Dubrovački dnevnik petkom br. 31

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

GRANA MEDICINE

NOGOMETA[ CRISTIAN O

POSJEDO VATI

FLEKSIBI LNOST

TROTINE

SPORTA[ SA SLIKE

S K A N D I N A V K A ENGLESK GLAS, I VIJEST (tur.)

GRAD

BELGIJA

GEOGRAF .

INSTITUT

DIVOTA, KRASOTA

DAMA U [AHU

INARI VRSTA ZANATLIJ E (mn.)

SPORT SPORTA[ SA SLIKEA PISAC PELIN

SVJETLO NA AUTU FLERTOVANJE

PI]E

@ENSKO IME, NILKA

VRSTA ZDENCA JAKO ZAGRIJAN

IZDAVA^KO DRU[TVO

SJEVER

PTICA TRKA^IC

@IVAC

A

DR[KA VIOLINE STARI SLAVENI

5. SLOVO ABECEDE

PRAVAC KRETANJ A BRODA

RU[ITI

O BESPLATN

MORSKI GREBEN

KISIK

MJERNA JEDINICA ZA SNAGU

OKRUGLO SLOVO GORJE U TURSKOJ

VRSTA PODNE OBLOGE

CESTE VI[EG REDA

OR

HLADNO ORU@JE (mn.)

AM. M. IME

SOLTANO V NALOG

A

PE^ENA GLINA

PRERIJSKI VUK

VRSTA BODE@A

ODBOJKA [.

KLUB NK IZ LONDONA

OGOVARANJE

PRKOS

IMPERAT

NORVE[K

ENERGIJA MIRISNO SREDSTV O

MUSLIMANSKI SVE]ENIK

”EUROP.

GIMNAST .

MIROSLA V

@EN. IME

ZEMLJI[NA MJERA

TONA

[PANJOL .

GRO@\E

@EN. IME, OTILIJA

KIKINDA

TEK KUPLJEN

LITRA

ATRIBUT (skr.)

OTOK

RJE[ENJ E Dubrovni - B, prilagodljivost, k, tra~, inat, romobil, autoceste emiter, Enare, , car, strijele, T, irada, tapetari, vaterpolo sor, nov, N, terakota,, ali, Elin, anatomija , nd, far, atr, alizarin, napitak, tofa, rolat.

Nila, I, LT, S, ID, vreo, ke, E, nerv, imam, Anti, kurs, mi, }, o, OK, EBO, kama, VRSTA KOLA^A

U OVOM BROJU v

Petak, 8. sijecnja

Godina 2, broj 31, 2021.

Izlazi jednom tjedno

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

RASTE BROJ REZERVACIJA Hotelijeri i privatni iznajmljivači: Sezone će biti!

DVIJE GODINE OD TRAGEDIJE Krajem siječnja odluka o optužnici za požar u Hidroelektrani

DRAGAN PIŠTALO: Pravda je romantična kategorija

VIJESTI

VIJESTI

INTERVJU

OVO JE DUBROVNIK!

REAKCIJE NA ODLAZAK NOJKA MARINOVIĆA

‚Napustio nas je heroj, strateg i veliki čovjek’

ll ‚Dirljivim riječima

prijatelji, suborci i svjedoci vremena opraštaju se od Marinovića, koji je dao nemjerljiv doprinos obrani Dubrovnika u Domovinskom ratu Stranica 18

RAZGOVOR S MATOM KAPOVIĆEM ‚Zgražanje zbog ‚sumlje’, umjesto ‚sumnje’ je često malograđanština’

ll Most dr. Franja

Tuđmana, pomadora ili Gruad riječi su koje na svoj način izgovaraju Dubrovčani

Stranica 26

Grupa ‚Tata je tata’ već četiri godine pomaže djeci, sada i Petrinji ll

• Naši humanitarci prenose vapaje ljudi iz Banije: Nemojte nas zaboraviti!

• Samo u prvom tjednu s juga poslane 32 tone pomoći

PROST BROJ

NAZIV ZA 15 MINUTA KOLIKO SE MO@E KASNITI

OPUS

AMPER

LONG TON

BOARD OF OPHTHAL MOLOGY ” RODNI GRAD SPORTA[ A SA SLIKE

CIMA (mn.)

SUPROTN I VEZNIK

NAUKA O GRA\I TIJELA

NOVO DRU[TVO

OSOBNA ZAMJENI CA

EMISIJE U NASTAV-

STRIPJUNAK FORD

DVOJE

JEZIK U SIBIRU, TOFALAR I

PRIRODN A BOJA IZ KORIJENA BRO]A

OTOPITI, RASTOPI TI

ODA[ILJA^

JEZERO U FINSKOJ,

ITALIJA

NAPITAK KOJI SADR@I VI[E VITAMINA

NAZIV

T

Stranica 30

2

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piše: Lucija Komaić

Ne ubijaju potresi nego loše građevine

P

otresi su možda najbolji pokazatelj čovjeku koliko je na ovoj Zemlji malen ispod zvijezda. Ta nemoć pred strašnim hukom i silom iz dubine zemlje. Svaki potres, pa i onaj najslabiji uznemiri. Onaj nešto jači izbezumi one koji ga osjete. Oni jaki i razorni nose sve sa sobom.

Objekte. Živote. Cijela sela, gradove... Nekome uruše prošlost i sve što je u životu stvarao.

Budućnost cijelog mjesta pretvore u prah. I to sve u par sekundi. Nema onoga koji ovih dana nije čuo plač iz Petrinje, Siska i okolice. Kraj koji je ionako zaboravljen, napušten i siromašan pogodio je za to područje najsnažniji mogući potres od 6,2 prema Richteru. Možemo samo zamisliti kakva je to snaga bila kad se zatresao i Dubrovnik. Trest će i dalje, kao što je treslo i ranije, ali život mora ići dalje. Sad slijedi obnova. Možda konačno onakva kakvu taj zaboravljeni i prevareni kraj zaslužuje. Nisu to nažalost, ni prva, ni zadnja mjesta koja će morati iz početka, a nije im ni prvi put. Sila iz dubine zemlje razotkrila je tajne poslijeratne obnove s kraja devedesetih i manjkave obnove kuća koje su se rasule kao kule od karata, a nisu smjele. Ovoga puta doslovno u skladu s poslovicom ‚’zaklela se zemlja raju da se tajne sve doznaju’. dgovor na pitanje koliko će potrajati obnova i povratak starog lica pogođenih sela i gradova te kad će sve ovo prestati možda najbolje mogu dati slični primjeri. Razoran potres jačine 6,0 pogodio je gradić Amatrice u Centralnoj Italiji 2016. godine i uzeo 299 života. Treslo je mjesecima nakon toga. U ko-

O

lovozu su obilježene četiri godine od tragedije u gradiću koji je još uvijek Grad duhova nekadašnjih objekata. Na obilježavanju četvrte obljetnice ovoga ljeta iznosile su se crne brojke o tijeku obnove, kritike kako je realizirano samo 10 posto od obećanih sredstava i slično. Još bolji odgovor daje talijanski grad L’Aquila, također u Centralnoj Italiji, koji je uništen u razornom potresu jačine 6,3 prema Richteru 2009. godine. Tu je 2019. godine bila obilježena deseta obljetnica katastrofe i smrti preko 309 ljudi, 1500 ranjenih nakon tog stravičnog trenutka zbog kojeg je 70 tisuća ljudi ostalo bez krova nad glavom.

L’Aquila je i danas, nakon 11 godina, još uvijek grad ruševina, u kojem su dizalice i građevinska mehanizacija na svakom koraku, a bit će tamo i naredno desetljeće. e stravične posljedice razornog potresa ne moramo tražiti samo u susjedstvu. Nije to bio neki drugi Grad, ni neki drugi svijet, samo zato što nam iz pozicije ljudskog života 350 godina zvuči puno. To je samo, kako tvrde seizmolozi, Zemljin vremenski jako kratki treptaj oka. Da, ulicama kojima mi danas hodamo, ne tako davno odzvanjao je stravični huk, a nakon njega, jauk, vrištanje i plač. Kotrljalo se kamenje sa Srđa, kuće su nestajala, a s njima i ljudski životi, njih 3000. Kako su to slikovito opisali pisci, svjedoci vremena, zemlja se otvarala, djeca su umirala u naručju majci, ljudi su izbezumljeno trčali napuštajući članove obitelji ispod ruševina. Nestao je veličanstveni Grad u zidinama. Nad nebom se nadvio oblak dima, uskoro je plameni jezik nošen vjetrom opus-

T

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik tošio sve ono što je u pustoši ostalo. Dubrovačka Velika trešnja iz 6. travnja 1667. bio je razorni potres procijenjene jačine 7,6, intenziteta X. I od tog dana do danas, tvrde seizmolozi, na ovom se području u rasjedu nakuplja energija, koja će se u budućnosti osloboditi jedino novim velikim potresom. Za dubrovačko područje nije uopće pitanje hoće li se on dogoditi, nego kada. Na to pitanje znanost nema odgovor. I to nije strašenje, nego činjenica s kojom treba živjeti i preživjeti. azorni potres u Petrinji ovih je dana razotkrio i novu razinu hrvatske pljačke, korupcije i ratnog profiterstva. Kako drugačije nazvati činjenicu da se u poslijeratnoj obnovi pogođenog područja kralo i zbog čega su neki objekti pali uslijed potresa, a trebali su ga izdržati, da su građeni kako su trebali biti. O tome je progovorio premijer Andrej Plenković, a cijelim slučajem bavit će se USKOK. Zanimljivo, razorni potres u talijanskoj L’Aquili razotkrio je kriminal lokalne građevinske mafije. Objekti novije gradnje, poput javne škole, urušili su se do temelja. U Italiji još od osamdesetih postoje zakoni prilagođeni činjenici što je ta zemlja na izrazito trusnom području, postoje i mehanizmi kontrole gradnje objekata sukladno zakonima, ali su tijela korumpirana i pogodovala su građevinskoj mafiji diljem Italije gdje su se moderne zgrade, škole i bolnice urušavale do temelja. Istraga USKOK-a trebala bi pokazati je li se ovakvo nešto događalo i u Hrvatskoj, koja je sve samo ne zemlja u kojoj je takvo nešto nemoguće. picentar razornog dubrovačkog potresa iz 1667. bio je u moru iza Lokruma. Prouzročio je i plimni val koji je nosio sve pred sobom te uz rušenja i požare dodatno razorio obalna područja šireg dubrovačkog područja, uništio brodove i odnio ljudske živote. Danas možemo temeljem zapisa iz tog vremena zamišljati svu stravu i patnju tog trenutka. Stradun prekriven ostacima sravnjenih objekata, mrtva i i osakaćena tijela stotine ljudi, tu vatru koja je pustošila danima. Taj dim koji je prekrio nebo. Taj jauk i plač na ulicama našega Grada kojima danas hodamo misleći kako se takva katastrofa događa nekim drugim ljudima i kako takvo nešto nije moguće. Svaki spomen na ovu temu nailazi na odmahivanje rukom. Ne dižite paniku! Kao da šutnja otklanja ništa drugo nego činjenice i stavove suvremenih znanstvenika. Čudno, kad je upravo pozivanje na znanost postalo najnoviji modni trend, navodno nasuprot ravnozemljaškim teorijama onih koji sumnjaju. No,

3

R

E

U podzemlju dubrovačke katedrale na arheološkom nalazištu mogu se vidjeti temelji romaničke katedrale koja je srušena u potresu 1667. Pukotina u kamenu i danas svjedoči o sili prirode koja je devastirala grad i prouzročila smrt polovice tadašnjeg stanovništva.

u slučaju potresa, samo šutnja. Kao da se na to može utjecati. Ako ga ne spominješ, neće se ni dogoditi. travični potres poput onog najjačeg iz 1667. godine je u Dubrovniku moguć. To je znanstvena činjenica s kojom treba živjeti i kojoj se treba prilagoditi, a to je itekako moguće. Samo za primjer, Japan znaju pogoditi i puno jači potresi od dubrovačkog, ali s manje žrtava i s manje srušenih zgrada jer, ne ubijaju potresi, nego loše izgrađene zgrade. Pravo je pitanje kako po tom pitanju stoji Dubrovnik. Kad se o toj temi razgovara, posebno s građevinarima, oni tvrde kako su sve građevine, posebno one građene nakon potresa u Skopju 1963. građene s planom da izdrže i za Dubrovnik najjače moguće udare. No, trendovi posljednjih godina, poput vječnog nedostatka prostora, visoke cijene nekretnina i brzorastuće apartmanizacije doveli su do toga da su ljudi širili, modificirali i nadograđivali svoje objekte bez dovoljne pridavanja pažnje statici.

Interveniralo se i u nekretnine u povijesnoj jezgri. Pitanje je kako bi se takvi objekti ponašali u slučaju potresa koji Dubrovnik može pogoditi sutra ili za sto godina. Sve to može biti predmet nekih daljnjih politika.

S

I

straživanja i oprema koja se koristi u seizmologiji su još jedna razina u koju bi se trebalo znatno ulagati, a dubrovačko područje sigurno ono na kojem bi trebalo postojati sve ono što je najmodernije i najsuvremenije u tehnologiji, ako je to moguće.

Grad Dubrovnik je 2018. izradio dokument Procjene rizika od velikih nesreća u kojemu se čak i navode zastrašujući podaci o razmjeru štete koju bi jaki potres napravio Dubrovniku. No, to su samo slova na papiru. O kojima se ne govori previše, jer je tako ljepše i lakše. Puno se toga o potresima, gradnji, politici, ali i ljudima može naučiti iz primjera potresa u Petrinji. Onakvi, kao što smo bili ovih dana, ujedinjeni i najbolji kad je najteže ne moramo biti samo onda kad se dogodi katastrofa. Puno toga je Dubrovnik naučio također iz Velike trešnje. Grad se desetljećima dizao iz pepela, dok neki lokaliteti poput Pustijerne ni danas nisu obnovljeni. Podzemlje dubrovačke katedrale krije temelje one romaničke prije nje, koja se urušila u potresu. Na tim je temeljima i danas vidljiva velika pukotina, koja svjedoči o nevjerojatnoj sili koja je tada potresla Grad.

Najmudriji ljudi kad god mogu uče na tuđim greškama. Pametni na svojim, dok samo budale ne nauče lekciju nikada.

4

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

POTRESNA SVJEDOČANSTVA

Dubrovčani koji su posjetili imaju samo jedan vapaj – NE NAŠI SUGRAĐANI ZA DUBROVAČKI DNEVNIK su iznijeli svoja iskustva prilikom posjeta potresom pogođenih područja i poručuju – trebamo pomagati i kad ne bude aktualno

Braco Elezović, Ivan Bilić i Ante Lovrić

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

P

etrinja je ujedno najtužnija i najtoplija hrvatska priča koja se dogodila u posljednje vrijeme. Najtužnija zbog velike katastrofe i tragedije koja se dogodila u vidu potresa i koja je odnijela sedam ljudskih života te razrušila brojne domove.

Najtoplija jer se pokazala ljudskost na djelu. Naime, u cijeloj Hrvatskoj obični ljudi, pučani, radnici, oni koji su odvajali svoju koricu kruha kako bi je dali onima kojima je potrebnija u rekordno kratkom

vremenu su se organizirali.

Neki su uplatili novac, neki su donirali potrepštine, a neki su i sami krenuli prema Petrinji i okolnim mjestima kako bi pomogli ljudima, popravljali krovove, donijeli im potrebno ili pružili utjehu i nadu koja im je prijeko potrebna u vremenu koje izgleda beznadno zbog bezbroj razloga.

I a ko p ri l i čn o ud al je ni , i ki l o m e tri m a, i na či n o m života, akciji su se priključili i Dubrovčani. Tako se prava rijeka ljudi slijevala prema dvorani u Gospinom polju koji su htjeli pomoći pogođenima potresom u vidu različitih

donacija, osnovale su se brojne grupe za pomoć, krenuli su konvoji prema Sisku, Petrinji i okolici, a zanimljivo je i to kako je sve odrađeno besprijekorno.

Dubrovačke udruge, pojedinci, organizacije, dubrovački Crveni križ i Caritas odradili su pomoć sinkronizirano i uz veliku suradnju i uvažavanje. Među njima su svakako i oni građani koji su se odlučili uputiti prema Banovini, a koji svoja iskustva iznose za Dubrovački dnevnik.

NJIH 12 SPAVA U JEDNOM ŠATORU...

Dubrovčanin Ante Lovrić kaže kako su ga iznimno potresli prizori koji su ga dočekali. Nije to

samo potres, nego i siromaštvo te loši uvjeti pod kojima se živi. „Pretužna je to priča, tužna i bez potresa i kad to vidite, imate osjećaj kao da uopće nismo ista država. To je područje 55 kilometara udaljeno od Zagreba, a kao da je udaljeno 555,“ kazao je Lovrić.

On je dvaput išao u potresom pogođeno područje sa svojim prijateljima, među kojima su i dubrovački branitelj Braco Elezović te višestruki bivši prvak Hrvatske u plivanju Ivan Bilić.

Znajući kako ne mogu pomoći baš svima odjednom, mada bi to htjeli, svoju su pomoć pružili obitelji u kojoj 11 djece s dvoje roditelja, od kojih je otac ratni vojni invalid, živi u šatoru. „Ti ljudi spavaj u šatoru, bio sam tamo... Na sredini je peć kako bi se ugrijali i drže dežurstva kako se nešto ne bi zapalilo. Odnijeli smo invalidska kolica koja je donirala Poliklinika Glavić te ono što im je najpotrebnije, a to su u prvom redu posteljina, krpe, šugamani, čarape, gumene čizme... Hranu zasad imaju, no ljudima treba nastaviti pomagati jer neće ovo trajati pet dana nego godinu, možda i dvije,“ izjavio je Lovrić.

Kako kaže, obitelji imaju samo jednu molbu – nemojte nas zaboraviti. „I nećemo, stavili smo se svime na raspolaganje. Ljudi su priskočili u pomoć, no važno je da se to nastavi i ako bude 30 posto pomoći kao prvih dana, bit će dobro... Bilo bi najbolje kad bi svatko preuzeo brigu o jednoj

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

Petrinju i okolicu: ‘Ti ljudi EMOJTE NAS ZABORAVITI!’ ...

IZ DUBROVNIKA POŠLO 70 PALETA POMOĆI

Dubrovčani u akciji

obitelji i pomagao joj. Ljudi nemaju gdje spavati, ispred tih kuća nisu tarace ili beton nego blato... Uživo je sve to jako loše i tko je osjetljiv bolje da ne ide gore nego neka donira,“ izjavio je Lovrić.

NISAM MOGAO SAMO GLEDATI TELEVIZIJU

Još jedna osoba koja, kaže, ‘nije mogla samo gledati televiziju’ je vlasnik dubrovačke građevinske tvrtke Paulino Hendić koji se odmah po katastrofi uputio iz Slavonije, gdje se nalazio u tom trenutku, prema Petrinji kako bi se našao sa svojim djelatnicima koji su stigli iz Dubrovnika i kako bi pomogao sanirati štetu.

Inače, njegova je tvrtka ‘Meštar Hendić’ prva građevinska tvrtka koja je stigla na teren, uz vojsku i policiju. „Sanirali smo 21 objekt, obišli smo Sisak, Petrinju, Glinu i okolicu, i sigurno ćemo se vratiti kroz nekoliko dana kako bismo nastavili. Na terenu su sada statičari koji procjenjuju situaciju, no vjerujem kako će se centar morati raditi nanovo.

Uglavnom su to stare građevine koje u sebi nemaju dosta željeza. Trebat će tu vremena, a mi ćemo pomoći maksimalno,“ izjavio je Hendić te pozvao ljude da se uključe. Kako kaže, tamošnji su stanovnici šokirani svime što im se dogodilo, no

nadu i pozitivu svakako im ulijeva činjenica što se puno ljudi odazvalo u pomoć.

SELA SU DOSTA UDALJENA OD CESTA, IDE SE PO BLATU

Nedugo nakon što se dogodio potres, inicijativa ‘Ruka pomoći’ koju je pokrenuo Denis Pavela krenula je u prikupljanje donacija, da bi se potrepštine dostavile osobno, a dio ekipe koja je išla prema potresom pogođenim područjima bio je i Ante Pavlović. U toj su im misiji pomogli članovi FA Linđo, Rukometni klub Dubrovnik, Limena glazba Komolac, članovi udruga, branitelji i ostali sugrađani.

Centralno mjesto prikupljanja pomoći u Dubrovniku bila je dvorana u Gospinom polju, a predsjednik dubrovačke podružnice Živko Šimunović iznimno je zadovoljan odazivom, kao i ostatak članova. „Prikupljali smo donacije jedan dan, od 9:00 do 18:00 sati što je rezultirali sa 70 paleta pomoći. Higijenske potrepštine i hranu smo poslali, a odjeća je sortirana te se čeka trenutak u kojem će zatrebati. Prikupljeno je najmanje 500, 600 kilograma odjeće i sve je sortirano i spremno za isporuku,“ kazao je Šimunović. U akciji je sudjelovalo preko 230 volontera, a dio ljudi je morao biti vraćen jer ih je u jednom trenutku bilo previše.

Nastavak na sljedećoj stranici

5

6

„Bio je veliki pljusak, grad, no išli smo polako, zaustavljali se nekoliko puta i došli do svog cilja te ispunili zacrtano. Išli smo prema Sisku, ciljano, kako bi pomoć zaista stigla u ruke onih kojima je potrebna. Na stadionu NK Metalac dočekali su nas volonteri koji su preuzeli robu kako bi je donirali i u neka mjesta do kojih mi ne možemo lako doći te su se od srca zahvalili svim Dubrovčanima,“ izjavio je Pavlović.

Ekipa je posjetila i Petrinju gdje su u vozila Crvenog križa i Caritasa iskrcali prikupljene donacije, ali i Glinu gdje su robu iskrcali u zgradu škole koja je oštećena, ali se može koristiti. Tamo su se pripremali i topli obroci za pogođene potresom te se pomoć odvozila u zabačena sela. „Po blatu se ide do tih kuća, nema asfalta, a neka sela su dosta udaljena od cesta.

Ljudi žive u kamp kućicama, kontejnerima, nije lako u kratkom vremenu sve pokriti, a opasno je i ići ulicama i tko god ide prema gore, trebao bi slijediti upute i preporuke.

Puno je ljudi na terenu koji vrijedno rade, a u kolonama

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

sam vidio i dosta vozila iz Njemačke, kombija, veliki je priljev donacija naših sugrađana koji pomažu,“ izjavio je.

Ekipa je u Sisku posjetila i Konavljanina koji radi kao vojni djelatnik i živi u centru Petrinje, a kontakt je bio dubrovački političar Maro Kristić. Njegova je kuća stradala pa se njegova obitelj, među kojima je i jedno 12-godišnje dijete, preselila u Kutinu. „Njegova kuća je praktički za rušenje, otpala je žbuka, instalacije... On je ostao tu i čeka procjenitelje,“ izjavio je Pavlović dodavši kako se u suradnji s FA Linđo iznašao način da se pomogne obitelji Konavljanina.

NEVJEROJATNO JE DA TI LJUDI U 21. STOLJEĆU NEMAJU INTERNET I DA SU POTPUNO ODSJEČENI

‘Ruka pomoći’ surađivala je i s Ratkom Galjerom koji je na više punktova organizirao prikupljanje pomoći, a pomogli su mu dobri sugra đani, članovi Badmintonskog kluba Dubrovnik, Maro Kristić...

Osobno je donosio potrepštine pogođenima u potresu, no ono što ga je zateklo zapravo ga je

...

internet u 21. stoljeću. Recimo, pođemo u Majske poljane i prođemo most pa nam onda naknadno javljaju kako smo prešli most koji je nesiguran.

Pa se onda ne možemo vratiti, nego lutamo šumama, GPS naravno ne radi jer nema interneta... Uopće, nevjerojatno je da tako nešto postoji u 21. stoljeću, a rezultat je nebrige države i tamošnjih kvazinačelnika i gradonačelnika koji su vjerojatno nesposobni da vode vlastito kućanstvo, a kamoli neki grad ili općinu,“ kazao je Galjer ne skrivajući nezadovoljstvo.

Upitna je svakako i poslijeratna obnova razrušenih područja jer su se, kaže Galjer, neke obnovljene kuće srušile kao kule od karata.

DUBROVČANI ĆE TIJEKOM CIJELE 2021. POMAGATI OBITELJIMA Dio građana Dubrovnika se organizirao u grupe kako bi pomogli obiteljima iz područja pogođenih potresom.

Radi se o grupama od po 100 ljudi koje bi uplaćivale po 50 kuna svaki mjesec za pojedinu obitelj te tako donirale mjesečni iznos sve do kraja 2021. godine.

duboko emotivno potreslo.

