Dubrovački dnevnik petkom br. 30

Vijesti

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

ZAVR[NI GOVOR, POGOVOR

ZNANOST PRIJENO O SU ELEKTRI^ ENERGIJE.

SADA[NJ KLUB RUK I O- EVROPSK META[IC I E (skr.)

SA SLIKE

S K A N D I N A V K A

RUKOMETA[IC A SA SLIKE

OTAC

MORSKI GREBEN

KISIK

BROD ZA LOV NA TUNE

BEOGRAD SKA GLUMICA

RECIDIV

PJEVA^ HA[IM KU^UK

NORTH DAKOTE

GRAD U IRAKU

UPAD NA TERITOR IJ GOSPOD IN DRUGE (gr~.)

DR@AVE

UVODNI TEKST BIBLIJSK O PLEME

TEMPO LETA^KA OBUKA (skr.)

ORAN ZA RAD

LOVA^KA PU[KA LUKA U AL@IRU

OVOJ, OMOTA^

ELEKTRO MIOGRAF .

BA[TA ZAHVAT PRI PORA\AN JU ISTOK GRA\EVI NA U ISTAN-

IGRANJE POGONSKI MATERIJ AL

RIMSKI:

5

@EN. IME, AZEMINA

JEZERO U KINI

AZIJSKA DR@AVA

FOSFOR BLAGAJN

A

ODVOJITI OD NARODA

ZEMLJORADNIK

ITALIJA BRITANS KO RATNO ZRAKOPLOVSTV O

DANSKA NA[ OTOK

PROZORSKA STAKLA

PJEVA^IC A UKRADEN

DESNI PRITOK SAVE U BIH KRALJ U [AHU

COMPUTER AIDED DESING

SKLADAN @IVOT

SNJE@NI ^OVJEK PRIPADN IK PRIMITIV NE RELIGIJE

UZVIK DOZIVAN JA PONUDA ROBE (mn.)

POVEZAN E KARIKE (mn.)

RIJEKA U KAZAHSTANU U RUSIJI

NAJVE]A ALBANSK A LUKA

O BESPLATN

VRSTA LEMURA

BLJE[TAVILO

OVDA[NJI (skr.)

RAZRED

BULU

SASTAVN I VEZNIK

STARA DR@AVA U AZIJI

ZAJEDNI^ KA PROIZVO DNJA FILMA

STARORIMSKI NOV^I]I

GLUMICA ODAK

DUBROVA^KI DNEVNIK

PLANINA U SJEVERN OJ KEC U MAKEDO - KARTAMA NIJI

ODJEVNI PREDMET

U^INITI NESPOSOBN IM GRAD U JEMENU

PRIJEVREMEN

DAR

@EN. IME, UBAVKA

KAO

CELZIJ GLUMAC FILIPOVI]

KREATOR , CHRISTIA N KOVNA PLO^A

VRSTA BODE@A UZVIK USHI]EN JA

SLIKAR GAUGUIN NJEN PR VI KLUB

DATA SERVER

[ARENA PAPIGA

LUKA U IZRAELU

VIROVITI

CA

IZNOS

KULTURA KLASI^N E STARINE

RJE[ENJ E kaput, C, - elektrotehnika, povrat, uvodnik, K, onesposo biti, CAD, Dior, kama, Tikrit, Enak, vrt, lo, sa~maric idila, Paul, a, I, omot, ara, jeti, Dubrovni k, animist, igra, Aza, gorivo, antika. .

Asirija, Ton, sjaj, Kina, kasa, ov, P, i, oj, paor, RAF, r, DK, Esil, okna, Zoja, Dra~, ran, Ukrina,

U OVOM BROJU

Foto: Goran Mratinović

Srijeda, 23. prosinca

Godina 1, broj 30, 2020.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

KORONA KAOS Izgubljenu godinu analiziraju poduzetnici, liječnici, profesori i sportaši

TREBA LI BRINUTI? Jug Hrvatske dobro stoji po pitanju smrtnosti od Covida, pomaže i lijepo vrijeme

DON HRVOJE KATUŠIĆ Ove godine imamo priliku promisliti o pravom značenju Božića

VIJESTI

VIJESTI

INTERVJU

Ođe, ođe, nazdravlje vam Badnja večer dođe.

KRIŽALJKA

KRIZA POGAĐA, SIROMAŠTVO RASTE Uduplao se broj Dubrovčana koji traže pomoć

ll Caritas Biksupije, Cr-

veni križ, Grad Dubrovnik kroz program socijalnih mjera, Centar za socijalnu skrb i inicijative za pomoć bilježe znatna povećanja broja obitelji u potrebi Stranica 8

I da ova stara napokon prođe.

REPORTAŽA IZ CABRIO BUSA Vozači mu trube, a Dubrovčani mašu s funjestara

ll Ekipa Dubrovačkog

dnevnika učinila je đir s vilenjacima, Djedom Božićnjakom, ‚Mrazicama’ i vilenjacima

Stranica 24

ANKETA MEĐU GRAĐANIMA: Kakva im je bila godina? ll

Stranica 26

SPISI

2

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Silva Capurso GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piše: Lucija Komaić

Sretni vam blagdani kojima je oduzeto sve, ali vraćena bit

S

tiže kraj ove diljem svijeta nezapamćene godine koja je promijenila sve. Bolest Covid 19 još uvijek nosi isti redni broj po godini u kojoj se virus pojavio na tržnici u Wuhanu. Stiže još jedna nova godina, ali on je i dalje tu. Ne posustaje. Tu je i londonski soj wuhanskog virusa zbog kojega je u tom Gradu uvedena karantena. Soj koji se navodno višestruko brže širi. Kao da i ovaj originalni nije bio dovoljno brz tako što je u par mjeseci preletio cijeli svijet. London je u karanteni, sreća da je zima. Londonska karantena uvijek je istovremeno i dubrovačka, bez obzira na ikakve odluke hrvatske Vlade. Bez njihovih aviona izgubljena je i naša sezona. Velika Britanija nekoliko je tjedana u prednosti po pitanju cijepljenja od ostalih. A cijepljenje je jedino opće prihvaćeno svjetlo na kraju korona tunela, kojega više nitko normalan, navodno, ne dovodi u pitanje. Osim klasičnih protivnika, koje nazivaju ravnozemljašima i polovice liječnika. No, to je samo anketa, koja ne znači nužno da se baš polovica njih neće cijepiti kad za to dođe vrijeme. Morat će. Svi ćemo morati, čak i ako ne moramo, ako je to jedino svjetlo na kraju tunela, a nikome se više u tom tunelu ne stoji.

Zraka više nema, tamno je, pusto i hladno. ekordne brojke oboljelih počele su padati s povlačenjem strožih mjera, koliko god one nekad bile glupe. A glupe su onda kada

R

se međusobno usporede, ali je sasvim sigurno da je bolje imati makar i glupe mjere, nego rastuće brojke oboljelih. Sedamdesetak mrtvih svakoga dana proteklih tjedana u Hrvatskoj je brojka koja je svakog dana iznova ledila krv u žilama. Pad broja zaraženih je ono zbog čega ipak treba početi opraštati Stožeru sva ona podilaženja Crkvi, izborima, kolonama ili nelogičnosti u kojima iz Zatona nismo smjeli u Župu, a sad ne smijemo napustiti Županiju. Ili tek ovu bezobraznu zabranu druženja ljudi iz više od dva kućanstva. Potez koji je srušio i zadnje nade u kakvu, takvu proslavu Božića i Nove godine. Sad je sigurno, bit će ovo potpuno drugačiji blagdani.

Pusti i tihi. Bez vatrometa, gužvi, sjaja, blještavila i izobilja. normne količine svega, potrebnog i nepotrebnog danima su prethodile Božiću i svemu onome što bi taj blagdan u suštini trebao biti u srcima ljudi. Bilo je to nekontrolirano kupovanje, gomilanje, prejedanje, pretjerivanje. Nikad nije bilo dovoljno hrane, pića, slastica. Nikad dovoljno poklona. Guranje u redovima u trgovinama danas izgleda kao davna prošlost koja se neće tako lako vratiti. Ne samo zato što je to opasno, nego zato što za takva gomilanja i kupovanja još dugo neće biti dovoljno sredstava. A tek savršeni prizori po kući. Generalna čišćenja, isforsirana vanjština idile, zanemarena unutrašnjost. Mož-

E

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Autor: Dubrovački zimski festival

Uvodnik

3

da prizori i budu savršeni, ali ih nitko neće vidjeti, jer nitko nikome ne smije u kuću doći. Tek je korona godina pokazala koliko je važno imati dom. Nije važno kako on izgleda, je li sve savršeno ili je palo malo prašine na policu, nego kako se u njemu osjećaju ljudi. Sami sa sobom i jedni s drugima. Korona godina u Dubrovniku je uduplala obiteljsko nasilje, ali i broj siromašnih koji trebaju osnovnu pomoć. Gospodarski krah generirao je ogroman broj nezaposlenih. e rekordne 2019. godine Dubrovnik je plakao za radnicima. Nije bilo dovoljno kreveta u široj okolici za sve one koji su tu dolazili raditi, a trebalo ih je još. Sada, na svaki natječaj za radno mjesto prijavljuju se deseci i stotine ljudi. Slijede teški mjeseci za brojne Dubrovčane u godini koja produljuje neizvjesnost. Baš zbog toga nitko očito previše ne očajava zbog činjenice što je Stožer zabranio njezin velebni doček. Uz vatromete, blještavilo, gužvu i privid obilja. Tako je dočekana i prošla godina, onda dok je korona virus još uvijek bio tek sporedna vijest iz daleke Kine u kojoj zaista jedu sve i svašta. Nikom nije bilo ni čudno što ih je šišmiš svih zarazio. Tako je to tada izgledalo, a o svemu što je uslijedilo pričat će povijest.

T

N

ajluđa noć u najluđoj godini tako će biti potpuno normalna. Onako kako novom normalnom i priliči. Svi će ostati doma. Distancirani, izolirani, sigurni i odgovorni. Nitko nije primijetio kako smo u ovoj godini naglo prestali biti Balkanci kojima su pravila i zakoni tu da se zaobilaze. Odjednom je zavladao red, barem kad su u pitanju mjere koje nalaže Stožer. Svi drže distancu, nose maske, makar uz negodovanje. Dubrovnik se bez obzira na sve, kad se uspoređuje s drugima, poprilično dobro drži s brojem oboljelih. Kako bi bilo lijepo kad bi u svemu bili ovakvi Šveđani ili Švicarci koji poštuju pravila, tada bi i Dubrovnik bio puno bolje mjesto za život. Bez stihijskih bogaćenja u turizmu nauštrb reda, bez nekontrolirane devastacije nauštrb prostora i bez bahate megalomanije koja je rekordnih godina počela kvariti ljude, a time i Grad jer Grad su ljudi. Kad sve ovo prođe, a proći se sigurno, neka nešto od svega ovoga ostane kao lekcija u kojem smjeru ne treba ići uz prekoračenje brzine i mimo svih pravila. va godina uz sve peripetije koje nosi bit će još i izborna.

A izbori su uvijek baš kao i blagdani puko pretjerivan-

O

je. Neki će lokalni čelnici pretjerano govoriti kako je sve savršeno i kako će biti još i bolje, drugi će pretjerano kritizirati kako ništa ne valja. Građani će, akobogda, misliti samo svojom glavom. U tome se nikad ne može pretjerati. Iz ovog trenutka nitko ne može sa sigurnošću tvrditi kako će uopće izgledati život u toj bliskoj budućnosti kraja svibnja. Hoće li se roditi nada u nešto uspješniju sezonu? Hoće li letjeti avioni, uplovljavati kruzeri? Hoće li hoteli, agencije, trgovine, kafići, restorani zapošljavati ljude? Mala čestica zaustavila je svijet, ali društvo možda vratila na put nekih davni postavki koje možda nikada nisu ni smjele biti zaboravljene.

Sve je u kutu gledanja. Nećemo dočekati 2021. veličanstveno kao i onu prije nje, ali možda baš ona na kraju i ispadne njena sušta suprotnost. Neka bude bolja, sretnija, zdravija, perspektivnija i sigurnija od prethodne. Prije nje stiže nikad tiši i skromniji Božić. Baš onakav kakav bi trebao biti i kakav je bio prije nego što smo svi skupa stradali u pandemiji konzumerizma, a da toga nismo bili ni svjesni. Čestit i blagoslovljen Božić svim dragim čitateljima Dubrovačkog dnevnika i sretnu i zdravu Novu godinu od srca želi ekipa redakcije!

4

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

TREBA LI BRINUTI BROJ UMRLIH OD KORONE?

JUG HRVATSKE dobro s smrtnosti od Covida, po STOPA MORTALITETA na milijun stanovnika u Dubrovačko - neretvanskoj iznosi 90,2, a u Republici Hrvatskoj 266,5. Do 21. prosinca Županija bilježi 58 preminulih, prosječne dobi od 70,9 godina. Što se tiče spola, 75,9 posto njih su muškarci, a 24,1 posto žene.

Piše: VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinović, Mario Babarović

Čini se da su strože mjere donijele i bolje Covid brojke. Već letimičnim čitanjem novinskih naslova, jasno je kako se bilježi manji broj novooboljelih, ali na nivou države ne možemo reći da se smanjuje broj preminulih. Upravo se zna reći kako je ta brojka značajnija od one novozaraženih. Načelnik Stožera Civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo za Dubrovački dnevnik pripremio je podatke koji kazuju detalje o smrtnosti na našem području.

STOPA MORTALITETA BOLJA NEGO U RH, ALI...

Dakle, stopa mortaliteta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznosi 90,2, a u Republici Hrvatskoj 266,5. U Dubrovačko – neretvanskoj županiji zaključno s danom 21. prosinca bilježi se 58 preminulih, prosječne dobi 70,9 godina. Što se tiče spola, 75,9 posto njih su muškarci, a 24,1 posto žene.

- Stopa je bolja kad se uspoređuje s Republikom Hrvatskom, ali naravno to je povezano s manjom stopom oboljelih, što znači manje zahtjeva za bolničkim liječenjem, a samim tim i manjim brojem preminulih osoba. Ali, činjenica je da i danas imamo 56 pacijenata u OB Dubrovnik, a njih deset je na intenzivnoj skrbi. Dakle, i dalje je opterećen-

je veliko, možemo se nadati da će se smanjiti - kazao je Cebalo koji se osvrnuo na epidemiološke mjere.

- Došlo je do manjeg broja oboljelih, ali brojke su svejedno visoke iako nas zadovoljava što krivulja ide prema dolje, vjerujemo da će tako biti i u budućnosti. Treba istaknuti i da su naši sugrađani prihvatili nužnost poštivanja mjera. Mi smo već prije zatvorili srednje škole u Neretvi, koje su prešle na online nastavu prije ostatka zemlje i Županije. Te mjere su definitivno donijele rezultat što se vidi po broju novooboljelih osoba. Zasad nemamo u planu uvođenje novih mjera, ali znamo da je ovaj virus nepredvidljiv i da se u nekoliko dana puno toga može promijeniti - kazao je Cebalo

dr. Mato Lakić

LAKIĆ: U PRVOM VALU VEĆI LETALITET NEGO DANAS Što se tiče stope mortaliteta, obratili smo se i ravnatelju Hrvatskog zavoda

za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Matu Lakiću.

U prvom valu imali smo, govori dr. Lakić, 118 registriranih slučajeva s 9 umrlih, što čini letalitet od 7,6 posto. Sada, letalitet iznosi 1 posto.

- Dakle, u prvom valu smo imali značajno veći letalitet nego u drugom valu, što pripisujem daleko većem broju testiranja koje sada vršimo. Znanstveni dokazi govore u prilog tvrdnji kako nije došlo do promjene virulencije ili zaraznosti samog virusa - rekao je dr. Lakić.

Pitamo ga kakva je projekcija za sljedeće razdoblje.

- Vrlo teško je davati bilo kakve prognoze kretanja bolesti COVID-19 iz razloga velikog broj varijabli koje utječu na pojavnost same bolesti, no jasno je da što su strožije epidemiološke mjere to će biti i veći učinak na broj novozaraženih.

Nadamo se kako će doći do pada incidencije - objasnio je.

Dubrovačko područje stoji dosta bolje od sjevernih krajeva, Lakić je odgovorio na pitanje koliki faktor tu igra ipak relativno toplo vrijeme te možemo li očekivati da će dolaskom hladnog vremena situacija biti gora?

- Puno čimbenika je u igri kada pokušavamo dati odgovor zašto je na nekom području više, a na drugom manje zaraženih. Neki od njih su (ne)pridržavanje epidemioloških mjera, gustoća naseljenosti, broj testiranja, mogućnost obrade zaraženih i njihovih kontakata, pa tako i utjecaj hladnijeg vremena - zaključio je dr. Lakić.

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

5

stoji po pitanju omaže i lijepo vrijeme ...

CEBALO O UVOĐENJU ZABRANE NAPUŠTANJA ŽUPANIJE OSIM U IZNIMNIM SLUČAJEVIMA:

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić

BEKIĆ: GORA KLINIČKA SLIKA OBOLJELIH U trenutku zaključenja ovog broja novine u Općoj bolnici Dubrov-

nik bilo je 56 pacijenata, od čega njih deset na jedinici intenzivnog liječenja.

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić govori kako je specifičnija klinička slika umrlih u ovom jesenskom valu.

- Sad vidimo da je u Velikoj Britaniji taj novi soj, koji se još mora istražiti. Recimo, ovaj trenutni soj Covida je specifičan, vrlo brzo i naglo se bolest razvija i klinička slika bude gora nego kod pacijenata koji su na proljeće bili zaraženi - govori dr. Bekić.

- Ipak se radi većinom o starijim osobama, trenutno je na jedinici intenzivnog liječenja jedna osoba od 58 godina. Drugi su svi starije životne dobi – napominje Bekić koji se os-

Krenuli smo u organizaciju tima koji će raditi na izdavanju propusnica, tu je 12 djelatnika Županije dubrovačko-neretvanske, oni rade svakodnevno na tim poslovima.

vrnuo oko trenutnog funkcioniranja bolnice.

- Bolnica funkcionira kao dosad, nema ograničenja djelatnosti, dakle sve je po tom pitanju kao u zadnjih nekoliko mjeseci, ništa se posebno ne događa za izdvojiti - odgovara Bekić uz napomenu kako je Covid specifičan.

- Kad mislimo da je pod kontrolom to se zna promijeniti. Dakle, treba biti oprezan. I naši kapaciteti imaju granicu, ali ona srećom nije dosegnuta.

Imamo još mjesta za smještaj pacijenata - zaključuje. ll Gra

6

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NEMA ŠMRCANJA OVE GODINE?

LJILJANA BETICA RADIĆ: Rano je za zaključke, ali maske su sigurno doprinjele smanjenom broju prehlađenih COVID, GRIPA I PREHLADA imaju iste „mjere zaštite”, a to su distanca i higijena. Više o vezi između ovih bolesti rekla nam je dubrovačka infektologinja dr. Betica Radić Piše: VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinović, pixabay

- Prema podacima s južne hemisfere, akutne infekcije dišnih puteva, posebno gripa, javila se u višestruko manjem broju oboljelih nego prethodnih godina - rekla je.

- Obična prehlada je infekcija gornjih dišnih puteva što uključuje rinitis, rinosinusitis, laringitis, faringitis. U pravilu radi se o blažim infekcijama. Simptomi su kongestija i curenje nosa i očiju, grlobolja, kašalj, blaža mijalgija, temperature u pravilu nema ili je blago povišena, najjači su 3.- do 5.-dana, traju tjedan dana, najdulje 10 do 14 dana – pojašnjava.

dr. Ljiljana Betica Radić

ll Zimsko razdoblje podrazumijeva i sezonu kašljanja, šmrcanja i puhanja nosa. Dakako, radi se o klasičnoj prehladi, koje ove godine, barem je takav prvi dojam, nema u onolikoj mjeri koliko je bilo prošlih godina.

Laički zaključak glasi kako su Covid mjere, poglavito maske suzbile i prehladu. Više o tome pitali smo dubrovačku infektologinju dr. Ljiljanu Beticu Radić.

- Zbog gotovo istovjetnog načina prijenosa maske su značajno doprinjele smanjenom broju oboljelih od prehlade i gripe. Dodatno je za gripu pomogao povečani opseg cijepljenih osoba - rekla je ona.

No, ipak ističe kako je za naše područje rano za davati konačnu ocjenu po pitanju Covida, prehlade i gripe.

- Odrasli mogu imati običnu prehladu 2 do 3 puta godišnje, a djeca mogu imati još i više puta, kao i osobe s komorbiditetima i imunokompromitirane osobe. Brojni patogeni mogu uzrokovati infekcije gornjeg dišnog sustava, čak više od 200, u pravilu to su različiti virusi. Najčešći su rinovirusi, humani koronavirusi alfa (229E i NL63) i beta (OC43 i HKU1), respiratorni sincijalni virus (RSV), parainfluenza virus, influenza virus A i B, humani metapneumovirus (hMPV) i adenovirusi. Simptome prehlade mogu izazvati i noviji koronavirusi koju su zajednički ljudima i životinjama, tzv zoonoze: SARS, MERS i SARS-CoV-2.

- ističe ona.

- Bolest prolazi spontano, samoizliječenjem, bez potrebe za rutinskom upotrebom antibiotika. Poznato je kako je obična prehlada najveći razlog za zlouporabu antibiotika u nas i u svijetu. Liječenje obične prehlade je simptomatsko, daju se antiinflamatorni lijekovi kao paracetamol, nazalni ili peroralni dekongestansi, nazalni sprejevi, topli vlažni zrak, ne rijetko antihistaminici, posebno za alergičare,

a u slučaju gripe ciljani lijekovi protiv gripe.

Akutni bakterijski sinusitis javlja se u samo 2 posto slučajeva koji nastaje nakon 7 do 10 dana trajanja prehlade, i tada se daju antibiotici. Upala ždrijela liječi se antibioticima samo kod streptokokne infekcije - kazala je Betica Radić.

- Prehlada i gripa su sezonske bolesti, ćešće u hladnijim mjesecima, prenose se kapljičnim putem, ali i aerosolom i kontaktom preko inficiranih površina. Prevencija bolesti je istovjetna prevenciji COVID-19: fizička distanca, higijena ruku, nošenje maski, za gripu je dodatna prevencija cjepivo kao i lijekovi koji se daju profilaktički - dodaje.

Kako razlikovati covid simptome od onih nastalih od prehlade? kako izbjeći paniku u tom smislu?

- Simptomi prehlade, gripe i COVID-19 infekcije mogu u početku sličiti, premda u COVID-19 infekciji su manje izraženi curenje nosa i očiju, češće se javlja grlobolja, glavobolja, opća slabost, kašalj, kod nekih se javlja karakterističan gubitak mirisa i okusa i često se javlja povišena temperatura. Gripa i COVID-19 imaju više podudarnosti zbog čega ih je teže razlikovati.

Tu nam mogu pomoći testovi, brzi imunokromatografski ili PCR testovi dokaza antigena virusa - zaključila je dr. Ljiljana Betica Radić.

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

7

IZBORI 2021.

Nikola Dobroslavić ide po još jedan mandat, Cebalo zamjenik KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA ŽO HDZ-a DNŽ održana je u ponedjeljak nakon provedenih unutarstranačkih izbora od 22. studenoga i 6. prosinca 2020. godine ll Predsjednik ŽO HDZ-a DNŽ Branko Bačić, čestitao je svim izabranim članovima Županijskog odbora, kao i predsjednicima gradskih i općinskih organizacija.

Nakon svog konstituiranja, Županijski odbor HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije, jednoglasno je donio odluku o kandidiranju Nikole Dobroslavića za župana Dubrovačko-neretvanske županije i Joška Cebala kao njegovog zamjenika, na predstojećim lokalnim izbori-

NE ŽELI KOMENTIRATI

Vido Bogdanović više nije predsjednik dubrovačkog HSS-a

dr. Ljiljana Betica Radić ll Vido Bogdanović je dao ostavku na funkciju predsjednika dubrovačkog HSS-a. Svoj je vijećnički mandat u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika stavio na raspolaganje stranci. Informaciju je za Dubrovački dnevnik potvrdio i sam Vido Bogdanović, no nije htio otkrivati detalje te je samo naglasio da nema komentara i ne želi otkriti razloge.

ma, koji će se održati 16. svibnja 2021. godine. „U proteklom vremenu župan Dobroslavić svojim je radom i zalaganjem opravdao povjerenje stranke, ali i građana koji su prepoznali njegov rad. Uvjereni smo u još jednu izbornu pobjedu našeg župana Nikole Dobroslavića i HDZ-a kao najjače političke organizacije u DNŽ”, stoji u priopćenju HDZ-a.

Ako dobije potporu birača, Dobroslaviću će ovo biti četvrti mandat na čelu županije.

župan Nikola Dobroslavić

GRADSKO VIJEĆE

Građani dobili Paščaru za parkiranje „ZAPOČELI SMO VELIKU INVESTICIJU na Gradcu, brojni sugrađani su ostali bez mogućnosti parkiranja, ovom odlukom se omogućuje da parkiraju na Paščari,“ kazao je Franković ll Na posljednje održanoj sjednici Gradskog vijeća usvojena je odluka prema kojoj će građani moći parkirati svoja vozila na Paščari, ispod Minčete, koja je dosad bila parkiralište za taksi vozila. „Započeli smo veliku investiciju na Gradcu, brojni sugrađani su ostali bez mogućnosti parkiranja, ovom odlukom se omogućuje da parkiraju na Paščari, a o daljnjem razvoju ćemo dalje odlučivati,“ izjavio je gradonačelnik Mato Franković.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica je kazao kako je Paščara prethodno dodijeljena Udruženju dubrovačkih taksista jer ih se htjelo staviti u bolji položaj u odnosu na dru-

ge koji rade preko ljeta u Dubrovniku i dolaze iz drugih gradova. „Da se stoput rodim, isto bih napravio jer je cilj bila zaštita dubrovačkih obitelji i obrtnika. I ja i Kristić smo bili protiv liberalizacije autotaksi tržišta jer će doći do prometnog kolapsa, to se pokazalo istinitim. Najviše su patili javni gradski prijevoznik i dubrovački taksisti. Mi smo ti koji moramo štititi naše obrtnike,“ kazao je tom prilikom Franković.

8

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

KOLIKO JE DUBROVAČKIH OBITELJI U POTREBI

KRIZA POGAĐA, SIROMAŠTVO RASTE, uduplao se broj Dubrovčana koji traže pomoć CARITAS BIKSUPIJE, CRVENI KRIŽ, GRAD DUBROVNIK kroz program socijalnih mjera, Centar za socijalnu skrb i inicijative za pomoć bilježe znatna povećanja broja obitelji u potrebi Piše: ALENA ANĐUŠIĆ Foto: Aida Čakić

ll Ova iznimno teška godina na odlasku privela se kraju, a korona je još sveprisutna. Nažalost, epidemiološke mjere diljem svijeta koje su krenule još u ožujku dovele su do potpunog kraha turizma pa je tako propala i sezona u Dubrovniku. Sve to dovelo je do gubitka radnih mjesta jer je većina ljudi zaposlena u turizmu i ugostiteljstvu ili neposredno vezana za to.

Provjerili smo kolika je potražnja za socijalnim naknadama i koliko je dubrovačkih obitelji u potrebi.

Pučka kuhinja bilježi pad broja korisnika

Najviše iznenađuje podatak koji nam je ustupio voditelj Hotela Gruž Vido Raič, u sklopu kojeg je pučka kuhinja, o smanjenju broja korisnika. Dakle, oni broje pad osoba koje imaju pravo na korištenje njihovih usluga. U studenom 2020. radi se o 12 korisnika manje. Kako je to moguće provjerili smo s ravnateljicom Centra za socijalni rad Dubrovnik Ružicom Misir koja je za Dubrovački dnevnik potvrdila da se zapravo radi o povećanim revizijama gdje se utvrdilo kako neki dosadašnji korisnici zapravo nemaju prava na to. No, CZSS Du-

Pučka kuhinja ulaz brovnik bilježi povećanje traženja jednokratnih naknada ove godine odnosno veću potražnju za socijalnom pomoći. ‚Ljudi će uvijek radije tražiti jednokratne financijske pomoći, ipak je to novac, a rijetko će netko od njih pitati i za pravo na pučku kuhinju, kod nas je tu vjerojatno još uvijek prisutan sram, nekakva stigma,’ kazala je Misir.

Pomoć Crvenog križa

Pomoć građanima u potrebi pružaju i dubrovački Crveni križ

kao i Caritas Dubrovačke biskupije.

Ravnatelj Gradskog društva Crveni križ Živko Šimunović tvrdi kako za ovu godinu imaju 800 korisnika koji su do 15. prosinca primili neki od 2.570 oblika pomoći kao što su paketi hrane, higijenskih potrepština, pelene, maske, dezinficijensi, dostava lijekova, nabavka spenze i drugo.

Prošle godine taj je broj bio gotovo duplo manji. ‚Podijeli smo 1.680 paketa hrane i higijenskih potrepština, obavili

286 spenzi, imali smo 284 dostave lijekova te obavili 320 drugih dostava (pelene, maske, dezinficijensi, medicinska pomagala, novine, knjige i sl.). Našim korisnicima obavili smo ukupno 1.370 dostava. Trenutno dijelimo 35 bonova za djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, 130 paketa maski i dezinficijenasa za naše starije sugrađane, te 200 paketa higijenskih potrepština također za sugrađane slabijeg imovinskog stanja’, objasnio je Šimunović te kazao kako svi sugrađani koji žele donirati hranu i

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Pučka kuhinja i bor

higijenske potrepštine mogu ostaviti u prostorima na Kantafigu. ‚U 2019. imali smo 426 korisnika kojima smo podijeli 1.878 nekih od oblika pomoći kao što su hrana, higijena, odjeća, obuća, bonovi, lijekovi, madraci, kreveti i dr.),’ iznio je Šimunović i podatke od prošle godine iz kojih je vidljivo kako su se potrebe gotovo uduplale.

Uloga Caritasa Biskupije

I Caritas Dubrovačke biskupije bilježi povećanje od 50 posto u usporedbi s prošlom godinom te sada imaju preko tisuću korisnika. ‚’Oni kojima je potrebna pomoć u hrani i higijenskim potrepštinama, osobito u ovom vremenu kada su mnogi ostali bez posla i redovitih primanja, neka se ne ustručavaju i neka slobodno pokucaju na naša vrata. Ne možemo dopustiti da itko od naših sugrađana bude gladan,’ poručili su iz Caritasa, a svi koji žele pomoći mogu novac uplatiti na njihov žiro račun.

‚Mali’ ljudi velikog srca

Osim institucija tu su i ‚mali ljudi’ koji većinu slobodnog vremena provode nastojeći pomoći drugima.

Tu su poznate Facebook grupe ‚Pomoć za dubrovčane’ koju vodi Vesna Tadić te DUMAM-e, Mame iz Dubrovnika i okolica koju je osnovala Dita Lipanović.

‚Odaziv građana je velik ove godine, odradili smo božićnu akciju za 18 obitelji, tako da je povećanje ljudi koji traže pomoć, a i hrana je prioritet. Dobivam šokantne poruke, ljudi nemaju najosnovnije, ujutro se probude i ne znaju što će jest. Također, od ovih obitelji, nekoliko ljudi je tražilo unaprijed bonove da se mogu pokriti. Pomogli smo iz sada, pokrili spenzu, regale za Božić, međutim, dio ovih ljudi sigurno će se ponovno javiti jer nema dugoročnog rješenja.

Mene je strah ove zime kako je krenulo. Bit će teška zima. Bilo bi super kad bi se svi uključili, s manjim iznosima i mogli bi učiniti čudo,’ kazala je Tadić dok je Lipanović potvrdila kako je ove godine bilo više onih koji su se obratili za pomoć preko drugih. ‚Ljudima je neugodno pitati, imate slučajeva gdje ljudi redovito sudjeluju u akcijama za pomoć i davaju sredstva, a sad su se sami našli u teškoj situaciji. Bilo je više potražnje nego inače, ali nije to još uvijek toliko osjetno. Ljudi sudjeluju, zaista, najviše kad se nose namirnice. Jedna je žena plakala kad je vidjela koliko su ljudi odvojili u ovo vrijeme i pomogli,’ opisala je Lipanović.

Izdavanja iz gradskog proračuna

Grad Dubrovnik izdvojio je iz proračuna 16.567.100,00 kuna za mjere socijalne skrbi. Donesene

su i Covid mjere za pomoć u tromjesečnom razdoblju od travnja do lipnja kada je građanima isplaćeno ukupno 781.500 kuna.

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi Grad Dubrovnik korisnicima zajamčene minimalne naknade financira mjesečno troškove stanovanja koji se odnose na režijske troškove i troškove najamnine. U 2020. godini za ovu namjenu Grad Dubrovnik isplatio je ukupno 854.636,00 kuna. Ove godine najavili su i božićnice korisnicima zajamčene minimalne naknade, a i umi-

9

rovljenicima, a naknade će iznositi od 200 do 400 kuna.

Sasvim je sigurno kako je izostanak turističke sezone kao glavne i najveće gospodarske gradne u punom jeku utjecao na ukupan broj obitelji kojima je potrebna pomoć. Siromaštvo raste, a mjere pomoći raznih institucija i udruga su tu da koliko, toliko pomognu. To mogu napraviti svojim skromnim doprinosom i sami građani, da ovih blagdana niti jedan Dubrovčanin ne bude gladan.

10

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

U sklopu projekta Street Art Festival oslikan mural na ulazu u Centar za mlade Dubrovnik Nastavljajući projekt ll Street Art Festival, koji je započeo prošle godine kroz program Šarena zima u Uvali Dubrovačkog zimskog festivala, 19. prosinca 2020. oslikan je mural na ulazu u Centar za mlade Dubrovnik.

Organizator projekta je Udruga Maro i Baro, uz financijsku, organizacijsku i logističku potporu Upravnog odjela za kulturu i baštinu te Upravnog odjela za obrazovanje, šport,

socijalnu skrb i civilno društvo. Voditeljice projekta su dubrovačke umjetnice Lena Kramarić i Petrunjele Vuković.

Pripreme za “Street Art Festival” krenule su sredinom studenog, kad su djeca i mladi pohađali online pripremne radionice, na kojima su razradili idejno rješenje za mural.

Oslikavanje murala nastavit će se između Božića i Nove godine.

Dubrovnik u programu popularne američke emisije “The Travel Detective” svojstven način dočarava dubrovačku povijest, kulturu i umjetnost. Uz impresivne snimke iz zraka i unutar zidina, prilog prikazuje prepoznatljive lokacije kao što su stara gradska jezgra, Lazareti, Srđ s tvrđavom Imperial, ali i otkriva skrivene ljepote podalje od vreve turista. Autor nije propustio priliku za šetnju i razgovor sa stanovnicima, a prilog u konačnici na kreativan način milijunskom auditoriju prikazuje Grad u najboljem svjetlu. ll U programu jedne od najuspješnijih američkih turističkih emisija „The Travel Detective“ PBS televizije objavljen je specijalni prilog o Dubrovniku, „skrivenom dragulju“ otvorenom za turiste u vrijeme pandemije uzrokovane koronavirusom.

Autor priloga je Peter Greenberg, višestruki dobitnik nagrade Emmy i glavni urednik CBS Travela, priznati istraživački novinar te vrhunski poznavatelj turističkih tema.

Greenberg u gotovo desetominutnom prilogu na

Nastavak je to aktivnosti usmjerenih ka promociji Dubrovnika na ključnim emitivnim tržištima tijekom globalne pandemije, u ovom slučaju američkom tržištu.

U okolnostima zdravstvene i ekonomske krize, kada je turizam kao uslužna djelatnost

posebno pogođen efektima globalne pandemije, ključno je zadržavanje vidljivosti i ciljana promocija Dubrovnika i Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije Takve strateške mjere priprema su za oporavak turizma s poboljšanjem epidemiološke situacije u budućnosti.

Prilog je sniman u razdoblju od 23. do 27. listopada u suradnji Hrvatske turističke zajednice i TZ grada Dubrovnika. Emisija „The Travel Detective“ prikazuje se u redovnom programu PBS nekomercijalne televizije, koja uz nacionalni ima i 300 lokalnih TV programa sa 70 milijuna stalnih gledatelja, a njihove web stranice mjesečno ostvaruju više od 15 milijuna posjeta.

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

11

Uređuje se Ulica Vatroslava Lisinskog ll U Ulici Vatroslava Lisinskog provodi se uređenje kolnika u duljini od 150 metara. Radovi uključuju asfaltiranje punog prof ila predmetne dionice, a izvodi ih tvrtka Tehnogradnja d.o.o., ugovorni izvođač na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina.

Riječ je o suradnji Upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika i Vodovoda Dubrovnik. Naime, gradska komunalna tvrtka u navedenoj ulici prije asfaltiranja dionice izvela je radove na kolektoru odvodnje otpadnih voda. Polaganjem 150 metara cjevovoda javne odvodnje u Ulici Vatroslava Lisinskog te 25 metara u Bokeljskoj ulici kompletirana je mreža odvodnje u tim gradskim ulicama.

Izgrađeni su nedostajući

dijelovi mreže u obje ulice te njihov spoj na postojeći

sustav čime će se omogućiti spajanje tridesetak

tamošnjih potrošača sustav odvodnje.

Grad isplatio božićnice socijalno najugroženijim sugrađanima ll U gradu Dubrovniku je trenutačno 181 korisnik-nositelj zajamčene minimalne naknade koja se ostvaruje putem Centra za socijalnu skrb Dubrovnik. Od toga je 149 samaca i 32 višečlana kućanstava, dok su ukupno 244 korisnika.

Grad Dubrovnik osigurao je iznos od 50.000 kuna kako bi se ovoj najugroženijoj kategoriji građana isplatile božićnice i tako pomoglo učiniti blagdane

radosnijima. Ukupan iznos uplaćen je Centru za socijalnu skrb Dubrovnik koji će obaviti pojedinačne isplate korisnicima.

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi Grad Dubrovnik korisnicima zajamčene minimalne naknade financira mjesečno troškove stanovanja koji se odnose na režijske troškove i troškove najamnine. U 2020. godini za ovu je namjenu Grad Dubrovnik isplatio ukupno 854.636,00 kuna.

na

12

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DOVRŠEN STRATEŠKI DOKUMENT

Od ‚dnevnih boravaka’ do procj novi Plan upravljanja zaštitit će IDEALNA PODLOGA ZA BUDUĆE PLANOVE I DOKUMENTE

„DOKUMENT DONOSI SMJERNICE, upute, akcijske mjere i aktivnosti koje se odnose na sve segmente života u staroj gradskoj jezgri i ostalom dijelu zaštićene cjeline,“ objasnila je Jelka Tepšić Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto Goran Mratinović, Lucija Komaić

ll Gradonačelnik Mato Franković na posljednjoj održanoj sjednici Gradskog vijeća kazao je kako je izrađen Plan upravljanja spomeničkom cjelinom Grada Dubrovnika. Spomenuti Plan upravljanja je dokument temeljem kojeg se stvara okvir za upravljanje lokalitetom svjetske baštine koji se odnosi na povijesnu jezgru Dubrovnika kako bi se očuvala i unapri-

... ‚NE IDE PREKO NOĆI…’

jedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a, uz istodobno razvijanje suvremenog života Grada kroz održivo upravljanje i korištenje dobrom i njegovom kontaktnom zonom.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić za Dubrovački dnevnik je kazala kako se zapravo radi o dokumentu koji daje glavne smjernice za očuvanje i unaprjeđenje, kako arhitektonske baštine i ostalih elemenata zaštićene cjeline, tako i života u Gradu. Kao plan nulte kategorije koji dosad za područje Dubrovnika nije postojao, on će u budućnosti poslužiti kao podloga za daljnje planove, ali i odluke i strateške dokumente kojima će se uređivati život na području povijesne jezgre.

Pojednostavljeno rečeno, radi se o strateškom dokumentu koji ide u dva glavna smje„Dokument donosi smra. Jedan je zaštita svih jernice, upute, akcijske Jelka Tepšić karakteristika i elemenamjere i aktivnosti koje se ta zbog kojih je Dubrovnik odnose na sve segmente žiuvršten na UNESCO-vu listu vota u staroj gradskoj jezgri i osnematerijalne svjetske baštine, a talom dijelu zaštićene cjeline. On je druga je očuvanje života u Gradu i ujedno i podloga za budući razvoj Grapromicanje razvoja suvremenog ži- da i očuvanje života u njemu. Bitno je vota spomenutog područja. naglasiti kako će on ucrtati smjer za bu-

Govoreći o Planu i promjenama koje bi trebao uvesti, Tepšić je kazala kako se ne mogu očekivati brze promjene, ali će Plan dati čvrste i konkretne smjernice za budućnost. „Promjene se ne mogu dogoditi preko noći, ali upravo će Plan upravljanja spomeničkom cjelinom Grada poslužiti kao temelj za donošenje daljnjih odluka kojih bi se trebale pridržavati kako ova, tako i sve buduće gradske uprave,“ istaknula je.

Očuvanje života u Gradu, prema Planu, odnosi se i na stvaranje centara zajednice

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

13

jene što jezgra može podnijeti, e baštinu, ali i život u Gradu

...

I OBVEZA I REZULTAT OBILASKA PREDSTAVNIKA UNESCO-A Plan upravljanja je dokument koji sve zaštićene cjeline, bilo da se radi o gradskim cjelinama, zaštićenim spomenicima ili prirodnim zaštićenim područjima trebaju imati, što je jedan od UNESCO-vih uvjeta. Tepšić pojašnjava kako je Dubrovnik na UNESCO-ov popis uvršten 1979. godine te kako takav uvjet u to vrijeme nije postojao. „Naše aktivnosti su rezultat obveze koju je UNESCO propisao, ali i rezultat zaključaka koje je UNESCO-va komisija ICOMOS u svom obilasku 2015. godine donijela kao preporuku,“ kazala je Tepšić. duće djelovanje u svim segmentima područja kojih se dotiče, a to su održivi turizam s naglaskom na procijenjeni nosivi kapacitet, održivi razvoj Dubrovnika uopće, ekologiju i zaštitu okoliša, urbanistička rješenja i izgradnju… Važan je segment svakako i očuvanje života u Gradu kroz različite oblike ne samo reguliranja i poticanja prema stanovnicima stare gradske jezgre nego i stvaranja centara zajednice. Oni bi zapravo trebali biti centri društvenih događanja i jedna vrsta ‚dnevnih boravaka’ za ljude koji žive u zaštićenim područjima. U tom se kontekstu poseban naglasak stavlja na edukaciju, ne samo stanovnika povijesne jezgre, nego svih stanovnika Dubrovnika kako bi se zadržala po-

Najvrjednije bogatstvo jednog grada su ipak ljudi treba očuvanja te izvanredne univerzalne vrijednosti Dubrovnika kao zaštićene cjeline UNESCO-a i u budućnosti,“ kazala je Tepšić.

RADIO CIJELI TIM STRUČNJAKA Ugovor o izradi Plana upravljanja potpisan je krajem srpnja 2019. godine s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu koji je izrađivač plana, dok je naručitelj Zavod za obnovu Dubrovnika. Cijelom procesu prethodila je dubinska i iscrpna analiza koje se dotaknula sustava prometa, infrastrukture, sustava odlaganja otpada i slično unutar zidina te na području Lokruma i Pila koja je postala podloga za izradu samog Plana. On se, doduše, ne može dotaknuti svakog stola ili stolice viška unutar zidina, ali može dati glavne smjernice za izradu budućih odluka koje bi se trebale baviti tim pitanjima i koje bi trebale dodatno precizirati rješenja određenih problema. „Analiza kompletnog stanja očuvanosti kulturne baštine je bila najkomplici-

raniji i najopsežniji dio cijelog procesa izrade Plana koji je dugo trajao, a rezultat je Plan upravljanja koji je naposljetku jasan i vrlo jednostavan dokument.

Monitoring cijelog postupka je radilo Povjerenstvo u sastavu od 14 članova.

U proces su bili uključeni predstavnici ministarstva kulture, predstavnici civilnog društva, udruge građana, predstavnici Gradskog kotara Grad, gradske uprave, Konzervatorskog odjela, Županijskog zavoda za prostorno uređenje… Dakle, jedan veliki broj stručnih ljudi bio je uključen u postupke koji su prethodili izradi Plana, ali i u samu izradu,“ kazala je Tepšić.

Plan upravljanja bi trebao proći javnu raspravu početkom 2021. godine te biti ponuđen Gradskom vijeću na usvajanje, nakon čega bi trebao početi vrijediti. Važno je naglasiti kako se on odnosi na razdoblje do 2025. godine što znači kako će kroz dvije ili tri godine biti potrebno pristupiti izradi novog plana kojemu bi ovaj već izrađeni trebao poslužiti kao podloga.

14

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

DON HRVOJE KATUŠIĆ

‚CRKVA NE BI SMJELA BITI IZNIM godine imamo priliku da promisli PREDSTOJE NAM nova ograničenja i sasvim drugačiji Božić od uobičajenog AIDA ČAKIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Najiskrenije želje za sreću i zdravlje ovoga Božića su ne ići u posjete najmilijima te poželjeti im sreću telefonom ili porukom. O svemu tome nismo mogli ni sanjati prošle godine, a evo danas je stvarnost s kojom se svi moramo suočiti. Blagdani zapravo ne moraju biti savršeni, niti isti kao prije stoga je došlo vrijeme i za promjenu rituala i prilagodbu i na ovom području.

