Dubrovački dnevnik petkom br. 32

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

ZATALJEN STAKLENAA CJEV^ICA GLUMAC I SA SERU- PJEVA^ SA MARLJIV E MOM (mn.)

SLIKE

IVOVA [UMICA, IVAK

FILM JOHNA HUSTONA

S K A N D I N A V SPRAVE K A KOJE SLU@E DA SE S NJE ^ITA

ANTI^KA

KALIJ

LUKA U BEOCIJI

BESPRAV AN NAROD U TURSKOM CARSTVU

GR^KO SLOVO

AMPER

MARLJIV I KUKCI IZV. KRAT. ZA S.A.D. STAROGR ^.

VLADAR

FILM GLUMCA SA SLIKE

OP]INSKA LIGA NA[ POLUOTO

K

KISIK AUSTRIJA MASLINA

MJESTO NA CRESU

OTOK ^INITI SIGURNIM

GRA\EVIN. PODUZE] E NJEGOVA PJESMA

VIJEK

KOT, NAKOT

MO]AN VOJNI SAVEZ CICERON OV PRIJATEL J, TIT POMPON IJE

HODATI

[ARENE

NIKAL

PO@RTVO VANOST

OKRUGLO SLOVO SVE^ANA DVORANA

DIO BILJKE KOJI NOSI CVJETOV E, CVAST ASIRSKI BOG NEBA

PAPIGE

LE]A BLI@E OKU U TELESKO PU

SATELITI

RIJEKA U RUMUNJ

O BESPLATN

GLUMICA [TRLJI]

U^INITI GADNIM

SKOJ

TEMPO

S VANJSKE STRANE

UMOR

VRSTA LAMPE

DUBROVA^KI DNEVNIK

OCOUBOJSTVO JEDNO-

GODI[NJ E @DRIJEBE

GLAVAR SAMOSTA NA UPRAVITE LJ IMANJA ({p.)

UPRSKAN KRVLJU

(lat.)

PSETAR VELIKA POPLAVA

ALT

SKAKANJ

E

MAJKA APOLONA ARTEMID I E (mit.)

RIJEKA U SIBIRU

STARA MJERA ZA TE@INU

GODI[NJ E DOBA POPUT

GLUMICA , JENNIFER

SVJETSK O MORE

TORINO

5. I 1.

VOKAL PITANJE

RIJEKA SKLADBA ZA KLAVIR

TAJLAND

TEMPERA TURA 5. SLOVO ABECEDE

RJE[ENJ E a, uljana - Afri~ka kraljica, svjetiljka, mravi, USA, Aniston, alir, Pad upit, t, RI, tokata, do}i.Italije, ute, unikati, asasin, Lon, ~edo, Istra, Elegija lovora, A, o, NATO, Osor, Atik, Lisa, Ni, O, i}i, cvat, v, GP, Anu, azur, Olt, are, psar, ogaditi, opat, STI]I

U OVOM BROJU Petak, 15. sijecnja v

Godina 2, broj 32, 2021.

Izlazi jednom tjedno

EPILOG SVAĐE S VIJEĆA Provjerili smo je li prostor Mihu Obradoviću namješten

VIDO BOGDANOVIĆ Prvi put progovorio o razlozima ostavke u HSS-u

VIJESTI

VIJESTI

INTERVJU

ISTRAŽILI SMO - KOJE SU GRAĐEVINE

SIGURNE, A KOJE NISU AKO JAČE ZATRESE

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

FESTA SV. VLAHA Pandemija neće spriječiti, ali će ograničiti događanja

TOP 10 PROJEKATA GRADA U 2021.

Od aglomeracije preko Lapadske obale do Doma umirovljenika

ll ‚Snažnim privlačen-

jem dostupnih fondova Europske unije kao i nacionalnih sredstava osigurat ćemo realizaciju brojnih razvojnih projekta i u budućnosti“, izjavio je Franković Stranica 8

LOKALNI IZBORI

Sve karte otvorene, Tolić najveća posvuduša

JESMO LI ?

I N E Ž O R UG

ll Sve su glasnije infor-

macije o planovima političkih stranaka i kandidata o načinu izlaska na lokalne izbore

Stranica 17

ll

NAVODIT I NE^IJE CIRKUSK O RIJE^I BORILI[T E

JAPANSK E PJESME

NOVORO\EN^E PLANINA

SESTRA BARTA SIMPSON A

NEBESKO PLAVETNILO

SLIKOVITOST

STILSKA FIGURA

UBOJICA IZ ZASJEDE

POLITI^A R NOL

FILM GLUMCA SA SLIKE

DUBROVA^KI DNEVNIK

17. I 1.

SLOVO ABECEDE

TRAG DIVLJA^I

PADE@ U NEKIM JEZICIMA

JEDINI PRIMJER AK (mn.)

MALI OGLASI

Stranica 46

2

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

IVANA BUTJER MRATINOVIĆ DAVORIN VISNJIC/PIXSELL

Potres je normaln ono što je uslijedi

„A

državu j*bem na sav glas!,“ zavapila je majka četvero djece iz Majskih poljana čiji je najstariji sin svoj život izgubio u potresu. Nakon toga je ponovno opsovala i državu, i tamošnjeg gradonačelnika, i cijeli poredak. Bol nakon gubitka djeteta je, kažu oni koji su je nažalost iskusili, neizdrživa, možda i najveća s kojom se neko živo biće mora suočiti. Nema onoga tko ovu nesretnu majku ne bi razumio ni onoga tko ne bi suosjećao zbog neopisive tragedije koja joj se dogodila. No, možda bi se netko zapitao kakve veze država ima s tim.

Jer njen je sin život izgubio u potresu, a država nije izazvala potres. Pa zašto onda majka proklinje državu u kojoj živi, u kojoj je podigla svoga sina, u kojoj je njen sin podigao njihov dom i u kojoj je naposljetku poginuo? oliko god bili teška i mučna iskustva, kakve god žrtve i štetu nosili sa sobom, potresi su, naposljetku, prirodna pojava koja je rezultat pomicanja tektonskih ploča. Bilo ih je oduvijek, događaju se svakodnevno različitim intenzitetima i bit će ih zauvijek.

Radi se o sasvim normalnim reakcijama Zemlje, jednako kao što su to tornada, erupcije vulkana,

K

tsunami ili snažne oluje koje posljedično znaju uzeti (ljudske) živote i napraviti ogromnu štetu, ali su zapravo normalni prirodni ciklusi. Bez obzira na ogromnu tragediju koja se dogodila na području Banovine, potres koji se tamo dogodio je baš to – normalna prirodna pojava. Ali pojava koja je otkrila brojne abnormalnosti koje opravdavaju vrisak razočarenja unesrećene majke iz Majskih poljana prema državi. rva bi bila ona kojom se trenutno bavi USKOK. Čak 30 godina od početka Domovinskog rata, USKOK se sjetio ‚uskočiti’ u pitanje koje se, da se nije dogodio razorni potres, nikada ne bi ni otvorilo, a tiče se sumnjive poslijeratne obnove Banije.

Naime, obnova je uključivala više od 150 tisuća kuća i ogroman broj aktera, toliko da je zapravo teško povjerovati kako u 30 godina baš nitko nije znao kako su se obnavljale bez betona i željeza te tko je za to (bio) odgovoran. Sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, koji je za vrijeme obnove bio glavni inženjer, već je kazao kako je ‚njegova uloga bila koordinativna’, ali ‚ne i nadzorna’. Ako se u obzir uzme ona kako se po jutru dan poznaje, onda ni ne čudi što građani

P

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

3

na prirodna pojava, ali sve ilo nakon njega to nije gube povjerenje u institucije i što su skeptični i prema ovom procesu, jer ih je iskustvo naučilo kako se tu uglavnom nađe neki ‚Pedro’ koji je odgovoran, ali ne i cijeli cjelokupni ešalon koji je upravljao obnovom. ruga abnormalnost bi bila ona kojoj su svjedočili brojni Dubrovčani koji su potegli kilometrima kako bi pomogli svojim sunarodnjacima. Načini na koje su pomagali su najrazličitiji, ali je iznenađenje jednako – nevjerojatno je pod kojim uvjetima tamošnje stanovništvo živi, na svega sat vremena vožnje od Zagreba. Kako su kazali u svojim svjedočanstvima za Dubrovački dnevnik, a koja su objavljena u prošlom broju tiskanog izdanja, oni su noseći hranu, građevinski materijal i ostale potrepštine teško razaznavali kome treba pomoć jer je pogođen potresom, a kome je potrebna jer je jednostavno i prije prirodne katastrofe živio u neljudskim uvjetima. Radi se o brojnim selima do kojih je gotovo nemoguće doći.

Do kojih se ne može ni običnim automobilima ili kombijima, nego isključivo ‚terencima’. Radi se tu o naseljima do kojih se ide uskim makadamima, a ne normalnom cestom. Do nekih ceste ni

D

ne vode, nego se ‚gaca’ po blatu. Dubrovčani koji su gledali te prizore kažu kako je tamošnje stanovništvo naučilo živjeti s time jer na bolje nisu naviknuli niti su bolje vidjeli. Radi se tu o naseljima do kojih je nemoguće doći uz pomoć GPS-a i koja nemaju interneta. Nevjerojatno je zapravo da u 21. stoljeću, svega 50 kilometara od glavnog grada Hrvatske, žive ljudi koji nemaju internet, u državi koja bi uskoro trebala biti druga europska i peta svjetska zemlja koja uvodi vize za digitalne nomade i koja se ponosi organiziranjem ‚online’ nastave. treća abnormalnost, možda najtragičnija od svih ionako tragičnih, već spomenutih, svakako je vodeća rasprava u javnom prostoru ovih dana. Predmet te rasprave nije sumnjiva obnova, barem ne te vodeće rasprave. Nije ni to kako ljudima omogućiti normalan život i riješiti problem cestovne i komunikacijske odsječenosti. Vodeća rasprava je, a koja druga, ona stara podjela o ‚pravim’, ‚pravijim’ i ‚krivim’ Hrvatima. Pored katastrofe koja se dogodila zbog potresa i koja je postojala i prije potresa, vodeća rasprava se tiče terminologije – je li ispravno kazati ‚Banovina’ ili ‚Banija’. Kad se

A

ustvrdilo kako oba izraza pripadaju hrvatskom standardnom jeziku, počelo se raspravljati o tome koji je od njih ‚više hrvatski’. Raspravlja se o izrazima u javnosti, na društvenim mrežama, a čini se i na sjednici vrha HDZ-a koji, izgleda, u ovom trenutku nema većih problema. kako se onda nakon svega toga ne složiti s majkom s početka priče? Što joj reći nakon svega? Možda da se domovina voli, domovina u smislu doma. Domovina u smislu tona potrepština koje su građani slali prema Baniji. Ili Banovini. Domovina u smislu novca koji su građani uplaćivali, često dižući od onoga što je i njima samima potrebno. Domovina u vidu nesebičnih srca koja su išla prema petrinjskom području kako bi dolazili do zabačenih sela, popravljali krovove i čistili ulice, i koji prikupljaju dugoročnu pomoć za obitelji koji su izgubile gotovo sve, uključujući i ženu iz Majskih poljana. A država, ovakva kakva jest, u kojoj sumnjiva poslijeratna obnova dolazi na dnevni red nakon 30 godina od rata, u kojoj ljudi na 50 metara od Zagreba žive kao u 17 stoljeću, i u kojoj je uz sve to najveći problem je li ‚Banija’ dovoljno hrvatski izraz, da se slobodno j*be na sav glas.

I

4

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

DOHODI NAM FESTA

PANDEMIJA neće spriječiti S Vlaha, ali hoće ograničiti dog Sveti Vlaho ove godine zasigurno će biti drugačiji nego prethodnih AIDA ČAKIĆ FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

Z

bog strogih epidemioloških mjera koje su na snazi bilo je upitno održavanje tradicionalne Feste svetog Vlaha. Stanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji po pitanju broja zaraženih je znatno bolje nego drugdje pa je tako zabilježen pad novih slučajeva koronavirusa.

Zbog nešto bolje epidemiološke slike izgledno je kako Dan dubrovačkog parca ipak neće izostati.

Na sastanku Grada Dubrovnika, Dubrovačke biskupije i pripadnika Županijskog stožera civilne zaštite razmatralo se u kojem se obliku može održati program ovogodišnje Feste sv. Vlaha i Dana Grada.

ČEKA SE ODOBRENJE NACIONALNOG STOŽERA

- Festa će se održati, to je sigurno.

Biskupija i Grad odlučili su zajednički zatražiti smjernice od Nacionalnog stožera civilne zaštite pa ćemo nakon toga objaviti cijeli program, uvjete i mjere nakon što dobijemo odobrenje - poručili su iz Grada Dubrovnika.

Dok se čekaju detalji programa, prema postojećim mjerama koje su na snazi u cijeloj državi, sasvim je jasno kako neće biti događanja gdje se okuplja veći broj ljudi. Tako će primjerice večera od Kandelore sigurno izostati budući da ne rade ugostiteljski objekti, a teško je očekivati kako bi došli brojni uzvanici koji pristižu iz drugih gradova i država. Svečana sjednica Grad Dubrovnika bi se trebala održati u Kazalištu Marina Držića uz nazočnost predstavnika užeg vrha države. Procesija i pozdrav barjaka ne bi trebali biti problem budući da se održavaju Večera od Kandelore neće se održati na otvorenom.

Mise se sva-

...

STARI FESTANJULI PONOVNO DOMAĆINI FESTE Izostao je i izbor festanjula koji se inače objavljuje prije Nove godine pa će tako barjak podignuti i ispratiti prošlogodišnji.

Dekrete su 2019. godine primili, nakon prijedloga bratovštine Svetoga Vlaha koje je usvojio biskup Uzinić, iz redova pomoraca kapetan duge plovidbe Ivica Đurđević– Tomaš rođen 1969. godine u Dubrovniku, dok je iz redova obrtnika festanjul kamenoklesar Ivica Vrlić rođen 1975. godine u Dubrovniku.

kako mogu organizirati s ograničenim brojem ljudi kao i grličanje. Kako neslužbeno doznajemo, s ciljem smanjivanja gužvi, izostat će uobičajeni pozivi hodočasnicima kojima će biti predloženo da Festu proslave u svojim biskupijama.

Za očekivati je kako će cijeli tijek proslave pojačano nadgledati covid-redari koji će brinuti nose li svi zaštitne maske, drže li razmak, a dodatno će se paziti da ne dođe do većih okupljanja.

MININALAN KULTURNI PROGRAM

Zasigurno ove godine neće biti kulturnih događanja na kakve smo naviknuli poput velikih koncerata, nastupa zborova i slično. Kulturni program 1049. Feste sv. Vlaha održat će se u minimalnom obliku što je potvrdio i predsjednik udruge Festa Dubrovnik Slobodan Nano Vlašić.

On je za Dubrovački dnevnik kazao kako su i oni odgodili cijeli planirani program.

- Budući da nema naznaka skorih promjena epidemiološke situacije i prema njoj odgovarajućih mjera, protokol Grada Dubrovnika i sve institucije smo obavijestili o odgodi svih naših planiranih događanja koji su pretpostavljali veći broj izvođača i publike - kazao je Vlašić te dodao kako u programu ostaje otvaranje izložbe Grad sv. Vlaha u suradnji s DULU, UGD, KMD, Domom Marina Držića i MHI koja će se održati 25. siječnja u predvorju Kazališta. Također, Vlašić najavljuje kako planiraju na istom mjestu 28. siječnja održati promociju albuma Klape Kaše Misa sv. Vlaha što je ovogodišnja zamjena za Festu od klapa.

Inače, Udruga je ove godine trebala imati bogat i poseban program budući da im je ovo jubilarna 20. Festa.

Planirali su organizirati veliki koncert u čast 30 godinaAtlantide gdje su uz DSO trebali nastupiti brojni prateći izvođači, a bilo je u planu za Festu od klapa napraviti program Sve najbolje iz Dubrovnika kao i Rock paradu u Lazaretima te brojne radionice.

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

5

BITNO I ZA SEZONU

Svetog gađanja ...

„Društveno je odgovorno cijepiti se”

DRUGE PROCESIJE ZA VRIJEME PANDEMIJE Zbog epidemioloških razloga nije se održala tradicionalna procesija vjernika gradskim ulicama na blagdan Velike Gospe u Sinju.

Prošlogodišnje slavlje Velike Gospe je bilo u znaku dosad neviđenih okolnosti. Kako bi smanjili okupljanje većeg broja vjernika u Sinju, svećenici su održavali svete mise 14. i 15. kolovoza skoro svakih sat.

Sve je bilo u znaku dezinfekcije, maski i razmaka. Za razliku od Sinja, Stožer je u ožujku dao dopuštenje za hvarsku procesiju na Veliki četvrtak koja se na otoku izvodi više od 500 godina.

Po procesiji je bilo dozvoljeno samo 15 sudionika koje je nadgledala policija i lokalni Stožer civilne zaštite. Ukupno je održano šest procesija s po 15 sudonika u mjestima Jelsa, Plitve, Vrisnik, Svirču, Vrbnju i Vrboskoj, pa je ukupno sudjelovalo 90 ljudi.

Gradonačelnik Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić

CIJEPILI SE Dobroslavić i Franković, ali i drugi građani VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ

Ž

upan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Mato Franković, novinarka Nila Miličić Vukosavić, svećenik don Toma Lučić, sportski direktor Juga Ognjen Kržić te sportski djelatnik Marinko Mikulandra cijepili su se u ponedjeljak protiv Covida-19 u Općoj bolnici Dubrovnik.

- To je poziv sugrađanima da pristupe cijepljenju, ono je važno i dobro za očuvanje zdravlja po-

jedinaca i svih oko nas za cijelu zajednicu. Za nas je bitno to i da možemo pripremiti sezonu.

Ovo je kao svaki odlazak liječniku, ako vjerujemo doktorima kad uzimamo Sumamed, nema potrebe ne vjerovati kad se radi o cjepivu protiv Covida 19. Cijepimo se i osigurajmo sezonu - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Kazao je kako je cilj ovog javnog cijepljenja bio pokazati kako nema straha niti rezerve prema cijepljenju. Što se tiče dolaska cjepiva, utvrđen je državni raspored. Prvo su na redu zdravst-

veni djelatnici, onda stariji i kronični bolesnici pa svi ostalo. Kako bude cjepivo dolazilo, tako će se ljudi cijepiti - kazao je Dobroslavić.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković objasnio je kako će «cjepiva biti dovoljno do lipnja, a tada će se gledati koliko su se državljani koje države cijepili».

- Svjedoci smo da na području naše županije i grada Dubrovnika imamo odbojnost prema cjepivu. Društveno je odgovorno cijepiti se, zato smo organizirali ovo javno cijepljenje. Cjepiva će dolaziti u više navrata. Brojne su bolesti postojale i riješile se cijepljenjem, protiv velikih boginja u Jugoslaviji u samo nekoliko mjeseci cijepljena je cijela država - objasnio je Franković.

6

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Turizam

AVIONI, NAŠA SLAMKA SPASA

‚SVE OVISI O PAND bi polovica godine U 2019. GODINI zabilježeno je rekordnih 2,9 milijuna putnika, a u 2020. tek 330 tisuća putnika u Dubrovačkoj zračnoj luci. O novoj avio sezoni razgovarali smo s direktorom komercijalnih poslova Zračne luke Ivanom Maslaćom i predsjednicom Županijske komore Dubrovnik Nikolinom Trojić VEDRAN SALVIA GORAN MRATINOVIĆ GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

Nikolina Trojić

„D

obro je to, ali te najave ništa ne znače dok se stvari ne potvrde”, govori za Dubrovački dnevnik direktor komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać na pitanje o svakodnevnim najavama letova o kojima se piše u medijima.