Kako kaže, potres je ogolio sve probleme s kojima se nosi tamošnje stanovništvo, a takvo što je u 21. stoljeću nedopustivo. „Potres je ukazao na to da država i nadležne institucije ne rade ništa jer je prestrašno kako ti ljudi žive. Prestrašno je da se u jednoj državi koja je članica EU preskače blato, da mi ne možemo doći do tih ljudi kad im želimo pomoći, a ni oni do nas, da djeca koja tu žive nemaju

„Jedino što je ostalo su stare hrastove kuće koje su izgrađene prije 150, 200 godina i one iz 70ih, 80-ih godina u državi koja je imala toliko manjkavosti, a čini se kako su se neke norme više poštovale nego danas,“ istaknuo je. Što je najtragičnije, takvih je mjesta u Hrvatskoj puno, a potres je zaista bio zadnji čavao u lijesu. Upravo zato što ne vjeruje institucijama, Galjer je pokrenuo svoju akciju.

Stigli i županijski vatrogasci

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

HGSS stanica Dubrovnik na putu za Petrinju „Na svoje sam oči vidio kako volonteri Crvenog križa i Caritasa na terenu ginu i toliko vrijedno rade, ja im skidam kapu. Ali njihovom vodstvu ne vjerujem. Također, puno je onih koji iskorištavaju situaciju i uzimaju, premda im ne treba,“ upozorio je Galjer. Kaže, puno je područja u Hrvatskoj čija je svakodnevica siromaštvo i nebriga države. Na njih treba misliti sve vrijeme, ne samo u slučaju potresa.

KAD ČUJU ODAKLE SMO DOŠLI, VRATI IM SE OSMIJEH NA LICA

Na teren su izašli i pripadnici dubrovačkih hitnih službi, a među je i županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović koji je sa svojom ekipom vatrogasaca za Petrinju išao dva puta. Prvi put su, nakon što je obznanjeno kako nema više nestalih, a shodno tome ni traganja među ruševinama, pristupili sanaciji krovova. Kaže Simović, kuće su stradale, no ljudi bi dali sve te građevine samo da mogu vratiti izgubljene živote.

„Naša vatrogasna postrojba pokriva područje Petrinje, a vidio sam i Glinu. Velika je to tuga...

Puno je kuća stradalo, na televiziji to izgleda strašno, a uživo još gore. Puno je posla i cijela će priča potrajati stoga moramo biti dosljedni i konstantno pomagati. Saniramo krovišta, jedan po jedan, u kućama koje se još daju spasiti i u kojima se može nastaviti kakav-takav život,“ kazao je Simović.

Ipak, u cijeloj toj tuzi, ljude veseli što im se pruža pomoć i nastoje biti što pozitivniji u nevolji koja ih je snašla. „Razgovarao sam sa stanovništvom i bez obzira na to što je velika nevolja i velika tuga, u razgovoru s tim ljudima se uspijete i nasmijati, a i njima se vrati osmijeh na lica kad čuju odakle smo došli. Zavladalo je veliko zajedništvo,“ kazao je Simović.

Uz županijske vatrogasce, na teren su izašli i pripadnici HGSS – stanica Dubrovnik, a zadivili su svojom odličnom organizacijom.

Inače, pokrivali su područje od 120 sela, a pročelnik dubrovačkog

HGSS-a Marijo Begić je, uz dvoje kolega, preuzeo akciju spašavanja unutar glavne baze HGSS-a, dok je Zoran Čabrilo prebačen u glavni stožer gdje je bio posrednik komunikacije između te dvije jedinice. Trojica ostalih Dubrovčana su radili na terenu. „Više puta smo prošli kroz sva ta sela i raznosili hranu i vodu, i to se dosta brzo riješilo. No, u jednom momentu je zavladala velika potreba za lijekovima pa smo, osim toga, uzimali podatke jer naravno kako je to potrebno provjeriti, da svatko zaista traži lijek koji mu treba. Tu je, također, i prevoženje pacijenata u potrebi kojima je potreban pregled ili liječnička pomoć. Imali smo tako prevoženje jednog pacijenta s kateterom, no nije to bio samo kateter nego i pacemaker kojemu je istjecala baterija,“ kazao je Begić.

Unatoč problemima koji su prvotno postojali s komunikacijom putem mobitela i u vidu prekida opskrbe električnom energijom,

7

uspjeli su se organizirati. Potresni prizori svakako su bili najveći izazov. „U radu na terenu bilo je važno odvojiti emocije od glave, biti profesionalan, što u takvim trenucima nije lako, ali se trudite svim silama. Kad čujete kako recimo u Majskim poljanama ljudi po 2,3 dana spavaju u automobilima jer ne mogu napustiti područje zbog stoke, poželite nazvati doma i slati odmah sve, a znate da ne možete pomoći svima i da je takvih slučajeva puno. Da niste ‘supermeni’, a htjeli biste sve to riješiti u sekundi,“ kazao je Begić.

U Petrinju je išao i dubrovački HGSS-ovac Alan Šimunović koji kaže kako je stiglo dosta donacija u vidu hrane, odjeće, deka i higijenskih potrepština koje su dostavljene, a situacija se poboljšava i u vidu građevinskog materijala kojega je prilično nedostajalo. „Ljudi nisu klonuli duhom i to je izuzetno važno. Bez obzira na okolnosti, oni vide jednu svijetlu točku u cijeloj ovoj priči, a to je da smo se ujedinili i da kao takvi možemo puno toga napraviti.

Dosta sela u okolici Petrinje je zabačeno, teško je do njih doći, do nekih treba voziti i po 45 minuta... Uglavnom se tu radi o stanovništvu starije životne dobi kojima pod uobičajenim okolnostima pomažu susjedi,“ izjavio je Šimunović. Čini se kako je Hrvatska zasad prošla test ljudskosti i kako su oni koji su u potrebi uglavnom dobili ono što im je zasad potrebno. No, priča je to koja će trajati dugo, a ljudi zasad imaju i nadu koja im je u teškim vremenima prijeko potrebna. I tu nadu ne treba izdati, ni kad se radi o pomoći onih koji imaju više, a ni kad se radi o pomoći države čija bi to uloga u prvom redu trebala biti.

8

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NIŠTA NIJE KAO PRIJE

Dubrovački hoteli praz ali REZERVACIJE POL LOŠA EPIDEMIOLOŠKA SLIKA, uvođenje propusnica i jak potres koji je pogodio sjever Hrvatske ispraznili su hotele na krajnjem jugu AIDA ČAKIĆ GRGO JELAVIC/PIXSELL

K

ao da se sve sastalo pred kraj te kobne 2020. god i n e . Pove ć a n b ro j zaraženih kao i smrtnih slučajeva primorao je Stožer civilne zaštite da uvede znatno strože mjere poput zabrane okupljanja, zatvaranja ugostiteljskih objekata, a u konačnici, tik pred blagdane, uvedene su i propusnice zbog kojih se nije moglo lako ići iz županije u županiji. Mogli su putovati oni koji su imali rezervacije u hotelima tako da je barem to ulijevalo malo nade turističkim djelatnicima koji su ionako u problemima zbog cijele korona situacije. Također i snažan potres koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju te dobro zaljuljao Zagreb dodatno je demotivirao ljude za putovanja.

MRŠAVE BROJKE Osjećaj topline blagdana i veselja krajem godine ovaj put je kod većine izostao što se odrazilo na turistič-

ki promet diljem svijeta pa tako i na Dubrovnik. Reducirano je održavanje Dubrovačkog zimskog festivala, kućice nisu postavljene na Stradun, nije održan niti jedan koncert, restorani i kafići su zatvoreni, a u hotelima se mogao okupiti mali broj gostiju samo do 22 sata. Postavlja se pitanje zašto onda uopće putovati za blagdane ako ničeg nema? No, ipak se nekolicina njih odlučila posjetiti Dubrovnik.

jedno ili dva noćenja u tom periodu, a to su posjetitelji iz Kine, Indije, Izraela, Grčke, Slovačke.

Prema podacima Turističke zajednice Grada Dubrovnika od 24. prosinca do 1. siječnja 2021. godine 895 turista ostvarilo je 3104 noćenja. Dominirali su domaći posjetitelji kojih je u tom periodu bilo 462. Nakon Hrvata na popisu je 78 posjetitelja iz SAD-a koji su ostvarili 348 noćenja, a nakon njih tu su gosti iz regije, BiH koji su ostvarili 252 noćenja te iz Srbije sa 149 noćenja. Iz Ujedinjenog Kraljevstva došlo je svega 19 turista u tom periodu, a imali su 102 noćenja. Ostali gosti po broju noćenja ispod sto su iz Francuske, Njemačke, Švicarske, Rumunjske, Kanade, Nizozemske, Kosova, Crne Gore, Poljske, Švedske, Slovenije... Čak je bilo onih koji su ostvarili

Primjerice u Hotelu Lero za Novu godinu su imali 70-ak noćenja isključivo domaćih gostiju. Navode kako za Božić nisu imali pretjeranog interesa te samim time ni posebnih ponuda. Za Novu godinu su posjetiteljima pripremili bogatu buffet večeru do 22 sata, a sadržaje su promovirali putem društvenih mreža.

Hotel Hilton

Tako je na Stradunu bila prava atrakcija čuti strani jezik što je prošlih godina bilo uobičajeno kao i slika punih hotela, zabave i bogate ponude.

BEZ DOČEKA NOVE GODINE U HOTELIMA

ti. Teško je u ovom trenutku uopće prognozirati 2021. godinu. Rezervacije pristižu polako, vjerujem da će većina početi stizati u ožujku i travnju u „last minute“ što je do ove godine bilo nezamislivo, međutim primijetili smo pojačani booking tijekom proteklih blagdana - naveo je Galov dodavši kako su ove godine najveći broj noćenja ostvarili domaći gosti stoga se on nada kako će Dubrovnik u budućnosti kao destinacija više pažnje posvetiti domaćem tržištu.

Jadranski luksuzni hoteli u sklopu kojih je radio samo hotel Excelsior nisu otkrivali brojke posjetitelja, samo su naznačili kako su poslovali ‚s ograničenim kapacitetom’ zbog provođenja epidemioloških mjera.

Direktor prodaje i marketinga Ivan Galov za Dubrovački dnevnik je naveo kako je pad noćenja, pa samim time i prihoda, ove godine bio ‚enorman’.

- Hotel je tradicionalno otvoren tijekom čitave godine pa je dočekao goste i tijekom blagdana. Popunjenost je bila u skladu s maksimalnim kapacitetom u datim okolnostima. S obzirom na to da ove godine u Hotelu Excelsior nije bilo uobičajenog novogodišnjeg dočeka, nismo ni imali pripremljene aranžmane koji bi uključivali blagdanski program odgovorila je glasnogovornica Zrinka Marinović koja poput mnogih nije željela komentirati najave za sezonu zbog silnih nepredvidivih okolnosti.

- Radi se o skoro 80 posto te je u tim uvjetima jako teško funkcionira-

- Teško je donositi realne procjene, ali nas veseli broj rezervacija koje pris-

Rixos Premium Dubrovnik

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

zni za blagdane, LAKO PRISTIŽU tižu za travanj i naredne mjesece.

Svakako, Jadranski luksuzni hoteli za sezonu planiraju otvoriti sve svoje raspoložive kapacitete - naznačila je glasnogovornica Zrinka Marinović.

REZERVACIJE OVISE O TIJEKU PANDEMIJE Ova godina za Hotel Rixos Premium Dubrovnik je bila posebna jer su imali renovaciju vrijednu više od 150 milijuna kuna, korona krizi usprkos.

Direktorica prodaje Sandra Urlić naznačila je kako trenutno bilježe rezervacije za 2021. godinu.

- Ozbiljniji priljev rezervacija ovisit će o tijeku pandemije na našim emitivnim tržištima i u Hrvatskoj. U svakodnevnom smo kontaktu s našim agentima i tržištima, gdje smo prisutni i sa snažnim promotivnim aktivnostima - kazala je Urlić.

Za doček Nove godine nisu imali nikakav program.

- Popunjenost Hotela Rixos Premium Dubrovnik tijekom blagdanskog razdoblja bila je zadovoljavajuća.

U hotelu su boravili pretežno domaći gosti i imali su priliku uživati u različitim sadržajima, poput Anjana SPA u opuštajućim masažama te body & mind tretmanima ili prostranog zatvorenog bazena s relax zonom, te u

Hotel Excelsior

jedinstvenoj ponudi hrane i pića. Izuzetna lokacija hotela privukla je goste koji su za vrijeme blagdana nakratko željeli pobjeći od svakodnevice zaključila je direktorica prodaje Sandra Urlić.

I Hotel Hilton je imao znatno manju popunjenost nego što je to bilo uobičajeno proteklih godina.

Hotel Lero

- Uzimajući u obzir trenutnu situaciju i restrikcije koje su na snazi morali smo limitirati visinu popunjenosti kako bismo mogli ispoštovati sve mjere te smo ostvarili očekivani broj gostiju.

Za blagdane, kao i svake godine, imali smo posebno prilagođene menije, no ove godine bez zabave u novogodišnjoj noći - naveli su iz Hotela Hilton kojima su također krenule rezervacije za proljeće i ljeto, a kako dodaju veće pomake očekuju u nadolazećim mjesecima kada će se objaviti i rasporedi letova za Dubrovnik za 2021.godinu.

Prema projekcijama turističkih stručnjaka ova godina bi trebala biti godina povratka turizma te se očekuju rezultati na razini 60 posto 2019. godine. Ipak nije zahvalno predviđati budući da sve ovisi o zdravstvenim okolnostima koje se mijenjaju iz dana u dan. Sve nade uložene su u cjepivo za koje će trebati vremena. Jedino je sigurno da nitko ne zna kada, u kojem obujmu i kojom dinamikom će se povratak dogoditi.

9

...

NIKOLA GRUBELIĆ: REZERVACIJE PRISTIŽU, SEZONE ĆE BITI, IDEMO RADITI! Suvlasnik tvrtke Direct Booker, koja se bavi privatnim smještajem, Nikola Grubelić također je potvrdio kako rezervacije u privatnom smještaju polako pristižu. ‚Ušli smo u fazu oporavka, to je jasno, samo će on ići dva koraka naprijed i korak natrag. Možemo očekivati normalnu sezonu, ali naravno s nižim cijenama, manje gostiju, ali dovoljno da nam izmami osmjeh na lice i da nam to omogući da sami zarađujemo, a ne da čekamo što će Država napraviti. Oko 80 posto rezervacija koje sad dolaze su za srpanj i kolovoz, dakle sezona će biti dobra, dok će za travanj i svibanj biti tanke brojke. Ali, sve će biti jasnije 1. ožujka kad se procijepi dobar dio Europljana. Treba ostati normalan i zdrav u glavi od svih ovih loših vijesti, ali povratak u život na kakav smo navikli lagano kreće s prvim danima proljeća, a punu normalizaciju prema rezervacijama i ozbiljnija turistička kretanja očekujem od 1. lipnja. Međutim, proći će ipak par godina za dostići brojke iz 2019., ali ovo je početak. Idemo raditi’, rekao je Grubelić.

N.K.

10

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Uplaćena prva sredstva pomoći Petrinji, Grad se stavio na raspolaganje

G

rad Dubrovnik uplatio je sredstva prve inicijalne pomoći potresom razorenom području Grada Petrinje.Isplata inicijalne pomoći u iznosu od 150 tisuća kuna provedena je u četvrtak, 31. prosinca, a nakon što je koordinacijom s gradovima Splitom, Šibenikom i Zadrom odlučeno da će ova četiri grada jadranske Hrvatske odustati od svih planiranih novogodišnjih programa te sredstva prenamijeniti za pomoć Gradu Petrinji u nošenju s tragičnim posljedicama razornog potresa koji je šire područje ovog grada u Si-

sačko-moslavačkoj županiji pogodio u utorak.

Grad Dubrovnik je odmah otkazao sva planirana događanja koja prate program ovogodišnjeg Zimskog festivala, poput blagdanskog pop-up cabrio busa i srodnih programa.

Otkazan je i vatromet koji se u novogodišnjoj noći trebao izvesti s dvije lokacije.

Navedena sredstva tek su prvi znak pomoći koju je Grad Dubrovnik spreman uputiti potresom stradalom stanovništvu. S područja Dubrovnika još u utorak upućeni su pripadnici gradske

Vatrogasne postrojbe i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanice Dubrovnik.

Kako je u svom obraćanju petrinjskom kolegi naveo gradonačelnik Mato Franković, Grad Dubrovnik

je Gradu Petrinji stavio na raspolaganje sve potrebne resurse, koji uz financijsku potporu uključuju podršku u ljudstvu, opremi, ali i smještaju ukoliko i taj oblik pomoći bude potreban, a za što su već određeni kapaciteti.

Gradonačelnik Franković čestitao Božić pravoslavnim vjernicima

G

radonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je božićnu čestitku parohu dubrovačkom protojereju stavroforu Vladanu Perišiću i svim sugrađanima pravoslavne vjeroispovijesti.

“Poštovani gospodine Perišić, Najradosniji blagdan Kristova rođenja ove godine dočekali smo u vremenu neizvjesnosti i strepnje, uslijed epidemije i razornog potresa u Hrvatskoj.

Proteklo teško razdoblje

potreslo nas je na sve moguće načine, testirajući snagu naše vjere i humanosti. Nadu u bolju budućnost vraća nam svaki čin dobrote, solidarnosti, pružena ruka pomoći malom čovjeku, ljudi koji otvaraju srca u zajedništvu prema bližnjemu. Zbog toga svega, najviše vam želim zdravlja i mira. Blagdan ljubavi i radost darovanog spasenja neka vam srca ispuni vjerom, a domove blagoslovi toplinom Božje prisutnosti.

Vama i svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijes-

ti, u svoje ime i ime Grada Dubrovnika, želim sretan

Božić,“ stoji u tekstu čestitke.

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

11

Predstavljena multifunkcionalna dvorana GOSPINO POLJE 2025.

P

rojekt multifunkcionalne dvorane Gospino polje 2025. predstavljen je u utorak, 29. prosinca u Gradskoj vijećnici, a o novom strateškom ulaganju u sportsku infrastrukturu Grada Dubrovnika govorili su gradonačelnik Mato Franković, pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž i ravnatelj Javne ustanove Sportski objekti Dubrovnik Lukša Klaić.

Gradonačelnik Franković javnosti je ovom prilikom prezentirao Idejnu studiju prostorno-programskih kapaciteta dvorane izrađivača 10Aarch d.o.o., tvrtke koja je prethodno već sudjelovala u izradi DPU-a Gospino polje te je izložio plan aktivnosti gradske uprave na realizaciji projekta. -„U konačnici smo došli do dva varijantna rješenja od kojih se druga varijanta - dvorana bez pomičnog krova pokazala ekonomski povoljnijom, ali ista iziskuje malo više vreme-

na za realizaciju jer je potrebno izmijeniti DPU Gospinog polja kako bi se ta dvorana uklopila u postojeći prostor“, rekao je gradonačelnik Franković. Dvorana Gospino polje multifunkcionalna je sportska i kongresna dvorana i kulturni centar uz postojeću dvoranu u Gospinom polju. Zajedno s postojećom dvoranom tvori jedinstvenu cjelinu kapaciteta 4200 gledatelja za vrijeme velikih sportskih natjecanja, tri rukometna terena za rekreaciju ili kongresne/ koncertne dvorane za 4000 uzvanika. Njenom izgradnjom Dubrovnik dobiva mogućnost organizacije dvoranskih sportskih natjecanja

najviše kategorije te modernu multifunkcionalnu dvoranu za svakodnevno korištenje sportaša i rekreativaca ali i za organizaciju brojnih manifestacija. Osim domaćinstva Svjetskog rukometnog prvenstva 2025. godine, dvorana će Dubrovniku otvoriti cijeli spektar mogućnosti organizacije hrvatskih, europskih i svjetskih natjecanja i u drugim dvoranskim sportovima, što jamči i produžetak turističke sezone.

-„Ovakva dvorana bi bila jedinstveni kompleks u Hrvatskoj jer bi na jednom mjestu istovremeno imali tri terena dimenzija potrebnih za održavanje rukometnih i

malonogometnih utakmica.

Zbog svojih mogućnosti osim sportskog sadržaja dvorana će biti vrlo često korištena za potrebe kongresa, sajmova, izložbi, koncerata i raznih kulturnih programa što je čini samoodrživom“, rekao je gradonačelnik.

Paralelno s početkom izrade projektne dokumentacije pokrenut će se i potrebne izmjene prostorno-planske dokumentacije, a cilj je ishođenje građevinske dozvole do kraja 2021. godine. Grad Dubrovnik namjerava osigurati financiranje iz dostupnih fondova Europske unije, a plan je investiciju provesti do kraja 2024. godine.

Održana konstituirajuća sjednica Vijeća

za prevenciju kriminaliteta Grada Dubrovnika

K

onstituirajuća sjednica Vijeća za prevenciju kriminaliteta i narušavanja javnog reda i mira Grada Dubrovnika održala se online 29. prosinca 2020. pod predsjedanjem Dživa Brčića, pročelnika Upravnog

odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo.

Nakon predstavljanja članova Povjerenstva, pristupilo se analizi postojećeg stanja te razmatranju osnovnih smjernica za izradu Programa rada Vijeća za prevenciju kriminaliteta.

Dogovorni su rokovi za dostavu podataka o postojećem stanju, kao i nadopuna dostavljenog Prijedloga programa rada Vijeća, kojeg je pripremio Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo.

Nakon objedinjavanja i usug-

lašavnja sa svim članovima Povjerenstva, konačni Prijedlog programa rada Vijeća za prevenciju kriminaliteta i narušavanja javnog reda i mira dostavit će se Gradskom vijeću Grada Dubrovnika na raspravu i usvajanje.

12

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

IPAK NEMA ZIME

Britancima će biti nešto BREXIT ne bi trebao ugro NIKOLINA TROJIĆ I IVAN JELČIĆ komentiraju kako bi se izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU mogao reflektirati na Dubrovnik IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, GRGO JELAVIC/PIXSELL

U

jedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je s 1. siječnjem izašlo iz Europske unije. Ideja o izlasku postoji više desetaka godina, i prije no što je ugovorom iz Maastrichta EEZ postala EU, no termin ‘Brexit’ počeo se koristiti od 2012. godine, otkako je prvi put objavljen u medijima, a to je ujedno bilo i razdoblje ponovnog intenziviranja pitanja izlaska iz zajednice.

Nakon što je tamošnjem stanovništvu 2013. godine obećan referendum, isti je i raspisan 2016. godine, kad se natpolovična većina stanovništva, točnije 51,9 posto njih, odlučilo na izlazak iz Europske unije što je označavalo važan trenutak u procesu ostvarivanja spomenute ideje. U posljednjih nekoliko godina rok izlaska se više puta mijenjao, spominjala se i mogućnost ostanka Ujedinjenog Kraljevstva, povlačilo se pitanje izlaska bez ili uz uspostavljen dogovor. Formalni izlazak zapravo predstavlja prvi korak u novoj, tranzicijskoj fazi koja će nastupiti i koja će definirati uloge i odnose Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, kao i utjecaje koje će organizacije imati jedna na drugu.

HOĆE LI SE POVEĆATI CIJENE AVIONSKIH KARATA? U kontekstu Dubrovnika, Velika Britanija je godinama na samom vrhu liste najbrojnijih gostiju, a Brexit donosi novosti i u turističkim smislu. No, ekonomski stručnjak Ivan Jelčić ipak smatra kako značajnijih odstupanja u broju britanskih gostiju koji dolaze u Dubrovnik ipak ne bi trebalo biti. „Bit će tu dodatnih komplikacija i barijera. Gosti iz Velike Britanije će morati imati putovnice, a od 2022. godine vjerojatno i ulaznu vizu. Vjerojatno će se tu raditi o simboličnoj svoti, ali ipak će u pitanju biti određeno poskupljenje. Ne vjerujem kako će odstupanja po pitanju broja gostiju biti velika, ako ih uopće bude, ali će putovanja britanskih gostiju prema Hrvatskoj postati nešto skuplja i kompliciranija na granici,“ izjavio je Jelčić dodavši kako svakako vrijedi u obzir uzeti kako nova pravila ne vrijede samo za putovanja britanskih gostiju u Dubrovnik odnosno Hrvatsku nego i za ostale poznate destinacija EU. Kako kaže, moguć je utjecaj na

tržište nekretnina jer bi noviteti mogli predstavljati otegotnu okolnost osobama koje namjeravaju kupiti nekretninu u Hrvatskoj ili je već imaju. „Britanci kod nas ne kupuju toliko često nekretnine kao što je to slučaj recimo u Portugalu i Španjolskoj, ali im novosti svakako ne idu na ruku,“ kazao je.

