BROJ 28

Vijesti

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN ODVOJIT I SE, NA^INITI DISTANC U

ORKESTA R ^IJI JE ^LAN GLAZBEN IK SA SLIKE

SAVR[EN UZOR

S K A N D I N A V K A

OSOBE KOJE TEHNI^K NADZIRU REMONT I NO SANITAR ZAVOD NE MJERE (skr.)

AMPER

MENTA, METVICA

TIP SLOVA, GLAZBALO STAROGLAZBEN IKURZIV RIMSKI KA SA BOG SLIKE LJUBAVI

BAKAR

GLAZBEN I SA SLIKE K RO\EN U, DUBROVNIKU

UDARAC

IZVR[NI BIRO

TALIJANSKA TELEVIZI JA

NATJECAN JE U ANT. GR^.

GLUMICA , EVA

FILOZOF MARX

VENECIJA

[ARENA PAPIGA

DIO CRKVE

KARLOVA

C [AHIST, DRAGOM IR

PORTUGA

L

PUHA^KA GLAZBAL A

ROCKSASTAV BRANIMI RA [TULI]A

DIO UZDE

RI\I KONJ AGROIND KOMBINA .

T (skr.)

GUMIARABIKA

VOLUMEN

GRAM

EDIPOVA MAJKA IZ GR^. MITOLOGIJE

^AMAC

ISTOK

STARA RA^UNALJKA. ABAKUS RIJEKA SVETI

A, TISA VOJNIK KOJI BACA GRANATE

CELZIJ

STRUGAL JKA PLUGA

PRITOK LONJE NOGOMETA[, MARIN

ALT POD KUTOM, KOSO

VRSTA ^ETINAR

ST. NOVAC U DUBROVNIKU

ENGLESK I KNJI@EVN IK, JOHN

KON^I]

PONIZITI (fig.)

MUJIN I HASIN DRUGAR IZ VICEVA

PJEVA^IC A (SOPRAN ), JURINAC

GEOGRAFSKA KARTA

POSLOVN JEDINICAA

RAZRED

ODJEVNI PREDMET URLIK

PRASTANOVNIK BALKANA

O BESPLATN

@RTVOVA NJE (mn.)

KIPAR, ROMANO

KAPRIC

NJEMA^K I STRA@NJ FIZI^AR, A STRANA SKLADI[ NOBELOV TE, AC, STOVAGERHARD NOVCA ILI MEDALJE RI[TE VODA U KOJOJ IMA UGLJI^N E KISELINE

NEREALNOST STIL KNJ. DJELA

AMERI^K I KO[ARKA [, JAMES GORNJI EKSTREMITET RIMSKI: 550

TMURNO VRIJEME

SAVIJENI VRH [TAPA @EN. IME, ITALINA

GRAD U KATALON IJI ATL. KLUB

DUBROVA^KI DNEVNIK

KISIK

TOLSTOJ EV ROMAN

SUSJEDN A SLOVA ABECEDE

ENERGIJA

RJE[ENJ E depo, otka, - distancirati se, udar, irealnost, nit, `rtve, automobil, benzin, ajam, Ilova, agon, VE, RAI, Lerida, O, Jurina, Rat Karl, ri|an, oltar, AIK, Ke~a, i mir, ski orkestar, V, arapska ja. guma, Azra, r, pj, ~un, Suljo, krik, abak, Ilir, Sena, tis, RI, a, i, sv, Gist, mapa, ruka, Fletcher, OSOBNA ZAMJENI CA

U OVOM BROJU Petak, 11. prosinca

Godina 1, broj 28, 2020.