Netko neupućen mogao bi tako pomisliti kako će se sezona odvijati nesmetano jer najave letova pristižu stalno, ali kako kaže Maslać, „ipak su to još uvijek najave”.

MASLAĆ: NE OČEKUJU SE NITI PRIBLIŽNE BROJKE KAO U 2019.

- Svi koji su letjeli u 2019. najavili su letove i u 2021. godini. Svi osim American Airlinesa i Qatar Airwaysa, mi sad imamo dva milijuna sjedala u odlasku i dolasku, to su brojevi na razini fantastične, rekordne 2019. godine. E sad, sve ovisi o pandemiji kaže Maslać.

- Mi naravno ne očekujemo niti približne brojke 2019., aviokompanije su nam najavile kako će ovisno o „bookingu” početi krajem siječnja reducirati letove, sve ovi-

...

TROJIĆ: Ono što vjerujem je da će biti relativno velik broj gostiju iz Velike Britanije. Svi će ulagati novce, bit će tu jedan gerila marketing o kojem će puno toga ovisiti. Marketing i prodaja morat će se pokazati u dobrom svjetlu, bit će izazovno, bolje od 2020. godine, osobno vjerujem da ćemo imati 50 do 60 posto noćenja iz 2019. godine.

si hoće li popunjenost biti zadovoljavajuća. Ne ide nam na ruku niti najava „lockdowna” na britanskom tržištu do 31. ožujka - dodao je Maslać, podvukavši da je teško ostvariti dobre brojke u travnju i svibnju. No, nakon toga se očekuje bolja situacija.

- Vrlo smo optimistični u razdoblju od druge polovice svibnja pa sve do rujna, ako nas korona ne de-

mantira, očekujemo tu dobru sezonu - najavio je Maslać, kazavši i kako je Zračna luka Dubrovnik pripremila poticajnu politiku gdje će uz razne pogodnosti putnici moći značajno uštedjeti uz usluge dubrovačkog aerodroma, a o čemu se više može pročitati na njihovoj internetskoj stranici.

NAJVIŠE GOSTIJU SE OČEKUJE IZ EUROPE Pitamo ga je li poznata eventualno situacija s „bookingom” aviokompanija. Maslać odgovara kako „oni s tim podacima dosta kalkuliraju i skrivaju ih što je logično”.

- No, mi imamo prognozu koju baziramo na podacima Udruženja svjetskih avioprijevoznika IATA i svjetskog udruženja zračnih luka ACI. Prema njihovim prognozama, postoci na početku 2021. su dosta maleni ako ih usporedimo s 2019. godinom, ali je već bolje u drugoj polovici godine. Ono što možemo reći je da će se sigurno smanjiti broj putnika iz Sjedinjenih Američkih Država, Azije ili Australije i Novog Zelanda. Za očekivati je da ćemo najviše gostiju imati iz Europe - riječi su Ivana Maslaća.

Inače, u 2019. godini zabilježeno je rekordnih 2,9 milijuna putnika, a u 2020. tek 330 tisuća putnika.

- Što se tiče ove godine, recimo mi možemo imati trećinu prometa od 2019., ali to ne znači da će biti tri puta slabija sezona, jer se sad očekuje kako će putnici više boraviti u destinaciji. Prosječno stajanje prije je bilo tri, četiri dana, a sad može biti duže,

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Turizam

7

DEMIJI, ali druga mogla biti dobra!’ onda to može pokriti eventualnu činjenicu da će biti manjeg protoka putnika - smatra Maslać.

- Sve u svemu, ovo razdoblje nevjerojatno je izazovno. Na dnevnoj bazi se potpuno mijenjaju brojevi. Hipotetski, mi planiramo kad će Britanci potencijalno doći, a onda se dogodi lockdown, a tako je i sa svim drugim tržištima. Europa nije sinkronizirana već svaka država vodi svoju politiku. No, ja sam pozitivan. Doći će topliji dani, a počelo je i cijepljenje, to jako puno znači. Očekujem solidnu, dobru sezonu u drugoj polovini 2021. godine - zaključio je Ivan Maslać.

TROJIĆ: AVIO INDUSTRIJA JE U PROBLEMU Iako se egzaktno ne zna koliko će letova biti i koliko će turista doći, jasno je kako to neće biti kao u 2019. Za reperkusije druge lošije sezone za redom na cjelokupno gospodarstvo pitali smo predsjednicu Županijske komore Dubrovnik Nikolinu Trojić.

- Stvari bih postavila prvenstveno tako da smo svi računali da će priča završiti čim se pojavi cjepivo, ali sad je jasno da ćemo mi živjeti s korona ugrozom narednih nekoliko godina i morat ćemo se naviknuti i anticipirati buduće kretnje, morat ćemo i kao poslovni ljudi naći način kako raditi uz koronu. Gospodarstvo je oslonjeno na turizam, a turizam je determiniran avioprijevozom, dugoročno gledano mi ćemo se vratiti na stare staze, ali ako promatramo priču o 2021. godini, avio industrija je u problemu - kazala je Trojić.

...

Ne ide nam na ruku niti najava „lockdowna” na britanskom tržištu do 31. ožujka - dodao je Maslać, podvukavši da je teško ostvariti dobre brojke u travnju i svibnju. No, nakon toga se očekuje bolja situacija.

- Flota je prizemljena, njihov kadar je dobio otkaz i sad je pitanje koliko brzo se mogu rekuperati i vratiti na stare staze, a u 2021. se neće vratiti, oporavljat će se, bit će to možda bolje za popularnije destinacije. Sad jednostavno nastaje tržišna utakmica, sad se treba vidjeti kakvi će se uvjeti pružiti aviokompanijama, kako kompenzirati poslovanje, pokriti troškove, financijsku konstrukciju. Mi moramo razmišljati i o auto gostima, ali i domaćim gostima općenito. Ono što vjerujem je da će biti relativno velik broj gostiju iz Velike Britanije. Svi će ulagati novce, bit će tu jedan gerila marketing o kojem će puno toga ovisiti. Marketing i prodaja morat će se pokazati u dobrom svjetlu, bit će izazovno, bolje od 2020. godine, osobno vjerujem da ćemo imati 50 do 60 posto noćenja iz 2019. godine - njezine su riječi.

Mišljenja je da će biti manje gostiju u hostelima.

- Tome je tako jer je tamo teško paziti na fizičku distancu. Bit će tu straha od zaraze. Hoteli i privatni smještaj su druga priča, oni će moći održavati čistoću, bolje uvjeriti gosta da je zaštićen - objasnila je.

LJUDI ĆE OSTAJATI BEZ POSLA Unatoč sezoni koja možda i neće biti loša, poduzetnici po svoj prilici neće izdržati drugu lošiju godinu, odnosno lošiju od onoga kako su oni to zamisliti jednom kad su pokretali biznis.

- Kad su ljudi radili matematiku prilikom ulaganja imali su računicu temeljem podataka iz dobrih vremena, ali te se brojke nisu realizirale, možda čovjek može preživjeti lošiju godinu, ali već nekoliko godina je druga priča. Bit će onih koji će platiti danak krizi, ljudi će ostajati bez posla. Teško je kad se lošije poslovanje provuče na dvije godine, kad vas banke stave na liste kao kritičnoga, kad je teško doći do novca.

Jednostavno, to je ekonomski ciklus, ciklus povećane ponude, a smanjene potražnje.

Tu samo genijalci uspijevaju rekla je Trojić.

- Mi imamo tradiciju, pamet, znanje, ali moramo reći da su se nama poklopile kontinuirane tržišne okolnosti kod naših konkurenata, zemalja koje su proživljavale ovak-

ve ili onakve krize. I to nama na ruku. Tržišni trend nam je išao na ruku, a sad više nam gosti neće doći jer smo Dubrovnik nego jer nešto moramo ponuditi. Nije poanta nuditi jeftino, nego nuditi vrijednost za novac. Nebitno je li riječ o velikom ili malom iznosu. I moramo što prije djelovati, ne biti rasuti, nego zajednički djelovati.

Korona nas jest pogodila, ali ne smijemo više čekati - zaključila je Trojić.

Ivan Maslać

8

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NAJAVLJENE INVESTICIJE UNATOČ KORONI

Od Aglomeracije, preko La cesta, ovo su projekti koji „UPRAVO SNAŽNIM PRIVLAČENJEM DOSTUPNIH FONDOVA Europske unije kao i nacionalnih sredstava osigurat ćemo realizaciju brojnih razvojnih projekta i u budućnosti“, izjavio je Franković IVONA BUTJER MRATINOVIĆ FOTO: GORAN MRATINOVIĆ, GRAD DUBROVNIK

K

orona kriza zaustavila je gospodarski rast diljem svijeta, a i u dubrovačkoj gradskoj blagani našlo se manje novca no što bi to bio slučaj da je nastavljen rekordni turistički rast od 2019. godine. Ipak, projekti se nastavljaju. Značajnu

ulogu u tom smislu, kako su odgovorili iz gradske uprave, imaju upravo sredstva iz EU fondova. „Proračun je realan, ali i razvojan s jasnim ciljem, a to je povećanje kvalitete života svih naših sugrađana“, poručio je gradonačelnik Mato Franković po njegovom usvajanju koncem prošle godine. „A da smo bili u pravu kada smo se okrenuli EU fondovima najbolje se vidi danas kada usred korona krize pokrećemo 70 milijuna kuna vrijednu rekonstrukciju Lapadske obale, in-

vesticiju koja građane Dubrovnika neće stajati niti kune“, zaključuje.

Sukladno ranijim najavama gradonačelnika, Grad Dubrovnik je u 2020. godini uspio premašiti iznos od milijarde kuna osiguranih iz fondova Europske unije i drugih nacionalnih izvora. „Upravo snažnim privlačenjem dostupnih fondova Europske unije kao i nacionalnih sredstava osigurat ćemo realizaciju brojnih razvojnih projekta i u budućnosti“, izjavio je.

Franković ističe i kako je gradska

uprava tijekom 2020. godine marljivo radila na pripremi projektne dokumentacije za niz projekata s namjerom kandidiranja na instrument EU-a ‚Recovery and Resilience’, a među njima ističu se azil za životinje, smještaj za beskućnike, Dom umirovljenika ispod Opće bolnice, škola u Mokošici, vrtić ‚Pčelica’, stanovi u Solitudu, ali i nova multifunkcionalna sportska dvorana u Gospinom polju, projekt koji je nedavno predstavljen javnosti. Dubrovački dnevnik donosi top 10 projekata koji očekuju građane u ovoj godini prema najavama iz gradske uprave.

AGLOMERACIJA DUBROVNIK

Lapadska obala

Aglomeracija Dubrovnik, EU projekt čiji je puni naziv ‚Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik’, ukupno je vrijedna 881.208.682 kuna i donosi prijeko potrebnu modernizaciju susta-

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

9

apadske obale, do novih i nas čekaju u ovoj godini

Aglomeracija va vodoopskrbe i odvodnje na širem području Dubrovnika te izgradnju nedostajućih dijelova vodoopskrbne i kanalizacijske mreže. Najveći udio bespovratnih sredstava, 70,64 posto od ukupno prihvatljivih troškova, osigurano je iz EU fondova, dok se ostatak financijske konstrukcije u jednakim udjelima zat-

„A da smo bili u pravu kada smo se okrenuli EU fondovima najbolje se vidi danas kada usred korona krize pokrećemo 70 milijuna kuna vrijednu rekonstrukciju Lapadske obale,“ izjavio je Franković

vara sredstvima iz Državnog proračuna, Hrvatskih voda i Vodovoda Dubrovnik. ‚Aglomeracija Dubrovnik’ obuhvaća povijesno ulaganje u komunalnu infrastrukturu Grada Dubrovnika, putem kojeg će se izgraditi, sanirati i rekonstruirati ukupno više od 70 kilometara cjevovoda vodoopskrbe i odvodnje te izgraditi ili rekonstruirati potrebni hidrotehnički objekti. Osim toga, bit će izgrađen i najvažniji objekt novi pročistač otpadnih voda u Lapadu, stožerni objekt sustava nakon pročistača pitke vode Ombla, koji je osigurao da Dubrovnik i za vri-

jeme najobilnijih kiša konačno ima stabilnu opskrbu pitkom vodom. Također, u okviru ovog projekta sredstvima Aglomeracije sufinancirat će se i radovi na vodoopskrbi i odvodnji koji se trenutno izvode na području Mokošice, Zatona, Štikovice i Orašca.

LAPADSKA OBALA

Projekt sveobuhvatne rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale vrijedan je gotovo 70 milijuna kuna i u potpunosti je financiran fondovima Europske unije i državnim sredst-

vima. Javna nabava za izvođenje radova je raspisana, a očekivani početak radova je u travnju 2021. godine. Projektom se Lapadska obala širi i pretvara u dvotračnu dvosmjernu prometnicu. Obuhvaćeno je i uređenje parkirališnih i pješačkih površina te uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza i biciklističke trake. Povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.

Odobreni prihvatljivi troškovi ovog projekta iznose 69,8 milijuna kuna, uz financiranje iz Kohezijskog fonda u razini od 85 posto. Ostatak od 15 posto financirat će se iz Državnog proračuna. Provedba projekta započela je 1. lipnja 2020. i traje do 31. prosinca 2023., što je krajnji rok završetka projekta. Sredstvima iz Europskih fondova sufinancirat će se i plaće projektnog tima (šest zaposlenika Grada Dubrovnika), i to u ukupnom iznosu nešto manjem od 2,2 milijuna kuna. U Proračunu za 2021. za izvođenje radova predviđeno je 16 milijuna kuna.

NOVA OSNOVNA ŠKOLA U ‚ILIJE SARAKE’

Proračun za 2021. predvidio je sredstva za investiciju obnove, uređenja i opremanja Osnovne škole Marina Getaldića na dvije lokacije u povijesnoj jez-

Nastavak na sljedećoj stranici

10

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

gri - postojećoj kao i na novoj lokaciji u Ulici Ilije Sarake. Novi objekt škole smješten je u zgradi koju je za potrebe organiziranja osnovne škole Gradu na korištenje bez naknade ustupila Dubrovačka biskupija.

Sadržavat će šest učionica razredne nastave, višenamjenski prostor za održavanje dodatnih aktivnosti i produženog boravka, blagovaonicu te druge servisne prostore i prostore nastavnog osoblja. S objektom OŠ Centar, za koji je u sklopu ovog projekta također predviđena adaptacija i opremanje manjeg obuhvata, OŠ Marina Getaldića imat će ukupno 16 učionica za osam razreda po dva odjeljenja i adekvatne kabinete predmetne nastave. Ideja vodilja ovog projekta jest rješavanje potrebe OŠ Marina Getaldića za napuštanjem prostora Gimnazije Dubrovnik, gdje se dio nastave odvija, a temelji se i na ideji revitaliziranja zapuštenih objekata unutar zidina s konceptom ‚povratka stalnog života’ u Grad. U Proračunu za 2021. za izvođenje radova predviđeno je 14 milijuna kuna. Sredstva za izvođenje ove investicije osigurana su donacijom Zaklade Caboga Stiftung.

REKONSTRUKCIJA BIVŠEG HOTELA STADION I JUGOVOG BAZENA

Rekonstrukcija zgrade gradskog bazena uključuje uređenje unutarnjih rubnih prostora objekta i vanjskih prostora unutar čestice. Unutarnji su sadržajno podijeljeni u dvije zone: prostori hostela, koji će se dovesti u visoki roh-bau, i prostori koji će se dovesti do potpune gotovosti, a koje će koristiti Grad Dubrovnik, odnosno Javna ustanova Sportski objekti Dubrovnik. Tu će, uz polivalentne prostore, biti smješteni prostori Vaterpolo kluba Jug (uredski prostori, trofejna dvorana, klupski caffe) te prostori Javne ustanove, Plivačkog kluba Jug i udruga (ure-

SPORTSKA DVORANA ZA BORILAČKE SPORTOVE

BivšI hotel Stadion i Jugov bazen dski prostori, prostori za sastanke i ostale prateće prostorije). Budući hostel organiziran je u dva zasebna trakta s izdvojenim pristupima na istočnoj i zapadnoj strani. Imat će okvirno 44 sobe, s recepcijom i caffeom u prizemlju, u zapadnoj lameli.

Ovaj prostor ponudit će se u koncesiju. Uredit će se i okolni vanjski prostor - parterne površine uz istočne i zapadne ulaze u prizemlju građevine te jugozapadni ulaz u prizemlju, a sjeverni dio parcele koji se sada koristi kao parkiralište prenamijenit će se u pješački prostor trg te urbano opremiti i hortikulturno urediti. Zanimljivost ovog projekta svakako je i to što će Dubrovnik dobiti i prvi muzej vaterpola koji će objediniti i sve sportske uspjehe našeg najtrofejnijeg kluba. U Proračunu za 2021. za izvođenje i završetak radova predviđeno je 16,9 milijuna kuna.

NOVA SPOJNA CESTA TAMARIĆ

Nova prometnica planira se kao dvosmjerna s obostranim nogos-

tupom i pripadajućom infrastrukturom unutar trupa prometnice, a spaja Osnovnu školu Mokošica s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan. Ukupna duljina zahvata iznosi 895 metara od čega 275 metara otpada na križanje na nerazvrstanoj cesti Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, a 620 metara na novu spojnu prometnicu. Zbog važnosti koridora i velikog prometnog toka na bivšoj županijskoj cesti, rekonstruirat će se njen profil u zoni križanja sa spojnom cestom i to tako da će se formirati odvojene trake za lijeve i desne skretače s nogostupom uz sjeverni rub kolnika, a predviđena je i izgradnja prijelaza preko potoka Tamarić na spojnoj cesti. Projekt obuhvaća i izvođenje potpune infrastrukture koja uključuje vodoopskrbu, odvodnju, oborinsku odvodnju, telekomunikacijsku instalaciju (DTK) i javnu rasvjetu. U Proračunu za 2021. godinu Grad Dubrovnik predvidio je 7,4 milijuna kuna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Projektom se planira adaptirati postojeću građevinu bivše ‚Stanice za tehnički prijem vozila’ te je preurediti u sportsku dvoranu za borilačke sportove. Dvorana će sadržavati prostor za trening, teretanu i prateće prostore (svlačionice i sanitarije) te će se opremiti sportskom opremom.

Dio građevine će se urediti za potrebe moto-kluba, a za što će poslužiti dio prostora u prizemlju građevine. Na gornjem katu objekta uredit će se uredi za sportske klubove koji do sada nisu imali svoje klupske prostorije. Predviđeni rok početka izvođenja radova je veljača 2021. godine dok je planirani rok izvođenja tri mjeseca. U Proračunu za 2021. godinu Grad Dubrovnik predvidio je 3,3 milijuna kuna.

NOVIH 11 AUTOBUSA ZA JAVNI PRIJEVOZ

Grad Dubrovnik u ovoj godini bi trebao nabaviti 11 novih, suvremenih autobusa za javni gradski prijevoz, sufinanciranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ u iznosu od 18 milijuna kuna. Ugovor o kupnji autobusa potpisan je 2. prosinca, a novi se autobusi na gradskim prometnicama očekuju do iduće sezone. Radi se o autobusima dužine 12 metara, marke MAN, tehnički i ekološki naprednijima s obzirom da se radi o generaciji 2021. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 22.843.750,00 kuna, od čega iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava iz fondova EU iznosi 18.000.000,00 kuna.