Svakako, vrijedi vidjeti koja će se dodatna pravila iskomunicirati u prijelaznom razdoblju, a posebno kad se radi o avio-kompanijama o kojima dubrovački turizam itekako ovisi. „Primjerice, vrijedi vidjeti što će

biti s EasyJetom, hoće li kompanije povećati cijene avionskih karata, što će biti s dolascima i slijetanjima... O tome tek treba odlučiti,“ prokomentirao je Jelčić.

PUTOVNICA IM TREBA ZA RUSIJU I TAJLAND PA ISTO PUTUJU Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić također se slaže kako Brexit ne bi trebao ugroziti dubrovački turizam tj. značajnije smanjiti broj britanskih gostiju koji posjećuju grad. „Brexit je za Dubrovnik zanimljiv u kontekstu turističkih kretanja jer se radi o emitivnom tržištu. Gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva će morati imati važeću putovnicu, dakle više neće moći dola-

Ivan Jelčić

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

13

teže i skuplje doći, ali oziti dubrovački turizam

Nikolina Trojić

ziti u Dubrovnik uz predočenje osobne iskaznice, a oni koji planiraju u Dubrovniku, a i ostatku EU, boraviti više od 90 dana, morat će imati vize. Tu se prvenstveno referiram na one koji imaju nekretnine u Hrvatskoj. Mislim kako se nekakav značajan pad broja turista s tog tržišta neće dogoditi jer je Dubrovnik sasvim sigurno među top 10 destinacija u Velikoj Britaniji i ne radi se o značajnijim barijerama koje bi ih demotivirale u dolascima,“ kaže Trojić koja tvrdi kako sve dok ima dobru avio povezanost s Ujedinjenim Kralje-

vstvom, Dubrovnik ne treba brinuti. „Britancima je trebala važeća putovnica i za Rusiju ili Tajland pa im ona nije predstavljala problem pri putovanju,“ kazala je. Inače, kad su u pitanju tvrtke koje vrše transport kao dio turističkih kretanja dogovoreni su jednaki tržišni uvjeti.

VELIKA BRITANIJA JE SADA TREĆA ZEMLJA Brexit svakako znači i izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz jedinstve-

nog tržišta Europske unije i carinske unije, što bi svakako moglo zakomplicirati pitanje trgovine zemalja EU i Ujedinjenog Kraljevstva, a sve je izvjesnija i slabija funta što će smanjiti njen izvozni potencijal. Ipak, ekonomski utjecaj u prvom redu ovisi o robnoj razmjeni koja po pitanju Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva nije značajna pa iz toga slijedi kako ni negativni utjecaj na Hrvatsku uslijed Brexita ne bi trebao biti značajniji.

Kako je kazala Trojić, Brexit donosi promjene u carinskom dijelu

jer se Velika Britanija u EU sada tretira kao treća zemlja za koje vrijede jednake carinske procedure. No, kako kaže Trojić, zasad za nju neće biti posebnih carinskih tarifa. U prijevodu, kontrole na granicama će iziskivati više vremena i pozornosti, ali troškovi zasad ne bi trebali rasti.

Osim toga, Trojić je upozorila kako se proizvodi koji budu odobreni u Velikoj Britaniji neće moći automatski plasirati u EU i obratno, a novosti se uvode i kad je riječ o studiranju i Erasmus programima razmjene studenata u kojima sudjeluje i Sveučilište u Dubrovniku. „U sklopu Erasmus programa studenti su mogli sudjelovati u razmjeni te slobodno studirati, živjeti i raditi u Velikoj Britaniji, no to sada više neće biti moguće,“ kazala je Trojić.

Financijska branša nije bila predmetom sporazuma o izlasku te će se o tom pitanju tek raspravljati.

OSLOBAĐAJU SE MJESTA U EU PARLAMENTU

Ujedinjeno Kraljevstvo u Europskom parlamentu ima 73 mjesta, a ona će, nakon formalnog i pravnog povlačenja sadašnje članice, ostati upražnjena zbog čega će trebati napraviti novu raspodjelu prema kojoj bi Hrvatska trebala dobiti jednog zastupnika više u EU parlamentu. Naime, Parlament bi se trebao smanjiti na 699 zastupnika, ne računajući predsjednika, zbog čega bi 51 mjesto trebalo ostati slobodno.

14

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NAKON DVIJE GODINE SUDSKI EPILOG

Krajem siječnja odluka o u Platu, OPTUŽENE BRAN NAJPOZNATIJI HRVATSKI ODVJETNICI, a neki od njih su Čedo Prodanović, Zvonimir Hodak i Joško Čeh, trebali bi braniti optuženike, obitelji oštećenih su angažirale odvjetnicu Doris Koštu IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

D

vije godine od velike tragedije koja se dogodila u hidroelektrani Dubrovnik u Platu navršit će se 10. siječnja. Tom su prilikom, bježeći od požara, živote izgubili djelatnici hidroelektrane Davor Pozniak, Mato Maškarić i Ivica Zvrko. Kako neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, krajem siječnja bi

Optužno vijeće Županijskog suda u Dubrovniku trebalo odlučivati o potvrđivanju, odnosno odbacivanju optužnice. U slučaju potvrđivanja optužnice, trebalo bi početi suđenje, a obično je rok kod kompleksnijih slučajeva do tri mjeseca od samog datuma potvrđivanja. Prema informacijama s kojima raspolaže Dubrovački dnevnik, optužene u nesreći bi trebala braniti odvjetnička elita, a neka od imena su Čedo Prodanović, Zvonimir Hodak i Joško Čeh. Obitelji oš-

tećenih su angažirale odvjetnicu Doris Koštu.

Optužnica je podignuta protiv bivšeg direktora Pogona elektrane Mata Miškovića te dvojice direktora u HEP-ovoj tvrtki kćeri, HEP Proizvodnji, Nikole Rukavine i Željka Starmana. U dvije zasebne točke, optužnicom se terete i dvojica nadzornika radova Ivica Nujić i Miljenko Vučić. Osim protiv navedenih, optužnica je podignuta i protiv pravne osobe HEP Proizvodnja d.o.o.

...

GRAĐANI PRETRAŽIVALI MORE Tijelo Mata Maškarića ubrzo je nakon tragedije pronađeno u odvodnom kanalu, tijelo Ivice Zvrka pronašli su mještani u blizini Cavtata na stijenama, dok se za Davorom Pozniakom tragalo tri dana, nakon čega je njegovo tijelo pronađeno u sporednoj cijevi odvodnog tunela.

Potraga je uključivala veliki broj pripadnika žurnih službi koji su pristizali i izvan Dubrovnika. Potrazi su se uključili i građani koji su sa svojim plovilima pretraživali dubrovački akvatorij kako bi pronašli Pozniaka, no potraga je imala tragičan ishod.

ZA ŠTO IH SE TERETI?

Postrojenje za vrijeme požara

Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, Miškovića, Rukavinu i Starmana se tereti kako su, kao odgovorne osobe tijekom druge polovice 2016. godine i do 29. prosinca 2017. u Dubrovniku i Zagrebu u izvođenju radova na rekonstrukciji hidroelektrane postupali protivno Zakonu. Kako stoji u obrazloženju, tereti ih se da su postupali protivno ‚obvezama investitora za is-

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

15

o optužnici za tragediju NI ODVJETNIČKA ELITA ...

NE OSJEĆAJU SE KRIVIMA

Dovođenje Željka Starmana i Nikole Rukavine pred sud

hođenje građevinske dozvole, i u tom postupku mogućnosti javnopravnih tijela za ocjenu uvjeta i mjera i iz područja zaštite od požara, te prijavi radova, pristajući tako da bez institucionalnog nadzora rekonstrukcije pogona nastanu propusti’. Kako su objavili na stranicama, ‚navedeno se i dogodilo kad su tijekom 2017. godine, po izvođačima radova radovi u pogonu izvedeni protivno odredbama propisa koji određuju mjere opće zaštite od požara i zaštite od požara’.

Nujića i Vučića se tereti kako su također postupali protivno Zakonu što je dovelo do ozbiljnih propusta. Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, požar nas-

tao u kabelskoj vertikali pogona, putem lakozapaljivih i gorivih materijala koji se nisu smjeli ugraditi, proširio se i zahvatio područje strojarnice pogona, gdje je gorenje obloga stropa postavljenih od neodgovarajućih materijala uzrokovalo brzo širenje vatre, isijavanje znatne količine topline i štetnih produkata gorenja. Kako je objavljeno, trojica zaposlenika pogona su, u tako stvorenoj nemogućnosti bijega smrtno stradali, a sedmorica zaposlenika su doživjela akutne reakcije na stres, dok je u pogonu nastala materijalna šteta od najmanje 90.000.000,00 kuna.

HEP Proizvodnja d.o.o. je optužena kao odgovorna za povrede dužnosti pravne osobe, u vezi

postupanja odgovornih osoba u toj pravnoj osobi. Svi okrivljenici brane se sa slobode.

NEPOSTOJEĆA GRAĐEVINSKA DOZVOLA, RUPA U ZIDU I PVC MATERIJAL U STROPU Optužnica potvrđuje i sva saznanja koja je Dubrovački dnevnik objavio u ožujku 2019. godine. Naime, tad smo pisali kako za projekt rekonstrukcije nije ishođena građevinska dozvola. Prema tadašnjim neslužbenim informacijama, sam projekt adaptacije hidroelektrane iz 2015. godine postoji, izrada projekta je uredno plaćena, no sam

Starman i Rukavina privedeni su pred Županijski sud u Dubrovniku sredinom lipnja 2019. godine, a tom im je prilikom određen istražni zatvor.

Ipak, pušteni su ranije da se brane sa slobode.

Inače, obojica su se izjasnila kako se ne osjećaju odgovornima za tragediju koja se dogodila u postrojenju te su izrazili žaljenje i sućut obiteljima stradalih.

dokument nikada nije formaliziran jer se nije išlo u proceduru ishođenja građevinske dozvole.

U prijevodu, radovi su se radili po projektu, ali bez potrebne građevinske dozvole.

Osim toga, a kako je Dubrovački dnevnik prvi pisao, Inspektorat rada utvrdio je nepravilnosti u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu koje se, prije svega, odnose na materijal koji je ugrađen u strop i koji je lako zapaljiv. Prema nalazu inspekcije, a kako je tada pisao Dubrovački dnevnik, utvrđeno je kako je poslodavac

Nastavak na sljedećoj stranici

16

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Ivica Zvrko, Mato Maškarić i Davor Pozniak izgubili su živote bježeći od vatrene stihije

ugradio ‚valoviti poliester u roli’.

U izjavi o svojstvima materijala stoji kako je riječ o zapaljivom i lako zapaljivom materijalu koji se kao takav nije mogao nalaziti u postrojenju. Inspekcija je u svom nalazu naglasila kako su time prekršene odredbe Zakona o zaštiti na radu te kako, slijedom toga, HEP nije osigurao to da su radna mjesta njihovih zaposlenika u svakom trenutku sigurna. Također, prema nalazu inspekcije, nije se osiguralo da se hidroelektrana koristi u skladu s pravilima zaštite na radu i propisima. Osim toga, inspekcija je navela kako se ugradnjom navedenog materijala ugrozio život radnika te njihovo zdravlje.

Iz više povjerljivih, dobro upućenih izvora doznali smo tada kako se u zidu gdje je izbio požar nalazila i rupa koja nije sanirana. Prema neslužbenim informacijama, vatra je kroz tu rupu zahvatila strop od lako zapaljivog materijala što je stvorilo

ogromne probleme. Već se naveliko govorilo kako požar nije imao velike razmjere, no kako je temeljni problem predstavljao crni gusti dim zbog kojeg su se djelatnici koji su se zatekli u postrojenju teško orijentirali, a trojica poginulih radnika su, bježeći od dima, silazili sve niže u postrojenje da bi naposljetku bili primorani skočiti u odvodni kanal u kojem su izgubili svoje živote. Navodno su se na mjestima u postrojenju gdje su nekoć bile metalne ploče nalazile rešetke kroz koje se dim brže širio postrojenjem zbog čega su djelatnici bili primorani bježati.

tizalo tek jedno floskularno priopćenje u kojem HEP izražava žaljenje i navodi kako su djelatnici HE Dubrovnik sigurni, no bez odgovora na konkretna pitanja.

Istraga je bila u tijeku stoga je logično kako HEP u javnost ne može i ne smije izlaziti s detaljima oko cijele priče, no svakako

je impresivna potpuna ignorancija koja je trajala godinu dana.

Tek je nakon 12 mjeseci od tragedije direktor HEP Proizvodnje Robert Krklec dao prvu suvislu izjavu kao neki predstavnik društva. Također, medijima ni u jednom trenutku nije bilo odobreno posjetiti hidroelektranu, a od tragedije su prošle dvije godine.

HEP GODINU DANA IGNORIRAO JAVNOST Nakon tragedije, povukla su se brojna pitanja, u prvom redu oko sigurnosti i uvjeta pod kojima su radili djelatnici, no odgovori od strane HEP-a nisu pristizali. Sve vrijeme je na adrese nacionalnih i lokalnih medija pris-

Spomen obilježje kod postrojenja za poginule

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

17

KAD SE NESEBIČNE RUKE SLOŽE…

Iz Dubrovnika za Petrinju pošle 32 tone pomoći DO UTORKA, 5. siječnja, Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik uputilo je donacije naših sugrađana u ukupnoj količini od 24 046 kilograma, a u utorak 8 236 kilograma donacija trepštine i zaštitna oprema. Ostatak zaštitnih sredstva, a to su dezinficijensi za ruke i prostor te zaštitne maske, uputit će se u Petrinju s članovima Interventnog tima Gradskog društva Crvenog križa koji će odradit iduću smjenu. Članovi specijalističkog tima Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik za psiho-

GORAN MRATINOVIĆ

D

ubrovački Crveni križ je prošlog utorka u distribucijski centar Hrvatskog Crvenog križa na Zagrebačkom velesajmu , središnje distribucijsko mjesto za doniranu pomoć stanovništvu nastradalom

u potresu, uputio 8 236 kilograma donacija, u što spadaju hrana, voda i napitci te higijenske potrepštine. Do utorka, 5. siječnja, Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik uputilo je donacije naših sugrađana u ukupnoj količini od 24 046 kilograma, u što spadaju prehrambene i higijenske po-

BRZOBRODSKA LINIJA

ZBOG ŽALBE NA NATJEČAJ nije zaplovio katamaran Lastovo - Korčula – Dubrovnik POČETKOM NOVE GODINE nije zaplovio katamaran na brzobrodskoj liniji Ubli (Lastovo) - Korčula – Dubrovnik

A

gencija za obalni linijski pomorski promet nije obavijestila građane da katamaran nije zaplovio zbog čega smo provjerili o čemu je riječ. Naime, prema navodima iz Agencije postupak javne nabave odabira najpovoljnijeg ponuditelja je još u tijeku.„Ponuditelj Krilo Shipping Com-

pany d.o.o. se žalio na Odluku o odabiru ponuditelja Kapetan Luka – Krilo, sukladno Zakonu o javnoj nabavi te je žalba na postupanju pri Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave”, pojasnili su detaljnije zašto nije došlo do uspostave ove linije koja je najavljena. Zbog navedenog dodaju kako ne mogu prejudi-

cirati ishod žalbenog postupka niti datum donošenja rješenja od strane Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. „Agencija će javnost bez odgode obavijestiti o uspostavi linije 9808 Lastovo – Korčula – Dubrovnik i obratno”, zaključili su iz Agencije za obalni linijski pomorski promet.

socijalnu podršku na raspolaganju su potrebitima 24 sata na dan. Članovi specijalističkog tima Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik za Službu traženja u kontaktu su s pristiglim obiteljima iz potresom pogođenih područja smještenim na području Općine Konavle i Grada Dubrovnika.

ATENA, VENECIJA, MARSEILLE…

Volotea najavila 11 izravnih linija prema Dubrovniku Od ukupno 21 izravne linije za Hrvatsku, pola će ih biti prema Dubrovniku

Š

panjolska niskotarifna aviokompanija Volotea najavljuje 21 međunarodnu izravnu liniju prema Hrvatskoj preko ljeta. Planira prometovati prema dvije hrvatske zračne luke - Dubrovniku i Splitu, piše Croatian Aviation.

Volotea će prometovati na 11 linija prema Dubrovniku - dvije iz Grčke, šest iz Francuske i tri iz Italije.

Linija Dubrovnik - Atena prometovat će od 24. travnja dva puta tjedno, srijedom i subotom, a od 1. lipnja kompanija planira dodati još jedan let tjedno te prometovati utorkom, četvrtkom i subotom, Linija Dubrovnik - Mikonos prometovat će od 29. svibnja dva puta tjedno, srijedom i subotom, Linija Dubrovnik - Bordeaux prometovat će od 10. travnja dva puta tjedno, srijedom i subotom, Linija Dubrovnik - Lyon prometovat će od 10. travnja dva puta tjedno, utorkom i subotom,

Linija Dubrovnik - Marseille prometovat će od 24. travnja dva puta tjedno, srijedom i subotom, Linija Dubrovnik - Nantes prometovat će od 3. travnja jednom tjedno, od 27. travnja tri puta tjedno, utorkom, četvrtkom i subotom, Linija Dubrovnik - Strasbourg prometovat će od 24. travnja jednom tjedno, subotom, Linija Dubrovnik - Toulouse prometovat će od 17. travnja, dva puta tjedno, srijedom i subotom Linija Dubrovnik - Bari prometovat će od 2. lipnja jednom tjedno, od 5. srpnja dva puta tjedno, ponedjeljkom i srijedom, Linija Dubrovnik - Palermo prometovat će od 7. srpnja jednom tjedno, srijedom, Linija Dubrovnik - Venecija prometovat će od 28. svibnja dva puta tjedno, ponedjeljkom i petkom.

18

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

REAKCIJE NA ODLAZAK NOJKA MARINOVIĆA

‚Napustio nas je heroj, veliki čovjek koji je uv DIRLJIVIM RIJEČIMA prijatelji, suborci i svjedoci vremena opraštaju se od Marinovića, koji je dao nemjerljiv doprinos obrani Dubrovnika u Domovinskom ratu ALENA ANĐUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ, LTV SCREENSHOT

N

GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

ojko Marinović, zapovjednik obrane Dubrovnika koji je

odigrao nemjerljivu ulogu u spašavanju Dubrovnika od agresije u Domovinskom ratu, preminuo je u 73. godini života. Marinović je rođen u mjestu Bruška u općini Benkovac, 26. rujna 1948. godine, a u rujnu 1991. imenovan je zapo-

...

GRADSKI VIJEĆNIK I NEKADAŠNJI GRADONAČELNIK VIDO BOGDANOVIĆ ‚Prije svega želim izraziti sućut obitelji.

Nojka Marinovića sam puno češće susretao iza rata, a za vrijeme agresije sam imao priliku svjedočiti uspješnoj obrani Dubrovnika. Ne mogu zamisliti što bi se dogodilo da on nije u rujnu 91. izabrao pravu stranu i zapovijedao obranu Dubrovnika.’

Pok. general Nojko Marinović

...

vjednikom obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu.

Desetak dana prije početka rata u Dubrovniku, 19. rujna 1991. prelazi u ZNG skupa s planovima JNA za napad na Dubrovnik. S ukupnim snagama od oko

DUBROVAČKI BRANITELJ I JEDAN OD ORGANIZATORA ODREDA NAORUŽANIH BRODOVA DUBROVNIK RUDI BUTKOVIĆ ‚Bio je autoritet, zapovjednik i vodio je računa o ljudima.

Prije svega mislim da se radi o dobrom čovjeku. Bilo mu je stalo do ljudi, govorio je ‚čuvajte se’, ‚pazite se’, čovjek mu je bio u centru. Zaslužuje svaku pohvalu u svakom smislu te riječi. Općenito mislim da nije bio dovoljno cijenjen, da obrana Dubrovnika nije cijenjena u cjelokupnoj obrani Hrvatske.’

700 slabo naoružanih vojnika, policajaca i pripadnika HOS-a uspostavlja obranu grada Dubrovnika. Marinović je 1992. godine teško ranjen za vrijeme jednog izviđanja. Na putu pre-

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

19

, znalac, strateg i vijek brinuo o ljudima’ ...

...

...

...

PUKOVNIK HRVATSKE VOJSKE I NAČELNIK SANITETA ZAPOVJEDNIŠTVA OBRANE DUBROVNIKA VICKO MIHALJEVIĆ

ZAPOVJEDNIK OBRANE DUBROVNIKA I PREDSJEDNIK HSU-A VESELKO GABRIČEVIĆ

RATNI RAVNATELJ BOLNICE ZORAN CIKATIĆ

DUBROVAČKI BRANITELJ TEO ANDRIĆ

‚Bez Nojka Marinovića ne bi ni bilo organizirane obrane Dubrovnika. Napravio je izuzetnu stvar.

Profesionalac koji je to odradio kako treba.

Bio sam par puta u kontaktu s njim i vidio kako to funkcionira.

Izuzetno zaslužan, znao je kako diše JNA, znao je kako se obraniti. Jednostavno se nema tu što puno govoriti, bez njega ne bi bilo moguće se obraniti.’

‚Zbogom generale!

Otišao je veliki čovjek. Čovjek koji je na vrijeme prepoznao sve što se tada događalo.

Stavio je svoje znanje na raspolaganje, a imao ga je jako puno i bio je ključna osoba u obrani Dubrovnika.

Zapamtit ću ga kao velikog čovjeka, i znalca, i stratega, a opet čovjeka koji se i u teškim vremenima znao našaliti. Bio je zapovjednik, šarmantan, a ne grub, znao je s ljudima.

Sućut obitelji, veliki odlaze.’

‚Dosta toga smo zajednički proživjeli. To je čovjek koji nije bio dovoljno cijenjen za života. To je čovjek koji je došao u Dubrovnik 1991. da bi uspjeli sačuvati ovaj grad, da zaustavimo agresore, da grad ne padne, da se ne dogodi ono što se na koncu dogodilo u Vukovaru. To je čovjek koji je ostavio trajni trag. Kao čovjek svakako i kao vojnik se pokazao s najvećim moralnim kvalitetama.

O njemu mogu reći sve najbolje.’

ma Rijeci dubrovačkoj stao je na minu koja je eksplodirala. Nekoliko je ljudi ranjeno, a među njima i sam general Marinović. Geler ga je pogodio u glavu, pa

‚Baš ovih dana kada su nas pogodile ove teške nesreće mene je zaista potresla vijest o smrti mog prijatelja, mog ratnog kolege, mog školskog kolege, generala Nojka Marinovića. Napustio nas je još jedan junak Domovinskog rata, koji je dao velik doprinos u obrani Hrvatske, a poglavito grada Dubrovnika. Znamo da je bio organizator obrane i nositelj svih vojnih djelovanja na tom prostoru. Od srca mu veliko hvala, zaista je puno učinio. Nojko, počivao u miru i neka ti je laka hrvatska zemlja i sućut njegovoj obitelji.’

je oporavak bio dugotrajan. Umirovljen je osam mjeseci kasnije zbog gele-

ra koji mu nije odstranjen.

Godine 1995. odlikovan je Redom kneza Domagoja s ogrlicom i Redom bana Jelačića.U travnju 2003.

Marinović je svjedočio o opsadi Dubrovnika u procesu protiv Slobodana Miloševića. Tijekom 27. obljetnice oslobađanja juga Hrvatske u svom je emotiv-

nom govoru istaknuo kako ‚država koja je stvorena srcem i vođena razboritošću mora imati svijetlu budućnost’. Marinović je preminuo u slobodnom Dubrovniku koji mu toliko duguje. Iza njega su ostali supruga i dvoje djece.

20

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

KOMEMORACIJA U KAZALIŠTU MARINA DRŽIĆA

‚Za tebe je predaja bila nepoz

uvjetima S BRANITELJIMA OD NOJKA MARINOVIĆA na komemoraciji su se oprostili Vicko Mihaljević, Mato Franković, Nikola Dobroslavić, Damir Krstičević, Branko Bačić i Ivo Raffanelli VEDRAN SALVIA

K

vatske ratne mornarice Ivo Raffanelli.

MIHALJEVIĆ: PRIVILEGIJA JE S TOBOM BILA PROVESTI ZAJEDNIČKE TRENUTKE Pukovnik hrvatske vojske i načelnik Sani-

- Ovaj dragulj je napadnut, a obrana je za mnoge bila nemoguća misija. U nemogućim uvjetima si uz branitelje uspio obraniti Grad. To je bilo ravno čudu. Bio si ranjen 19. ožujka 1992. godine, već si u svibnju

- Imao sam privilegiju da provedemo puno zajedničkih trenutaka. Pokazao si što znači biti jak, što znači da nema predaje, kad se činilo da si došao pred zid, ti si pokazao kako se bori. Dokazao si da je nemoguće moguće. Pokazao si da si istinski domoljub, skroman i hrabar, čovjek. Pravi Hrvat - kazao je Mihaljević.