Izlazi jednom tjedno

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

ANALIZIRALI SMO Opet poništen natječaj za direktora Zračne luke, no to ne mora biti loše

NIJE SAMO PARKING U LAPADU Bavarski kralj narodnjačkih klubova kupio Vilu Salvator

JADRAN BARAČ: S Pezom se znam našaliti, s Vićanom sam pričao, ne o koaliciji

VIJESTI

VIJESTI

INTERVJU

SASVIM OTVORENO

AŠAMA Č M I Š A V U E IŠE NIJ OVO DANAS V

Mladi dubrovački liječnici o novom cjepivu protiv korone

ll Je li cjepivo sigur-

no, hoće li se cijepiti i što misle o različitim proizvođačima cjepiva protiv Covida 19 Stranica 4

NIKOLA ZELEN Harmoniku sviram svakako, a sada i uveseljavam prolaznike

PROJEKT

AGLOMERACIJA

DONOSI 900 MILIJUNA KUNA VRIJEDNE PROJEKTE, VRAĆAJU

SE SREDSTVA ZA PROČISTAČ

VRSTA BARSKE PTICE

AUTO, KOLA RIBLJA JAJA

DERIVAT NAFTE

ll Ove godine bivšem

pomorcu Nikoli Zelenu se posrećilo. Dvije godine je čekao koncesiju da bi mogao svirati u povijesnoj jezgri

Stranica 24

JAHTAŠI POLUDJELI ZA DUBROVNIKOM

Stranica 20

KNJI@EVNICA FERRANT E

2

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piše: Maro Marušić

Cjepivo neće biti obavezno, ali za Dubrovčane će biti obavezno

S

aparmurat Nijazov, u turkmenskom narodu poznat kao Turkmenbaši, odnosno otac svih Turkmena, bio je klasični ispaljeni diktator. Vladao je Turkmenistanom od 1991. do 2006. godine i u tom intervalu izvodio svakojaka čudesa. Na vlast je došao, treba li to uopće naglašavati, na način da je osvojio 100 posto glasova. Na novim izborima održanim 1999. godine osvojio je također 100 posto glasova, a na izbore je izašlo 100 posto glasača. a vrijeme svoje vladavine zabranio je balet i operu, nošenje brade, brkova i duge kose, mjesece u godini nazvao je po sebi i svojoj obitelji, postavio je svoju sliku na novčanice i na ambalaže alkoholnih pića, sjajio je u kutku televizora dok se emitirao državni program…. Naravno sebi i svojoj majci postavljao je spomenike, a brojni gradovi, aerodromi, škole, bolnice, čak i jogurti nosili su njegovo ime. Knjigu koju je napisao morali su znati napamet, čak i kad su polagali vozački ispit. Turkmenbaši je o svome kultu ličnosti rekao:

Z

-Mrzim što sam posvuda, ali što ću kad narod to želi – ovo je možda najspektakularnija rečenica koju je ijedan diktator ikad izgovorio. ak i takav luđak promovirao je nešto dobro – do vrha jednog brda napravio je skaline i zahtijevao da se građani Turkmenistana penju kako bi sportom čuvali zdravlje. Petnaestak godina poslije njegove vladavine mi u Hrvatskoj imamo mjere koje u svojoj ludosti podsjećaju upravo na Oca svih Turkmena, a neka ga čak i nadilaze. ako bi se suzbilo širenje koronavirusa Stožer je zabranio sport svima koji nisu profesionalci najviše kategorije. U nekoliko desetaka tisuća godina medicina je uspjela pronaći jedino dva univerzalna lijeka protiv svih boleština. Prvi je morfij, a drugi je sport. ilo da je riječ o f izičkim ili psihičkim tegobama, sport uvijek pomaže. Jača imunitet i krvne žile, sprječava i usporava rak, te kardiovaskular-