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DOM UMIROVLJENIKA U GRUŽU

Sukladno glavnom projektu, dom će raspolagati s ukupno 48 ležajeva u 32 smještajne jedinice i to 16 jednokrevetnih soba, 13 dvokrevetnih i tri apartmana. Predviđene su i tri jednokrevetne sobe za osobe s invaliditetom, odnosno osobe smanjene pokretljivosti, smještene u suterenu objekta. Dom će u konačnici imati nešto više od 1.300 kvadratnih metara bruto površine. Od postojeće građevine zadržat će se 690 kvadratnih metara, dok će se dio garaže i krovište srušiti kako bi se nadogradilo oko 620 dodatnih kvadratnih metara. Ovom prenamjenom zgrade dobit će se koristan prostor podijeljen na suteren, prizemlje, prvi i drugi kat te potkrovlje.

U suterenu će biti smješten prostor za pogon s praonicom, spremišta, prostor za osoblje te čajna kuhinja, dok će se prostor uprave nalaziti na novoizgrađenom sjeverozapadnom dijelu. U objekt će se ugraditi dizalo, sve sobe imat će direktan pristup kupaonicama, a gotovo trećina njih će imati lođe. Za dodatnu udobnost korisnika, predviđen je i prostrani dnevni boravak s kafićem te velika terasa.

Investitor je društvo hotel Gruž d.d., a investicija se financira kreditnim zaduženjem kod Erste banke i iznosi 15 milijuna kuna s jednom godinom korišten-

ja, godinom počeka te rokom otplate od sedam godina. Pored navedenog iznosa bit će potrebno uložiti još oko tri milijuna kuna na opremanje doma.

STANOVI ZA MLADE

„Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je razvila vlastiti model stambenog zbrinjavanja za svoje građane, pod zajedničkim nazivom ‚Dubrovačka stanogradnja’. Namijenjen je mladima koji nisu kreditno sposobni kupovati skupe stanove koji se nude na dubrovačkom tržištu nekretnina,“ poručuju iz gradske uprave.

Nacrt odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji je izrađen, provedeno je savjetovanje s javnošću te je akt dostavljen vijećnicima na raspravu. Slijedi usvajanje konačne verzije Odluke na Gradskom vijeću nakon čega će se pokrenuti objavljivanje Javnog poziva za prikupljanje zahtjeva. „Stanovi u Mokošici, njih

43, tek su početak realizacije ovog plana i politike ove gradske uprave prema mladima i mladim obiteljima,“ navode iz gradske uprave. Za stanove u naselju Solitudo izrađena je projektna dokumentacija, izrađen je glavni projekt, ishođene potvrde na glavni projekt te je podnesen zahtjev za građevinske dozvole. S ciljem proširenja zone stanovanja na prigradska područja, Grad Dubrovnik je na Pobrežju osigurao vlasništvo nad zemljištem površine preko 75 000 kvadrata. Na Pobrežju bi Grad Dubrovnik dodijelio zemljište po povoljnoj cijeni, koje bi prethodno komunalno opremio cestom, kanalizacijskom i vodovodnom mrežom te bi se mlade obitelji koje se odluče tu graditi kuće za stanovanje oslobodile plaćanja naknada prilikom izdavanja građevinske dozvole.

U Proračunu za 2021. godinu za stanove za mlade po modelu Dubrovačke stanogradnje predviđeno je 10,3 milijuna kuna kao i dodatnih 5,4 milijuna za stanove za Hrvatske

11

ratne vojne invalide na istoj lokaciji. Iznos za pristupnu cestu zgradama predviđen u Proračunu za 2021. je devet milijuna kuna.

CESTA MOST-POBREŽJE

Jedan od preduvjeta za realizaciju navedenog modela Dubrovačke stanogradnje na Pobrežju jest kapitalna investicija izgradnje ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja, odnosno ceste za Osojnik, a čije je izvođenje u visokoj fazi realizacije. Prometnica duga dva kilometra značajna je po tome što stvara preduvjete za formiranje nove stambene zone na Pobrežju kao i za daljnje cestovno povezivanje Dubrovnika sa selima u svome zaleđu (dionica Mrčevo-Riđica i dionica Osojnik-Ljubač) te formiranje Park & Ride sustava, koji će omogućiti prihvat većeg broja vozila i autobusa sve s ciljem rasterećenja prometnih gužvi. U Proračunu za 2021. godinu Grad Dubrovnik predvidio je 12,8 milijuna kuna. Z

POS stanovi u Mokošici

12

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

S MILIJARDOM KUNA besp Dubrovnik ušao financijsk USPRKOS BROJIM NEGATIVNIM EFEKTIMA Covid-19 pandemije, a koji su se posebno prelili na sredine čije gospodarstvo je snažno oslonjeno na turizam, Grad Dubrovnik u 2021. godinu ušao je financijski stabilan s podlogom za završetak započetih, ali i realizaciju novih investicija.

U

nešto više od tri godine Grad Dubrovnik je uspio priskrbiti preko milijardu kuna bespovratnih europskih sredstava čime je osigurano financiranje iznimno velikih i složenih kapitalnih projekata, poput 70 milijuna kuna vrijedne rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale s očekivanim početkom radova u travnju, a

nih i razvojnih projekata, a bez kreditnog zaduživanja teško je zamisliti realizaciju velikih kapitalnih i infrastrukturnih projekata, poput stanova, novih prometnica ili škola. –„Uz Dubrovnik se godinama neopravdano vezivao epitet nekakvog proračunskog Eldorada, što nika-

čije izvođenje građane Dubrovnika neće stajati niti kune.

EU projekt razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje vrijedan 881.208.682 kuna, ulaganje je koje je Dubrovnik čekao desetljećima. Izgradit će se, sanirati i rekonstruirati ukupno više od 70 kilometara cjevovoda na širem području Dubrovnika te izgraditi brojni objekti, među njiCestogradnje od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja

Osnovna škola Montovjerna

ma novi pročistač otpadnih voda u Lapadu. I troškovi izgradnje funkcionalnog pročistača pitke vode u Komolcu također će se refinancirati kroz ovaj projekt. Jedanaest novih MAN-ovih autobusa za javni prijevoz na gradske prometnice stižu pred sezonu, a također je riječ o ulaganju koje ne traži financijsko sudjelovanje Grada Dubrovnika nego je u cijelosti podmireno iz EU i nacionalnih izvora.

Kreditiranje je također redovan način financiranja jav-

da nije odgovaralo istini te nam je u konačnici samo štetilo, a o odgovornom i racionalnom gospodarenju javnim novcem treba suditi u razdobljima krize, a ne u, uvjetno rečeno, blagostanju“, kaže gradonačelnik Mato Franković, ističući kako je Grad u korona krizi zadržao stabilnost i kontinuitet razvojnih projekata, dok je posebna pažnja posvećena socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti. Gradonačelnik podsjeća i da je na ime beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave us-

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

13

povratnih sredstava Grad ki stabilan u 2021. godinu lijed pada prihoda iz državnog u gradski proračun prosincu uplaćeno 38,6 milijuna kuna.

Kreditna sredstva Grad Dubrovnik koristi za realizaciju brojnih infrastrukturnih zahvata. Svi se realiziraju krajnje transparentno, isti su opipljivi i na korist su građanima. Od prva 43 stana za mlade obitelji u Mokošici, sustava oborinske odvodnje u ulicama Kardinala Stepinca i Vukovarskoj, preko vrtića Palčica i OŠ Montovjerna, prve novogradnje u obrazovanju još od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, pa do strateškog projekta cestogradnje od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja, a kojim se st-

43 stana za mlade obitelji u Mokošici

Uređenje i opremanje OŠ Marina Getaldića

varaju preduvjeti za širenje urbanog područja grada i brojnih drugih. Kreditnim zaduženjem u 2021. financirat će se i dom umirovljenika u Gružu, a investitor je hotel Gruž d.d., uz prethodno odobrenje Gradskog vijeća, kao uostalom i za sva zaduženja.

Uz spomenute EU projekte te one u fazi izvođenja, u Proračunu za 2021. godinu rezervirana su sredstva za dvoranu za borilačke sportove u Gospinom polju, za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za novu cestu Tamarić te, između ostalog, za završetak rekonstrukcije zgrade Jugovog bazena. Za 14 milijuna kuna vrijednu obnovu,

uređenje i opremanje OŠ Marina Getaldića na dvije lokacije sredstva su osigurana donacijom zaklade Caboga Stiftung.

Grad Dubrovnik i u narednom razdoblju veliki značaj poklanja upravo vanproračunskim sredstvima pa je čitav niz projekata pripremljen i spreman za financiranje putem Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Među njima se ističu azil za životinje, Dom umirovljenika ispod Opće bolnice, škola u Mokošici, vrtić Pčelica, stanovi Solitudo, ali i nova multi funkcionalna sportska dvorana u Gospinom polju, projekt koji je nedavno predstavljen javnosti.

14

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

KAKVE BI BILE POSLJEDICE POTRESA U DUBROVNIKU?

Građevinari na jugu na keramici i izolaci DA SE U DUBROVNIKU dogodi potres kakav je nedavno zadesio Petrinju, kakva bi bila šteta? O kvaliteti gradnje na našem području popričali smo s ljudima iz struke MARO MARUŠIĆ ROBERT ANIĆ/PIXSELL, GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, FACEBOOK

O

potresima puno toga ne znamo, ali ono malo što smo uspjeli shvatiti dovoljno je da se spase brojni ljudski životi i imovina. Naime, dovoljno je što znamo na kojim se lokacijama mogu dogoditi i kojom jačinom te kako napraviti građevine koje će izdržati udare. Dubrovnik je na najtrusnijem području u Hrvatskoj gdje su mogući

Vlaho Alamat

potresi i preko 7 stupnjeva po Richteru. Uopće nije pitanje hoće li se jaki potres na jugu Hrvatske dogoditi, nego kada će. Stoga smo sa stručnjacima porazgovarali o kvaliteti gradnje u Dubrovniku, odnosno kolika bi mogla biti potencijalna šteta jednom kada se jaki potres dogodi.

Arhitekt Vlaho Alamat objašnjava da se prilikom gradnje točno zna što se sve treba zadovoljiti kako bi se štete od potresa umanjile.

-Kod gradnje sudjeluje više struka: arhitekti, statičari, inženjeri građevine i svi oni točno znaju kako treba graditi na određenoj lokaciji sukladno mogućem udaru potresa. Za veće građevine obvezna su i geomehanička ispitivanja koja utvrđuju kakvog je sastava tlo i onda, u skladu s tim, dalje grade. Također, za veće objekte radi se i revizija projekta – objašnjava Alamat, te dodaje kako se kod nas više-manje sve radi s armiranim betonom koji je puno stabilniji od primjerice cigli kakve smo vidjeli na području Petrinje.

ŠTO VEĆA BANANA DRŽAVA, VEĆA ŠTETA OD POTRESA

-Nadzor na gradilištu gleda svaku šipku je li stavljena sukladno projektu. Kod uporabne dozvole ne može se naravno vidjeti što se nalazi u zidovima, ali postoje atesti koji se rade za betonske građevine i to sve mora zadovoljavati kako bi se dobila uporabna dozvola – kaže Alamat te dodaje da se u Petrinji u obnovi nakon rata nisu poštivale brojne odredbe prilikom gradnje.

-Vjerojatno je riječ o klasičnoj korupciji. Postoji istraživanje da zemlje koje imaju veću stopu korupcije također bilježe i veće štete od potresa. Primjerice potres od 7 stupnjeva na Haitiju napravio je ogromnu štetu i poginulo je puno ljudi, a u istom takvom potresu na Novom Zelandu nitko nije poginuo i šteta je bila minimalna. Drugim riječima, kvalitetnom gradnjom potresi se mogu odlično prevenirati, jer ne ubijaju oni, nego građevine. Koliko su kuće u Petrinji bile loše napravljene čudo je da nisu pale i bez potresa – naglašava arhitekt.

Pitamo ga što bi se dogodilo da je sličan potres poput ovog na Baniji pogodio Dubrovnik.

-Što se tiče novogradnje ne bi se dogodilo ništa posebno. Negdje bi se otvorile pukotine, ali ne bi došlo do rušenja. Naravno naju-

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

15

u Hrvatske štede iji, ali ne i na statici groženiji je prostor unutar zidina, ali i on je puno otporniji na potrese od ovakve gradnje na Baniji. Inače dobro je za Dubrovnik što je dobar dio građen na stijeni koja puno bolje apsorbira potres od primjerice pjeskovitog tla. Mokošica je građena na takvom tlu, ali koliko je meni poznato, zgrade su tamo rađene s dubokim temeljima. Po mom iskustvu, legalne građevine u Dubrovniku, posebno novijeg datuma, građene su sukladno propisima i ne bi se dogodila ni približno velika šteta poput one u Petrinji. Naravno, najugroženije su bespravne građevine – zaključuje Vlaho Alamat.

DUBROVAČKA SVIJEST O POTRESIMA

ujedno i obnaša dužnost zamjenice gradonačelnika Dubrovnika sličnog je mišljenja. Kaže da se nikad u karijeri nije susrela s građevinarima koji će nešto pokušati ušićariti na statici.

-Ako će negdje uštedjeti prilikom gradnje to su onda obrtnički radovi poput keramike i izolacije. Nitko se neće igrati s armaturom koja je ionako jeftina tako da tu nisu velike uštede. Vjerujem da je razlog tome svijest u Dubrovniku o potresima koja postoji stoljećima. Nije kod nas potres jednom u sto godina, pa da se dogodi da čitava generacija zaboravi i opusti se prilikom gradnje. Kod nas treska svako malo i to je ugrađeno u

Njegova kolegica Orlanda Tokić koja

“Koliko su kuće u Petrinji bile loše napravljene čudo je da nisu pale i bez potresa”

...

APARTMANI I POTRESI Malo prije potresa u Petrinji radili smo intervju s Mihaelom Skurić, ravnateljicom Zavoda za obnovu Dubrovnika čija je primarna djelatnost zaštita od potresa. Tom prilikom Skurić se dotaknula pitanja rušenja pregradnih zidova u staroj gradskoj jezgri kako bi se dobile što veće prostorije za apartmane.

- Aseizmički je sanirano preko 200 objekata unutar zidina, odnosno 45 blokova zgrada. Područje oko Straduna je najugroženije, jer je na nasipu i tu sad ojačavamo blokove. Dio smo već odradili, odnosno donju stranu i sad dalje napredujemo na blokovima između Straduna i Prijekog. Cijena radova na jednom bloku građevine izađe otprilike nešto više od 2 milijuna kuna, a treba nam osam mjeseci da ga završimo.

mentalitet ovog grada. Tijekom života mi u Dubrovniku ćemo sigurno iskusiti barem dva jaka potresa – govori Tokić i ističe kako su se propisi još od onog skopskog potresa šezdesetih godina prošlog stoljeća dodatno pojačavali, posebno ulaskom u EU. -Danas kvalitetna gradnja nije nikakva filozofija. Ne računa se sta-

Nažalost, vlasnici objekata koje saniramo se bune, jer iznajmljuju apartmane, pa u startu misle na izgubljenu dobit dok im Grad ulaže u njihovo vlasništvo da bi isto bilo otpornije na potres. Ako su u blizini gdje su radovi, tu je strah od loših recenzija zbog buke, prašine. Ista stvar je s restoranima. To je valjda tako u ljudskoj prirodi, stvari se gledaju kratkoročno, a ne na duži period.

Neki vlasnici čak smanjuju presjek nosivih zidova, skidaju unutrašnji dio zida, kako bi dobili veće prostorije. Veliki problem je i što su neki uklanjali pregradne zidove iz istog razloga. Ti pregradni zidovi u starim zgradama imaju puno veću važnost po pitanju statike, nego pregradni zidovi u novogradnji – kazala je tom prilikom Skurić.

tika ručno, nego kompjuter izbaci sve podatke sukladno potresnoj zoni i tako se postavlja armatura.

Za veće objekte propisi su još rigorozniji, kao i kontrola. Ponavljam, iz mog iskustva po Dubrovniku

Nastavak na sljedećoj stranici

16

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

nigdje nisam naišla da bi itko išta muljao sa statikom. Strašne slike s Banije su vjerojatno posljedica poratnih godina i kaosa koji je tada vladao. I gore su sve kuće koje su kvalitetno napravljene ostale netaknute – naglašava Tokić. Što je s obnovom kuća nakon rata u Župi, Konavlima, Primorju, jesu li one kvalitetno rađene?

-Iskreno, ne znam i nemam te podatke, ali vjerujem da jesu, jer, opet vam govorim, u Dubrovniku je svijest o potresima oduvijek bila puno izražen ija nego u drugim dijelovima Hrvatske. Također, dobro je kod nas na jugu Hrvatske što smo građeni na stijeni, za razliku od Banije gdje je gotovo 30 posto kuća na pjeskovitom tlu. Na takvom tlu se trebaju raditi piloti. Takav je sastav tla u Mokošici. Zgrade u Mokošici koje su se radile za branitelje najbolje to pokazuju. Imali smo puno problema dok su se temelji napravili, bilo je potrebno duplo više vremena nego da se grade negdje drugo u Gradu. Ja sam u Mokošici svjedočila gradnji novih zgrada koje imaju duboke temelje, ali pitanje je kako su se stare kuće, pogotovo one bespravne, gradile.

Smatram da je dio Stare Mokošice jedan od najugroženijih područja, na-

Orlanda Tokić

ravno kao i prostor unutar zidina, te uže kontaktne zone, kao i svi oni dijelovi koji su građeni bespravno. Recimo jedna od tih lokacija je glavica Babinog kuka koja je dobrim dijelom građena neplanski. Možda su i ljudi tamo stavljali puno armature, to nitko ne zna, ali čitav taj prostor je upitan, jer ni razmaci među kućama nisu koliki bi trebali biti – ističe Tokić i zaključuje da bi u Dubrovniku šteta bila znatno manja nego u Baniji da kojim slučaj sličan potres pogodi grad pod Srđem.

Statičar Miljenko Miljak također smatra da je potres sastavni dio dubrovačkog mentaliteta još od 1667. godine kada je poginula polovica stanovništva, te se upravo zbog toga svi propisi oko građenja itekako poštuju.

SKUPLJA GRADNJA U MOKOŠICI, NEGO U LAPADU

-Ovdje naravno govorim o građevinama koje imaju građevinsku dozvolu. Takve građevine zadovoljavaju sve propise. Stoga se ništa posebno ne bi dogodilo građevinama u Dubrovniku koje su legalno napravljene da se

Miljenko Miljak sličan potres onome iz Petrinje ovdje dogodi. Najugroženiji su bespravni objekti koji su nedavno legalizirani. To je totalna enigma kako su se ti objekti gradili.

U ljudskoj je prirodi da svaki čovjek pokušava dobiti što više za što manje novaca. Je li se na tim bespravnim objektima štedjelo na statici i u kojoj mjeri, to nitko ne zna. Rijetko se u kontekstu cijena nekretnina u Dubrovniku spominje da su one skuplje upravo zato jer se moraju zadovoljavati strogi propisi. Recimo u Mokošici je skuplja gradnja nego u Lapadu, upravo zbog dubokih temelja i propisa o potresima. Velike zgrade u Mokošici su dobro građene s pilotima, ali pitanje je što je s onim bespravnim – govori Miljak, te dodaje da u Petrinji i Zagrebu nisu stradali veliki objekti koji imaju rigoroznije propise za gradnju, nego ponajviše obiteljske kuće.