- Magda, Leo, Mia, Marino, poštovana rodbino, budite ponosni na svoga Nojka - rekao je kroz suze Mihaljević.

FRANKOVIĆ: ČOVJEK SE POKAŽE U NAJTEŽIM VREMENIMA

o m e m o ra c i ja povodom smrti zapovjednika obrane Dubrovnika u Od Marinovića se Domovinskom rau suzama oprostio teVicko Mihaljević Mato Franković tu Nojka Marinovića Nikola i gradonačelnik Gran a ta ZaDobroslavić održana je u srijedu u da Dubrovnika Mato p u s t i o povjedništKazalištu Marina Držića.

Franković. bolnicu. Kasniva obrane DubrovMarinović je preminuo u 73.

- Dubrovačka povijest pamje si postao zapovjednik nika Vicko Mihaljević kazao je „kagodini, u ponedjeljak, nakon duge i ti najhrabrije, koji su u svakom treobrane uz što si pokazao sve svoje ko se vjerovalo da će i bitku s bolešću teške bolesti. nutku spremni dati svoje živote u umijeće.

Građanima koji su ostali i Marinović dobiti”.

Od generala Nojka Marinovića oprosobranu Grada. U najtežim vremenibraniteljima si davao vjeru i samoZa tebe je predaja kao vojnika i rattili su se pukovnik Hrvatske vojske i ma uvijek se pokaže čovjek, General pouzdanje.

A neprijatelj je imao za nika bila nepoznanica, do zadnjeg načelnik Saniteta Zapovjedništva bojnik Nojko je u najtežim danima cilj zatrti sve što je hrvatsko rekao si trenutka vjerovao u sebe, ali dugi obrane Dubrovnika Vicko Mihaljestavio svoj život na raspolaganje, bio je on. rat s bolešću te iscrpio. Generale, živić, dubrovački gradonačelnik Mato vot te doveo u naš Grad 1991. kad se Franković, župan dubrovačko-nerenad njim nadvio crni oblak koji je notvanski Nikola Dobroslavić, izaslanik sio vihor rata, došao si se boriti protiv predsjednika Vlade i savjetnik preneprijatelja, došao si praznih ruku sa mijera Andreja Plenkovića general spoznajom da se domovini ne može Damir Krstičević, izaslanik predsjedreći ne. Pun vojnog znanja o tome o nika Sabora RH i saborski zastupnik kakvom se neprijatelju radi - kazao je Branko Bačić te izaslanik PredsjedniMihaljević. ka i kontraadmiral te zapovjednik Hr-

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

znanica, u nemogućim

A SI OBRANIO GRAD’

21

Istaknuo je da se u ratu dokazalo da je snaga domoljublja jača od sve sile oružja. Nojka je upoznao, kako je rekao, početkom 1990.-ih godina kao mlad zapovjednik.

Naglasio je i kako Marinović treba dobiti ulicu u Dubrovniku.

- Pamtimo tvoje riječi kako država koja je stvorena srcem i vođena razboritošću mora imati svijetlu budućnost. - pojasnio je Krstičević.

BAČIĆ: POVJERENJE U ZAPOVJEDNIKA JE KLJUČ ZA USPJEH

Saborski zastupnik Branko Bačić je naglasio kako se radi o čovjeku koji se stavio na raspolaganje narodu.

- Ostat će to u trajnoj uspomeni. Danas sam ovdje kao predstavnik najvišeg zakonodavnog tijela, ali sam tu i kao onaj koji je imao čast služiti Domovini pod njegovim zapovjedništvom. Sjećam se što nam je značila spoznaja da smo tu pod njegovim zapovjedništvom. Potvrđena je tako paradigma koja kazuje da je povjerenje u zapovjednika ključ za ratni uspjeh - istaknuo je Bačić.

- Nojko je svjedočio kako se Domovina voli djelima, to je istina koja se pokazuje u teškim trenucima, evo i u pandemiji ili potresu. Te univerzalne vrijednosti koje je Nojko zastupao traju dugo - poručio je Bačić.

je strateg i vođa u okruženom Gra- Zadužio nas je životom i djelom.

KRSTIČEVIĆ: ODREKAO SE du koji nije bio osvojen zbog njegoNaš general je bio oličenje hrvatskog KARIJERE U JNA KAKO BI BRAve vizije obrane - rekao je Franković. časnika, čovjek je to koji je 1991. znao NIO GRAD - Vojnički si odrješito rekao da ako gdje je njegovo mjesto, stavio se na General Damir Krstičević je kazao kaneprijatelj uđe mi ćemo braniti uliraspolaganje obrani Grada kad to niko je teško primio vijest o smrti Maricu po ulicu. Odlučan si i hrabar bio u je bilo jednostavno, kad smo protiv novića, dodajući da se s bolešću boratu, a mudar i ponizan u miru. Vrlo si sebe imali moćnu armadu s moderRAFFANELI: NJEGOVO SRCE rio dostojanstveno. rijeko istupao, govorio o zaslugama, nim oružjem, oklopom, brodovima, - Puno je zaslužnih za slobodu juga, ali JE BILO NEZAUSTAVLJIVO spominjao si svakog poginulog voraketama. A mi smo imali pokoji kanitko mi neće zamjeriti ako kažem da Na komemoraciji je govorio i konjnika. Rekao si i da je Dubrovnik Božlašnjikov i lovačku pušku. Ali branisu najzaslužniji general Bobetko i Notraadmiral Ivo Raffanelli. ji dar i da je život u njemu privilegija. telji su imali srce, kao što ga je imao jko Marinović. Bobetko je u - Nojko Marinović je istinski Taj osjećaj zahvalnosti mi diNojko Mariheroj obrane domovine. jelimo, a riječi generala nović.

Pamtit ćemo njegovu Marinovića će zauvijek hrabrost, žrtvu, snaostati urezane u megu i odvažnost komoriju Grada i puju je iskazivao u raka. - naveo je Frantu. Davao je sebe ković, citiravši Makad je bilo najporinovićeve riječi katrebnije - rekao je. ko „naša djeca tre- Bio je i ranjen, ali baju učiti da pamnjegovo srce je biDamir Krstičević Branko Bačić Ivo Raffanelli te, ne i da mrze jer više lo nezaustavljivo, napamćenje je alat, a Imali su navrata pustio je bolnicu i stamržnja golemi teret”. domoljublrekao da mu je vio se na raspolaganje je i snagu kao što ju je Nojko Marinović bio jedan Domovini. Na principima MaDOBROSLAVIĆ: IMAO JE imao on. To se ne može pobijediti od važnijih ljudi. Radi se o čovjeku korinovića je utrt put u stvaranje bolZNANJE, MIRNOĆU, naglasio je. ji je napustio JNA i odrekao se obećajeg sutra naše domovine, pokazao - On je imao i znanje, mirnoću, plePLEMENITOST, vajuće karijere, kako bi se priključio je kako se voli i brani domovina, kamenitost, razboritost, zato je bio ciRAZBORITOST obrani Dubrovnika, vojsci u nastajanko za vrijeme rata, tako i za vrijeme jenjen i omiljen vojskovođa. Bio je Župan dubrovačko-neretvanski Niju. Imao je energiju i strpljenje u radu mira. Dobitnik je brojnih priznanja, spreman stoički podnijeti žrtvu. kola Dobroslavić podvukao je kako s podređenima, volio je razgovarati, ali najveće je neizmjerno poštovanNećemo zaboraviti njegov doprije Marinović bio drag i dostojanstobilazio je prve crte bojišnice, prilikom je svih koji su ga upoznali - zaključio nos - dodao je župan Dobroslavić. ven čovjek. čega je i ranjen - riječi su Krstičevića. je Raffaneli.

22

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ODVJETNIK DRAGAN PIŠTALO

‚Pravda je romant POZNATI DUBROVAČKI ODVJETNIK, specijaliziran za kazneno pravo, odgovara na pitanja o svom pozivu, situaciji u pravosuđu te brojnim drugim pitanjima poput prava, pravde i istine AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

O

dvjetnik Dragan Pištalo ulazi u svoju 34. godinu radnog staža. Istovremeno srdačan, pristupačan, odmjeren i distanciran, Pištalo je zasigurno jedan od poznatijih dubrovačkih odvjetnika.

Specijaliziran za kazneno pravo u potpunosti je posvećen obrani okrivljenika, a nerijetko se hvata teških slučajeva.

Za Dubrovački dnevnik govori o odvjetničkom pozivu, ali i o pravosuđu generalno. Također razgovarali smo o pojmovima pravde, prava i istine, a skrenuli smo i u područja izvan tih okvira.

Rado dajete intervjue? Nisam očekivala da ćete biti tako pristupačni.

- Ja prije svega poštujem novinarsku struku te cijenim zahtjev za interesom da netko sa mnom razgovara. S druge strane, mislim da to nije nikakva samopromocija nego razgovor u kojemu možda mogu nešto interesantno reći pa onda zašto ne.

Ta otvorenost i komunikativnost su zapravo povezani

s vašim zanimanjem? Ne lijediplomski studij. Ovo je pomože biti odvjetnik netko sao koji volim raditi, o kojemu tko mrzi komunicirati pa i s sam oduvijek maštao i imam medijima. tu životnu sreću da se time - Socijalni kontakti u svakom bavim. Nisam bio u navedeslučaju su dobrodošli za ovaj nim klubovima, ali sam se duposao. No, ipak zavisi kojom go bavio muzikom, svirao sam se granom prava netko bavi. pa tako da je to možda jedan Ima kolega koji rade primjeod načina koji mi je olakšao rice trgovačko pravo koje je nastup pred ljudima. Debatviše vezano za pisanje, podni klubovi, rasprave i slično ne, neske i slično. Oni su izuzetno nikad se nisam bavio velikom dobri u svome poslu, ali ne filozofijom. moraju biti u prilici da su stalno na sudu Sjećate li se „Dugo nego imaju uresvojih počesam se bavio dski posao kotaka? Je li muzikom, svirao ji je zahtjevan bilo lako? sam tako da je to i bitan. Sve je - Čovjek se možda jedan od načina stvar osobkroz pokoji mi je olakšao nastup pred ljudima. Debatni nosti. Meni sao i vriklubovi, rasprave i slično moj tempejeme izne, nikad se nisam rament ite gradi. Prbavio velikom kako puno povi nastupi filozofijom.“ maže u poslu sa sobom su koji sam odabrao, nosili određene a to je kazneno pravo. bojazni, međutim Elokventnost je jedna od bits vremenom ta trema pronih stavki. lazi. Danas je to rutina u smislu da nemam toliku tremu što Kakvi ste bili kao mladić? je normalno. Sve iza čega čovJeste li voljeli debatne klujek stoji treba na suvisao način bove, argumentirane rasprezentirati s ciljem da netko prave i slične stvari? Obično posluša. se za te afinitete djeci često kaže ‚e ti ćeš biti odvjetnik’.

Jedno vrijeme vaše karijere - Sretan sam da u životu radim proveli ste u Mostaru. ono zbog čega sam upisao fa- Radi posla moga oca, doskultet, završio ga i u konačnici ta dugo godina smo živjeli u položio pravosudni ispit i posMostaru. U Dubrovniku sam se

rodio pa smo pošli u Mostar do 1994. godine i kasnije sam se ponovno vratio u Dubrovnik.

Radio sam u Mostaru ukupno sedam godina u svojoj struci.

Bilo je to vrijeme prija rata koje se ne može poistovjećivati s današnjom percepcijom Mostara i cijele BiH, u konačnici i svih naših bivših država.

Bilo mi je jako lijepo živjeti i raditi tamo, Mostar je bio divan i romantičan grad; jako lijep, multinacionalan, multikulturalan, prepun mladosti i lijepih stvari. Također, bilo je jako dobrih kolega advokata. Mostar je imao dobru advokaturu i to je bilo mjesto gdje ste mogli naučiti zanat. Zanimljivo je da sam bio najmlađi odvjetnik u bivšoj Jugoslaviji, u mjesec dana sam pobijedio konkurenta ispred sebe.

Kako ste vi postali odvjetnik? Jeste imali u obitelji pravnika?

- Potičem iz obitelji prosvjetnog radnika, pokojni otac je bio učitelj, međutim druga generacija sestra, pa i moja supruga, zet i neputovi su pravnici kao i ja. Moja djeca su krenula pak drugim vodama, u menadžment.

Je li vam žao što sinovi nisu odabrali pravo?

-Ipak mi je malo žao. Kad je došlo do toga da krenu na fakultet bila je između ostalog opcija da odaberu pravo. Imao sam otvoreno srce da budu u uredu koji je donekle etabliran, međutim kad su obojica otklonili tu želju i odabrali drugo profesionalno opredjeljen-

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

23

tična kategorija’ ...

„Što je za jednu osobu pravda, za drugu je nepravda i obratno.

Najbolji primjer toga je da čovjek koji je počinio teška kaznena djela kojemu se sudi prima masu pisama obožavateljica. Za njih bi pravda bila da ga oslobode jer ima njihovu naklonost.

Također za njega bi to bilo definitivno najbolje, međutim za žrtve to već nije pravda. I što je sad tu pravda?“

specijalizacija na koju vas navede život ili volja. Važno je imati i određeni afinitet poput adrenalina i želje da ljudima pomognete. Jednostavno da ste cijeli u tom poslu.

Dragan Pištalo

je, organizirao sam svoj ured onako kako meni odgovara, a to je da radim isključivo samo kazneno pravo.

Jeste li vi najbolji dubrovački odvjetnik za kazneno pravo?

- Ne mogu reći za sebe da sam najbolji. Kao i svakom profesionalcu naravno da mi gode ta-

kvi epiteti, međutim ne bih si uzimao za pravo tvrditi da sam najbolji. Možda bih radije rekao da sam tek jedan od kolega koji uspješno rade taj posao.

Po čemu se vrednuje je li netko dobar odvjetnik?

- Za moj pojam je ključno najprije znati pravo, procese, materijalno pravo, propise i sve

vezano za to. Držim da ne postoje odvjetnici opće prakse, to su ostaci prošlosti kada je bilo puno manje propisa i kolega, tada je bilo sve drugačije nego danas. Ulaskom u Europsku uniju desetine tisuća propisa je u primjeni. Prema tome baviti se svim i svačim, mislim da nije moguće. Dakle važna je

Je li se u konačnici sve svodi na to koliko slučajeva razriješite u korist svojih klijenata?

- I to je relativno. Pitanje je što znači riješiti predmet u korist nekoga. Ovo pravo je specifično, ne može se očekivati da će svaka presuda biti oslobađajuća, a s druge pak strane potrebno je dati sve ono što pripada prema zakonu osobi koja je u procesu pravne pozicije okrivljenika. Važno je dati znanje, srce, podršku i sve ono što

Nastavak na sljedećoj stranici

24

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

treba. U tom slučaju klijent je zadovoljan. Poanta priče je da osoba što bolje prođe.

Kako se nosite s porazima?

- I to je relativno zato što kazneno pravo za sva kaznena djela propisuje određeni zakonski raster, a to je minimum i maksimum kazne. Svaka je kaznena odgovornost individualna pa kad dođete u određenu situaciju da vaš branjenik dobije sankciju, ako je mora dobiti, u okviru minimalne kazne onda to nije poraz. Stoga je odgovor na postavljeno pitanje relativan. U karijeri dođe do situacija kad je netko proglašen krivim, a da nije počinio kazneno djelo. I to se dogodi pa onda dolazi do frustracije da nešto niste uspjeli do kraja. Čemu se radujete?

- Sreću mi čini kada nakon objave presude čujem da je ona dobra. Tada sam zaista sretan. Redovito sa svakim klijentom dijelim njegovu bol, strah, frustraciju, neizvjesnost pa i sreću. Čovjek postane produžena ruka u određenom slučaju i ne može biti oslobođen emocija. Mora postojati emocija ako je netko dobar branitelj.

Biti odvjetnik ne znači nužno biti na strani istine. Koliko je istina važna u vašem poslu?

- Na to pitanje mogu odgovoriti kroz sociološki pojam istine, a to je da je istina subjektivni pristup objektivnoj stvarnosti. Bez obzira koliko rogobatno zvuči ta rečenica, objektivna stvarnost je sve ono što je u prostoru. Evo primjerice ova knjiga koju vi vidite s jedne strane ovako izgleda, a ja je vidim s druge strane.

To su subjektivni pristupi i dojmovi o objektivnoj stvarnosti.

Sklon sam reći da postoji onoliko istina koliko ima pogleda.

A tvrdnja da je istina jedna i

Dragan Pištalo

jedinstvena, potpuno nedjeljiva i nepromjenjiva?

- To je sad već jedna filozofska komponenta.

Onda dolazimo do onog vječnog pitanja prava i pravde.

- Ja pripadam onoj skupini pravnika koji smatraju da je pravda romantična kategorija, a ne pravna. Imam pravo to tvrditi nakon toliko godina. Imate situaciju da je pravda subjektivni dojam koji se ne može objektivno kvantificirati. Što je za jednu osobu pravda, za drugu je nepravda i obratno. Najbolji primjer toga je da čovjek koji je počinio teška kaznena djela kojemu se sudi prima masu pisama obožavateljica. Za njih bi pravda bila da ga oslobode jer ima njihovu naklonost. Ta-

kođer za njega bi to bilo definitivno najbolje, međutim za žrtve to već nije pravda. I što je sad tu pravda? Za mene ona ne postoji, postoji isključivo zakonita presuda. Ako je u jednom predmetu zakon do kraja iskonzumiran, ako su sva prava okrivljenika do kraja iskonzumira i prava žrtve, te nakon toga sud donese svoj pravorijek onda je to zakon. Tada presuda jedino kao takva vrijedi.

Pravda je subjektivni dojam.

I sve to vrijedi u slučaju ako je netko brutalni ubojica?

- Imate zakon o 12 pločica rimskog prava i pojam ‚In dubio pro reo’ što hoće reći da sudovi, ako se radi o takvom kvantumu dokaza, nisu dostatni da nekog proglase

krivim, oslobađaju ga. Dakle u slučaju dvojbe ide se u prilog okrivljenika. Nitko ne kaže da nije počinjeno kazneno djelo nego nema dovoljno razumne sumnje da je netko počinio to kazneno djelo pa se mora osloboditi. To je zakonita presuda. Je li pravedna? Pravedna je s aspekta onog tko se oslobađa, a nepravedna s aspekta onog komu je počinjena šteta.

Istina, pravo i pravda su različite kategorije i ja pravdu kao takvu u pravnom kontekstu ne prihvaćam.

Brojni su problemi u hrvatskom pravosuđu poput nedorečenosti mnogih zakona, neujednačene sudske prakse, sporosti, neučinkovitosti... Zapravo je posta-

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

la floskula reći da pravosuđe ne funkcionira. Jeste li vi razočarani u taj sustav?

- Nisam razočaran. Nažalost floskula kao i komentara imate koliko hoćete. Lijepo je imati svoje mišljenje, međutim isto tako treba imati određene argumente za nešto što govorite i ocjenjujete. Hrvatsko pravosuđe je sporo i tu nema dvojbe. Je li dobro organizirano?

Nije neorganizirano, uvijek se može nešto bolje, to je def initivno. Mislim da nismo tragično neorganizirani i ne donose se loše presude. Govoreći za kazneno pravo, po mom sudu, bi se trebala vratiti relativna zastara jer ona je pokretač koji kod tijela progona i sudova stvara tempo i ritam rada. Kad smo to izbacili došlo je do ovo-

ga što sad imamo, a to je da skoro nemamo zastare pa procesi traju predugo. Pravo, neću reći pravda, u tom slučaju gubi svoj smisao protokom određenog vremena. Svaki događaj koji se sankcionira mora imati društveni prijekor, pa ako je on adekvatan i pravodoban ima svoj smisao. Čemu da prođe deset-petnaest godina pa da netko bude proglašen krivim za neku nepodopštinu koju je imao u doba svoje ranije mladosti? To nema nikakvog smisla. Ovo se odnosi na opću grupaciju kaznenih djela koja su previše na tapeti. Jednostavno vrijeme to ‚jede’ pa se gubi svaki smisao u sudovanju.

Jeste li se kad bavili politikom?

- Nikad se nisam bavio politikom i nisam imao tu želju. Ne doniram stranke, pripadam određenim humanitarnim organizacijama koje doniraju opću populaciju. Ne bavim se politikom, ali imam svoju intimnu političku orijentaciju koju ima svaki od nas.

Da niste kojim slučajem mason? Bivši državni odvjetnik Dražen Jelenić je mason, a i poznati odvjetnik Veljko Miljević otvoreno je istupio kao član masonske lože Velikog Orijenta Hrvatske.

- Ja sam član Rotary kluba. Dugo godina sam tamo i držim da je to jedna izuzetno značajna organizacija koja humanitarno djeluje i to me ispunjava. Tu bih se zaustavio u odgovoru na vaše pitanje.

25

Ostajete li prijatelji s klijentima koje branite?

- Ima jedna krasna rečenica, a to je da predmeti prolaze, a ljudi ostaju. Svi koji su mi se obraćali to su činili kad su bili u nuždi i kroz sve to proisteknu bolja poznanstva pa i prijateljstva.

Je li novac ‚movens’ u vašem poslu?

- Svaki privatni posao radi se radi novca, a ne radi časti. Držim ovo kao i svaki drugi posao, čovjek radi da bi zaradio, ali to mi nije glavni motiv. No, mora se poći u spenzu.

Kako se opuštate u privatnom životu?

- Opuštam se u krugu obitelji, ništa specijalno. Tu su naravno i dragi prijatelji.

26

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

LINGVIST MATE KAPOVIĆ

‘Nema pravoga razloga za ‘sumlje’, takvo ispravljanje je MOST DR. FRANJA TUĐMANA, POMADORA ILI GRUAD riječi su koje na svoj način izgovaraju Dubrovčani. Poznati hrvatski lingvist komentira upotrebu lokalnog govora, ali i ostale posebnosti jezika koji se neprestano mijenja VEDRAN SALVIA DUSKO JARAMAZ/PIXSELL

D

ubrovački govor kao jezik specifičnog podneblja ima svoje specifične odrednice, koje su već nebrojeno puta bile teme, kako publikacija, tako i medijskih gostovanja. Kao po pravilu ustanovile bi se tu sve posebnosti ovog poddijalekta, sa željom da se taj govor i sačuva.

Vođeni mišlju da je posebnost jezika, svakog jezika, ništa drugo nego činjenica, dakle bez potrebe da se isto naglašava, s teoretske smo strane, ali i o nekim zamkama u koje se lako može upasti, o dubrovačkom jeziku popričali s dr. sc. Matom Kapovićem, redovitim profesorom na Odsjeku za lingvistiku Sveučilišta u Zagrebu.

NIJE NA LINGVISTIMA DA ODREĐUJU ŠTO BI TREBALO RADITI Pitamo ga koliko se lingvistički gledan dubrovački dijalekt razlikuje od književnog hrvatskog jezika.

- To je zanimljivo i složeno pitanje. Dubrovački poddijalekt spada pod novoštokavski isto-

Mate Kapović

čnohercegovački dijalekt, na temelju kojega su načinjeni svi štokavski standardi, pa i hrvatski. Utoliko je, čisto lingvistički i dijalektološki gledano, dubrovački govor razmjerno blizak standardu, no u praksi se to često tako ne doživljava jer ima neke lako primjetljive i upadljive osobine koje ga od njega odvajaju – kao što je npr. zatvoren izgovor dugoga a (kao u grad – izgovor ide prema glasu o), treća jotacija kao u viđe(t) ‘vidjeti’, neke leksičke (npr. pomadora) i morfološke razlike i slično.

No svakako je, recimo, dubrovački, što se tiče primjerice standardnoga mjesta naglaska i fonetskoga ostvaraja naglasaka (silaznost/uzlaznost i dužina), kao i svi štokavski govori, puno bliži onome što je službeno propisano kao standard od, primjerice, zagrebačkoga govora. Druga je stvar što danas i zagrebački govor, kao govor glavnoga grada, ima svoj prestiž, premda je drugačiji od formalno propisana standarda – kazao je Kapović.

U posljednje vrijeme postoje inicijative i da se taj tradicionalni dubrovački govor uči kao jezik u školama.

- Nema ništa neobično u tome da je govornicima stalo do svog jezika/lokalnog govora i da se trude, na ovaj ili onaj način, oko njega – dubrovački nije ni otprilike jedini primjer toga, ali svakako ima veći lokalni prestiž, zbog specifičnih povijesnih okolnosti, od nekih drugih govora. Nije na lingvistima da govornicima određuju što bi trebali raditi – lingvisti su tu da jezik analiziraju i objašnjavaju (kao što sam se, primjerice, ja bavio i dubrovačkim govorom u nekim svojim radovima), a izvornim govornicima mogu pomoći kada se od njih to traži, npr. oko tih ra-

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

27

zgražanje oko ‘sumnje’ i

vrlo često malograđanština’ ... zličitih aktivnosti koje spominjete ili, u drugačijim slučajevima, oko stvaranja pisma i pravopisa za neki dotad nezapisani jezik i tome slično – govori on.