Č K

B

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

3

Saparmurat Nijazov ne tegobe, a valja i kod raznih drugih stanja. Umjesto da hrvatska Vlada, baš poput Saparmurata Nijazova, kažnjava građane koji se ne bave sportom, ona je odlučila potpuno obratno. Zatvorila je teretane, zabranila nadmetanja na sportskim terenima, zaključala igrališta i ukinula treninge. Tko se bude bavio sportom, dobit će kaznu. ema veze što se dobar dio sportova odvija na svježem zraku i u prirodi, očevi svih Hrvata zaključili su da ako zaustave sport da će spriječiti širenje korone. Znači, djeca treniraju jedrenje u klasi optimist, svaki se nalazi sam u svom plovilu dok ih trener prati također sam u svom gumenjaku, ali ni to ne može. Ne valja ni tenis. Igrači su jedan od drugog odvojeni trideset metara, ali svejedno svi teniski tereni u državi su zatvoreni. Ne možeš tenis i jedrenje, ali zato možeš ići na misu ili u šoping centar. Nema veze što se tamo ostaje u zatvorenom prostoru više od

N

pola sata, problem su djeca na moru i s reketom. li ajde barem se vidi svjetlo na kraju tunela. To svjetlo se zove cjepivo. Čitavo čovječanstvo će odigrati ruski rulet samo da ova agonija završi. Neki će naravno od cjepiva naf rknuti, ali to se neće dogoditi odmah, nego kasnije - čitaj pospješivanje autoimunih bolesti - pa će medicinska struka reći da to nije od cjepiva. Bez obzira na sve, cjepivo će donijeti više dobroga, nego lošega, kolateralnih žrtava bi bilo i ovako i onako. nogi se boje nuspojava cijepljenja i pitaju se hoće li biti obavezno.

Neće na papiru, ali u stvarnosti hoće. Naime, cjepivo neće biti obvezno, ali će vas ‚natjerati’, pogotovo ako ste iz Dubrovnika. Nećete bez potvrde o cijepljenju moći ići u nijednu državu, a možda će trebati i za avion i druge prijevoze. Pošto je Dubrovnik na kraju svijetu - bez potvrde o cijepljenju nećete moći ići ni u

A

M

Crnu Goru, ni u Hercegovinu, ali ni u Hrvatsku, jer treba proći Neum. ko radite s turistima koji bi se sljedeće sezone trebali početi vraćati, možda će vam cijepljenje biti obavezno i zbog radnog mjesta. Možda hoteli neće zapošljavati konobare bez potvrde o cijepljenju. Vjerojatno će tako biti i s drugim radnim mjestima gdje ste okruženi ljudima. Da dobijete posao ili ga zadržite morat ćete biti cijepljeni. Uglavnom, sada kada su proizvedene ogromne količine cjepiva neće farmaceuti pustit da propadnu. Cijepit će vas na ovaj ili onaj način. Nećete ga izbjeći. o tada bavite se sportom u ilegali, pazite na svoje tijelo i imunitet. A ako pak jako obolite od bilo koje boleštine, ne očajavajte. Tu je dobri, stari morf ij – jedini lijek koji djeluje kada svi drugi zakažu. I čitanje o pustolovinama Turkmenbašija – njegovo ludilo zagarantirano podiže raspoloženje.

A

D

4

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Anketa

ANKETA

Mladi liječnici iz OB Dubrovnik otvoreno o novom cjepivu i proizvođačima JE LI CJEPIVO SIGURNO, hoće li se cijepiti i što misle o različitim proizvođačima cjepiva protiv Covida 19 odgovaraju dubrovački liječnici dr.med. Marko Puljiz, dr.med Juraj Obradović, dr. med. Jelena Nekić i dr. med. Barbara Obradović ALENA ANĐUŠIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Britanci su već počeli s masovnim cijepljenjem protiv Covida-19. Tako će 90-godišnjakinja Margaret Keen iz Sjeverne Irske biti zapamćena kao prva osoba koja je primila cjepivo koje su razvile tvrtke Pfizer i BioNTecH. Hrvatska je dosad naručila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvođača, među kojima je i ono tvrtki Pfizer i BioNTecH. Cjepivo će biti besplatno, a prednost će imati zdravstveni radnici i osobe starije životne dobi te oni čije zdravstveno stanje ih stavlja u rizičnu skupinu.

Međutim, uobičajena praksa je da se cjepiva testiraju puno duže kako bi se na vrijeme uočile sve moguće nuspojave i reakcije. Ovaj put sve ide u hitnom postupku zbog čega je i javnost uznemirena i pita se hoće li biti posljedica.

Pitali smo mlade dubrovačke liječnike iz Opće

bolnice Dubrovnik hoće li se cijepiti protiv Covid-19 i imaju li jednako povjerenje u kompanije koje proizvode cjepiva.

Dr. med. Marko Puljiz, specijalizant neurokirurgije Cijepit ću se zato što smo mi liječnici u kontaktu s velikim brojem bolesnika. Ja sam koronu prebolio, navodno je imunost od šest do osam mjeseci, ali su preporuke da se i mi cijepimo. Mi trebamo smanjiti pojavnost virusa i među mladom populacijom koji će virus prenositi i imati manje simptome. Iz istog razloga sam cijepljen protiv gripe, radi pacijenata, ne radi sebe. Nisam proučavao sve vrste i proizvođače, povjerenje mi ulijevaju firme koje nastoje osigurati pacijente. Sigurno ću više proučiti.

Mislim da ljudi jesu s pravom

zabrinuti jer je praksa da se prije nego se lijek/cjepivo plasira na tržište prođe višegodišnje studije. Prema tome mislim da treba manje antagonizirati ljude koji postavljaju pitanja je li ono sigurno ako je brzo došlo.Također, da radim neki posao koji ne uključuje kontakt s velikim brojem ljudi ne znam bi li se cijepio, sačekao bih sigurno.

Dr. med. Juraj Obradović, specijalizant endokrinologije i dijabetologije Planiram se cijepiti. Ima više razloga za to. Mi smo u većem riziku da se razbolimo, od šesnaest specijalizanata, šest ih se već razboljelo, također, osobno pet mjeseci nisam u kontaktu sa svojom obitelji zbog rizika da ih ne zarazim, želim njih vidjeti, a naravno i da budemo primjer jer smatram da je puno gore ako se zaraziš, od potencijalnih nuspojava.

Vjerojatno nemam jednako povjerenje u primjerice rusko cjepivo ili Pfizerovo, ali treba slušati stručnjake koji će odlučiti je li cjepivo sigurno i učinkovito pa ću se tim i cijepiti.

Dr.med. Jelena Nekić, specijalizant urologije Da, cijepit ću se jer smatram da s obzirom na mjesto rada i situaciju s pandemijom nemam izbora oko toga. Mislim da je razumno cijepiti se.

Nisam proučavala specifičnosti cjepiva, koliko znam Europa nabavlja Pfizerovo cjepivo, a rusko nije u igri pa nisam o tom ni razmišljala.

Dr.med. Barbara Obradović Cijepit ću se jer kao zdravstveni radnik imam povjerenja i nemam sumnji oko toga.

Mislim da je važno da zaštitim ugrožene skupine. Svi se nadamo završetku pandemije, a to je jedan od koraka. Radije bih se cijepila s Pfizerovim cjepivom jer su imali jako puno ispitanika, iako mi se i rusko cjepivo čini sasvim ok.