U Dubrovniku je, ističe Miljak, osim bespravnih građevina najugroženija kulturna baština.

-To je kontroverzno pitanje. Teško je poboljšati statiku građevine koja je zaštićena. Veliki je problem što su kod nas i gluposti zaštićene. Jedini je kriterij da je nešto staro sto godina, a uopće nije bitno je li lijepo i vrijedno, ili ne.

U kulturi treba biti zaštićena Mona Lisa, a ne neka bezvezna slika. Tako je i s građevinama, a kod nas su sve stare građevine kulturna baština bez obzira imaju li objektivnu vrijednost ili ne. I onda te stare zaštićene građevine koje objektivno nemaju veliku kulturnu vrijednost tijekom potresa su zbog manjka armature velika opasnost– zaključuje Miljak.

Ukratko, da se potres sličan onom u Baniji dogodi u Dubrovniku šteta bi bila znatno manja.

Najugroženija bi bila bespravna gradnja i prostor unutar zidina.

Doživjeli ili ne veliki potres tijekom naših života, moramo biti svjesni da gradimo i za buduće naraštaje. Potres će se dogoditi, samo je pitanje kada. Stoga je najvažnije da se ne štedi na statici.

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

17

IZBORI NA VIDIKU, AKTERI JOŠ ŠPEKULIRAJU

USUSRET IZBORIMA sve karte otvorene, Tolić najveća posvuduša SVE SU GLASNIJE informacije o planovima političkih stranaka i kandidata o načinu izlaska na lokalne izbore NIKŠA KLEČAK, IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

D

o lokalnih izbora ostalo je još pet mjeseci pa je u javnom prostoru sve više informacija o potencijalnim kandidatima i koalicijama. Neki su kandidati odavno poznati, poput Mata Frankovića i Nikole Dobroslavića iz HDZ-a, uzAndra Vlahušića kao neovisnog i Jadrana Barača iz SDP-a, koji će se natjecati za poziciju gradonačelnika. Za neke se samo zna da će biti nešto, ali ne i što točno. U tom kontekstu se svakako najviše spominje ime bivšeg direktora Zračne luke Dubrovnik Roka Tolića, kako u kontekstu izbora na grads-

Roko Tolić

koj, tako i na županijskoj razini.

Prema trenutnim informacijama on bi trebao biti drugi na listi za Gradsko vijećeAndra Vlahušića, a možda mu je zanimljiva i funkcija župana.

U javnom su se prostoru već pojavile informacije kako bi SDP-ovci vrlo lako mogli podržati Boža Petrova kao kandidata za župana ispred Mosta. Božo Petrov i Nikola Hajdić za Dubrovački dnevnik ovu informaciju nisu htjeli komentirati, dok je Nikola Grmoja kazao kako još nisu donijeli odluku o kandidatu za župana, kao ni o načinu izlaska na izbore. No, čini se kako Petrov nije jedini potencijalni kandidat za župana ispred te opcije. Kako Dubrovački dnevnik ne-

službeno doznaje, o toj ulozi ozbiljno razmišlja i sam Tolić koji bi bio alternativa u slučaju da Petrov odustane, što zapravo i ne iznenađuje. Čini se kako je dobar odnos kojeg su gajili Tolić i bivši SDPov ministar Siniša Hajdaš Dončić u vrijeme Kukuriku koalicije i danas postojan. Govori se i kako je Tolić obavio niz neformalnih susreta u središnjicama SDP-a i HDZ-a koje su, naposljetku, očito prevagnule na crvenu boju, sasvim očekivano, jer je na plavoj mjesto bilo popunjeno foteljom Nikole Dobroslavića. U slučaju da mu se taj plan izjalovi, mjesto u Gradskom vijeću koje bi osvojio s Vlahušićevom listom bila bi sigurna opcija.

Bivši gradonačelnik Vlahušić davno je najavio kako će se kandidirati za mjesto gradonačelnika te kako sastavlja listu nestranačkih osoba s kojima bi pokušao vratiti vlast u Gradu. Špekulira se kako bi kandidatkinja za zamjenicu mogla biti Nataša Gabričević, šefica dubrovačkog HNS-a.

Vlahušić ove informacije nije potvrdio, ali ni demantirao, samo je kazao kako komunicira s mnogima koji su mu prijatelji, ali o životu grada, a ne o koalicijama i izbori-

ma. Kako Vlahušić, po svemu sudeći, računa na nestranačke kandidate na listi, moguće je očekivati kako će mu se prikloniti dio sadašnjih članova HNS-a.

Na gradskoj bi se razini također mogla dogoditi koalicija između SDP-a i Mosta. Tako su sve glasnije spekulacije kako bi Most mogao podržati Jadrana Barača kao kandidata za gradonačelnika, a vjerojatno bi visoko mjesto na listi u takvom scenariju trebao dobiti Maro Kristić. Postoje također informacije kako je dio Mostovaca bliži tome da u izbore idu samostalno.

Kako neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, sve je izvjesnije kako će Dubrovačka stranka na ove izbore trebala izaći samostalno, kako na gradskoj, tako i na županijskoj razini. Za mjesto gradonačelnika tako bi se u tom scenariju, prema sadašnjim neslužbenim informacijama, trebao kandidirati Željko Raguž, a kandidat za župana još nije poznat.

Na izbore će i ovaj put samostalno ići i DDS, i tu zapravo nema iznenađenja jer stranka Pera Vićana odavno na izbore izlazi sa svojim kandidatima, kako na županijskoj, tako i na gradskoj razini. Na izbore bi samostalno trebali izaći i ‚Srđevci’, sa svojim kandidatom za gradonačelnika odnosno župana.

18

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

VIDO BOGDANOVIĆ

‚Ako si u HSS-u ne možeš se za reda u školu, a dubrovačke str PRVI PUT nakon davanja ostavke na funkciju predsjednika dubrovačkog HSS-a Vido Bogdanović progovorio je o svojim motivima VEDRAN SALVIA VEDRAN SALVIA GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

V HSS-a.

ido Bogdanović dao je pred Novu godinu ostavku na mjesto predsjednika dubrovačkog

Stranku je postavio na noge nakon što je neko vrijeme izbivala iz Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, uostalom stranka je ponovo ušla u ovo predstavničko tijelo građana pa je njegova ostavka taman pred izbore možda neke mogla i iznenaditi. On, po ostavci, za medije nije htio govoriti o razlozima napuštanja ove organizacije. Ali, o njima je govorio u intervjuu za Dubrovački dnevnik.

Pričali smo kod njega doma, dakle o razlozima ostavke, ali općenito, o stanju u dubrovačkoj, ali i nacionalnoj politici.

NISU MI SE DALA POTEZANJA ZA RUKAV

Ostavke se obično donose iz dva razloga. Prvi je kad je netko jako nezadovoljan sobom ili stanjem u stranci, a drugi kad se nekome tko je dotad bio u sjeni želi dati prilika.

- Osnovni razlog moje ostavke jest stanje u Gradskom organizaciji za koju sam odgovoran.

Stanje je loše, dobar dio odgovor-

nosti snosim ja bez ikakve dvojbe.

I nije fer da stranka i članovi budu taoci eventualnih mojih ambicija ili planova. Kad vidiš da ne ide, treba prepustiti prostor drugome.

Kako je ostatak stranke to primio?

- Primio? A što imaju primiti?

I što sad?

- Ništa, sad će Županijska organizacija imenovati povjerenika koji će odraditi svoj posao, pripremiti stranku za sljedeće izbore.

I oni će brzo.

- Kao prvo, ja sam zagovornik samostalnog izlaska na izbore, a izborni zakon ne valja ništa. Mi ne živimo u demokraciji, nego partitokraciji pa tako hrvatskom ne vlada narod nego stranka, partija. A to što ih narod bira je isto jedna prevara o kojoj se može govoriti.

Apsolutni sam pobornik samostalnog izlaska na izbore, zabranio bih predizborno koaliranje, ako ne možeš uzeti pet posto, ne trebaš sjedati u Gradskom vijeću. Ostani doma. Možda bih uveo i da plaća namet onaj tko ne osvoji tri posto.

Da mu dignemo pare što zaprdiva birače. Ako nema tri posto podrške u javnosti, ako ne može animirati familiju ili susjede, što opterećuje liste, ali to su nekakvi politički bolesnici. Uglavnom, mala digresija...

...

Plenković nema mišljenje, on za apsolutno jasne stvari osniva komisije. Njemu treba komisija o „za dom spremni”? Pa neka pita tatu doma što misli o „za dom spremni”.

Znači, baš vam se više nije dalo?

- Sad će početi ona potezanje za rukav, to je najgore. Pa će mi netko reći da mi je ovaj ili onaj poručio ovo ili ono, pa će spominjati mjesta, obećavati. Ljudi, shvatite, ne interesira me. Od toga nema ništa. Nema svjetla na kraju tunela. Osim možda cjepiva oko Covida, ali to je druga tema.

Ostajete u HSS-u?

- Bit ću tu ako me ne izbace, dvaput su me izbacili, Nikša Sentić i Željko Raguž. Sve je moguće.

SREDIŠNJICA BEZ IDEJE

A kakvo je bilo stanje u državnom HSS-u?

- Ne želim sebe opravdavati, ali teško je u provinciji, mislim na periferiji, vući političku ideju ako je nema središnjica. Mislim, zašto bi netko ušao u HSS? Jer ga vo-

di Vido Bogdanović. Ma vidi, bogati. Pogotovo jer je u Hrvatskoj bavljenje politikom deformirano, mislim većina se bavi politikom iz osobnih interesa, familijarnih ili grupnih. Mene to nije zanimalo. U HSS-u takve se ambicije ne mogu ostvariti, ako si u HSS-u ne možeš se zaposliti, dobiti kredit ili upisati dijete preko reda u školu.

Je li tome služi politika?

- U Hrvatskoj samo tome. U Hrvatskoj se ulazi u politiku da se ostvare partikularni interesi. Imamo lokalne dubrovačke stranke koje se bave samo s tim.

Nemaju ništa drugo. Nemaju ideologiju, nemaju svjetonazor, nemaju političku viziju, a niti političke principe.

Imaju samo ono „gdje sam ja tu”.

OD USTAŠOIDA DO PARTIZANA Meni se doimalo da ste vi više lijevo od ostatka vaše stranke?

- Ma ne...

Onda je to samo dojam.

- Istini za

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

19

aposliti ili upisati dijete preko ranke bave se samo s tim’ volju, HSS luta od 1941. godine, od pada Vladka Mačeka HSS je ideološki nedefiniran, on je tada bio svehrvatski pokret, kao 1990. godine HDZ, mislim da je HDZ kopirao taj pristup. Od onda tu je cijela paleta političkih profila. Od krajnje desnih, tih ustašoida, pa do partizana, veliki broj HSS-ovaca su bili i u partizanima, kasnije su to bili načelnici, direktori, ministri.

HSS je izgubio brivu, ima sad t u

svega, a najmanje građanskog, odnosno seljački poštenog. Kola se zaustavljaju, a slijedi uzbrdica.

Tu su i kadrovski problemi, vodstvo radi neprimjerene stvari, a uz to HSS nema ideologiju.

Iako, predsjednik Krešimir Beljak izgovorio je neke riječi koje je trebalo izgovoriti, a koje drugi nisu izgovorili.

- Zato i jesam podržavao tu, neću

reći politiku, ali operatiku. HSS se uvijek ocjenjivao je li u koaliciji s HDZ-om ili SDP-om, on nema supstancu. Odjednom se ubacio u demokršćane. Što su to demokršćani? To je HDZ. Što će tu HSS?! Ne razumijem. Iako Beljak jest naginjao lijevim, centralno lijevim idejama. I SDP je ideološki ništa. Niti su socijal-demokrati, niti iskreni antifašisti, oni su prikriveni ustašoidi kad im treba...

I onda se tu HSS znači nije odredio?

- Trebalo je reći da mi o NDH mislimo to i to. Gotovo. Nema relativizacije. O „za dom spremni mislimo” to i to. O abortusu isto tako.

O srpskom pitanju također. Naravno, oko ekonomije se isto odrediti. A ne kao Plenković „piškit ću, kakit ću”. On nema mišljenje, on za apsolutno jasne stvari osniva komisije. Njemu treba komisija o „za dom spremni”?

Pa neka pita tatu doma što misli o „za dom spremni”.

Ali on tako štiti i klijentelističku Hrvatsku?

- Štiti on tako sebe da ostane predsjednik stranke.

Vido Bogdanović

...

- S Rokom Tolićem se ja vidim i čujem, nađemo se i tresemo politiku. Daleko od toga da ima želje preuzeti HSS. Nikad nisam niti primijetio da ima želju vratiti se u HSS. Zato jer HSS u Dubrovniku ne postoji. Postoji mala grupica ljudi, koja Roku nije dovoljna. Ništa to.

SJEDNICE GRADSKOG VIJEĆA SU ISPOD SVAKE RAZINE

Dali ste mandat u Gradskom vijeću na raspolaganje.

- Zahvaljujući izbornom sustavu to je mjesto HSS-a, a neka stranka odluči hoću li stati do kraja ili imamo drugoga, ako ga imamo.

Ali sjednice Gradskog vijeća su ispod svake razine Grada Dubrovnika, to su prosta, primitivna prepucavanja, poluistinita. Izgubi se 60 posto vremena na samohvalu i prepucavanja. I svi govore za sebe da su najbolji, najljepši... A tek kad kažu da su pošteni. Pa što to govoriš?! To se podrazumijeva. Što bi meni netko s govornice govorio da je pošten? Ili da nije lupež. A oni u avans davaju poštenje, čekaj malo?

Nastavak na sljedećoj stranici

20

Dosta toga je providno, sam tijek sjednica često providno teče.

- Sami sebi nabacuju pitanja. HDZ i koalicijski partneri. Ali čak imaju krtice u oporbi koji im reču što će ih pitati. A on je toliko loš glumac da ne može to sakriti, nego kao đak pjesmicu izrecitira za pet. Ali to je kako se reče, nama naša borba dala.

O POLITIČKIM VRIJEDNOSTIMA HDZ-a HDZ ipak, dojam je, nikad nije bio neupitniji.

-Kao prvo, HDZ nije stranka. To je kasta. Oni su javno rekli, njihove članice i članovi su javno rekli da su oni garantirani Hrvati. Rekli su da nema većih Hrvata od njih.

Kasta.

No, na izborima pobjeđuju, iako politiku manje do više baziraju na osjećajima birača.

- Ali to je sve što imaju. Nemaju ništa drugo kao političku vrijednost. Oni su doveli državu na zadnje i predzadnje mjesto po svim pozitivnim tablicama i na vrh po negativnim tablicama. Oni djeluju, neću reći kao mafija jer mafija je ozbiljna organizacija, ali zato mogu reći kao kasta. U kojoj se svakom članu nešto garantira. Zato imamo te uhljebe. I užasno su neproduktivni i neefikasni, njihovo upravljanje državom je katastrofalno. Najbolje mi je kad kažu da smo ušli u Europsku uniju i NATO, pa oni su htjeli da uđemo iz geopolitičkih interesa. Uhvatili su nas za uho i ubacili, a ne zato jer smo organizirana pravna država. Mi smo jadi jadni, koji su to uspjesi države u 31. godini postojanja? Ali, recimo, koliko ljudi glasa?

Dosta malo ustvari.

- Pa jer nemaju za što glasati, nema ništa na ponudi. Zašto bi se

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

išlo glasati, glasa se ili za HDZ ili ako se baš ne voli HDZ. Ali tko je taj tko bi recimo bolje upravljao Dubrovnikom?

VLAHUŠIĆA NEĆU PODRŽATI Amo po redu malo o kandidatima. Andro Vlahušić?

- Ma ne može on. Prva stvar, ne slažem se načinom na koji je eliminiran. Lex Vlahušić? To je smiješno. Drugo, pitanje presude je za mene upitno, to je po mom mišljenju bilo pakiranje, neću ulaziti u detalje, ali znam dovoljno detalja da mogu reći da je navučen, nije on ništa učinio supstancijalno osim što je potpisao nešto, a što nije imalo učinak. Dvaput sam ga otvoreno podržao na izborima, ali postoji nešto što je u zapadnoj demokraciji obvezno - bilo koja potvrđena sumnja, to se dakle zove optužnica, razlog je da se ta osoba povuče iz javnog djelovanja do okončanja te sumnje. Ne može optuženik na nekakvom Županijskom sudu zbog kaznenog djela zloupotrebe ovlasti se kandidirati. Ne može, ne može, ne može i ne može.

Dobro, ali kakva je njegova politička snaga? Uopće, oni koje je okupio.

- A ne znam više tko je tamo, tko mu je reformist, tko je HNS-ovac, ne čini mi se to nešto. Osim toga, imao je neke perfektne učinke, ali i neke katastrofalne.

Idemo prvo o lošima.

- To je pitanje prostornog planiranja, on je pojačao prostorne zločine Dubravke Šuice, on ih je osnažio.

Sad govori o tome... Pa zna se tko je kriv! Šuica i on. Druga stvar, njegovo ponašanje u odnosu na Luku Dubrovnik koja je u vlasništvu Grada, a koju je omeo da gradi marinu u Lapadu i koju je poli-

...

- Ne želim sebe opravdavati, ali teško je u provinciji, mislim na periferiji, vući političku ideju ako je nema središnjica. Mislim, zašto bi netko ušao u HSS? Jer ga vodi Vido Bogdanović. Ma vidi, bogati. Pogotovo jer je u Hrvatskoj bavljenje politikom deformirano, mislim većina se bavi politikom iz osobnih interesa, familijarnih ili grupnih.

tički ometao da bude investitor za terminal. A za mene kao Dubrovčanina najveći problem je što je njegova politika aktivno praznila Grad, on je tvrdio da ne postoji razlog da netko tamo živi ako može dobro afitavati. „Savjetujem svakome tko ima stan u Gradu da ga uredi u apartmane i pođe živjeti u Župu i na taj način živi”, to je njegova politika. Nije moja. I onda uđemo u apsurd da njegov zamjenik, dakle sudionik politike koja je rušila Luku Dubrovnik, postane direktor Luke Dubrovnik.

Vratit ćemo se na Raguža, nego...

- Evo ti ga odmah! Ne treba ti više od toga...

Ali idemo prvo dobre stvari prije nego počnemo o Frankoviću i Ragužu.

- Ma ima stvari koje je Vlahušić dobro napravio, to su rotori u Gružu i na pošti Lapad, učinio je jednu veliku stvar, a to je Ilijina glavica, riješila je velike stvari, tu je bilo i podzemnih igara oko zemljišta, onda uporabne dozvole. To je sve dobro bilo.

FRANKOVIĆ NASLIJEDIO PROBLEME, ALI PREVIŠE SE HVALI A Franković?

- Mislim da je Franković veliki favorit jer je ogromnu energiju uložio u samopromidžbu, nekima kao meni ide to na nerve, meni je draže da se dobro radi nego da se govori da se dobro radi. Ali dobro, svatko ima svoj stil, on je očito školovani „self promoter”. On na sjednicama Gradskog vijeća troši ogromno vrijeme na ono dobro što je napravio iako ga nitko ne pita o tome. A prirodno sam skeptičan prema onima koji se hvale i govore da nisu lupeži i da su uzorni ljudi i katolici. Odmah mi je tu nešto sumnjivo. A priori sumnjivo. Što on ima govoriti da je pošten?

Njegovo vrednovanje u političko-komunalnom smislu?

- On je naslijedio velike probleme.

Naslijedio je nesretno groblje na Dupcu, Potemkinova sela pročistača u Komolcu, prostorne planove kakvi već jesu, neizgrađenu školu na Montovjerni, nezavršenu Lapadsku obalu, nezavršeni hotel Gruž, cestu od mosta do Osojnika. Nitko to nije počeo raditi nego on. Ali opet, puno toga je preformulirao. Hvali se dvoranom u Mokošici. Pa nije je učinio on nego Ćićo Obuljen, a u moje doba smo je uredili. I jasno je da je nakon 20 godina treba ponovo urediti. Samo odakle tri milijuna kuna, zašto? Za pet strunjača?! Nemojmo se lagati. Ja nisam, kako se to u Hrvatskoj reče, institucija, ali to mi jednostavno smrdi. Hvale se i s ostalim sportskim ulaganjima, a ja ću ga podsjetiti da je prije pokriven bazen, da je izgrađena školska dvorana u Mokošici, kao i sportska dvorana na Ilijinoj glavici, popravljena je dvorana u Gospinom polju. On ima problem, on misli da povijest počinje od njega.

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

21

politiku. Daleko od toga da ima te želje. Nikad nisam niti primijetio da ima želju vratiti se u HSS. Zato jer HSS u Dubrovniku ne postoji. Postoji mala grupica ljudi, koja Roku nije dovoljna. Ništa to.

Kažete da se vidite, pa da nastavimo u smislu trača, kakve su mu ambicije?

- On je otvoreno rekao da ima ambiciju.

Vido Bogdanović

Kome dajete podršku u drugom krugu?

- Između koga?

Frankovića i Vlahušića?

- Ma neće Vlahušić biti u drugom krugu.

Stvarno?

- Ma naći će mu nešto, HDZ je opak, on sustavno radi lošu, negativnu politiku. Igrat će prljavo.

OVO JE NEUREĐENI AUTOBUS U biti, sad ovako razgovarajući malo tračamo, ali idemo na Jadrana Barača.

- Kad sam ja išao na izbore 1997. godine, a mi smo imali osam vijećnika te kasnije koalirali sa šest HSLS -ovih vijećnika, računao sam na 50,

60 ljudi, operativaca, članova koje si mogao zazvati i konzultirati se.

Jasno je zašto to govorim oko Barača. I još nešto, ti ljudi koji misle biti gradonačelnici moraju znati što će kad sjednu u fotelju. Što će napraviti? Zvati tajnicu da im donese kafu? Što? Ovo je neuređeni autobus i kad sjedneš za taj volan trebaš nastaviti voziti.

Postalo je otvoreno agitiranje, kako se to kaže, stranačke kvote.

- Uhljebljenja, uhljebljenja i uhljebljenja. A mi to plaćamo. Sjede stotine ljudi koji ne rade ništa, a netko to plaća.

I evo nas o Ragužu.

- On i njegova stranka su krenuli s velikim ambicijama, isto kao i stranka Pera Vićana. Htjeli su oni biti gradonačelnici, ali su vidjeli da to ne ide baš tako, pa su se pretvorili u klijentelističke organizacije. Ma to je smiješno. Najgora je ta politička trgovina, oni imaju tri ruke pa onda traže toliko i toliko utjecajnih mjesta.

I još jedno ime - Roko Tolić? Njega sam htio prvog spomenuti, u biti trebao je on biti prvo pitanje, ali nas je razgovor odvukao u drugom smjeru. Dakle, neke su bile insinuacije da ste se maknuli da on dođe na čelo stranke.

- Ne, ne... Ne vjerujem. To mi je prva insinuacija. S Rokom se ja vidim i čujem, nađemo se i tresemo

TOLIĆU HSS NE BI TREBAO BITI OPCIJA

A vrijeme je za pokrenuti se.

- To je ozbiljan projekt. Recimo, ja sam 1. siječnja 1997. godine dao otkaz u Atlasu da bih mogao nesmetano raditi. Treba biti jasno i Roku Toliću i svim ambicioznima da se ne može u politici biti free lancer, možeš se nekome uvaliti kao sportaš ili pjevač pa biti treći, četvrti na listi, ali ako ćeš biti onaj koji vuče, treba izgraditi fundamente. Nije to lako. Treba to okrupniti. Zvuči da je lako osvojiti pet, šest tisuća glasova. Pa Pero Vićan s ogromnim trudom ne može proći dvije tisuće glasova.

BIDEN, TRUMP I DOBROSLAVIĆ Nećete možda vi sve iznenaditi pa na kraju biti kandidat za gradonačelnika?

- Kako ću ja?

Ne morate biti predsjednik ogranka.

- Imam ja godine. Nisam ja Trump.

Ili Biden.

Ili Dobroslavić.

- E, ili Dobroslavić. Ma neka ide, što mu ja mogu. Njemu je dosadno pa tamo ide izigravati nešto, a ima funkciju koju ima. Uvjereni sam zagovornik ukidanja županija.

Cijeli razgovor pročitajte na portalu Dubrovački dnevnik.

22

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

KOALICIJA S METKOVCIMA

SDP pred političkim samoubo KONZERVATIVNA I DESNA STRANKA MOST mogla bi na jugu dobiti podršku o izlasku na izbore od lokalnog SDP-a, čiji bi kandidat za župana bio Božo Petrov. Dok je njima to očito prihvatljivo, mnogi se boje što će na to reći Božova baba?

LUCIJA KOMAIĆ

D

ubrovački i županijski SDP-ovci razmišljaju o izlasku na predstojeće lokalne izbore sa strankom Most. Nitko od aktera to zasad ne potvrđuje, ali nema ni eksplicitnih demantiranja ovih navoda, a izjave koje su ovih dana dali akteri obje stranke jasno daju do znanja kako to kao nečija ideja itekako postoji i kako se o tome pregovara. U slučaju takve suradnje za pretpostaviti je kako bi na razini Dubrovnika Most podržao Jadrana Barača kao kandidata za gradonačelnika, a županijski SDP podržao bi Mostovog kandidata za župana, a to bi bio Božo Petrov.

Matematika im nije loša. Mostov Nikola Grmoja, u slučaju da je na prethodnim lokalnim izborima kao kandidat imao potporu SDP-a sigurno bi prošao bolje u drugom krugu u kojem ga je čekao zasad nepobjedivi Dobroslavić. Božo Petrov, uz potporu SDP-a, možda bi mogao ostvariti još bolji rezultat. S druge stra-

ne, u Dubrovniku će se najveća borba voditi za drugi krug. O tome hoće li se u njemu s Matom Frankovićem naći Jadran Barač, ili možda Andro Vlahušić, ili kandidat Srđevaca presudit će možda tek par glasova, a nakon toga drugi krug je priča za sebe. Netko je negdje sigurno računao kako bi udruženi glasovi Mosta i SDP-a teoretski mogli donijeti neku prevagu. Osim toga, Mostov Maro Kristić i SDP-ov Jadran Barač ionako već odavno surađuju u Gradskom vijeću, potpisuju zajedničke amandmane i održavaju zajedničke pressice.

SVE JE POČELO OD HRASTA

Sve bi to bilo razumljivo da se ne radi o dvije stranke koje osim zajedničkog neprijatelja gotovo pa ništa nemaju slično. Za razumjeti koliko je ovakva ideja suluda, ravna političkom samoubojstvu SDP-a, potrebno se vratiti na sami početak osnutka tog Mosta s kojega su se mnogi bacili u očaj kad su shvatili što su napravili, a najprije brojni birači ljevice. Oni su im dali podršku u samom početku, prije nego što su ovi razotkrili svoju krajnje desnu orijentaciju, koju danas više ne kriju. Sve je počelo s udrugom Narenta Nikole Grmoje i aktivizmom lokalnih momaka, koji su htjeli djelovati. Prva politička opcija s kojom su koketirali

prije nego što su osnovali Most u Metkoviću bio je notorni krajnje desni Hrast. Stranka je to koja se u suštini ideologije zalaže u najmanju ruku za sve ono totalno suprotno od onoga što bi se očekivalo od SDP-a po pitanju ljudskih prava i civilizacijskih dostignuća nasuprot Srednjem vijeku.

U majici od Hrasta mladi Božo Petrov tih je davnih godina, vrlo mlad, davao izjave o tome kakvu državu i politiku želi, baš kao pravi Hrastovac, što bi volio promijeniti. Sva su videa Boža Petrova kao Hrastovca brzo nestala s interneta u trenutku kad je Most, nakon uspjeha u Metkoviću u kojem su pobijedili Jamba krenuo u pohod na Markov trg i Banske dvore 2015. godine. Bilo je to tek dvije godine nakon što im je dosadilo voditi provincijski Metković jer su im politički apetiti bili puno veći od toga.

ČUDO(VIŠTE) IZ NERETVE

U tom trenutku svi su mediji i analitičari brujali o takozvanom čudu iz Neretve. Mladi Božo Petrov i njegov zamjenik Nikola Grmoja navodno su napravili spektakl u svojoj lokalnoj sredini. Štednjom i rezovima navodno sanirali dug, zaustavili trend zapošljavanja preko veze i rođačku ekonomiju, a diljem Hrvats-

ke padale su suze zbog toga što se mladi gradonačelnik, koji živi kao podstanar, vozi u Renaultu.

Malo je od toga bilo istina, rodbina i kumovi nisu ostali zaboravljeni, a i Renault su ubrzo zamijenile saborske limuzine.

Božo Petrov, danas istaknuta figura konzervativne desnice, tada je uz pomoć najboljih spin doktora bio predstavljen kao lider ljevice, koji obećava rezanje i uštede i na nacionalnoj razini.

Sve ono što i danas trebamo, ali se takav lider još nije dogodio. Petrov iz tog vremena ostat će zapamćen kao jedna od najvećih hrvatskih političkih izbornih prevara. Fantastičan rezultat te 2015. godine ostvario je na temelju protestnih glasova zajedno s glasovima razočarane ljevice kojoj su se dobro prodali. U javnog bilježnika ovjerio je izjavu kako nakon izbora neće koalirati ni s Tomislavom Karamarkom, niti sa Zoranom Milanovićem. Ovaj antologijski politički potez ostat će za povijest. Ne da ništa od toga potpisanog nije bilo istina, nego je Most vrlo brzo pokazao kako je spreman koalirati bilo s kime, u zamjenu za funkcije. Čudo iz Neretve u tom se trenutku pokazalo kao čudovište, s obzirom na sve ono što je uslijedilo, a to je nezapamćena kriza vlasti, na čelu s premijerom koji čak nije znao ni hrvatski i već sljedeće godine novi izbori.

ŠTO ĆE REĆI BOŽOVA BABA?

Svi se sjećaju te postizborne agonije kad je Most trebao odlučiti o tome s kim će sastaviti Vladu. Božo Petrov pričao je tada s

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

23

ojstvom, bacit će se s Mosta ...

KONAČNO SE RAZOTKRILO ZAŠTO JE PETROV 2015.

MILANOVIĆU REKAO NE, A KARAMARKU DA Mostovac Miletić: ‚’S SDP-om ne možemo koalirati nikako, ideološki ne možemo.

Pa Božo ne bi mogao doći dolje doma mami i babi, a ni ja svojima.’’

Karamarkom. Pričao je s Milanovićem. Trčao je kod Kolinde na Pantovčak. Milanović mu je nudio da bude premijer, Karamarko predsjednik Sabora. Na kraju su se sve dogovorili, a za predsjednika Vlade doveli Tihomira Oreškovića, za kojega su dva dana ranije prvi put čuli, netko im je rekao da je navodno stručnjak. Kasnije se pokazalo kako su to najvjerojatnije odradili konzervativni krugovi bliski Crkvi, koja je uvijek u pozadini, središtu i ispred svih poteza koje Most radi.

HDZ ih je prevario. Prvi put. Onda su srušili vlastitu Vladu i krenuli na nove izbore već u lipnju 2016.

Kako bi doveli na vlast HDZ, drugi put. Doveli bi ga i treći put da je trebalo, jer kakav, takav, desno je, a to je za Mostovce jedino ispravno.

Tek je na posljednjim izborima prava istina o agoniji ovog vremena izašla na vidjelo, i to sas-

vim slučajno. Nova zvijezda Mosta, vjeroučitelj iz Rijeke, sada saborski zastupnik Marin Miletić onako je iskreno i nevino sve razotkrio slučajno u jednom gostovanju na Novoj Tv. Voditeljica ga je propitivala o mogućim koalicijama nakon izbora. Miletić je poprilično iskren i pomalo zgrožen odmahnuo rukom na sami spomen mogućnosti bilo kakvog koaliranja s SDP-om . ‚Sa SDP-om nikako, ideološki ne možemo. Pa Božo ne bi mogao doći dolje doma mami i babi, a ni ja svojima’’, priznao je iskreni Miletić i time konačno sve razotkrio. Petrov je tada, nakon što je otrčao kod Kolinde po odluku kako će podržati Karamarka, a ne Milanovića, tvrdio kako im je Milanović radio navodno nešto iza leđa te da su zato to odlučili. Nikad nisu progovorili ni u naznakama što je to nešto navodno bilo.

Ali su konačno priznali kako SDP nikad nije ni bio opcija, jer je ljevica

za mame i babe momaka s desnice bogohuljenje i grijeh.

SHVATILI DA SDP NIJE CRVENI VRAG S KOJIM SU IH PLAŠILI KAO DJECU?

Međutim, nakon pet godina provedenih u Zagrebu i visokoj politici nema sumnje kako su Mostovci politički i u svakom smislu sazreli. To nisu ona ista djeca iz Renaulta u Metkoviću. I kuća se izgradila. Posebno se Nikola Grmoja razvija u profesionalnog političara. Za pretpostaviti je kako su odvajanjem od mama i baba te njihovih ideologija shvatili kako nije sve tako crno, bijelo, crveno i plavo kako su na početku karijere mislili. Vjerojatno su shvatili kako današnji SDP nije crveni komunistički vrag koji s petokrakom na glavi želi pobiti sve što je hrvatsko, a kako se u takvim provincijama uvijek misli i s čime plaše malu djecu. Shvatili su i to kako nije sve što je desno dobro,

moralno, lijepo i domoljubno kako su očekivali.

Ova je revolucionarna spoznaja konzervativnih momaka iz neretvanskog Mosta očito dovoljna dubrovačkim i županijskim SDP-ovcima za zajednički izlazak na izbore. Nameće se logičan zaključak koliko moraš biti jadan da se prepustiš zagrljaju onoga koji je u politici upravo zato da bi se borio protiv svega onoga što ti jesi i svih vrijednosti za koje se ti zalažeš? Koliko moraš biti politički glup i nesposoban, ili možda samo pokvaren i zaluđen privatnom ambicijom i obećanim pozicijama, kakvim pročelničkim ili mjestom zamjenika, da kao političar lijeve stranke kreneš u ovakvu suludu priču koju će birači ljevice vjerojatno jedino kazniti za sva vremena? SDP na jugu ionako je odavno na rubu pa ni ovo više ne čudi. Možda da konačno i skoče s tog ruba Mosta. Neće to biti njihovo prvo političko samoubojstvo.

24

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

EPILOG RASPRAVE S GRADSKOG VIJEĆA

Je li natječaj Mihu Obradoviću n GRADSKI VIJEĆNIK HNS-a pobijedio je na ponovljenom natječaju Kinematografa za dodjelu poslovnog prostora u Boškovićevoj, sa tvrtkom koju je osnovao šest dana nakon poništenja prethodnog natječaja, bez valjanog razloga

N

a posljednjoj sjednici Gradskog vijeća koja se održala u prosincu žestoko su se oko namještanja natječaja, prostora i stranačkih iskaznica za govornicom sukobili HNS-ov vijećnik Miho Obradović i HDZ-ov gradonačelnik Mato Franković. Obradović se tada požalio kako nije mogao ‚’dobiti prostor za ugostiteljski objekt u Maestralima dok je direktor bio HDZovac Davorko Obuljen i da su mu rekli kako ga ne može dobiti jer nema iskaznicu HDZ-a’’.

Franković mu je uzvratio te rekao kako se upravo njemu namještao i prethodno poništavao natječaj za prostor u vlasništvu Kinematografa Dubrovnik u Boškovićevoj ulici, zbog iskaznice u ovom slučaju HNS-a. Tom je prilikom Obradović tvrdio kako to nije istina te je rekao kako bi tužio Frankovića zbog izrečenog da to nije rekao za govornicom. Pozvao je medije da se pozabave dokumentacijom natječaja temeljem kojega je

Miho Obradović

na kraju dobio prostor za ugostiteljski objekt u svom vlasništvu.

PRVI NATJEČAJ OBJAVLJEN U SIJEČNJU 2014.

Slijedom ovog poziva Dubrovački dnevnik je došao do dokumentacije Kinematografa Dubrovnik o dodjeli atraktivnog prostora u Boškovićevoj ulici, tek ne-

koliko metara dalje od Straduna gdje se i danas nalazi Obradovićev objekt ‚Barba’.

Prvi Javni natječaj za dodjelu prostora objavljen je u dnevnoj novini krajem siječnja, temeljem Odluke Upravnog vijeća Kinematografa Dubrovnik od 21. siječnja 2014. godine. Predsjednik Upravnog vijeća tada je bio Tihomir Matić iz HNS-a, a ravnateljica Đive Galov. Na Sjednici je donesena odluka da se krene u raspisivanje natječaja jer je agencija Atlas otkazala zakup. Dogovorili su kako će početna cijena mjesečnog zakupa za poslovni prostor veličine 40 kvadrata biti 10 tisuća kuna bez PDV-a. Kao jedan od uvjeta objavljenog natječaja navodi se kako je potrebno dostaviti ‚BON 1’. Rok za prijavu bio je 10 veljače.

Odlučili tražiti nadopunu ‚što je zdrava hrana’ Sljedeća sjednica Upravnog vijeća Kinematografa Dubrovnik održala se 17. veljače i na njoj se raspravljalo o pristiglim ponu-

dama. Tom prilikom na sjednici se utvrđuje kako su na natječaj pristigle dvije ponude, od tvrtki Mala Petka i Per Aspera. Mala Petka je ponudila 14 tisuća kuna bez PDV-a dok je druga tvrtka ponudila 12 tisuća kuna uvećano za PDV. Tom prilikom na sjednici kojoj su nazočili članovi Upravnog vijeća Tihomir Matić, Gordana Jablanov, Dubravka Mikulić i ravnateljica Đive Galov donosi se zaključak kako nije donesena odluka o odabiru najboljeg ponuditelja već je zatražena nadopuna dokumentacije. Prema Zapisniku s te sjednice zaključak je kako ‚’zainteresirani moraju dostaviti izjavu kojom se obvezuju da za vrijeme trajanja Ugovora o zakupu neće promijeniti djelatnost te da će objekt biti otvoren tijekom cijele godine. Od Male Petke se zahtijeva da detaljnije obrazloži što smatra - zdravom hranom.’’

ODABRALI NAJBOLJEG PONUDITELJA PA SVE PONIŠTILI Kada je to sve dostavljeno Upravo vijeće je 28. veljače donijelo Odluku o tome kako je najbolji ponuditelj tvrtka ‘Mala Petka’. Pobjednike Javnog natječaja o tome su obavijestili 10. ožujka te pozvali na potpisivanje ugovora. No, tu dolazi do preokreta. Tvrtka koja nije odabrana uložila je žalbu zbog toga što je odabrana tvrtka upisana tek 10. siječnja, zbog čega nije bila u mogućnosti dostaviti u natječaju navedeni BON 1., iako je ta tvrtka dostavila potvrdu FINA-a kako im ne mogu izdati BON 1.