Sve to ne mora nužno biti negativno. Otvorenost duha i srca, prihvaćanje novih običaja i jedinstveni način proslave prilika su za zaviriti u svoju nutrinu čak i kada nisu ispunjena sva očekivanja. O Božiću za vrijeme pandemije, imamo li uopće razloga za sreću te brojnim drugim pitanjima porazgovarali smo s generalnim vikarom Dubrovačke biskupije i rektorom crkve svetog Vlaha don Hrvojem Katušićem.

Najbolji način da nekome pokažemo kako nam je stalo ovog Božića jest da mu ne prilazimo. Je li to put ka potpunom otuđenju?

-Božić je blagdan ljubavi. U prvom redu Božje ljubavi. Bog je postao čovjek, približio nam se da bi nam objavio svoju ljubav. Ako smo prepoznali tu ljubav, to nam je ujedno i poziv, posebno u ovom božićnom vremenu, na ljubav prema Bogu i prema bližnjima. Istina da ove godine to neće biti moguće učiniti fizičkom blizinom i slavljem sa svojim prijateljima i rodbinom kako smo navikli, ali možda je baš to prilika da ove godine promislimo u pravom značenju Božića. Do sada nam se znalo dogoditi da se zanesemo pjesmom, hranom, pićem, pa nekako površnim čestitanjem u biti i ne susretnemo one pokraj nas. Zato bih rekao da ovo ne mora biti put

ka otuđenju, nego prilika da uzmemo vremena za one koji su nam najbliži. Kad ih već ne možemo posjetiti fizički, kontaktirajmo ih putem modernih sredstava komunikacije, a možda bi baš bilo lijepo i toplo da nekome napišemo pismo.

...

-Božić je blagdan ljubavi. U prvom redu Božje ljubavi. Bog je postao čovjek, približio nam se da bi nam objavio svoju ljubav.

Ako smo prepoznali tu ljubav, to nam je ujedno i poziv, posebno u ovom božićnom vremenu, na ljubav prema Bogu i prema bližnjima. Istina da ove godine to neće biti moguće učiniti fizičkom blizinom i slavljem sa svojim prijateljima i rodbinom kako smo navikli, ali možda je baš to prilika da ove godine promislimo u pravom značenju Božića.

Predstoji nam Božić potpuno drugačiji od drugih, bez velikih i veselih druženja, ali i bez gradskih javnih okupljanja. Imamo li uopće razloga za sreću?

-Osobno sreću vidim kao stanje unutarnjeg mira, sklada i zadovoljstva. Ako smo zbilja sretni, zadovoljni sa sobom i svojim životom, svojim odnosima s drugima, onda nas u tome ne može poljuljati ni bolest ni nekakva društvena ograničenja. Naravno da nas to može činiti tužnima, žao nam je zbog toga, ali ne mora značiti da zbog toga moramo

biti nesretni. Za vjernike bi posebno Božić trebao biti vrijeme koje nas čini sretnima. Iz razloga što nam progovara o Božjoj blizini i ljubavi prema nama, koja je veća i jača od svake nevolje, pa i smrti.

Može li ovaj distancirani Božić biti veliki blagdan nade te iskreniji i smisleniji od onih prethodnih? Ljudi su ranije često propitivali komercijalizaciju i rastrošnost zbog kojih se izgubio smisao blagdana.

-Ova godina i pandemija prilika su da promislimo o vlastitom životu. Da prepoznamo vlastitu prolaznost i onda posložimo prioritete u životu. Ako znamo da nemamo neograničeno vremena na ovom svijetu, onda se trebamo zapitati u što ulažemo taj resurs vremena, koji je nešto najvrjednije što imamo. Kako nam izgledaju naši dani, čemu se posvećujemo. Ova kriza nam je bila prilika razmisliti o Uskrsu i korizmi, a sada i o adventu i Božiću. Puno toga je s vremenom ušlo u naše navike i običaje vezane za advent i Božić. U moderno vrijeme to je obilježeno kao potrošačko vrijeme i ovaj blagdan se komercijalizirao, stavio u kategorije profita. Zato se nadam da nam ova godina može biti poticaj da se vratimo na ono bitno, a to nisu toliko pokloni iz trgovačkih centara koliko znak pažnje, poziv, molitva za one koji su nam bliski.

Crkva se danas više nego ikada spominje u dnevnopolitičkom kontekstu posebno zbog provedenih mjera. Neki smatraju da ograničenja u crkvama nisu stroga te da bi i njih trebalo zatvoriti. Što vi mislite?

-Trenutno su crkve otvorene, zajedno s trgovačkim centrima, kinima, izložbenim prostorima. U donošenju mjera za suzbijanje pandemije Crkva ne bi smjela biti iznimka. Oni koji su stručnjaci i koji imaju zadatak donositi mjere i boriti se protiv ove pandemije trebali bi to činiti vodeći računa samo o stvarnim mogućnostima širenja zaraze, i temeljem toga nešto zabranjivati ili dopuštati, bez obzira radi li se tu o Crkvi, političkoj stranci ili nekoj

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

15

MKA U DONOŠENJU MJERA, a ove imo o pravom značenju Božića’ Na kraju, koju biste božićnu poruku uputili čitateljima Dubrovačkog dnevnika?

-Bog se nije utjelovio u centru Izraela, u Jeruzalemu u hramu, nego u štalici u tada neznatnom gradu Nazaretu. Time nam šalje poruku gdje ga možemo pronaći. Ne pod svjetlima reflektora, kod onih koji su na prvim i važnim mjestima, nego kod onih koji su neznatni, koji su na rubovima našeg društva. Njima prvima Bog objavljuje svoju blizinu. Neka ovaj Božić otvori u našim srcima mjesta za one koji su najpotrebniji u našoj blizini.

Ove godine to su zasigurno oni koji su oboljeli ili su izgubili svoje najbliže od posljedica zaraze koronavirusom, ali i svi oni koji se teško nose sa svim drugim brojnim posljedicama ove pandemije. Ovog Božića pružimo im svoju pomoć, strpljivost, razumijevanje i molitvu. Vjerujem da nas takav Božić može učiniti uistinu sretnima.

Don Hrvoje Katušić drugoj društvenoj zajednici ili događaju. Nadam se da se to tako i radi. Nisam stručnjak da bih mogao komentirati logičnost ili nelogičnost nekih od pojedinih mjera, ali osobno imam povjerenja u stručnjake i znanost i na to redovito pozivam vjernike.

Dubrovački biskup Mate Uzinić imenovan je za nadbiskupa koadjutora Riječke nadbiskupije. Hoće li ove godine Dubrovačka biskupija za blagdane biti osamljena?

-Za božićne blagdane riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić i apostolski administrator Dubrovačke biskupije bit će s nama u Dubrovniku. Svete mise slavit će u katedrali, što će biti prenošeno i na društvenim mrežama i web stranicama Dubrovačke biskupije. Isto tako se nadamo da će naš dosadašnji biskup Mate predvoditi i misu za Festu svetog Vlaha. Sve je to znak da nismo sami. Iako molimo za novog biskupa i iako je naš biskup Mate izvan ovih blagdanskih dana daleko fizički od Dubrovnika, on i dalje upravlja i vodi našu biskupiju.

Kako ste se vi osjećali u trenutku kada vam je priopćeno da biskup Mate Uzinić odlazi u Rijeku?

-U mojoj prvoj godini svećeništva biskup Mate, moj bivši rektor u bogosloviji, imenovan je dubrovačkim biskupom.

Budući da sam ga poznavao od ranije i znao koliko je bio dobar kao rektor, posebno mi je bilo drago što je imenovan biskupom baš za našu biskupiju. Ipak, od početka su neki govorili da bi naš biskup mogao biti i budući splitski nadbiskup. To se nije dogodilo, ali imenovan je riječkim nadbiskupom. Bio sam svjestan te mogućnosti i svjestan sam da je to za opću Crkvu dobar izbor, ipak je Riječka nadbiskupija veća i potrebnija od Dubrovačke biskupije, ali i dalje mi je bilo žao. Imali smo dobru suradnju i puno je projekata započeto koji su sad neizvjesni kako će se nastaviti. Molim i nadam se da ćemo ponovno dobiti dobrog pastira.

...

Za božićne blagdane riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić i apostolski administrator Dubrovačke biskupije bit će s nama u Dubrovniku. Svete mise slavit će u katedrali Gospe Velik , što će biti prenošeno i na društvenim mrežama i web stranicama Dubrovačke biskupije. Isto tako se nadamo da će naš dosadašnji biskup Mate predvoditi i misu za Festu svetog Vlaha. Sve je to znak da nismo sami. Iako molimo za novog biskupa i iako je naš biskup Mate izvan ovih blagdanskih dana daleko fizički od Dubrovnika, on i dalje upravlja i vodi našu biskupiju.

16

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

JEDNO POGLAVLJE ZAVRŠENO

‚FALIT ĆE MI POSAO, ALI DOL iz gradskih financija nakon 4 RADILA JE S PET GRADONAČELNIKA, a cijeli radni vijek provela u financijama. U vrijeme Ćića Obuljena bilo ih je toliko da ih je sve vodio na proslavu rođendana Piše: NIKŠA KLEČAK Foto: Goran Mratinović

ll Dubrovkinja Slavka Pavlović, nakon gotovo cijelog radnog vijeka provedenog u Gradu Dubrovniku ili javnim institucijama iz bivšeg sustava kojima je Grad pravni sljednik, odlazi u mirovinu. U svom radnom vijeku radila je s pet dubrovačkih gradonačelnika. Sa Slavkom Pavlović popričali smo kako je to bilo raditi u javnoj službi prije, a kako danas. ‘‘Najprije je to bilo u Zavod za izgrađivanje, pa je Zavod promijenio ime u SIZ stambeno - komunalno. Kasnije je to došlo pod Domoupravu pa u Grad Dubrovnik, nakon što je 1995. godine izglasan taj Zakon o komunalnoj naknadi. Nije mi baš to tada bilo pravo.

Defakto ja imam 40 godina vjernosti istom poslu, samo su se nazivi mijenjali’’, priča Pavlović koja se prisjetila tog samog početka rada u Gradu Dubrovniku.

LIJEPA SJEĆANJA ‘’Te 1995. godine kada sam ja počela raditi u Gradu, gradonačelnik je bio Ćićo Obuljen. Tek se formirao Grad kao institucija. To su bili sami počeci, bilo je puno lijepih momenata. Prošao je rat, vratio se entuzijazam. Osoba koja mi je ostala u sjećanju na radnom mjestu je Davor Miloglav, bio je pročelnik,

ostao mi je kao čovjek i pročelnik u dobrom sjećanju’’, govori Pavlović koja je u Upravnom odjelu za financije provela sve ove godine, a iz financija ide i u mirovinu. ‘’Promijenilo se jedino to što sam prestala raditi komunalne poslove, a dobila sam zadatak socijale, putnih naloga subvencije avionskih karata i autoputa, stipendija, kredita, mirovinskih dodataka. Na tim poslovima sam i danas i s tih poslova idem u mirovinu nakon 40 godina, odnosno 43 godine radnog staža jer sam ranije nešto malo radila u Elektrojugu i u Dubrovkinji,’’priča Pavlović. ‘’To tako ide, gradiš godinama znanje, snalaziš se, poslije obučavaš mlade ljude, pomažeš im. U Gradu ima za-

poslenih dragih mladih ljudi koje i danas sretnem po hodniku pa mi reću da im je žao što idem, da ću faliti, da financije neće biti iste kada ja pođem’’, nastavlja svoju priču Pavlović koju smo zamolili da s nama podijeli neke zanimljivosti o tome kako joj je bilo raditi s posljednjih pet gradonačelnika. ‘‘Da, bilo ih je pet. Ćićo, Vido, Dube, Andro i Mato. Prije 25 godina, dok je Ćićo Obuljen bio gradonačelnik, tako smo nekako bili povezani. Slavili su se rođendani. Ćićo Obuljen nas je svih zvao na svoj rođendan u restoran. Nekako smo bili dosta povezani, dosta smo se družili, a bilo nas je puno manje, sedamdesetak. Kako su se zakoni i nadležnosti mijenjali tako je Grad preuzimao zaposlenike, isto kao što je nas iz SIZ-a Stambeno-komunalnog došlo dosta ljudi’’, govori Pavlović, a nas je zanimalo i koje je vrijeme bilo najizazovnije.

TEŠKA VREMENA ‘’Kroz rat smo bili u Domoupravi, radili smo između uzbuna. Strašno je bilo, toga se ne volim baš niti prisjećati.

Suprug u vojsci, a potom ’92 pošao na brod. Bila sam sama s djecom. Grubi dio života i posla’’, rekla je Pavlović.

Na temelju svog iskustva odgovara kako je ogromna razlika biti danas u financijama 21. stoljeća i onda kad je tek počela raditi. ‚Prije se unos financija radio na pločama, tako se knjižilo. Onda su došli kompjuteri, bolji programi i aplikacije, sve je brže. Kad ti gradiš neko svoje znanje onda se znaš i snalaziti u određenim momentima pa je zadovoljstvo prenositi znanje na mlađe. Mi, stariji i iskusniji, svoje smo znanje veli-

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

17

LAZI UNUČE’ Slavka Pavlović 40 godina odlazi u mirovinu danas smo u situaciji kada mladi ljudi tebe pitaju, oslanjaju se na tebe, onda poslije samostalno preuzimaju svoje dužnosti’’, pojašnjava Pavlović koja je dijelom sretna zbog odlaska u mirovinu, ali istovremeno njoj ne bi bilo problem ni raditi još koju godinu. Pitali smo je smatra li da je dobna granica od 65 ipak niska, ako su ljudi sposobni raditi.

Slavka Pavlović kim dijelom sami stjecali. Morali smo se u datim momentima snalaziti. Nije nas nitko učio taj posao, došli smo u Grad pa smo po okolnim institucijama

učili što i kako raditi. To je bilo ustrojstvo Grada, jedan novi momenat. Nije se samo gradio Grad nego i cijela Država.

Pitali smo okolo, po sudovima, zvali. A

‚Sve ovisi kako se čovjek osjeća, mene glava još dobro služi, tijelo malo manje. Kada se prije par godina govorilo da će se mijenjati zakon i da će žene raditi do 67. godine života, ja sam bila spremna raditi i do tada. Pamet me služi. Ne okreneš se, imaš 65 godina, veliku djecu, ideš u mirovinu. Brzo život isto prođe. Nije baš svejedno poći u mirovinu. Falit će mi posao, ali doći će unuče, bit će i lijepih trenutaka, a već imam dvoje unučadi. Jedan dio života sam dovela do kraja, to se poglavlje zatvorilo. Svi kažu da je u mirovini super pa se nadam da će tako biti i meni’’, zaključuje Slavka Pavlović.

18

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

INTERVJU SA ŠIMOM ZUPČIĆEM

„Možda nam se čini da n no puno smo mu bliže ne TRENUTNI NEDOSTATAK tog šušura i velikih događanja, možda otkriva pravu bit Božića, dolazak Isusa koji je došao u tišini betlehemske štalice IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Doktor znanosti iz područja komunikologije, vjeroučitelj u Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji, voditelj Katehetskog ureda Biskupije i vanjski suradnik na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku Šime Zupčić za Dubrovački dnevnik govori o blagdanima u covid uvjetima. Kako kaže, nije sve tako crno kako se čini jer pomoć potrebitima i skromnost su istinske poruke Božića koje su u ovom vremenu izraženije no inače.

Godinu na izmaku je u prvom redu obilježila pandemija koronavirusa. Čini se kako će ovi blagdani proteći nešto skromnije, uz pojačanju potrebu za pomoći i brigom o potrebitima, onima koji su zdravstveno ili financijski pogođeni pandemijom. No, paradoksalno, nije li to zapravo pravi smisao Božića?

Svakako. Jasno je da nam je pandemija odnijela puno toga dobroga i donijela puno toga lošega, no istovremeno ima i ona narodna poslovica da svaka medalja ima dvije strane.

Mnogo toga nam je u ovom vremenu oduzeto, no dobro ste primijetili da kroz skromniju proslavu, snažniju posvećenost brizi i pomoći potrebnima, snažnije se imamo priliku približiti pravom smislu Božića. Cijela ova pandemija, odnosno naša reakcija na nju, posebno u prvom valu, pokazala je i da smo zdravlje i brigu za slabije kao društvo stavili ispred materijalnoga. Možda smo ove godine, kad nam se čini da nam je netko „ukrao“ mnogo toga, pa tako i Božić, zapravo puno bliže Božiću nego prijašnjih godina.

No, s druge strane, kako pronaći sreću i zadovoljstvo u vremenu u kojemu su zabranjeni koncerti, zabavni sadržaji, okupljanja i sve ono što ljude, posebno nešto mlađe naraštaje, inače čini sretnima?

Mi ljudi smo bića odnosa, a ne zasebne jedinke. Već na prvim stranicama Biblije stoji kako „nije dobro da čovjek bude sam“. No, treba ovo shvatiti i kao priliku. Priliku u kojoj smo upućeni na one najbliže. Nekada puni sažaljenja gledamo slike i informacije o gladnima u Africi, a onda ne pomognemo njima jer su daleko, a ne pomognemo ni onima koji su blizu jer smo zaokupljeni suosjećanjem s onima koji su daleko. Slično nam se događa u drugom smislu i na ovoj našoj mikrorazini: veoma lako posvetimo vrijeme, ljubav i brigu onima koje susrećemo izvan kuće, no za one najbliže, s kojima smo pod istim krovom, nemamo vremena, ljubavi i brige. Jer, lako je voljeti one koje vidimo kad i koliko hoćemo, a zahtjevnije je sve to s onima s kojima dijelimo sve. Ovo je možda prilika da se okrenemo onima najbližima i najvažnijima u svojim životima, snažnijoj izgradnji odnosa s njima.

Koja bi to bila poruka Božića u covid uvjetima?

Ništa posebno drugačija od drugih Božića.

Jedna lijepa misao pokojnog fra Zvjezdana Linića mi pada na pamet, rekao je otprilike ovo: „Bog je na Božić postao čovjekom. Ni mi ne trebamo ništa više, samo trebamo biti ljudi“.

I to je poruka i za ovaj Božić, možda posebno u ovim COVID uvjetima: biti čovjek, posebno onima najbližima pored sebe. Ma sva vjera se

...

Jasno je da nam je pandemija odnijela puno toga dobroga i donijela puno toga lošega, no istovremeno ima i ona narodna poslovica da svaka medalja ima dvije strane.

Mnogo toga nam je u ovom vremenu oduzeto, no kroz skromniju proslavu, snažniju posvećenost brizi i pomoći potrebnima, snažnije se imamo priliku približiti pravom smislu Božića. Cijela ova pandemija, odnosno naša reakcija na nju, posebno u prvom valu, pokazala je i da smo zdravlje i brigu za slabije kao društvo stavili ispred materijalnoga. Možda smo ove godine, kad nam se čini da nam je netko „ukrao“ mnogo toga, pa tako i Božić, zapravo puno bliže Božiću nego prijašnjih godina.

na neki način i svede na to: biti čovjek. Božić nam je podsjetnik na to.

Uz način na koji moderan čovjek slavi Božić, između ostalog, vežu se pojmovi poput komercijalizacije. Može li osoba koja kupuje skupe poklone, uživa u kiču i obilju, pretjeranom konzumiranju jela i pića koje se vezuje uz blagdane i dalje biti dobar vjernik?

Rekao bih da navedeno, tj. skupi pokloni, kič i obilje, pretjerano konzumiranje jela i pića nisu

19

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

nam je Božić ‚ukraden’, ego prošlih godina“ bit Božića. No, ne bih rekao da onaj tko je sklon tome ne može biti vjernik, jer vjernik nije netko tko je savršen, već netko tko se, ako govorimo o vjerniku kršćaninu, nasljedujući Isusa Krista, trudi danas biti mrvicu bolji nego što je bio jučer. Samo, vjernik bi trebao iznova otkrivati bit Božića koja sigurno nije u komercijalizaciji, skupim poklonima, kiču i obilju.

Nedostaju li vama osobno šušur u Gradu, kućice i velika događanja?

I da i ne. Iskreno, kućice na Stradunu i velika događanja ne vidim kao nešto nužno loše.

Ako ću se pred kućicom naći i družiti s dragim ljudima, to nije nešto loše. Iako mi to nije najvažnije, volim i taj izvanjski šušur. No, trenutni nedostatak tog šušura i velikih događanja, možda otkriva pravu bit Božića, dolazak Isusa koji je došao u tišini betlehemske štalice.

Stoga mi u tom smislu ne smeta taj trenutni izostanak.

Stožer je uveo prilično stroge mjere i zabrane koje se ne tiču misa, što je naišlo na kritike dijela javnosti. Poznato je kako se na ponoćkama tradicionalno okuplja veći broj vjernika, mislite li kako bi broj novozaraženih covidom-19 zbog toga mogao narasti?

Istina, na ponoćkama se tradicionalno okuplja velik broj ljudi, no ove godine će taj broj s pravom biti ograničen. Odluka koja broj ograničava u odnosu na veličinu crkve, čini mi se logičnijim od fiksnog broja 25. Ne govorim čak da je taj broj od 25 ljudi premalen, nego u nekim slučajevima i prevelik. Naime, u nekoj maloj crkvici, u kojoj i inače stane 30-40 ljudi, čini mi se previše u ovoj situaciji dozvoliti 25 osoba. Isto tako, u nekoj crkvi u koju može stati više stotina ljudi, možda je moguće dozvoliti više od 25 ljudi. Stoga mi se mjera koja dozvoljava jednu osobu na sedam kvadratnih metara čini logičnom. Bojim li se povećanja zaraze zbog toga? Pa, npr. isto je dozvoljeno i u kinima i kazalištima. Koliko se bojim širenja zaraze u tim prostorima, toliko se bojim i za crkve. U javnos-

Šime Zupčić ti se dosta problematizira ta dozvola za crkve, a ne npr. za kazališta i kina. Zašto bi se virus lakše širio u crkvi, nego npr. u kazalištu ili kinu? Ili zašto bi se više širio u crkvi, nego u frizerskom i kozmetičkom salonu gdje su radnik i mušterija u bliskom kontaktu? Nije mi jasno zašto se u javnosti problematizira otvorenost samo crkvi, dok pod jednakim uvjetima ostaju otvoreni i mnogi slični prostori.