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

NOVE PREPORUKE

Srednje škole kreću s online nastavom, ravnatelji: „MOGLO SE PRIČEKATI OVAJ TJEDAN, IDU PRAZNICI“ „NIJE UOPĆE PITANJE SPREMNOSTI, svakako da jesmo, nego se nama ne čini da epidemiološka situacija u školi pokazuje potrebu da se prelazi na online nastavu prije praznika,“ istaknuo je Mandić ALENA ANĐUŠIĆ ll Slijedom Odluke Vlade Rh Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije izdao je preporuku da sve srednje škole od ponedjeljka 14. prosinca do 18. siječnja sljedeće godine održavaju nastavu online, odnosno po modelu C. Zaključak je to i sjednice Stožera koja je održana prošlog utorka, a tom je prilikom župan Nikola Dobroslavić istaknuo kako smatra da je učenicima mjesto u školskim klupama, no kako u aktualnim okolnostima zadnju riječ mora imati epidemiološka struka. Nakon sjednice, Stožer je održao online sastanak sa svim ravnateljima srednjih škola u županiji koji su se složili kako je model C trenutno najbolje rješenje, a s obzirom na epidemiološku situaciju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Ravnatelji dubrovačkih srednjih škola prokomentirali su novu odluku za Dubrovački dnevnik te su naglasili kako su škole spremne za online nastavu. Ravnatelj Umjetničke škole Luke Sorkočevića Slobodan Begić izjavio je kako imaju

spremne i laptope za onu djecu slabijeg imovinskog stanja te kako im činjenica da tableti još nisu stigli otežava. „Nije uopće pitanje spremnosti, svakako da jesmo, nego se nama ne čini da epidemiološka situacija u školi pokazuje potrebu da se prelazi na online nastavu prije praznika. Mislim da možemo još taj tjedan odraditi pa onda svakako imamo mjesec dana. Ne vidim velikog smisla u ovom slučaju,“ kazao je ravnatelj Pomorske škole Antonio Lučić dok je ravnatelj Obrtničke škole Dinko Mandić naglasio da odluku ne bi ocjenjivao jer je donosi epidemiološka struka. „Sa stanovišta pedagoške struke svakako da je bolje da su djeca u školi, a ne bih ocjenjivao je li odluka dobra ili ne s obzirom da je to ipak epidemiološka struka, no i oni imaju različita mišljenja. Oni smatraju da je najveći problem prijevoz gdje su djeca u bliskom kontaktu, a mi imamo skoro pola učenika koji putuju. Nije bilo prijenosa zaraze na druge u školi, situacija je dobra. Mi smo spremni na nastavu svakako, ona će sigurno funkcioni-

rati,“ izjavio je Mandić.

Na online sastanku predstavnika Stožera s ravnateljima je otvoreno i pitanje održavanja strukovne nastave u školama koje je imaju, a zaključeno je kako se ista može održavati uz poštivanje svih epidemioloških mjera, s obzirom da je tu riječ o manjem broju učenika na istom mjestu. „Dobro bi bilo da se stručni dio nastave pusti da se odvija ‚jedan na jedan’ gdje učenici individualno dolaze na obrazovanje. Od početka školske godine u našoj školi je bila zaražena samo jedna učenica koja je zarazu donijela izvan škole. U tom smislu smo iznenađeni odlukom da se pred praznike ide online. Da-

5

kako da treba poštovati mjere kako bi spasili ljudske živote, od tog ne bježimo, ali možda je trebalo pustiti da dođemo do kraja polugodišta. Za djecu je prelazak na online nastavu veliki propust, a oni koji su željni znanja gube sigurno.

Snalazimo se kako možemo i znamo,“ smatra Begić.

Turistička i ugostiteljska škola provodi B model nastave, pa je pola razreda prati online dok je druga polovica u učionicama. „Nama to prilično dobro funkcionira. Spremni smo preći potpuno online. Škole su prisiljene raditi na ovaj način i to je nužno zlo. Naravno da je bolje generalno da su djeca u školi. Mi smatramo da smo uvođenjem B modela napravili dobru stvar, a praksa je to i pokazala jer nismo imali dana obustave nastave. Svakako, moramo se prilagoditi i učiniti što je najbolje za učenike i nastavnike,“ kratko je prokomentirao ravnatelj TUŠ-a Antun Perušina. Članovi Stožera i predstavnici Županije održali su sastanak i s ravnateljima osnovnih škola na kojem je zaključeno kako će svaka osnovna škola zasebno donijeti odluku o modelu održavanja nastave sukladno svojim mogućnostima osiguravanja epidemioloških mjera.

6

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NAJVAŽNIJI GOSPODARSKI SUBJEKT

Opet poništen natječaj za direktora Zračne luke, ali to možda uopće nije loše PRED ZRAČNOM LUKOM DUBROVNIK je izazovna godina u kojoj će se morati prilagoditi novim globalnim trendovima uzrokovanim pandemijom, ali i dobiti novo vodstvo

NIKŠA KLEČAK

ll Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture još je u listopadu poništilo natječaj za direktora Zračne luke Dubrovnik d.o.o. na razdoblje od četiri godine, koji je objavljen još početkom ove godine. To je već drugi natječaj po redu za čelnu funkciju ove tvrtke u većinskom vlasništvu Države koji je poništen, dok je u međuvremenu aktualnom v.d. direktoru Franu Luetiću već četiri puta produljen mandat na još pola godine.

Sve se to događa u trenutku dok Zračna luka Dubrovnik dijeli globalnu sudbinu pada prometa i neizvjesnosti u zračnom prometu koji je jedan od epidemijom najpogođenijih sektora. Prema podacima portala Croatia Aviation

su održavali poduzeće na životu. Tada je kriza bila lokalnog karaktera, ali je na globalnoj razini bilo potrebno komunicirati u kakvim se problemima našla Zračna luka u koju su do tog razdoblja slijetale poznate međunarodne kompanije pa i američki Pan America.

Nedvojbena je činjenica kako je Frano Luetić, očito temeljem svog višegodišnjeg iskustva u dubrovačkoj Zračnoj luci osoba od povjerenja kojoj Vlada produljuje funkciju te se to postavlja kao možda bolje rješenje od kandidata koji se javljaju na natječaj, koji je poništen. Ministar prometa Oleg Butković komentirao je medijima poništenje natječaja. ‚’Ministarstvo je raspisalo natječaj koji je nažalost poništen jer je postupak predugo trajao.

Imenovana je nova Vlada i trebalo se ići u ponovni postupak. Brzo će biti raspisan novi natječaj, a kandidati će morati prikazati određeno iskustvo u zračnom prometu što natječaj samog po sebi čini specifičnim,’ rekao je Butković.

STABILNOST I OSOBE OD POVJERENJA

Zračna luka Dubrovnik u studenome je zabilježila tek 4526 putnika, dok je u istom mjesecu prošle godine imala 56.924 putnika. Ukupno je od 1. siječnja do 30. studenog ove godine kroz dubrovačku zračnu luku prošlo 325.822 putnika, dok je u istom razdoblju prošle godine taj broj bio 2.861.402 putnika. Radi se o padu od 88,61 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

PREDUGO TRAJAO PROCES Aktualni v.d. direktora Frano Luetić u Zračnoj luci Dubrovnik zaposlen je još davne 1976. godine, gdje je napredovao od onih prvih honorarnih poslova u operativi, do ove posljednje, čelne, pred mirovinu, gdje je iza njega i ona rekordna 2019. godina. Tijekom Domovinskog rata i okupacije Zračne luke s kolegama je oformio dva privremena ureda u Dubrovniku te

Među prijavljenim kandidatima prošlih natječaja bili su i bivši direktori Tonći Peović, sada direktor Zračne luke Brač i Roko Tolić.

Peović je medijima komentirao kako se ne namjerava više kandidirati, jer je njemu poruka ‚jasna’. Smatra, da se htjelo, odabralo bi se nekog od prijavljenih kandidata. Tolić je za Dubrovačku televiziju komentirao kako bi bilo najbolje da Vlada raspiše međunarodni natječaj pa da se na njega javi neki stranac.

Osim samih kandidata, poništenje natječaja za direktora Zračne luke očito previše nikoga ne brine u ovim trenucima. Odjekuje to glasno tek u hodnicima ‚zainteresiranih stranaka’. A to nisu suvlasnici Društva, Općina Konavle, Dubrovačko – neretvanska županija i Grad Dubrovnik.

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti