedan ministar donosi svoj sud i odluku prije suda. Nitko se u takvoj situaciji ne bi volio naći. To nije pokazatelj uređene zemlje, nego upravo suprotno. kao okvir ovom kompleksnom odnosu žrtve, zlostavljača, medija i pravosuđa može poslužiti i slučaj iz Dubrovnika između ‚’građevinske mafije’’ kako ih naziva gradonačelnik Franković i njega osobno.

DORH je odbacio njegovu kaznenu pri-

A

3

javu u kojoj navodi kako mu medij prijeti još u prosincu. Sve se događa, prema riječima Frankovića, zbog izmjena GUP-a i obrane javnog interesa te tvrdi kako na njega nitko ne može utjecati i kako svoje odluke neće mijenjati bez obzira na pritiske. Vlasništvo nad medijima zakonski bi trebao biti javni podatak, ali on to nije.

Zbog toga su vlasnici medija često ljudi iz sjene koji svoju moć stječu na temelju ortačkih ugovora. Oni se nikada na papiru ne vide, ali može ih se prepoznati u sadržaju. Građevinske i ine tvrtke vole posjedovati medije uz svoj core biznis.

To je dio tržišta koji nije zanimljiv zbog financija, ali jest zbog moći. Mediji imaju moć, ali je nikada, baš nikada ne bi smjeli zloupotrebljavati. U društvu u kojemu je puno toga pogrešno, i mediji sigurno za to snose svoj dio krivice. Kako je rekao, ni manje, ni više nego predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa ovoga tjedna, u hrvatskom pravosuđu je sve super samo su mediji krivi za lošu sliku. Vjerojatno su i mediji krivi za Dražena Slavicu koji je nakon 14 godina ovoga tjedna dočekao pravdu. Nema veze što mu je prethodno uništen život, sad je jasno, neopravdano. Dok je pravda kategorija na koju se lako može utjecati, neće on biti ni prvi, ni zadnji. I da bude sasvim jasno, nitko tu nije siguran, pa ni žrtve.

4

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NIKAD SPECIFIČNIJA FESTA

‚Ove godine sugrađani s

PROSLAVITI FESTU O SVI ŽUPNICI ŽUPA Dubrovačke biskupije su pozvani da, kao što je to i uobičajeno za ovo vrijeme, poštujući epidemiološke mjere, omoguće grličanje u župama.

Sugerira se ograničeni broj ljudi na misi i procesiji, relikvije se vjerojatno neće smjeti dirati.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

G

rad Dubrovnik i Dubrovačka biskupija zatražili su od Stožera civilne zaštite RH epidemio-

loške mjere za održavanje Feste Svetog Vlaha koja će se ipak održati, ali u nikad specifičnijem vremenu. Iako u srijedu, u trenutku pisanja ovog napisa, detalji još uvijek nisu poznati, sasvim je izvjesno kako će se ovogodišnja Festa bitnije razliko-

Zaustavljanje kod vjernika ove godine će najvjerojatnije izostati

vati od uobičajenih, premda bi trebala sadržavati sve svoje najvažnije elemente.

Prema neslužbenim informacijama s kojima u ovom trenutku raspolaže Dubrovački dnevnik, na središnjoj misi, a kasnije i u procesiji,

bi najvjerojatnije trebao biti ograničeni broj ljudi, predstavnika župa i bratovština. Svi ostali su pozvani da Festu prate uživo na televiziji i putem interneta te da ostanu doma kako bi se spriječila mogućnost širenja zaraze koronavirusom.

Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik u ovom trenutku, procesija bi samo trebala proći Stradunom te se relikvije ne bi trebale doticati, no za konačna rješenja treba svakako

petkom

• BROJ 33 • 22. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

se pozivaju

OD DOMA’

Don Hrvoje Katušić: Ove godine je i proglas neobičan jer smo prije zvali sugrađane da dođu proslaviti Svetog Vlaha, a ove godine smo pozvani da se to učini iz domova.

Procesija bi trebala samo proći Gradom pričekati odgovor Stožera koji, u ovom trenutku, još nije stigao. Uz to, svi župnici župa Dubrovačke biskupije su pozvani da, kao što je to i uobičajeno za ovo vrijeme, poštujući epidemiološke mjere, omoguće grličanje u župama.

FESTANJULI SU PROŠLOGODIŠNJI

Inače, Trodnevlje ususret Festi započinje 30. siječnja, a propovjednik će biti biskupski vikar za otok Brač Ivica Huljev. Predvo-

ditelj Feste bit će apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije i bivši dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, a misu na Gorici sv. Vlaha, posljednjeg dana Feste, predvodit će Mihovil Žuljević-Mikas, župnik Župe sv. Križa u Gružu.Također, ovogodišnji festanjuli su oni koji su istu dužnost obnašali prošle godine. To su Ivica Đurđević Tomaš, pomorac i kapetan duge plovidbe te Ivica Vrlić, obrtnik kamenoklesar.

Na pitanje novinara o tome zašto se nije išlo u iz-

bor novih festanjula, generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić je na prošlotjednoj konferenciji za medije odgovorio kako se izbor radi na način da se Bratovština sastane te provodi proceduru za prijedlog kandidata, no kako se ove godine ti sastanci nisu mogli održati, stoga je upravo bratovština predložila ovakvu praksu.

BUDIMO ODGOVORNI!

„Okolnosti nisu uobičajene i Festa se kroz povijest više puta prilagođavala uvjetima. Od kraja prošle godine se radi na organizaciji Feste, svi dijelovi ove tradicije će se i dogoditi, dakle

planiraju se tribine, kao i misa, proslava na Gorici, procesija…,“ izjavio je Katušić.

Zasad je sigurno kako će biti središnje mise i procesije.

Ipak, pozvao je građane na odgovornost. „Ove godine je i proglas neobičan jer smo prije zvali sugrađane da dođu proslaviti Svetog Vlaha, a ove godine smo pozvani da se to učini iz domova. Festa će se dogoditi, bit će barjaka, ali nije vrijeme za gužve. Razumijemo kako bi bilo lijepo da je sve kao nekada, ali suzdržimo se ipak odlaska u Grad. Festa će se moći pratiti preko medija, ali i preko web stranice Festa 2021,“ izjavio je tada Katušić.

5

6

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sjednica Gradskog vijeća

ZELENA POVRŠINA POVIŠE FINE

FRANKOVIĆ PROZVAO INVESTITOR imovine i najavio kaznenu prijavu, smatraju kako ne postoji nikakvo j GRADSKO VIJEĆE proglasilo je javnim dobrom stazu koja spaja Ulicu dr. Ante Starčevića s Ulicom Put od Republike i Vukovarskom što je dovelo do prijepora s privatnim vlasnikom zemljišta na tom području koji tu planira graditi AIDA ČAKIĆ FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

N

etom nakon izglasavanja odluke o proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi pješačke ulice (staze) gradski vijećnici Maro Kristić i Miho Obradović javili su kako imaju saznanja da je investitor počeo s gradnjom na tom području.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kazao je kako je riječ o presedanu jer je riječ o gradskoj imovini. Gradonačelnik Franković je istaknuo kako je iznenađen da se bilo što radilo na tom području nakon odluke kojom je Vijeće utvrdilo činjenično stanje u prostoru sukladno

zakonu o komunalnoj infrastrukturi. „Kada netko odluči uništiti tuđu imovinu bez obzira na to što se ta cesta nalazila na njihovoj parceli za to će odgovarati. Komunalno i prometno redarstvo je izašlo i cesta će se morati vratiti u prvobitno stanje od strane onih koji su to napravili”, istaknuo je Franković te taj potez usporedio s onim iz Domovinskog rata kada je jedan političar govorio da će napraviti ‚puno lepši i stariji Dubrovnik’. Prema njegovom mišljenju investitor je to isto ovaj put napravio. ‚OVAJ GRAD NIJE KASICA-PRASICA’ „Nećemo dozvoliti da investitor misli da može novcem kupiti što želi. Novac ne može kupiti obraz. Mi smo pokazali jedinstvo. Investitor to nije

napravio jučer ili prekjučer nego baš danas kada ovo tijelo koje odlučuje o tome što prema zakonu mora napraviti. Netko se smatra iznad tog tijela. Sad će jako dobro znati što znači pokušati biti iznad. Taj investitor neće do kraja života vidjeti crvenih kartona. Ovaj grad nije kasica-prasica”, poručio je Franković.

Stoga je investitor započeo s čišćenjem i ograđivanjem građevinskog zemljišta u svome vlasništvu na kojemu ne postoji nikakvo javno dobro niti je kao takvo upisano u zemljišne knjige i katastarske planove. Ova činjenica vrlo je lako provjerljiva uvidom u javne knjige kojima se dokazuje posjed i pravo vlasništva.

Pravo vlasništva kao ustavna kategorija stječe se upisom u zemljišne knjige. Dakle, investitor je izvodio pripremne građevinske radove, odnosno čistio je nekretnine u svom isključivom vlasništvu”, poručili su u priopćenju nakon završetka sjednice Gradskog vijeća.

HNS-ov Miho Obradović i Mostov Maro Kristić također su osudili ovaj potez investitora.

Pozvali su se i na Ustav Republike Hrvatske i čl. 3. kojim se proklamira nepovredivost prava vlasništva

No, vlasnici zemljišta Laus centar d.o.o. smatraju kako nisu prekršili zakon. „Primarni cilj javne vlasti, tako i lokalne vlasti je poštivati ustavna načela vlasništva. Neosporna je činjenica da je Laus centar d.o.o. jedini i isključivi vlasnik nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Dubrovniku, zk. ul. br. 900, k.o. Gruž, kat. čestice 514/1, 514/2 i 517/2.

Predmetne nekretnine po svojoj namjeni predstavljaju neizgrađeno građevinsko zemljište.

Vlasnik/investitor je na predmetnim nekretninama pred Gradom Dubrovnikom, Upravnim odjelom za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje još 5. travnja 2020. zatražio izdavanje Potvrde na glavni projekt i Građevinske dozvole sukladno predanom glavnom projektu.

...

REAGIRALI KOMUNALNO REDARSTVO I TEHNOGRADNJA „Komunalno redarstvo i Tehnogradnja uklonili su na zemljištu kod vila Palme sve što treba ukloniti. Kroz par dana će se podnijeti i kaznena prijava protiv prekršitelja”, poručio je Franković. On je spomenuo kako je Grad napravio prije odluke o javnom putu geodetski elaborat ovog područja.

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sjednica Gradskog vijeća

7

IZABRANI LAUREATI

RA zbog uništenja vlasnici zemljišta javno dobro kao jednim od najviših vrednota ustavnog poretka. „Gradonačelnik grada Dubrovnika Mato Franković, očito iz neznanja i neinformiranosti (vjerujemo nikako iz osobne namjere), krši ustavno načelo i zakonske propise Republike Hrvatske inicirajući donošenje Odluke koja nema valjano zakonsko utemeljenje i dovodi u zabludu prvenstveno predstavničko tijelo, kao i svekoliku javnost”, smatraju investitori koji napominju kako je bivši vlasnik predmetne nekretnine vlasništvo stekao u postupku povrata imovine oduzete za vrijeme bivše SFRJ. ‚PREDVIDJELI SMO PJEŠAČKI PROLAZ PREKO SVOJE NEKRETNINE’ „U predmetnom upravnom postupku prijašnjim vlasnicima ne bi mogao biti izvršen povrat nekretnine koju gradske vlastiti neistinito pokušavaju prikazati kao javno dobro.

Postupanje gradskih vlasti može se okarakterizirati i kao pokušaj opstrukcije izdavanja građevinske dozvole sukladno važećim zakonskim i podzakonskim aktima s ciljem prikupljanja političkih bodova i to dubokim zadiranjem u ustavno pravo vlasništva. Da je tome tako proizlazi iz činjenice koja je isto tako lako provjerljiva.

Naime, investitor je, u svojoj projektnoj dokumentaciji, predanoj uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, predvidio pješački prolaz preko svoje nekretnine između ulica Put Republike i dr.A. Starčevića”, poručili su iz tvrtke Laus centar d.o.o.

Inače, ovo područje zelenog pojasa do 2018. godine bilo je u vlasništvu Zaklade braće Nikole i Miha Mihanović te je prodano investito-

...

NIKOLA ČIČO OBULJEN dobitnik Nagrade Grada za životno djelo

LAUS CENTAR: OVO NAS PODSJEĆA NA SABLASTI PROTEKLIH VREMENA „Jasno nam je da je započela predizborna kampanja za lokalne izbore, međutim, ne smatramo da je ovo predmet od interesa za dobrobit Grada na kojem se trebaju prikupljati predizborni poeni. Ovakve odluke gradonačelnika i predstavničkih tijela više nas podsjećaju na sablasti proteklih vremena’, poručili su iz tvrtke Laus Centar d.o.o. rima koji planiraju građevinsku zonu. Tvrtka Laus centar d.o.o. podnijela je prošle godine zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za poslovno-stambenu gra­đevinu s pomoćnom građevinom na zemljištu između Vile Palme i FINE-e. Tako se na tom području planira poslovno-stambena gra­đevina s pomoćnom građevinom čija bi ukupna bruto površina objekata bila 2247 metra kvadratna, a moguća visina 22 metra.

Prema projektu, planirane su četiri podrumske etaže i osam nadzemnih. U podzemnim etažama je garažni prostor s 322 parkirna mjesta.

Nikola Obuljen

D

obitnik Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo je Nikola Čičo Obuljen, kako je odlučeno na sjednici Gradskog vijeća koja je održana u utorak.

Kako je izjavio predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, Obuljen je dobio nagradu zbog svog doprinosa Gradu od samostalnosti Republike Hrvatske pa naovamo. Obuljen je bivši gradonačelnik Dubrovnika, donedavno je obnašao funkciju predsjednika Zaklade Bla-

ga djela, a na tom mjestu ga je nedavno naslijedio Branko Bazdan.

Dobitnici Nagrade Grada za iznimna postignuća u 2020. godini su povjesničarka umjetnosti i konzervatorica Maja Nodari, dr.sc. fratar Pijo Pejić te družba sestara franjevki od Bezgrešnog začeća iz Dubrovnika, časne sestre s Danača.

Prijedlog je donio Odbor za dodjelu priznanja, a prihvatilo ga je Gradsko vijeće.

8

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

PRIZNAO DA JE TRAŽIO ZAŠTITU POLICIJE

FRANKOVIĆ PORUČIO NEKRETNINSKOM NIKAD NEĆETE UTJECATI NA MENE, DO

SMO DA NE PODLIJEŽEMO PRITIS DORH je odbacio kaznenu prijavu protiv Orsata Zovka, a Gradsko vijeće donijelo odluku o javnom putu na privatnom zemljištu pokraj FINE. Gradonačelnik je sazvao još jednu u nizu presica o prijetnjama za koje tvrdi da mu stižu iz građevinskog miljea

G

rješavati privatnom tužbom.

Tvrdi da su tempirali i slučaj Lokrum ‚Ono što je ključno, a što dokazuje rješenje DORH-a je kako sva tri iskaza sugeriraju, odnosno potvrđuju moje izjave o načinu djelovanja DUTV-a i traženju iznosa. Tu jasno i nedvojbeno možete pročitati sve što je DORH donio. Ono što zabrinjava je što je navedeno u tom iskazu

radonačelnik Mato Franković sazvao je konferenciju za medije zbog pritiska, kako ga naziva, nekretninskog lobija, na njega i njegove suradnike. Povod su bila događanja od dan ranije održane sjednice Gradskog vijeća, točke dnevnog reda o zemljištu pokraj FINA-e i situacije na zemljištu, ali i zbog toga što je Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku odbacilo kaznenu prijavu koju je podnio protiv vlasnika Dubrovačke televizije Orsata Zovka. ŠTO SADRŽI DOKUMENT DORH-A? Franković je medijima dao sadržaj odbačene kaznene prijave, iz kojega se vidi kakve su izjave pred DORH-om davali on sam, ali i vlasnik Dubrovačke televizije Orsat Zovko, kao i svjedoci predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i suvlasnik Dubrovačke televizije Toni Banović. Franković je naveo kako je Zovko bio nezadovoljan iznosom koji televizija dobiva od Grada te da je tražio više i da je rekao ako to ne dobije da će ‚’okrenuti ploču’’.

Potrebica je potvrdio kako je Zovko bio nezadovoljan iznosom, ali je rekao kako se ne sjeća da je čuo konkretnije riječi prijetnje, no kako je primijetio promjenu u uređivačkoj po-

Press konferencija Mata Frankovića i Marka Potrebice

litici nakon što je potpisan ugovor s nižim iznosom. Toni Banović je potvrdio kako je Zovko rekao da će ‚’j.....t Frankoviću mater ako mu ne isplati te novce’’. Zovko je u odgovoru DORH-u priznao kako je razgovarao o tome kako smatra da televizija zaslužuje veće iznose kad se usporedi s drugim medijima, ali kako nije uputio riječi prijetnje. Državni od-

vjetn ik u svom obrazloženju navodi kako je za kazneno djelo prijetnje potrebno dokazati kako su upotrebljene riječi koje izazivaju strah ili riječi koje najavljuju počinjenje nekog zla, što u ovom slučaju s obzirom na to kako se radi o prijetnji, kako je Franković naveo promjenom uređivačke politike, nije slučaj koji spada u ovo kazneno djelo te se dalje stvari mogu

da je vlasnik DUTV-a iznosio neistinu, tvrdeći da je loš odnos počeo nakon afere Lokrum. To je neistina s obzirom na to da je odnos diskreditiranja mene počeo mjesec dana nakon našeg sastanka, a na temu ulice Kardinala Stepinca. Druga neistina je kako je vršen pritisak od strane gradske uprave na novinara Paska Tomaša s ciljem da objavi informacije vezane za

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

LOBIJU: OKAZALI

SCIMA

aferu Lokrum,’ kazao je Franković te dodao kako je upravo novinar Tomaš ponudio da se o Lokrumu naknadno piše, nakon izbora. Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica je istom novinaru odgovorio kako gradska uprava nema što zataškavati, a sve nepravilnosti koje se uoče će se konačno i ispraviti.

Nakon ove komunikacije DUTV je počeo s objavama vezanim za Lokrum. Činjenica je da je navedena kaznena prijava odbačena 1. prosinca 2020. DUTV je istinu objavila dan nakon događaja kojem smo svjedočili tog dana, a to je akt za zaštitu gradskog područja koji je baš tada izglasan. Investitor je u ponedjeljak potegnuo za gradskom imovinom. Investitor je svoju reakciju medijima poslao u 18:31, ali je to isto DUTV objavio već ranije u Dnevniku u 18:00 sati,’ naglasio je Franković sugerirajući vezu između DUTV-a i investitora na toj parceli.

PRVO SU TRAŽILI NOVAC, A SMETAJU I IZMJENE GUP-A ‚Jasno je da je cilj mene osobno diskreditirati. Prvi cilj je novac, sada su cilj izmjene i dopune GUP-a, povlađivanje nekretninskom lobiju.

Ponavljam, ja osobno ovdje nikad i nikome na bilo kakav način neću izaći u susret koristeći položaj i ovlasti gradonačelnika. Ponosan sam što sam na jednak način to odbio, kao i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, kojem je bilo ponuđeno da šuti, da se ne piše. To smo odbili i rekli: slobodno pišite, ako se utvrdi suprotno mi ćemo te ljude sankcionirati. U jeku nacionalnih afera mislim da smo jasno pokazali tko se ne boji’, odlučno je kazao Franković, a naglasio je i kako

je u jednom trenutku tražio policijsku zaštitu.

TOMAŠ: SVE RADIM PO ZAKONU Također, na pitanje o tužbi prema medijima, kazao je kako je tužio medij samo jedanput, a da se čak razmišlja to povući. Tvrdi da nikada nije od medija tražio ništa mimo zakona.