Dakako, ima i druga strana medalje. Naš poznati hrvatski teolog s američkom adresom Miroslav Volf rekao je ovih dana: „Iako nam je država dala prava na vjersko okupljanje za vrijeme pandemije COVID-a, to okupljanje nije moralno. Ono nalikuje opravdanju koje su svećenik i levit dali u pripovijesti o dobrome Samarijancu - da su im duhovne potrebe važnije od spašavanja povrijeđenoga čovjeka”. Zanimljivo promišljanje. Iako nam je država dala mogućnost da budemo ravnopravni npr. s kazalištima, kinima, kozmetičkim i frizerskim salonima, šoping centrima, jesmo li se možda mi mogli tog prava odreći? Bismo

li time dali veliko svjedočanstvo? Npr. prema ugovorima Svete Stolice i Hrvatske, Crkva godišnje ima pravo na određena financijska sredstva, no ove godine se zbog krize odrekla dijela tog iznosa, odrekla se nečega na što ima pravo. Jesmo li isto mogli i trebali i u odnosu na okupljanje vjernika u crkvi? Možda jesmo.

Kako ćete proslaviti božićne blagdane i dočekati Novu godinu?

U krugu najbližih. Supruga je, kao i ja, učiteljica u školi, pa smo oboje u ovom periodu slobodniji. Sin ide u školu, ni on naravno nema nastave, a ni kćer nećemo voditi u vrtić, tako da ćemo imati vremena biti zajedno, čemu se iskreno radujem. U užurbanosti suvremenog života, nedostaje nam vremena za najbliže. I inače ovo božićno vrijeme dosta provodimo obiteljski, zbog prethodno spomenutih okolnosti, a ove godine će to biti još i više zbog nemogućnosti većih druženja. Radujem se tom obiteljskom vremenu.

20

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Retrospektiva

KORONA KAOS

IZGUBLJENA GODINA Dvan izostanak sezone i lekcija z COVID-19 je nešto što je potpuno iznenadilo i promijenilo svijet Aida Čakić

ll Krajem 2019. i početkom 2020. godine u gradu Wuhanu, Hubei provincija u Kini, zabilježeno je grupiranje oboljelih od upale pluća koji su imali simptome poput povišene temperature i otežanog disanja. Kao uzročnik početkom siječnja identificiran je novi koronavirus koji se razlikovao od bilo kojeg do sada poznatog ljudskog koronavirusa.

Virus se brzo proširio svijetom, a gledajući iz Dubrovnika činilo se kako se sve to događa tamo negdje daleko. Turistički djelatnici raspravljali su o nešto slabijoj sezoni i pripremali se za izostanak posjetitelja iz azijskih zemalja. Prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj se pojavio krajem veljače da bi u Dubrovnik stigao sredinom ožujka. Sve ostalo odvijalo se rapidnom brzinom - zatvaranje granica, lockdown, crne ekonomske prognoze, zdravstvena ugroza... Sve to je svakodnevica s kojom se svijet bori već godinu dana.

Godine koja je polako na zalasku mnogi se ne žele ni sjećati. Bilo je turbulentno, neizvjesno pa i bolno. Svijet više neće biti isto mjesto na koje smo navikli, barem ne u dogledno vrijeme. Ponešto se i naučilo, posebice cijeniti one stvari koje smo uzimali zdravo za gotovo poput zdravlja i slobode.

'NITKO NIJE NITI PROMISLIO DA NAS ČEKA BAŠ OVAKAV SCENARIJ!' Nema sektora kojega nije izravno ili neizravno dotaknula pandemija. Zdravstvo

je na najvećem udaru, poduzetnicima je ugroženo poslovanje, turizam na koljenima, školarci i studenti morali su preko noći prilagoditi se online nastavi, sportskim klubovima nije nimalo lako, a i korona je utjecala i na funkcioniranje javnog sektora. Sad je sasvim jasno kako će kriza zbog koronavirusa promijeniti strategiju poslovanja i funkcioniranja, najviše u načinu donošenja odluka, promjeni organizacije rada uz snažnu potrebu za digitalnom transformacijom koliko je to moguće.

Poduzetnica Martina Pavleković, vlasnica dubrovačke agencije za organizaciju vjenčanja, nije ni sanjala što je čeka u

“ „Ova godina nas je pokosila, zaustavila, resetirala i pokazala da trebamo početi ispočetka u poslovnim, ali i svim ostalim odnosima. Bila je teška, zahtjevna i okrutna, ali ipak je pokazala da nema sigurnosti ni garancije“, kazala je dubrovačka organizatorica vjenčanja Martina Pavleković.

2020. godini. U listopadu 2019. odradila je zadnje vjenčanje u toj sezoni i pošla na zasluženi godišnji odmor, zaposlila još jednu osobu u svojoj tvrtki jer su najave za iduću godinu bile izvrsne.

- Kada su vijesti o koroni krenule sve je bilo toliko daleko i nestvarno da nitko nije niti promislio da nas čeka baš ovakav scenarij.

U početku nije bilo toliko zabrinjavajuće, bilo je čak i smiješno, ali što je vrijeme više odmicalo, realnost je postajala sve surovija. Jedno po jedno vjenčanje se počelo prebacivati za kasniji termin, pa za sljedeću godinu i u konačnici otkazivati. Bilo nam je jasno da konce više ne držimo u rukama i ne postoji ništa što možemo učiniti da popravimo situaciju - sumira Martina Pavleković turbulentnu krizu koja je jako pogodila njezino poslovanje. Dodaje kako je ubrzo bilo jasno da za njih posao nije 'pao za određeni postotak' nego posla uopće nema.

- Nula vjenčanja, nula najava, sve smo izgubili - dramatičan je scenarij koji opisuje Pavleković, no ističe kako ipak ne osjeća strah.

- Nisam navikla sjediti i čekati, tako da sam počela razmišljati o projektima koji bi mogli funkcionirati u 2021. godini. Riječ je o nekim novim projektima koji mi možda ne bi pali na pamet u nekim drugim vremenima, a tu su i neki stari, prilagođeni novoj realnosti. Ipak mogu reći kako su svi hrabri jer pomiču granice. Ova godina nas je pokosila, zaustavila, resetirala i pokazala da trebamo početi ispočetka u poslovnim, ali i u svim ostalim odnosima. Bila je teška, zahtjevna i okrutna. Ali ipak je pokazala da nema sigurnosti ni garancije - kazala je dubrovačka organizatorica vjenčanja koja će ovu godinu ipak iskoristiti kao svojevrsnu lekciju.

Ugostitelji jedva preživljavali - Vrijeme je da presložimo prioritete, napravimo introspekciju, ne uzimamo st-

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Retrospektiva

21

naest mjeseci pandemije, za budućnost

“ „Što se tiče lekcije za budućnost stekli smo znanje i iskustvo jer nam je ovo bila prva sezona pa sad znamo što ljudi traže i očekuju. Iskreno se nadam kako će iduća sezona biti bolja za sve. Za sad je najvažnije da sačuvamo zdravlje“, govori vlasnik Kavane Lazareti Bruno Di Ceglie.

vari zdravo za gotovo i počnemo misliti na sebe i na druge. Moramo konstantno raditi na sebi, pokušati pronaći svrhu i neki viši cilj, kako bi i ono čime smo blagoslovljeni imalo smisao. Pokazalo se koliko su nam zaista bitne one male stvari i koliko nam svima znači dodir, zagrljaj, poljubac...

- govori s dozom optimizma Martina Pavleković.

Rijetko koji od ugostitelja ove godine je poslovao bez gubitaka. Upravo je ovaj sektor možda i najviše pogođen zbog mjera zatvaranja.

Bruno Di Ceglie početkom ove godine otvorio je restoran na platou Lazareta praktički usred pandemije. Kavana Lazareti u startu je zapošljavala desetak djelatni-

ka, jer je početkom ljetne sezone ipak bilo nešto gostiju.

- Ova godina je bila posebno teška u financijskom smislu jer sezona je izostala.

Nisam mogao koristiti potpore jer smo ove godine otvorili i nije se moglo usporediti poslovanje s prošlom godinom što je bio uvjet za pomoć od države. Na žalost, najteže mi je bilo što nisam mogao zadržati sve dobre i vrijedne radnike jer sam morao prema uputama Nacionalnog stožera zatvoriti - kazao je Di Ceglie.

Dok su radili u Kavani Lazareti cijene su znatno snizili i osmislili odličan program jer su željeli biti dostupni Dubrovčanima i pristupačni turistima, a imali su planu raditi tijekom cijele godine. Di Ceglie je zahvalan na pomoći koju je dobio od Grada Dubrovnika u vidu smanjenja najma prostora. Ova godina će i za njega biti prilika za učenje.

- Što se tiče lekcije za budućnost stekli smo znanje i iskustvo za rad jer nam je ovo bila prva sezona pa sad znamo što ljudi traže i očekuju. Iskreno se nadam kako će iduću sezona biti bolja za sve, od hotelijera, privatnih iznajmljivača i svih ostalih koji rade u turizmu i drugim djelatnostima.

Za sad je najvažnije da sačuvamo zdravlje - poručio je ugostitelj Bruno Di Ceglie.

'Izgubljena' školska godina Ova godina je možda najveće promjene donijela u obrazovanju. Djeca su zbog pandemije bila prisiljena većinom pratiti nastavu na daljinu pa su tako učili iz doma, uz televizijski program i on-line zadatke.

Profesorica Hrvatskog jezika Maja Milošević mišljenja je kako je jedino ratna godina bila gora od prošle školske. Zbog svega toga ona smatra kako se ova generacija neće iskazati na državnoj maturi.

- Stupanj znanja naših učenika sve je slabiji s novim nastavnim godinama. Njihovo znanje iz osnovne škole prilično je

na klimavim nogama, ne poznaju ni najosnovnije pojmove. Često mi se dogodi, kako bih to njihovo znanje dovela na takozvanu pozitivnu nulu, da moram ponovno tumačiti neko gradivo koje bi im trebalo biti sasvim poznato. Dovode me u situaciju da tumačim brže i skraćeno kako bih stigla na vrijeme obraditi gradivo. To povlači za sobom i objektivnost ocjene jer smo primorani spustiti kriterij koji je ionako narušen zbog njihove nezainteresiranosti - požalila se profesorica Milošević dodavši kako se ove godine izgubio dobar dio onoga što su učenici morali naučiti.

- Nitko nije kriv zbog toga nego su takve okolnosti. Posljedice ove situacije osjećat

“ „Spoznala sam kako ništa nije važnije od zdravlja i života. Sve se može naknadno naučiti i ponoviti, svijet se ne vrti oko škole i neke su stvari u prednosti nad tim. Trudimo se prilagoditi i tumačiti 'light' načinom. Blažim, punim strpljenja i prilagodbe“, poručila je profesorica Maja Milošević.

22

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Retrospektiva

će se godinama, ne samo u znanju učenika nego i u našem pristupu tumačenju.

Više ništa neće biti isto, u to sam sigurna.

Ništa nije kao prije, samo sam osobno i dalje puna energije i ljubavi prema svom poslu i tim mladim ljudima. Moji učenici učili su me u hodu tehničkim promjenama i pristupu određenoj platformi putem koje sam im tumačila gradivo preko interneta. Tako sam se morala prilagoditi, a spoznala sam kako ništa nije važnije od zdravlja i života. Sve se može naknadno naučiti i ponoviti, svijet se ne vrti oko škole i neke su stvari u prednosti pred tim kazala je profesorica u Turističkoj i ugostiteljskoj školi.

Milošević smatra kako su u obrazovanju puno izgubili, ali su i spoznali neke nove lekcije.

- Trudimo se prilagoditi i tumačiti 'light' načinom. Blažim, punim strpljenja i prilagodbe. A uvijek će biti onih učenika koji će

“ „Ova koronakriza je pokazala da u zdravstvu prevladava veliki entuzijazam i humanost te predani rad svih zdravstvenih radnika s brojnim prekovremenim satima bez obzira na kadrovski i financijski deficit.

Samo timskim radom, disciplinom, odgovornosti, požrtvovnošću u borbi protiv virusa te uz pomoć cjepiva, i ovo će proći“, mišljenje je doktorice Vilme Kosović.

to koristiti. To je dokaz kako nismo svi isti u patnji i u oprezu - kazala je Maja Milošević.

VELIKI ENTUZIJAZAM I HUMANOST U ZDRAVSTVU Za voditeljicu Odjela za radiologiju Opće bolnice Dubrovnik dr.sc. Vilmu Kosović ova godina je bila prilično izazovna budući da uz liječnički posao obnaša funkciju predsjednice Županijske skupštine te je predavačica na Medicinskom fakultetu i fakultetu Sestrinstva.

-Ova koronakriza je pokazala da u zdravstvu prevladava veliki entuzijazam i humanost te predani rad svih zdravstvenih radnika s brojnim prekovremenim satima bez obzira na kadrovski i financijski deficit.

Samo timskim radom, disciplinom, odgovornosti, požrtvovnošću u borbi protiv virusa, te uz pomoć cjepiva svi se nadamo da će u skoro vrijeme ova epidemija proći – kazala je Kosović za Dubrovački dnevnik.

Prema riječima dr.sc. Vilme Kosović početkom pandemije dubrovački liječnici, sukladno uputama Ministarstva, radili su u turnusima pregledavajući sve onkološke i hitne slučajeve.

-Taj period je bio stresan za sve, za pacijente i zdravstvene djelatnike. Odjednom smo dobili nevidljivog i potpuno nepoznatog neprijatelja koji nas je totalno izbacio iz normalnog načina življenja i rada – pojasnila je dr.sc. Kosović dodavši kako su na Odjelu radiologije odgođeni pregledi tijekom ožujka i travnja bili prebačeni za srpanj.

Za vrijeme pandemije, govori voditeljica Odjela za radiologiju, uspjeli su uvesti čak i neke nove pretrage pa je tako od listopada ove godine pokrenut nacionalni skrining MSCT pregled za otkrivanje karcinoma pluća. Od preventivnih pregleda istaknula je i preglede branitelja koje su redovito provodili i ove godinu poštujući sve epidemiološke mjere.

I studenti na zdravstvenim fakultetima zbog specifičnih uvjeta morali su se prilagoditi pa je dio nastave održan online, a dio uživo.

- Mišljenja sam da studenti nisu zakinuti nastavom online s obzirom na to da se radi o prezentacijama koje bih im pokazala i objasnila isto i u učionici, a imaju i dostupnu stručnu obveznu i dopunsku literaturu. Tijekom online predavanja studenti mogu pitati ako je bilo što ne-

“ „Sportaši su kroz pandemiju prošli bolje i lakše što je poruka da u budućnosti što više ulažemo u zdravlje. Ako se općenito pazimo i cijepimo se spasit ćemo masu života, ali živote će nam najviše spasiti ulaganje u sport. Ne treba to biti profesionalni oblik nego motiv 'živjeti zdravije uz pomoć sporta'“, poručio je trener VK Juga AO Vjekoslav Kobešćak.

jasno, a uvijek sam dostupna za konzultacije putem maila kao i na bolničkom odjelu. Studenti kao i nastavnici su se brzo adaptirali na ovaj način studiranja i koriste blagodati suvremene tehnologije što je dobro rješenje u ovakvoj epidemiološkoj situaciji. Također i liječnici na specijalizaciji istovremeno dok uče susreću se i s ovim nepredviđenim izazovom i stječu nove vještine i iskustva koja će im pomoći u njihovom daljnjem profesionalnom radu – smatra dr.sc. Kosović koja je ovo situaciju u nastavi usporedila s onom za vrijeme Domovinskog rata kada su tadašnji studenti pohađali nastavu u skraćenom obliku.

- Većini učenika to tada nije predstavljalo prepreku u daljnjem školovanju već nas je taj period učinio odraslijima, jačima i otpornijima – istaknula je voditeljica Odjela za radiologiju Opće bolnice Dubrovnik dr.sc. Vilma Kosović.

SPORT SPAŠAVA ŽIVOTE Zbog brzog i velikog širenja virusa bilo

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Retrospektiva je jasno kako će sportska natjecanja biti obustavljana. Sport je odmah u početku pretrpio ogromnu štetu i nakon toga su samo slijedile obavijesti o otkazivanju Lige prvaka, Europske liga, utrke Formule 1 i kao i brojnih drugih natjecanja pa i Olimpijskih igara. Bilo je jasno kako su profesionalni, ali i amaterski sport postali velika žrtva ove pandemije.

Trener VK Jug AO Vjekoslav Kobešćak nije se žalio zbog strogih mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite koji je donio restrikcije u spotu pa su obustavljena brojna natjecanja i treninzi.

-Teško je procijeniti što je strogo, a što ne.

Nisam epidemiolog, a posebno ako netko nije zaražen ne može biti objektivan u svojoj procjeni. Mnogo ljudi umire od posljednica koronavirusa i potrebno je naći balans u cijelom društvu što je teško jer je nemoguće da svi budu zadovoljni odlukama. Nezgodno je komentirati mjere jer one nose veliku odgovornost pa nije korektno s moje pozicije govoriti da su one

prestroge – kazao je Kobešćak.

Iza VK Juga, govori on, je godina puna izazova.

-Sezona je s obzirom na okolnosti bila dobra. U ožujku je sve prekinuto pa smo na ljeto ipak uspjeli završiti sezonu i odigrati na zadovoljavajući način, a na jesen su problemi i odgode nastavili. Mislim da je klub pokazao snagu i tijekom ovakvih kriznih vremena. Klub se sastoji od ljudi i svi smo se maksimalno stavili i podnijeli žrtvu da bi klub bio na visokom nivou. Igrači su ovaj period iznijeli jako dobro, ali ne zaboravimo to još nije gotovo jer nitko ne zna do kad će pandemija trajati – govori trener dubrovačkog vaterpolskog kluba.

Kobešćak je istaknuo važnu ulogu sporta, a dodao je kako se sportaši jako dobro nose s ovom situacijom.

- Naš posao je takav da je stresan i izazovan na svakodnevnoj bazi i nekako nas sprema za ovakve situacije. Mislim da su sportaši kroz pandemiju prošli bolje i lakše. Kao prvo zdravi su i to je poruka da u

23

budućnosti što više ulažemo u zdravlje.

Ako se općenito pazimo i cijepimo spasit ćemo masu života, ali najviše toga ćemo spasiti ako ulažemo u sport. Ne treba to biti profesionalni oblik nego motiv 'živjeti zdravije uz pomoć sporta'. Sport doslovno spašava živote. Statistički gledano sportaši su najmanje pogođeni koronom. Naši igrači i sve koje znam su zdravi mentalno i fizički pa i oni koji su preboljeli koronavirus – tvrdi trener Juga koji je poslao snažnu poruku pred kraj 2020. godine.

- Uvijek ima nade i treba biti optimističan bez obzira što većina misli kako živimo u groznom vremenu. Bilo je puno gorih trenutaka u povijesti, ovo je ipak doba kada imamo neke bazne sigurnosti pa i ovo će proći uz dobru organizaciju i suradnju među ljudima, a doći će neki novi izazovi. Pandemija nas ipak može puno toga naučiti tako da u budućnosti možemo bolje funkcionirati – zaključio je za Dubrovački dnevnik trener VK Jug AO Vjekoslav Kobešćak.

24

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

U ĐIRU NAJVESELIJIM DUBROVAČKIM AUTOBUSOM

Vozači trube, a Dubro funjestara kad ulicam EKIPA DUBROVAČKOG DNEVNIKA učinila je đir s vilenjacima, Djedom Božićnjakom, ‚Mrazicama’ i vilenjacima Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll „Pogledajte samo kako su predivni,“ kaže jedna nasmijana gospođa prolazeći ulicom prema Općoj bolnici Dubrovnik dok joj mašu vilenjaci, pingvin, Djed Božićnjak i ostala božićna ekipa, želeći joj sretne blagdane s najveselijeg autobusa u Dubrovniku. Blagdanski cabrio-bus u vremenu pandemije virusa s kojim se svijet prije nije susreo, bojazni zbog bolesti i egzistencijalne nesigurnosti mami osmijehe na lica Dubrovčana, uljepšava današnjicu i budi nadu u bolje sutra.

U to se uvjerila ekipa Dubrovačkog dnevnika koja se prošlog petka provozala s ekipom iz cabrio-busa, a Dubrovčane su tog dana uveseljavali sastav ‚Tremendo’, vilenjakinje i ostali božićni likovi iz Plesnog studija Lazareti te glumica Izmira Brautović kao ‚baka Mraz’. Oni su pjevali, ple-

sali, mahali i poželjeli svojim sugrađanima sreću i veselje u vremenu kada im je takvo što potrebno, možda i više nego inače.

MALO TKO JE IMUN NA SREĆU Nevjerojatni su zapravo prizori koji se mogu vidjeti na dubrovačkim ulicama kad njima prolazi blagdanski autobus. Ima, naravno, onih koji su indiferentni prema njihovoj pojavi, no daleko je više onih koji ih s oduševljenjem pozdravljaju.

Baka ili po dubrovački None Mraz izlazi iz autobusa na Pošti Lapad i maše vozačima i prolaznicima. Neki samo prolaze, no puno više je onih koji je pozdravljaju i trube iz svojih vozila. Pingvin i još jedna ‚Mrazica’ plešu na bulevaru. Starije sugrađanke mašu s prozora okolnih zgrada i od srca se smiju. Prolaznici uživaju u pjesama koje izvodi bend. Zapravo, čini se kako je sve u redu, većina se uglavnom smije, pozdravlja, pleše, čime je uvođenje cabrio busa opravdalo svoju svrhu.

Oduševljeni djelatnici Opće bolnice Dubrovnik

Izmira Brautović kao ‚baka Mraz’, vozači je pozdravljaju i mašu joj SPONTANOST PRIJE SVEGA Cabrio bus zapravo i nema svoju zacrtanu rutu kretanja. Uglavnom polazi iz Gruža, a kasnije se ruta dogovara ‚u hodu’. Ide se tamo gdje ima najviše prolaznika kako bi što većem broju sugrađana uljepšali dan. Ipak, nema dugotrajnog zaustavljanja. Otpjevaju se uglavnom dvije, tri božićne pjesme, a onda se ide dalje jer je cilj razveseliti prolaznike,

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža Vijesti

25

ovčani mašu s ma prođe cabrio bus Blagdanska ekipa cabrio busa ali izbjeći veća okupljanja i zaustavljanja ispred cabrio autobusa.

Ipak, uz svu spontanost i improvizaciju koju projekt nosi u sebi, tijekom cijelog trajanja vožnje poštuju se sve epidemiološke mjere. Stoga je broj osoba koje se mogu naći u autobusu ograničen i odnosi se samo na glazbenike i zabavljače, a nošenje maske je obvezno svima, pa i pjevačima za vrijeme izvođenja pjesama.

pozdravili su ih liječnici, medicinske sestre te djeca koja se nalaze na odjelu te su s njima iza ograda i s balkona zapjevali ‚Fritulu’ i ‚Sretan Božić svakome’.