No, ako se jezik ne uči doma, i kao

Odatle je onda jasno zašto se javlja, kako kažete, potreba za očuvanjem jezika. Ljudi osjećaju da bi gubitkom svoga lokalnog govora izgubili i dio sebe, ono što ih čini posebnima i povezuje s mjestom u kojem žive – ri-

ti se time ne bave i ne postoji „pravilno“ i „nepravilno“ u jeziku – lingvisti jezik opisuju i objašnjavaju, ne propisuju govornicima kako bi trebali govoriti. Očito je da u Dubrovniku postoji određena neslužbena

takav ne govori, koliko je anorganski „odozgor“ ga uvesti u škole. Kapović se s tim promišljanjima nije usuglasio.

ječi su Mate Kapovića.

ili poluslužbena jezična mikropolitika, koja nije nužno unutar sebe dosljedna (pa će, kao što rekoste, Dubrovčani inzistirati na svojim oblicima i kod drugih, a tuđa će imena prekrajati na dubrovački), a koja je povezana s identitetskim pitanjima o kojima smo već govorili. Nema tu nekog jednoznačnog i objektivnog odgovora – kazao je.

‘’Standardni dijalekt bi trebao biti pomoćno sredstvo komunikacije, a ne sveta krava koja će potiskivati sve ostale jezične varijante.

Mene kao lingvista i dijalektologa osobno veseli slobodna javna upotreba lokalnih govora. Ljudi se ne bi smjeli bojati javno govoriti svojim govorom’’.

- Lingvistički možemo reći sljedeće. Dubrovkinja je lokalni lik, koji je prihvaćen i u standardu, a Dubrovčanka je generički oblik, koji nastaje prema Dubrovčanin, a koji automatski koriste ne-Dubrovčani. Imena poput Ivo se vrlo različito dekliniraju ovisno o regiji – u genitivu može biti Ive, Iva i Ivota, kako gdje. Nekad genitiv može ovisiti i o naglasku pa će biti Ȋva ali Ívē. Dubrovnik ima svoj deklinacijski obrazac koji, kako biste vi to rekli, „forsira“. Kakav će biti nečiji stav prema tome ovisi o situaciji – mene je kao dijete u Zagrebu znalo živcirati što mi ime dekliniraju u genitivu kao Matea, ali danas me ne dira kad mi u Dubrovniku kažu genitiv Mata, a u Istri Mateta premda ja sam govorim Mátē. – napomenuo je.

da je pametno druge ispravljati. Onda, vlastita pamet redovito se pokazuje kad netko napiše “kuča”, “neznam”, “čovijek”, “sumljam” pa se to ispravlja. Lingvistički, zbog čega uopće dolazi do takvih iskliznuća?

- Ljudi kroz takvo „ispravljanje“ vrlo često pokušavaju pokazati svoju simboličku klasnu nadmoć prema „neobrazovanima i neukima“. Riječ je u osnovi, vrlo često, o malograđanštini (i u onom izvornom značenju tȇ riječi) te, naravno, o odrazu ideologije preskriptivizma (neznanstvene ideje o tome da postoje „bolje“ i „lošije“ riječi i da je standardni dijalekt bolji i pravilniji od drugih jezičnih varijanata) na najnižim razinama – izjavio je Kapović.

- Nije ni standardni dijalekt došao organski pa ga se upotrebljava u medijima, obrazovanju i sl. Kada kažete da je lokalni govor nešto što bi se „trebalo učiti od kuće“, to je duboko ideološki stav kojim jedan idiom osuđujete na upotrebu „unutar svoja četiri zida“ i van javne sfere – konstatirao je Kapović.

LJUDI OSJEĆAJU DA BI GUBITKOM JEZIKA IZGUBILI DIO SEBE Kako objasniti inicijalnu potrebu za očuvanjem jezika? Zar to ne znači njegovo konzerviranje dok bi upravo trebao bujati, dobivajući tako nova obličja?

- Jezik se neprestano mijenja. Tako se npr. i dubrovački užasno puno promijenio u zadnjih 200-tinjak godina, gledamo li recimo vrijeme od Stullijevih rječnika i Appendinijeve gramatike s početka 19. stoljeća, kada je dubrovački naglasak bio sličan, recimo, današnjem naglasku na Mljetu ili dijelovima Pelješca.

Pa ipak, i dalje je očuvao mnoge lokalne osobitosti i stekao i neke nove, npr. spomenutu treću jotaciju. Nema koristi od pokušajâ da se jezična promjena zaustavi, no također treba voditi računa o tome da je jezik i vrlo bitna identitetska sastavnica.

O DUBROVČANKI I DUBROVKINJI Pitamo ga kolika je greška napisati, recimo, Dubrovčanka, na što se Dubrovčani ljute, ali i oko deklinacije imena.

- Sve što se u jeziku spontano javlja i što upotrebljava određeni broj izvornih govornika – nije greška. No jezična se upotreba razlikuje od mjesta do mjesta. Kod nas postoje sitne varijacije čak i kad se piše i govori nominalno standardom, npr. u medijima, po određenim krajevima – pa ćete u Novom listu naići da se piše cvjetarna, a u Slobodnoj Dalmaciji patike. Slično tome, u Dubrovniku će biti Most Franja Tuđmana. Riječ je o jezičnoj varijaciji, koja je posve prirodna, i u njoj nema ništa loše.

Primjeri koje spominjete ne mogu se riješiti nekakvim lingvističkim pravorijekom koji će odrediti što je „pravilno“, a što „ne“. Lingvis-

...

„Sve što se u jeziku spontano javlja, kao što su Dubrovčanka ili Dubrovkinja, i što upotrebljava određeni broj izvornih govornika – nije greška’’.’

GRAMMAR NAZIJI I DOKAZIVANJE KLASNE NADMOĆI Sad, manje vezano s Dubrovnikom, imamo pojam tih koji sebe vole nazivati „grammar nazijima“, koji misle

- Čisto lingvistički gledano, naravno da postoje vrlo jasni razlozi zašto lju-

Nastavak na sljedećoj stranici

28

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

di tako pišu, a vrlo je lako i pokazati koliko je naš današnji način pisanja zapravo proizvoljan. Ljudi pišu kuča jer u govoru više ne razlikuju č i ć – ti glasovi su se kod mnogih govornika neutralizirali. To nije ništa neobično, u slovenskom je npr. takva neutralizacija (iako se č i ć razlikuju u malom broju slovenskih govora!) i standardna pa se tamo i službeno piše koča (npr. za planinarsku kuću). Ljudi se zgražaju na pisanje neznam, ali stvar je u tome da se to doista izgovara zajedno i da je odvojeno pisanje toga pravopisna proizvoljnost – npr. u češkom

pokušala „progurati“ i koliko je jezik danas zahvaćen tim godinama?

se i službeno piše neznám. Znači li to da su svi Česi, uključujući i njihov pravopis, nepismeni? Pisanje ije i je je jako problematično i nespretno, čak i za štokavce (iako za njih manje nego za neštokavce), jer se i ije izgovara kao [je], samo s dugim e, dok se je piše obično (ali ne uvijek!) kad je izgovor e kratak. Današnje pisanje odrazâ jata je dosta komplicirano i zbunjujuće, a uzrok tome je u vrlo kompleksnim povijesno-jezičnim, ali u konačnici opet proizvoljnim, razlozima pa teško da nas može čuditi što govornici odstupaju od službenoga propisa u pisanju. Što se tiče čuvene sumlje, tu je riječ o prilično banalnoj kolokvijalnoj disimilaciji mnj > mlj. Taj lik formalno nije standardan, no mnogi ga, čak i nesvjesno, stalno upotrebljavaju čak i u najformalnijim situacijama.

U svakom slučaju, nema pravoga razloga za zgražanje oko takvih stvari. Neće ni svijet, ni jezik propasti ako netko odstupi od službenog pisanja u č i ć ili kod sumnje/sumlje – objasnio je Kapović.

ruka šalje pišete li namjerno Evropa, a druga pišete li namjerno grješka ili ne ću). Osobno nisam ljubitelj nasilja u jeziku, a ni nacionalizma koji se itekako promovira i kroz jezik. No to je političko pitanje koje se nužno rješava na političkoj ravni.

Jezik odražava ono što se događa u društvo, a ideološke borbe se uvijek u velikoj mjeri vode i kroz jezik. Što se tiče nacionalizma, politike i jezika, treba reći da su standardni dijalekti (kako ja namjerno nazivam ono što se uobičajenije zove standardnim jezicima) od samih svojih početaka prožeti i nacionalizmom i politikom. To ne treba čuditi znamo li da moderni standardi nastaju u 19. stoljeću sa stvaranjem modernih nacija, u čijem su oblikovanju

Govorimo mu da je možda malo naivno to ustvrditi, ali i da nam se doima kako puno tih što se zgraža na pogreške neobrazovanijih nisu reagirali nekad kad je trebalo reagirati, a to je primarno uz druge primjere uvođenja „novohrvatskog“. Pitamo ga što on misli o jeziku kojega je 1990.-ih godina tadašnja politika

- To je pitanja političkog stava svakog pojedinca – netko će namjerno upotrebljavati djelatnik, netko će namjerno upotrebljavati radnik, a netko će jedno ili drugo upotrebljavati spontano, kako u kojoj situaciji. Što se tiče takvih intervencija u jezik, neke su se jako proširile (npr. tijekom umjesto tokom ili putovnica umjesto pasoš), neke su propale (npr. vrtolet), a neke su i danas snažni markeri određenih ideoloških agendi (npr. jedna se po-

upravo standardni dijalekti igrali veliku ulogu. U nastanku standardnog dijalekta kao službene varijante jezika, pogotovo u okviru jedne nacionalne države, nema apsolutno ništa neutralno – riječ je o političkom činu par excellence – pojašnjava Kapović.

VESELI UPOTREBA LOKALNIH GOVORA Na opasku kako potrebe za „našizmom“ posebno mogu doći za vrijeme nacionalističkih bujanja, kako bi se tu potvrdila idelogija pripadanju, Kapović kaže kako „treba biti jasno da u upotrebi jezika ne postoji nekakva „neutralnost“ – koliko god neki normativisti na tome inzistirali“.

- Ni standardni dijalekt nije neutralan. Govorili vi u gradskom vijeću standardom ili dubrovački – riječ je o, u krajnjoj liniji, političkom odabiru i, svjesnom ili nesvjesnom, slanju određene poruke onima koji to slušaju. Jezikom se, kako već rekoh, ne prenose samo poruke i sadržaj nego se izražava identitet – jednako kao što ni odjeća ne služi samo tome da nam ne bude hladno, nego i njome možemo odašiljati određene poruke. Dakle, to što netko u gradskom vijeću forsira dubrovački se može usporediti s tim

...

Jezik se neprestano mijenja. Tako se npr. i dubrovački užasno puno promijenio u zadnjih 200-tinjak godina, gledamo li recimo vrijeme od Stullijevih rječnika i Appendinijeve gramatike s početka 19. stoljeća, kada je dubrovački naglasak bio sličan, recimo, današnjem naglasku na Mljetu ili dijelovima Pelješca. Pa ipak, i dalje je očuvao mnoge lokalne osobitosti i stekao i neke nove, npr. spomenutu treću jotaciju. Nema koristi od pokušajâ da se jezična promjena zaustavi, no također treba voditi računa o tome da je jezik i vrlo bitna identitetska sastavnica.

da netko u istom tom vijeću namjerno ne nosi ili baš uvijek nosi kravatu. Sve to šalje određenu poruku onome tko je prima. Iz lingvističke perspektive, nemoguće je davati nekakve apriorne vrijednosne ocjene toga – to je pitanje, u konačnici subjektivne i ideološke, procjene što se time želi postići, kakve su posljedice toga itd. Ja osobno smatram da nema apsolutno ništa loše u tome da se u predstavničkim tijelima govori lokalnim govorom. Standardni dijalekt bi trebao biti pomoćno sredstvo komunikacije, a ne sveta krava koja će potiskivati sve ostale jezične varijante. Mene kao lingvista i dijalektologa osobno veseli slobodna javna upotreba lokalnih govora. Ljudi se ne bi smjeli bojati javno govoriti svojim govorom – zaključuje dr. sc. Mate Kapović, redoviti profesor na Odsjeku za lingvistiku Sveučilišta u Zagrebu.

30

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

TATA JE TATA

‚Kad vidite koliko su d učinite za njih, teško je

DUBROVČANI POMAGALI u područjima pogođenim potresom, a iza njih su već četiri godine brige o sugrađanima ALENA ANĐUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ

N

e postoji osoba u Hrvatskoj koja nije osjetila razorni potres kroz priče o teškim sudbinama ljudi koji su do prije tjedan dana živjeli pristojan život. Danas su to ljudi koji su izgubili člana obitelji, ozlijeđeni, potreseni psihički, a mnogi bez krova nad glavom.

smo ostvariv cilj i tako se ponašali. Imali smo ljude na terenu koju su nam gore produžena ruka. Sve je transparentno i pomaže se ljudima s imenom i prezimeCijela zemlnom’, kazao je jeja odlučila je dan od aktivnih pomoći, a tačlanova grupe ko i dubrovačMiho Bukvić te ka grupa ‚Taobjasnio kako ta je tata’, a rasu djelomično di se o dubroodradili u suNikša Smojver Miho Bukvić vačkim očevima zna radnji s Crvenim koji su se organizida svakrižem dio organirali preko društvenih ka prikuplje zacijskog posla, ali su mreža kako bi pomogli svona kuna ide na pravo mjesto. se pokrenuli sami. jim sugrađanima.

Dva dana nakon potresa gore ‚Dogodio se potres, svi smo smo iskrcali pun kamion, a iza Djeluju već četiri odmah rekli ‚ajmo pomoći’. toga još jedan. Važno je reći da godine Imamo podršku ljudi, građane radimo naslijepo, znali smo na, to je važno. Važno je da se gdje idemo i kome. Postavili ‚Mi radimo već četiri godine, zasad smo radili uglavnom samo božićne akcije gdje smo potrebitim familijama u gradu osiguravali poklone i spenzu, prolazili smo ispod radara jer nismo htjeli biti medijski popraćeni. Ove godine smo malo narasli, cijela priča je narasla pa smo sukladno tome morali izaći u medije. Narasli smo brojem članova i brojem prikupljenih sredstava. Ne radimo ovo za medijsku pažnju već da pomognemo koliko možemo’, naglašava Bukvić koji je kazao kako trenutno grupa broji 860 članova.

Skupljanje pomoći u Sportskoj dvorani u Gospinom polju

‚Imamo i operativnu grupu na viberu koja broji sad već 37 članova, to su najaktivniji članovi na koje pada većina

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

31

djeca sretna kad nešto e taj osjećaj opisati’ ...

TATA JE TATA 860 članova Četiri godine Puno sretne djece

organizacijskih stvari, između sebe se dogovorimo što i kako pa izlazimo na Facebook s detaljima, što se skuplja, kome i kako. Sad je to sve malo teže i hendlati. Svi smo tu jer želimo pomoći, neki su ljudi zaista veliki kapaciteti i može se’, kazao je Bukvić te dodao kako je nezgodno jer često skupljaju novac u ovo vrijeme. ‚Stalno pitamo pare, u ovo vrijeme je to malo grubo, treba imati obzira, nismo pijani milijarderi, ali što je veći broj aktivnih ljudi manji je iznos potreban’, naglašava Bukvić, a u razgovor se uključio još jedan aktivni član grupe Nikša Smojver koji je poručio svim tatama da sudjeluju. ‚Pozvao bih sve tate, sve članove grupe da pokušamo svaki mjesec odvojiti deset kuna, to je jedna bijela kava, da se odvoji toliko, nas 800 možemo jako puno učiniti i pomoći više obitelji. Bilo bi dobro da smo aktivni svaki mjesec cijelu godinu, da se svaki član aktivira’, kazao je Smojver.

Članovi grupe “Tata je tata”

Sve više članova ‚Tatama bih poručio da idemo dalje, da prate, odaziv je dobar, prepoznali su i ljudi da je ovo nešto dobro. Ima zaista puno posla oko ovoga, stotinjak članova je uvijek aktivno.

Netko je dao malo više, netko manje, ali smo svi dali onoliko koliko smo mogli, svi djeluje-

mo kao grupa i nema se koga isticati’, poručuje Bukvić te naglašava kako sve ovo zapravo rade radi djece. ‚Nakon božićne akcije moraš biti sretan i zadovoljan, odeš do familije i shvatiš da nisu imali što za jest, mi smo došli sa spenzom, s poklonima, ovo radimo prvenstveno radi djece. Kad vi vidite koliko su dje-

ca sretna kad nešto učinite za njih, teško je taj osjećaj opisati, ne mogu to objasniti nekome tko to nije doživio. To vas uzme i onda je sve lako,’ kazao je Bukvić te dodao kako ima ljudi u potrebi u Dubrovniku te nakon što odrade akciju za područja pogođena potresom ponovno kreću s akcijama za Grad.

32

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: VJERA ŠUMAN

Iz moje komotne fotelje

U

cijelom hororu koji je napravio razorni potres dogodila se erupcija dobrote iz cijele Hrvatske, koja se razlila po Banovini i donijela toliko potrebnu nadu i utjehu očajnim ljudima, od kojih mnogi još spavaju u autima.

Notorni ministar Čorić živ se čudi zašto mu nisu javili da trebaju šatore kojih, za razliku od kontejnera za stanovanje, ima i više nego dovoljno u robnim zalihama. Ali, baba iz zaseoka nedaleko Petrinje, osim što nema struje, nije nikad ni čula za Čorića jer, eto vraga, zbog te struje ne gleda televiziju. Nije ostala bez struje zbog potresa nego u njeno selo struja nikad nije ni došla. Čudna neka baba, nema ni telefon. Samo kokoši, kravu i dvije gude. Tko joj je kriv, umjesto da je odmah drugi dan nakon potresa poslala e-mail na ministrov gmail. Ministar bi to riješio klikom miša iz svoje udobne fotelje i problema ne bi bilo. aše birokratske trutine sve bi lijepo i brzo odradile samo da su dobili valjano popunjen obrazac osobno, ali u zadnje vrijeme su dobrohotni pa može i na mail. Tako je to uvijek s našim ljudima, ne rade po propisu, ne ispunjavaju obrasce nego hoće sve odmah i sad i ako ne dobiju, kriva im je kaotična država, što Plenkija sve više nervira. Posebno ga nerviraju udobne fotelje onih koji kritiziraju. Kako bilo, ipak je maknuo Truta koji je iz fotelje kritizirao nemušte i neorganizirane građane koji ga gnjave u uredu dok telefonira tražeći neke kontejnere kao da ih on skriva ispod fotelje. Pa je postavio ministra Medveda da koordinira situaciju na terenu. Polako se uspostavlja sustav i nadamo se da će djelovati, ali Hrvati ne prestaju slati pomoć jer iz nekog samo njima znanog razloga, ne vjeruju državi. Treba li se nešto mijenjati u državi ili treba promijeniti njene

N

građane tek ćemo vidjeti. Iz Grada i okolice u samo nekoliko dana sakupljeno je i poslano prema Sisku, Petrinji i Glini skoro šesnaest tisuća kila hrane, odjeće i higijenskih potrepština. Slično se događalo i u drugim gradovima Hrvatske. Birokratski trutovi se još čude i ljute što su se neki tamo obični građani tako brzo i učinkovito organizirali bez i jednog jedinog obrasca. Stvarno bezobrazno.

Pritom su odmah drugi dan poslije potresa tamo odjurili torcidaši, BB boysi i još mnoge navijačke skupine i drugi građani, inženjeri, majstori, volonteri svih vrsta i odmah počeli raskrčivati ruševine i pomagati ljudima.

Opet sve bez uredno ispunjenog obrasca. rema važećim propisima sve kuće građene nakon devedesetih u Hrvatskoj moraju zadovoljavati propisane norme građenja po kojima im potres do 8 stupnjeva po omraženom nam Richteru može izazvati samo ljuljanje i ne daj Bože pad neke loše pričvršćene police i na njoj odložene vaze.

Tako kaže građevinska struka. Ispada da je sve što se dogodilo na Baniji kao i prethodno u Zagrebu sagrađeno prije šezdesetih godina dvadesetog stoljeća jer je i u bivšoj Jugi, također, bilo na snazi takvo pravilo, nakon razornog potresa u Skopju, ne znam da li baš do 8 ali jest sigurno do 6,5 vražjeg Richtera. Što se tiče starijih građevina to je sasvim druga priča. Vijek građevine jest oko pedeset, neke možda mogu i stotinjak godina izdržati (mi znamo da dobro građene stare kamene drže i četiristo godina), ali sve te stare građevine koje su najčešće i spomenici kulture trebaju se održavati u smislu konstruktivnih ojačanja. Tako to lijepo piše u knjigama, pravilnicima i zakonima. E sad, ako netko lapi deset tisuća kila željeza za armaturu od propisanih, recimo, četrdeset tisuća potrebnih kila, zaradio je ili uštedio (ovisi či-

P

me se lopov bavi) sto tisuća kuna. Onda drmne potres i ode kuća, ali za lopova ni po muke jer mu je zločin otišao u zastaru. To je otprilike kratki sukus onog što se dogodilo na Banovini s velikim dijelom kuća koje je u poslijeratnoj obnovi napravila Hrvatska. Sve te poslijeratne kuće koje je obnavljala RH od novaca svih svojih građana opet će morati obnoviti i sagraditi. Neki snalažljivi dečki će sasvim sigurno opet vidjeti zgodnu priliku za zaradom. Ako bude sreće pa sljedeći jaki potres lupi za tek desetak ili dvadesetak godina, sve će proći po istom obrascu zastare. Doduše, lako je meni laprdati dok sve ovo pišem iz svoje komforne fotelje iz koje po Plenkiju prigovaranje nije nimalo vjerodostojno. Koliko god nevjerodostojno bojim se da za taj kriminal i zločin nitko neće odgovarati. Pojeo vuk magare. U suprotnom već bi sad dvadesetak tih gadova bilo na ispitivanju u Uskoku s nalogom za Remetinac.

Takav potez donio bi i katarzu i satisfakciju ranjenim dušama u Banovini, ali i u cijeloj Lijepoj našoj. To bi bila bajka, ali znamo da su bajke samo lijepe pričice za malenu dječicu . Ali mi infantilni Hrvati voljeli bismo da nam se nekad dogodi bajka. oš’o nam je dobri čovjek, general Nojko Marinović. Poš’o je tiho i dostojanstveno kao što je i živio, svih ovih godina nakon rata, nikad se ne lupajući u prsa junačka, kao što nikad nije posebno apostrofirao svoje zasluge. A mogao je, jer imao se general Nojko, itekako, čime pohvaliti. Ali nije, smatrao je to svojom domoljubnom dužnosti. Mnogi drugi koji su se udarali u prsa junačka u ime svojih ratnih zasluga, šutke su izbjegavali njegov pogled. Znali su da on jako dobro zna gdje je bio i što je radio u Domovinskom ratu svaki od tih galamdžija. Što drugo reć ‚, osim, hvala vam generale i počivajte u miru. Eto vas.

P

DOSTAVA 020 642 700

ili preuzmite na adresi Šetalište kralja Zvonimira 17

coffee to go prikle to go 15 kn

15 kn

kuhani gin to go

34

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

HRVATSKA KNJIŽNICA ZA SLIJEPE PROIZVODI DVJESTOTINJAK NASLOVA GODIŠNJE

Slijepe i slabovidne osob skoro 4 tisuće audio knji HRVATSKA KNJIŽNICA ZA SLIJEPE desetljećima se bavi proizvodnjom kulturnih sadržaja za slijepe i slabovidne osobe na njima pristupačnim formatima MARO MARUŠIĆ MARIJAN SUŠENJ/PIXSELL

A

udio knjige sve su popularniji medij.

Ljudi ih vole, jer ih mogu slušati dok obavljaju neku radnju – vožnja prijevoznim sredstvom, kuhanje, pospremanje, vježbanje…

Naravno, brojne audio knjige postoje samo na engleskom jeziku, što je jasno obzirom na veličinu hrvatskog tržišta, ali u posljednje vrijeme sve više jača scena i kod nas. Proći će još godine dok ne budemo imali zavidan broj audio knjiga, ali oni koji već konzumiraju lijepi broj naslova su slijepe i slabovidne osobe.

Naime Hrvatska knjižnica za slijepe (HKZS), među svojim ostalim aktivnostima, godinama se bavi proizvodnjom audio knjiga. Korisnikom njihove knjižnice može postati slijepa osoba, slabovidna osoba koja ne može čitati standardni tisak, te osoba koja zbog motoričkih smetnji ne može držati klasične knjige.