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

25

namješten ili je sve slučajnost?

Jedna je članica upravnog vijeća tada tvrdila kako je Žalba neosnovana, dok je predsjednik Tihomir Matić bio mišljenja kako bi najbolje bilo poništiti natječaj, što su na kraju i odlučili. Iako su tada zaključili kako nije bilo nikakvih grešaka u proceduri natječaja, ipak su ga 21. ožujka poništili, samo 11 dana nakon što su pobjedniku javili kako je odabran.

Iz tvrtke Mala Petka uložili su Žalbu na ovakvu odluku, a u njoj naveli između ostaloga kako se potpisivanje ugovora odugovlačilo, da bi se na kraju dogodio obrat.

Tvrdili su tada kako je bez razloga poništen natječaj, posebno zbog toga što je u novom koji je raspisan 21. ožujka navedeno kako se kao valjani dokument priznaje BON 1 ili potvrda ovlaštenog tijela kako se on ne može izdati, što je upravo onaj dokument kojega su i oni bili priložili. Prijavili su se i na ponovljeni natječaj s istom ponudom, a njihova žalba nije promijenila odluku Upravnog vijeća. ‚U pitanju je bila pravna valjanost potvrde kojom se zamjenjuje BON 1. Upravno vijeće od FINA-e nije dobilo odgovor o pravnoj valjanosti iste te je zatražilo mišljenje gospodina Zdenka Medovića kao pravnika i tadašnjeg predstavnika UO za kulturu Grada Dubrovnika. Njegovo mišljenje bilo je da je najbolje rješenje za Kinematografe Dubrovnik poništenje natječaja i raspisivanje novog’ odgovor je Tihomira Matića Dubrovačkom dnevniku na ove događaje iz 2014.

NA PONOVLJENI NATJEČAJ JAVLJA SE OBRADOVIĆ Novi natječaj raspisan je 21. ožujka, a Miho Obradović 28. ožujka osniva tvrtku Prima Prosperita j.d.o.o. koja se javila na natječaj te nudi veću ponudu od prethodno odabrane u iznosu od 15 tisuća i 555 kuna. Par dana kasnije biva izabran, bez dokaza o solventnosti BON1, nego samo uz potvrdu kako se on ne može izdati, kako je ovoga puta i navedeno u natječaju.

Dubrovačkom dnevniku nakon sjednice Gradskog vijeća na kojoj je otvorena ova tema javili su se neki od zainteresiranih za prostor iz tog vremena. Dojma su bili, kako su rekli, kako bi se natječaj rušio sve dok se ne bi odabrala tvrtka kojoj je bilo cilj dodijeliti prostor. Osim toga, od kandidata iz prvog natječaja su tada iz Kinematografa tražili izjavu da će objekt biti otvoren preko cijele godine, da bi izabrana tvrtka uredno svake godine zatvarala objekt.

Dakle, za tvrtku Prima Prosperita ta izjava ili nije trebala, ili nitko nije kontrolirao je li objekt radi ili ne tijekom zime. Sugovornik se vraća na komentare članova Upravnog vijeća koji su tada cjepidlačili čak i o tome da se definira o ‚’kakvoj bi se zdravoj hrani radilo u ponudi ugostiteljskog objekta’’. Za Obradovićevu djelatnost se naknadno nije tražilo pojasniti o kakvoj hrani se radi, hoće li raditi zimi ili ne.

FRANKOVIĆEVI NAVODI NA VIJEĆU Gradonačelnik Franković spome-

Obradovićev objekt ‚Barba’ nuo je za govornicom kako se Obradoviću poništavao i namještao natječaj te kako njegova ponuda nije bila najbolja. Iz dokumentacije je vidljivo kako ona ipak jest veća od one druge koja tada nije, ali prethodno s istim iznosom jest bila odabrana. Ostaje otvoreno pitanje je li Obradović putem stranačkih kanala imao povlaštene informacije o tome koliko bi trebao ponuditi kako bi premašio pobjednika iz poništenog natječaj.

Obradovića smo zamolili za komentar o svim ovim slučajnostima i čudnim situacijama oko procedure poništenja natječaja bez ikakvog valjanog razloga, kao i o tome što je tvrtku osnovao šest dana na-

kon poništenja prethodnog natječaja, kao i o visini ponude. ‚’U razloge poništenja natječaja od strane Kinematografa ne mogu ulaziti jer u istom nisam sudjelovao, niti sam za isti natječaj znao,’’ rekao je Obradović. Na pitanje o tome je li sa stranačkim kolegama razgovarao o iznosu kojega će ponuditi tvrdi da nije. ‚’S obzirom na to kako tada nisam bio član niti jedne političke stranke, pa tako ni HNS-a nisam imao stranačkog kolegu s kojim bih o istom natječaju mogao razgovarati’’, rekao je Obradović koji je tog istog ljeta 2014. krenuo s radom sa svojim ugostiteljskim objektom. Tek je nakon toga ušao u HNS. Sljedeće godine dobio je posao u Luci Dubrovnik.

28

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

U DUBROVAČKOJ OPĆOJ BOLNICI

Novosti u radu Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Piše: SILVA CAPURSO

P

očetkom 2021. godine Poliklinika za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih počela je s radom u novim uvjetima i s novim djelatnicama.

Od početka rada do kraja 2020. godine, u nepunih godinu i pol o samog početka rada, Poliklinika za djecu u Općoj bolnici Dubrovnik, osnovana na inicijativu ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik izv.prof.dr.sc.

Marija Bekića, dr.med., primila je više od 500 djece.

Ovisno o potrebama, djeca su dobila dijagnostičko-terapijsku potporu, a najčešće su upućivani psihologu, logopedu i edukacijskom rehabilitatoru. Unatoč velikom broju djece koju je Poliklinika obuhvatila u kratkom razdoblju nisu svi uspjeli dobiti potrebne rehabilitacijske i habilitacijske postupke u kratkom vremenu, pa su za određene terapije postojale liste čekanja.

Kako bi se takva situacija izbjegla u najvećoj mogućoj mjeri, a transparentnost postupaka bila potpuna, Poliklinika za zaštitu metalnog zdravlja djece i mladih OBD od početka godine počela je s naručivanjem malih pacijenata preko centralnog naručivanja. Dosadašnji pacijenti, moći će i dalje nastaviti s terapijama u dogovoru s dječjim terapeutima i psiholozima, a novi pacijenti dobit će priliku za termine naručivanja kako bi se smanjile liste čekanja.

Zaposlene su i nove djelatnice, psihologinja i edukacijska rehabilitatorica, obje s višegodišnjim iskustvom u radu s djecom s teškoćama u razvoju, pa bi kvaliteta rada i najkraći mogući rokovi u kojima će dje-

ca biti primana na procjenu i terapiju, trebali doprinijeti bržoj procjeni, rehabilitaciji i habilitaciji djece s teškoćama u razvoju.

Uz voditelja Poliklinike specijalista psihijatrije, subspecijalista socijalne psihijatrije Davora Grileca, dr.med., od 2021. godine u Poliklinici za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih zaposleno je sveukupno osam djelatnica sa specifičnim edukacijama i znanjima iz područja psihijatrije, psihologije, poremećaja u ponašanju djece i mladih, edukacijske rehabilitacije, senzorne integracije, radne terapije, NF terapije, logopedije, artikulacije govora itd.

Vrijeme Covid-19 pandemije stavilo je pred svih nas nove izazove, a posebno su ugrožena djeca i mladi kojima je u nekim segmentima život u potpunosti izmijenjen. Od početka pandemije u Poliklinici za zaštitu mentalnog zdravlja djece i

...

Svi roditelji koji smatraju da im dijete treba pomoć ili su zabrinuti za njihov razvoj od najranije dobi mogu se naručiti na prvi pregled u Polikliniku za djecu preko centralnog naručivanja Opće bolnice u Dubrovniku ili kontaktirati direktno Polikliniku za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih.

mladih zabilježen je značajan porast dolazaka djece s emocionalnim teškoćama kojima je pružena pomoć, a roditelji savjetovani kako se nositi s tzv. „novim normalnim” – on-line nastavom, smanjenim kontaktom s vršnjacima, ograničenjem kretanja i sl.

DOSTAVA 020 642 700 ili preuzmite na adresi Šetalište kralja Zvonimira 17 (Uvala Lapad)

a la carte

coffee to go

prikle to go

Pizza

svaki tjedan nova akcija

15 kn

10 kn

Brownie kolač i kava od 08 do 10 sati

30

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ANA KREŠIĆ, POLICIJSKA SLUŽBENICA ZADUŽENA ZA POTRAGE

‚Neki nestanci osoba z more nam je veliki nep

ANA KREŠIĆ policijska je službenica zadužena za potrage. Zaposlena je u PU dubrovačko-neretvanskoj od 1981. godine gdje je obnašala više dužnosti, a od 1996. godine radi isključivo u sektoru potraga.

MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

P

ostoji li u sklopu dubrovačke policije zaseban odjel koji se bavi potragama?

Naš odjel je pri Odjelu općeg kriminaliteta, a Odjel općeg kriminaliteta pripada Službi kriminalističke policije. Sve potrage koje obavljamo se usklađuju s policijskim postajama koje su u nadležnosti naše Policijske uprave, odnosno svima onima koji su na terenu. Drugim riječima, čitava policija sudjeluje u potragama. Što točno radite nakon što netko prijavi nestanak osobe?

Istog trenutka provjeravamo sve moguće informacije. Je li obitelj nestale osobe problematična, kakva je njihova financijska slika, postoji li neka bolest, jesu li nestali dokumen-

ti poput putovnice, ima li kakvih naznaka kaznenog djela, postoji li oproštajno pismo…?

Provjeravamo laptope, mobitele, GPS signale, društvene mreže, prijatelje, rodbinu i sve druge informacije koje nam mogu pomoći rasvijetliti slučaj. Naravno ključno je doći do zadnje informacije, odnosno lokacije gdje je osoba zadnji put viđena ili identificirana. Mobilni operateri nam tu pomažu otkrivajući zadnju lokaciju signala mobitela sve dok je bio uključen. Danas je ta cijela procedura olakšana tehnološkim napretkom.

Ovo su samo neke od provjera, tu je još mnogo drugih stvari.

Cijeli taj postupak je iscrpan i kompleksan. Naravno, o nestanku osobe obavještavamo sve policijske postaje, kako u našoj zemlji, tako i okolnima, jer se Dubrovnik nalazi na specifičnom području s puno državnih prijelaza.

Naravno, informiramo i policije zemalja EU.

Građani često smatraju da postoji neko nepisano pravilo da za prijavu nestanka osobe treba proteći 24 sata. Je li to istina, odnosno može li se prijaviti nestanak odmah nakon što se posumnja, a ne da se čeka cijeli dan?

Svaki nestanak osobe je specifična, pojedinačna priča i nema nekog univerzalnog pravila. Naravno da je uvijek bolje prijaviti nestanak osobe što prije, jer je tako trag svježiji. Mi uvijek problemu pristupamo profesionalno, iako se često događa da osoba nije nestala, nego se samo nije javila.

Takvi primjeri postoje kada dijete izađe u noćni život, ostane duže i ne javi se roditelju, jer, recimo, nema više baterije na mobitelu. Mi ćemo sve to odmah istražiti, iako tu nije riječ o klasičnom nestanku osobe, jer bi se ta osoba vratila kući.

Mi to naravno ne znamo, pa ćemo se odmah baciti na posao.

Uglavnom, ako se sumnja na nestanak, treba ga prijaviti što prije. Kako vrijeme odmiče, tragovi postaju sve slabiji.

Koliko bude tih, da ih tako nazovemo, lažnih slučajeva gdje se prijavi nestanak, iako ga objektivno nema?

U 2020. godini imali smo sveukupno prijavljenih deset nestana-

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

31

zaista su misterij, a prijatelj u potragama’ ...

UKUPAN BROJ NESTALIH OSOBA NA JUGU HRVATSKE U ZADNJEM DESETLJEĆU 2010. – 12 2011. – 18 2012. – 10 2013. – 18 2014. – 19 2015. – 12 2016. – 23 2017. – 16 2018. – 23 2019. - 21

ka, a riješili smo ih devet. Većinom se tu radi o obiteljskim problemima ili skretanju pozornosti na svoje poteškoće ili dezorijentaciji osoba s Alzheimerom ili nekim drugim duševnim smetnjama… Prošle godine imali smo i prijavljen nestanak kineskog radnika na Pelješkom mostu. Pronašli smo ga u šumi nakon nekoliko dana potrage. Sreća da je bilo toplo vrijeme. On je vjerojatno doživio stres zbog uvjeta rada i situacije s koronom, pa se htio odmoriti, udaljiti od svakodnevnih poteškoća. Kako god, bio je to sretan ishod za razliku od jednog nestanka iz prošle godine koji se još uvijek istražuje.

Ana Krešić

Riječ je o nestanku osobe kraj Hotela Palace, odnosno područja Petke, je li tako?

Jest. Proveli smo opsežnu potragu koja, nažalost, nije dala rezultata. Potraga još uvijek traje, slučaj je otvoren. Naravno potraga nakon određenog protoka vremena nije u tom

obimu, ali svaka moguća informacija koja može rasvijetliti slučaj, opsežno se provjerava, kako na kopnu, tako i na moru.

More vam je veliki neprijatelj u potragama?

Valovi i morske struje vrlo su komplicirane i jake na našem području, ali čak i kad znaš kako se ponašaju nije jamstvo da ćeš išta postići u po-

trazi. Primjerice, kada smo istraživali nestanak osoba u pomorskoj tragediji kod Šipana, ja sam osobno skupljala podatke od stručnjaka koji su istraživali morske struje na tom području. Navodili su

Nastavak na sljedećoj stranici

32

nas kuda se kreću i koje točno lokacije trebamo pretražiti, ali unatoč tome, još uvijek se dvije osobe vode kao nestale. More je ćudljivo. Naravno da i potraga na moru koja uključuje ronioce i razna morska i zračna prijevozna sredstva dodatno komplicira čitavu logistiku, koja je na kopnu ipak nešto lakša.

I osim toga, takva potraga košta. Postoje li neke okvirne cifre, iako je o njima zaista glupo govoriti u kontekstu spašavanja ljudskih života?

Svaka potraga je specifična, ali naravno da iziskuje sredstva i to ne mala. Ali to je sporedno u ovoj priči, jer je cilj pronalazak nestale osobe i nije bitno koliko to košta. Nikada se potraga ne naplaćuje. Čak ni onima koji su svojom ludom nepažnjom dignuli čitavi sustav na noge? Recimo, turistu koji se s luft madracem po orkanskoj buri zaputio na Palagružu?

Nikome se ne naplaćuje potraga, nije uopće važno što je do toga dovelo. Važno je samo da akcija bude što bolje odrađena i da se osoba pronađe, to nam je jedini prioritet. Ovim putem želim se zahvali Gorskoj službi spašavanja, vatrogascima i svima drugima koji sudjeluju u potragama, jer njihovo znanje i stručnost nam je od nemjerljive važnosti. Također, hvala i svim građanima koji se uključe.

Jeste li imali ikada prijavljen nestanak djece?

Srećom u mojih dvadeset i pet godina rada nismo. U našoj evidenciji još uvijek vodimo nestanak dvoje djece koji da-

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

KOJI SU VAŠI SAVJETI ZA PRIJAVU NESTANKA? Vrlo je važno da obitelj nestalog ne skriva podatke. Ako postoji neka bolest, moraju nam kazati. Ili ako su se svađali u obitelji.

Neki ne žele iznositi te intimne stvari policiji, jer se srame, a to nam jako otežava potragu.

Obitelj, prijatelji, poznanici moraju biti maksimalno otvoreni i iskreni, ne bi trebali ništa tajiti. Na kraju krajeva cilj je pronaći tu osobu, a mogućnost se povećava s većim brojem informacija kakve god one bile prirode. Također, bilo bi dobro da nam omoguće pristup svim informacijama koje nam mogu pomoći, poput dnevničkih zapisa, blogova, tehnoloških naprava i slično.

tiraju iz ratnih godina. Jedan nestanak je bio na Pelješcu, a jedan na Korčuli. Vjerojatno nam je i u tim slučajevima more prikrilo tragove.

Nestanak australske državljanke Britt Lapthorne dignuo je ogromnu prašinu kako u hrvatskim, tako i u svjetskim medijima. Neki su tvrdili da je tu riječ i o kaznenom djelu, točnije ubojstvu. Što je sve dubrovačka policija poduzela kako bi otklonila takve sumnje? Naravno uvijek će ostati visjeti u zraku što se točno dogodilo.

Na tom slučaju i ja i sve mo-

je kolege radili smo jako puno. Svaka i najmanja moguća indicija da je počinjeno kazneno djelo, temeljito se provjeravala. Radili smo i poligrafska testiranja i sva druga moguća istraživanja. Nismo utvrdili postojanje nikakvog kaznenog djela. Moje osobno mišljenje je da je riječ o nesretnom slučaju.

Sličan slučaj u Dubrovniku dogodio se i nekoliko godina kasnije. Turist je izašao u noćni život i nikad se nije vratio u hotel, a tijelo nije pronađeno. Što kažete o tome?

Taj slučaj je također temeljito obrađen. Provjereni su svi video nadzori, kamere i sva druga saznanja poput razgovora s taksistima, obitelji, prijateljima i svim drugim osobama koje su dolazile u kontakt s nestalim. Preko međunarodne policijske suradnje obavljali smo i razgovore s osobama iz njegove države, provjeravali smo kreditne kartice i novčane transakcije... Nismo nestalu osobu uspjeli pronaći i slučaj je još uvijek otvoren.

Naravno da ne znamo što se točno dogodilo, ali opet ponavljam naš položaj s morem bi mogao biti odgovor. Dovoljno je da se osoba koja je konzumirala alkohol otišla okupati tijekom noćnih sati, pa da se nešto dogodi. To su naravno samo nagađanja, ali drugog objašnjenja nemamo.

Naravno da more može biti krivac za brojne nestanke, posebno ako je nestala osoba bila ribar koja se nije vratila kući, a tijelo nikad nije pronađeno. Takvi slučajevi se vode kao aktivni, ali više-manje se tu zna što se dogodilo. No neki nestanci su pravi mis-

teriji, poput onoga dubrovačkog pomorca koji se iskrcao s broda u Španjolskoj i nitko ga više nije vidio.

To je bilo početkom devedesetih, tijekom rata. Zadnju informaciju koju imamo prije njegovog nestanka je boravak na aerodromu i ukrcavanje u avion. Poslije ga nitko više nije vidio. Ne znamo ništa dalje, sve su samo nagađanja. Je li osoba htjela od nečega ili nekoga pobjeći i slično vjerojatno nikad nećemo saznati, iako je slučaj i dalje otvoren. Ako dobijemo bilo kakvu informaciju ili dojavu, opet ćemo ići za njom.

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

33

vu osobu i tužna sam kada potraga ne da rezultat. Volim ovaj posao i od srca ga radim, ali neke potrage me jako pogađaju. Teško je išta izdvajati, ali postoje neki slučajevi koji su me posebno pogodili poput ovog nestanka iz prošle godine, te nestanka osobe koja je prešla granicu na Brgatu i ništa dalje nismo uspjeli postići.

...

ZA KOLIKO SVEUKUPNO OSOBA TRAGA DUBROVAČKA POLICIJA?

“Volim ovaj posao i od srca ga radim, ali neke potrage me jako pogađaju...”

Veliki je misterij i nestanak Dubrovčanina koji je živio na Ivanici, pa je nestao jedne noći nakon što je prošao granicu na Brgatu.

Taj slučaj je zaista misteriozan. Svo to područje i ne samo to, već šire područje grada smo temeljito istražili i nismo uspjeli pronaći osobu. Ništa dalje od toga da je prešao granicu nismo uspjeli doznati. Ovaj neuspjeh me osobno jako pogodio, ne mogu ni zamisliti kako je obitelji.

Neke potrage na kraju ipak završe pronalaskom, iako se na početku tap-

ka u mjestu. Imali smo nedavno pronalazak osobe u kući pored Grawe zgrade.

Kako je moguće da se nestala osoba na kraju pronašla u centru grada?

Ta nestala osoba je bila beskućnik koja nije imala stalno mjesto prebivališta, već je mijenjala lokacije i imala svoj poseban način života i to nam je otežalo potragu. Sve što smo znali o njegovim kretanjima smo provjerili, a konkretna lokacija na kojoj je pronađen nam je promaknula, jer kada smo je provjeravali s ulaznih vrata radnici obližnjeg gradilišta su bili u prizemlju. Ponašali su se

skroz normalno i nitko nije prijavio nikakav neuobičajen miris ili nešto slično, pa kat gdje se nalazila nestala osoba nije provjeren. Ne možemo mi tek tako provjeravati cijele objekte privatnih vlasnika. Nitko nam iz njegove obitelj nije rekao da on ikad dolazi na tu lokaciju. Druge neke napuštene objekte gdje smo imali saznanja da je boravio, temeljito smo istražili.

Kako je vama osobno raditi na potragama nestalih osoba? Je li vas pogađa?

Naravno. Sve te sudbine osobno doživljavam. Radujem se kada pronađemo ži-

Riječ je o 553 osobe, naravno da ovdje ne spadaju samo klasični nestanci nego i osobe za kojima se traga zbog počinjenja većih kaznenih djela. Takvih je 185 osoba dok se za njih 313 traga zbog počinjenja lakših kaznenih djela.

Za 55 osoba traje potraga, jer se vode kao nestale, a imamo i 49 pronađenih tijela koja nisu identificirana, jer ne postoji identifikacijski materijal preko kojeg bi se DNA analizom utvrdilo o kome se radi. Što se tiče osoba koje su počinile kaznena djela, one su u bijegu, naravno u najvećem slučaju u susjednim državama koje ih ne izručuju. Neke od njih već su osuđene na kazne, a druge se tek trebaju izvesti pred lice pravde. Ove brojke se vode za zadnjih 50 godina, a tu spadaju i osobe koje se terete za ratne zločine. Nakon 50 godina nastupa zastara za nestale osobe i više se ne vode u evidenciji.

34

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zanimljivosti

DUBROVNIK DOBIVA SVOJU IGRICU

Moći ćete biti gradonačelnik i odlučivati o Gradu, baš kao u SIM CITYJU

Prizor iz igrice “My Dubrovnik Game”

ZANIMLJIVO JE što se u igrici pojavljuju i turisti i građani pa će ‚gradonačelnik’ itekako morati promisliti o svojim odlukama

D

ubrovačka odvjetnica i pokretačica stranice OcijeniMe Viktorija Knežević pokrenula je novi, iznimno zanimljiv projekt zabavnog, promotivnog, ali i edukativnog karaktera. Naime, radi se o igrici My Dubrovnik čime će naš grad dobiti svoju prvu igricu.

Kako je za Dubrovački dnevnik izjavila Knežević, radi se o igrici koja je napravljena po uzoru na igru Sim City. „Igrica Sim City je, prema istraživanjima, poboljša-

la navike ljudi u stvarnom životu. Naime, u njoj ste vi gradonačelnik i primjerice možete kupiti nuklearnu elektranu koja je najskuplja, hidroelektranu koja je nekakva srednja vrijednost i vjetrenjaču koja je najjeftinija. Većina ljudi kupi vjetrenjaču kako bi uštedjeli, no onda se uspostavi kako nije dovoljna za cijeli grad,” kazala je Knežević.

Kako igrica dokazano poboljšava navike i promišljanja stanovnika u stvarnom životu, pomislila je kako

bi odlična ideja bila napraviti takvu igricu, ali bi Sim City bio Dubrovnik. „Dubrovnik je dovoljno velik i poznat, a ipak relativno mal kako bi igrač pokazao sve što zna i sve što može. Pomislila sam kako bi jedna takva igrica bila odlična u kontekstu javnog dobra, koje mi je izuzetno važno, u cilju jačanja civilnog društva i njihovog promišljanja o Gradu.

U igrici je igrač gradonačelnik Dubrovnika i ima svog asistenta, a tu je i ‚negativac’, bivši gradonačelnik. Igrica ima i elemente povijesnog Discoveryja jer se pojavljuju

informacije iz povijesti i povijesne priče. Primjerice, pukne cijev i onda se pojavi neki artefakt te zanimljivosti iz povijesti. Pojavljuju se tu i važne osobe iz dubrovačke povijesti poput Miha Pracata i Cvijete Zuzorić. Prilično je edukativno i zanimljivo,” izjavila je Knežević. Kako kaže, zanimljivo je što se u igrici pojavljuju i turisti i građani pa će ‚gradonačelnik’ itekako morati promisliti o svojim odlukama jer će neke naići na kritike posjetitelja, a neke na negodovanja građana. Stoga će trebati stvoriti balans i u igrici pametno odlučivati o stvarnosti u kojoj zapravo živimo.

My Dubrovnik Game bi svjetlo dana trebala ugledati za mjesec dana.

36

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo

BODYBALANCE GYM

SRĐAN MILIĆ: Nezdrava hr dovoljno organskih namirn O PROBLEMU KOJI MUČI MNOGE nakon blagdana, a to su nakupljeni kilogrami, govori osnivač BodyBalance Gyma ALENA ANĐUŠIĆ

Č

esta tema nakon blagdana su i novogodišnje odluke o zdravom životu. Ljudi su skloni odustati od zdrave prehrane i vježbanja vrlo brzo nakon što tu odluku i donesu. Razgovarali smo s vlasnikom i osnivačem BodyBalance Gym-a Srđanom Milićem zašto je to tako te o važnosti zdrave prehrane i vježbanja. Milić je po struci magistar kineziterapije, diplomirani fiziolog vježbanja i nutricionist, a nedavno je završio i manualnu školu osteopatije.

Zašto lju-

Srđan Milić

di često donose drastične odluke o prehrani i vježbanju nakon Nove godine i kako to izgleda u praksi?

To je tema koja se ponavlja iz godine u godinu, uvijek se to vuče, to su novogodišnji planovi. Ljudi se opuste, prejedaju, onda traže brzi izlaz, bolji početak. Nešto kratkoročno odraditi u par tjedana ne dava dugoročno dobre rezultate. Prije svega treba biti svjestan svog zdravstvenog stanja, pregledati se. Ljudi znaju zanemariti lošu krvnu sliku, visoki tlak, dijabetes i misle da će se riješiti, ali neće samo od sebe.

Stres, loša prehrana i loše navike dovode do takvog stanja i događaju se razne bolesti. Hrana bogata ugljikohidratima je danas popularna i često se konzumira i onda se događaju razne bolesti.

Je li zdrava hrana skupa?

Ne, nije. Najskuplja hrana je nezdrava hrana. Imamo dovoljno dostupnih organskih namirnica na našem području, a kad jedete nezdravo imate dugoročne štetne posljedice po zdravlje. Kasnije ćete još ulagati i trud i novac da otklonite te probleme.

Sve je moguće unutar jednog normalnog budžeta, informacije su dostupne.

Recimo, najčešće spominjana piletina je danas vrlo upitna kao meso, ako nije domaća, je li hranjena s raznim antibioticima i dodacima koje unosimo u organizam.

Koliko su povezani prehrana i trening?

To bi trebalo biti jedno, ne ide jedno bez drugog. Prehrana treba postati životna navika, eliminirati loše stvari. Ljudi postaju ovisni o šećeru, posebno kad su pod stresom, ali moraju

...

Treba imati cilj, plan i program te stajati iza toga.

Vježbanje i prehrana u kombinaciji treba biti nešto što će trajati kroz cijelu godinu, a ne kratkoročno.

biti svjesni da tu nema ništa dobro.

Ne pričam o drastičnim dijetama već o odabiru dobrih namirnica uz određenu tjelesna aktivnost, a rezultat toga je siguran uspjeh i zdrava osoba. Moramo razmišljati i o organima, a ne o vanjštini, ono što ne možemo vidjeti, a uz lošu prehranu događa se šteta na jetri, probavnim organima, bubrezima.

Većina ljudi reagira kad se dogodi problem, ide sanirati posljedicu, a važno je reagirati prije problema.

U današnje vrijeme sve je više ‘internet’ trenera i nutricionista, jesu li kvalitetne usluge koje nude?

Morate paziti od koga što uzimate, tržište je takvo da svi imaju slobodu prodavati usluge. Marketing je čudo. Ljudi na sve načine pokušavaju pridobiti nove klijente i obećavaju stvari koje se ne mogu ispuniti. Treba

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo

rana je najskuplja, imamo nica na našem području

Body balance gym

imati cilj, plan i program te stajati iza toga. Vježbanje i prehrana u kombinaciji treba biti nešto što će trajati kroz cijelu godinu, a ne kratkoročno.

Ništa ne ide preko noći. Ne vjerujem u tablete za mršavljenje, a posebno ako u kratkom vremenu izgubite puno kilograma pa to ne može biti dobro, ni zdravo nikako. Ne možete izgubiti 10 kilograma u četiri tjedna.

Internet je preplavljen informacijama ‘’dođite do savršenog tijela za 15 dana’’ i slično, ljudi znaju doći i očekivati u nerealno kratkom roku rezultate, što nije moguće, ali zato smo mi tu koji definiramo cilj i mogućnosti i razgovaramo o stvarnom stanju. Dubrovnik, kao i ostatak Hrvatske, ima stručnih ljudi, a nažalost ima i puno samoprozvanih trenera i trenerica, YouTube trenera.

Oni vide nešto na internetu, malo sami vježbaju pa se proglase trenerom i davaju savjete drugima. To je problem jer kineziologija nema u Hrvatskoj svoju komoru pa svatko može raditi taj posao, a na ljudima

je da procjene s kim rade, koliko je osoba kompetentna i ima li završenu školu. Ljudi izlažu sebe i svoje zdravlje toj osobi.

Može li kvalitetan trening biti online?

U većini slučajeva ne, prije svega nemamo osobu ispred sebe i ne vidimo kako radi, ne možemo je korigirati jednako kao i uživo, nema povratne informacije, teško je ispraviti nekoga, a posebno ako netko nije osviješten kad vježba. Moraš biti pored osobe, objasniti što i kako, ispraviti, pomoći, teoretski i ‘staviti ruke na tu osobu’, trening jedan na jedan ne može zamijeniti onaj online. Ali ako je netko već trenirao i zna, a trener pozna osobu i kako radi, e onda to ima smisla. Recimo danas zbog korone. Nije idealno rješenje, ali to je ok zamjena.

Koliko je važno za nekoga tko ima neki problem da vježba sa stručnom osobom?

Jako je važno, posebno danas kad se jako puno toga zna, osoba mora biti educirana u tom polju, mora imati osnove iz svih područja i mora poznavati materiju jako dobro da bi mogla pomoći osobi s opširnim, a i uskim znanjem. Ne možemo biti strogo specijalizirani u jednom području, a drugo ništa ne znati, moramo imati osnove iz drugih polja usađene da bi rezultat bio bolji.

To mora biti osoba iz struke svakako jer ljudi dolaze s ozbiljnim problemima, a mi možemo napraviti veliki problem ako tome pristupamo nestručno. Što BodyBalance Gym nudi klijentima?

Mi svake godine mijenjamo program, sve što mislimo da nije odrađeno najbolje mijenja se, i uvodi se novo. Osoba kad dođe, prije individualnih treninga, treba proći pregled i dijagnostiku gdje ćemo utvrditi inicijalno stanje pa se prema tome voditi. Ovisno o cilju slažemo plan i program. Na kraju godine izložimo rezultate, što je moglo bolje, koji je rezultat. Mislim da je to ispravan način ovog posla. U nas su treneri školovani, magistri kineziologije, fizioterapije.

Imamo i grupne vježbe, gdje je drugačiji pristup, ali cilj je imati manje grupe kako bi se što kvalitetnije pristupilo. Ove godine otvaramo i ogranak nutricionizma gdje ćemo imati dijagnostički pregled, konzultacije, detaljni plan prehrane i nadamo se da će ljudi potražiti pomoć. Imat ćemo klinički i sportski nutricionizam.

...

Osoba kad dođe, prije individualnih treninga, treba proći pregled i dijagnostiku gdje ćemo utvrditi inicijalno stanje pa se prema tome voditi. Ovisno o cilju slažemo plan i program. Na kraju godine izložimo rezultate, što je moglo bolje, koji je rezultat. Mislim da je to ispravan način ovog posla.

U nas su treneri školovani, magistri kineziologije, fizioterapije.

Imamo i grupne vježbe, gdje je drugačiji pristup, ali cilj je imati manje grupe kako bi se što kvalitetnije pristupilo.

Ove godine otvaramo i ogranak nutricionizma gdje ćemo imati dijagnostički pregled, konzultacije, detaljni plan prehrane i nadamo se da će ljudi potražiti pomoć. Imat ćemo klinički i sportski nutricionizam.

37

38

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

PUT OD IZGRADNJE DO REZALIŠTA

Atlasova ANTIKA, poslje tih je godina modernizir BROD JE BIO POTOPLJEN te iz mora izvađen 1946. Obilježio je završetak jedne značajne povijesne faze razvoja putničkog brodarstva na hrvatskoj obali

Antika u Zatonu

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

P

osljednji putnički parobrod na našoj obali Jadrana je bila Atlasova ANTIKA

(prethodnih imena: SARAJEVO, BIAMONTI, SARAJEVO 1947, SINJ). Slijedi kompletna povijest ovog broda, od izgradnje do rezališta, popraćena fotografijama od izgradnje broda do Atlasovih dana uz neke sitne dijelove broda koji se i danas čuvaju.

Jadranska plovidba d.d. iz Sušaka je dugo vremena nakon osnivanja koristila samo

stare brodove naslijeđene kao ratni plijen poslije sloma Austrougarske monarhije. Dugo je trebalo i centralnoj vlasti u Beogradu da shvati gospodarski potencijal tisuću kilometara poklonjene joj Jadranske obale. Tako je nakon kupnje nekoliko novih brodova u inozemstvu tek 1938. godine izgradila svoja prva dva nova putnička parobroda u splitskom škveru. Bili su to

brodovi blizanci SARAJEVO i ŠUMADIJA od po 470 BRT-a, za prijevoz 450 putnika, duljine 52 metra i sa stapnim parnim strojevima McKie & Baxter Ltd. Paisley, UK od 1100 KS koji su im omogućavali brzinu od 14 čvorova.

PORINUT 1937. POD IMENOM SARAJEVO O ovome se pisalo u časopisu Jadranska straža 1937. ‚’Po-

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

ednji putnički parobrod, rala dubrovački turizam rinuće oba broda je obavljeno istog dana, 6. studenog 1937. godine, s navoza Jadranskih brodogradilišta d.d. u Splitu.

Porinuću brodova su prisustvovali značajni uzvanici iz vlade, pomorstva, razni predstavnici, generali, novinari, načelnik Sušaka g. Đuro Ružić i ostali. Svečanost porinuća je započela u 11 sati prigodnim govorom. Kume broda su bile supruge predsjednika Vlade Milana Stojadinovića i gđa. Augusta Penović, supruga ministra prometa, zamjenica kume Habibe Spaho, direktora brodogradilišta „a.d.g. Rouxa itd.“ za brod SARAJEVO. Prvo je u more porinuta novogradnja 27 koja je dobila ime ŠUMADIJA, a potom su brojni uzvanici otišli na svečani banket na brod PRESTOLONASLEDNIK PETAR. Poslijepodne su se svi ponovo vratili u brodogradilište gdje je porinuta no-

Antika uplovljava u porat

vogradnja 26 krštena imenom SARAJEVO.’’ Svita uzvanika je nakon ove svečanosti krenula na još jedan velebni banket, ovaj put

Sarajevo - početak plovidbe pod Jadranskom plovidbom d.d. Sušak

priređen na brodu KRALJICA MARIJA (luka upisa Dubrovnik). Parada koje se ne bi stidjele ni najbogatije zemlje svijeta, a kamoli jedna siromašna Kraljevina Jugoslavija. Nakon porinuća oba broda su vezana uz pristanište, gdje će se na njima obaviti ugradnja strojeva i ostale opreme.

POTOPLJEN, PA IZVAĐEN IZ MORA 1946.

Nakon ovako grandioznog početka, brodovi su od proljeća 1938. godine započeli ploviti na redovnoj liniji Metković- Split- Vis i natrag a povremeno i na ostalim lokalnim linijama sve do Dubrovnika.

Ne zadugo, jer počinje Drugi svjetski rat u kojem ŠUMADIJA plovi prvo kao talijanski

BRUNO CALEARI, a potom kao njemački bolnički brod pod imenom BONN. SARAJEVO prevozi ratne transporte kao BAIAMONTI, ali su ga Nijemci potopili u Mesinskom tjesnacu 1943. godine da ne bi pao u ruke saveznika.

Potopljeni BAIAMONTI je izvađen iz mora 1946. i sa Sicilije je otegljen na popravak u splitsko brodogradilište „Vicko Krstulović“pod imenom SARAJEVO 1947. Parni stroj tj. ložište kaldaje (parni kotao) kao gorivo je s ugljena preinačeno na naftu, a povećao se i kapacitet za smještaj 650 putnika i plovidbu.

Nastavak na sljedećoj stranici

40

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Antika na fish picnicu u uvali Janska blizu Slanoga

SINJ U SASTAVU JADROLINIJE Osnivanjem riječke Jadrolinije u siječnju 1947. godine u njen sastav ulaze i brodovi ŠUMADIJA i SARAJEVO, prvi pod novim imenom KOTOR, a drugi kao SINJ. KOTOR je 1966. godine pod nešto ranije promijenjenim imenom kao KARLOBAG razrezan u staro željezo u Brodospasovom rezalištu Sveti Kajo pored Solina, a njegova je sudbina bila namijenjena i SINJU, raspremljenom 1965. godine i već usidrenom na istom mjestu.

Međutim u zadnji ga je trenutak spasila putnička agencija Atlas iz Dubrovnika koja ga je 1966. godine otkupila od Brodospasa te na Korčuli do slje-

deće turističke sezone kompletno preuredila u brod za dnevna izletnička putovanja.

Dobro ušminkani brod u godinama, sukladno Atlasovoj tradiciji da svi njeni brodovi nose

ime koje počinje sa slovom A, dobio je i prikladno ime ANTIKA. Vozila je sljedećih deset

Atlas uređuje Antiku u Korčuli

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

41

Antika u Zatonu

Sarajevo na dan porinuća 6. studenog 1937. godine zajedno sa svojim brodom blizancem Šumadija

tisuća putnika godišnje, a u vlasništvu Atlasa ukupno oko 250 tisuća, daleko više nego na svim njenim dotadašnjim putovanjima. Nažalost, njezin parni stroj, točnije stara kaldaja (parni kotao) više nije mogla izdržati ovako dinamične plovidbe pa je bespomoćna ANTIKA u jesen 1977. godine otegljena u Rijeku dubrovačku, a potom u Split.