Vesela je ekipa u svom điru razveselila i djecu Osnovne škole Marina Držića na Ilijinoj glavici koja su s bendom zapjevala ‚Zvončiće’ i zabavila se. Veseli cabrio bus, uz osmijehe i veselje, zapravo nosi

sve one poruke koje bi trebalo imati na umu u zahtjevnim vremenima. Kako i u najvećim olujama treba pronaći tračak svjetla i kako iz najzahtjevnijih situacija treba iznaći nešto korisno. Kako bi rekao Držićev Pomet, ma se je treba s bremenom akomodavat, a cabrio bus je najbolji primjer. I u trenutku kad je sve zabranjeno, može se pronaći način za uživanje u blagdanskom duhu i veselju. foto: Dubrovački zimski festival

NAJLJEPŠI JE DJEČJI OSMIJEH Cabrio busu se najviše vesele stariji sugrađani i djeca pa je upravo odjel pedijatrije Opće bolnice Dubrovnik česta točka zaustavljanja u itineraru. I prošlog petka, baš kao i često kad đirava Gradom, cabrio bus se zaustavio ispred odjela, a

‚Tremendo’ je samo jedan od bendova koji su uveseljavali sugrađane

Vesele im se i mlađi i stariji

26

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi iz Grada

ANKETA

KAKVA JE BILA KORONA a zapravo toliko dobra, n SVE JE U NAČINU na koji se promatra svijet. Poznati građani sudjelovali su u anketi o tome kakva im je bila ova krizna godina Autori: ALENA ANĐUŠIĆ, IVONA BUTJER, AIDA ČAKIĆ, NIKŠA KLEČAK, LUCIJA KOMAIĆ, MARO MARUŠIĆ, VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinović

ll Odavno se nije dogodila jedna ovakva godina u kojoj više ništa na svijetu nije isto pa tako vjerojatno nije ni u životima ljudi. Iz odgovora koje su neki od njih dali u anketi Dubrovačkog dnevnika može se zaključiti kako je ona donijela i puno toga dobroga. Sve ovisi o tome kako se gleda.

nego u smislu druženja, kupanja, manje poslovnog stresa. Ono što očekujem od 2021., je da bude financijski bar 50 posto bolja, ali da održimo te neke odnose što smo uspješno izgradili u 2020. Da se mene pita, da znamo da će ovo sve ostati na ovome, odmah bih potpisao princip 3+1. Tri godine u kojima je posao kao u 2019. pa plus jedna jedna godina ispušna kao 2020.

IVAN MASLAĆ, Direktor sektora u Zračnoj luci i gradski vijećnik MIŠO SORIĆ, snimatelj Ova 2020. mi zapravo i nije bila tako loša. Dapače, jedna od boljih godina. Što znači bolja godina? A što loša? Da si manje uprihodovao ili da si imao više vremena za sebe i za obitelj, i prijatelje? Sve ovisi kako gledate. Po meni je važno naći neki balans.

Mislim da je, u tom smislu, bila u blagom disbalansu, ali ne mogu reći da mi je krivo jer je više bilo ovih pozitivnih stvari. Pozitivnih, ne u smislu Covid testova

Godina 2020. je drugačija od mnogih do sada te će se o njoj dugo pričati, a gotovo cijela znanost će je sigurno dugo proučavati. Bila je teška prvenstveno u zdravstvenom smislu, a na ekonomskom planu je izazvala pad gotovo svih gospodarkih aktivnosti bez presedana. Industrija zračnog prometa je doživjela možda najveći udarac.

Očekujem sunce nakon kiše, pobjedu medicine i znanosti

nad prijetnjom virusa ponukan jedinstvom u pronalasku rješenja za ovu pandemiju te ekonomsko uzlijetanje svakog kućanstva temeljem solidarnosti svakog čovjeka u ovim teškim vremenima. Ova godina će nas podsjećati na univerzalnu želju za zdravljem svakog čovjeka.

SANJA PUTICA, zaposlenica Atlantske plovidbe i političarka Gotovo da ne znam nikoga tko bi za 2020. godinu rekao da je bila dobra. Svakako godina iz koje možemo dosta naučiti određujući jasnije svoje prioritete i više cijeneći život. Meni je donijela promjenu posla, nešto mirniji način življenja, nove ljude, znanja. Zahvalna sam na prigodi da učim, realiziram. Kako je početak uvijek obilježen optimizmom, onda vjerujem da ćemo imati zdraviju i uspješniju novu.

IVANA ŠEPAK, poduzetnica i gradska vijećnica Godina 2020. mi je počela fantastično, bila sam za Novu godinu u sjevernoj Italiji, obilazila Veneciju, Milano, Varese, gotovo do švicarske granice, uskoro je uslijedio poslovni put za New York i bila sam jako sretna i ponosna kako obećavajuće izgleda nadolazeća sezona. Došao je ožujak i rezervacije su se počele otkazivati jedna za drugom dok nisu došle na čistu ništicu, baš kao i moji prihodi. Ostatak godine očito nisam putovala nikud, radila sam minimalno, ali zato sam provela više nego ikad vremena s majkom i bratom koliko nisam u posljednjih šest godina i na tome sam zahvalna. Nisam izgubila optimizam i svjesna sam da će sve ovo uskoro biti jučer, koliko god to smiješno i možda naivno zvučalo. Radujem se budućnosti, što od srca želim svojim sugrađanima i sugrađankama, da traže ljepšu stranu života ma koliko im to nemoguće zvučalo jer sam se na svom primjeru uvjerila koliko je malo potrebno za sreću.

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi iz Grada

27

A GODINA? Toliko loša, nekima i najbolja ikad sve ovo samo Gatesova namještaljka i velika zavjera. Najbolji period godine mi je bio potpuni lockdown kad nisam izlazio iz đardina, slušao sam ptice i palio gradele. Priroda je čudo. U konačnici opet vjerujem u onu krilaticu. Svako zlo za neko dobro. Korona idi ća.

da su s nama, i još mnogima, koronom i više pogođenima, neizmjerno solidarni bili, sebi su plaće čak 10 posto smanjili. U budućnost političarsku, stoga, vedro gledam, u idućoj se izbornoj godini još ljepšim obećanjima nadam! Jedva ih čuti, i veseliti se, čekam...

MIHOVIL ŠPANJA, sportaš Dakle, što reći o godini u kojoj je otišla mater na bolji svijet, u kojoj sam imao tu „privilegiju” da mi ugrade prvi stent u 36. godini i u kojoj je korona samo zaokružila predivnu 2020. godinu. Ne volim neke svoje privatne tuge prostituirati u javnom prostoru, ostavit ću ih tamo gdje i trebaju biti. Žao mi je da zbog svega navedenog nisam imao više prilike raditi s djecom s teškoćama kroz plivačke treninge. To mi je glavni zadatak u Novoj godini. Otvoriti svijet plivanja mališanima koji to zaslužuju.

Valjda je ova godina upravo trebala biti takva kakva jest i meni taj lockdown uopće nije teško pao. Žao mi je svih koji su oboljeli i imali teške simptome. Ponajviše starijih osoba u umirovljeničkim domovima koje mjesecima nisu vidjeli njihovi najmiliji i doslovno će puno njih umrijeti od tuge. Valjda je svako zlo za neko dobro. Valjda. Jer kako drukčije objasniti proteklih 12 mjeseci? Ne znam je li bilo gore strepiti hoćeš li se zaraziti ili slušati zagovornike cjepiva, antivaksere i one kojima je

i bespotrebnim natezanjima jer smo shvatili koliko smo zapravo mali.

Nadam se da ćemo, kad ovo sve prođe, u 2021.više cijeniti ono što smo imali prije, ono za čim toliko patimo i sjećamo se s nostalgijom, a uzimali smo zdravo za gotovo. Svima nam treba još malo strpljenja i pozitivne energije dok ovo sve ne prođe, a proći će. Sretan Bozić svim sugrađanima uz najljepše želje i puno pozitivne energije za strpljenjem i nadom!

SLAVICA GRKEŠ, vlasnica agencije Dominium Travel

ŽELJKO TUTNJEVIĆ, fotograf Meni godina i nije bila tako loša, kakva je zla mnogim ljudima priskrbila.Zdravlje starčića ubogoga još relativno dobro služi, ni tu se niti na što, osim kroničnih staračkih boljetica, i nemoći, dodatno ne tuži. Posebno me činjenica razveselila da su se višedesetljetna predizborna bajkopričanja naših vrlih političara ostvarila, brza cesta do aerodroma, a autoput vrhunski, i bez najmanje grbe i neravnine, do Ploča, il’ čak Metkovića brzo i bez zastoja vozila, niti jedan dio mog starog auta nije loša cesta dodatno pokvarila! I jako mi je drago

Kad sve svedemo na neke pluseve i minuse, mislim da je godina bila pozitivna u svakom smislu te riječi. Poslovno je bila najgora godina ikad, privatno vjerojatno najbolja ikad. Nekad imam osjećaj da smo tako dobro živjeli da nas je Svemir pogledao i rekao: „malo smo se zaigrali, a?”

I pustio nas malo da se koprcamo i odvagnemo što nam je zapravo važno. Na kraju ispada da su nam najbitnije te „sitnice” koje nam nose život, a to su zagraljaji, poljupci, druženja i sve što nam je zabranjeno s ovom beštijom. Kroz ovaj period smo otvorena srca, iskrenost, suosjećanje i poniznost ispraksirali i kroz poslovni i privatni život, bez snage za dodatnim kompliciranjima

STJEPAN SIMOVIĆ, županijski vatrogasni zapovjednik Pandemija koronavirusa je obilježila godinu, a nije zaobišla ni naš vatrogasni sustav, no mislim kako smo odradili dobar posao u tom dijelu i nastavit ćemo dobro raditi i dalje.

Ostale stvari koje se tiču vatrogastva, a vezuju se uz sezonu, također su protekle odlično. Što se tiče privatnog nivoa, većina moje obitelji, a i ja sam, smo preboljeli covid-19 i sve je dobro prošlo. U sljedećoj godini neka bude zdravlja, a za ostalo ćemo lako.

28

MARIJO BEKIĆ, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik: Godinu na izmaku sam proveo u punom radnom kapacitetu, posebno zbog novonastale situacije oko epidemije koronavirusa. Uz to, mogu reći kako je na poslovnom planu bila uspješna s obzirom na to kako sam ponovno izabran za ravnatelja Bolnice u drugom mandatu te sam postao izvanredni profesor na Sveučilištu u Dubrovniku. Na privatnom je planu godina bila stabilna, kao i inače, a i kako se i očekuje od supruga i oca četvero djece.

VIKTORIJA KNEŽEVIĆ, odvjetnica Do 15. ožujka sam imala toliko stvari koje sam željela promijeniti, živjeti drugačije, dru-

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi iz Grada

gačije radit, putovati dalje...

Nakon 15. ožujka ja, a vjerujem i većina vas, bi štošta dala da imamo onaj i onakav život kakav sam imala prije tog dana. Kako je zapravo sve relativno! Vidjeli smo da ono što nam se jučer činilo kao „muka ježeva” (težak posao, stresan život) već danas može izgledat kao život iz snova, ako se karte dovoljno ludo promiješaju. Tako da koliko god bila loša godina, moram reći da je zapravo dobra jer smo toliko toga shvatili o sebi, drugima, životu. Samo da ne bude gore i da se svi iz ovoga izvučemo zdrave glave!

novno tužno sjećanje. Ako mi vrijeme dozvoli, pokušat ću se vratit u kolosijek i zadržati životnu radost koju želim dijeliti u ljubavi s prijateljima.

GORAN CVJETINOVIĆ, savjetnik gradonačelnika za medije i odnose s javnošću

DORIS JAKIĆ, fotografkinja

MARIJA GRAZIO, profesorica klavira I protekle godine ostala sam vjerna nastojanju da živim autentičan život. Zahvaljujući globalnoj pošasti koja je nesumnjivo otežala svakodnevnicu, lakše je bilo živjeti s tuđim i vlastitim licemjerjem i lišiti ga se u razložnosti bitnog i nebitnog. Gledajući s te strane, godina mi je bila više nego autentična, pa bi se dalo zaključiti i uspješna. Emocionalno i f izički iscrpljujuća s konačnim odlaskom jako mi bliske osobe koja je usnula svoj nebeski san, godina na odlasku mi je donijela nemi-

Godina def initivno za pamćenje! Poremetila mi je dosta toga u privatnom životu. Poremetila, odgodila i odugovlačila. Iako, našla sam, pogotovo u doba karantene, napokon vremena za stvari koje sam odugovlačila godinama, tako da nije svako zlo za zlo. Što još dobro? Pa svašta! Sati i sati boravka u prirodi, krugovi najbližih članova obitelji i prijatelja, napokon pročitane knjige i odgledane serije, i druge slatke svakodnevne sitnice. Što se tiče fotografije, nikad više volje i inspiracije! U veljači sam krenula s projektom Woman by Doris.

Riječ je o boudoir fotograf iji za svaku ženu, koja je kao takva prva u Dubrovniku. Do danas je projekt izvrsno zaživio, na što sam jako ponosna! Na samu ideju i na svaku divnu i hrabru ženu koja se odluči na takav korak ljubavi prema sebi.

Godina je počela dogovaranjem i planiranjem desetak putovanja, što poslovno, što privatno, a ponešto i s izložbom „Dubrovnik - Grad s ožiljkom“. Onda se dogodila pandemija i sve je to otpalo.

No, snašao sam se i na kraju sam presretan onim što se dogodilo.

Imao sam tako desetak putovanja u susjedstvo - manje u Bosnu i Hercegovinu, a znatno više u Crnu Goru. S odličnom ekipom sam se ispeo na desetak planina u Crnoj Gori i otkrio svoju novu ljubavekstremni kanjoning. Pamtit ću godinu i po izvrsnim (pročitanim) knjigama, osobito krajem godine - od Akmadžine o Kuhariću „Kardinal i vlast“ preko Jakovinine o Budu Lončaru „Od Preka do vrha svijeta“ do Pilićeve „Tito očima Krleže“. Na poslu je sve bilo „pod kontrolom“- i kriza je pokazala da ekipa s kojom radim itekako zna što i kako raditi, a biti pritom i pravedan, i odlučan. Približilo se vrijeme za podnošenje računa rada od ljeta 2017. i sve je spremno za 16. svibanj dogodine. Sve se propitivalo i analiziralo do detalja, pa sam optimist. I veći nego zadnji put. Zdravlje je u 2020. poslužilo, pa me je, kao i sve ukućane, svaka nevolja, pa i COVID, mimoišla. Kupanje u moru je nastavljeno kroz cijelu godinu. I za kraj godine, zapamtit ću s ponosom Orsatov prvi koncert (svira saksofon u drugom razredu osnovne muzičke škole). Dakle, sve u svemu - jako sam zadovoljan. Izvuklo se najbolje u najčudnijoj i najlošijoj situaciju od rata naovamo.“

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi iz Grada

29

ll Vrijeme korone traje znamo otkad, nisam radila ono što najbolje radim, imam javne nastupe i pjevam. Nisu ni drugi. U međuvremenu sam radila na pjesmi i spotu ‘Ima te’ koja je još uvijek na top listama, i ne u Hrvatskoj samo. Imala sam i lijepih stvari u ovoj godini. Imala sam tu krasnu pjesmu i divnu produkciju i spot.

Ove godine sam dobila nagradu za životno djelo Općine Konavle, ponosna sam na to, a vjerujem i da sam je zaslužila. Imala sam vremena za sređivanje svoje arhive doma pa sam našla i brojne zahvalnice. Jedna od njih je zahvalnica za izložbu veza na koju sam ponosna jer sam u ratnim godinama mogla poći u Francusku u Lille, donijeti materijal iz Slovenije i konac iz Francuske da se ženama Konavala omogući da naprave vez. Ta mi je zahvalnica najdraža, a zahvalnicama bih mogla sve zidove u stanu pokriti. Konavle su kraj mojih roditelja, ja sam iz Dubrovnika, ali Konavle su moja najveća ljubav. Sve što je s njima vezano i kada sam naišla na tu zahvalnicu bilo mi je jako drago.

Nedavno sam od mog velikog prijatelja Serge Lama dobila francuski tekst od pjesme ‘Ima te’ s tekstom koji je potpuno drugačiji od originalne pjesme ali moram snimiti novi spot, napisao je da mu je čast pisati za mene. Novi spot za francusko tržište snimam poslije nove godine, to je velika stvar. Serge je jako važna osoba u Francuskoj. To mi je još jedna lijepa stvar u ovoj ružnoj godini.

Početkom prosinca mi je iz Francuske krenula pošiljka s 52 moje snimke koje sam izvela na francuskom jeziku. Cover je s mojom slikom iz mladih dana i danas. Još mi nije stigla, radujem se, posebno zato što je upravo Serge napisao

Emica Elvedji / Pixsell

TEREZA KESOVIJA: Uvijek sam se čudila Kinezima na Stradunu s maskama, sad su je oni stavili nama, a njima više ne treba

osvrt na to izdanje. Želja mi je da se ubrzo skroz dovrši Knežev dvor u Pridvorju za čiju se obnovu zalagao Niko Kapetanić, imala sam čast primiti nagradu baš u tom Kneževom dvoru. Doznala sam da se Pridvorje zvalo Sv. Martin, a kad se knez uselio onda je postalo Pridvorje. Usput i Nika Kapetanića pozdravljam i ponosna sam na njega.

pljenik daske, to je najbitnije ostati čiste glave i da smo u stanju još pružiti ljudima ono što znamo i možemo. Ako bog bude dobar prema nama. Više razmišljam o ljudima oko sebe nego o sebi, moja savjest je čista, volim ljude, neka im bog da pameti i zdravlje da se pridržavamo onoga osnovnoga, ovo je biološki rat, ali kao svaki rat proći će i taj rat.

OBITELJSKO OKUPLJANJE

Prije svega Sretan Božić i najiskrenije želje da Nova godina bude bolja, da ljudi dođu do onoga što su izgubili da počnu raditi, da nam dođu turisti i da nastavimo živjeti i raditi.

Skupit ćemo se za Božić u granicama dopuštenog, dvije obitelji, poštujemo sve moguće zakone. Neću se cijepiti. Cijepila sam se protiv gripe, doktoricu Markotić ću pitati s obzirom na moje zdravstveno stanje, držim se, najviše me služe glas i optimizam, sve je to preduvjet s obzirom na godine. Ne želim se predavati, moja poruka svima je koji imaju moje godine ili su mlađi od mene, pa su depresivni. nemojte posustati, držite se nečega lijepoga što dolazi, uhvatiti se za to kao uto-

Uvijek sam se čudom čudila i u jednom trenutku nisam mogla shvatiti ljude, Dubrovnik, bijeli prelijepi grad, sunce, plavo nebo, a kineski turisti hodaju s maskama na licu. Dolazilo mi je da im strgam masku i da ih pitam gdje ste došli. Onda je došlo do toga da oni svi nama stave maske, a njima u Kini više ne treba.

Želimo vam sretan Božić i uspješnu Novu godinu!

Šetalište kralja Zvonimira 17

www.sbd.hr

32

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče Kolumna o moruŠkura i brodovima bura

GENERAL VON STEUBEN

Zaboravljena tragedija broda u čijem drugom potonuću je stradalo pet tisuća ljudi IZMEĐU DVA POTONUĆA ovaj najljepši brod njemačkog Trećeg Reicha posjetio je Dubrovnik. Tek je nedavno otkriven na dnu Baltika na dubini od 70 metara gdje možda čuva tajnu nestanka Jantarne sobe iz dvorca u Sankt Petersburgu, koju su ukrali nacisti IVO BATRIČEVIĆ

Putnički brodovi GENERAL VON STEUBEN, WILHELM GUSTLOFF i teretnjak GOYA potonuli su s 22 tisuće osoba. Parni brod GENERAL VON STEUBEN ispred gradskih mira s kraja 30-tih godina prošlog stoljeća ničim ne odaje zlu sudbinu jednog od najljepših putničkih brodova Njemačkog Trećeg Reicha. Brod je 1922. godine porinut u more kao MüNCHEN u brodogradilištu Vulcan u Ščećinu, a na prvu je plovidbu iz Bremena za New York zaplovio 21. lipnja 1923. godine. Imao je 13325 GT i bio dug 168 metara.

Na transatlantskoj pruzi plovi sve do 1930. kada ga je u New Yorku zahvatio požar nakon kojeg je potonuo na morsko dno. Brod je izvađen iz mora, temeljito popravljen, parni je stroj zamijenjen dizelskim, a prije povratka na svoju redovitu prugu dobio je i novo ime GENERAL VON STEUBEN. Iz-

General von Steuben ispred gradskih mira s kraja 30-tih godina prošlog stoljeća ničim ne odaje zlu sudbinu jednog od najljepših putničkih brodova njemačkog Trećeg Reicha

među Bremena i New Yorka plovi od veljače 1931. do studenog 1934. da bi od 1935.godine nastavio ploviti samo na kružnim putovanjima. Od konca 1938.godine skraćeno mu je ime u STEUBEN, pa je tako na osnovu ove promjene imena lako zaključiti da je priložena fotografija i snimljena između 1935. i 1938.godine, kada je pod imenom GENERAL VON STEUBEN nekoliko puta posjetio i Dubrovnik.

PREVOZIO NJEMAČKE IZBJEGLICE I RANJENE Nacistička Kriegsmarine je brod rekvirirala 1939.godine za smještaj mornara i pomorskih časnika. Krajem Drugog svjetskog rata brod se zatiče u plovidbama između okupiranih baltičkih luka i domovine, prevozeći njemačke izbjeglice i ranjene pripadnike nacističkog ratnog stroja koji se na Istočnom frontu pod naletima Crvene Armije povlačio prema Berlinu. Tako ploveći, STEUBEN je postao sudionikom nevjerojatne tragedije, najveće ikad zabilježene u

svjetskom pomorstvu, a što je najgore, u svijetu neopravdano zaboravljene i vrlo malo poznate.

Brodovi njemačkog Reicha, praktično bez zaštite, su u konvojima Baltikom bili lak plijen sovjetskih podmornica. STEUBEN je 9. veljače 1945. godine pretrpan s oko 2000 izbjeglica, 2500 ranjenika i 500 članova posade isplovio iz ruske luke Baltiysk za Kiel, ali ga je sljedeći dan malo prije ponoći pronašla sovjetska podmornica S-13 te s dva ispaljena torpeda potopila.

Brodolom je preživjela samo manja skupina stradalnika, tako da se računa da se s brodom na morskom dnu utopilo i oko 5000 ljudi.