-Za upis fizičke osobe u knjižnicu potrebno je ispuniti pristupnicu s osnovnim podacima

i priložiti kopiju dokumenta kojim se potvrđuje da postoje teškoće u čitanju standardnog tiska (iskaznica udruge slijepih, nalaz oftalmologa, logopeda ili nekog drugog specijalista) – kažu iz HKZS-a, te dodaju da suradnju s njima mogu ostvariti i sve druge ustanove koje se u svom djelokrugu zanimanja bave osobama s teškoćama u čitanju standardnog tiska.

Imaju 1270 aktivnih članova HKZS ima trenutno 1270 aktivnih članova. Oni su javna ustanova u kulturi, te se plaće i djelatnosti financiraju iz državnog proračuna.

- Imamo nešto vlastitih prihoda te manji dio prihoda od Grada Zagreba vezanih uz izvršenje posebnog programa. Produkcija zvučnih knjiga pokriva se najvećim dijelom od sredstava Ministarstva kulture, u godišnjoj vrijednosti od oko 350 tisuća kuna. Najveći postotak rashoda pokrivenih tim iznosom odlazi na spikerske honorare za naše izvanjske suradnike i nešto manje za uredničke honorare za časopise i podcast – naglašavaju iz HKZS-a.

Posjeduju sveukupno 4 tisuće naslova audio knjiga, a godišnje ih proizvedu između

150 i 200 što ovisi o broju stranica pojedinih knjiga, pa kada rade godišnji izvještaj češće koriste ukupne sate trajanja.

Tako su u 2019. godini snimili sveukupno 2085 sati i 46 minuta čistog materijala. Audio knjige su godinama pohranjivali na CD-ovima koji su se potom mogli posuditi ili fizički u njihovim prostorima u Zagreb ili se korisnicima diljem Hrvatske materijal slao poštom. Razvojem tehnologije sada je moguće audio knjige preslušavati preko interneta.

-Gotovo cijeli fond zvučnih i e-knjiga može se preuzeti i putem interneta, ali postoji jedan mali dio koji nije iz naše produkcije pa se može posuditi samo na CD-u i dio koji čeka na digitalizaciju s magnetofonskih vrpca. Za preuzimanje putem usluge „digitalna knjižnica” je trenutno dostupno 3935 zvučna naslova. Otprilike polovina naših korisnika koristi uslugu preuzimanja putem interneta dok drugima još uvijek više odgovara primati knjige odnosno CD-e i knjige na brajici poštom, dostavom ili direktnim dolaskom. Usluga slanja knjiga poštom pokriva cijelu Hrvatsku – zaključuju iz Hrvatske knjižnice za slijepe.

...

POSUDBE AUDIO KNJIGA U HKZS-U ZA 2019. GODINU Broj posudbi zvučnih knjiga na CD-ima 30.110 Broj posudbi brajica - 711 Broj posudbi XML na CD-ima - 32 Ostatak fonda - 5 Broj naslova zvučnih knjiga preuzetih s interneta - 22.226 Broj naslova XML knjiga preuzetih s interneta - 570 Ukupan broj posuđenih knjiga u 2019. godini - 53.654 Podijelimo li ukupan broj posuđenih knjiga s brojem aktivnih korisnika dobivamo podatak o prosječnom čitatelju Hrvatske knjižnice za slijepe koji godišnje posudi 42 naslova što odudara od prosječnog hrvatskog čitatelja standardnog tiska i govori o tome koliko je osobama koje ne čitaju standardni tisak važna dostupnost pisane riječi u njima pristupačnim formatima.

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

35

be na raspolaganju imaju iga na hrvatskom jeziku ...

POVIJEST HRVATSKE KNJIŽNICE ZA SLIJEPE Hrvatska knjižnica za slijepe jedina je takva knjižnica u Hrvatskoj.

Osnovana je 1965. godine pri Hrvatskom savezu slijepih.

Odlukom Vlade 2000. godine postaje samostalna javna ustanova u kulturi.

Prve audio knjige kod nas snimane su na magnetofonske vrpce u improviziranim prostorima da bi od 1970. godine osnutkom studija započelo sa stručnim snimanjem. Godine 1975. pojavljuju se prve zvučne knjige na audio kazetama.

Zahvaljujući napretku tehnologije od 2000. godine audio knjige se pohranjuju na CD-ovima. Najstarija knjiga koju Knjižnica posjeduje jest zbirka poezije Fables et poesies diverse tiskana na brajici u Švicarskoj 1862. godine. Knjižnica također posjeduje i značajnu zbirku nota i glazbene literature na brajici.

HKZS ima trenutno 1270 aktivnih članova Uloga Ministarstva kulture

Njihovo resorno ministarstvo je ono kulture. Pitali smo ih koje sve projekte financiraju za pomoć u kulturnoj izobrazbi slijepih i slabovidnih osoba.

- Ministarstvo kulture i medija redovito kroz program potpore izdavanju knjiga podržava projekt Zaklade Čujem, vjerujem, vidim s iznosom od 100 tisuća kuna godišnje kojim se sufinancira konverzija šezdesetak naslova u Daisy format, prilagođen slijepim i slabovidnim osobama – kažu iz Minis-

tarstva kulture, te dodaju: - Također se financira rad Knjižnice za slijepe, a od ove je godine pokrenut i poseban Poziv za predlaganje programa koji omogućuju pristup i dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s teškoćama u razvoju u Republici Hrvatskoj u 2020., kojim su za programe koji kroz olakšanu dostupnost i prilagodbu kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom i djeci i mladima s teškoćama u razvoju osiguravaju dostupnost i pristup kul-

turnim sadržajima, programima vizualnih umjetnosti, audiovizualnih djelatnosti, izvedbenih umjetnosti, knjige i književnosti i kulturne baštine osigurana sredstva u iznosu od 1.564.438 kuna.

Audio knjige još uvijek u Hrvatskoj nisu zaživjele u široj uporabi, barem ne oni naslovi na hrvatskom jeziku, ali što se tiče zvučnih knjiga za slijepe i slabovidne osobe njihov broj je pozamašan. Uostalom, te osobe i trebaju biti prioritet za njihovo korištenje.

36

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

SVE NA JEDNOM MJESTU

Dubrovačke pilotine

od 1947. do danas NEKAD U VLASNIŠTVU LUKE, a od devedesetih u vlasništvu tvrtke Dubrovački peljar d.o.o. u Dubrovniku je bilo 10 pilotina, od kojih su tri bile pomoćne

Pilotina imena Plat u najmu Plovputa iz Splita

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

D

ubrovačke pilotine od 1947. godine do danas tema su ovog broja feljtona rubrike Priče o moru i brodovima. Riječ je

o pomorskoj temi koju ne možete pročitati niti u jednoj publikaciji ili na internetu i za koju sam udružio osobno znanje i znanje prijatelja Dinka Šuperka koji je plovio 41 godinu na više pilotskih brodica i brodova. Obradit ćemo sedam pilotina i tri pomoćne pilotine (Andolšek, Orsan, Artina II).

U pisanju ću uglavnom izostaviti točan naziv za brod i brodicu te ću ih sve nazvati pilotine. Također ću izostavit riječi peljar i pisat ću po naški o pilotima, baš kao što i cijeli svijet u međunarodnoj komu-

nikaciji upotrebljava riječ pilot.

Poduzeće imena LUKA I JAVNA SKLADIŠTA DUBROVNIK osnovano je 4. listopada 1947., a ime mijenja 18. siječnja 1952. u PODUZEĆE LUKA I SKLADIŠTA, a od 22. siječnja 1962. mijenja ime u LUKA DUBROVNIK. Ta poduzeća su bila vlasnici tadašnjih pilotina, a piloti su bili njihovi zaposlenici. Prve pilotine iza Drugog svjetskog rata su uglavnom bile male brodice u najmu Plovputa iz Splita, za one koji ne znaju to je ustano-

va za održavanje pomorskih plovnih puteva, a ostale ću detaljno opisati i priložiti fotografiju.

‚PLAT’ Prva pilotina od koje imam fotografiju je bila u najmu Plovputa imena Plat, duljine 15,58 m., širine 4,18 m. Građena je od drva u brodogradilištu Ivan Cetinić u Korčuli 1957. Njezin kapetan je bio Bartul Kordić te je kao pilotina počela voziti od 1958. godine.

Na fotografiji koju prilažem piloti-

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

37

na Plat se vidi pred brodom Empress of Canada koji se usidrio pored Lokruma dana 18. ožujka 1962.

Brod je doplovio sa 660 putnika na kružnom putovanju iz New Yorka pristajući u 31 luku uključujući Dubrovnik i natrag do New Yorka, a putovanje je trajalo ukupno 61 dan. Danas bivša pilotina Plat i dalje plovi u vlasništvu Mate Lozića te je upisana u lučkoj kapetaniji Split i prevozi do 46 putnika na jednodnevnim izletima.

Pomoćna pilotina Orsan / Đegez

PILOTINA S POČETKA ŠEZDESETIH Drugu pilotinu 1960-te kupuje PODUZEĆE LUKA I SKLADIŠTA, kasnije imenom LUKA DUBROVNIK, negdje u rezalištu brodova kao polovni lajbot od aluminija. Pilotina je bila duljine 7 metara, a meni nije poznato njezino ime ili registarska oznaka. Imala je švedski dizelski motor Penta od 12 konjskih snaga a, voditelj je bio Ivo Kotlić iz Uskoplja u Konavlima.

Danas je ta mala pilotina postojeća te je vezana u Gružu na Ba-

...

Za ulazak u Grušku luku ili sidrište Daksa svaki brod preko 500 bruto tona i jahta preko 1000 bruto tona su obavezni uzimati pilota, i to na mjestu koje je vidljivo na pomorskoj karti i označeno sa slovom P, a ono se nalazi unutar sjecišta trokuta od svjetionika Grebeni, svjetionika Bezdanj na Kalamoti i svjetionika Bat kod Zatona.

tali u vlasništvu Borisa Olivari. Prilažem današnju sliku bivše pilotine s registarskom oznakom DB 114 koja danas služi za osobne potrebe.

DR.A. ŠKATARIĆ Treća pilotina je izgrađena 1953. godine kao mala barkasa kojih ima nekoliko na našoj obali tj. bile su vidljive u svakom većem portu. Naša je bila u vlasništvu Doma narodnog zdravlja iz Dubrovnika i zvala se DR. A. Škatarić, a služila je za prijevoz liječnika i pacijenta s Elafita i otoka Mljeta. Godine 1963. Luka Dubrovnik je uzima u najam te prilažem fotografiju s plavim trupom i oznakom P na provi pred grčkim kruzerom Fiesta dana 6. kolovoza 1966.

Na toj fotografiji sam dodao i fotografiju gdje se vidi kao pilotina bijelog trupa, a poviše je fotografija s oznakom Crvenog križa dok je plovilo za Dom narodnog zdravlja Dubrovnik. Pilotina je bila duga 12, 7 metara, imala je motor Albin od 100 konjskih snaga, 6 cilindara – redni. Zapovjednik pilotine je bio Niko Guljelmović iz Oboda kod Cavtata- Konavle. Brod je rashodovan 1974. godine.

POMOĆNA PILOTINA, MALI GUC Četvrta pomoćna pilotina je bila mali guc od 7,5 metara, motor imena Universal od 10 konjskih snaga- dvotaktni. Bio je u vlasništvu Ernesta Andolšeka, a on je ujedno prevozio i kao barkariol preko Gruža tj. od hotela Lapad - Gruž kod mandrača - hotel Lapad. Prilažem jednu sliku iz tog vremena, a danas taj drveni guc ne postoji.

Luka Dubrovnik ga upisuje u upisnik brodova pod imenom Gruž.

Pilotina je imala motor Gray - Marine, dizel turbo od 220 konjskih snaga. Ukrcan zapovjednik je bio Ivo Botica i motorist Pero Farčić.

‚DAKSA’ Šestu pilotinu Luka Dubrovnik gradi u Sumartinu na otoku Braču i 1978. godine joj daje ime Daksa. Bila je drvene gradnje, duljine 12,5 metara, imala

Pilotina imena Daksa

‚GRUŽ’ Petu pilotinu Luka Dubrovnik kupuje 1971. godine kao polovni brod drvene gradnje od ondašnjeg SUP-a izgrađenog 1963., duljine 13,2 metra, pod oznakom LP - 11.

je motor Famos od 160 konjskih snaga. Godine 1997. pilotska služba se odvaja od LUKE DUBROVNIK te se osniva DUNastavak na sljedećoj stranici

38

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Pomoćna pilotina Artina BROVAČKI PELJAR d.o.o. Pilotina Daksa je bila u službi do 2000. godine kad je prodaju u Makarsku gdje i danas plovi kao mala koća imena Vogica, registarske oznake 40 MA. Tu bih napisao jednu malu opasku jer mi nije jasno zašto je Luka Dubrovnik dala ime brodu Daksa kada je nepisano pravilo da se nikada ne stavlja ime broda koji je potonuo s ljudskim žrtvama, a to je bio parobrod Daksa u vlasništvu Dubrovačke parobrodarske plovidbe A.D. koji je potonuo 1930. godine odnijevši sa sobom 38 članova posade. Eto, naša Daksa je sretna te i danas plovi pod imenom Vogica.

ga. Godine 2005 je napravljena rekonstrukcija u Mokošici. I dalje je u plovidbi.

‚ORSAN’ Devetu pomoćnu pilotinu ću opisati po sjećanju jer sam i ja plovio na njoj 5 godina i 6 mjeseci, od 1984. godine. PODUZEĆE LUKA I SKLADIŠTA, od 1962. imenom LUKA DUBROVNIK je u Korčuli 1958. izgradilo drveni brodić duljine 10,85 metara koji je doveden u Gruž bez ugrađenog motora.

Vjerojatno im je bila namjera da od njega naprave pilotinu, ali taj brodić poklanjaju Jedriličarskom

Cavtata do Pomene na otoku Mljetu nastojeći novčano potpomoći rad kluba. Imao je dozvolu za prijevoz 50 osoba. Tako u ovom tekstu brodić uvrštavam kao pilotinu koja je povremeno bila pomoćna pilotina, i to uglavnom za sidrište pored Lokruma i dvije godine po dva mjeseca 1985. i 1986.u luci Gruž.

Orsan je kao pomoćna pilotina vozio još od početka 60-tih godina sve do 1988. kada ga zamjenjuje brodić Artina II u vlasništvu Žarka Knega. Prilažem fotografiju pilotine Orsan gdje se na fotografiji vidi pored grčkog kruzera Achilleus u drugoj polovini 70-tih godina.

Orsan je svih tih godina obavljao i prijevoz putnika s kruzera u porat i natrag na brod. Takve usluge prijevoza putnika s kruzera i natrag na kruzer se moglo obavljati jer su kruzeri bili manjeg kapaciteta putnika i to oko 300 do 700 putnika. Nakon Domovinskog rata Jedriličarsko brodić Jure biva prodan negdje oko Makarske te i danas plovi. .

‚ARTINA II’

Sedmu pilotinu 1999. godine je kupio DUBROVAČKI PELJAR d.o.o. u Anconi, i to kao gliser imena Milkomas V, kojega su preimenovali u Garofalin, nosio je registarsku oznaku 11 DB. Gliser je građen 1979. od stakloplastike, duljine je 9,70 m, ima dva motora Volvo Penta, svaki po 240 konjskih snaga. I danas je u plovidbi.

Osmu pilotinu 2003. godine kupio je DUBROVAČKI PELJAR d.o.o. u Glasgowu pod imenom Pilot Boat 1 Glasgow te su ga preimenovali u Grebeni, nosi registarsku oznaku 17 DB. Građen je 1978. od stakloplastike, duljina 10 metara, ima dva motora Sabre – Perkins, svaki po 135 konjskih sna-

Pilotine su po danu prepoznatljive, vidimo im oznaku P i viju zastavu međunarodnog signalnog kodeksa H, a po noći na vrhu jarbola, ili blizu njega, dva kružna svjetla (vidljivost 360 stupnjeva) postavljena u vertikali jedno povrh drugog, od kojih je gornje bijelo, a donje crveno. Osim ova dva jarbolna svjetla pilotina kad plovi mora još isticati bočna i krmeno svjetlo

Vozio i goste s kruzera

‚GAROFALIN’

‚GREBENI’

...

Pilotina Gruž klubu Orsan koji joj ugrađuje jedan talijanski motor Ansaldo, a kasnije dobiva novi motor Torpedo - 4 cilindra jačine 44 konjske snage. Brodić se zvao Orsan, ali svi su ga zvali Đegez po nadimku njegovog prvog voditelja Iva Šoletića rođenog u Kalamoti – Gornje Čelo.

Brodić je služio klubu za organiziranje regata, a povremeno je prevozio putnike na izletima od

društvo Orsan zbog velikih troškova održavanja prodaje brodić meni nepoznatom vlasniku u mjesto Broce kod Stona koji ga plastificira i koristi u ribarske svrhe. Brodić se ponovo prodaje Jadranku Gamulinu te Emilu Mladiniću koji mu vraća namjenu prijevoza turista i mijenja mu ime u Jure. Brodić Jure kupuje Edo Bajramović i na kraju pred nekih 5, 6 godina

Deseta pomoćna pilotina je drvena brodica dužine 9,95. metara koju je izgradio Ante Biliš u svome malome škveru Vrbica pored Dubrovnika 1986. godine. Vlasnik brodice je Žarko Knego, ugrađuje motor Perkins, 6 cilindara od 105 konjskih snaga i daje joj ime Artina II. Pilotina je vozila od 1988. i povremeno je prevozila putnike s manjih kruzera i natrag (kao i brodić Orsan) do nabavke dviju brzih pilotina Garofalin i Grebeni koji danas jedini prevoze pilota na brod i natrag. U prilogu je slika Artine II koja na vrhu kabine ima oznaku PILOT. To je svih 10 dubrovačkih pilotina, od kojih su tri bile pomoćne,

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

39

dručje uz nadzor aktivnog pilota. Imamo dvije vrste pilotaža, a one su lučke i obalne. Obalna pilotaža se obavlja rijetko te se sjećam da je kap. Ivo Krile kao pilot vodio jahtu libijskog poglavara Muammara al- Gaddafi iz Dubrovnika u brodogradilište Viktor Lenac u Martinšćici. Također je kap. Ivo Kalinić svaki petak u večernjim satima plovio kao pilot na La Belle de l’Adriatique iz Gruža do Pomene na otoku Mljetu. Možda je još bila koja obalna pilotaža, ali meni nije poznato, a sve ostale pilotaže su u nas bile lučke. Nabrojat ću i sve pilote od 1947. godine do da-

Pilotine Garofalin 11 DB Grebeni 17 DB

Pomoćna pilotina obitelji Andolšek Aluminijska pilotina tipa lajbot / nekad i sad a ovom prilikom vrijedi spomenuti i sve njihove kapetane / voditelje: Bartul Kordić, Niko Guljelmović, Ivo Kotlić, Luko Kobilić, Božo Farčić, Nedjeljko Prkačin, Dinko Šuperak, Maro Knežević, Đivo Krile, Ernesto Andolšek za pomoćnu pilotinu, Ivo Šoletić za pomoćnu pilotinu Orsan, Ivo Batričević za pomoćnu pilotinu Orsan i Žarko Knego za pomoćnu pilotinu Artina II. Pilotine su po danu prepoznatljive, vidimo im oznaku P i viju zastavu međunarodnog signalnog kodeksa H, a po noći na vrhu jarbola, ili blizu njega, dva kružna svjetla (vidljivost 360 stupnjeva) postavljena u vertikali jedno povrh dru-

gog, od kojih je gornje bijelo, a donje crveno. Osim ova dva jarbolna svjetla pilotina kad plovi mora još isticati bočna i krmeno svjetlo. Što se tiče ukrcaja pilota na brod za grušku luku ili sidrište Daksa, svaki brod preko 500 bruto tona i jahta preko 1000 bruto tona su obavezni uzimati pilota, i to na mjestu koje je vidljivo na pomorskoj karti i označeno sa slovom P, a ono se nalazi unutar sjecišta trokuta od svjetionika Grebeni, svjetionika Bezdanj na Kalamoti i svjetionika Bat kod Zatona.

menuti i pilote koji pilotine prevoze na brod i natrag. Pilot ili ‚peljar’ mora imati sve potrebne svjedodžbe te nakon položenog ispita za pilota mora imati 50 lučkih pilotaža za naše po-

nas: Bruer, Augustin, Brilli, Cvjetko Kaluz, Ivo Müller, Tomo Nezmeškal, Mirko Abjanić, Ivo Krile, Petar Domaćin, Hrvoje Obradović, Božo Brajović i povremeno po potrebi Ivo Kalinić.

PILOTI Naravno da je danas tema pilotine u Dubrovniku, ali moram spo-

Pilotina Dr. A. Škatarić

42

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

NEVJEROJATNA PRIČA JAPANSKOG SKIJAŠKOG SKAKAČA

MASAHIKO HARADA – krata olimpijske medalje do samo MASAHIKO HARADA bio je najveći luzer Japana na Olimpijskim igrama u Lillehammeru. Četiri godine poslije nitko u njega nije vjerovao, pa ni on sam.

A onda…

MARO MARUŠIĆ

N

eke stvari u životu naprosto su neobjašnjive. Gradovi su puni ptica, a nitko nikad nije vidio malog goluba. Što to tjera stanovnike Yakutska, njih skoro 300 tisuća, da život provode na temperaturi od minus četrdeset? Što goni žitelje Aljaske da ostanu na Sjeveru umjesto da kupe jednosmjernu kartu za Trope i napokon se riješe dugih, polarnih noći? Kako je moguće da Indira ne vidi da je stilist Marko Grubnić pretvara u transića? Ili da pjesma Despacito ima više od 7 milijardi pregleda na YouTubeu što hoće reći da su je preslušavali i seljani po zabitim nigerijskim vukojebinama? A što tek kazati na knjigu Moja Borba Karla Ovea Knausgaarda – proglašena je za jednom od najboljih u posljednjih pola stoljeća, iako niti jedan jedini čitatelj nije uspio stići do njenog kraja.

Rekoh, mnogo je toga u životu neobjašnjivo i svatko od nas ima neke male stvarčice koje ne može razumjeti, pa tako i ja. Nikad nisam samog sebe shvaćao u fascinaciji skijaškim skoko-

vima. Snijeg i zima privlače me kao Scarlett Johansson činovnik iz državnog Ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa, pa opet iznova & nanovo svakog konca prosinca nervozno tražim u TV rasporedu je li HRT otkupio prijenos Novogodišnje turneje. Kada napokon ugledam riječ Oberstdorf pored satnice 16:25 na Drugom programu Hrvatske televizije, srce mi jače zakuca, a depresija izazvana kišom i kratkim danima, odmah nestane.

Dok čekam prve letače na zaletištu, ukrcavam se u vremenski stroj koji me katapultira u prošlost. Zatvorim oči i jasno vidim mršavog nervoznjakovića u narančastom dresu s brojem 11 na grudima. Namješta skijaške naočale brzo dišući dok mu dimi iz usta kao da je upravo zapalio Filter 160. Nakratko zastane i zagleda se u jednu točku dok čitav svijet bulji u japansku zastavu na njegovom licu. Onda se odgurne rukama od rampe i krene…

*********************************** Japanci su još od Drugog svjetskog rata velesila u skijaškim sko-

kovima. Valjda su svijetu nakon ratnih stradanja željeli dokazati da njihove kamikaze mogu biti istinski sportski heroji, a ne da samo ostanu zapamćeni kao pomahnitale samoubojice koje se zabijaju u neprijateljske brodove po Pacifiku. Pa ipak, unatoč velikim ulaganjima i fanatičnoj disciplini rezultati su izostali. Doduše, na Olimpijskim igrama u njihovom Sapporu na maloj skakaonici osvojili su sve tri medalje, ali nikad to nije bilo slavljeno kao nešto veliko. Mala skakaonica je, kako joj i ime kaže, mala i nebitna, kao da si postao svjetski prvak u malom nogometu ili olimpijski pobjednik na 50 slobodno u malom bazenu. Svaka čast, ali…

Uvijek je pored malog nogometa, malog bazena i male skakaonice stoji to ‚ali’ koje ti ne da da se istinski raduješ. Japanu, nećemo se lagati, treba velika medalja s velike skakaonice, a ne s neke male i nebitne na kojoj ako i padneš, ne možeš slomiti ni prst, a kamoli glavu.