U rujnu 1978. godine, nakon

godinu dana čekanja na mrtvom vezu, ANTIKA je konačno izrezana u Svetoj Kaji pored Solina, prekoputa mjesta gdje je i rođena, svojoj posljednjoj luci u koju je po drugi put uplovila, ali ovaj put bespovratno. ANTIKA je ostala u lijepom sjećanju kao brod koji je u mnogo čemu revolucionarizirao pojam shvaćanja modernog turizma i donio u Dubrovnik sasvim nove poglede na njega.

ANTIKA je bila i posljednji putnički brod na Jadranu koji je za pogon glavnih strojeva koristio paru. Tako je ovaj brod zanimljive prošlosti obilježio završetak jedne značajne povijesne faze razvoja putničkog brodarstva na hrvatskoj obali. Spomenut ću još da je uglavnom u vrijeme Atlasa zapovjednik broda bio Bogdan Šarić iz Dubrovnika.

Fotografije koje prilažem su iz moje arhive, a ostale su iz monografije Jadrolinije kao i dio podataka koje sam postavio po odobrenju Marijana Žuvića, glavnog autora monografije i tadašnjeg predsjednik uprave Jadrolinije Slavka Lončara.

godina brojne izletnike do Kotora i Korčule, popularni fish picnic do Mljeta i noćne vožnje „Cruising by night“ do Zatona.

POSLUŽILA I KAO DISCO KLUB Moderno doba joj je neočekivano dalo i ulogu disco kluba, tako da je zadnje dane života doista burno proživjela. Prethodnih godina brod je prevozio maksimalno do 30

U Sinju

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

IZDVAJAMO IZ PONUDE NOVOGRADNJA CENTAR Moguća prilagodba prostorija Cijene od 2.300 EUR / m2

PROJEKT ŠTIKOVICA Apartmani s jedinstvenim pogledom na more.

Pripadajuće zelene površine i parking.

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 15 (zgrada Addiko banke) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

ZATALJENA STAKLENA GLUMAC I CJEV^ICA PJEVA^ SA MARLJIVE SA SERUSLIKE MOM (mn.)

IVOVA [UMICA, IVAK

SPRAVE KOJE SLU@E DA SE S NJE ^ITA

KALIJ

ANTI^KA LUKA U BEOCIJI

GR^KO SLOVO

BESPRAVAN NAROD U TURSKOM CARSTVU

AMPER

17. I 1.

SLOVO ABECEDE

SLIKOVITOST

NAVODITI NE^IJE RIJE^I

CIRKUSKO BORILI[TE

FILM JOHNA HUSTONA IZV. KRAT. ZA S.A.D.

MARLJIVI KUKCI

TRAG DIVLJA^I PADE@ U NEKIM JEZICIMA

STAROGR^.

VLADAR

JAPANSKE PJESME

FILM GLUMCA SA SLIKE

STILSKA FIGURA UBOJICA IZ ZASJEDE

JEDINI PRIMJERAK (mn.)

OP]INSKA LIGA

POLITI^AR NOL

NOVORO\EN^E

NA[ POLUOTOK

PLANINA

KISIK

FILM GLUMCA SA SLIKE

DUBROVA^KI DNEVNIK

KOT, NAKOT OTOK

AUSTRIJA

MO]AN VOJNI SAVEZ

^INITI SIGURNIM

MASLINA

CICERONOV PRIJATELJ, TIT POMPONIJE

MJESTO NA CRESU SESTRA BARTA SIMPSONA

NIKAL

SVE^ANA DVORANA

DIO BILJKE KOJI NOSI CVJETOVE, CVAST

PO@RTVOVANOST

HODATI

VIJEK

OKRUGLO SLOVO

GRA\EVIN. PODUZE]E

ASIRSKI BOG NEBA

NJEGOVA PJESMA

NEBESKO PLAVETNILO

SATELITI

RIJEKA U RUMUNJSKOJ OCOUBOJSTVO (lat.)

[ARENE PAPIGE

GLUMICA [TRLJI]

LE]A BLI@E OKU U TELESKOPU

TEMPO

S VANJSKE STRANE

DUBROVA^KI DNEVNIK

JEDNOGODI[NJE @DRIJEBE

PSETAR VELIKA POPLAVA

GLAVAR SAMOSTANA

U^INITI GADNIM

ALT STARA MJERA ZA TE@INU

UPRAVITELJ IMANJA ({p.)

UPRSKAN KRVLJU

UMOR

RIJEKA U SIBIRU

SKAKANJE

GODI[NJE DOBA

VRSTA LAMPE MAJKA APOLONA I ARTEMIDE (mit.)

GLUMICA, JENNIFER

RIJEKA

SKLADBA ZA KLAVIR

POPUT

SVJETSKO MORE

TORINO

5. I 1.

VOKAL PITANJE

TEMPERATURA

TAJLAND

5. SLOVO ABECEDE STI]I

RJE[ENJE - Afri~ka kraljica, mravi, USA, alir, Pad Italije, ute, unikati, asasin, Lon, ~edo, Istra, Elegija lovora, A, o, NATO, Osor, Atik, Lisa, Ni, O, i}i, cvat, v, GP, Anu, azur, Olt, are, psar, ogaditi, opat, a, uljana svjetiljka, Aniston, upit, t, RI, tokata, do}i.

44

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

TEŠKA NESREĆA U ČEVELJUŠI

Ozlijeđena dva vozača, jedan prebačen u splitsku bolnicu Jedno je vozilo prešlo u suprotnu traku i udarilo u drugo

U

teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak, nešto iza 13 sati, na kolniku D-425 u mjestu Čeveljuša kod Ploča, jedna je osoba lakše, a jedna teže ozlijeđena.

Javili su to iz PU dubrovačko-neretvanske, a do prometne nesreće je došlo kada je 60-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, u lijevom preglednom zavo-

ju, prešao na suprotnu kolničku traku i prednjim dijelom vozila kojim je upravljao udario u prednji dio osobnog vozila dubrovačkih registraskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljao muškarac u dobi od 27 godina.

Uslijed sudara, oba vozača su zadobila ozljede, stariji muškarac lakše, a mlađi teške tjelesne ozlijede zbog kojih je prevezen u splitsku bolnicu gdje je zadržan na daljem liječenju.

REKORDER JE NA KORČULI

Vozio s gotovo dva promila, platit će 10,4 tisuće kuna

N

ajveća koncentracija alkohola od 1,98 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 9. siječnja, 32-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen tijekom prometne kontrole na Obali korčulanskih brodograditelja.

Vozač je isključen iz prometa i doveden u pros-

torije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od 10.400,00 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima „B“ kategorije što je ujedno i najveća novčana kazna izrečena u proteklom tjednu, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

KAO BONNIE I CLYDE

Bračni par skovao pakleni plan, krivotvorenjem se domogli vrijednih zemljišta na Lastovu

Čestice se nalaze diljem otoka, a svakako su najatraktivnije i najvrjednije one na području Skrivene luke IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

P

olicijska uprava dubrovačko-neretvanska razotkrila je pokušaj velike prevare na Lastovu, o čemu su izvijestili na konferenciji za medije održanoj prošlog ponedjeljka.

Kako je tada rečeno, Odjel za gospodarski kriminalitet i korupciju Policijske uprave u suradnji s Policijskom postajom Lastovo i Korčula izvršio je kriminalističko istraživanje nad bračnim parom koji je osumnjičen kako je krivotvorio ugovore koji su datirali više od sto godina. Temeljem takvih ugovora, kazao je na konferenciji za medije voditelj Službe kriminalističke policije Zoran Tikvica, dvojac se uknjižio na čak 137 čestica zemljišta na Lastovu, čija je tržišna vrijednost procijenjena na 22 milijuna kuna. Te čestice su prodavali trećim osobama, pri čemu su si priskrbili 4,7 milijuna eura.

Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, suprug ima 61, a supruga 60 godina te su se u svoj pothvat upustili početkom 2018. godine. U razgovoru s dobro upućenim izvorima doznajemo kako je glavni akter bio suprug, a za krivotvorenje dokumenata poslužila je veza

očuha njegova supruge s Lastovom.

Navodno je upravo očuh supruge s njenom majkom potpisao ugovor o doživotnom uzdržavanju, ali se čestice na Lastovu u njemu očito nisu spominjale.

Stoga je, prema dosadašnjim saznanjima, dvojac krivotvorio dokumente kako bi se domogao zemljišta na Lastovu, točnije 137 čestica, a pri tom su pazili da ugovori budu prilično stari. Radi se tu o ugovorima s početka 20. stoljeća, a doznajemo kako su njima pokušali predočiti da je daljnja pretkinja spomenutog očuha kupovala čestice zemlje od vlasnika te su se temeljem toga uknjižili na čestice.

Od osoba bliskih njihovim krugovima Dubrovački dnevnik doznaje kako se zemljišta nalaze diljem otoka, a svakako su najatraktivnija i najvrjednija ona na području Skrivene luke, centra nautičkog turizma otoka i turističke zone.

No, bez obzira na to što su očito pazili na to da ugovori budu prilično stari, zakonski nasljednici čestica zemlje su primijetili kako se nešto čudno događa te su cijeli slučaj prijavili policiji koja ga je uspješno razriješila. Inače, bračni par je iz Hrvatske, ali žive u Italiji.

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

RAZMJENA NA PARKINGU

U autu u Župi sjedao s kokainom koji je htio preprodati

45

DVOJAC PAO NA GRANICI

Koristili i psa kako bi prenijeli marihuanu i ‚speed’ iz BiH, no nije im uspjelo

Radi se o 48-godišnjem državljaninu BiH koji je kod sebe imao 12 grama kokaina i manju količinu marihuane

U

večernjim satima u subotu, 9. siječnja, policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u vozilu BiH nacionalnih oznaka, koje je bilo parkirano na parkiralištu u Župi dubrovačkoj, zatekli su 48-godišnjeg državljanina BiH koji je kod sebe imao 12 grama kokaina i manju količinu marihuane.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je navedenu drogu prethodno kupio na području Bosne i Hercegovine za iznos od 4 tisuće kuna u namjeri da je dalje preproda za puno veći iznos.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo „Neovlaštena proizvodnja i promet drogama“ osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, izvijestili su iz policije.

‚DOMIŠLJATOST’ IH JE KOŠTALA

Krivotvorili PCR testove kako bi ušli u županiju

O

d početka prosinca 24 osobe kazneno su prijavljene zbog krivotvorenja PCR testa, javljaju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Od početka prosinca, odnosno od dana stupanja na snagu Odluke o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza RH, kojom je propisano da je prilikom ulaska u RH potrebno predočiti i nega-

tivan PCR test na SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati, na graničnim prijelazima Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zatečene su 24 osobe koje su na uvid dale nalaze testa za koje je utvrđeno da se radi o krivotvorinama. Radi se o državljanima RH, BiH, Crne Gore i Albanije koji su kazneno prijavljeni za kazneno djelo „Krivotvorenje isprave“ te im je odbijen ulazak u RH, stoji u priopćenju.

Jedan je nosio ‚pošiljku’, a drugi je vodio kućnog ljubimca kako bi znao ako se netko nađe u blizini

„N

aš Odjel je proveo istraživanje nad dvije osobe i tom prilikom je zatečeno 7,8 kilograma marihuane spremne za daljnju prodaju u sedam pakovanja. Pronađena su i 802 grama amfetamina u 14 pakovanja spremna za daljnju prodaju,” izjavio je voditelj Službe kriminalističke policije Zoran Tikvica na prošlotjednoj konferenciji za medije.

Inače, radi se o 31-godišnjacima, jedan je iz Zagreba, a drugi iz Dubrovnika. Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, dvojac je drogu preuzeo u BiH te su se u Hrvatsku vraćali pješice. Zanimljivo je kako su u tom pothvatu koristili psa. Naime, jedan je nosio torbu s drogom, a drugi je vodio psa kako bi znao ako se netko nađe u blizini. Ipak, dvojac nije uspio u svom naumu, a otkrila ih je policija pomoću tehničke opreme koja služi za nadziranje državne granice. (IBM)

46

petkom

Mercedes A 180 cdi

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

SEAT Leon

AKO VOLIŠ KOMUNICIRATI S LJUDIMA I VOLIŠ AKTIVNU PRODAJU, A REZULTATI PRODAJE TI PREDSTAVLJAJU IZAZOV, MOŽEŠ POSTATI DIO USPJEŠNOG TIMA. 091/2333452

IZNAJMLJIVANJE ll Šetnica lapad Studio/apart-

ll AMG sport 2015 g, samo 55,000

km. Mob : 098618999 ___________________________________

Citroen Picasso 1.6

ll Hdi,2011,190.000 km,upravo re-

gistriran. 091/5380910

ll 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve

informacije na mob 098244390. ___________________________________

Ford Focus karavan

ll 1.6 diesel, 2007. god., reg. do kraja

___________________________________

godine, 190.000 km, 3,000 EUR. 098 / 756-239. ___________________________________

Nissan Micra 1.2

Clio 1.2 Rip curl

man 2 Apartmana svaki wc/tuš klima,tv, kužina, trpezarija. 098 880 804

PRODAJA ZEMLJIŠTE ll Prodaje se poljoprivredno

zemljište 4660m2 , na poluotoku Pelješcu. nalazi se na manje od 50m od mora, na udaljenosti 7 km od Stona. Zemljište se nalazi u lijepoj i tihoj uvali Priježba, s druge strane od popularne nautičke uvale Kobaš. Do parcele vodi makadamski put. Mogućnost postavljanja mobilnih kuća.

Također postoji vjerojatnost uvrštavanja u građevnu zonu.

Ukoliko se donese plan na razini općine. Zahtjev je predan.

MOB: 091 556 2434

PRODAJA NEKRETNINE ll Prodajem jednosoban stan u

Lapadu, 30 kvadrata plus taraca, prizemlje. Tel. 099 688 0160

llStanovi za prodaju. Cijena kva-

drata od 3000 do 3500 eura.

Kontakt: 091 442 3251

ll MONTOVJERNA - STAN 55

M2,dvije sobe+DB,122.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll C2011, 120.000 km.

Uredno servisirana i garazirana.

Reg god dana. 4800 eur. 098 / 756239 ___________________________________

Prodajem Renault Rs FIVE,

35 KW, 1991., neregistriran, moze dijelovi. Kontakt: 092 3965261 ___________________________________

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran ll 2007.god Reg. 07/2021.god. Prvi

vlasnik, 119 000 km.Napravljen veliki servis. Cijena po dogovoru.

MOB: 099 252 0138 ___________________________________ Prodajem GOLF-JX DIESEL, 40 KW, 1988.g neregistriran.

MOB: 099 256 0002 ___________________________________

luksuzno 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll ATLANT CENTAR-53

M2,atraktivan PP u prizemlju.

239.560 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert A.

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll KUPARI KUĆA 550 M2 za

turizam,smještaj više djelatnika (30-40) potrebna rekonstrukcija 377.850 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem mandarine alek-

sandrine i naranče vašingtonke.

Kalamota. Mobitel: 095-877-3493 Prodajem štednjak s pet kuhališta (2 struja,3plin) i pećnicom. Cijena povoljna.

MOB:0958090993 ll

ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije so-

be+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+D-

B,vrt 34 M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B

47

RAZNO ll KAMENOKLESAR- Izrada grobni-

ca,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,čišćenje i zaštita grobnica,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini, kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.MOB: 091 728 5208 ___________________________________ llZaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa ,sve informacije na 091 1472 794.Mokošica. ___________________________________ ll Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije....

MOB: 098 765 460 ll Pomoć kod učenja, rješavanje

domaćih zadataka, rad i čuvanje djece, dodatni posao, nazovite na MOB 0917864666

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

ll Prodajem krevet sa spremiš-

ll Uređujem vrtove i đarditem za posteljinu s madracem. ne, kosnja trave, pilanje i slično.

Veličine 200x100cm. Cijena poMOB:0919374727 - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL voljna.

MOB:0958090993

s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno DEŽURNA LJEKARNA od bora ll -Med-medljikovac TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA prodajem tegla grama. s tjednom100kn nakladom od 900 10 tisuća primjeraka

MOB:0919374727

ll Povoljno prodajem novi neotvarani, kupljen prošli mjesec, s MARKETING: racunom, Samsung A21.

099 2408mobitel 409, 642 460 Kontakt mob 0915293142 marketing@dubrovackidnevnik.hr ll Prodaje se aparat za kavu

Dolce Gusto. MOB:0981602475

PREDAJ OGLAS BESPLATNO

MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI

OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

„ KOD ZVONIKA” od 4.1. do 10.1.2020. „GRUŽ” od 11.1. do 17.1.2020.

PREMINULI IVO MATIĆ (1933) LE THI UYEN PHUONG JAKEŠEVIĆ (1972) MATO KNEŽEVIĆ (1935) ANTUN STORELLI (1933) BOŽANA FILIČIĆ (1929) MARE PREBISALIĆ (1929) JELE BJELOKOSIĆ (1943) CVIJETA TOMIĆ (1941) IVO ZVJERKOVIĆ (1938) VINKO PERIĆ (1951) ILIJA MILOŠEVIĆ (1938)

48

petkom

• BROJ 32 • 15. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

KOŠARKA

JOSIPA SILOV dolazi kao pojačanje KK Ragusi i već juriša na nove trofeje SJAJNA MLADA hrvatska košarkašica stiže u Dubrovnik AIDA ČAKIĆ INSTAGRAM

D

vadesettrogodišnja Josipa Silov inače je iz Vodica, a trenutno igra za košarkaški klub iz Šibenika gdje se nedavno preselila s obitelji. U Dubrovnik stiže krajem siječnja nakon što

odigra još nekoliko utakmica za matični klub. U ŽKK Vodicama osvojila je i kadetski naslov Hrvatske i juniorsku broncu. Inače je studentica stručnog preddiplomskog studija kineziologije, trenerica košarke.

- Jedva čekam da dođem u Dubrovnik! Nadam se da ćemo uspjeti osvojiti naslov prvaka i kup. Jako se radujem dolasku u klub, upoznavanju suigračica i trenerica jer sam čula da dobro rade i da su vrhuns k i o r ganizirani, a znam da je to klub s najvećim ambicijama - kazala je za Dubrovački dnevnik Josipa Silov kojoj nije teško palo što se ponovno mora seliti.

- Promijenila sam dosta klubova u karijeri, bila sam u Italiji, Splitu pa sad u Šibeniku nakon čega dolazim u Dubrovnik. Nije mi šok pogotovo

Josipa Silov jer dolazim u našu državu tako da se baš veselim - poručila je Silov.

Predsjednik Ženskog košarkaškog kluba Ragusa Tomislav Tabak oduševljen je novim pojačanjem.

- Uspjeli smo se dogovoriti s hrvatskom reprezentativkom Josipom Si-

lov da drugi dio sezone odigra za nas. Ona je odličan ‚bek šuter’ tako da ćemo moći odmoriti neke igračice jer očekujemo jači tempo igre. Zadnje dvije godine smo bez poraza i očekujemo nastavak u istom ritmu i napokon se nadamo osvajanju prvih trofeja - zaključio Tomislav Tabak.