POVEZANE TRAGEDIJE Nešto ranije 30. siječnja je ista S-13 podmornica s tri torpeda potopila brod WILHELM GUSTLOFF kada je poginulo, kako su pedantni Nijemci izračunali, 9343 putnika, što je i do danas ostala najveća pomorska tragedija na svijetu. Međutim to još nažalost nije bi-

lo sve. U noći 16. travnja, samo tri tjedna pred završetak rata, sovjetska je podmornica L-3 s dva torpeda potopila teretni brod GOYA s kojim je na morsko dno potonulo oko 7000 putnika. Ove tri tragedije, koje su se na Baltiku nedaleko jedan od druge dogodile u kratkom vremenskom razmaku, odnijele su na morsko dno oko 22 tisuće žrtava, što je u pomorskim krugovima doista ostalo nezapamćeno. Koliko su tragedije neopravdano zapostavljene govori i činjenica da je u tragičnom, ali ipak idilično opjevanom stradanju britanskog transatlantika TITANIC poginulo oko 1504 osobe što je daleko manje od ovog stradanja.

Uz bok ove tragedije može se još jedino postaviti smrzavanje oko 12 tisuća ratnih zarobljenika, uglavnom Poljaka, na sovjetskom teretnjaku DZHURMA 1941.godine u Sibiru u blizini Wrangelovih otoka. Nažalost, u svim se ovim slučajevima radilo o stradanjima ratnih gubitnika, a kako su povijest uvijek pisali pobjednici, tako su se ove goleme i nepotrebne, ali ipak namjerno izazvane tragedije do današnjeg dana pokušavale baciti u zaborav. Šira morska oblast tragedije u Baltičkome moru danas je posebno obilježeno spomen područje, minimum da bi se na neki način civilizirano moglo trajno obilježiti jedno ovako stravično mjesto.

POSJETI DUBROVNIKU Povodom sedamdesetpete obljetnice ovih velikih pomorskih tragedija, red je da ih se i mi u Dubrovniku prisjetimo, poseb-

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima no broda GENERAL VON STEUBEN koji je nekoliko puta na svojim kružnim putovanjima posjetio i naš Grad.

GENERAL VON STEUBEN u grušku luku prvi put je uplovio 3. travnja 1936. godine s 327 putnika i 340 članova posade, a pod gradske je mire bacio sidro 7. travnja i 15. rujna iste godine. Plovio je na trotjednom kružnom putovanju i po cijeni 425 Reich maraka po osobi na relaciji Venecija-Dubrovnik-Kotor-Krf-Ithea-Katakolon-Santorini-Faleron (Pirej)-Istanbul-Iraklion-Naufplion-Tripoli-La Valetta-Agrigento-Napulj-Genova.

Sljedeće, 1937. godine ponovo sidri pred Lokrumom 11. i 15. travnja, a grušku luku posjećuje 20. rujna kada je s 437 putnika i 324 člana posade otplovio prema Trstu. Posljednji put GENERAL VON STEUBEN posjećuje Dubrovnik u podne 6. rujna

General von Steuben – crtana kartolina 1938.godine s 247 putnika. U 17 sati je otplovio opet prema Trstu i više se ovamo nikada nije vratio. Nedugo nakon toga, ime broda je skraćeno u STEUBEN, da bi već sljedeće godine ušao u sastav nacističke ratne mornarice u čijoj je službi na koncu i dočekao svoju nesretnu sudbinu.

Podrtinu je pronašao poljski hi-

drografski brod ORP Arctowski tek u svibnju 2004. godine. Prve fotografije potopljenog General von Steubena su se pojavile u časopisu Nacional Geographic 2005. godine nakon punih 60 godina, iako brod leži na 70 metara dubine, a neki dijelovi trupa su mu na 50 metara dubine. Okolo broda su se još 2005. mogli naći neki osobni predmeti posade i putnika.

33

Po meni je tu još jedan misterij zašto se taj brod pronašao nakon 60 godina iako mu se približna pozicija potonuća znala, a leži na dubini od samo 70 metara. Jedna od poveznica je nestanak poznate Jantarne sobe koja je predstavljala ponos careva iz dinastije Romanov iz zimskog dvorca u Sankt Petersburgu, a ukrali su je nacisti i negdje otpremili u drvenim sanducima koji do danas nisu pronađeni.

Ruski majstori i znanstvenici u prethodnim desetljećima su uspjeli obnoviti veličanstvenu jantarnu sobu. Jedna od opcija nagađanja je da je vrijedna kolekcija pošla na dno s brodom General von Steuben i naravno da je tamo nisu našli 2004. godine.

U prilogu je jedna zaista lijepa razglednica broda pred Gradom iz osobne kolekcije, kao i ova crtana verzija original brodarske kompanije Norddeutscher Lloyda.

34

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

POLA DOKTORA NE ŽELI SE CIJEPITI PROTIV KORONE

Jesu li dubrovački liječnici ‚stoka k PA ŠTA JE OVO, MILA MATI – cijeli svijet je u totalnoj banani i sada kada se vidi svjetlo na kraju tunela najveći antivakseri su – liječnici MARO MARUŠIĆ Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

ll U ono vrijeme prije tisuću godinu kada je sve bilo normalno čitav svijet išao je na nogometne utakmice, koncerte, dočeke nove godine, družio se za Badnjak i Božić, putovao svijetom, grlio se i ljubio…, jedino je naš mali grad pod Srđem zahvatila katastrofa.

Siječanj je 2018. godine, a u medijima se puštaju informacije kako u Dubrovniku živi najveći broj ravnozemljaša na svijetu. Samo pola djece na jugu Hrvatske cijepljeno je protiv ospica. Ospice su zaboravljena bolest koja eventualno postoji drugdje na svijetu, ali ako se pojave kod nas, poharat će stanovništvo.

Samo koji mjesec kasnije, u proljeće isto godine, po hrvatskim medijima u formatu prijelomne vijesti vrišti naslov kako su se ospice pojavile u Dubrovniku, gradu s najglupljim stanovnicima u Europi i svijetu. Obolio je neki lik iz Stona, za kojeg nitko u tom malom gradiću ne zna ni tko je, ni što je, ni je li postoji. Nije ni bitno je li taj čovjek uopće živo biće ili utvara, važno je samo da je obolio od ospica. U sljedećih nekoliko dana bilježe se dodatni slučajevi ospica u glavnom gradu ravnozemljaša, a obolijevaju čak i cijepljeni liječnici.

Eto o kakvom je velikom sranju riječ. Dok svijet uživa u gospodarskom rastu i hedonizmu, Dubrovnik – grad kretena koji vjeruje da je nogometna lopta ravna ploča – suočava se s epidemijom strašne bolesti. Hrvatski mediji natječu se tko će jače opaliti budaletine s juga koji ne cijepe ni sebe, ni svoju djecu. Prvo Net.hr upozorava da je opasan virus stigao na jug Hrvatske, te da su tako potvrđene najgore sumnje, a Index odmah zatim donosi apokaliptični naslov: Hoćemo li zbog budala pokapati djecu? Ministar zdravstva Milan Kujundžić šalje dramatični apel u kojem upozorava na ogro-

mnu opasnost. U Otvorenom i RTL Direktu izmjenjuju se gosti koji se pitaju kako su Dubrovčani u svega nekoliko stotina godina od izumitelja karantene postali najgluplji ravnozemljaši koji ne vjeruju znanosti.

ZA CJEPIVO SMO SIGURNI Onda prva zvijezda hrvatskih medija postaje Pero Markunović, liječnik iz Dubrovnika koji je dobio ospice, iako je cijepljen. Danima ne silazi s prijelomnih vijesti, a mediji pažljivo bilježe njegove opservacije o dubrovačkim antivakserima. Spomenuti doktor ne može se načuditi glupošću svojih sugrađana, pa apelira: -Ja stvarno ne znam kako objasniti ljudima da postoji beskonačna razina dokaza da cjepivo ne uzrokuje autizam i da također postoje drugi razlozi zašto su djeca autistična. Da postoji HALMED koji kontrolira ta cjepiva. I da postoji nas 18 tisuća doktora u Hrvatskoj koji smo

...

Još do prije dvije godine antivakseri su bili stoka koja ne zaslužuje grobno mjesto, prijetilo im se oduzimanjem djece i odlaskom u zatvor, nisu ih smjeli upisati u vrtiće i još uvijek ne smiju i to sve zbog bolesti koja je u Dubrovniku uzela nula života i nula posto ekonomije. Danas kada je korona uzela milijune života, milijune radnih mjesta i još će toga biti, ispada da prvi koji ne žele da se ta agonija završi su doktori

učili više od desetak godina da bismo znali što pričamo. Ne znamo ni mi dosta toga, ali za cjepivo smo sigurni – govori doktor, a njegove riječi potvrđuje i Bernard Kaić na izvanrednoj konferenciji u Dubrovniku povodom pojavljivanja ospica. Na novinarsko pitanje Kaiću što uzrokuje autizam, on odgovora: -Ne znamo što uzrokuje autizam, ali cjepivo sigurno nije!

Samo par dana kasnije, riječi Markunovića postaju još oštrije i cijela situacija s ospicama u Dubrovniku doživljava klimaks. Na svom Facebook profilu doktor Markunović ponovno piše svoj stav o Dubrovčanima koji ne žele cijepiti svoju djecu bojeći se nuspojava: -Ja samo mogu iz ovoga zaključit da mi je žao što se bavim medicinom u javnoj ustanovi tako da ovakvu stoku moram liječiti. Oni nisu zaslužili zdravstvenu skrb, socijalnu skrb, a ni grobno mjesto. S ovakvim ljudima ne postoji civilizirani i pristojni način razgovora. Oni to jednostavno ili intelektualno ne mogu procesuirati ili ne žele. Jedini razlog zašto je za ove prostore bolji neki drugi režim, a ne demokratski – zaključio je tom prigodom doktor Pero Markunović.

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

35

koja ne zaslužuje grobno mjesto’?

...

Prema rezultatima nedavno objavljene ankete, čak pola doktora hrvatskih bolnica uključujući dubrovačku ne želi se cijepiti. Gledam je li me oči varaju, pa ponovno čitam rezultate ankete – jest, istina je – pola hrvatskih doktora ne želi se cijepiti protiv korone

Situacija gotovo eskalira do uličnih nereda. Roditelji djece ogorčeni su što ih doktor naziva stokom koja ne zaslužuje grobno mjesto, Markunović se pravda da mu je hakiran Facebook profil, ali dubrovačka policija govori da nemaju takva saznanja. Nekoliko dana kasnije situacija s epidemijom ospica u Dubrovniku ipak se smiruje.

EPILOG OSPICA Evo epiloga - u strašnoj epidemiji oboljelo je dvadesetak ljudi, nitko nije umro, a posljedica cijele priče je da se dubrovačkim roditeljima necijepljene djece zabranjuje upis u vrtić. Potvrđuje to ravnateljica Boja Mustać. Svijet pak za to vrijeme nije primijetio dramu koja se događala u Dubrovniku već je i dalje uživao u plodovima enormnog gospodarskog rasta, zarade i svakojakih blagodati koje idu s tim.

A onda u siječnju 2020. godine u medijima se počinju puštati informacije kako strašna bolest zvana koronavirus hara Kinom. Mediji upozoravaju da će se, ako bolest stigne do nas, dogoditi sranje, jer krdo nema imunitet, ali nitko se previše ne obazire. Korona je bolest koja je daleko od nas.

Samo koji tjedan kasnije, u veljači iste godine, po europskim i hrvatskim medijima vrište naslovi kako se korona pojavila na Starom kontinentu, te da uzima prve žrtve. U danima iza sve se zahuktava, a cijela priča traje evo sve do dana da-

našnjeg. Milijuni su umrli, a ekonomske posljedice još su veće. Deseci milijuna tek će umrijeti od gladi i boleština koje je izazvao stres i neimaština. Čitav svijet je u lockdownu, nema nogometnih utakmica, koncerata, božića, nove godine, nema apsolutno ničega. Sve je otišlo u totalnu pi*ku materinu. Čak nema više ni antivaksera u Dubrovniku.

Naime, dobar dio dubrovačkih antivaksera ima apartmane i turističke biznise i sve bi dali da ova agonija stane, pa čak i ruku na cjepivo. Sreća da se vidi svjetlo na kraju tunela. Farmaceutske kompanije smućkale su bućkuriš i uskoro kreće masovno injektiranje stanovništva. Prvi u redu koji će se cijepiti su starije osobe i liječnici.

Ali, prema rezultatima nedavno objavljene ankete, čak pola doktora hrvatskih bolnica uključujući dubrovačku ne želi se cijepiti. Gledam je li me oči varaju, pa ponovno čitam rezultate ankete – jest, istina je – pola hrvatskih doktora ne želi se cijepiti protiv korone. Najluđe od svega što ovakvi rezultati nisu samo u Lijepoj Našoj, nego i ostatku Europe i svijeta. SAD je najpogođenija zemlja svijeta epidemijom korone, a tamo se želi cijepiti svega trećina liječnika!

TOTALNA BANANA Pa šta je ovo, mila mati – cijeli svijet je u totalnoj

banani i sada kada se vidi svjetlo na kraju tunela najveći antivakseri su – liječnici. Je li ovo neka zajebancija? Nije li Pero Markunović još onda kazao da je „18 tisuća hrvatskih doktora čitavo desetljeće učilo da znaju to o čemu pričaju.

Puno toga ne znaju, ali za cjepivo su sigurni.“ Još jednom trljam oči, pa opet iznova čitam. Što više pokušavam shvatiti sve mi je manje jasno.

Još do prije dvije godine antivakseri su bili stoka koja ne zaslužuje grobno mjesto, prijetilo im se oduzimanjem djece i odlaskom u zatvor, nisu ih smjeli upisati u vrtiće i još uvijek ne smiju i to sve zbog bolesti koja je u Dubrovniku uzela nula života i nula posto ekonomije.

Danas kada je korona uzela milijune života, milijune radnih mjesta i još će toga biti, ispada da prvi koji ne žele da se ta agonija završi su - doktori. Ništa meni više nije shvatljivo, valjda „intelektualno ne mogu procesuirati“ ove informacije, drugog objašnjenja jednostavno nema. Zato bih samo volio pitati doktora Markunovića jedno jedincato pitanje. On je ipak išao deset godina u školu, puno toga ne zna, ali zna da su cjepiva sigurna.

-Doktore Markunoviću, je li pola dubrovačkih, hrvatskih i svjetskih liječnika stoka koja ne zaslužuje grobno mjesto?

36

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: Vjera Šuman

Mudraci

J

oš malo i pozdravit ćemo se s ovom godinom, koju stvarno želim što prije zaboraviti i sigurno u takvim željama nisam jedina. Eto je tamo ,nek’ što prije završi u ropotarnici povijesti, kako bi rekao naš prvi predsjednik. Ipak, bojim se, ma koliko sanjala dan u kojem se na ekranu ni na portalima neće pojaviti ni Božinović, ni Capak ni društvo, bojim se da ćemo ih još mjesecima gledati čak makar i utišanog tona, što sama sve češće činim.

Osim što virus ide dalje, sad me još nerviraju s nekim mutiranim koji se još brže širi, ali o kojem još nitko ne zna kud i kako će se to odraziti na broj i smrtnost oboljelih. Cjepivo je konačno odobrila i Europska agencija za lijekove pa će početi cijepljenja i u nas, iako za početak stiže simbolična količina cjepiva. Plenki je dokučio i malo se iznenadio koliko u Hrvatskoj ima antivaksera. Ipak, uvjeren je da će kampanja o cijepljenju, koju Vlada tek sad pokreče, promijeniti stav o cijepljenju. Čini se kako nije čitao ankete o tome koliko građani vjeruju Vladi. Ankete pak o cijepljenju kažu kako će se jedva četrdeset posto Hrvata dobrovoljno cijepiti. Ostali ne daju da ih Bill Gates kontrolira i tu je dramatičnu situaciju naš Maro Marušić temeljito proučio i objavio u kolumni, koju sam s velikim guštom pročitala.

Maro mi je uletio k’o svjetlo na kraju tunela u ovim tmurnim danima koji započinju s maskiranim stožerom.

Razveselio mi dan .

S

ve druge vijesti osim vražje korone, nekako prolaze bez većih reakcija pa zato veseli kako se ipak čuo glas protiv prijedloga zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. Baš im je jak naziv zakona. Zakon je već u prijedlogu, ali ministrica nije našla za zgodno o tome temeljito komunicirati javnost, nego gotovo šutke, kao da se radi o nekom od brojnih, manje važnih zakona koji se, eto, usklađuju s onim Europske unije. Poanta zakona je da će se moći sijati samo sjeme koje je odobreno, odnosno, ako želite jesti domaću pomadoru možete ju saditi u svom vrtu, ali samo ako vam ne padne napamet prodati je, pa ni na kućnom pragu, a kamoli na pijaci.

Naime, dopušteno je ekološko sjeme, ali samo ako je „dorađeno“, što je službeni naziv za takozvano čišćenje sjemena. To čišćenje sjemena trebale bi raditi neke specijalizirane ustanove kojih još nemamo, ali kad ih budemo imali, one će dobro naplaćivati svoje usluge, što će brojne male OPG-ove kao i ostale male proizvođače povrća, dovesti do ruba propasti i potpunog odustajanja sadnje. Pa je DUSTRA reagirala i ironično upitala ministricu Vučković :“Ministrice poljoprivrede iz naše županije, što kažete?“. Marija se zasad nije oglasila, ali će uskoro sigurno nešto smirujuće objasniti, pa će kao i puno puta dosad biti ,pojeo vuk magare’.

Ako baš nećete stiroporaste pomadore, tikvice i kukumare, sadite sami

na svojim balkonima, terasama, dvorištima. Gdje koji, mili moji.

Š

to se mene tiče, ovo, inače najljepše doba godine, odlučila sam takvim i napraviti. Kitim kuću, počela sam peći kolače, istina kasnije nego ikad, ali nema veze, kuća miriše po vaniliji i cimetu, lampice gore i Božić može u miru doći. Televiziju ne palim, slušat ćemo samo CD po vlastitom izboru. Okupit ćemo se s obitelji i zajedno dočekati Božić. Malo smo u dilemi je li naš neoženjeni sin - koji ne živi s nama, iako često ruča u nas - član našeg domaćinstva, jer ako nije, uz moju sestru i njenu obitelj moglo bi ispasti da smo se skupili protupropisno s članovima tri, a ne dvije obitelji. E sad, ako se doda prisustvo Svete obitelji, onda bi debelo mogli doći pod sankcije organa reda, komunalnih redara ili kojih već. Opet, s druge strane, nije lako bilo ni majci Mariji i svetom Josipu s malim Isusom pa su to prebrodili. Dolazak tri mudraca bio je blagoslov. Ne smijem ni pomisliti što bi bilo da se to odvijalo u Hrvatskoj i da su im došli tri mudraca Božinović, Capak i Beroš. O Bože, hvala ti što si ih čuvao od većeg zla. I zato ne dajte se, uživajte sa svojim najbližima bez stresa i u ljubavi. Ako išta, ovo vrijeme korone podarilo nam je dovoljno vremena za svoje drage i to je ipak najveći blagoslov. Sretan vam Božić i sretna i bolja Nova godina! Imajte se lijepo. Eto vas.

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Pismo čitateljice

37

BOŽIĆNO PISMO VALENTINE TOMAŠEVIĆ

‚Zaustavite te užurbane živote i zapitajte se kada ste posljednji put promislili na slabe i nemoćne’ DUBROVKINJA VALENTINA TOMAŠEVIĆ željela je podijeliti posebnu poruku nade onima koji su suočeni s teškom sudbinom.

U želji da Dubrovčane podsjeti upravo na dobrotu uputila je Božićno pismo koje prenosimo u cijelosti. ll Apel za humanost Već dugo vremena sam željela napisati ovaj apel i poziv svima vama dragim ljudima dobre volje.

Ali, nisam bila sigurna ima li smisla izgovarati rečenice koje su izgovorene već toliko puta, a da ih je zapravo malo tko doista i čuo. No, bliži se Božić, vrijeme kada svi malo usporimo, zastanemo i razmislimo. I upravo to je ono što vas želim zamoliti.

Danas živimo u nekom teškom vremenu u kojem se sve doima tako okrutnim i hladnim. Težak je život, ali daleko je teža hladnoća ljudi u njemu. Milosti je malo. A stvarnih emocija i one iskonske ljudske topline gotovo da i nema.

Tijekom posljednjih godina bila sam svjedokom tolikih tužnih trenutaka koji su me užasnuli i posramili kao ljudsko biće. Toliko sam se puta zapitala gdje je nestala ona osnovna ljudska suosjećajnost. Ona samilost i dobrota kojoj su nas učili naši roditelji, naša vjera i naši stari.

Jer u onome što sam vidjela ništa ljudsko nema. Čula sam čovjeka koji kaže: „Danas nisam imao što pojesti.“ I onoga drugoga kako mu odgovara: „A ja sam danas toliko hrane bacio.“ Vidjela sam obitelji okupljene oko stolova prepunih obilja i one druge koji gledaju sa strahom hoće li posljednji komad kruha koji imaju dotrajati dva dana. Čula sam čovjeka koji kaže: „Hladno mi je. Nemam se čime ugrijati.“ I onog drugog koji mu odgovara: „A meni je u kući pretoplo.“ Jesu li su to riječi koje bi jedno ljudsko biće trebalo uputiti drugome?

Vidjela sam domove iz kojih dopire smijeh i toplina, dok se oni drugi ne sjećaju kada su posljednji put čuli toplu riječ,ni kada su se posljednji put nasmijali. Suze su zamijenile smijeh.

Promislila sam: Mora postojati nešto što možemo učiniti da promijenimo takve trenutke. Jer, čini mi se, da je još jučer svijet izgledao sasvim drugačije.

Kakvi smo to ljudi postali? Je li doista u nama nema više niti malo one osnovne ljudske samilosti?

Jedan divan svećenik svoju propovijed je započeo riječima: “Sjetimo se siromašnih, zaboravljenih odbačenih...“ Koliko puta ste i sami čuli te riječi, a da niste ni trenutak stali i zapitali se što one uistinu znače. Vaše misli bile su okupirane drugim.

Tužna je činjenica da danas ljudi bježe od tuge i siromaštva kao od kakve zarazne bolesti. Kada smo postali tako oholi?

Toliko puta čujem ljude koji se žale na duge radne sate. Na obiteljske obaveze. Na obaveze u kućanstvu. No, ne vide da se zapravo žale na sreću! Beskrajno je tužno da ne shvaćaju da je dar što imaju posao na koji će otići. Dom u koji će se vratiti svojoj obitelji. Postoji toliko puno ljudi koji bi dali čitav život u zamjenu za jedan njihov „tako težak dan“.

Zato vas molim da ovog Božića, barem na trenutak, zaustavite te vaše užurbane živote i da se zapitate kada ste posljednji put promislili i na one druge, slabe i nemoćne, kojima bi vaša pomoć značila toliko puno? A svi imamo takve ljude u našem okruženju.

Sjetite se starih prijatelja koji su danas usamljeni i bolesni. Nemoj-

te se bojati! Nemojte bježati! To su oni isti ljudi s kojima ste nekad dijelili radost i smijeh. Zašto ne biste podijelili i tugu? Nemojte se pravdati zauzetošću i nedostatkom vremena. To su samo prazne izlike za „Ne želim.“,“Nisi mi važan.“, i „Nije mi stalo.