Nakon konferencije za medije oglasio se i novinar Dubrovačke televizije Pasko Tomaš. ‚Sve što sam u životu radio, radio sam korektno, pošteno i što je najvažnije zakonito. Ako itko ima ikakva saznanja da to nije bilo tako neka me slobodno prijavi bilo kojoj instituciji u ovoj državi. Priču o Lokrumu sam objavio onda kada sam ja htio i ne dozvoljavam da mi političari kroje naslove, teme i vrijeme objave mojih priloga. Nisam dopustio i nikada neću dopustiti da ikakve tužbe, pozivi, SMS poruke utječu na mene u mom radu’ rekao je Tomaš.

Podsjetimo, ovo nije bila prva presica ovakvog karaktera. Prethodno je to već održano kada je i zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić prijavila Marka Baliju iz tvrtke Trames zbog prijetnje, a i ta je prijava odbačena zbog sličnog razloga, odnosno zato što je zamjenica navela kako nije osjećala strah za svoj život. Investitora hotela Sumratin prijavila je zbog SMS poruka u kojima joj je on napisao da se ‚’prestane baviti njegovim projektima te da je dosta trpio’’.

Od tog slučaja, do ovog novog vezanog uz zemljište pokraj FINA-e Franković tvrdi kako ga nitko neće ucjenjivati, niti utjecati na to da donese izmjene GUP-a i zaštiti javni prostor. ‚Vidjeli smo situaciju u kojoj naše Komunalno redarstvo digne ogradu jučer i onda iza toga dođe investitor i to ponovno zablokira. Taj investitor je spriječio našim sugrađanima da komuniciraju tom stazom kojom se prolazilo 70 godina. Pitali su me hoćemo li opet poći to uklanjati. Rekao sam ne!

Pero je jače od bagera, samo peru treba nekad malo duže vremena. Zakon je zakon, jasan i nedvojben i svaka sila je za vremena. Pokazali smo da ne odgovaramo i ne podliježemo pritiscima. Koliko god nam nudili i što god nudili nećemo prihvatiti ništa protivno javnom interesu’, rekao je Franković.

9

GRADONAČELNIK SA

ZAMJENICOM

VELEPOSLANIKA SAD-A

O NADOLAZEĆOJ

TURISTIČKOJ SEZONI

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je sastanak video vezom sa zamjenicom veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Victoriom J. Taylor, a na temu putovanja državljana SAD-a u Hrvatsku, odnosno u Dubrovnik s naglaskom na nadolazeću turističku sezonu.

Gradonačelnik Franković izvijestio je zamjenicu veleposlanika o zdravstvenoj situaciji u Hrvatskoj i Dubrovniku koja je sve povoljnija, dok dolazak i distribucija cjepiva donosi ohrabrenje i otvara prostor vjerovanju da će se turistička sezona 2021. odvijati sukladno očekivanjima s lipnjom kao početkom većih aktivnosti.

Gradonačelnik je istaknuo da je Dubrovnik i dalje otvoren za američke turiste te da čak i u siječnju bilježi dolaske i noćenja američkih državljana. Naime, prema sustavu Turističke zajednice eVisitor od početka siječnja 2021. godine državljani SAD-a na području Dubrovnika ostvarili su 586 noćenja.

Pripreme za novu sezonu u punom su jeku, izvijestio je gradonačelnik. –„Uložili smo maksimalne napore u vidljivost Dubrovnika

na svim emitivnim tržištima s posebnim naglaskom na ona ključna, a uz tržište Velike Britanije to je upravo tržište SAD-a“, rekao je te ponovio kako je Dubrovnik i dalje jedna od sigurnijih europskih destinacija za putovanja s detaljno usvojenim zdravstveno-sigurnosnim protokolima, ali i povijesnim iskustvom u uspješnom nošenju s epidemijama. Dodatan poticaj predstavljaju i pozitivni natpisi vodećih svjetskih medija, među njima i uglednog američkog business magazina Forbes, koji je krajem prošle godine Dubrovnik uvrstio na popis 20 najboljih europskih destinacija za život, posao i ulaganja Amerikanaca.

Dosadašnja zamjenica veleposlanika Sjedinjenih Država u Zagrebu, koja od siječnja 2021. pri Veleposlanstvu preuzima novu dužnost Chargé d’Affaires, također je potvrdila zamjetan interes njenih sunarodnjaka za putovanjima u Hrvatsku i Dubrovnik.

Victoria J. Taylor pritom je istaknula važnost pravovremenih informacija koje će Veleposlanstvo SAD-a svojim kanalima moći kvalitetno komunicirati.

Video sastanku priključila se i savjetnica u Veleposlanstvu Rebecca Irene Tehan.

10

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DOBRE NAJAVE ZA 2021., VELIKA OČEKIVANJA ZA 2022.

U OVOJ SEZONI NAJAVLJENO

PRVI KRUZER STIŽE POČ IZ LUČKE UPRAVE napominju kako su otkazivanja moguća, a velike nade se polažu u sljedeću godinu za koju su definirane pristojbe u jednakoj visini kao i u turistički rekordnoj 2019.

AIDA ČAKIĆ IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

andemija koronavirusa koja je prošle godine sa sobom donijela i korona-krizu, pogotovo u turističkom sektoru, iznimno je negativno utjecala na kruzing turizam.

Prošle godine kruzeri s gostima nisu pristizali, a ove godine ih je svoj dolazak najavilo nešto više od 350, kapaciteta od preko 600 tisuća putnika. Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo za Dubrovački dnevnik je prokomentirao kako je nerealno očekivati kako će ti

kapaciteti biti u potpunosti popunjeni. „I za prošlu godinu smo imali odlične najave pa se one nisu ostvarile.

Sve ovisi o tome kako će se situacija s pandemijom dalje razvijati. Istina je kako očekujemo preko 350 ticanja, no te kompanije samo nekoliko dana prije mogu otkazati. U ovom trenutku ne znamo ni koliki će interes biti za tu vrstu putovanja. Uz to, kompanije na svojim brodovima moraju osigurati izolirane dijelove koji bi poslužili za smještanje zaraženih, ako bi do toga došlo, tako da ni zbog toga ne možemo računati na pune kapacitete“, izjavio je Pezo dodavši kako je Lučka uprava u kontaktu s agentima kompanija oko aranžmana i interesa.

KAD BI SE BAREM POLA OSTVARILO…

Prvi kruzer bi u Dubrovnik trebao uploviti početkom ožujka, a radi se o brod u

Pezo: Nije realno očekivati kako će kapaciteti biti u potpunosti popunjeni

kompanije Costa. Inače, među najavljenim dolascima su brodovi MSCja, Coste, Vikinga, TUI-ja, Marelle, Norwegiana i ostalih kompanija koje su i inače stizale u Dubrovnik. Vijest je i to kako je dio starih brodova pošao u rezalište zbog smanjenja troškova koji su se dogodili uslijed korona krize. Tako će, primjerice, u Dubrovnik sada dolaziti Marellin kruzer koji je moderniji te može primiti tisuću gostiju više nego stariji koji je prethodnih godina dolazio u grušku luku i koji je pošao u rezalište.

Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž već je kazao kako je Luka prethodnu godinu završila ‚na nuli’, što su zapravo dobre vijesti, ako se u obzir uzme kako kruzera nije bilo. „Ako bi se ostvarilo pola toga što je najavljeno, to bi bilo fantastično.Ako dođe barem 20 posto najavljenih kruzera, onda ćemo imati bolju sezonu nego što je ona bila 2020., a i ona je, usprkos svim crnim scenarijima, završila relativno povoljno s obzirom na situaciju, a to je na nuli. To znači kako smo teško, ali ipak samoodrživi bez kruzera,“ kazao je Raguž.

DEFINIRANI IZNOSI PRISTOJBI ZA SEZONU 2022.

Na posljednje održanoj sjednici Gradskog vijeća našla se i točka dnev-

...

DOBRE NAJAVE ZA

OVU GODINU

Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo izjavio je kako su ove godine za dolazak u Dubrovnik najavljena 354 kruzera s preko šesto tisuća putnika.

Prema njegovom mišljenju tržište bi se trebalo oporaviti do početka lipnja, no dodao je kako sve ovisi o epidemiološkoj situaciji.

nog reda s prijedlogom za 2022. godinu Odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu, kad se brod nalazi na vezu u luci ili na sidrištu luke na području Grada Dubrovnika. Tako je odlučeno kako će pristojba za kruzere biti u rasponu od dvije do 40 tisuća kuna, ovisno o kapacitetu brodova.

Ovi iznosi isti su kao i oni koje je Gradsko vijeće odobrilo na svojoj sjednici 2019. godine koja je za turizam bila rekordna. Upravo zbog loše situacije u kruz industriji pojedini vijećnici su kazali kako su iznosi pristojbi za 2022. godinu previsoki. „S obzirom na situaciju u industriji kruzera bilo bi bolje da odgodimo

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

PREKO 350 TICANJA,

ČETKOM OŽUJKA

ovu taksu jer država već naplaćuje.

Svi naplaćuju i trebali bi brodare nagraditi, a ne udarati ovakve cijene.

Pristojba bi mogla biti prepolovljena ili u potpunosti oproštena“, smatra Rikard Rossetti iz Dubrovačke stranke.

I Mostov Maro Kristić mišljenja je kako su dubrovačke cijene previsoke. „Nisam siguran da ovako visoke pristojbe mogu biti privlačan faktor kruzerima. Čujem da kruzing kompanije biraju druge destinacije u koje će pristajati i da Dubrovnik postaje sve manje atraktivan“, kazao je Kristić.

Gradonačelnik Franković ima pak drugačiji stav. Naime, on je pojasnio kako su upravo ovi iznosi pristojbi iskomunicirani na vrijeme s krovnim udruženjem kruzerskih kompanija (CLIA) te smatra kako to neće destimulirati dolaske brodova.

„Brojne luke na Mediteranu su tri puta skuplje od nas. Mi smo i dalje poželjni i atraktivni zbog čega moramo dobiti što nam pripada. S kompanijama imamo partnerski odnos i ova odluka to neće ugroziti“, kazao je Franković.

Inače naplatu pristojbi omogućilo je Ministarstvo turizma izmjenama Zakona o turističkim pristojbama, prepuštajući odluku o njenoj naplati jedinicama lokalne samouprave. Tako je gradonačelnik najavio kako će se iznosi isključivo koristiti za poboljšanje cestovne infrastrukture na području grada.

Financijski jaz koji je nastao zbog kruzera djelomično je popunjen i zbog jahti koje su prošle godine u velikom broju dolazile u Dubrov-

nik te u prosjeku ostajale dulje nego što je to bio slučaj u turistički rekordnoj 2019. godini. Olakotna okolnost svakako je bilo i to što su konkurentske zemlje poput Španjolske, Grčke i Francuske bile u potpunom

MSC GRANDIOSA ISPLOVILA IZ GENOVE MSC Grandiosa prošli tjedan je isplovila iz Genove te tako nastavila sa svojim planiranim 7-noćnim krstarenjima zapadnim Mediteranom nakon kratke pauze tijekom blagdanskog razdoblja.

Privremena obustava plovidbe rezultat je uredbe talijanske vlade kojom su se ograničila kretanja unutar zemlje.

Brodovi MSC Cruisesa plove pod zaštitom sveobuhvatnog zdravstvenog i sigurnosnog protokola kompanije.

lockdownu stoga je realno za očekivati kako će jahtaška sezona u Hrvatskoj uvelike ovisiti o situaciji s koronavirusom u spomenutim zemljama, a mogla bi se i odraziti na kruzing turizam.

...

IZNOSI ZA SEZONU 2022.

Brodovi kapaciteta od 50 do 200 putnika plaćat će pristojbu od dvije tisuće kuna. Za brodove kapaciteta od 201 do 500 putnika predviđeno je da plaćaju pet tisuća kuna, dok bi oni kapaciteta od 501 do tisuću putnika trebali izdvojiti deset tisuća kuna. Brodovi koji imaju od 1001 do dvije tisuće putnika plaćat će 20 tisuća kuna, oni kapaciteta od 2001 do tri tisuće putnika 30 tisuća kuna, a brodovi kapaciteta s preko 3001 putnika 40 tisuća kuna.

11

12

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

FRANO LUETIĆ, DIREKTOR ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

NAŽALOST, BRZI TESTOVI NA AERODROMIMA NISU ZAŽIVJELI, ALI SMATRAM DA ĆE BITI PUTNIKA U LJETNIM MJESECIMA S DIREKTOROM ZRAČNE LUKE DUBROVNIK Franom Luetićem popričali smo o aktualnostima u zračnom prometu MARO MARUŠIĆ FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

V

eljača je tu, još malo pa će i Uskrs koji je tradicionalni početak turističke sezone. Dubrovčani s velikom neizvjesnošću očekuju kako će se u sljedećim mjesecima rasplesti situacija s koronom, te hoće li i kada biti letova. Stoga smo popričali s direktom Zračne luke Dubrovnikom Franom Luetić o aktualnostima po pitanju zračnih linija.

Kakva je trenutna situacija?

Kao što znate nije najbolja. U većini europskih zemalja na snazi su jaki lockdowni, a i cijepljenje ne ide brzo i po planu. Naravno, ako se situacija u tim zemljama popravi, onda će se i letovi normalizirati, a gosti bi mogli početi s bukingom.

Frano Luetić

Je li bilo kakvih otkazivanja letova za sezonu?

Za sada nije bilo otkaza. Ljetni red letenja je još uvijek na snazi, ali pitanje je što će biti s tim. Ako se nastavi loša situacija s koronom, sumnjam da će gosti bukirati letove i onda će kompanije otkazivati linije. Sigurno neće letjeti prazni. Ne bih ni ja u ovakvoj situaciji nigdje putovao.

Sada nema nikakvih letova osim za Zagreb?

Da, ali su i one slabo ispunjene, ima negdje tridesetak putnika po letu. Inače preko Zagreba bi gost mogao doći u Dubrovnik, jer je glavni grad dobro povezan s ostatkom Europe (Amsterdam, Kopenhagen, Frankfurt…), ali u ovakvoj situaciji nitko nema volje za putovanja bez obzira što je korona u Hrvatskoj i Dubrovniku u padu.

Kompanija KLM nedavno je uvela brze testove na koronu za putnike iz Zagreba u Amsterdam.

Kada smo na jesen pričali rekli ste mi kako kompanije pokušavaju uvesti te brze testove koji bi onda iteka-

ko poboljšale broj putnika u zračnom prometu. Što je s tim brzim testovima, zašto nisu zaživjeli?

Zračne luke i kompanije mjesecima pokušavaju uvesti te brze testove. Slali su jako puno dopisa europskim institucijama, ali nikako da se ta inicijativa prihvati, jer ne postoji unificirani test koji Svjetska zdravstvena organizacija priznaje. Sada, svaka država ima neka svoja pravila. Jedna priznaje jedan test, druga drugi.

Bilo bi super kada bi postojao samo jedan test koje sve države prihvaćaju, ali nikako da se slože u vezi toga. Ti su brzi testovi sada na snazi na pojedinim letovima poput onih na linijama Milano-Rim, Munchen-Hamburg, ima ih i na linijama između SAD-a i Kanade, evo vidimo sada i da se pokrenulo na letu iz Zagreba u Amsterdam. To tamo funkcionira, ali to je sve sporadično, trebalo bi unificirane testove uvesti na sve linije unutar Europske Unije.

Onda bi to imalo smisla.

Kako u Zagrebu funkcionira taj test?

Test se može napraviti od 5 ujutro do polaska aviona. Trošak testa snose putnici, a postupak se može ubrzati online prijavom.

Cijeli taj postupak usklađen je s propisima koje traže nizozemske vlasti. Ali opet ponavljam, to funkcionira na sporadičnim linijama, problem je što nema unificiranog testa koje bi sve države prihvaćale.

Trebaju li se nositi maske u avionima?

Svaka kompanija ima svoja pravila. Evo sad upravo Lufthansa i Austrian Airlines zahtijevaju da putnici nose posebne FFP2 maske. Znači ne može se ući u njihov avion s maskama kakve mi nosimo u dućanima, nego baš zahtijevaju posebne. Svatko ima neka svoja posebna pravila što samo dodatno komplicira ionako kompliciranu situaciju.

Koje je vaše osobno mišljenje o sezoni? Hoće li je biti i u kojoj mjeri?

Teško je reći. Cijepljenje ide sporo, svaki dan su u medijima razne informacije. Da cjepivo djeluje, pa da opet na neke skupine ne djeluje, pa se spominje taj novi soj, ne zna čovjek što bi više mislio o svemu. Kad me već pitanje za moj osobni stav reći ću vam kako smatram da kad dobro zagrije, odnosno kada dođe lipanj, da će se pojačati zračni promet i da će biti turista koji dolaze u Dubrovnik. Ipak je zaraženost u ljetnim mjesecima manja. Za predsezonu sam nešto skeptičniji, tu bi moglo biti otkaza i manjeg broja putnika.

Hoće li Zračna luka Dubrovnik moći preživjeti još jednu lošu sezonu?

Bit će problem, ako bude kao prošla. Ovu godinu smo se pokrili s profitom iz 2019., a ako ova sezona bude loša, trebat će naći neke alternativne izvore financiranja.

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

NAJVAŽNIJI GRADSKI PROJEKT

Franković: Odluka o POS-u ide na sljedeće Gradsko vijeće!

Gradonačelnik Mato Franković kazao je u utorak na posljednje održanoj sjednici Gradskog vijeća kako je većina potrebnih suglasnosti dobivena oko POS-a te kako bi se odluka mogla naći na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća.

Franković je to izjavio odgovarajući na vijećničko pitanje Mostovog vijećnika Mara Kristića koji je upitao je li Porezna uprava dala

suglasnost na cijenu od 1300 eura po kvadratnom metru po kojem bi budući najmoprimci kupili stanove. „S Poreznom upravom sam održao sastanak i rekli su kako nije ništa sporno u proceduri, ali su zatražili pismeno očitovanje. Poslao sam im dopis 9. prosinca i dobivena je većina suglasnosti. Mogli smo staviti odluku i na dnevni

red ove sjednice, ali će ići na sljedeću. Nema više prepreka, imamo sve dokumentirano,“ odgovorio je Franković dodavši kako očekuje da vijećnici prethodno daju svoje primjedbe, ali i da se postigne konsenzus.

Podsjetimo, prvi takvi stanovi su izgrađeni u Mokošici i čekaju na svoje prve stanare. Nakon usvajanja odluke na Gradskom vijeću, trebalo bi uslijediti

raspisivanje natječaja za dodjelu stanova.

IZDANA DOZVOLA ZA ODVODNJU

MONTOVJERNA - BATALA

G

ukupno šest kolektora, a predmetni je jedan od duljih te time važan dio sustavnog rješavanja problema oborinskih voda na području Dubrovnika.

Projektom se rješava problem nakupljanja velike količine oborinskih voda na cesti u Ulici Iva Vojnovića ispred vrtića Palčica gdje započinje ovaj zahvat, kao i problem ogromnog priljeva kroz ulice Marka Marojice i Od sv. Mihajla. Riječ je o slivnom području Batala površine cca 85 ha za koje je predviđeno

Izgradnjom oborinskog kolektora omogućit će se prikupljanje oborinskih voda predmetnog područja te njihova dispozicija u more preko završnog kolektora na Batali, sustavom cijevi oborinske odvodnje i slivničkih rešetki s taložnicima koje se kaskadno oknima spuštaju do mora.

Projekt obuhvaća i vraćanje u prvobitno stanje kompletnog zahvata, odnosno rekonstrukciju prometnica. Početak radova, jedna-

rad Dubrovnik dobio je građevinsku dozvolu za projekt izgradnje kolektora oborinske odvodnje Montovjerna - Batala, koji će obuhvatiti dio Ulice Iva Vojnovića, preko Ulice Marka Marojice do Ulice od Sv. Mihajla i ispusta u more na Batali, ukupne duljine od oko 800 metara.

ko kao za nedavno dobivenu dozvolu za sustav oborinske odvodnje UlicomAndrije Hebranga, očekuje se najesen. Rješavanje oborinske odvodnje spada u značajnije in-

vesticije u komunalnu infrastrukturu Grada Dubrovnika te su u prethodnom razdoblju već riješene neke od najproblematičnijih ulica, poput Vukovarske i Ulice kardinala Stepinca.