Točno dvadeset godina nakon olimpijskih igara u Sapporu bili su nikad bliže tom cilju. Na ve-

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

ak je put od zlatne oubojstva i obratno

43

likoj olimpijskoj skakaonici u Albertvilleu 1992. Masahiko Harada natjecanje je završio na četvrtom

mjestu ostavši samo minijaturna tri bodića iza Austrijanca Heinza Kuttina. Japanci su bili tužni, ali su s optimizmom gledali u budućnost. Harada je tada imao samo 24 godine, pred njim su velike stvari, a osim njega stasavaju i druge velike nade. Za samo dvije godine na programu su nove olimpijske igre u norveškom Lillehammeru, Zemlja izlaMasahiko Harada spušta zećeg sunca sigurglavu držeći je rukama da na je da će na tom ne eksplodira. Ne miče se natjecanju po prvi s mjesta i neutješno plače. puta u povijesti osVolio bi da Amerikanci sada vojiti veliku medabace atomsku bombu na lju na velikoj skaLillehammer, pa da nestane kaonici, zašto ne i i on i ova prokleta norveška zlatnu? Netko tko skakaonica se zove Masahiko Harada jednostavno je predodređen za uspjehe i nebeske visine, tako je to bilo oduvijek u Japanu i tako će biti zauvijek. *************************************** Masahiko Harada je ime koje u Japanu izaziva strahopoštovanje. Njegovim rođenjem japanski redovnici i monasi morali su izmijeniti stoljetne duhovne knjige. Buda, Lao Tse i Konfucije dobili su novog kolegu u božanstvu, a smrtni grijeh je postalo izgovaranje imena Harade uzalud. Masahiko Harada je, naime, prvi boksač s Dalekog istoka koji je postao svjetskim prvakom. I to ne samo u jednoj kategoriji, već dvije. Na putu do svjetskog trona svladao je i legendarnog, nepobjedivog šampiona Edera Jofrea nanijevši mu prvi poraz u karijeri. Nakon tog meča zbog agresivnog stila zaradio je nadimak Fighting Harada. S lakoćom je nekoliko puta obranio naslov svjetskog prvaka, a onda

...

Nastavak na sljedećoj stranici

44 je na megdan opet došao veliki Eder Jofre. Fighting Harada ponovo ga je svladao i poslao u penziju nakon 78 mečeva od kojih je izgubio samo dva. I to oba puta od božanstva Masahika Fighting Harade, jednog od najvećih boksača svih vremena.

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

Malo je reći da je ime Masahiko Harada sveto u Japanu. Ako im je to ime donijelo toliko radosti u boksu, zašto ne bi i u skijaškim skokovima, iako njih dvojica nisu u nikakvom rodu? ******************************************* Oči čitavog Japana bile su uprte prema dalekom Lillehammeru. Odmah

u povijesti uz Nykenena. Austrijanci pak strašne zvijezde Kuttina, Horngachera i sjajnog Andreasa Goldbergera, Norvežani nepobjedivog Espena Bredesena, a Finci Jannea Ahonena. Svih dvanaest reprezentacija, osim Rusije i SAD-a, imalo je svoje adute, ali u najboljoj formi su ipak bili Japanci. Čak je i novorođenčad s Hokkaida znala napamet reprezentaciju – Jinya Nishikata, Takanobu Okabe, Noriaki Kasai i najbolji od svih kako uostalom i samo ime nalaže – Masahiko Harada. ******************************************** Skakači su se u prvoj seriji zalijetali jedan za drugim i bilo je gusto sve

na otvaranju natjecanja 20. veljače 1994. godine na repertoaru je bila velika skakaonica i opet Japanci nisu imali sreće. Uvijek ta prokleta drvena medalja. Takanobu Okabe ostao je četvrti, odnosno prvi do pobjedničkog postolja. Ali razočaranje je kratko trajalo. Čak četvorica Japanaca bila su među najboljih petnaest – niti jedna druga nacija nije imala toliko dobro plasiranih skakača – pa su gotovo bili sigurni da će se dva dana kasnije u ekipnom natjecanju prošetati do zlatne medalje, prve u povijesti Japana na velikoj skakaonici.

Toga dana 22. veljače u poslijepodnevnim satima sve je u Japanu stalo. Po prvi puta u japanskoj historiji kasnili su vlakovi, proizvodne trake Toyote i Mazde zaustavile su štancanje prometala, Kawasaki je obustavio isporuku skutera nerazvijenoj Kini, Sony je odgodio predstavljanje CD-a, zadnjeg čuda tehnologije, a samoubojice su odgodile vješanje po šumama Fujiyame. Čak je i Masahiko Harada odlučio da s japanskom juniorskom boks reprezentacijom neće održati popodnevni trening kako bi gledao imenjaka. Svi su željeli biti živi svjedoci prve japanske olimpijske medalje na velikoj skakaonici. Očekivanja su toliko narasla da bi čak i srebrna i brončana medalja bili razočarenje unatoč jakoj konkurenciji protiv koje su Japanci skakali.

Nijemci su imali legendarne skakače Dietera Thomu, Cristofa Duffnera i Jensa Wiessfloga - najvećeg

dok se Harada nije vinuo na sjajnih 122 metra. Japanci su bili u vodstvu, a onda je legendarni brko Jens Wieissflog doskočio u publiku i poravnao njemačku reprezentaciju s japanskom na vrhu tablice s istim brojem bodova. U Japanu više nitko nije disao. Uskoro kreće nastavak natjecanja, a svi osjećaju da je u zraku nešto veliko.

Nishikata, Okabe i Kasai u drugoj seriji skaču puno dalje od Duffnera, Jaklea i Thome, i Japanci su u ogromnoj prednosti – čak 56 bodova – a do kraja natjecanja ostala su još samo dvojica - Jens Weissflog i Masahiko Harada. Nemoguće je da Japanci ovo prokockaju, pa je diljem Honshua već počelo slavlje. Japan je napokon osvojio medalju na velikoj skakaonici i to zlatnu. Masahiko Harada sa svojim je boksačkim juniorima otvorio šampanjac, a depresivne samoubojice po Fuyijami su se grlile i skakale od sreće.

Za to vrijeme Jens Weissflog je još jednom preskočio cijelu skakaonicu, publiku, obližnje groblje, farmu trešanja i doletio na parkiralište šoping centra, ali unatoč sjajnom letu – najboljem na cijelom natjecanju – Japanci u posljednjem skoku trebaju obaviti samo formalnost. Masahiko Harada mora aterirati na minijaturnih 105 metara kako bi potvrdio japansku pobjedu. Podsjetimo, u prvoj je seriji letio 122 metra. Ne postoji čovjek na svih tisuću i koliko japanskih otoka koji misli da može podbaciti. Ipak je riječ o Masahiku Haradi,

...

Japanci u posljednjem skoku trebaju obaviti samo formalnost.

Masahiko Harada mora aterirati na minijaturnih 105 metara kako bi potvrdio japansku pobjedu. Podsjetimo, u prvoj je seriji letio 122 metra. Ne postoji čovjek na svih tisuću i koliko japanskih otoka koji misli da može podbaciti. Ali to se ipak dogodilo.

imenu koje je u Japanu sveto. ******************************************* Zatvorim oči i jasno vidim mršavog nervoznjakovića u narančastom dresu s brojem 11 na grudima. Namješta skijaške naočale brzo dišući dok mu dimi iz usta kao da je upravo zapalio Filter 160. Nakratko zastane i zagleda se u jednu točku dok čitav svijet bulji u japansku zastavu na njegovom licu. Onda se odgurne rukama od rampe i krene…

Na odrazu je slab, nesiguran u zraku i čini se da je jako kratak. Mili Konfučije, je li ovo moguće? Totalni je muk u Zemlji izlazećeg sunca.

Harada na doskoku spušta ramena, govor tijela mu je kao u klasične japanske samoubojice, ne usudi se ni pogledati u semafor. Rukama pokriva lice, sekunde traju kao sati, čeka se daljina.

97,5 metara.

Masahiko Harada spušta glavu držeći je rukama da ne eksplodira. Ne miče se s mjesta i neutješno plače. Volio bi da Amerikanci sada bace atomsku bombu na Lillehammer, pa da nestane i on i ova prokleta norveška skakaonica. Čitavo japansko otočje - od rodnog Hokkaida do daleke Okinawe - jebe mu mater retardiranu dok monasi i redovnici objašnjavaju da nije riječ o smrtnom grijehu, jer mu se obiteljsko stablo

u ovakvom trenutku ne spominje uzalud. Uništio je san čitave nacije, pokopao radost i veselje ponosnog japanskog naroda. Jest da je napokon osvojena medalja na velikoj skakaonici, ali u ovakvom scenariju to je neuspjeh i katastrofa i apsolutno nikome nije utjeha.

Juniori gledaju svog boksačkog idola i pitaju se srami li se svoga imena i prezimena. Budala je okaljao sveto ime. Kada nove, još nerođene generacije Japanaca budu spominjale ime Masahika Harade, prva im asocijacija neće biti slavni boksački trijumfi nad nepobjedivim Ederom Jofreom, nego usrana budaletina koja je jedva dosegnula majušnih 97 metara - dalje bi skočio prosječni tokijski skočimiš na koktelu heroina i normabela da ga je kojim slučajem japanski izbornik uvrstio u reprezentaciju.

Na Fujiyami je opet zavladala teška depresija. Samoubojice dodaju konop jedan drugome i pozdravljaju se s ovim svijetom. Dok namještaju omču pjevaju Vuca posvećujući stihove Haradi – Podigo me iz pepela, i malo mi sreće dao, pa me opet, bez milosti, u pepeo zakopao…

*************************************** Legenda kaže da se Masahiko Harada nakon Olimpijskih igara iz Norveške nije vratio u Japan. I to godinama. Bauljao je svijetom živeći u zatvoru svog uma, ali bolje i to nego da ga rastrgaju kod kuće. Htio je promijeniti ime i prezime, čak i državljanstvo – neka skače za Keniju ili Etiopiju, oni se neće ljutiti kada dosegne 97 metara – ili možda zauvijek nestati bez imena i države, ali nije mogao, jer mu je rodni list ostao u Japanu.

Depresija ga je ubijala, ali je ipak nastavio sa skakanjem. Što je najluđe od svega, rezultati su mu bili nikad bolji. Nanizao je nekoliko pobjeda u Svjetskom kupu i bio među elitom. Sunarodnjaci su ga i dalje mrzili, no pojavio se novi junak nacije Kazuyoshi Funaki - čovjek koji je letio toliko prekrasnim stilom da su mu i sokolovi zavidjeli - pa su luzera Haradu pomalo zaboravili.

Ali onda šok. Olimpijske igre 1998. godine održavaju se u japanskom Naganu, a na iznenađenje svih, izbor-

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sport

45

Opušteno se odgurnuo od rampe, neka ovaj zadnji skok bude baš takav, relaksiran, čak i ako skoči pet metara. Ko ih svih jebe, ovaj će izvesti za svoju dušu, pa kud puklo! Potom se vinuo u zrak i počeo letjeti. I letio je i letio, pa preletio i skakaonicu, i tribine, i obližnje groblje samoubojica, i cijeli Hokkaido, i doskočio sve do nerazvijene Kine, kojoj je opet kasnila isporuka skutera.

137 metara!

Rekord skakaonice i najduži skok natjecanja. Tamo na doskoku u Kini Masahiko Harada nije pokrio lice rukama kao onomad u Lillehammeru, nego je razvukao usne u široki

nik reprezentacije na natjecanje poziva i Masahika koji u rodnoj domovini nije boravio četiri posljednje godine. Japanci su ludi, spominju izborniku mater, ne treba im u reprezentaciju taj gubitnik, koji će samom svojom luzerskom pojavom poremetiti koncentraciju ostalih skakača. Harada se nećkao želi li uopće biti dio tima i možda iznova & nanovo proći pakao koji mu se već jednom dogodio, ali inat mu je proradio. Učinit će to, jebemu život, pa ako zajebe, uzet će konop, otići na Fuyijamu, zapjevat Vuca i ubit se.

*************************************** Prvo je održano natjecanje na maloj skakaonici. Zlatnu medalju osvojio je Finac Jani Soininen, a srebrni je bio Funaki. Ali nikoga to nije interesiralo, sve što su Japanci željeli bile su zlatne medalje na velikoj skakaonici.

Krenulo je ekipno natjecanje, ponovno su favoriti uz Japance bili Nijemci. Takanobu Okabe i Hiroya Saito bili su znatno duži u prvoj seriji od Svena Hannawalda i Martina Schmitta. A onda se na zaletištu pojavio Masahiko Harada. Hoće li opet zajebati i skočiti manje od skočimiša?

Naravno da hoće!

U prvoj seriji sletio je na mizernih 79 metara – čak 18 metara manje od

onog katastrofalnog skoka od prije četiri godine - najgore od svih natjecatelja prve serije ne računajući amatere iz Kazahstana. Naravno da su Japanci tako nešto očekivali od takvog kretena. Ovaj put nisu njemu jebali mater, nego idiotu izborniku koji ga je zvao. Bolje da je za reprezentaciju skakao igrač Dinama Kazuyoshi Miura nego debil Harada - uostalom bolje da je skakao bilo tko - mogli su i australskom klokanu na koktelu morfija i xanaxa dati japansko državljanstvo, dalje bi skočio od ovog jadnika.

Nakon prve serije Japanci su bili tek četvrti. Čak ni fenomenalan skok Kazuyoshija Funakija, u kojem je dobio same dvadesetice za stil izazvavši zavist kod orlova, nije bio dovoljan da Japanci budu u borbi za medalju. Eto koliko je podbacio najveći luzer u povijesti Japana.

Krenula je druga serija. Opet su Okabe i Saito bili sjajni, ali daleko su skočili i Hannawald i Schmitt. Nema šanse da Japan s Haradom osvoji bilo kakvu medalju, a kamoli zlatnu...

*************************************** A onda se na zaletištu druge serije u bijelom dresu pojavio mršavi rušitelj nada s brojem 13 na grudima. Idealan broj za takvog nesretnika. Doduše,

...

Harada se nećkao želi li uopće biti dio tima i možda iznova & nanovo proći pakao koji mu se već jednom dogodio, ali inat mu je proradio. Učinit će to, jebemu život, pa ako zajebe, uzet će konop, otići na Fuyijamu, zapjevat Vuca i ubit se.

nitko uopće nije bio siguran da će se pojaviti na rampi olimpijske skakaonice u Naganu. Japanci su vjerovali da se u pauzi prve i druge serije objesio u WC-u, jer tako nalaže višestoljetna tradicija na Dalekom istoku. Časnije je ispiti ritualni sake i počiniti samoubojstvo nego doskakati na majušnih 70 metara i rušiti snove nacije. Ali Harada je odlučio da će još jednom probati, makar mu to bio pretposljednji skok u životu – zadnji će, naravno, ako ponovno zajebe biti skok s mosta ili nebodera. Tamo je ionako svejedno hoće li dužina biti 70 ili 140 metara.

osmijeh.

Japan napokon ima zlatnu olimpijsku medalju na velikoj skakaonici! Prvu u povijesti.

Redovnici i monasi ponovno su prepravili povijesne duhovne knjige i kazali da će svi ići u pakao koji su Haradi jebali mater spominjući mu ime uzalud. Fighting Harada se šepurio pokraj boksačkih juniora pjevajući im: I znaj da Bog zna, za sveto ime to, sveto ime Masahiko… Samoubojice su skakale od veselja otvarajući nove boce: Što sam Bože, tako proklet, jučer pijan, danas opet!“

*************************************** Neke stvari u životu naprosto su neobjašnjive. U sjajnoj si formi, samopouzdanje ti je veliko kao Fujiyama, trebaš samo ponoviti ono što lakoćom radiš na treningu, ali ti zajebeš. Skočiš u 97 metara duboku provaliju. Misliš da se od tamo nikad nećeš iskobeljati.

U katastrofalnoj si formi, samopouzdanje ti je nisko kao činovnik državnog Ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa na popisu potencijalnih muževa Scarlett Johansson, svi smatraju da nikad nećeš ponoviti vrhunski rezultat, ali ti ih svih zajebeš. Skočiš na 137 metara i smiješ se sebi i ludom životu.

-Što je, uostalom, život ako ne prve serija 140, a druga 70 metara, i obratno? – prolazi ti kroz blesavu glavu dok ti na ceremoniji proglašenja pobjednika umjesto omče vješaju zlatnu olimpijsku medalju.

46

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

RIJEČI SEIZMOLOGA NAKON POTRESA U STONU

„Rješenje je samo jedno, u vrijeme potresa biti u dobro izgrađenoj kući” PRIJE 24 GODINE DOGODIO SE POTRES U STONU koji je u epicentru je bio jačine 5,6 stupnjeva prema Richteru, a u njemu su potpuno uništena tri sela, te je izazvana i velika materijalna šteta. Srećom nitko nije smrtno stradao.

VEDRAN SALVIA

D

ubrovački kraj zadnji veći potres doživio je prije 24 godine. Bilo je to u Stonu, 6. rujna 1996. godine. Dubrovački vjesnik u broju od 7. rujna te godine tako na naslovnici donosi kako se dogodio potres s epicentrom

u Stonu. U samoj tiskovini o potresu ništa nema, ali staro je to prokletstvo tiskarskih rokova.

JURE BURIĆ GOVORI O POMOĆI; JURE RADIĆ MU JE OBEĆAO

Već u idućem broju Dubrovački vjesnik donosi opsežnije priče o potresu. Dosegnuo je jačinu 5,6 po Richteru i 8. stupanj

intenziteta koji opisuje učinke potresa. Razrušeno je gotovo pola starog Stona, šteta je bila velika, no srećom, bez ljudskih žrtava. Župan dubrovačkoneretvanski Jure Burić tako govori kako pomoć ovom području ne smije izostati.

Dodaje kako je na području između Primorja i Stona razmješteno šezdesetak kampkućica, a dolazi njih još 60 do 80. Vrijeme je to i kad hrvatska vojska intervenira u Stonu. Jure Burić je istaknuo kako se na ovom području i prije živjelo u teškim uvjetima.

Ministar obnove i razvitka Jure Radić kazuje tada kako će za obnovu od države ići 100 milijuna kuna. Dubrovački vjesnik donosi i priču s generalom zbora Zvonimirom Čermakom, koji kazuje da vojska raščišćava puteve i hrani dio pučanstva.

‘STON SE NE MOŽE GRADITI U CIGLAMA’

Previše optimističan nije zapovjednik IV. zbornog područja Ston general Milivoj Petković.

- Bojim se ipak da dani koji dolaze ne budu daleko teži. Naime, prve

posljedice su sanirane, i hvala Bogu, nitko nije stradao. To je najvažnije od svega. S druge pak strane, HV je spasio gotovo svu imovinu naših građana, tako da je sada ostalo organizirati život u sasvim novim okolnostima.

Ne bih želio uplašiti stanovnike Stona, Slanoga i Primorja, ali je očito da će posebno građani Stona jedno dulje vrijeme morati živjeti u prilikama onakvim kakve su sada. Istina, one će se iz dana u dan popravljati, ali oni su svjesni da njihov povratak u objekte, koje su silom prilika morali napustiti, neće biti tako brz jer se Ston ne može graditi ciglama, daskama i slično kazao je Petković.

Velike su bile i štete na spomeničkoj baštini. Posebno je tu stradala crkva sv. Vlaha u Stonu za koju se smatralo da će se morati rušiti.

DR. HERAK: POTRES JE NA PODRUČJU GDJE SE MOGAO OČEKIVATI

Zanimljiv je razgovor sa seizmologom dr. Marijanom Herakom, koji je još uvijek aktualan. Rekao je kako se stonski potres dogodio na mjestu na kojem se to moglo očekivati.

- Učestalost ponavljanja ovakvih potresa na širem području Dubrovnika je oko 20 godina. Da bi se stručno utvrdilo koliko je neko područje podložno potresima potrebna

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

47

...

SEIZMOLOG MARIJAN HERAK: POTRES NIKOGA NIJE UBIO. UBIJAJU STVARI KOJE PO LJUDIMA PADAJU.

Naslovnica Dubrovačkog vjesnika od 7. rujna 1996. godine

su dugogodišnja, stoljetna istraživanja. I u to vrijeme trebalo bi imati nekoliko potresa da bi se nešto sa sigurnošću utvrdilo rekao je tada dr. Herak, dodajući kako su «Dubrovnik i Zagreb u tom smislu najugroženiji u Hrvatskoj». Istaknuo je i kako bi potres iz 1667. godine danas srušio sve što nije dobro građeno.

Novinar Vlaho Car pitao je dr.

Heraka bi li nam onda koristile zviždaljke i baterijske lampe kao što ih nose mnogi Japanci u

strahu da ne budu živi zatrpani.

- Rješenje je samo jedno, u slučaju potresa biti u dobro sagrađenoj kući. Potres nikoga nije ubio.

Ubijaju stvari koje po ljudima padaju - naveo je on.

KINEZI PREDVIDJELI POTRES

Novinar pita i o «rupi kod Mljeta», ali i «Nostradamusovim proročanstvima o rušenju jednog starog grada i potonuću njegove glavne ulice».

- Takve priče postoje, ali nisu znanstveno dokazane. I onaj tko u njih vjeruje - neka vjeruje i dalje.

Ja ne vjerujem - dodaje.

Govori dr. Herak i kako se velike količine novca ulažu u istraživanja oko otkrivanja kad će se dogoditi potres, ali je rezultat ispao ravan nuli. Ipak, Kinezi su po tom pitanju nešto i uspjeli.

- Imali su jednu spektakularnu prognozu potresa. Oni su ga predvidjeli i evakuirali grad od skoro milijun stanovnika.

Za nekoliko sati dogodio se katastrofalan potres. Glavni podaci su im bili mnoštvo malih potresa koji su prethodili velikom potresu. Ali za nekoliko godina u susjednom većem gradu dogodio se sličan potres, u kojem je poginulo više od 700 tisuća ljudi... Kod nas je rijetkost da manji potresi prethode većem.

U pravilu, u nas je prvi i najjači. rekao je tada Herak, no aktualni potresi u Sisačko – moslavačkoj županiji bili su upravo takvog slijeda, a najjačem udaru od 6,2 prethodio je potres od 5,2 koji se dogodio dan ranije, a sve je počelo

Milivoj Petković: Ne bih želio uplašiti stanovnike Stona, Slanoga i Primorja, ali je očito da će posebno građani Stona jedno dulje vrijeme morati živjeti u prilikama onakvim kakve su sada. Istina, one će se iz dana u dan popravljati, ali oni su svjesni da njihov povratak u objekte, koje su silom prilika morali napustiti, neće biti tako brz jer se Ston ne može graditi ciglama, daskama i slično.

slabijim potresom 23. prosinca.

Istaknuo je još i kako je Dubrovnik osim pojedinih dijelova povijesne jezgre i Mokošice gotovo u cijelosti građen na stijeni, što je dobro jer građevine na kamenu mogu izdržati mnogo jači potres od onih na zemlji.

NOVI POTRES

Kako to s potresima bude, na stonskom području uskoro se dogodio još jedan potres. O njemu ponovo piše Dubrovački vjesnik u broju od 21. rujna .No, potres više nije glavna vijest, sad je to ipak Svjetsko prvenstvo u dvoboj jedrenju, koje se 1996. godine održalo u Dubrovniku.

Ali u ovom broju zato donose razgovor s dr. Draženom Aničićem, rukovoditeljem Komisije za utvrđivanje štete nastale od potresa. Rekao je on tom prilikom kako je ukupno 350 zgrada oštećeno i neupotrebljivo za korištenje.

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

IZDVAJAMO IZ PONUDE NOVOGRADNJA CENTAR Moguća prilagodba prostorija Cijene od 2.300 EUR / m2

PROJEKT ŠTIKOVICA Apartmani s jedinstvenim pogledom na more.

Pripadajuće zelene površine i parking.

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 15 (zgrada Addiko banke) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

GRANA MEDICINE

NOGOPOSJEDOMETA[ VATI CRISTIANO

SPORTA[ SA SLIKE

GLAS, VIJEST (tur.)

ENGLESKI GRAD

BELGIJA

GEOGRAF. INSTITUT

DAMA U [AHU

DIVOTA, KRASOTA

NAZIV

NAPITAK KOJI SADR@I VI[E VITAMINA

OTOPITI, RASTOPITI

EMISIJE U NASTAVCIMA (mn.)

PROST BROJ

FLEKSIBILNOST ODA[ILJA^ STRIPJUNAK FORD

TROTINET VRSTA ZANATLIJE (mn.)

JEZERO U FINSKOJ, INARI

DVOJE NAZIV ZA 15 MINUTA KOLIKO SE MO@E KASNITI

SUPROTNI VEZNIK

SPORT SPORTA[A SA SLIKE

OPUS NAUKA O GRA\I TIJELA

PISAC PELIN

AMPER SVJETLO NA AUTU

NOVO DRU[TVO

PI]E

FLERTOVANJE

@ENSKO IME, NILKA

JEZIK U SIBIRU, TOFALARI

IZDAVA^KO DRU[TVO

LONG TON ITALIJA

SJEVER

VRSTA ZDENCA

JAKO ZAGRIJAN

DR[KA VIOLINE

@IVAC

MUSLIMANSKI SVE]ENIK

STARI SLAVENI

PRAVAC KRETANJA BRODA 5. SLOVO ABECEDE

OSOBNA ZAMJENICA

ENERGIJA MIRISNO SREDSTVO

ODBOJKA[.