A tužna istina je da ne morate odvojiti čak niti jednu sekundu vašeg vremena, ako ga uistinu nemate. Dovoljno je samo malo dobre volje kako bi ga uklopili u svoje.

Kada odete u kupnju sa svojom obitelji posegnite rukom za litrom mlijeka više. Za jednim komadom kruha. Učinite to za one koji ne mogu sami.

Pokucajte ponekad na vrata prvog susjeda i upitajte ga kako je.

Nekada te dvije male riječi promijene dan. Što je u tome toliko teško? Kada smo se toliko otuđili?

Kada smo zaboravili razgovarati jedni s drugima?

Jeste li se ikada zapitali kada ste posljednji put saslušali nekog, a da na njegovo pitanje niste odgovorili sa „Ja”. Pokušajte barem jednom to svoje „ja“ staviti po strani i uistinu saslušati. Dar koji ćete dobiti kada u očima onog drugog vidite olakšanje i zahvalnost nemjerljiv je s bilo čim drugim. Time sebi nećete oduzeti apsolutno ništa. A njima ćete reći: „Važan si mi! Nisam te zaboravio!“ Potrebno je tako malo volje umjesto toliko puno izlika i lažnih opravdanja. Nemojte izgovarati samo prazne riječi jer previše takvih su već sigurno čuli. Što znači vaše: “Ako što treba, tu sam.“ Ili ona stara fraza: “Kaži ako nešto mogu učiniti“. Radije šutite, ako uistinu ne mislite učiniti ništa. Jer, nažalost, vrlo često je upravo tako.

A onaj tko to uistinu želi pomoći, znat će kako to i učiniti.

Nekada je dovoljna samo jedna ohrabrujuća riječ. Jedan iskren i prijateljski osmijeh. Ako dolazi u dobroj namjeri i iz srca, onaj drugi će to sigurno osjetiti. Jednako kao što će osjetiti zlobu i zavist kojih

doista ne bi trebalo biti, posebno ne u ovim teškim vremenima kada bi svi trebali biti potpora i snaga jedni drugima.

Jedna divna osoba nedavno je izgovorila tako poznatu rečenicu: “Kako zračiš, tako privlačiš.“ Prvi put u životu shvatila sam koliko drukčije značenje može imati. U današnjem vremenu življenja tužna istina je da ako trpiš, ako kažeš da možeš i onda kada te zadnje snage izdaju,ako ne moliš i ne pokazuješ slabost, teško da ćeš dobiti ičiju pomoć. Samo poniznost, ranjivost i spušten pogled izazivaju sažaljenje i empatiju. Zar bi doista trebalo biti tako?

Ne tjerajte ljude da mole. Time im oduzimate i ljudskost i dostojanstvo, a nerijetko je to i jedino što im je preostalo. Kada vidite teške sudbine, ne okrećite glave, nego priđite. Ne osuđujte, nego pomozite. Ta „teška sudbina“ mogli ste biti Vi, Vaše dijete, Vaš roditelj, brat, sestra.

Učite svoju djecu da nije uredu okrenuti glavu i da nije uredu ne učiniti ništa ako mogu pomoći.

Samo zato što to svi rade. Samo zato što je takav svijet. Izlike iza kojih se skrivaju svi, jer tako je daleko lakše nego pomoći. Naša djeca uče od nas. Oponašaju nas. Nemojte dopustiti da odrastaju u takvom svijetu, ako postoji barem jedna sitnica koju možete promijeniti kako bi im pokazali ispravan put.

Na kraju vas iz sveg srca molim: ovog Božića prije nego što se okupite u toplini vašeg doma, sa svojim najmilijima, zapitajte se postoji li doista baš ništa što biste mogli učiniti kako bi nekome prenijeli barem djelić te topline i radosti, i kako bi bar na trenutak promijenili ovaj hladan svijet u kojem živimo.

Jer upravo takav bi i trebao biti: pun nade, ljubavi za bližnje i osnovne ljudske dobrote. Zar ne?

Sretan Božić svima!

Valentina

38

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NAJLJEPŠA BLAGDANSKA PRIČA

Mladi Župe sv. Mihajla postavili Betlehem u s NA MASLINE su postavljene svjećice, a uz pomoć starijih župljana je napravljena i kućica.

Jaslice već šestu godinu zaredom uveseljavaju Dubrovčane Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Već šestu godinu zaredom, župa sv. Mihajla uveseljava Lapađane, ali i šire pučanstvo prekrasnim Betlehemom ispred crkve koji se u božićnim danima postavlja u njihovom ružičnjaku. Inicijativa je to koju je pokrenuo župnik župe sv. Mihajla don Robert Ćibarić, a kojoj su se mnogi župljani rado odazvali.

Betlehem se u proteklim godinama znao i službeno otvarati, brojni župljani su dolazili kako bi vidjeli momenat u kojem će zasjati u punom sjaju, sa svim svjećicama i blagdanskim dekoracijama. Ove godine, kao i sve ostalo, i postavljanje Betlehema je proteklo skromno, ali jednako veselo i vrijedno. A ove godine, baš kao i svake prethodne, sugrađani rado ba-

Najteže je bilo izraditi kućicu ce pogled prema crkvi kako bi vidjeli jaslice, bilo u vremenu relaksacije kada šetaju područ-

...

MLADI KOJI SE DRUŽE I POMAŽU NAJPOTREBITIJIMA Klub mladih Župe sv. Mihajla rado se odaziva brojnim humanitarnim akcijama i pozivima za pomoć koji se organiziraju u suradnji s Caritasom Župe sv. Mihajla.

Posljednje je bilo pomaganje u dovođenju bolesničkih kreveta u prostorije Župe koji su potrebni župljanima sa zdravstvenim problemima.

Nedavno su župljanke Župe sv. Mihajla izrađivale kolače koje su prodavale iza misa, a sav prilog je namijenjen pogođenima u potresu u Zagrebu te za udrugu ‚Marijin obrok’ u svrhu pomoći siromašnima u Africi. Inače, udruga pomaže djecu i u najsiromašnijim dijelovima svijeta te im osigurava svakodnevni topli obrok i potiče djecu na školovanje. jem ispred crkve ili u vremenu kad im je teško i kada idu prema bolnici. Pogled na osvijetljeni ružičnjak i impresivne jaslice, nešto je što izaziva divljenje i u teškim, i u lijepim vremenima.

KAD SE VRIJEDNE RUKE SLOŽE…

Betlehem ispred crkve sv. Mihajla

Ove godine svoj su veliki obol dali i mladi Župe sv. Mihajla koji su uredili prostor ispred crkve i postavili Betlehem. Kako je kazao voditelj Kluba mladih Župe sv. Mihajla Ivo Roko, sve je

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

39

a uz druženje i smijeh samo jedno jutro! ...

ONI SU OVE GODINE ‚ZAVRNULI RUKAVE’ U izradi Betlehema ove godine su sudjelovali Ana Šuperak, Ana Curić, Ivana Andričić, Mario Papac, Leo Muhoberac, Mihael Obad, Luka Peraica, Marko Dužević, Ljudevit Pergjoni, a pomogli su im dva starija župljana Muhoberac i Peraica.

Mladi Župe sv. Mihajla bilo gotovo u vrlo kratkom vremenu, u opuštenoj i veseloj atmosferi. „Mladi Župe su se okupili prije nekoliko dana kako bi uredili Betlehem ispred crkve.

Sve je dovršeno u samo jedno jutro! Tako su postavljene svjećice na masline, a uz pomoć naših starijih župljana je napravljena i kućica. Sve to je dovršeno u samo jedno jutro, uz druženje i rad,“ izjavio je Roko.

Najveći izazov svakako je bila izrada kućice, no sve je išlo po planu. „Prvo smo konstrukciju učinili stabilnom, a onda smo žicom povezali sve njene dijelove koji su stršili. Potom smo grube dijelove prekrili lovorom koji smo donijeli iz obližn-

je šume,“ kaže Roko o pothvatu kreativnih članova Kluba mladih.

la mame osmijehe na lica svojih sugrađana.

Tako su prošlih blagdana stanarima obližnjih zgrada pred vratima ostavljali kavu i kekse, uz lijepe poruke, kako bi im zahvalili što se ne žale na njihova, ponekad nešto glasnija, druženja u prostorijama Župe. Inače, Župa ima sportsko i dječje igralište te prostore u kojima se druže mladi tijekom cijele godine, a ljeti se organiziraju i turniri u nogometu. Uz sve to, mladi Župe sv. Mihajla svake godine sudjeluju u humanitarnim akcijama i različitim vidovima pomoći svojim sugrađanima, što je zapravo istinska poruka blagdana koja je u teškim vremenima još i potrebnija no inače.

I LANI SU RAZVESELILI SUSJEDE Sve to, naravno, izmamilo je osmijehe župljana pa na račun njihovog malog, ali vrijednog projekta dolaze samo riječi hvale. „Konstantno dobivamo pozitivne reakcije od strane naših sugrađana. Sretni su iz godine u godinu što imamo takve jaslice u Lapadu, posebno što malo koja župa u Županiji zapravo organizira projekt poput ovog,“ kazao je Roko.

Ovo nije prvi put kako mladi Župe sv. Mihaj-

Jaslice

40

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

REDATELJICA, AKADEMSKA SLIKARICA I MAJKA SEDMOGODIŠNJIH TROJKI

Tina Violić otkriva kako njeguje tradiciju, baštinu i stare ričete RAZGOVARALI SMO s akademskom slikaricom i redateljicom Tinom Violić. Ona je rođena i odrasla u Dubrovniku, a pola života je živjela i studirala u Veneciji, svjetski je putnik i mama sedmogodišnjih trojki.

Zadnjih godina sve je poznatija po izradi tradicionalnih slastica i prirodne kozmetike.

ALENA ANĐUŠIĆ Foto: Privatni arhiv

ll Kako i kada ste se počeli baviti proizvodnjom tradicionalnih slastica i prirodnom kozmetikom?

Od malih nogu smo počeli izrađivati slastice i božićne ukrase, a sve to uz kuhanje i izradu prirodne kozmetike je u našoj obitelji oduvijek svakodnevica, jedino što smo s dolaskom djece to malo intenzivirali i upoznali javnost u svrhu očuvanja tradicije.

Gdje je zapravo vaša radionica’?

Tko sve radi zajedno s vama?

Vrt nam je u Rijeci dubrovačkoj, a živimo u povijesnoj jezgri nadomak Straduna. Uskoro ponovno otvaramo „Atelier Tina” u Čubranovićevoj br. 9, a u planu su i radionice raznih tema, kao i izložbe i druge manifestacije. Skupa radimo moja sestra Marijana, arhitektica i ja, a i mali trojac voli u svemu sudjelovati i pomagati.

To je već dugo u vašoj obitelji , recepti za slastice i kozmetiku, možete li reći više detalja?

Naš pradjed Frano Montagne, podrijetlom Francuz je bio ljekarnik u Male Braće, i od njega smo naslijedili recepture prirodne kozmetike i ljekovitih pripravaka koje koristimo u obitelji. Od pranone Marije Montagne s Lopuda baštinimo tradiciju izrade svile, od njenog oca iz Dola prastaru ričetu torte od makarula, od prababe Nike iz Župe kontonjatu, a s konavoske bande mantalu. Pranono Ivo s Osojnika i nono Antun su bili vrsni lovci, tako da imamo odlične ričete od divljači. Pranono Misko iz Obuljena, dundo Gusti, mama Mira i tata Miljenko su bili čeljad od mora, solili su srđele, sušili ribu na popretu, kiselili motar i kapare. Od svakog pre-

Tinina kćer Ira

tka smo naslijedili jedan dio neprocjenjive nematerijalne kulturne baštine, koji se trudimo održati i prenijeti našoj djeci.

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

41

...

MOŽETE LI PODIJELITI NEKI RECEPT KOJI SE VEĆ DUGO ČUVA U VAŠOJ FAMILIJI? Predlažemo ričetu za „Creme brulee”, francuski klasik iz stare kuharice pranona Frana. Fantastičan okus, a vrlo jednostavna priprema, nalik na našu rozatu.

SASTOJCI: 500 ml slatkog vrhnja 6 žumanjaka 40 g cukara 1 vanilin šećer POSTUPAK: Vrhnje zagrijati, ali ne da provri. Žumanjke, cukar i vanilin šećer promiješajte i dodavajte im polako vrhnje uz miješanje. Ulijte smjesu u keramičke ili vatrostalne posudice, koje smjestite u dublju posudu s vodom do pola (banja-marija). Stavite u zagrijanu pećnicu na 150 C i pecite 40-ak minuta dok se na vrhu ne uhvati korica.

Ohladite i pred serviranje pospite cukara po vrhu i brenerom karamelizirajte.

Koje su to tradicionalne slastice koje vi pravite? Ima li potražnje za tim, koliko Dubrovčana danas zna praviti nešto tako?

Mi pratimo godišnja doba i koristimo sezonske namirnice iz našeg vrta, tako u ovom periodu radimo mantalu, kontonjatu, arancine, bruštulane mjendule, medenjake te marmelade i likere.

S obzirom na to da tradicionalne riče-

Tina s djecom te znaju biti komplicirane i s vrlo dugim postupkom te zahtijevaju dosta vremena i strpljenja, mislim da se sve rjeđe pripremaju, ali drago nam je da smo uspjeli potaknuti neke da se podsjete okusa iz djetinjstva i okušaju po prvi put u pripremanju.

Prenosite li znanje na svoju djecu, očekujete li da nastave tradiciju?

To i jest smisao svega, osim održanja vrste i prijenosa DNK, da se prenosi znanje, običaji i tradicije, a svaka generacija će dodati nešto svoje.

S obzirom na to da ste vrlo svestrani, kako stižete sve obaveze?

Svi imamo dnevno na raspolaganju 24 sata, ali kako ih rasporedimo i koris-

timo puno ovisi, tako je kod mene rano buđenje po staroj poslovici „jutro čini pos’o” i ne gledam televiziju.

Kako je korona utjecala na vaš život, posao?

Nastojimo se ne živcirati s onim što ne možemo promijeniti, a u svemu sto se događa ne gledamo nedostatke, već prednosti i mogućnosti. Tako u ovim vremenima npr. radi manje posla imamo više vremena za druženje u obitelji i bavljenje s hobijima.

Kako ćete provesti ovaj Božić?

Božić ćemo provesti u obitelji, u miru i veselju, u toplom i okićenom domu, uz miris kolača i starih božićnih pjesama sa gramofona.

Rent a Car & Prijevoz putnika

020 435 744, reservations@kompas.rent

Sretan Božić & Nova 2021. godina!

Čestit Božić i sretna Nova 2021. godina!

Na djedovini gradimo budućnost

44

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ASTROLOGINJA HELENA HABULIN

Pandemijska godina mo poravnanje na nebu kao u godini Prvog svjetsko ASTRO STRUČNJAKINJA govori i kako bez astrologije znamo da će iduća godina biti prvenstveno posljedica kaosa ove godine te objašnjava kakav je horoskop u 2020. doveo do ovoga što sad imamo, posebno naglašavajući kakve su projekcije za 2021. godinu Autor: VEDRAN SALVIA foto: privatna arhiva, pixabay.com

ll „Znalo se da će povijesno gledano ova godina biti izazovnija, dramatična, jedna od onih koje podijele sjećanje na prije i poslije nje”, govori za Dubrovački dnevnik astrologinja Helena Habulin, inače Dubrovkinja sa zagrebačkom adresom. Pitali smo je da prokomentira ovu pandemijsku godinu s astrološkog ugla. Godinu o kojoj se u smislu popularne kulture govori kao o iznimno nesretnoj, o njoj se rade šale, prepričavaju se vicevi.

- Na planu pojedinca ne bih rekla da je nesretna. Koliko god da je bila i još jest teška znamo svi nekoga tko je u ovoj godini “došao do sebe”, napredovao poslovno, našao ljubav ili barem započeo vezu, pa makar i virtualnu. Krize nas rastresu pa lakše otresemo ono što više ne funkcionira. Za nekim potencijalima u sebi posegnemo tek kad je „čupavo”. Svašta čovjek preživi... I

Astrologinja Helena Habulin

još se zna nasmijati i u najmračnijim trenucima. Ti vicevi i jesu fantastičan podsjetnik da je ljudski duh ‚’čudo’’ - kaže Habulin.

I U OVOJ GODINI DOLAZILO SE DO SEBE

Pitamo je možemo li uopće reći da u astrologiji postoji striktno pozitivno ili striktno negativna loša ili dobra godina ili se tu radi o samo o pretpostavci nečega što se može dogoditi ako se okolnosti poklope?

...

„Primjeri neke od povijesnih manifestacija njihove blizine su bili godine 1914. u kojoj se dogodio globalni konflikt, 1947. kad je hladni rat bio u jačanju, kao i početak poslovanja MMF-a, godine 1982. se dogodila globalna recesija i AIDS. U znaku Jarca kao sad su se našli i 1518. kada je Martin Luther ukazao na korupciju Crkve, a otpor Henry-a VIII Rimu započeo reformaciju Europe“

- Nema isključivo negativne ili pozitivne prognoze.

Ono što se odražava na nebu je ljudsko iskustvo. A ono je miks pozitivnog i negativnog na dnevnoj bazi. Mi smo oni koji proglase dan ili godinu užasnom ili dobrom.

Netko će se zahvalno uhvatiti pozitive, a netko će dati više energije onome što „nije išlo”. Kad govorimo o predviđanju, astrologija je vrlo precizna u onome “kada”.

Znamo točno kad je vrijeme da doživimo neku energiju/princip. Ono što određuje najvjerojatniji scenarij su okolnosti u kojima nas energija zatekne. A to kako ćemo mi odigrati taj scenarij - ovi-

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

45

ogla se predvidjeti, o u 2020. još smo imali og rata, pojavi AIDS-a...

si o nama. Znači, radi se o pretpostavci. Ali, kad astrolog dobro poznaje planetarne cikluse i dobro procijeni osobnost klijenta, onda su pretpostavke precizne u tolikoj mjeri da se zapanjite ističe Habulin.

OVAKO NEŠTO SE DOGAĐA No, je li astro scena ovakvo nešto mogla predvidjeti, je li se dogodilo nešto što je u astrološkom smislu moglo prouzrokovati pandemijsku godinu?

- O da. Dogodilo se približavanje, tj. poravnanje po istoj liniji gledano sa Zemlje, Saturna i Plutona. To se događa svako 33-38 godina navodi Habulin.

- Primjeri neke od povijesnih manifestacija njihove blizine su bili godine 1914. u kojoj se dogodio globalni konflikt, 1947. kad je hladni rat bio u jačanju, kao i početak poslovanja MMF-a, godine 1982. se dogodila globalna recesija i AIDS. U znaku Jarca kao sad su se našli i 1518. kada je Martin Luther ukazao na ko-

rupciju Crkve, a otpor Henry-a VIII Rimu započeo reformaciju Europe - rekla je Habulin te pojasnila detaljnije ove navode u odnosu na aktualnu godinu.

- U siječnju 2020. smo imali gužvu od čak sedam planeta u znaku jarca. Kroz godinu smo doživjeli čak šest pomrčina koje su naglasile opet taj isti dio neba. Po naglasku na elementu Zemlje za očekivati su bile dramatične transformacije ekonomije i financijskog sistema.

Težište na znaku autoriteta i kontrole donijelo je hiperrealnost glede struktura i sistema upravljanja, kao i raspad dotrajalog. Susret Jupitera i Plutona značio je ekspanziju straha, ali i transformaciju duha. Kad je Pluton uključen znamo da vidimo samo vrh ledenjaka, a da je veći dio nevolje skriven. Kad god je Jarac u pitanju, stvari su vrlo kontrolirane, čak i kad djeluju kaotično. Travanj, lipanj i studeni bili su termini kad su moć i novac u tajnosti bitno mijenjali ruke i plano-

46 ve – govori Habulin koja je također objasnila i ulogu Neptuna.

- “Zadužen” za nevidljive neprijatelje, pandemije, viruse i cjepiva je Neptun. On je od 2011. u znaku koji ga čini moćnijim, a to je riba.

Bitno je znati da Neptun predstavlja i opsjenu, projekcije, gubitak kontakta s realnošću, iracionalnost, masovnu histeriju, manipulacije s informacijama i ljudskom psihom, kao i ovisnosti, duhovnost i kreativnost. Iz te Neptunove mreže svatko pokupi ono što je u skladu s njegovom vlastitom vibracijom, tj. percepcijom - objasnila je Helena Habulin.

A SAD NA 2021. GODINU...

A kakva bi mogla biti 2021. godina? Kakve su generalne projekcije na tom planu?

U smislu vraćanja u normalu, prije svega.

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti - Upravo u ovim najmračnijim danima ove godine živimo još jedan od onih susreta koji bitno mijenjaju. Saturn i Jupiter se susreću svako dvadeset godina, a sad to rade u znaku Vodenjaka.

Dakle, nakon kontroliranog uništenja neodrživog krećemo u nešto novo, riječima Pythonovaca; „a sad nešto sasvim drugačije”. Krećemo ususret novim društveno/političkim postavkama.

Promjene vladara i spoznaje o odgovornom razvoju će do kraja siječnja biti vrlo intenzivne. - istaknula je Habulin.

- Tijekom 2021. u istim temama i odrastamo i doživljavamo progres. Vodenjačke teme su: povezivanje intelektom, idejama, internetom, tu su i ljudska prava i slobode, mentalne traume, eksplozivnost, oslobađanje, nezavisnost, tehnološki napredak, neprilagođeni, geekovi, znanstvenici, E.T. i A.I. Saturn nam se

prvi put u trideset godina probno predstavio u ovom znaku od ožujka do svibnja i doživjeli smo “novo normalno” priču: mentalni presing, promjenu načina rada, socijalno distanciranje, kontrolu interakcije i čak i disanja. Ta priča se očito nastavlja u mjeri u kojoj dozvolimo.

A trajat će dok ne usvojimo lekcije o odgovornosti u odnosu na nabrojano - dodaje. ČEKAJU NAS ČETIRI POMRČINE - I bez astrologije znamo da će u 2021. problem biti prvenstveno posljedice kaosa 2020. Probat ću pojednostaviti neke korisne smjernice, a koga zanimaju detalji na tjednoj bazi dobrodošli su na blog na astroariel.com. Dakle, strepimo najviše od onoga što dolazi naglo i što se ne da kontrolirati. U astrologiji takva događanja imaju veze s Uranom i pomrčinama. U novoj godini imamo duel iz-

...

“Zadužen” za nevidljive neprijatelje, pandemije, viruse i cjepiva je Neptun. On je od 2011. u znaku koji ga čini moćnijim, a to je riba. Bitno je znati da Neptun predstavlja i opsjenu, projekcije, gubitak kontakta s realnošću, iracionalnost, masovnu histeriju, manipulacije s informacijama i ljudskom psihom, kao i ovisnosti, duhovnost i kreativnost

među Saturna u Vodenjaku i Urana u Biku: represija - pobuna, borba oko pravog omjera starog i novog, sigurnosti i slobode, konzervativnog i radikalnog. Takva uzbuđenja i učenje snalaženja van napuklih kalupa razvući će se na dvije godine. - navodi.

- Pomrčine su 26. svibnja., 10. lipnja, 19. studenog. i 3. prosinca. Na korekcije sudbine (i lansiranja naprijed) mogu računati rođeni oko tih datuma i rođeni dok je bio naglašen promjenjivi princip (Blizanci, Djevica,Strijelac i Ribe). Kako su to oni koji se najlakše prilagode - nema razloga za paniku. Oni koji su rođeni u dominaciji kardinalnog principa, to su znakovi koji nose energiju početka godišnjih doba: Ovan, Rak, Vaga, Jarac - će odahnuti, zasluženo, jer Saturn ih je nagazio još od kraja 2017. godine - pojasnila je.

- Oni obilježeni postojanošću i svojeglavošću, tj. kvalitetom sredine godišnjih doba su Bik, Lav, Škorpion i Vodenjak. Rođeni sredinom tih znakova su u 2021. na redu za Uranov stimulans, buđenje života. Ova ekipa

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti se zna opirati čak i promjenama koje su dobre za njih pa bi bilo dobro da u novoj godini ne gube energiju na takav način - kazala je ona.

I DALJE UČIMO GLEDATI KROZ MAGLU Sve spomenuto u vezi s Neptunom, kako ističe, „trebalo bi se rasplinuti od sredine veljače s možda još jednom epizodicom u travnju”.

- Međutim, Neptun ostaje u Ribama, i dalje učimo gledati kroz maglu, i u kaosu naći mir, što je opet moguće jedino u sebi. Ograničenja i otežanost putovanja, obrazovanja, sporta i zabave doživjet će promjenu u svibnju.

Ako političarima nešto drugo bude odgovaralo, a mi to prihvatimo, limitiranost ne

prestaje do jeseni. I nešto što vrijedi za sve: ugledajte se na Blizance. Ne u kratkoj pažnji i neozbiljnosti, nego na njihove kvalitete - zanimanje za ljude i događanja, propitivanje svega i svačega, savladavanje primjenjivih vještina - ističe.

- Završimo s prednostima 2021., naglašen element zraka podiže svijest i vjetar u jedra onih spremnih učiti i probati drugačije. Naročito do svibnja treba biti budan za prilike za napredak (koje će se ukazivati naglo i neobično). Lakše će biti i kad se radi o osobnom zadovoljstvu, intimi i motivaciji, nema zastoja i tapkanja u mjestu kakve smo imali u proljeće i jesen 2020., zbog retrograd-

Sretan Božić i Nova godina!

Merry Christmas and Happy New Year!

2021

nosti Venere pa i Marsa - zaključila je Helena Habulin.

Nevezano s ovom temom pitamo Habulin zašto je „retrogradni Merkur” postao kulturološki pojam. Je li se tu radi o nečemu toliko negativnome ili...?

- Merkur predstavlja naš mentalni proces i komunikaciju. Kad zbog pretjeranog tempa i distrakcija počnemo gubiti konce i sebe u svakodnevnom ritmu Merkur nam ponudi svoj prividni zastoj. Tako tri puta godišnje dobijemo par tjedana da usporimo i pohvatamo/popravimo sve ono što smo zbrzali. Što više brzanja - to više Merkurovih trikova usporavanja i opamećivanja kao što su propusti u poslu, gubljenje mo-

47

bitela, nesporazumi, epizode iz prošlosti. Tko je u skladu sa svojim zdravim tempom i zna kako opustiti mozak neće doživljavati zbrku nego će u retro fazi dolaziti do inače teže dostupnih informacija i spoznaja - rekla je Helena Habulin.

Pitamo je i koliko su godišnji horoskopi pouzdani, a koliko personalizirane natalne karte. Habulin pojašnjava kako su godišnji horoskop „ako ih piše astrolog, a ne robot u načelu daju dobre smjernice”.

-Ako su pisani kako treba bolje smjernice ćete dobiti praćenjem znaka kojim ste obilježeni trenutkom, satom rođenja - znak ascedenta tj. podznak. Prognoza koja proizlazi iz analize natalne karte je neusporedivo detaljnija - objasnila je.

Dragi naši sugrađani i svi korisnici usluga Poliklinike

ČESTIT VAM BOŽIĆ I GODINA NOVA! Zdravi i veseli bili! Želimo da vam Božić bude bez recesije opće depresije, korona pandemije.

Neka u Novoj posjet doktoru ne bude čest, dragoj osobi poklonite naš korona test.

U srcu mir i toplinu vam želimo mi, za blagdane ostanite doma i budite „covid free“.

Pazite na svoje zdravlje uz obitelj to je najvažnije!!!

Ma nek vam u 2021. teče mlijeko i med želi vam Poliklinika Marin Med. Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

50

petkom Crna kronika

POŽAR U LAPADU

Muškarac skočio s prozora zgrade i pao na auto, zadobio teške ozljede

Do eksplozije je došlo zbog curenja plina iz dvije plinske boce ll Požar stana u Ulici Mata Vodopića u Lapadu dogodio se prošlog petka u ranim jutarnjim satima, a jedna osoba je zadobila teže tjelesne ozljede.

Kako su javili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, očevidom je utvrđeno kako je eksplozija nastupila zbog curenja plina iz dvije plinske boce koje su se nalazile u kupaonici 46-godišnjeg vlasnika stana koji je na-

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

kon zadobivenih ozljeda skočio s prozora visine od šest metara, nakon čega je pao na vozilo parkirano ispred zgrade.

Uslijed eksplozije i pada 46-godišnjak je zadobio teške, i po život opasne ozljede i trenutno se nalazi u dubrovačkoj bolnici na liječenju. Požar je lokaliziran u roku od dvadesetak minuta, a gasilo ga je sedam vatrogasaca s tri interventna vozila

SVEMU KUMOVALA LJUBAVNA AFERA?

PODIGNUTA OPTUŽ izvukao 5,2 milijun Radi se o direktoru poslovnice D.B. iz Opuzena te voditeljici poslovnice Z.V. iz Komina i djelatnici A.M. iz Metkovića ll „Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 17. prosinca 2020. podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv dvije hrvatske državljanke (1981. i 1975.) i hrvatskog državljanina (1962.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i krivotvorenje službene ili poslovne isprave,” objavljeno je na stranicama DORH-a. Radi se o pronevjeri novca iz poslovnice RBA u Metkoviću putem nezakonitih transakcija za što se sumnjiči zaposlenike banke, o čemu je u travnju prošle godine prvi pisao Dubrovački dnevnik. „Okrivljenike se tereti da su od 1. siječnja 2016. do 9. travnja 2019. u Metkoviću, kao bankarski službenici jedne banke, u cilju da sebi i drugima pribave znatnu nepripadnu imovinsku korist, a na štetu te banke, postupili suprotno odredbama ugovora o radu, odredbama Interne procedure Poslovanja s gotovinom, Interne procedure Blagajničkog poslovanja gotovinom, te Interne procedure Trezorskog poslovanja, i počinili navedena kaznena djela. Tereti ih se da su, koristeći se bankovnim ovlastima raspolaganja gotovinskim novcem u blagajni i gotovinskim novcem u bankovnom trezoru, sastavljali naloge o prividnim novčanim, kunskim i deviznim uplatama na svoje tekuće račune, devizne račune i žiro-račune, te na tekuće i devizne račune drugih osoba, otvorene kod te banke, iako ni oni ni članovi njihovih obitelji nisu stvarno uplaćivali svoj novac, nego su na ime tako neistinito evidentiranih uplaćenih iznosa dalje koristili novac pohranjen u blagajni i trezoru poslovnice. Tereti ih se da su svojim postupanjem oštetili

banku za iznos od 5.296.897,00 kuna,” stoji na stranicama DORH-a.

ZBOG KONTROLE NASTALA POMUTNJA, JEDNOJ AKTERICI POZLILO Kako je Dubrovački dnevnik pisao prošle godine, riječ je o troje osumnjičenih, direktoru poslovnice D.B. iz Opuzena te voditeljici poslovnice Z.V. iz Komina i djelatnici A.M. iz Metkovića.

Sve troje su udaljeni sa svojih radnih mjesta nakon što je provedena interna kontrola stanja u trezoru prilikom čega su utvrđene nepravilnosti.

Prema pisanju pojedinih medija, zaposlenici su uzimali novčane rezerve iz trezora te ulagali u dionice i investicijske fondove. Pronevjera je tempirana između periodičnih vanjskih kontrola trezora nakon što su službenici iz Zagreba uletjeli nenadano. Uletom kontrole u poslovnicu, nastala je opća pomutnja i kaos, a jednoj od akterica je pozlilo pa je intervenirala Hitna pomoć.

Zanimljivo je kako su iz RBA, na dan kada se saznalo o pljački, zamolili predstavnike medija za razumijevanje. „Radi se o sredini u kojoj su stanovnici blisko povezani, te nikako ne bismo voljeli da ova priča u još većoj mjeri ima dodatan negativan utjecaj na obitelji i bliske osobe osumnjičenika”, poručili su.

DO 12 GODINA ZATVORA No, kolanje informacija se ne može zaustaviti posebno ne u manjim sredinama gdje se skoro svi međusobno znaju. Naime, prema nekim šuškanjima povod otuđenja novca je ljubavna afera te planirani bijeg iz Hrvatske.

Prema drugim izvorima koje je kontaktirao Dubrovački dnevnik, riječ je

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

51

ŽNICA PROTIV TROJCA koji je na kuna iz banke u kojoj radi o izmišljenoj priči koja je rezultirala sukobom između dvije zaposlenice koje se međusobno optužuju pa je jedna izmislila ljubavni aspekt prebacivši tako odgovornost na ovu drugu.

Osim toga, neki izvori špekuliraju da je još nekoliko djelatnika poslovnice u Metkoviću bilo umiješano u pljačku. Kako nam govore sugovornici iz sektora bankarstva, ulazak u trezor od strane ovlaštenih osoba se uvijek odvija u paru, dakle uvijek uz minimalno dvije osobe.

Bankarska afera godine, čiji su glavni akteri očito dobro uigrani djelatnici, je potresla cijelu Neretvu gdje se dogodila milijunska pronevjera u kojoj bi, ako im se dokaže krivnja, osumnjičenici mogli dobiti do 12 godina zatvora.

TEŠKA KRAĐA

Ušao je u skladište trgovine odakle je otuđio artikle u vrijednosti od preko tisuću kuna, javlja PU DN ll Muškarac (49) osumnjičen je kako je provalio u butigu u Komolcu u ranim jutarnjim satima 20. prosinca. ‚Policijski službenici su nakon zaprimljene dojave o aktivaciji provalnog alarma trgovine u Komolcu, u blizini trgovine zatekli 49-godišnjaka kod kojeg je pronađen alat za provaljivanje i torba s artiklima iz spomenute trgovine. Muškarac je uhićen i doveden u prostorije policije gdje je kri-

minalističkim istraživanjem utvrđeno da je prethodno, provlačenjem kroz odvodni kanal, ušao u skladište trgovine odakle je otuđio artikle u vrijednosti od preko tisuću kuna,’ javili su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo teške krađe osumnjičeni 49-godišnjak je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

PROVALIO U BUTIGU u Komolcu kroz odvodni kanal

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU. I IL EN IJ OC I ST GO

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

SADA[NJI ZAVR[NI KLUB RUKOEVROPSKI GOVOR, (skr.)

POGOVOR META[ICE SA SLIKE

RUKOMETA[ICA SA SLIKE

OTAC

MORSKI GREBEN

Vijesti KISIK

BROD ZA LOV NA TUNE

BEOGRADSKA GLUMICA

PJEVA^ HA[IM KU^UK

NORTH DAKOTE

UPAD NA TERITORIJ GOSPODIN (gr~.)

DRUGE DR@AVE

SPISI

ZNANOST O PRIJENOSU ELEKTRI^.

ENERGIJE RECIDIV

UVODNI TEKST

GRAD U IRAKU

ELEKTROMIOGRAF.

TEMPO

BIBLIJSKO PLEME

BA[TA

ORAN ZA RAD

ZAHVAT PRI PORA\ANJU ISTOK

LOVA^KA PU[KA

LETA^KA OBUKA (skr.)

GRA\EVINA U ISTANBULU

LUKA U AL@IRU

OVOJ, OMOTA^

IGRANJE

@EN. IME, AZEMINA

RIMSKI: 5

SASTAVNI VEZNIK STARA DR@AVA U AZIJI

POGONSKI MATERIJAL JEZERO U KINI

BLJE[TAVILO

ZAJEDNI^KA PROIZVODNJA FILMA AZIJSKA DR@AVA

BLAGAJNA

ITALIJA

ODVOJITI OD NARODA

NA[ OTOK

GLUMICA ODAK

NAJVE]A ALBANSKA LUKA

PJEVA^ICA UKRADEN

STARORIMSKI NOV^I]I

PLANINA U KEC U SJEVERNOJ MAKEDO- KARTAMA NIJI

DAR

PRIJEVREMEN @EN. IME, UBAVKA CELZIJ GLUMAC FILIPOVI]

KAO U^INITI NESPOSOBNIM GRAD U JEMENU KREATOR, CHRISTIAN

VRSTA BODE@A

KOVNA PLO^A

UZVIK USHI]ENJA

SKLADAN @IVOT

PRIPADNIK PRIMITIVNE RELIGIJE

DUBROVA^KI DNEVNIK ODJEVNI PREDMET

DESNI PRITOK SAVE U BIH

SNJE@NI ^OVJEK

POVEZANE KARIKE (mn.)

RIJEKA U KAZAHSTANU U RUSIJI

DANSKA

PROZORSKA STAKLA

COMPUTER AIDED DESING

PONUDA ROBE (mn.)

BRITANSKO RATNO ZRAKOPLOVSTVO

ZEMLJORADNIK

KRALJ U [AHU

UZVIK DOZIVANJA

FOSFOR

OVDA[NJI (skr.)

RAZRED

VRSTA LEMURA

LUKA U IZRAELU

SLIKAR GAUGUIN

[ARENA PAPIGA

DATA SERVER

VIROVITICA

NJEN PRVI KLUB IZNOS KULTURA KLASI^NE STARINE

RJE[ENJE - elektrotehnika, povrat, uvodnik, Tikrit, Enak, vrt, lo, sa~marica, I, omot, igra, Aza, gorivo, Asirija, Ton, sjaj, Kina, kasa, ov, P, i, oj, paor, RAF, r, DK, Esil, okna, Zoja, Dra~, ran, Ukrina, kaput, C, K, onesposobiti, CAD, Dior, kama, idila, Paul, ara, jeti, Dubrovnik, animist, antika. .

54

petkom

Mercedes A 180 cdi

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

SEAT Leon

AKO VOLIŠ KOMUNICIRATI S LJUDIMA I VOLIŠ AKTIVNU PRODAJU, A REZULTATI PRODAJE TI PREDSTAVLJAJU IZAZOV, MOŽEŠ POSTATI DIO USPJEŠNOG TIMA. 091/2333452

PLOVILA ll Prodajem brodsku kopču. ZF

ll AMG sport 2015 g, samo 55,000

km. Mob : 098618999 ___________________________________

Mercedes B-classe Automatik

ll 1.2. TSI, 86 KS, 138 000 KM. Sve

informacije na mob 098244390. ___________________________________

Gillera Runner

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna. MOB: 098 285 038

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljuje se jednosoban

opremljen stan na Montovjerni.

Informacije na mob: 099 206 7660. ll Iznajmljujem 2 stana po

35m2,potpuno opremljena s parkingom na duze ili na krace vrijeme. MOB:098 910 5375 ll Iznajmljuje se stan (35m)na

duze vrijeme (I. Vojnovića 50) cijena povoljna, kontakt 098392233. ll 2014 godina. 149500 km na satu.

PRODAJA NEKRETNINE

Dosta opreme. Cijena 98000 kuna.

MOB:098244390 ___________________________________ Nissan Micra 1.2

llProdajem jednosoban stan u

ll 1998 godina, 50ccm. 33000 km.

Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________

Clio 1.2 Rip curl

ll C2011, 120.000 km.

Uredno servisirana i garazirana.

Reg god dana. 4800 eur. 098 / 756239 ___________________________________

Chevrolet Spark

2014. godište. 33000 kuna. Bez troškova prijenosa, registriran do 03. mjeseca 2021. MOB:098585251

ll 2007.god Reg. 07/2021.god. Prvi

vlasnik, 119 000 km.Napravljen veliki servis. Cijena po dogovoru.

MOB:099 252 0138

Lapadu. Sve informacije na: 099 688 0160 llStanovi za prodaju. Cijena kva-

drata od 3000 do 3500 eura.

Kontakt: 091 442 3251

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ll MONTOVJERNA - STAN 55

M2,dvije sobe+DB,122.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran

luksuzno 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll ATLANT CENTAR-53

M2,atraktivan PP u prizemlju.

239.560 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert A. ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije so-

be+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll KUPARI KUĆA 550 M2 za

turizam,smještaj više djelatnika (30-40) potrebna rekonstrukcija 377.850 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem dron dji mavic mini

fly more combo. Kupljen u 8 mjesecu 2020. Paket sadrži 3 baterije, zaštitu za propelere i jos rezervnih dijelova. Cijena 3000 kuna.

MOB:0989642953

ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+D-

B,vrt 34 M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B

55

ll Prodajem alexandrine i naranče

Vošingtonke s Kalamote vrlo povoljno. Kontakt: 095 877 3493

RAZNO ll KAMENOKLESAR- Izrada grobni-

ca,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,čišćenje i zaštita grobnica,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini, kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.MOB: 091 728 5208 ___________________________________ llZaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa ,sve informacije na 091 1472 794.Mokošica. ___________________________________ ll Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramičarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, izrada i postavljanje željeznih ograda, vrata. MOB: 098 765 460

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 21.12. do 27.12.2020. „ KOD ZVONIKA” od 28.12.do 3.1.2020.

PREMINULI ANE KULIŠIĆ (1933) JULIO MILIN (1969) FAHRUDIN HAMZIĆ (1958) BISERA ĆIMIĆ (1938)

Monografija „DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA” najbolji poklon za sve prigode.

Uz autorov popust na redovnu cijenu mogu se primjerci monografije kupiti za samo 200 kuna. Kontakt broj mobitela 098/9651915.

KATICA KNEŽEVIĆ (1960) ALEKSANDRA SAMBRAILO (1942) BLAŠKO STANKOVIĆ (1946) ANTUN ANTUNICA (1939) NEGOSLAV OCOKOLJIĆ (1935) MARIJA PAVLOVIĆ (1948) EMILIJA LUKŠIĆ (1940) PERE SLADE (1949)

56

petkom

• BROJ 30 • 23. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

BOŽIĆNA PORUKA MONS. UZINIĆA:

„Od svega što su nam nametnule tradicija i običaji, ostao je Isus sam“ svijet ili da ga, kao što ističe sv. Karlo Boromejski, »rodimo u sebi i drugima«. To rađanje Isusa Krista u nama i po nama događa se po ljubavi koja je sama u sebi vrlo stvarna. Ona se ne pokazuje u riječima nego u gestama, stavovima i djelima po kojima u drugima budimo novu snagu, nadu i radost. Prihvatiti, saslušati, osušiti suzu, utješiti, imati razumijevanja, biti strpljiv, ohrabriti, pružiti dobar primjer… geste su po kojima činimo ljubav djelotvornom i Boga prisutnim u našim životima.

OVOGODIŠNJA PROSLAVA BOŽIĆA specifična je po covid okolnostima, ali i zbog toga što je Biskupija trenutačno bez biskupa Mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije uputio je božićnu poruku vjernicima koju objavljujemo u cijelosti.

Draga braćo i sestre, dragi prijatelji! ll Ovogodišnja proslava Božića u Dubrovačkoj biskupiji posebna je po tome što je Biskupija trenutačno bez biskupa, sa mnom kao apostolskim upraviteljem. Jedinstvena je i po tome što se događa u vrijeme pandemije koja nas je lišila mnogih lijepih stvari povezanih uz Božić, ali i prisilila da se oslobodimo mnogo toga suvišnog, nebitnog i da lakše dođemo do srži božićne poruke. Također je posebna i zbog mog odlaska iz Dubrovačke biskupije. Od svega onoga što su nam namet-

nuli tradicija i običaji, onoga što su nam nametali i neki drugi interesi naših suvremenih proslava Božića, ostao nam je On, Božić, Isus sâm, koji nam se nudi da se, u nama i po nama i našim životima, rodi za ovaj naš današnji

S nadom da ćemo dopustiti Kristu da se po našim djelima ljubavi i služenja trajno rađa u nama i u našim bližnjima, u našim obiteljima, u našim vjerničkim zajednicama i našem društvu, i da u svemu što činimo postane vidljiv on, naš Brat, Učitelj i Gospodin, od srca svima čestitamo Božić uz želju da u novoj 2021. godini svakoga dana budemo Isusove majke, oni koje će ga nositi u svome srcu slušajući njegove riječi i rađati po dobroti i ljubavi za ovaj svijet koji on toliko ljubi da je htio postati jedan od nas.

O Božiću 2020.

Mons. Mate Uzinić, riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije

OĐE, OĐE…

SVI NA FUNJESTRE, zapjevajmo zajedno kolendu, neka odjekuje i ovog Badnjaka POZIVAJU SE SVI GRAĐANI da se pridruže zajedničkoj kolendi i na taj način probudimo blagdanski duh i zajedništvo u ovim posebnim uvjetima u kojima ove godine dočekujemo blagdan Božića

„Pozivamo sve sugrađane da na Badnju večer u 20 sati izađu na prozore, balkone, tarace i u đardine i da svi zajedno zapjevamo našu dubrovačku kolendu!,“ pozivaju iz Grada Dubrovnika.

Na inicijativu Grada Dubrovnika, kao dio Dubrovačkog zimskog festivala koji ove godine nosi podnaslov ‘Advent u gradu kolendara’, lokalne radio i tv postoje te web portali točno u 20 sati pustit će kolendu u izvedbi Linđa. Pozivaju

se svi građani da se pridruže zajedničkoj kolendi i na taj način probudimo blagdanski duh i zajedništvo u ovim posebnim uvjetima u kojima ove godine dočekujemo blagdan Božića.

Zadržimo naše lijepe običaje i na ovaj način i pokažimo zajedništvo u teškim vremenima! Zakolendajmo svi zajedno na Badnju večer, uz stihove koji ove godine imaju posebno značenje – Ođe, ođe na zdravlje Vam Badnja večer dođe!