13

14

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

SLIJEDI LI NOVI SPOR NA SUDU?

NOVO DRUŠTVO ZAINTERESIR

se po zakonu mora raspis DRUŠTVO PRIJATELJA GRADA DUBROVNIKA poslalo je Gradu Dubrovniku dopis u kojem traže da se raspiše natječaj za koncesiju za upravljanje zidinama, jer smatraju da je dosadašnji ugovor pravno ništetan MARO MARUŠIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

D

ruštvo prijatelja grada Dubrovnika (Prijatelji Dubrovnika), udruga sa sjedištem u Dubrovniku, poslala je prošli tjedan Gradu Dubrovniku dopis u kojem traži da raspiše natječaj za koncesiju za upravljanje zidinama.

Naime, oni smatraju da ugovor kakav je sad na snazi između Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS) nije pravno valjan.

U dopisu koji potpisuje odvjetnica Doroteja Jurčić oni navode kako su dubrovačke zidine

kulturno dobro te se kao takve na raspolaganje odnosno korištenje mogu dati jedino preko koncesije koja u slučaju DPDS-a ne postoji.

-Raspolaganje kulturnim dobrom propisuje Zakon o koncesijama i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara izričito je propisano da se koncesijom stječe pravo na gospodarsko korištenje nepokretnog kulturnog dobra ili pravo obavljanja gospodarskih djelatnosti u vezi s nepokretnim kulturnim dobrom koje je u vlasništvu Republike Hrvatske, županije,

Grada Zagreba, grada ili općine – stoji među ostali u dopisu Prijatelja Dubrovnika.

Nadalje, oni ističu da je za davanje kulturnog dobra u koncesiju potrebno raspisivanje javnog natječaja.

NEOGRANIČEN ROK -Koncesija se daje na temelju provedenog javnog prikupljanja ponuda. Za kulturno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske obavijest o namjeri davanja koncesije objavljuje Ministarstvo kulture, a za kulturna dobra u vlasništvu županije, Grada Zagreba, grada ili općine, njihova nadležna tijela – pišu Prijatelji Dubrovnika

“Dubrovačke zidine kulturno dobro te se kao takve na raspolaganje odnosno korištenje mogu dati jedino preko koncesije koja u slučaju DPDS-a ne postoji”

naglašavajući da je uvijek potrebno raspisivanje vremenskog trajanja koncesije.

Oni napominju da je DPDS dobio upravljanje zidinama bez raspisanog natječaja i bez koncesije i to na neograničeni rok, što je po njima suprotno zakonu.

Prijatelji Dubrovnika dodaju kako je raspolaganje kulturnim dobrom bez koncesije po zakonu kažnjivo, a propisane kazne su od 10 tisuća do milijun kuna za pravnu osobu.

Stoga oni zahtijevaju da Grad Dubrovnik poništi trenutni ugovor s DPDS-om, te da raspiše natječaj za dodjelu zidina u koncesiju.

Pitali smo odvjetnicu Jurčić što će njezina stranka poduzeti u slučaju da se Grad Dubrovniku ogluši na njihov dopis.

-Ako se Grad Dubrovnik ne oglasi u zakonskom roku od 30 dana pokrenut ćemo upravni spor.

Također, ako nam odgovore da nije potrebna koncesija, svejedno ćemo pokrenuti spor, pa neka sud odluči. Po nama gledajući zidine se na raspolaganje mogu dati jedino preko koncesije. Ne samo da su kulturno dobro, nego su jedna od najvrjednijih imovina u

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

RANO ZA ZIDINE, tvrde kako

sati natječaj za koncesiju ...

Ludo je što hrvatski državljanin kada dođe na zidine mora platiti ulaznicu od 200 kuna za javno kulturno dobro koje naplaćuje udruga koja je zidine dobila na korištenje bez natječaja i koncesije, kaže odvjetnica Doroteja Jurčić

Hrvatskoj. One su sada dane na upravljanje na neodređeno vrijeme i to na način koji nije predviđen zakonom. Zakon jasno propisuje na koji se način kulturno dobro može dati na upravljanje – objašnjava Jurčić te dodaje da je trenutno važeći ugovor napravljen stihijski.

I PLAŽE SE DAJU U KONCESIJU -To je napravljeno na način kao 'ovo je moja privatna kuća,

pa je ja dajem u najam' što je nedopustivo. Postoje razni drugi primjeri davanja kulturnih dobara u korištenje, ali tu su raspisani natječaji za dodjelu koncesije baš kao što je slučaj s pomorskim dobrom. Ne može se javna plaža dati nekome na raspolaganje bez natječaja i koncesije. Ne može netko doći i reći dobar dan, ja bih sad s tim upravljao na neodređeno vrijeme bez natječaja i koncesije. Nevjerojatno je da je ovakav ugovor godinama na snazi. Kada je DPDS osnovan za vrijeme Jugoslavije bila su drugačija vremena i drugačiji propisi i to je tad moglo prolaziti, ali danas više ne, jer se za razliku od onda, sada ostvaruje ogroman profit na zidinama. Ludo je što hrvatski državljanin kada dođe na zidine mora platiti ulaznicu od 200 kuna za javno kulturno dobro koje naplaćuje udruga koja je zidine dobila na korištenje bez natječaja i koncesije – zaključuje Jurčić.

Pitali smo Grad Dubrovnik za komentar cijele priče, ali do zaključenja o v o g

broja nisu odgovorili. No na sjednici gradskog vijeća održanoj u utorak vijećnik Rikard Rosetti postavio je pitanje upravo na ovu temu. Gradonačelnik Mato Franković mu je odgovorio: - Siguran sam da kad spomenemo zidine imamo milijun ljudi zainteresiranih za koncesioniranje. Njima gospodari DPDS prema naslijeđenim ugovorima. Vode se trenutno sporovi pa ćemo vidjeti kako će biti okončani i sukladno tomu ćemo vidjeti kako ćemo postupiti.

Zahtjevi su opravdani, ali to sad nije moguće. Odlučit ćemo kad budemo imali pravorijeke o daljnjem gospodarenju zidina – odgovorio je Franković.

Inače, Prijatelji Dubrovnika udruga su sa sjedištem u Dubrovniku, a osnovani su 2019. godine. Njihov cilj je promicanje kulturnih vrijednosti i očuvanja povijesnih dobara Dubrovnika. U sklopu svoje djelatnosti udruga je iskazala interes za preuzimanje upravljanja dijela gradskih zidina obzirom da je ustanovljeno da se isto vrši od

...

Prijatelji Dubrovnika napominju da je DPDS dobio upravljanje zidinama bez raspisanog natječaja i bez koncesije i to na neograničeni rok, što je po njima suprotno zakonu. Prijatelji Dubrovnika dodaju kako je raspolaganje kulturnim dobrom bez koncesije po zakonu kažnjivo, a propisane kazne su od 10 tisuća do milijun kuna za pravnu osobu

strane DPDS-a, a bez provedenog odgovarajućeg postupka dodjele koncesije temeljem Zakona o koncesijama. Predsjednica P r i j a t e l j a Dubrovnika jest Diana Konsuo.

15

16

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

‚ŽENA SAM I TO MI SE GADI’

DUBROVKINJE OTVO

seksualnom zlostavljan EKIPA DUBROVAČKOG DNEVNIKA pitala je Dubrovkinje koje se bave javnim poslovima jesu li ikada svjedočile seksualnom uznemiravanju te jesu li i same bile žrtve.

Donosimo njihova iskustva IVONA BUTJER MRATINOVIĆ KMD, PRIVATNI ALBUMI, GRGO JELAVIC/PIXSELL

P

rava lavina priznanja o seksualnom zlostavljanju i uznemiravanju pokrenuta je diljem Hrvatske, ali i cijele regije.

Sve je krenulo sa srbijanskom glumicom Milenom Radulović koja je u javnost iznijela kako je, kad je imala 17 godina, silovao poznati profesor glume Miroslav Mika Aleksić i kako to nije bilo jednom.

Njena je ispovijest potaknula brojne žene da se odvaže i progovore o seksualnom zlostavljanju čije su bile žrtve i kojem su svjedočile. Na Facebooku je oformljena grupa ‚Nisam tražila’ koja sadrži mnogobrojne mučne ispovijesti zlostavljanih žena, ali i muškaraca. U prvom redu se tu radi o zlostavljanjima i uznemiravanjima u svijetu glume i modelinga, no javile su se i mnoge druge žene koje rade javne poslove. Ekipa Dubrovačkog dnevnika pitala

je Dubrovkinje koje se bave javnim poslovima jesu li ikada svjedočile seksualnom uznemiravanju te jesu li i same bile žrtve.

POSTOJE REŽISERI S KOJIMA VIŠE NEĆU RADITI „Nisam imala nekih izrazito

neugodnih iskustava, no ipak postoje režiseri s kojima nikada više neću raditi. To su bili više nekakvi pokušaji udvaranja, različita upucavanja i nekakve ‚povuci-potegni’ situacije, ali dalje od toga nije išlo,“ izjavila je glumica Glorija Šoletić koja dodaje kako je i pod takvim okolnostima jako teško odraditi posao kako tre-

Glorija Šoletić

...

GLORIJA ŠOLETIĆ: NISU NAM IZNAJMILI STAN SAMO ZATO ŠTO SMO GLUMICE Glumica Glorija Šoletić priznaje kako javnost ima predrasude prema glumačkoj profesiji čemu je i sama svjedočila. „Teško je biti umjetnica, pogotovo u našem društvu, jer se čini kao da se nekada za sve moramo više izboriti.

Jednom sam s jednom djevojkom tražila stan i nakon što smo rekle kako smo glumice, žena nam je poklopila slušalicu, uz komentar – Isuse Bože!,“ izjavila je Šoletić. Takve reakcije u kojima se podcjenjuje glumačka profesija mogu se vidjeti i u korisničkim objavama uz napise o seksualnom zlostavljanju u toj branši.

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

17

ORENO progovorile o

nju i šovinizmu na poslu i ne možete van,“ izjavila je Stanić koja naglašava kako podržava svoje kolegice koje su imale drugačija iskustva od nje u cilju borbe protiv seksualnog zlostavljanja od strane predstavnika različitih centara moći.

ba jer se glumici teško opustiti.

Brojne pritužbe žena stižu na račune različitih glumačkih akademija diljem regije. Šoletić je završila glumu na Akademiji dramskih umjetnosti u Pragu i tvrdi kako je takvo što na njihovoj akademiji bilo nemoguće. „Uopće nije bilo moguće da profesor dotakne studenticu i da se takve stvari dogode, automatski bi izgubio posao. Odnos između profesora i studenata je iznimno profesionalan, postoji distanca, međusobno se oslovljavaju s ‚vi’. Ogromna je razlika između ovdašnjih akademija i akademija u srednjoeuropskim zemljama,“ kazala je Šoletić koja daje apsolutnu potporu kolegicama koje su imale drugačija iskustva. Naglašava kako je od izuzetne važnosti oduprijeti se, izgovoriti to ‚ne’, ma kakve to posljedice nosilo sa sobom i progovoriti o tome, jer svaka šutnja počiniteljima ‚daje krila’ da nastave sa zlostavljanjem i dalje. „Međutim, nije to samo gluma, takve stvari se događaju ženama u brojnim branšama.

I kada se dogode u nekoj drugoj profesiji, tiče me se. Jer sam žena i jer mi je to odvratno i jer mi se gadi,“ izjavila je Šoletić.

O temi zlostavljanja govori i predstava ‚Posljedice’ u kojoj nastupa i sama Stanić, a koja je bila nominirana za nagradu Hrvatskog glumišta u kategoriji Najbolje sporedne ženske uloge.

Mirej Stanić

DVA ILI TRI SLUČAJA, ALI NIŠTA NAPRASITO I njena kolegica iz ansambla Kazališta Marina Držića Mirej Stanić tvrdi kako nije imala nekih posebno neugodnijih iskustava, kako na Akademiji u Zagrebu koju je završila, tako ni tijekom svog glumačkog rada. „Imala sam možda dva ili tri sporna slučaja, ali ništa osobito naprasito. Ponuda je bilo

i bit će ih, ali ne mogu reći da sam pretrpjela neke ozbiljnije situacije. A kada me pitate za ljude kojima sam okružena, toga ima, možda u svijetu glume do toga dolazi jer nema toliko ženskih uloga, no nisam to osjetila na svojoj koži. Mada smatram kako takvih situacija ima u svim branšama, a najgore je kad se dogodi u obitelji jer je žrtva tada u svojevrsnom ‚kavezu’ i možete biti u situaciji da ovisite o toj osobi zlostavljaču

„Sjetim se razgovora sa zlostavljanim ženama koje sam radila u tom trenutku, prikupljali smo i iznosili podatke i kad to sve krenete čitati imate osjećaj na kraju svega da ste i sami prošli zlostavljanje. Jer morate sve to odraditi u sebi i kroz sebe, kako biste mogli biti vjerodostojni pred publikom.

Uostalom, ‚Posljedice’ pokazuju i kako muškarac može biti žrtva zlostavljanja što je također važno naglasiti,“ kazala je Stanić dodavši kako glumački posao ne treba podcjenjivati i kako može iscrpiti, i emotivno, i fizički.

Nastavak na sljedećoj stranici

18

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

IMA MUŠKARACA KOJIMA JE PROBLEM KAD JE ŽENA VOĐA BENDA Pjevačica Ines Tričković kaže kako se u svojih 20 godina karijere susretala sa šovinizmom i sumnjivim ponudama, bilo da je riječ o kolegama ili muškim osobama koje su vezane uz njen posao, a imaju funkciju menadžera, agenata i sl. „Mislim da je to bilo neizbježno u vremenu u kojem živimo jer je to jednostavno takva tradicija društva koje je takvo stotinama, pa i tisućama godina.

Posebno mi se prije 15-ak godina znalo događati da poneki stariji muškarac na poziciji moći pokušava iskoristiti tu svoju poziciju na neprikladan način. Nikada nisam bila napadnuta ni silovana, možda

Ines Tričković

je u pitanju sreća ili je to jednostavno zato što nisam prihvaćala sumnjive prijedloge, ali propozicija je kroz godine bilo puno, posebno kad sam bila mlađa i ‚lakši plijen’,“ izjavila je Tričković.

Kroz godine posla je, čini se, razvila poseban ‚radar’ za sumnjive situacije i namjere pa ih je zaobilazila. „Žena u umjetničkom poslu mora biti duplo čvršća i beskompromisno tvrdoglava i jaka, nego u nekom, uvjetno rečeno, uobičajenijem poslu.

Onda ti loši likovi vrlo brzo shvate da s vama nema zezancije. Tu sam uvijek bila dosta bezobrazna i odrješito jaka, a uzor sam, srećom, imala i u obitelji jer je već moja baka bila poslovna žena i šefica,“ kaže Tričković.

Još kao djevojka od 25 godina je shvatila kako je najbolji način za oduprijeti se takvim situacijama i bilo kakvim predrasudama koje se vezuju uz njen posao biti vođa benda i sama dogovarati nastupe, turneje, projekte. Tričković zbog svoje karijere živi na relaciji Kina-New York-Dubrovnik, a razlike u sredinama su, očekivano, itekako zamjetne. „Uspjeti kao umjetnik je teško za oba spola, ali je ženama teže zbog predrasuda i tradicije potlačenosti. Iskustva izvan granica Lijepe naše za mene su većinom bila lakša, pogotovo s muškim kolegama. U New Yorku i Hong Kongu sam se uvijek osjećala ravnopravno i uvaženo, što nažalost nije uvijek bio slučaj u našim krajevima gdje neki muškarci još uvijek imaju problem s time da je žena šef benda, da ona njega plaća, da dogovara, odlučuje, da je menadžer i vodi cijelu priču. To su velike razlike koje bole. Nije lako kad te kolega kojeg znaš godinama i s kojim godinama sviraš gleda kao na bankomat jer smatra da je on ipak veća faca, veći jazzer i veći umjetnik jer je muškarac,“ kazala je Tričković. Bilo kakvu nejednakost, šovinizam ili seksualno uznemiravanje i zlostavljanje najstrože osuđuje. No, izgovara i jednu istinu s kojom se u svom poslu susreće, a svjesna je da se možda neće svidjeti svima. „Istina je i to da je puno žena kroz povijest pristalo na ‚nevidljive transakcije’, a tiče se one ‚tijelo za posao ili slavu’, i time su podržale tu izopačenu tradiciju maltretiranja. Za to sam da se krivce proziva i da im se sudi, ali sam i za

...

VIKTORIJA KNEŽEVIĆ: ZBOG ZLOSTAVLJAČA SAM ODBACILA ŠMINKU I ŠTIKLE Odvjetnica Viktorija Knežević koja tvrdi kako se više puta susrela sa šovinizmom, seksualnim uznemiravanjem i seksualnim ponudama od strane nadređenih, kazala je kako su ta iskustva na njoj osta vila traga, pa i na njen izgled. „Kao i mnoge druge mlade žene, tada, na početcima karijere sam i nosila štikle, i šminkala se, i nosila nakit, i frizure... No, nakon loših iskustava promijenila sam, što bi naši istočni susjedi rekli, ‚lični opis’ tj. izgled. Prestala se šminkati, nositi nakit, izbacila sam bilo koja obilježja ‚ženskog’ i preuzela androgeni izgled na poslu, izgled popuno lišen obilježja koja se tradicionalno vezuju uz žene. Željela sam tada, na svaku moguću mjeru, smanjiti vjerojatnost da mi se nešto slično dogodi. I to je ostalo, kao trajan podsjetnik, kao ožiljak,“ izjavila je Knežević.

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

osvješćivanje žena o tome kako nemaju što raditi u stanu menadžera, profesora, redatelja ili kompozitora u 2 ujutro.

Muškarac koji joj takvo što predloži jednostavno nije normalan,“ otvoreno je upozorila Tričković.

PONIŽAVAO ME TADAŠNJI ŠEF, A ONDA I JEDAN POLITIČAR

Dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević nije umjetnica, ali je dokaz kako se seksualno uznemiravanje ne događa samo u umjetničkim krugovima nego, čini se, u svim branšama u kojima su muškarci u poziciji moći. Prva negativna iskustva doživjela je na samom početku odvjetničke karijere kad je uznemiravao jedan od njenih šefova „Negdje na samim počecima moje karijere jedan od mojih šefova je volio zaviriti u čašicu. Iako je na poslu bio vrlo pristojan, ako bismo se našli u okruženju kakve poslovne večere, znao bi, onako ohrabren čašicom više, biti vrlo direktan u izražavanju svoje naklonosti meni. S naglaskom na seksualnu naklonost.

Onako mlada i prestrašena, samohrana majka, jedino što mi je padalo na pamet je da se poput zeca u srazu sa zmijom ‚pravim mrtva’. Glumila sam da ne razumijem što mi on to ‚pokušava reći’ i toliko sam bila uspješna u tome da sam čula kako priča o meni da sam ‚super, ali da sa mnom nešto nije u redu’ ili da sam ‚ili lezbijka, ili mi fali čip u glavi za one stvari’,“ kaže Knežević.

S još jednom neugodnom situacijom se susrela kad se

19

počela baviti politikom kad je, kako kaže, jedan od njenih šefova pokušao uključiti u priču oko primanja mita, zbog čega je napustila sastanak i završila suradnju. „Kada su ga drugi kolege i prijatelji pitali što se dogodilo, kako to da sam ja otišla, zašto mi više ne surađujemo, on bi se nasmijao i rekao – znate, Viktorija je imala neka očekivanja od mene koje ja kao obiteljski čovjek nisam mogao ispuniti. Dakle, on me brutalno okrutno i bolesno optužio za nešto o čemu je moglo biti govora samo u njegovoj mašti,“ kazala je Knežević dodavši kako to nažalost nisu jedina dva slučaja s kojima se susrela, a u kojima je bila ponižena kao žena.

SUSRELA SAM SE SA ŠOVINIZMOM, ALI GLEDAM TKO GOVORI, A NE ŠTO

Marija Njavro primjerenim komentarima i šovinizmom sam se susretala. Međutim, nikad ne obraćam pažnju na to što se govori nego u krajnjoj liniji tko mi govori. S kolegama ili nadređenim osobama nikada nisam imala probleme takve vrste, a neprimjereni komentari su dolazili iz okoline,“ kaže Njavro upozorivši kako je važno osvijestiti probleme te vrste i o nasilju te uznemiravanju otvoreno progovarati.

U Facebook grupi ‚Nisam tražila’ u kojoj članice iznose svoja iskustva sa seksualnim uznemiravanjem i zlostavljanjem javljaju se i novinarke, u prvom redu one koje rade na televizijama. Glavna urednica Dubrovačke televizije Marija Njavro kaže kako takvo što nije doživjela, ali kako se znala susretati s neumjesnim komentarima. „S neViktorija Knežeić

No, bez obzira na to što radeći posao novinarke nije imala problema sa seksualnim nasiljem ili uzne-

miravanjem, svjesna je kako se takve situacije događaju i u toj branši te tvrdi kako bi istog trenutka reagirala ako bi bila svjedokinja kako se to događa njenoj kolegici. „Jedan od primjera seksualnog uznemiravanja u medijima sjajno predočava biografski film ‚Bombshell’ snimljen prije dvije godine po istinitom događaju. Naime, zasnovan je na pričama žena, medijskih djelatnica Fox Newsa, koje su razotkrile izvršnog direktora Rogera Ailesa upravo zbog seksualnog uznemiravanja i maltretiranja,“ izjavila je. Na pitanje o tome smatra li kako bi joj profesionalni put bio lakši da je muškarac, Njavro kaže kako stvari ne treba gledati iz crno-bijele perspektive. Upozorava kako nije ni svim muškarcima poslovni put bio lak samo zato što su muškarci i poručuje – ne treba generalizirati.

20

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Oglas

Trgovačko društvo SANITAT DUBROVNIK d.o.o., OIB: 99080716453, Marka Marojice 5, Dubrovnik, zastupano po članu uprave Tomislavu Tabaku, temeljem članka 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/2011, 64/2015, 112/2018) i odredaba Općih uvjeta isporuke komunalne usluge javnih tržnica na malo i tržnog reda društva SANITAT DUBROVNIK d.o.o., raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prikupljanje pisanih ponuda za davanje u zakup poslovnog prostora, izgrađenog na kat. čest. br. 1327, 938/11, 938/12, 938/13, 938/14, 938/15, 938/16, 938/17, 938/18, 938/19, 938/20, 938/21, zk. ul. 1076 K. O. Gruž (u naravi poslovni prostori na tržnici u Lapadu) 1. Predmet javnog natječaja Predmet javnog natječaja je davanje u zakup: • cjelina od dva poslovna prostora ukupne površine 32,00 m2 sa sanitarnim čvorom (raniji zakupnik Hattrick-PSK prva sportska kladionica), izgrađenog na kat. čest. br. 1327, 938/11, 938/12, 938/13, 938/14, 938/15, 938/16, 938/17, 938/18, 9 38/19, 938/20, 938/21, zk. ul. 1076 K. O. Gruž. (u naravi poslovni prostori na tržnici u Lapadu).

Gore navedeni dijelovi nekretnine daju se u zakup na određeno vrijeme za razdoblje od 1.3.2021. godine do 31.12.2024. godine.

Početni iznos mjesečne zakupnine za iznosi ukupno 4.000,00 (četiri tisuće) kuna uvećano za PDV.

Prostor se daje u zakup u viđenom stanju.

Odabrani ponuditelji dužni su urediti i opremiti dodijeljeni im prostor vlastitim sredstvima i dovesti ga u funkciju, te ishoditi svu potrebnu dokumentaciju za obavljanje djelatnosti u istome i to trgovačke djelatnosti koje predstavljaju izdvojeni sektor na tržnici za prodaju: mesnica (svježe meso), ribe i ribljih prerađevina (ribarnica), mlijeka i mliječnih prerađevina, jaja, kruha (pekarnica), slastica (slastičarnica), meda, voća i povrća.

2. Opći uvjeti natječaja • Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve fizičke osobe koje obavljaju registriranu trgovačku djelatnost u Republici Hrvatskoj i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj, odnosno strane pravne osobe sa registriranom podružnicom u Republici Hrvatskoj koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete za obavljanje trgovačke djelatnosti i koje do dana javnog otvaranja ponuda nemaju nepodmirenih dospjelih obveza prema trgovačkom društvu SANITAT DUBROVNIK d.o.o. po bilo kojoj osnovi.

• U trenutku javnog otvaranja ponuda ponuditelj ne smije imati dospjelu, a nepodmirenu obvezu prema Gradu Dubrovniku.

• Za sudjelovanje na javnom natječaju ponuditelji su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu trostruke ponuđene zakupnine s PDV-om na račun SANITAT DUBROVNIK d.o.o., Dubrovnik, Marka Marojice 5, IBAN: HR1924880011100138885, model: 00, s pozivom na broj: 75107, otvoren kod BKS Bank AG. • Sudionicima javnog natječaja čije ponude budu najpovoljnije uplaćena jamčevina zadržava se i uračunava u utvrđeni iznos zakupnine za prva 3 (tri) mjeseca plaćanja zakupnine po sklopljenom ugovoru.

• Sudionicima javnog natječaja čije ponude nisu prihvaćene jamčevina se vraća u roku od 10 (deset) dana od dana okončanja natječaja, radi čega molimo u ponudi obvezno navesti naziv banke i broj računa na koji se vraća jamčevina, te broj kontakt telefona.

• Detaljne obavijesti o navedenom prostoru na tržnici u Lapadu zainteresirani mogu dobiti u prostorijama SANITAT-a DUBROVNIK d.o.o. u Dubrovniku, na adresi Marka Marojice 5 i to svakim radnim danom od 8:00 do 12:00 sati.

• Pisana ponuda za sudjelovanje u natječaju mora sadržavati: a) Ime i prezime, odnosno naziv ponuditelja, OIB i točnu adresu/sjedište ponuditelja, te broj tekućeg ili žiro računa za povrat jamčevine, b) Izvornik ili ovjerenu presliku izvatka iz sudskog registra za pravne osobe ili izvornik ili ovjerenu presliku izvatka iz obrtnog registra za fizičku osobu, ne stariji od 30 ( trideset ) dana, od dana raspisivanja ovog natječaja, c) Podatak o bonitetu i solventnosti ne stariji od 10 dana ( u izvorniku ili ovjerenoj preslici ) d) Ponuđeni iznos zakupnine, jednak ili veći od oglašenog u javnom natječaju, izražen u apsolutnom iznosu, e) Dokaz o uplaćenoj jamčevini, f) Broj računa odnosno IBAN s naznakom poslovne banke kod koje je isti otvoren, za povrat jamčevine, g) potvrda Porezne uprave o stanju duga ili istovrijedne isprave tijela zemlje sjedišta gospodarskog subjekta – ne starija od 30 dana. Naručitelj će isključiti ponuditelja iz postupka javnog natječaja ako nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osim ako je ponuditelju sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza. U slučaju da ponudu za zakup poslovnog prostora zajednički podnose dva ili više ponuditelja, svaki od ponuditelja obvezan je pojedinačno dokazati postojanje navedene sposobnosti h) Osobe koje se pozivaju na prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja

petkom

• BROJ 33 • 22. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Oglas

21

iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“ broj:19/13 – pročišćeni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14) dužne su ponudi priložiti izvornik ili ovjerenu presliku potvrde Ministarstva obrane RH, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova, kojom dokazuju svoj status, kao i izvornik ili ovjerenu presliku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da nisu korisnici mirovine ostvarene na temelju navedenog zakona.

3. Kriteriji za ocjenu povoljnosti ponude • Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja, uz ispunjenje uvjeta iz natječaja, sadrži i najviši ponuđeni mjesečni iznos zakupnine.

• U slučaju da dva ili više ponuditelja koji ispunjavaju uvjete iz natječaja ponude isti iznos zakupnine pravo prvenstva ima onaj ponuditelj čija ponuda je ranije zaprimljena.

• Prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu prostora, ako sudjeluju u javnom natječaju i ispune uvjete iz najpovoljnije ponude, imaju: članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata, dragovoljci iz Domovinskog rata, ostali hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su proveli u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 12 mjeseci, ako nisu korisnici mirovine ostvarene po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Ako više osoba ostvaruje prvenstveno pravo, prvenstveni red između tih osoba utvrđuje se odgovarajućom primjenom odredaba Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

4. Ugovor o zakupu • Ugovor o zakupu sklopit će se s ponuditeljem koji ponudi najviši iznos mjesečne zakupnine, a udovoljava ostalim uvjetima natječaja.

• Ukoliko najpovoljniji ponuditelj odustane od svoje ponude nakon provedenog postupka otvaranja ponuda, ne izabire se drugi najpovoljniji ponuditelj, već se za predmetni prostor raspisuje novi javni natječaj, a ponuditelj nema pravo na povrat plaćene jamčevine.

• Ugovor se mora sklopiti u roku od 5 (pet) dana od dana dostave obavijesti o prihvaćanju ponude.

• Ukoliko najpovoljniji ponuditelj ne sklopi ugovor o zakupu u naprijed naznačenom roku smatrati će se da je odustao od ugovora te isti gubi pravo na povrat jamčevine, a za predmetne prostore natječaj će se ponoviti.

• Ugovor o zakupu sklapa se na određeno vrijeme za razdoblje od 1.3.2021. godine do 31.12.2024. godine.

• Prilikom potpisa ugovora o zakupu odabrani ponuditelji obvezni su zakupodavcu kao instrument osiguranja plaćanja zakupnine najkasnije u roku od 14 (četrnaest) dana od dana potpisa ugovora obje ugovorne strane, dostaviti jamstvo za uredno ispunjenje ugovora za slučaj povrede ugovornih obveza. Odabrani će ponuditelj po potpisu ugovora dostaviti jamstvo u obliku bankovne garancije bezuvjetno, na prvi pisani poziv i bez prigovora u iznosu od 6 (šest) ponuđenih zakupnina s PDV-om. Rok valjanosti bankarske garancije mora biti do 31.12.2024. godine. Odabrani ponuditelj može, umjesto bankovne garancije, na račun zakupodavca položiti novčani depozit u iznosu od 6 (šest) ponuđenih zakupnina s PDV-om, • Ugovor o zakupu solemnizira se i predstavlja ovršnu ispravu u smislu Zakona o javnom bilježništvu. Troškove solemnizacije snosi zakupnik.

• Ponuditelj koji sklopi ugovor o zakupu ne može poslovne prostore ili dijelove poslovnih prostora dati u podzakup.

• Uz ugovorenu mjesečnu zakupninu zakupnik je dužan plaćati ostale troškove (električna energija, voda, komunalna naknada, čistoća i sl.) koji se odnose na zakupljene prostore.

5. Ponude za zakup • Ponude za zakup prostora s traženom dokumentacijom dostavljaju se u pisanom obliku u zatvorenoj omotnici na adresu: SANITAT DUBROVNIK d.o.o., Marka Marojice 5, 20 000 Dubrovnik, osobno ili preporučenom pošiljkom s obveznom naznakom: „Ponuda za davanje u zakup poslovnog prostora, izgrađenog na kat. čest. br. 1327, 938/11, 938/12, 938/13, 938/14, 938/15, 938/16, 938/17, 938/18, 938/19, 938/20, 938/21, zk. ul. 1076 K. O. Gruž (u naravi prostori na tržnici u Lapadu)“ - NE OTVARATI“.

• Rok za dostavu ponuda je 15.2.2021. god. do 09:00 sati.

• Ponude koje budu dostavljene nakon proteka roka ili budu nepotpune neće se razmatrati.

6. Javno otvaranje ponuda • Javno otvaranje ponuda biti će dana 15.2.2021. god. u 10:00 sati u prostorijama SANITAT DUBROVNIK d.o.o. na adresi Marka Marojice 5 u Dubrovniku.

• Pravo aktivnog sudjelovanja imaju samo ovlašteni predstavnik ponuditelja, koji prilaže punomoć za sudjelovanje na otvaranju.

• O ishodu natječaja ponuditelji će biti obaviješteni pisanim putem u roku od 3 (tri) dana od dana javnog otvaranja ponuda.

7. Trgovačko društvo SANITAT DUBROVNIK d.o.o. zadržava pravo poništenja natječaja ili dijela natječaja, bez iznošenja razloga i pri tome ne snosi odgovornost prema ponuditeljima.

SANITAT DUBROVNIK d.o.o. Član Uprave Tomislav Tabak

22

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudske priče

BOLNO SJEĆANJE NA BILEĆU I MORINJ

ROBERT HAUSVIČKA: U lo

buha ima veća prava NA PUTU PAKLA volja za životom bila je jača od najgorih ratnih strahota AIDA ČAKIĆ AIDA ČAKIĆ

K

ao mladić Robert Hausvička prijavio se dragovoljno u vojsku 1991. go-

dine kada su krenuli napadi na Hrvatsku. Imao je nepune 24 godine kada je postao pripadnik Specijalne policije Dubrovnik, a 1. listopada zatekao se u Mokošici gdje je živio te se odmah javio zapovjedniku koji ga je rasporedio na obranu Pobrežja, Osojni-

ka i cijelog područja Mokošice. Budući da su dubrovačke snage imale znatno slabiju opremu, JNA je ušla na taj teritorij. Tako je Robert Hausvička 21. studenog zarobljen na Pobrežju prilikom jednog od napada.

- Uhvatili su me kada sam se malo odvojio od grupe i tako sam pukim slučajem upao u zasjedu. S Pobrežja su me odveli na Osojnik gdje sam se zaprepastio prizorom ko-

...

„Sjećam se doveli su jedan bračni par koji je imao oko 80-ak godina. Rekli su da je djed bio snajperist, a da mu je baka dodavala oružje.

Starac je bio modar od udaraca. Ujutro je umro.“

ji sam ugledao. Naime, i danas mi je ostala u mislima slika Osojnika koji je izgledao kao ogromni vulkan jer je doslovno svaka kuća bila zapaljena. Imao sam tada malo dužu kosu i naušnicu u lijevom uhu pa me jedan vojnik uhvatio i nožem mi htio otkinuti uho, ali srećom jedan drugi mu je rekao da to ne čini - prisjeća se Robert Hausvička trenutaka kada je zarobljen. ‚DIJELILI SU NAS NA USTAŠE, HDZ-OVCE ILI ZENGE’ Uhvatili su ga vojnici iz Nikšića koji su ga odmah na Osojniku krenuli ispitivati.

- Uz to je bilo je šamaranja, udaranja čizmama, kundacima... Ubrzo su me preko Grebaca prebacili do Tre-

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudske priče

ogoru i najobičnija

a nego čovjek binja gdje su me putem, na svakom punktu, nastavljali udarati - govori Hausvička kojemu su takvi postupci obilježili idućih devet i pol mjeseci koliko je proveo u zarobljeništvu. Prvo je stigao u Trebinje na ponovno ispitivanje i batinanje.

- Smjestili su me u neku učionicu i tu se čak pojavio jedan čovjek koji je živio u Dubrovniku prije rata. Znam ga jer smo skupa radili u nekadašnjoj Dubrovkinji, ja sam preko student servisa obavljao razne poslove, a on je bio par godina stariji i imao je stalni posao. Pitao me sjećam li ga se, prepoznao sam ga na što je on rekao da sam najveći ustaša i HDZ-ovac te da treba ubiti Boga u meni - govori Hausvička i dodaje kako su tada na Hrvate gledali isključivo kao na ‚ustaše, HDZ-ovce ili ZENGE’.

Nakon provedena dva dana u Trebinju, prebačen je u logor u Bileću. U početku je bio u samici gdje su ga, govori on, vezali za krevet te nastavili brutalno tući.

- Bio sam razapet, niRobert Hausvička

sam se mogao micati... Ujutro sam opet išao na ispitivanje kod starijeg vodnika Stevića koji je pitao koliko sam bio u vojsci, na kojem položaju i slično. Nakon toga nastavljali bi s udaranjem jer su bili nezadovoljni što sam im rekao, a najčešće sam govorio istinu, a samo osobne stvari nisam iznosio.

Udarcima su me doveli do toga da sam počeo lagati i pretjerivati koliko imamo ljudi i naoružanja te kako je sve okolo minirano. S tim odgovorima su bili zadovoljni.

Mislim da je to doprinijelo stvaranju vizije da nas ima više, a zapravo su Dubrovčani bili malobrojni i slabo naoružani.

Hausvička se prisjeća kako je kasnije prebačen u zajedničku prostoriju gdje je još s 30 ljudi svakodnevno trpio torturu.

- Iživljavanja su bila razna. Sama riječ logor čovjeku je jako teška.

Da netko ostane zatvoren devet i pol mjeseci u najboljim uvjetima, opet bi poludio.

Svaki dan, svaki sat i minut strahovali smo hoće li nas ubiti. Cijepali

23

...

„Iživljavanja su bila razna. Sama riječ logor čovjeku je jako teška. Da netko ostane zatvoren devet i pol mjeseci u najboljim uvjetima, opet bi poludio. Svaki dan, svaki sat i minut strahovali smo hoće li nas ubiti.“

smo drva koja su kasnije razvozili po položajima, a kad bi netko ušao morali bismo mirno stajati pognute glave s rukama iza leđa. Međusobno nismo smjeli riječi progovoriti, tek bi onda bilo batinanja cijele grupe. Hrana je bila splačina, jedan obrok dnevno, najčešće riža ili vojnički grah, a kad bi dobili kruha jako smo se radovali – opisuje bivši logoraš iz Dubrovnika. ‚U LOGORU SAM SHVATIO KOLIKO JE JAKA VOLJA ZA ŽIVOTOM’ Nakon kraće stanke nastavlja opisivati kako su izgledali dani u logoru u Bileći. Prema njegovim riječima najgore je bilo sredinom prosinca 1991. godine kada je obavljena razmjena zarobljenika između hrvatske i srpske strane. Tada je u Bileći ostalo dvadesetak Hrvata među kojima je bio i on.

-Stražari su govorili kako su im srpski zarobljenici pričali da su im vadili zube, žiletom urezivali kukaste križeve po

Nastavak na sljedećoj stranici

24

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudske priče

Zloglasni logor u Morinju

tijelu i činili sve najgore. Onda je kod nas nastupila drama jer su nam se osvećivali.

U jednom trenutku bio sam toliko prebijen da nisam mogao stajati na nogama – prisjeća se Robert tih posebno kobnih dana. Bilo mu je teško gledati starce i djecu koje su dovodili iz Mostara nakon što je izbio sukob u BiH. -Sjećam se, doveli su jedan bračni par koji je imao oko 80-

ak godina. Rekli su da je djed bio snajperist, a da mu je baka dodavala oružje. Starac je bio modar od udaraca. Ujutro je umro.

Kako čovjek uopće fizički i psihički može izdržati takvu torturu? Hausvička odgovor pronalazi u volji za životom.

-Psihički čovjek počne pucati. Bilo je dana kad sam htio skočiti na stražara koji bi me sigurno upucao. Ta-

ko sam želio olakšati sve jade koji su me snašli, ali onda se pojavi neki glas i kaže ‚smiri se’. Tada sam shvatio koliko je jaka volja za životom i koliko je zapravo teško napraviti samoubojstvo... to jednostavno treba biti poseban sklop u glavi. Sve dok postoji neka volja za životom, čovjek se trudi preživjeti jer može svašta istrpjeti. Jaka je ta izdržljivost koja nema granica – kaže on. Govori kako

poslije rata nije nikad išao u Trebinje i ostale krajeve istočne Hercegovine, najdalje je stigao do Ivanice. Razlozi za to su psihički, ali i moralni.

Početkom svibnja 1992. godine iz bilećkog logora Hausvičku i druge zarobljenike prebacuju u Morinj. Prisjeća se kako su njih stotinjak vozili autobusom u koji, u normalnim uvjetima, može stati 40ak ljudi. Tukli su ih i tijekom

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudske priče

... „Oprost se može vazda dogoditi, ali se ne može zaboraviti.

Mislim da smo mi svi oprostili tako da mnogi Trebinjci rade u Dubrovniku, a nitko ih ne pita tko su i što su. Ne bježim od oprosta, ali zaborav ne može doći. Nikad neću dozvoliti da moja djeca ne znaju što sam ja proživio.“

vožnje. U Crnoj Gori, govori on, situacija je bila još gora po pitanju batina.

-Kako su gubili na ratištima, tako su nas još više tukli. Bila su to posebna iživljavanja i mnogi smo razmišljali je li vrijeme da se ubijemo. Taj film iz glave ne se može nikako izbrisati. U logoru si obična nula, mislim da puno veća prava ima jedna buha nego čovjek koji je obespravljen i svaki minut se pita hoće li ostati živ.

Bilo je i dobrih među najgorim.

bi im nadležni primijetili da nisu brutalni, odmah bi doveli druge koji su se iživljavali. Jednostavno su nas pripremali da se doma vratimo psihički slomljeni i da se sami ubijemo. ‚MAJKA SE ONESVIJESTILA KAD SAM STIGAO U DUBROVNIK’ Nakon dva mjeseca provedena u Morinju došlo je vrijeme za razmjenu pa je Hausvička čak četiri puta treba ići doma, ali uvijek bi se nešto zakompliciralo. Tako je na kraju peti put, 2. srpnja 1992. godine, stigao u Cavtat na rivu s još 20 zarobljenika te su brodom prebačeni u Dubrovnik u pratnji UN-ovih vojnika.

-Majci ovaj put nisu rekli za razmjenu jer bi joj bilo teško kad b i

25

me čekala, a ne bih stigao.

Kad su je nazvali pala je u nesvijest – kaže Hausvička emotivno.

pomognu mi istezanje i malo masaže. Bolovi su tu, prisutni su, udarci ostaju na rebrima, kralježnici…

Po dolasku u grad odmah je prošao razne liječničke kontrole među kojima je bio posjet psihologinji. Doktorica John mu je rekla kako je po izlasku iz logora pun negativnih emocija i osvetnički nastrojen te da će ga to negdje slomiti. Nije previše mario za to nego se nakon sedam dana vratio na ratni položaj.

Pitamo ga je li moguće zaboraviti patnje koje su sad iza njega pa i oprostiti za sva zlodjela koja su počinjenja.

-Oprost se može vazda dogoditi, ali se ne može zaboraviti. Mislim da smo mi svi oprostili tako da mnogi Trebinjci rade u Dubrovniku, a nitko ih ne pita tko su i što su. Ne bježim od oprosta, ali zaborav ne može doći. Nikad neću dozvoliti da moja djeca ne znaju što sam ja proživio.

Volio bih da rata više nikad ne bude, jer on nije donio nikome ništa dobro nego sam usamljenost, bol, žrtve i gubitke – zaključio je za Dubrovački dnevnik Robert Hausvička bivši zarobljenik u logora u Bileći i Morinju.

-Dogodilo se kako je doktorica i procijenila pa sam nakon sloma išao na terapije u bolnicu, a kasnije u Zagreb u Dubravu na odjel za PTSP gdje sam se tri godine liječio. Puno mi je pomogla pokojna doktorica Vidošić kojoj sam otvorio dušu. Pomogla je i terapija lijekovima, ali najviše sam pomogao sam sebi. Ostavio sam tablete i kupio teniske i počeo trčati. To mi je spasilo život jer sam pronašao sebe. I danas kad mi je teško odem trčati i tako se ‚ispraznim’.

Fi- zičke pak posljedice osjeća sa svakom promjenom vremena.

-Ne mogu sve stražare staviti u isti koš jer - K a k o s a m neki su nam dali sportoduška pa čak ski bi nam donijetip li konzervu da podijelimo, a mi bi jaukali da upravitelji misle da nas tuk u .

Ako Robert Hausvička zarobljen je na Pobrežju 21. studenog

...

„Psihički čovjek počne pucati. Bilo je dana kad sam htio skočiti na stražara koji bi me sigurno upucao. Tako sam želio olakšati sve jade koji su me snašli, ali onda se pojavi neki glas i kaže ‚smiri se’. Tada sam shvatio koliko je jaka volja za životom i koliko je zapravo teško napraviti samoubojstvo... to jednostavno treba biti poseban sklop u glavi. Sve dok postoji neka volja za životom, čovjek je trudi preživjeti“.

26

petkom

• BROJ 33 • 22. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

FESTA KROZ PROŠLOST

PROSLAVA FESTE SVETO VLAHA u komunizmu od se ama baš svake godin SAMO U DVADESETOM STOLJEĆU, Festa je prošla kroz veliki broj različitih, često sasvim oprečnih režima.

Donosimo kako je to bilo u drugoj, komunističkoj Jugoslaviji uz razgovor s Majom Nodari VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ, DUBROVNIK NEKAD

O

vogodišnja proslava Festa svetoga Vlaha zbog epidemio-

loških razloga izazvanih pandemijom koronavirusa održat će se u svom reduciranom obliku. No, takvo nešto neće se dogoditi po prvi put.

I prije su bili ratovi, bile su pandemije, kad pro-

slave, tj. procesije ne bi bilo. Doduše, nije je bilo niti godine 2019. zbog obilne kiše, da ne pokisne predsjednica. U svakom slučaju, ne spominje se baš u javnom prostoru što je bilo s Festom u komunizmu, dakle od 1945.

godine pa do 1991. godine.

O toj temi porazgovarali smo s dubrovačkom povjesničarkom umjetnosti Majom Nodari koja nas je upoznala više s povijesnim prilikama Feste i komunizma. Recimo to odmah na početku, Nodari naglašava da je procesija Feste svetog Vlaha jedina procesija koja se u komunizmu održala.

Maja Nodari je inače koautorica kataloga izložbe „Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti“. Riječ je o doista vrijednom izdanju koje na 536 stranica, s preko 450 fotografija i ilustracija u boji govori o Festi.

U REPUBLICI DIO DRŽAVNOG KALENDARA Nodari prvo govori da trebamo razlikovati Festu koja se odvijala za vrijeme Dubrovačke Republike od kasnijih Festa.

- Pod Republikom Festa je bila dio državnog ka-

petkom

• BROJ 33 • 22. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

OG držala ne lendara, a padom Republike, kad su došli tuđinski režimi, Francuski i Austrijski, ona se zatirala kao simbol države. Stoga obilježavanja nije bilo sve do 1836. godine. Tada je obnovljena pod zagovorom Antuna Kaznačića i biskupa Antuna Giuricea - govori Nodari.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata nije održavana.

- Bili su samo crkveni obredi, kasnije je došla i Španjolska gripa.

Onda je obnovljena zaslugom Društva Dub. Radi se o jednom društvu koje je prema mom mišljenju napravilo za Dubrovnik više nego sva društva zajedno. Oni su tu Festu preuredili,

dizajnirali s uzorom na onu kakva je bila u Republici, a pazili su da ne bude kiča. Složeno je to, obnoviti stare običaje i prilagoditi ih novim ritualim a .

Maja Nodari

Uglavnom, tu vrstu Feste mi danas baštinimo rekla je Nodari.

RATNE PRILIKE UČINILE SVOJE Godine 1941., kad je Dubrovnik bio dio Banovine Hrvatske, održala se velika Festa.

- Bio je nazočan i ban Ivan Šubašić, ali i kardinal Alojzije Stepinac. Radilo se o velikoj Festi i velikom slavlju - kazuje ona.

U Nezavisnoj državi Hrvatskoj Festa se održavala samo u crkvenim okvirima zbog, kako dodaje Nodari, „ratnih prilika”.

Godine 1944. Dubrovnik je oslobođen od ustaških okupatora, a vlast preuzimaju komunisti, dakle oni

koji u svakome smislu negiraju religiju. I to je ono što je baš zanimljivo.

- Nove komunističke vlasti prve dvije godine ne samo da su obnovile proslavu, nego su je zajednički organizirale s Crkvom. Bila je svečana vanjska proslava, vlasti su sudjelovale, bile su i dvije vojne glazbe u procesiji - dodaje.

Ubrzo se valjda uvidjelo kako vlast i religija ne mogu skupa.

BILO JE OMETANJA - Već su bila neka događanja 1948. koja su

27

28

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

...

UZ POVIJESNU FESTU 1972.

Nekadašnji rektor crkve sv. Vlaha don Toma Lučić ima divno svjedočanstvo.

On je rekao da je to bila dugo i ozbiljno pripremana Festa koju je organizirao biskup Pernek.

Cijelu godinu su se spravljali, predvodio ju je kardinal Šepelj.

Dobiti dopuštenje u komunističkom okruženju da se održi bila je velika stvar, pogotovo misa na otvorenom.

Don Toma tako kaže da je ta Festa značila odškrinuta vrata vjeri cijelom komunističkom svijetu, istočnom komunističkom bloku.

upućivala na određeni sraz, program se reducirao, cijeli ceremonijal.

A godine 1949. došlo je do otvorenog sraza Crkve i režima. E tada počinju olovna vremena. Vlast je prestala sudjelovati, a sve je organizirala Crkva - riječi su Maje Nodari.

Uskoro je donesena odluka da se procesija ne organizira 3. veljače, nego prve nedjelje poslije samog blagdana.

- Bilo je i ispada. Sjećam ih se i ja. Recimo, na Kan-

deloru bi nekad prošli kamioni, baš na taj dan...

To je bilo direktno ometanje. Pratilo se budnim okom što će biskupi reći

na otvaranju Feste. Godine 1952. imamo slučaj da je u crkvi svetog Vlaha nestala struja, koja nije vraćena sve do Uskrsa

te godine. Sve to kazuje da je bilo tih ometanja istaknula je.

- Crkva je uspjela održati

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

tradiciju Feste, velika je to upornost. Pamtimo sa zahvalnošću svećenike, rektore crkve sv. Vlaha poput Mira Talijerana, Nika Kusalića, Marka Herendije, Iva Bjelokosića, Dominika Barača, koji je glavu izgubio. Pamtimo i biskupa Severina Perneka kaže.

Ipak, proslava bi se uvijek održala.

- Komunisti su je pustili.

Ali i među njima je tu bilo krštenih ljudi, ljudi koji su znali što je sveti Vlaho.

Mislim da je to isto jedno od čuda sv. Vlaha, što bi se Festa održala. Radilo se tu i o respektu prema blagdanu jer sveti Vlaho je mnogo više od vjerskog blagdana. On je i državni, pučki i vjerski blagdan - rekla je Nodari.

- Što god držali o komunizmu ili ne držali, moramo znati da im religija nije bila na dnevnom redu, a ta procesija se održavala. Sa smetnjama, s odgodama, ovako ili onako. Ali bi se održala. Kasnije smo d o č e kali i svoju državu pa je Festa ponovo postala državna, slavi se sada

i Dan Grada Dubrovnika na blagdan svetog Vlaha i imamo Festu kakvu imamo - naglasila je.

Ipak, posebna priča prati Festu iz 1972. godine. Bila je to godina kad se slavila po 1000. put.

- U komunizmu smo imali jubilarnu Festu, a to nije bila obična proslava Feste, ona je bila nakon sloma Hrvatskog proljeća i raznoraznih represija koje su se događale, ali ta Festa je bila nešto posebno. Bila je to ogromna svečanost kojoj su nazočili političari, predstavnici vlasti. Tada je prvi put održana misa na otvorenom, tada se inaugurirala. Održati takvo nešto u komunističkom okruženju je bila velika stvar - rekla je Nodari, dodajući da je biskup Pernek bio zaslužan da se ona tako lijepo organizira.

- Tada su birani i po prvi put u komunizmu festanjuli, to su bili obrtnik Zvonko Kisić i kapet a n Livio Ive. K i sić

Maja Nodari

je kasnije financirao film o toj Festi. Nekadašnji rektor crkve sv. Vlaha don Toma Lučić ima divno svjedočanstvo. On je rekao da je to bila dugo i ozbiljno pripremana Festa koju je organizirao biskup Pernek. Cijelu godinu su se spravljali, predvodio ju je kardinal Še-

pelj. Dobiti dopuštenje u komunističkom okruženju da se održi bila je velika stvar, pogotovo misa na otvorenom. Don Toma tako kaže da je ta Festa značila odškrinuta vrata vjeri cijelom komunističkom svijetu, istočnom komunističkom bloku – zaključuje Nodari.

29

30

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

K

Što sad Trajan ima s tim?

onačno svjedočimo da se i negdje na Balkanu osuđuje i primjereno reagira na seksualno uznemiravanje. Barem u nekim postajama, u nekoj PU, u nekoj tamo miliciji, fakultetu, akademiji. Ministar Božinović je svojim radarom dobro prepoznao trenutak kad nikako nije pametno šutjeti, već je jasno i glasno o slučaju PP Grude rekao da je kontrola utvrdila kako su utemeljene prijave za seksualno uznemiravanje. Neki drugi još nisu dokučili da se lavina zakotrljala i da ju se više ne može zaustaviti, nego i dalje deru po svom primitivnom muškom pravu nad ženom pa tako i na sve usputne opaske o njenom izgledu ili o tome što bi joj radio, ne smatrajući to ni najmanje uvredljivim. Dapače, svojim prirodnim i sasvim normalnim pravom. Zato valjda ni ovaj slučaj u Gradu nije iznimka nego pravilo. Ali da, izaziva sram svih onih koji ne boluju od balkanskog sindroma. Izaziva sram onih koji nisu bili ni blizu prosvjedu pred vilom Palmom.

Tamo je održan prosvjed na kojem se okupilo stotinjak ljudi koji su došli dati podršku „svojem“ Matku Klariću, načelniku PP Grude, koji je dva dana kasnije nepravomoćno proglašen krivim za seksualno diskriminiranje, ali i za puno teži i ozbiljan prekršaj omogućavanja prelaska granice dvojici stranih državljana, koji nisu po svojim papirima smjeli ući u Hrvatsku. Zanimljivo je da je nakon prosvjeda policija podnijela prekršajnu prijavu protiv organizatora prosvjeda, zbog ugrožavanja zdravlja ljudi jer je u Hrvatskoj na snazi zabrana okupljanja više od dvadeset i pet osoba, zbog opasnosti od Covida 19. E sad, pitanje je što bi se dogodilo da je pred Palmom održan prosvjed protiv neke odluke Vlade ili Stožera? Recimo okupljanje ugostitelja koji protestiraju što na pumpi, kiosku i slastičarni možete dobiti kavu za van, dok kafići, kojima je upravo to posao od kojeg žive, ne mogu prodavati kavu za van zbog čega im je dodatno ugrožena, ionako zbog korone, upitna egzistencija. Vrlo brzo i učinkovito u skladu sa svojim ovlastima, policija bi po kratkom postupku rastjerala prosvjednike koji,niti su prijavili skup, niti su poštovali epidemiološke mjere. Brzo i učinkovito. Logično je pitan-

je zašto je sad postupanje drugačije u inat propisanim mjerama?

Klarića su prijavile policajke iz PP Grude. Unutarnja kontrola nije našla ništa sporno. Tek nakon ponovne prijave, par mjeseci kasnije, kad su istovremeno poslale prijavu i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, unutarnja kontrola dolazi i i odrađuje svoj posao onako kako je trebala i prvi puta. Ovaj put ozbiljno provjerava slučaj i nalazi da su barem četiri prijave utemeljene. Istina je, svatko je nevin dok mu se ne dokaže krivnja, ali to ne znači da o tome mediji moraju šutjeti, posebno ne zato što Klarićev nadređeni Pavličević, nije napravio ono što je jedino trebao.

Nakon konstatacije utemeljenosti unutarnje, procedura je jasna i propisana. Potencijalni „prijestupnik“ suspendira se s dužnosti do okončanja postupka, kako ne bi vršio pritisak ili ponavljao djelo. Sve je jasno i propisano. Ali ne i u Dubrovačkoj PU. Načelnik Pavličević iz samo njemu znanih razloga koristi svoje diskrecijsko pravo (u ovakvom slučaju vrlo je dvojbeno smije li uopće koristiti to svoje pravo) i ostavlja Klarića na poslu. Nema dileme o tome kako je nakon toga raditi policajkama koje su ga prijavile, strepe li od novog uznemiravanja i od ocjene za svoj rad koju daje, tko drugi, doli načelnik, kojeg su se usudile prijaviti. Na sudu se, gle čuda upravo to i dogodilo. Policajke odjednom nisu teretile Klarića za djelo seksualnog uznemiravanja. Zanimljiv je i podatak da PU nije odobrila prijevoz šestorici svjedoka na službenički sud u Split, iako je to uobičajeno kad policajci moraju na sud van Županije. Pavličević eto, vjeruje da on zna najbolje kakav je Klarić, kao što znaju načelnici Općine Konavle i Župa da je Klarić sjajan policajac. Slučaj o kojem se pisalo u medijima nije bio o njegovim policijskim sposobnostima već o seksualnom uznemiravanju. Uznemiravanje, kamoli seksualno, načelnicima Lasiću i Nardeliju sasvim sigurno se ne događa, barem ne prema njima, ali sudeći po njihovom istupu, njihov stav o tome je sličan onom, u smislu, kome može smetati malo šala i pošalica. Za koliko se samo neupitno velikih umjetnika, znanstvenika, profesora s međunarodnom reputacijom i nagradama dokazalo da su seksualni ili obite-

ljski zlostavljači. Njihova priroda je značajno drugačija od djela koja su ih proslavila. I to je tako. Ljudska priroda nije samo ono čime su napravljene sjajne karijere, štoviše, često se bitno razlikuje veliko djelo od karakteristika onog koji ga je stvorio. Načelnici o tome pojma nemaju, ali pouzdano znaju kako je Matko „naj“ policajac. Sad je po nepravomoćnoj presudi ispalo da ni slučajno nije „naj“ policajac. Možda ih je netko onako naivne „navukao“.

S druge strane, Pavličević nije neznalica, jako dobro on zna koliko je ono „javno“ miljama udaljeno od onog „stvarnog“. Zašto je vukao poteze koje je vukao možda jednom i saznamo. Onda kad se sazna i /ili ispliva, ostali sudionici temeljito peru ruke i miču se da ih smrad ne zahvati. Nekako mi se čini da će tu biti poprilično perača ruku. Pavličević kao šef PU itekako sve to zna. I gle čuda, sve do presude mislio je kako se radi o sjajnom policajcu, iako je i više nego dobro upućen u priču s nedopuštenim prelaskom preko granice dvojice stranih državljana, ako se ne varam, državljana BiH. To je po kategorizaciji prekršaj za koji se dobiva otkaz. Ima li to jedno s drugim veze, nije na meni. Ali dok se ispred Palme sve bijelilo od lincuna s natpisima kojima ministru Božinoviću poručuju nek’ progleda, znakovito je da Pavličević sa svojim zamagljenim naočalama ne poduzima ništa kako bi spriječio okupljanje. Nekako se čini kao da mu je džoker zovi „jači“ od ministra Božinovića. Možda je legitimno i pitanje je li cijeli ovaj manevar s kažnjavanjem Klarića zbog nedopuštenog puštanja stranaca u Hrvatsku izveden kako bi se zamaglio pravi krivac? Ali, svi znamo onu, o caru Trajanu i kozjim ušima. Eto vas.

PS.Nikad nije istražen i sankcioniran slučaj jedne bivše načelnice, iz iste postaje u Grudama, koja je, navodno, slala mlade policajke da joj čiste apartmane. Ako jest istina, očito je na Grudi uobičajen princip dobrovoljnosti, one iste dobrovoljnosti po kojoj su policajke morale čistiti samostan.

Sve po nalogu, pardon, zamolbi i upitu žele li, sad suspendiranog Klarića. Sve sretne i zadovoljne, potpuno dobrovoljno, jer upravo to je ono o čemu su sanjale kad su se odlučile školovati i postat’ policajke. Što bi pametnije uopće i radile?

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

31

UZ EUROPSKI TJEDAN RAKA VRATA MATERNICE

Redovitim pregledima spriječimo obolijevanje od jednog od najčešćih sijela raka Piše: SILVA CAPURSO

S

vake se godine trećeg tjedna u siječnju obilježava Europski tjedan prevencije raka vrata maternice uz Dan mimoza, Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice. Cilj je što više zemalja uključiti u organizirani probir na ginekološke preglede i uzimanje papa testa te HPV testiranje. Ove je godine u skladu s epidemiološkim smjernicama Hrvatski zavod za javno zdravstvo provođenje preventivnih djelatnosti usmjerio na digitalne platforme.

Izrađena je nova internetska stranica o prevenciji raka vrata maternice sa sloganom „NEĆU RAK“. Pruža sve potrebne informacije na jednom mjestu – od rizika i načina zaštite, do mogućnosti postavljanja upita iz područja prevencije raka vrata maternice putem internetskog obrasca.

Voditeljica odjela za socijalnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Marija Mašanović ističe kako je rak vrata maternice treće sijelo žena svih dobi iza raka dojke i raka debelog crijeva od kojeg obolijevaju žene u radnoaktivnoj dobi od 40 do 64 godine života.

papiloma virus koji spada u DNA viruse ima više od 150 tipova i dijeli se na kožne tipove, tipove koji rade promjene na anogenitalnom području i ostale tipove. Kožni tipovi odgovorni su za razvoj bradavica na rukama i koži, benigne su i spontano se mogu zaliječiti. Anogenitalni tipovi se dijele na one visokoga i one niskoga rizika.

Rade promjenu na razini stanice, mijenja joj građu i nema osobe koja tijekom života neće barem jednom doći u kontakt s nekim od HPV tipova. Naš imuni sustav u 90 posto slučajeva tu infekciju spontano pomogne zacijeliti i popraviti našu građu stanica gdje god se taj virus našao.

- Kod raka vrata maternice važno je znati da anogenitalni visokorizični HPV kada napravi promjenu u stanicama raka vrata maternice može postojati dugi niz godina.

Kod 10 posto žena koje od prve infekcije, koja najčešće nastupa ulaskom u aktivni spolni život, ne odu na ginekološki pregled i ne naprave papa test kao najjednostavniju i najučinkovitiju pretragu za otkrivanje staničnih promjena na vratu maternice, ni ne mogu znati je li došlo do promjena koja bi se mo- Obolijevanju prethodi dugogogla dovesti u vedišnja infekcija humanim pazu s tim virupiloma virusom koji u tom som - ističe vremenu nije davao nazdr. Mašanonake koje bi žene mović. gle osjetiti na bilo koji Posebno način i reagirati, danaglašakle nije davao niva kako kakve simptome je važno ili znakove koje bi ne ulazižene mogle osjeti u spoldr. Marija Mašanović titi. Sam humani ni život

...

Ne bez razloga za ovu vrstu raka govori se da je rak od kojeg nitko ne bi trebao umrijeti.

Nažalost, u 17-godišnjem praćenju pokazatelja na razini Republike Hrvatske oko 300 žena oboli od raka vrata maternice, a više od stotinu ih umre. U našoj županiji godišnje se otkrije 10 do 20 slučajeva lokaliziranih promjena na vratu maternice, a dvije do tri žene umru od raka vrata maternice.

prerano, a kao rizike navodi i često mijenjanje spolnih partnera, te napominje potrebu korištenja prezervativa.

- Spomenula sam da je rizik od invazivnog raka vrata maternice najveći u dobi od 40 do 64 godine. Žene često zapostavljaju svoje zdravlje. Uvijek je netko drugi važniji od njih, netko od članova obitelji, roditelji, djeca. Žene rijetko kade sebe u ovom smislu stave na prvo mjesto. Upravo je zbog toga i važno govoriti ovom sijelu raka. Često se govori o raku dojke, raku debelog crijeva, raku pluća, ali ova vrsta raka se sporadično spominje kada govorimo o ginekološkom i spolnom zdravlju žena. Žene često odgađaju odlazak ginekologu, jer im je to neugodno, jednostavno misle da ne moraju otići ako nemaju nikakvih problema niti simptoma. A treba poći barem jednom godišnje, napraviti ginekološki pregled i papa test - zaključuje dr. Marija Mašanović.

34

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

‚ŠPANJOLICA’ OD 1918. DO 1920.

DR. ANTUN CAR O ŠPANJO I tada se spominjalo zatvar „SMATRA SE DA OVA ZARAZNA BOLEST NIKAD NIJE NI PRESTALA jer su njeni izravni potomci pomiješani s ptičjom ili svinjskom gripom prijetili čovječanstvu posljednjih godina i izazivali značajnu smrtnost” VEDRAN SALVIA ????

Š

panjolska gripa u tri smrtonosna vala poharala je svijet između ožujka 1918. i ožujka 1920. godine, odnijevši između pedeset i sto milijuna ljudskih života.

Dubrovački internist dr. Antun Car, kao liječnik, ali i osoba koja promišlja i istražuje gradsku povijest, pogodan nam je sugovornik za reći više o toj bolesni, primarno kroz svezu s Dubrovnikom, ali i koronavirusom.

jerojatnije radilo o soju H1N1 gripe koji se javlja i danas u nešto izmijenjenom obliku. Taj prvi val koji je u Americi i Europi bio u proljeće 1918., k o d

NAJGORI TREĆI VAL Pitamo ga o osnovnom obilježju epidemije španjolske gripe.

- Isprva u prvom valu, radilo se o slici gripe kakva je poznata većini ljudi, visoka temperatura, bolovi u zglobovima, glavobolja. Poslije se utvrdilo da se najv-

nas je došao nešto kasnije tijekom ljeta i uglavnom imao blažu sli ku bolesti tako da se već u kolovozu 1918. mislilo da je gripa prošla. Drugi val je bio u jesen 1918. i imao puno težu kliničku sliku s upalom pluća i danas se smatra da je nastao

mutacijom virusa vjerojatno kod vojnika. Treći val se javio tijekom zime 1918. i prvih mjeseci 1919. Tada se osim uporne glavobolje, bolova u rukama i nogama javljalo i učestalo krvarenje iz nosa i upala pluća.

Mnogi su imali i simptome od strane probavnog sustava s proljevima i bolovima u trbuhu, povraćanjem. Kao što je bio slučaj i s koronavirus epidemijom, u početku epidemije smatralo se da bolest može biti opasna za starije i bolesne ljude, ali da se mnogo ne umire od nje.

Tijekom vremena se uvidjelo kao i kod Covid infekcije, da se najčešće umiralo od upale pluća. U trećem valu spominje se da se često manifestirao delirij vjerojatno kao posljedica virusne upale mozga. Ako imate prigode razgovarati s ljudima starije dobi koji imaju oko 90 godina, čut ćete da je znatan broj njihovih rođaka umro u drugom i posebno trećem valu - govori dr. Car. Zašto su od nje u velikom obimu više stradavali mlađi od starijih?

Dr. Antun Car

- Prvi vrhunac je bio u listopadu 1918. i najveći dio ljudi koji su umrli, umrli su u punoj životnoj snazi. Jedno od tumačenja je hiperrea-

petkom

• BROJ 33 • 22. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

35

OLSKOJ GRIPI U GRADU: ranje škole, kavane i kina ...

USPOREDBA S KORONOM ‚’Radi se o dvije virusne kapljične infekcije uzrokovane dvama različitim virusima.

Prenose se kapljicama, u bliskom kontaktu i razvijaju sličnu kliničku sliku budući da je, i kod jedne, i kod druge najviše ljudi umiralo od upale pluća odnosno zatajivanja pluća. Ni za jednu od njih nije bilo lijeka. Iako smo u 21.stoljeću, mjere koje su se primjenjivale 1918. primjenjuju se i danas. I tada su se vodile rasprave o mjestu i upotrebi maski.

Usporedna smrtnost je nešto što je teško definirati radi nepotpunih izvora. Držim da je puno više ljudi umrlo u istom vremenskom razdoblju od španjolice nego od Covida i da je manjoj smrtnosti pomoglo socijalno distanciranje, maska i higijena koje je danas sigurno više nego što je bila na kraju jednog iscrpljujućeg rata’’.

Umiralo se od komplikacija upale pluća

ktivnost, jaka osjetljivost imunološkog sustava mladih ljudi koji tako burno reagira na virus da osim virusa razara i zdrave stanice, poglavito pluća. Osim toga izgleda da nekoliko godina prije pojave „španjolice” nije bilo značajnih epidemija gripe tako da djeca i mladi ljudi nisu imali prilike razviti obranu, antitijela na gripu.

U središnjoj Hrvatskoj je tada više bilo umrlih žena što se tumačilo lošijim socijalnim položajem žena - kaže.

SITUACIJA U DUBROVNIKU I CAVTATU...

Puno je pitanja i koja se nameću oko Dubrovnika.

Kad se pojavila? Zna li se koliko je ljudi stradalo od nje na širem dubrovačkom području? Kako je to išlo prema dobi?

- Prema zapisima tadašnjeg tiska, u Dalmaciji se javila u srpnju 1918. kad je u Splitu oboljelo 40 osoba. Slično

kao i kod današnje infekcije Covidom, u samom početku smrtnost nije bila velika, a poslije se ona značajno povećala. Mnogi podaci jednostavno nisu bili dostupni jer se epidemija javila na kraju jedne i početku druge države, nesređene zdravstvene strukture i bez prave statistike. U Cavtatu po povjesničarima akademiku Nenadu Vekariću i

Nastavak na sljedećoj stranici

36

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

Bilo je sveukupno tri vala, a prvi je bio najslabiji

Tatjani Buklijaš, 1918. godine od španjolice je umrlo 14 ljudi. Pri tome valja naglasiti da su smrti uključivale sve

one koji su umrli od najčešće različitih oblika upala pluća, a koje su smatrane komplikacijom španjolice - govori.

I tada su se nosile maske

- Mato Bogišić u knjizi „Iz povijesti naših župa“ spominje da je veliki dio žitelja Čilipa obolio i da je umrlo kroz stu-

deni 1918. ukupno 18 ljudi u „najboljoj snazi“. Spominje da su žene manje obolijevale i umirale od španjolice. Taj podatak je značajno drukčiji od ostalog dijela Hrvatskih zemalja i Europe gdje su žene više umirale. Za svijet i Europu je to moguće posljedica toga da je u ratnom vihoru I. svjetskog rata mnogo muškaraca izbivalo na ratištima. Njihove smrti su bile često bez dijagnoze.

Zna se da je španjolica povećala smrtnost od tuberkuloze i drugih kroničnih, posebno plućnih bolesti - kaže.

Ističe kako je prema njegovim istraživanjima u Gradu 1918. godine „od upale pluća umrlo 27 ljudi, najveći broj je umro u razdoblju po-

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Iz povijesti

drukčije nego u Čilipima rekao je dr. Car. - Dobna struktura umrlih u Gradu bila je slična kao i drugdje. Bilo je djece ispod 4 godine života, mladih od 20 do 30 godina starosti i nekolicina starijih od 60 godina.

Kao što sam već spomenuo, jedna od pretpostavki zašto su više umirali mlađi od starijih je ta da su stariji ljudi imali antitijela na druge sojeve gripe pa su bili donekle zaštićeni dok djeca i mlađe osobe između 20 i 40 godina nisu imali zaštite jer nekoliko godina prije pojave španjolice nije bilo značajnih epidemija gripe pa nisu mogli steći otpornost - govori.

jave španjolice, njih 18, dakle tijekom listopada, studenog i prosinca”.

SPOMINJAO SE U NOVINAMA I POMOR U 1919.

- Najviše ih je umrlo u studenome. Uz dijagnozu upale pluća nekima stoji i podatak da su umrli nakon gripe, a za dvije smrti, jednog muškarca od 55 godina i jedne djevojčice od 11 godina, stoji izričito da su umrli od komplikacije španjolske gripe. Kako sam već naveo ranije, povjesničari brojne smrti od upale pluća u tom razdoblju epidemije vezuju upravo za španjolsku gripu zbog otežane dijagnostike.

U tom mjesecu je bila prevaga smrti žena u Gradu u odnosu na muškarce, dakle

- Ako se prati statistika smrtnosti idućih godina u samom Dubrovniku, a zna se da je epidemija počela jenjavati u travnju 1920. i dalje je visok broj umrlih od upala pluća. Tako je 1919. umrlo 33, a 1920. njih 28 ljudi, svi od upale pluća. Nakon toga se broj umrlih od upale pluća smanjuje. U dubrovačkom tisku 1919. još se mogu naći članci o pomoru koji je gripa učinila. Sasvim su odvojeni oni koji su umrli od tuberkuloze iako znamo da je španjolica povećala smrtnost kod tuberkuloznih bolesnika, uostalom kao što je Covid povećao smrtnost kod mnogih kroničnih bolesnika - izjavio je dr. Car. - Dobna smrtnost je ipak drukčija jer su tada umirale osobe u naponu snage, iako sve više vidimo da se sve teže forme bolesti ja-

vljaju kod sve mlađih ljudi kako epidemija koronavirusom dulje traje. Vidimo da nagla mutacija spike proteina upravo sada dovedi do bržeg širenja i veće smrtnosti, ali to ostavljam virolozima i infektolozima koji se time bave, kao i epidemiolozima koji žurno trebaju provesti dodatne mjere. Za razliku od španjolice dječja smrtnost je puno manja, a smrtnost starije populacije visoka. I tada su postojale preporuke da se privremeno zatvore škole te da se ne ide u kazališta, kavane, kinematografe, ali i crkve. Kažu da se mogao značajno usporiti drugi val da je odmah bila primjenjena karantena, a vidimo i danas da je to temeljni oblik borbe protiv infekcije, dobivanje na vre-

menu dok virus ne oslabi ili dovoljno ljudi ne dobije imunitet - zaključuje dr.

Car.

Dr. Antun Car

37

38

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

BARKATIN S ČETIRI JARBOLA

LJEPOTICA ESMERAL iz mračnog vremena ZBOG STOTINA UBIJENIH na njoj ni dan danas nije dobrodošla u brojne svjetske luke. Split ju je primio, u Dubrovnik je stigao samo do Dakse

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

J

edan od 10 najljepših jedrenjaka na svijetu, lijepog imena Esmeralda, ali i poznat kao brod smrti i zla usidrio se u srpnju 2008. pored Dakse, ali nije uplovio u Gruž. Barkantin s četiri jarbola u vlasništvu čileanske ratne mornarice imena Esmeralda (u prijevodu smaragd – zeleni dragulj) je u svijetu poznatiji kao bivši ploveći zatvor gdje su u vrijeme vladavine čileanskog diktatora Augusta Pinocheta ubijani i mučeni protivnici režima. Za počinjena zlodjela krivci nikad nisu kažnjeni.

Amnesty International nazvao ga je ‚’Brodom zla i smrti’’, pošto je u njegovoj utrobi za vrijeme vladavine diktatora Augusta Pinocheta ubijeno više od stotinu

ljudi koji se nisu slagali s tadašnjim čileanskim režimom. Mučenja, ubijanja i odsijecanja dijelova tijela događala su se u sedmogodišnjem razdoblju od 1973. do 1980. godine. Amnesty International pozvao je sve zemlje u čije vode brod ima uploviti da mu uskrate gostoprimstvo dok se ne rasvijetle navedeni događaji i ne kazne zločinci koji su po brodu ubijali neistomišljenike.Američki senat ovaj brod je proglasio plovećom kaznionicom za političke zatvorenike. Esmeralda je posjetila preko 300 svjetskih luka kao ambasador svoje zemlje, ali nije rijetkost da su njezina uplovljavanja pratili prosvjedi, a oni su se događali i u glavnom čileanskom gradu Santiagu.

USIDRILA SE KRAJ DAKSE 2008.

Na sidrište Daksa je uplovila tiho bez nekih velikih najava i senzacija, a po odobrenju Lučke uprave 12. kolovoza 2008. godine. Oglasili su se tada neki javni mediji, ali sa škrtim informacijama, osim one da je Esmeralda pozvana u službenu posjetu na poziv Hrvatske ratne mornarice u Split od 14. do 18. srpnja. Pri-

lažem dvije lijepe fotografije koje je slikao kap. Miljenko Sekula iz kojih se vidi da se Esmeralda usidrila s vanjske strane otoka Dakse, ali kao da malo viri prema luci Gruž. Međutim bila je usidrena veoma kratko.

strojeva koji nisu vični preciznijim manevrima. Nakon što je kasno poslijepodne jugo kalalo, lijepi brod ružne prošlosti uplovio je u luku.’’

Hrvatska je ovim činom demantirala svoje deklariranje za kažnjavanje zločina koji nikada ne zastarijevaju. Prženja strujom, batinanja i ubojstva s Esmeralde, ionako nas podsjećaju na zbivanja u splitskoj Lori,

Splitske novine Slobodna Dalmacija su izvještavale o ovom uplovljavanju. „Jedrenjak “Esmeralda” nije kao od šale uplovio u ratnu luku Lora. Premda se njegovo akoštavanje očekivalo u ranim jutarnjim satima, jako jugo spriječilo je uplovljavanje u akvatorij luke, pa je bijeli jedrenjak prve sate pred Splitom proveo na milju od vojnog lukobrana. Od upućenijih doznajemo kako je, s obzirom na udare juga i velike bočne površine broda, takvo nešto bilo i očekivano. Ipak, riječ je o starom jedrenjaku slabih pogonskih Jedrenjak Esmeralda

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

LDA brod je zla i smrt čileanske prošlosti početkom devedesetih godina izjavila je mr. sc. Semina Lončar, predsjednica splitske udruge CERD, na mirnom prosvjedu protiv uplovljavanja čileanskog broda Esmeralda.

Dozvola za uplov l javanje u domaće teritori-

jalne vode poznatom jedrenjaku Esmeralda bila je, naime, povod mirnom polusatnom prosvjedu CERD-a, udruge Plavi planet, stranke Zeleni Hrvatske i Mreže anarhosindikalista (MASA), koji je organiziran u ponedjeljak u podne na središnjem dijelu splitske Rive.

BROD MUČILIŠTE NIJE DOBRODOŠAO Dvadesetak prosvjednika istaklo je transparent “Esmeralda No Passaran”,

te bacanjem buketa cvijeća u more, odalo počast tisućama Čileanaca koji su mučeni i ubijeni za vrijeme diktature vojnog upravitelja Augusta Pinocheta.

Brod Esmeralda, naime, bio je jedno od mučilišta tamošnje vojne hunte i pod pritiskom Amnesty Internationala zabranjen mu je ulazak u mnoge svjetske luke, osim u Split.

Prosvjedu je prisustvovala i gđa.

Mandica Rojas- Radmilović, supruga odsutnog pomorca Alvara Rojasa - Radmilovića, čileanskog prognanika koji je nastavio život u Splitu. Dok je na kraju mirnog prosvjeda CERD-ova predsjednica pojašnjavala okupljenim policajcima razloge okupljanja, splitski anarho-sindikalisti Zoran Burić i Darko Pivac novinarima su pojasnili kako je MASA-in ideološki slogan: “Tražimo udobnije kaveze i dulje lance”.

Premda pripada elitnom redu najljepših jedrenjaka svijeta, ‚Esmeralda’ ili ‚Bijela dama’ sinonim je za brutalna mučenja i egzekucije političkih neistomišljenika.

Politički pritvorenici, gdje god se brod pojavi, organiziraju prosvjede, osobito u lukama SAD-a gdje brod često boravi. Pred čileanskim sudom upravo se vodi proces protiv šest visokih časnika čileanske ratne mornarice koji su izravno odgovorni za mučenja.

Zapovjednik broda: Nije istina da su počinitelji još tu Jutarnji list je objavio razgovor sa zapovjednikom broda. ‚’Ljudi griješe, za vrijeme vojne hunte griješile su i institucije, događale su se stvari kojih se sramimo. Sada je na našem Vrhovnom sudu, koji tijesno surađuje s našim zapovjedništvom, da pred lice pravde izvede one koji su za zločine odgovorni - rekao je Victor Zanelli Suffo, zapovjednik Esmeralde, dodavši kako je do danas šest mornaričkih časnika koji su nekoć bili lideri hunte izvedeno pred sud. Osvrnuo se zapovjednik i na optužbe hrvatskih prosvjednika kako na Esmeraldi još djeluju oni koji su

Nastavak na sljedećoj stranici

40

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

za vrijeme jedrenjakova preobražaja iz krasotice u brod smrti bili kadetima.

- Ja sam najstariji član posade, od 1976. godine sam u mornarici, odgovorno tvrdim kako na Esmeraldi nema onih koji su i “onih godina” bili tu - čvrst je bio Zanelli, pozdravljajući preko medija Mirka Jozića, koji je kao trener popularnog nogometnog kluba Cola-Cola doveo Čileance na čelo američkog Kupa Libertadores. Školski brod čileanske mornarice ponosno na sva četiri jarbola pokazuje svoju zastavu jer, kako su nam rekli, Esmeralda je “komadić” Čilea i oni su ponosni što tako svijetu pokazuju svoju domovinu.

Ovaj put će ju uistinu pokazati “cijeloj zemaljskoj kugli”, jer nakon Hrvatske Esmeralda brodi u Tursku, potom u Izrael i Egipat, pa preko Indije gonjena vjetrom juri u Južnu Afriku, zatim Argentinu, a u blizinu čileanske obale treba stići nešto prije Božića.’’

Na tom putovanju oko svijeta ESMERALDA je morala makar nakratko posjetiti i Dubrovnik.

Napisat ću malu povijest jedrenjaka ESMERALDA te i njezine tehničke karakteristike, a u nekim mojim drugim člancima Dubrovačkog Dnevnika ću postavit slike iz osobne kolekcije s tekstovima od ostalih elitnih svjetskih jedrenjaka koji su posjetili Dubrovnik kao što su: Kruzenshtern (SSSR), Dar Pomorza (Poljska), Libertad (Argentina), Amerigo Vespucci (Italija), Palinuro (Italija), Belem (Francuska), Alexander von Humboldt II (Njemačka) itd.

“Brod smrti i zla” usidrio se u ljeto 2008. godine pored Dakse PRODANA ZA RATNI DUG Izgradnja ESMERALDE je započela u Cadizu u Španjolskoj 1946. godine, građena je kao španjolski nacionalni brod za obuku. Tijekom gradnje 1947. godine u brodogradilištu u kojem se gradila pretrpjela je katastrofalne eksplozije, koje su oštetile brod. Brodogradilište je dovedeno pred bankrot,a radovi na brodu privremeno su zaustavljeni. Godine 1950. Čile i Španjolska su započeli pregovore u kojima je Španjolska ponudila otplatu dugova nastalih Čileu kao rezultat ratnih događanja u obliku proizvedenih proizvoda, uključujući još i nedovršenu ESMERALDU. Čile je prihvatio ponudu i brod je formalno prešao u vlasništvo Čilea 1951. Radovi su zatim nastavljeni na brodu. Napokon je porinuta u more 12. svibnja 1953. pred 5000 uzvanika. Kuma broda je bila gospođa Raquel Vicuña de Orrego koja je od provu broda simbolično raz-

bila bocu šampanjca umotanu u nacionalne boje Španjolske i Čilea. Isporučena je kao četverojarbolna škuna za vladu Čilea 15. lipnja 1954. godine, a zapovjednik je bio kapetan Horacio Cornejo. Danas je ESMERALDA tip jedrenjaka barkantin i ima 21 jedro ukupnih površina od 2870 kvadratnih metara. Nadimak broda je La Dama Blanca (Bijela Dama) te služi Čileanskoj ratnoj mornarici za obuku 390 mornara i časnika. Matična luka joj je Valparaiso, njezina duljina je 113 m., širina 13,1 m.,visina jarbola nad morem je 48,5 m., ima 4 topa od 57 mm za ceremonijalne potrebe.

Ovaj tekst ću završit s jednom zanimljivosti koja nema poveznicu s Esmeraldom, ali kad se spomenula luka Valparaiso onda ću napisat da je naš Jadrolinijin trajekt Liburnija imao svoje najdulje putovanje za potrebe prezentacije jedne izložbe. Na to povijesno putovanje je krenuo 21. studenog 1971.,a posjetio je: Las Palmas, Guyanu, Vene-

zuelu, prošao kroz Panamski kanal, Chile (Valparaiso), Ecuador, Honduras, Mexico, Jamaicu i natrag. Naši iseljenici iz Valparaisa su poklonili brodu i posadi ukrasni suvenir s posvetom koji je godinama krasio salon Liburnije.

...

Amnesty International nazvao ga je ‚’Brodom zla i smrti’’, pošto je u njegovoj utrobi za vrijeme vladavine diktatora Augusta Pinocheta ubijeno više od stotinu ljudi koji se nisu slagali s tadašnjim čileanskim režimo.

Ovom brodu mučilištu tamošnje vojne hunte pod pritiskom Amnesty Internationala zabranjen je ulazak u mnoge svjetske luke, osim u Split.

42

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

KORONA NIJE ZAUSTAVILA TRADICIJU

IZLOŽBOM DUBROVAČKIH UMJETNIKA

OTVORENA FESTA 2021.

Izložena su djela 15 autora koji prikazuju motive parca i grada GORAN MRATINOVIĆ

M

anifestacija Festa 2021. Dubrovnik otvorena je u ponedjeljak u predvorju Kazališta Marina Držića tradicionalnom izložbom posvećenoj Sv. Vlahu koja nosi naziv „Grad sv. Vlaha”. Izlož-

ba je održana u posebnom okruženju jer su na snazi epidemiološke mjere zbog koronavirusa tako da je bio prisutan ograničeni broj posjetitelja koji su morali imati maske.

Na izložbi su izložena djela 15 autora, a to su Anto Violić, Diana Rajić, Josip Škerlj, Josipa Vlašić, Luce Đu-

raš, Marijan Fragić, Marijana Hure, Marta Baće, Mirica Dubčić, Miroslav Stamatović, Mišo Baričević, Nino Dubčić, Silvija Sikavica, Robert Kralj i Valter Kožul. Najboljim je proglašen rad Mirice Dubčić koji ujedno krasi plakat.

Izložba je organizirana u suradnji dubrovačkih udru-

ga Festa Dubrovnik, Hrvatske matice iseljenika i Dubrovačke udruge likovnih umjetnika. Organizaciju izložbe pomogli su Kazalište Marina Držića, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dom Marina Držića, Marin Ivanović, Andrea Batinić i Igor Brautović. Izložba ostaje otvorena do 7. veljače 2021.

...

Humanitarna namjena 20. Feste usmjerena je Općoj bolnici Dubrovnik za borbu protiv covida.

COVID račun Opće bolnice Dubrovnik je HR8123900011500172671

46

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

DILANJE U DOBA KORONE

Zbog zatvorenih granica marihuane, ali je razbijeno RAZGOVOR s voditeljem Odjela za droge Hrvojem Neusdilom o preprodaji droge na dubrovačkom području u korona godini ALENA ANĐUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

K

orona kriza uvukla se u sve pore društva. O nekim posljedicama, poput onih koje je pretrpio turizam, prijevoz ili ugostiteljstvo govori se svakodnevno. S obzirom na to što su granice zatvorene, nema turizma i turista, kao ni povećanog protoka ljudi, Dubrovački dnevnik odlučio je provjeriti je li se ova kriza odrazila i na tržištu narkotika. Kakva je situacija s preprodajom droge na dubrovačkom području u ovom kriznom vremenu i je

li korona ostavila svoj trag i po pitanju lokalnih dilera za Dubrovački dnevnik govori voditelje Odjela za droge Hrvoje Neusidl, koji je pojasnio utjecaj korone na posao te opisao svakodnevicu jednog krim-inspektora.

Kako izgleda vaš prosječni radni dan?

Ovisi o trenutnim akcijama, ali posao je dosta zahtjevan i specifičan pa se zbog toga kolege teže odlučuju raditi ga.

Radno vrijeme je također specifično jer fiksnog radnog vremena nema odnosno često radimo i tijekom noćnih sati tako da je zahtjevno, a radno vrijeme je nepredvidivo zbog če-

ga je jako teško planirati privatan život.

Kakva je situacija s preprodajom droge u Gradu, koliko toga ima?

Ima toga, ova godina je specifična zbog epidemiološke situacije, a inače ovdje je i bogat grad, puno je turista, domaćih ljudi koji su financijski situirani pa ima puno konzumenata, samim tim i dilera, ali moram istaknuti da smo u Hrvatskoj među tri najbolje policijske uprave po ostvarenim rezultatima rada i uhićenim osobama.

Je li se dilanje u korona godini smanjilo?

Mi kao Odjel orijentirani smo, i

Statistika zapljene droge u posljednje tri godine

...

Ova godina je specifična zbog epidemiološke situacije, a inače ovdje je i bogat grad, puno je turista, domaćih ljudi koji su financijski situirani pa ima puno konzumenata, samim tim i dilera, ali moram istaknuti da smo u Hrvatskoj među tri najbolje policijske uprave po ostvarenim rezultatima rada i uhićenim osobama.

na međunarodno krijumčarenje, i na lokalne preprodavače. Ove godine zbog zatvorenih granica i izostanka turističke sezone bitno je smanjeno međunarodno krijumčarenje, posebno velike količine marihuane koje bi prije redovno zaplijenili na granicama. Ima i jedan paradoks, bez obzira što je ovakva situacija, sigurno smo 15-ak značajnih kriminalističkih istraživanja lokalnog karaktera završili, konkretno se radi o Gradu Dubrovniku u sklopu kojih je uhićeno osam istaknutih preprodavača marihuane i amfetamina.

Trend konzumacije amfetamina je u porastu, sve je veći broj preprodavača što tumačim i blizinom BiH koja je primarna pri nabavi amfetamina i marihuane,

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

47

a u padu krijumčarenje više lanaca lokalnih dilera ali u posljednje vrijeme popularna je postala i nabava droga putem ilegalnih internetskih stranica odnosno dark weba.

Doduše, ove godine je bio samo jedan slučaj na Korčuli gdje je osoba naručila 55 grama amfetamina. Tijekom proteklih godina toga je bilo i više. Na našem području najviše droge se konzumira tijekom ljetnih mjeseci. Što se najviše preprodaje?

Najviše se preprodaju marihuana i amfetamini. Posljednjih godina cijene su se povećale u svemu pa tako i tome, ali to je najdostupnije.

Koja je prosječna dob dilera?

Uglavnom se radi o osobama između 20 i 35 godina, ali naravno, ima i tu iznimaka. Ponekad su to stariji, rijetko su maloljetnici, ali i to se dogodi.

Ima li dilanja u našim školama?

Tu se uglavnom radi o konzumentima oko škola, koji nakon ili prije nastave konzumiraju marihuanu ili sintetičku marihuanu.

Kolika je opasnost od sintetičkih droga?

Radi se o puno opasnijim i jačim drogama. Od sintetskih kanabinoida zna biti ozbiljnih posljedica jer to je čista kemija, sjećam se, jedan momak je završio ovdje u bolnici, srećom, na kraju se

izvukao. Bio je i smrtni slučaj u Zagrebu i Osijeku.

Kakva je suradnja ove Policijske uprave s drugim državama?

Izuzetno je dobra suradnja s policijom Crne Gore i Bosne i Hercegovine, od svih uprava do SIPA-e. Također, i s drugim zemljama. Zajedničkih velikih akcija imamo do tri godišnje u prosjeku, a za njih je u principu nadležan USKOK. Što se manjih akcija tiče, surađujemo na dnevnoj bazi.

spriječena. Iste godine smo razbili međunarodne krijumčare kokaina putem MSC kruzera. Tu je bilo 6 kilograma visoko kvalitetnog kokaina, a utvrđeno je da je 200 kilograma bačeno u more. Organizator krijumčarenja je bio državljanin Crne Gore.

Koje su akcije koje posebno pamtite?

Godine 2015. bile su dvije akcije, prva Bonita, gdje je policijski službenik iz ove uprave preprodavao drogu i istovremeno planirao pljačku pošte. Na vrijeme je uhićen i pljačka je

Voditelj Odjela za droge Hrvoje Neusidl

Ima li među policijskim službenicima onih koji su po ovom pitanju na drugoj strani zakona?

Radi se o iznimkama, i to je naprosto zakon brojeva. U našem sustavu ima oko 20 tisuća zaposlenih i naravno da nam smeta kada takve osobe zasjene sav mukotrpan rad ostalih kolega. Dobro je da se takve osobe detektiraju, procesuiraju i eliminiraju iz sustava.

S obzirom na vrstu posla primate li prijetnje?

Ima dosta provlačenja kroz novine, na razna postupanja, prijetnji, a kolegi je prije 11 godina zapaljeno vozilo. To je bila osveta jednog uhvaćenog dilera. A sigurno mjesečno pet do deset puta imamo uporabu sredstava prisile, ali svjesni smo rizika posla kojeg radimo. Takvo što nas nikada nije pokolebalo.

Koji je najteži dio ovog posla?

Najteži dio posla je nedostatak slobodnog vremena, uvijek je telefon uz mene. Ne postoji tipični godišnji odmor ni ‚isključivanje’ preko vikenda, što se u velikoj mjeri odrazi na moj obiteljski život. Uistinu sam zahvalan što imaju razumijevanja za posao koji radim.

48

petkom

• BROJ 33 • 22. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

SLUČAJ KOJI JE OBILJEŽIO TJEDAN

ZBOG VIŠE POVREDA službene dužnosti, između ostaloga i zbog navoda o seksualnom uznemiravanju Disciplinski sud donio je odluku o udaljenju Klarića iz službe do pravomoćnosti postupka

N

ačelnik postaje granične policije Gruda Matko Klarić u ponedjeljak je odlukom disciplinskog suda dobio otkaz, među ostalim zbog seksualnog uznemiravanja kolegica, a njegov odvjetnik Dario Obradović odbacio je optužbe i najavio žalbu na nepravomoćnu odluku.

Načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević, temeljem prvostupanjske, nepravomoćne odluke nadležnog disciplinskog suda, kojom se rukovoditelju Postaje granične policije Gruda zbog više povreda službene dužnosti kao jedinstvena kazna određuje prestanak radnog odnosa, sljedećeg je dana donio odluku o njegovom udaljenju iz službe, do pravomoćnosti te odluke.

Klarića se tereti da je seksualno uznemiravao policajke te da je ko-

legice koje su druge vjeroispovijesti prisilio da idu čistiti katolički samostan. Također ga se teretilo zbog jednog slučaja neovlaštenog prelaska granice stranih državljana.

Nakon presude disciplinskog suda u Splitu novinarima je izjave dao odvjetnik Matka Klarića Dario Obradović koji je rekao kako su šokirani ovakvom odlukom Disciplinskog suda. „Ono što je nama najčudnije, obzirom da su svjedoci izjavili skroz suprotno od onog što je bilo u tijeku postupka. Ovakva odluka je neodrživa, ona mora pasti”, rekao je Dario

Matko Klarić

GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

MATKO KLARIĆ NEPRAVOMOĆNOM O UDALJEN IZ SLUŽBE, JAVNOST PODI

Obradović te dodao kako se stvorila nova sudska praksa da se za, kako kaže, najmanju sitnicu dobiva trajni otkaz. ‚’Na izravno pitanje je li bilo ikakvog seksualnog ili spolnog uznemiravanja od svih je rečeno - ne. Niti je bilo ikakvih vulgarnih riječi, niti je bilo ikakvog kontakta. Ničeg apsolutno nije bilo”, izjavio je Obradović. ‚’Ja više ne znam gdje je pravda u ovoj državi’, rekao je Obradović te pojasnio i točku koja se odnosila na čišćenje samostana. ‚’Naglasak je tu bio na dobrovoljnosti. One su zamoljene od strane kapelana mogu li pomoći u čišćenju izvan radnog vremena.

Međutim, naglasak je na dobrovoljnosti. Treća točka vam je bila zlouporaba službenog položaja da je načelnik sam zainteresirao za jedan predmet. Sama svjedokinja je rekla da nije utjecao na njezinu odluku. Da zbog toga prestane služba, to je nevjerojatno’’ zaključio je odvjetnik koji je također osvrnuo na sporni

poziv na kavu policijskim službenicama koji se spominjao u kontekstu uznemiravanja. ‚Prema njegovim riječima poziv je došao ispred dva službenika, a razlog kave je bio dogovor er je ta osoba rekla da ne želi razgovarati s načelnikom unutar same postaje jer ‚’zidovi imaju uši’’. Također je dodao kako je poruka poslana u dogovoru s dva zamjenika, a čije svjedočenje sud nije želio prihvatiti. Također je rekao kako su druge dvije policajke kazale da se nisu osjećale uznemireno.

Zbog ovog slučaja otvorena je Facebook grupa podrške Matko Klariću iz koje je proizašla

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

ODLUKOM IJELJENA

organizacija mirnog prosvjeda ispred Vile Palme prošle nedjelje, na kojem se okupilo preko sto sudionika. Iako je prosvjed protekao mirno, s obzirom na to što nije bio prijavljen i što su takvi skupovi sada zabranjeni, organizatori su dobili prekršajnu prijavu.

Prije same presude Klariću su podršku zbog njegovog rada u policiji pružili načelnici Božo Lasić i Silvio Nardelli, a što je dio javnosti osudio, kao i dijeljenje fotografija unutar zatvorene grupe od osoba koje su trebale svjedočiti u postupku. Javnost je podijeljena, Klarić putem društvenim mreža davaju kolege građani, ali i dio kolega.

petkom

49

50

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

NEISPLATA PLAĆA I KRIVOTVORENJE

DIREKTOR TVRTKE IOS nije isplaćivao plaće, završio

je u stečaju, a imovinu predao na uništenje?

D

ovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policija Policijske uprave Dubrovačko - neretvanske, 38-godišnjak se sumnjiči za kaznena djela „Neisplate plaća“ i „Krivotvorenje službene ili poslovne isprave“, obavijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

sanim izvješćima tzv. JOPPD obrascima neistinito prikazao da je spomenute plaće svim zaposlenicima isplatio, te je takve neistinite obrasce dostavio nadležnim tijelima, a sve kako bi izbjegao od strane nadležnih tijela pokretanje postupaka za prisilnu naplatu neisplaćenih plaća i ostalih zakonom propisanim davanja na i iz plaće.

Kako su iz policije izvijestili bez navođenja identiteta, istraživanjem je utvrđena osnovana sumnja da 38-godišnjak kao bivši direktor i odgovorna osoba jednog trgovačkog društva koje je pružalo usluge čišćenja poslovnih prostora poslovnim korisnicima diljem Republike Hrvatske, svojim djelatnicima nije isplatio plaće za obavljeni rad u 2019. godini, iako je s njima imao sklopljene ugovore o radu te je na žiro računima društva imao novčana sredstva za isplatu plaća.

Također je utvrđeno da je u propi-

Materijalna šteta pričinjena navedenim kaznenim djelima je preko 600 tisuća kuna. Kako Dubrovački dnevnik doznaje, radi se o tvrtki IOS, INTERNATIONAL OUTSOURCING SERVICES D.O.O. u stečaju, koja je javnosti više poznata kao DUD d.o.o. Direktor tvrtke i jedini vlasnik od 2017. godine u javnosti je bio spominjan 2018. godine kada su zaposlenice usred turističke sezone na poslovima čišćenja u Zračnoj luci Split štrajkale zbog neisplate plaće.

U veljači 2020. godine IOS d.o.o. je

zbog dugotrajne blokade završio u stečaju, dok je sam direktor u predaji dokumentacije stečajnoj upraviteljici naveo kako su potraživanja koja iznose 3,35 milijuna kuna uglavnom u zastari ili nenaplativa, a da je dugotrajna materijalna imovina u iznosu od 3.060.956,93 kn zastarjela te se isključuje iz uporabe zbog nemogućnosti daljnje uporabe te se predaje na uništenje sakupljaču otpada.

Iako navedeno rashodovanje dugotrajne imovine nije predmet istrage Policijske uprave, stečajnoj upravi-

teljici nije bilo jasno kako je imovina rashodovana, a da za takvu radnju direktor nema dokaz o uništenju te zapisnik Porezne uprave da je odobrila uništenje.

Protiv osumnjičenog muškarca slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog neisplate plaća i krivotvorenja službene isprave. Prema podacima Poslovne Hrvatske, tvrtka IOS d.o.o. je 2019. godine imala 203 zaposlene osobe, te promet od 8,21 milijun kuna.

INCIDENT NA KORČULI

Lokalni političar Zvonimir Lipanović

osumnjičen da je udario dostavljača i prijetio mu PIŠE: ALENA ANĐUŠIĆ

N

asilni incident dogodio se u ponedjeljak ujutro ispred butige u Lumbardi na Korčuli, a glavni akter je lokalni političar Zvonimir Lipanović. Njemu se na teret stavlja da je fizički napao te zadao više udaraca mladiću N.G. (25) koji je obavljao dostavu.

Naime, prema riječima N.G., napad se dogodio kada je s dostavnim kamionom

zagradio Lipanoviću auto te mu kazao da pričeka par minuta dok se dostava ne obavi. „Svako jutro kada ovdje obavljam dostavu, bude tu jedan ili dva auta barem, nitko nije pravio probleme, svi pričekaju dvije minute,“ kazao je N.G te objasnio da ga je Lipanović prvo gurao dok je nosio robu pa onda zadao više udaraca s leđa te pokušao udariti i po glavi, no srećom, nije uspio. „Rekao mi je i je*** ću ja tebi mater kada ne budeš radio. U međuvremenu uključili su se i ljudi koji su mu rekli da

ga treba biti sram,“ objasnio je N.G. koji je sve prijavio policiji.

Iz PU dubrovačko-neretvanske potvrdili su kako se incident dogodio.„U ponedjeljak iza 8 sati osoba u dobi od 40 godina, zbog nesuglasica oko parkinga, napala je verbalno i fizički osobu u dobi od 25 godina koja je tom prilikom zadobila lakše tjelesne ozljede. Trenutno se na prekršajnom sudu u Korčuli nalazi stariji muškarac koji je napao mlađeg,“ izjavili su iz PU DN.

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

51

NA KORAK DO ZASTARE

KRISTIĆU I EKIPI PO DRUGI PUT UKINUTA OSLOBAĐAJUĆA PRESUDA ZA SLUČAJ

PRIJETNJI U NOGOMETNOM SAVEZU ŽUPANIJSKI SUD je uvažio žalbu oštećenika Joza Ostojića, a slučaj dodijelio drugom sucu. Inače, obje oslobađajuće presude je na Općinskom sudu donijela sutkinja Marta Jelić IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

du donijela sutkinja Marta Jelić.

upanijski sud u Dubrovniku po drugi put je ukinuo oslobađajući presudu Općinskog suda u Dubrovniku Ivici Sentiću, Igoru Žuveli,Anti Milojeviću i Maru Kristiću, po privatnoj tužbi Joza Ostojića, za slučaj prijetnji u Županijskog nogometnom savezu. Zanimljivo je i to kako je od početka pokretanja postupka prošlo gotovo 10 godina te kako krajem svibnja na snagu stupa zastara.

U rješenju Županijskog suda stoji kako je Ostojić u pravu kada tvrdi kako su razlozi pobijane presude u znatnoj mjeri proturječni i stoga nejasni te kako je prvostupanjski sud time napravio bitnu povredu kaznenog postupka.

Uvažena je Ostojićeva kritika prema kojoj nije sasvim jasno po kojem pravnom osnovu je donesena oslobađajuća presuda, a stoji i kako je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno te kako se ‚u presudi ne vrši nikakva komparacija ili usporedba te analiza iskaza ispitanih’. Uz to, stoji kako u pobijanoj presudi nije navedeno što se vidi na nadzornim kamerama u sportskoj dvorani, a što Županijski sud smatra bitnom stavkom koja bi dala odgovor na neodgovorena pitanja.

Ž

Podsjetimo, Sentiću, Žuveli i Milojeviću na teret se stavljalo kako su počinili kazneno djelo prisile i kazneno djelo prijetnje u sklopu grupe, dok se Kristića teretilo za poticanje kaznenog djela u Županijskom nogometnom savezu. Lani je donesena oslobađajuća presuda u njihovu korist, a sada je Županijski sud uvažio žalbu oštećenika Ostojića, po drugi put ukinuo oslobađajuću presudu, a slučaj dodijelio drugom sucu. Inače, obje oslobađajuće presude je na Općinskom su-

Prema optužnici po kojoj se sudilo, sporni se događaj dogodio 27. svibnja 2011. godine oko 12:15 sati u prostorima Sportske dvorane u Dubrovniku. U njoj stoji ka-

ko su Sentić, Milojević i Žuvela ušli u ured tadašnjeg tajnika Saveza Ostojića dok je Kristić čuvao stražu. Nakon što je on navodno odbio napustiti ured, tvrdio je kako su mu zaprijetili. „Napusti prostoriju jer ovo je pitanje života i smrti. Već smo te upozoravali da napustiš Pera Vićana, ne trebaš nam ti, nego on. Znam gdje stanuješ, znam koga od obitelji imaš, ženu, dvije kćeri, jer ako im se išta dogodi, sam si kriv jer smo te na vrijeme upozoravali,” bio je jedan od citata navedenih u optužnom prijedlogu.

Ostojić je 2016. godine nakon višegodišnjeg čekanja dobio radni spor i vraćen je na svoje radno mjesto u Savezu. Otkaz koji mu je tada uručen nakon nasilnog izbacivanja bio je nezakonit, a sudskom odlukom, osim što se vratio na posao, Ostojiću su temeljem pravomoćne presude trebale biti isplaćene sve plaće koje nije primio svih godina koliko je nakon nasilnog izbacivanja bio bez radnog odnosa, no to se do danas nije dogodilo.

AKCIJA U NERETVI

UHIĆENO VIŠE OSOBA POVEZANIH S PRODAJOM DROGE

R

ealizacija višemjesečnog kriminalističkog istraživanja u sklopu kojega se uhićuje više osoba koje se dovode u ve-

zu s ilegalnom preprodajom droge započela je u srijedu u ranim jutarnjim satima, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Akcija se provodi na području Neretve. Objavljeno je i kako se radi o međunarodnoj akciji u suradnji s BiH, a više detalja bit će poznato kasnije.

Agencija za posredovanje u

NAZDRAVLJE VAM FESTA SVETOG VLAHA! OBRATITE NAM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735

Vukovarska 30 (zgrada Duhana) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

54

petkom

AUTO / MOTO

Fiat Sedici

ll 4x4.2007.god., 192 000km, ured-

no servisiran, cijena po dogovoru.

Mob:098 717 040 ___________________________________ SEAT Leon ll 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve informacije na mob 098244390. ___________________________________

Mercedes B-classe Automatik

ll 2014 godina. 149500 km na satu.

Dosta opreme. MOB:098244390 ___________________________________

Ford Ka

1999. prešao 106 000 km,registriran do 08/2021. Cijena 11500 kuna.

MOB: 091 5381281 ___________________________________ ll Povoljno prodajem skuter Yamaha Neos 50, motor neispravan Tel. 099 688 0160 ___________________________________ ll

Twingo 1.2 8v, 2005.god.

ll prešao 166.000 km, reg. do 7/21.

Očuvan, održavan, bez ulaganja. Povoljno. Mob 0995705589 ___________________________________

Smart FORTWO Coupe 1.0

ll Passion oprema. Registriran do

06/2021 godine. MOB:098244682 ___________________________________

Peugeot 3008, automatic

ll 2.0hdi hybrid 200ks, 2014god,

prešao 94500. Km. Registriran do 11/21. Nikad udaran, svi servisi u ovlastenom servisu. Cijena 90 000 kn.

Mob; 091 / 581 4477 ___________________________________ ll

Opel Meriva 1.3 cdti

2011,130.000 km,reg do 12/21.

5300 eur. Mob: 01/5380910 ___________________________________

Gillera Runner

ll 1998 godina, 50ccm. 33000 km.

Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________ ll

Mercedes B180cdi

ll

Citroen Picasso 1.6 hdi

2012,150.000 km,reg do 03/2020.

10.000 eur. Vise inf 098/756-239 ___________________________________ 2011,190.000 km,reg do 12/2021 Servisiran,ima manjih ostecenja od parkinga. 4800 eur, 091/5380910

• BROJ 34 33 • 29.

22. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll Renault Scenic 1.5 dci Dynamique

42010,155.000 km,reg do 12/21.

Dosta opreme,servis napravljen.

Bez ulaganja. 5800 eur.

098/756-239 ___________________________________ ll GOLF-JX DIESEL ,

40 KW , 1988.g neregistriran.

MOB: 099 256 0002 ___________________________________ ll Peugeot 508 sw.8000 EUR.2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax u zamjeni cijena veca.

MOB:0976992281,0958654587 ___________________________________ ll Mercedes A 180 cdi, 2015.g Servisna, samo 55 000 km, stalno garažiran kao nov. AMG sport.Mob:098618999 ___________________________________ ll Škoda Octavia combi

2013 godina. Odlična.Mob:098618999

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem poslovni prostor u

Atlant centru površine 53m2 na 1. Katu.

Kontakt: 099 208 95 28 ___________________________________ ll Iznajmljuje se na duže vrijeme dvosobni superluksuzni stan koji se nalazi na drugom katu zgrade u Dubrovniku, Lapad, Iva Dulčića 20, površine 70 m2.

MOB:098847000 ll Iznajmljujem jednosoban stan 35m2

potpuno opremljen s parkingom.

MOB:098 910 5375

ll Iznajmljuje se stan (I. Vojnovica 50)

na duze vrijeme. MOB:098392233

ll Iznajmljujem garsonijeru s parkingom

odmah iznad robne kuce Srđ u novim zgradama. Zainteresirani se mogu javiti na mobitel 098-9424675. ll Iznajmljujem novouređeni stan za

jednu ili dvije osobe u obiteljskoj kući na Ilijinoj Glavici na duže vrijeme. Parking je omogućen u ulici do objekta.

Kontakt: 099/6325521 ll Iznajmljujem dvosoban stan u Župi

dubrovačkoj u blizini škole. Idealan za smještaj do 5 radnika. Stan se sastoji

od dvije sobe, dvije banje, dnevnog boravka s kuhinjom, ima poseban ulaz i balkon. Raspoloživ tijekom cijele godine.MOB: 0989784138

PLOVILA ll Prodajem vanbrodski motor Honda

2,3 HP novi. Cijena 6000 kuna.MOB: 098285038 ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna.MOB:098285038 ll Prodajem plastičnu barku (Višanka)

4,60 m, vanbrodski motor Tohatsu 15 ks skoro novi, motornu pilu Sthill (nova 3,5 ks), original, motor Merkur vanbrodski 10 ks nije ispravan. Sve informacije na: 098 177 61 07

PRODAJA ZEMLJIŠTE ll Prodaje se poljoprivredno zemljište

4660m2 , na poluotoku Pelješcu. nalazi se na manje od 50m od mora, na udaljenosti 7 km od Stona.Zemljište se nalazi u lijepoj i tihoj uvali Priježba, s druge strane od popularne nautičke uvale Kobaš. Do parcele vodi makadamski put.

Mogućnost postavljanja mobilnih kuća. Također postoji vjerojatnost uvrštavanja u građevnu zonu. Ukoliko se donese plan na razini općine.

Zahtjev je predan. MOB: 0915562434

KUĆNI LJUBIMCI ll Primamo rezervacije za čokolad-

ne štence labradora koji su oštenjeni 14.12.2020. Štenci će biti uredno cijepljeni, čipirani I očišćeni od parazita sa rodovnicom Hrvatskog kinološkog saveza. Roditelji štenaca imaju položen ispit prirođenih osobina, te uredne sve zdravstvene testove ( negativni na displaziju kukova i laktova, uredne genetske testove PRA-PRCD,Narkolrpsija, CNM,EIC, RD/OSD,SD2,HNPK). Majka posjeduje izvrsne osobine pasmine labradora retrivera, kao I otac koji je mladi mužjak iz uzgajivačice Fullcool ( uvežen iz Amerike ). Bit će spremni za preuzimanje nakon 08.02. Cijena štenaca je 7500 kuna. MOB:098203284.

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem stan - 64m2, Montovjerna,

neposredna blizina Doma zdravlja, 1. Kat. Cijena 2.700 eur.m2. Kontakt: 098 311 017 ll Prodajem jednosoban stan

u Lapadu, 30 kvadrata plus taraca, prizemlje. Tel. 099 688 0160 ll Stanovi za prodaju. Cijena kvadrata

od 3000 do 3500 eura. Kontakt: 091 442 3251 ll Prodaje se stan u Novoj Mokošici.

Stan ima 59 kvadrata. Sve informaije na broj 0917398573 ll Prodaje se stan u Cavtatu cca 47m2

kompletno uređen i namješten. Spavaća soba, kupaonica, kuhinja, te veliki dnevni boravak, natkriveni balkon/terasa s pogledom na more. Stanu pripada garažno parking mjesto u vlasništvu. Mob. 098244682 ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,235.840 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59 M2,d-

vije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran luksuz-

no 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34

M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 na-

mješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

55

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll MOČIĆI – 483 M2 građevinsko zeml-

jište 49.749 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem dvije Agrie/mt tip 506 s ko-

pačima i setom guma. Cijena povoljna.

MOB: 098 608 659 ll Prodajem perilicu rublja Gorenje (6

kg) malo korištena, Klarstein mini Hladnjak 35 L Bijeli(korišten jedno ljeto),elektircna peć na tri spirale na vrhu kamena ploča. Prodajemo zbog renoviranja.

MOB: 098 757 831 ll Prodajem madrac za krevet, di-

menzija 190x80. Cijena 350 kn.MOB: 0917242843. ll Prodajem ormarić za obuću s tri po-

lice dimezija V 115 cm x Š 55 cm i D 25 cm. Cijena 250 kn. MOB:0917242843. ll Prodajem med, kontakt: 020 426 049

ili 091 936 6481

ll Prodajem lovačku pušku Broving au-

tomat kalibra 12,12,70, cijena 3. 000 kn.

Kontakt: 020 331 664

RAZNO ll KAMENOKLESAR- Izrada grobni-

ca,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,čišćenje i zaštita grobnica,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini, kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.

MOB: 091 728 5208 ___________________________________ llZaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa ,sve informacije na 091 1472 794.Mokošica. ___________________________________ ll Višegodisnje iskustvo u orezivanju ruža, loze, kivija. Uređivanje djardina.

MOB:0919374727

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 30.1. do 5.2.2021. „ KOD ZVONIKA” od 6.2. do 12.2.2021.

PREMINULI MILAN PASKAŠ (1940) MIRJANA PORTOLAN (1948) JELKA MIČIĆ (1939) PERO BUTJEROVIĆ (1939) HALID KONJHODŽIĆ (1943) LUCE BOTICA (1940) KATE TOMAŠ (1940) ANE NJIRIĆ (1921) IVO MUSLADIN (1941) TEREZA TOLIĆ (1938) IVO PERUŠINA (1930) ANE MASLOVIĆ (1927) MLADEN KRISTIĆ (1965) ANA HLADILO (1985) MARIJA MILOSLAVIĆ (1942) DRAGANA HORVAT (1968) NIKO BETE (1933) DRAGA HANZA (1938) ANĐELA BELŠAK (1943)

56

petkom

• BROJ 34 • 29. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Satira

VIRUS ZAPADNOG NILA

HITNO TREBA UVESTI NOVE MJERE DA SE OBUZDA NOVA EPIDEMIJA STOŽER REPUBLIKE HRVATSKE promptno je reagirao na vijest o smrti glumice Mire Furlan. U hitnu proceduru poslao je Zakon o mjerama za hitno obuzdavanje virusa Zapadnog Nila. Nacrt Zakona prenosimo u cijelosti. ris Dragović Dajem ti srce pet puta zaredom.

MARO MARUŠIĆ DAVORIN VIŠNJIĆ/PIXSELL

ČLANAK 9.

Grad Osijek i močvarno područje Kopačkog rita poklanjaju se Srbiji, pa nek’ se oni jebu s onolikim brojem komaraca na tom području, hahahaha.

S

tožer Republike Hrvatske na čelu s Alemkom Markotić, Krunoslavom Capakom i Davorom Božinovićem promptno je reagirao na vijest o smrti glumice Mire Furlan. Naime, kazališna i filmska diva umrla je od virusa Zapadnog Nila. Kako bi se nova epidemija obuzdala u samom korijenu, Stožer je u hitnu proceduru poslao Zakon o mjerama za hitno obuzdavanje nove epidemije. Nacrt Zakona prenosimo u cijelosti.

ČLANAK 1.

Nalaže se isušivanje čitavog toka Nila s zapadne strane. Istočna strana može nastaviti protjecati, ali zapadna ne.Ako ova mjera ne donese rezultate nastavit će se s isušivanjem svih hrvatskih rijeka, jer je poznato još od skupljanja sličica Životinjskog carstva, da komarci koji prenose virus Zapadnog Nila vodu koriste za razmnož.

Jedina rijeka koja se neće isušivati je Neretva. Ona je u ekosustavu Hrvatske jako važna jer teče niza stranu, nosi Srbe plavome Jadranu.

ČLANAK 2.

Zabranjuje se nošenje majica kratkih rukava, kratkih gaća i sokoliša poput pjevača AC/DC-ja jer su go-

ČLANAK 10.

le ruke i noge meta krvožednih komaraca. Svatko tko bude uočen u nošnji ljetnih odjeća i obuća bit će kažnjen slušanjem opservacija Ivice Đikića i Igora Mlatimudana u trajanju mjesec dana.

ČLANAK 3.

Posebno se zabranjuje odlazak na plaže, kako morske, tako i riječne, te jezerske. Pojednostavljeno rečeno, odlazak na plažu predstavlja sabotažu.

ČLANAK 4.

Uvodi se policijski sat u zoru i sumrak jer je tada aktivnost komaraca najjača. Svatko tko bude uhvaćen u gledanju zalaska sunca bit će kažnjen čitanjem knjiga pulmologa Saše Sriće.

ČLANAK 5.

Zabranjuje se uzgoj biljaka u grastama jer se u istima skuplja voda što privlači leteće imigrante.

Drugim riječima, uzgoj ljubičica,

maćuhica i drugog bilja u grastama tretirat će se isto kao uzgoj marihuane.

ČLANAK 6.

Djeca i omladina moraju naučiti napamet pjesmu Bila mama Kukunka kako bi se na vrijeme upoznali s opasnostima šetanja zapadnom obalom rijeke Nil.

ČLANAK 7.

Zabranjuje se izvođenje pjesme U dolini rijeke Nila hrpa krokodila čila, te se ista stavlja na listu nepoželjnih uradaka baš kao i numera Vrapci i komarci. Jedini autor koji smije koristiti rijeke (Čikolu, Neretvu, Drinu…) u svojim pjesmama je Marko Perković Thompson.

ČLANAK 8.

Svaka prostorija kuće mora imati zauzete minimalno dvije utičnice s tabletama protiv komaraca.

Onaj tko se ogluši o ovu mjeru bit će kažnjen slušanjem pjesme Do-

Zabranjuje se izlazak iz vlastitih domova osim u iznimnim slučajevima nužnima za svakodnevno funkcioniranje poput odlazaka na misu, glasanja za HDZ na izborima, te u klub Dragana Kovačevića.

Od ovih odredbi izuzima se Predsjednik Republike koji slobodno može ići od kućanstva do kućanstva pomažući im pojesti višak hrane da se ne baci.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Sve ove mjere donose se kako bi se zdravstveni sustav Republike Hrvatske rasteretio odnosno kako bi medicinske sestre KB Dubrava imale više vremena i mjesta za svoje tulume. Naime, medicinske sestre ističu kako je za imunitet najvažnija dobra zabava i harmonika.

Ako građani ostanu u svojim kućama i ne izlažu se virusu, medicinske sestre neće imati posla i moći će se zabavljati.

-Malo im za pulmologa Sriću triba – njihov je stav koji Stožer Republike Hrvatske podržava od samog početka epidemije.