KLUB NK IZ LONDONA

OKRUGLO SLOVO

RU[ITI

”EUROP. BOARD OF OPHTHALMOLOGY”

PTICA TRKA^ICA

MORSKI GREBEN

KISIK

MJERNA JEDINICA ZA SNAGU

GORJE U TURSKOJ

VRSTA PODNE OBLOGE

PRERIJSKI VUK

VRSTA BODE@A OGOVARANJE

RODNI GRAD SPORTA[A SA SLIKE

GIMNAST. MIROSLAV CESTE VI[EG REDA

PRKOS

@EN. IME HLADNO ORU@JE (mn.)

IMPERATOR

TONA @EN. IME, OTILIJA

AM. M. IME SOLTANOV NALOG

NORVE[KA PRIRODNA BOJA IZ KORIJENA BRO]A

ZEMLJI[NA MJERA

[PANJOL. GRO@\E

TEK KUPLJEN

KIKINDA

PE^ENA GLINA

ATRIBUT (skr.)

LITRA

OTOK VRSTA KOLA^A

RJE[ENJE - B, prilagodljivost, romobil, emiter, Enare, tapetari, vaterpolo, ali, Elin, anatomija, nd, far, napitak, tofa, Nila, I, LT, S, ID, vreo, ke, E, nerv, imam, Anti, kurs, mi, }, o, OK, EBO, kama, Dubrovnik, tra~, inat, autoceste, car, strijele, T, irada, sor, nov, N, terakota, atr, alizarin, rolat.

50

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

RAZOTKRIVENA VELIKA PREVARA

Bračni par krivotvorio dokumente, uknjižio se na vrijedna zemljišta na Lastovu pa ih prodavao

TO NISU IGRAČKE

Predajte policiji oružje za koje nemate dozvolu, nećete biti kažnjeni „Apeliram da oružje koje posjedujete, a za koje nemate dozvolu predate najbližoj policijskoj postaji gdje će ga preuzeti specijalizirani policijski službenici. To oružje će se uništiti,“ kazao je Pavličević

Te čestice su prodavali trećim osobama, pri čemu su si priskrbili 4,7 milijuna eura ll Policijska uprava dubrovačko-neretvanska razotkrila je pokušaj velike prevare na Lastovu.

- Odjel za gospodarski kriminalitet i korupciju PU u suradnji s Policijskom postajom Lastovo i Korčula izvšio je kriminalističko istraživanje nad bračnim parom gdje oboje imaju 61 godinu, državljanima Hrvatske. Oni su krivotvorili isprave kako bi ovjerili neistinit sadržaj kako bi oštetili više osoba. Izradili su krivotvorene

ugovore koji su datirali više od sto godina i temeljem takvih ugovora su se uknjižili na 137 čestica zemljišta na Lastovu, čija je tržišna vrijednost procijenjena na 22 milijuna kuna.

Te čestice su prodavali trećim osobama, pri čemu su si priskrbili 4,7 milijuna eura. - rekao je voditelj Službe kriminalističke policije Zoran Tikvica na konferenciji za medije.

Zaključio je kako se radi o osobama koje nemaju prebivalište na Lastovu.

OVOTJEDNI REKORDI

Nepropisno pretjecao cijelu kolonu na mostu ll Najveća novčana kazna od šest tisuća kuna izrečena je 20-godišnjem vozaču osobnog vozila, koji je u popodnevnim satima 31. prosinca, prilikom redovne kontrole prometa, osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, nepropisno pretjecao kolonu vozila na dubrovačkom mostu.

Vozaču je izdan obvezni prekršajni nalog i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od dva mjeseca, stoji

u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Najveća koncentracija alkohola od 0,83 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 31. prosinca, 27-godišnjaku koji je upravljao osobnim vozilom splitskih registarskih oznaka, a koji je zaustavljen tijekom redovne kontrole prometa u ulici Luke Vladimirovića. Vozač je isključen iz prometa te mu je izdan obavezni prekršajni nalog u iznosu od tri tisuće kuna, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

ll Dubrovčani policiji predaju impozantne količine oružja, rečeno je na konferenciji za novinare Policijske uprave dubrovačko-neretvanske održanoj prošlog utorka na kojoj je predstavljena modernizirana kampanja „Manje oružja, manje tragedija“, kao i rezultati akcije „Mir i dobro”.

O akciji „Mir i dobro” govorio je voditelj Službe policije Nikola Nalbani. Akcija se tiče sprječavanja oblika protupravnog ponašanja, od zlouporabe pirotehnike do nezakonitog djelovanja u prometu za vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika. „Nisu zabilježeni događaji koji bi utjecali na sigurnost. Što se tiče pirotehnike, zabilježeno je jedno ozljeđivanje djeteta u Metkoviću s petardom, ono je ozlijeđeno i ocu je izdan prekršajni nalog,“ rekao je Nalbani.

Načelnik PU dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević kazao je kako „oružje nije igračka, niti je pirotehnika igračka koju treba kupovati djecu”. „Apeliram da oružje koje posjedujete, a za koje nemate dozvolu predate najbližoj policijskoj postaji gdje će ga preuzeti specijalizirani policijski službenici. To oružje će se uništiti,“ kazao je Pavličević.

O kampanji „Manje oružja, manje tragedija“ govorio je policijski službenik za prevenciju Miro Marjanović. „Svrha kampanje je sprječavanje zlouporabe oružja, ali i senzibiliziranje javnosti i poticanje građana na dragovoljnu predaju. Provodi se od 2007. Do 2014. se provodila s UN-om , a iza 2014. provodi se samostalno u koordinaciji s Vijećem za prevenciju te lokalnom upravom i samoupravom. Ova kampanja je od UN-a proglašena jedna od uspješnijih kampanja ove vrste,“ kazao je on. „Na području RH je predan impozantan broj oružja i eksplozivnih tvari. I građani iz PU dubrovačko-neretvanske su predali veliki broj oružja. Prošle godine samo više od tri tisuće raznog streljiva, ručni minobacač, pa i 21 kilogram eksploziva.

Građani u prosjeku godišnje imaju 90 dragovoljnih predaja. Građani neće biti sankcionirani ako predaju, to je propisano zakonom,“ naglasio je Marjanović, dodajući kako je kampanja modernizirana u vidu novih vizuala, tiskanih novih materijala, oglašavanjem na Googleu i Facebooku, a u suradnji s TBF-om snimljena je i pjesma ‚Puške i dinje’.

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

51

DILALO SE U DUBROVNIKU

TIHA NOĆ

Policija u dvije akcije uhitila ŠEST OSOBA, zaplijenjena pozamašna količina marihuane i ‚speeda’

Dubrovčani nikad mirnije nisu uplovili u novu godinu, nije bilo nikakvih izgreda ll Dubrovčani su u novu 2021. godinu uplovili mirno i dostojanstveno. Iz JVP Dubrovački vatrogasci su potvrdili kako nisu zabilježili nijednu intervenciju, a iz OKC-a Policijs-

ke uprave dubrovačko-neretvanske tvrde kako nije bilo nesreća, izgreda ni bilo kakvih incidenata. „Noć je prošla mirno, nije bilo nikakvih problema,” kazali su iz OKC-a.

POŽAR U ULICI KNEZA DOMAGOJA

Buknula vatra u obiteljskoj kući u Lapadu

Četiri osobe žive na području Dubrovnika, jedna u Zagrebu te jedna u BiH ll Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na konferenciji za medije održanoj prošlog utorka izvijestili su kako je spriječeno dilanje droge u dva navrata. „U prvom slučaju, temeljem naloga, provedene su posebne radnje i na osnovu toga uhićene su četiri osobe; tri muške i jedna ženska. Tri osobe žive na području Dubrovnika, a jedna na području BiH. Prijavljeni su za kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. Dvije osobe su zadržane u istražnom zatvo-

ru, a kod jednog je pronađeno 420 grama marihuane spremnih za daljnju prodaju,“ kazao je voditelj Službe kriminalističke policije Zoran Tikvica. „U drugom slučaju naš Odjel je proveo istraživanje nad dvije osobe. Radi se o 31-godišnjacima, jedan prijavljen u Zagrebu, drugi u Dubrovniku. I tom prilikom je zatečeno 7,8 kilograma droge marihuane spremne za daljnju prodaju u sedam pakovanja. Pronađena su i 802 grama amfetamina u 14 pakovanja spremna za daljnju prodaju,“ naglasio je Tikvica.

Na teren izašlo osam vatrogasaca s četiri vozila ll Požar u obiteljskoj kući u Ulici kneza Domagoja u Lapadu izbio je u srijedu oko 14:00 sati.

Na teren je izašlo osam pripadnika JVP Dubrovački vatrogasci s četiri vozila, a zahvaljujući njihovoj brzoj intervenciji, požar je ugašen u vrlo kratkom roku. Vatra je buknula u kuhinji, a iz JVP Dubrovački vatrogasci kazali su kako je nagorio dio kuhinjskog posuđa.

52

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

BIVŠI PRIJATELJI

DORH ODBACIO KAZNENU PRIJ nevraćanja 48 tisuća kuna posu BIVŠI TAJNIK dubrovačko-neretvanskog Županijskog saveza novac je posudio uz potpisanu potvrdu pred svjedocima Perom Vićanom i njegovom djelatnicom te priznao posudbu, ali tvrdi da ih je vratio, iako to nema potpisano NIKŠA KLEČAK GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

O

pćinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku odbacilo je kaznenu prijavu protiv bivšeg tajnika Županijskog nogometnog saveza Joza Ostojića, koju je protiv njega podnio Jadranko Obradović i u kojoj tvrdi kako mu nikad nije vratio posuđenih 48 tisuća kuna. Sporna posudba dogodila se 2011. godine, a trebala je biti vraćena do Badnjeg dana iste godine.

Posudba novca odigrala se ispred dvoje svjedoka, predsjednika Uprave tvrtke Dubrovačko primorje Pera Vićana i njegove djelatnice Luce Butijer. Sve četvero sudionika posudbe novca stavili su svoj potpis na dokument kojim potvrđuju da je novac posuđen i gdje je navedeno kad bi trebao biti vraćen.

Kako Jadranko Obradović tvrdi za Dubrovački Dnevnik sam Jozo Ostojić je inzistirao na pisanoj izjavi o posudbi.

Obradović nije inzistirao

na potpisanoj izjavi jer je Ostojića smatrao prijateljem i dugogodišnjim poznanikom, ali mu je Ostojić rekao kako mu se može nešto dogoditi pa bi bilo dobro da ima papir kao potvrdu da mu je dužan novac.

Priznaje da je posudio novac U svojstvu okrivljenika na Državnom odvjetništvu ispitan je Jozo Ostojić koji potvrđuje kako je posudio novac, ali tvrdi kako ga je vratio. Demantirao je navode iz prijave te rekao kako Obradoviću ne duguje niti jednu jedinu kunu te da ne zna razloge prijave. Pitao se zašto je Obradović, čak i ako je sve to istina što navodi, čekao od 2011. do 2020. godine da ga kazneno prijavi. Odgovor na to pitanje, kako navodi, Ostojić pronalazi u medijskim objavama o tome kako je on dobio dugogodišnji radni spor pa zaključuje kako je Obradović tada pomislio da ima novaca, pa da je to uzrok neosnovane prijave.

Ostojić je u svom opsežnom iskazu rekao kako Obradovića poznaje dugo godina te da ga je zaposlio kao svog pomoćnika.

Ostojić pritom još dublje ulazi u suštinu problema te u zapisnik govori kako ga je 2010. godine ‘nogometna ekipa’ počela

izbjegavati te kako ih je on odvojio od sebe što mu oni nisu zaboravili pa misli da su upravo ti nogometni djelatnici savjetovali Obradovića da ga neosnovano prijavi.

TVRDI DA NISU POTPISALI PRIMITAK

Ostojić je pritom priznao kako je od Jadranka Obradovića novac posudio i da mu ga nije uspio vratiti do Badnjeg dana 2011. kako se i obvezao napraviti pa je navodno o svojim problemima obavijestio prijatelja Zvonimira Šumana, te mu je tada Šuman, kako Ostojić tvrdi u zapisniku rekao da nazove Jadranka Obradovića te da mu vrati novac kojega će mu on dati.

Ostojić pritom izjavljuje kako je nazvao Obradovića te da su se dogovorili naći ispred sportske dvorane kako bi mu vratio dug, a Zvonimir Šuman ga je tamo odveo gdje ga je Obradović već čekao. Izašao je iz vozila te navodno dao Jadranku Obradoviću kuvertu u kojoj se nalazio novac, a koju je on uzeo i prebrojao novac.

Ostojić izjavljuje kako je pogriješio jer nije od Obradovića zatražio potvrdu da mu je novac vraćen, ali u to vrijeme on tvrdi kako je Obradoviću vjerovao te da mu je pomogao u zaposlenju članova obitelji.

POTVRDA NAPRAVLJENA U ‘BARACI’

Obradović je također u iskazu naveo kako je s Ostojićem

prijateljevao 30 godina, da su skupa radili i doslovno svakodnevno pili kavu te da mu je užasno teško zbog ovoga što se događa, ali da ne vidi drugi način za dobiti svoj novac nazad.

Obradović objašnjava kako je 2011. godine Ostojić upao u financijske probleme te da mu je trebala pomoć, a kako je on bio u mogućnosti posudio mu je 48 tisuća kuna. Obradović pritom govori kako nisu ni sastavili potvrdu o tome, ali da je Ostojić na potvrdi inzistirao. Našli su se potom u ‘Baraci’, prostoru tvrtke Dubrovačko primorje, gdje je Ostojić pred Perom Vićanom i Lucom Butijer potpisao izjavu.

Obradović je u zapisnik rekao kako, bez obzira na potvrdu i rok vraćanja novaca do 24. prosinca 2011. godine, on na vraćanju novca

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

53

JAVU protiv Joza Ostojića zbog uđenih od Jadranka Obradovića n avo d i , O b ra d ov i ć tv rd i kako je prilikom telefonskog razgovora s Ostojićem u kojem je tražio vraćanje duga bio sam i da razgovor nije nitko mogao čuti, dok Pero Vićan izjavljuje da je Obradović bio s njim i da mu je prenio sadržaj razgovora. Dovodi u pitanje i to što Obradović prijavu podnosi devet godina nakon što je prošao rok vraćanja duga, jer je po mišljenju Državnog odvjetništva bilo očekivano da ga je prijavio ranije pa tako zaključuje nema obilježja kaznenog djela.

OBRADOVIĆ RAZOČARAN ODBACIVANJE PRIJAVE nije inzistirao zbog dobrih odnosa.

Obradović je potom primijetio kako se Ostojić čudno ponaša te da ga izbjegava na cesti iako nije bilo razloga za to pa ga je Obradović jednog dana nazvao te pitao kada će mu vratiti dug.

Prema tvrdnjama Jadranka Obradovića, Ostojić mu je rekao kako mu jest dužan, ali da mu nikada neće platiti te da ga tuži. Razlog kasne prijave po Obradovićevim riječima leži u tome što su do unazad godinu dana bili u dobrim odnosima ‘’kao braća’’ te da nikada nije posumnjao u to da bi se to moglo promijeniti.

KONTRADIKTORNE IZJAVE OSTOJIĆA I NJEGOVOG SVJEDOKA

Svjedok Zvonimir Šuman je izjavio kako je upravo on posudio Jozu Ostojiću novac da ga vrati Jadranku Obradoviću te da je prisustvovao vraćanju ispred sportske dvorane.

Ostojić je u iskazu rekao kako ga je Obradović već čekao ispred sportske dvorane, dok je Zvonimir Šuman izjavio kako je Obradović izlazio iz dvorane kada su oni došli. Šuman je u zapisniku izjavio kako nije znao kome je Ostojić dužan novac nego da mu je Ostojić rekao kako je dužan ‘jednoj osobi’, a da je tek kada su se išli sastati s tom osobom čuo da se ta osoba preziva Obradović, dok Ostojić u zapisnik izjavljuje kako mu je Zvonimir Šuman rekao da

nazove Jadranka Obradovića te da mu vrati dug.

ISPITANI VIĆAN I BUTIJER

Na Općinskom državnom odvjetništvu su također ispitani Pero Vićan i Luce Butijer. i Vićan, i Butijer su potvrdili da su bili prisutni u vrijeme potpisivanja izjave i da su i oni kao svjedoci potpisali istu. Zamjenik Općinskog državnog odvjetnika zaključio je kako je Ostojićev dug vraćen, iako za to nema potvrde.

Zaključio je također kako je primitak novaca u svojoj izjavi potvrdio Zvonimir Šuman, a zaključuje također da postoje razlike u iskazima Vićana i Obradovića. Kako

‘’Razočaran sam lakoćom donošenja odluke Općinskog d r ž av n o g o d vj e t n i š tva i načinom na koji je donesena, o nepokretanju kaznenog progona protiv Joza Ostojića po službenoj dužnosti. Gdje to postoji da se novac vraća u kuverti, da se trpa u džep, a da prethodno onaj koji je inzistirao na izjavi o pozajmici novca ne traži izjavu da je novac i vraćen? Sumnjam da smo mala zajednica i da je Grad isprepleten brojnim poznanstvima i prijateljstvima pa ću ovaj spis poslati Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, neka ga i oni razmotre, a ja nastavljam sa svojim pravnim zastupnikom drugim pravnim koracima vratiti svoj novac i tražiti pravdu na Sudu’’, zaključuje Obradović.

54

petkom

Mercedes A 180 cdi

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

SEAT Leon

AKO VOLIŠ KOMUNICIRATI S LJUDIMA I VOLIŠ AKTIVNU PRODAJU, A REZULTATI PRODAJE TI PREDSTAVLJAJU IZAZOV, MOŽEŠ POSTATI DIO USPJEŠNOG TIMA. 091/2333452

PLOVILA ll Prodajem brodsku kopču. ZF

ll AMG sport 2015 g, samo 55,000

km. Mob : 098618999 ___________________________________

Mercedes B-classe Automatik

ll 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve

informacije na mob 098244390. ___________________________________

Gillera Runner

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna. MOB: 098 285 038

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem jednosoban stan

37m2 potpuno opremljen s parkingom. Mob. 098 910 5375

PRODAJA NEKRETNINE llStanovi za prodaju. Cijena kva-

drata od 3000 do 3500 eura.

Kontakt: 091 442 3251

ll 2014 godina. 149500 km na satu.

Dosta opreme. Cijena 98000 kuna.

MOB:098244390 ___________________________________ Nissan Micra 1.2

ll 1998 godina, 50ccm. 33000 km.

Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________

Clio 1.2 Rip curl ll MONTOVJERNA - STAN 55

M2,dvije sobe+DB,122.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran

ll C2011, 120.000 km.

luksuzno 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B

Uredno servisirana i garazirana.

Reg god dana. 4800 eur. 098 / 756239 ___________________________________

Prodajem Renault Rs FIVE,

35 KW, 1991., neregistriran, moze dijelovi. Kontakt: 092 3965261 ___________________________________

ll 2007.god Reg. 07/2021.god. Prvi

vlasnik, 119 000 km.Napravljen veliki servis. Cijena po dogovoru.

MOB:099 252 0138

ll ATLANT CENTAR-53

M2,atraktivan PP u prizemlju.

239.560 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert A.

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije so-

be+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+D-

B,vrt 34 M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll KUPARI KUĆA 550 M2 za

turizam,smještaj više djelatnika (30-40) potrebna rekonstrukcija 377.850 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem mandarine alek-

sandrine i naranče vašingtonke.

Kalamota. Mobitel: 095-877-3493 ll Prodajem ekstra djevičansko

maslinovo ulje i med. Telefon: 426-049, mobitel: 091/9366-481

Prodajem sobni bicikl, skoro nekorišten, 091-784-0676 ll

Prodajem opremu za butigu od robe, izložbene lutke,vješalice,poličar. Cijena povoljna.

Mob.0958090993

___________________________________ ll Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije....

MOB: 098 765 460

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 3.1. do 9.1.2020. „ KOD ZVONIKA” od 4.1. do 10.1.2020.

ll

Prodajem klub stolić drveni sa staklenom površinom. Dimenzije d60xš60xv42.Povoljno. mob.0958090993 ll

Velika trpeza, 1,60 (Uložak se rastegne na 2 metra), rijetkost, rezbareni stol za 10 ljudi, puno hrastovo drvo. 095 813 1801 ll

RAZNO ll KAMENOKLESAR- Izrada grobni-

ca,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,čišćenje i zaštita grobnica,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini, kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.MOB: 091 728 5208 ___________________________________ llZaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa ,sve informacije na 091 1472 794.Mokošica.

Monografija „DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA” najbolji poklon za sve prigode.

Uz autorov popust na redovnu cijenu mogu se primjerci monografije kupiti za samo 200 kuna. Kontakt broj mobitela 098/9651915.

55

PREMINULI IRENA SAMARDŽIĆ (1929) MATO DUČIĆ (1935) VLAHO RADIŠ (1936) MIRJANA DOZET (1954) ANA LOVRINOVIĆ (1938) ĆAMIL AVDIĆ (1950) ANE SAVINOVIĆ (1933) ANE MILAKOVIĆ (1926) KATE RILOVIĆ (1928) ANICA LUIĆ (1935) ZDRAVKO MUSTAPIĆ (1937) BENITO KUŽNIN (1942) DOBRA IVANKOVIĆ (1928) ŽELJKO JELIĆ (1963) CVIJETO KORIĆ (1932) STANE PUJO (1922) MIRJANA ŠUNDRICA (1942) JELE GRKEŠ (1930) IVANKA LUČIĆ (1951) LUKO DROBAC (1928) ANE DRAGOJEVIĆ (1924) IVANKA GULJEMOVIĆ (1932) LJUBO UĐENIJA (1959) MIJO ĐUHO (1932) DRAGICA VRATONJIĆ (1944) MATO TOMIĆ (1931) ANTE ERDELEZ (1941) MIHO DUPLICA (1929) NIKO RADIŠ (1938) DANICA ZVJERKOVIĆ (1932) BRANKO VUKOTIĆ (1931) JELENKO PETI (1947) ŠIMUN NENADIĆ (1926) NOJKO MARINOVIĆ (1948) ANKA PULJIZEVIĆ (1944)

56

petkom

• BROJ 31 • 8. siječnja 2021.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

USPJELI SU

UZ KONCERT SILENTEA prikupljen novac za snoezelen sobu Lapadske škole, ali i za Petrinju

USPJEŠNO JE prikupljeno 140 tisuća kuna za sobu te dodatnih 40 tisuća za pogođene potresom VEDRAN LEVI

O

nline donacijskim koncertom benda Silente, koji se 29. prosinca održao u Kazalištu Marina Držića, završena je akcija „Online

za pravu stvar“ kojom je uspješno prikupljeno 140.000 kn potrebnih za opremanje Snoezelen sobe u OŠ Lapad.

Ovom akcijom, također osigurano je i dodatnih 40.000 kuna koje će ići u fond za financijsku pomoć Petrinji i

okolnim mjestima pogođenim potresom.

Ovom akcijom, također osigurano je i dodatnih 40.000 kuna koje će ići u fond za financijsku pomoć Petrinji i okolnim mjestima pogođenim potresom.

SVAKA LIPA JE BITNA

POMOZIMO NIKOLINI NIKOLAC koja se bori s opakom bolešću!

DJEVOJKA IZ DUBROVNIKA se bori s osteoblastom, tumorom koji joj se vratio četvrti put MARIN TIRONI/PIXSELL

D

ubrovkinja Nikolina Nikolac bori se s teškom bolešću zbog čega joj je potrebna

vaša pomoć. Nikolina se bori s osteoblastom, tumorom koji joj se vratio četvrti put zbog čega mora na operaciju u Austriju za dva tjedna. Svaka pomoć u borbi s opakom

bolešću je dobrodošla te se pozivaju svi da sukladno svojim mogućnostima odvoje iznos za 20-godišnju Nikolinu koja je u teškoj životnoj situaciji.

BROJ RAČUNA: HR5623400093111933530

Nakon katastrofalnog potresa koji je jučer pogodio područje Sisačko-moslavačke županije, iz dubrovačkog benda Silente poručili su kako muzika ne znači puno u ovakvim trenutcima i da bi voljeli da mogu napraviti više. „Nije ugodno sad ni svirati, ali nećemo klonuti. Glavu gore, srca naprijed i svak neka pomogne kako može“ – izjavili su članovi benda.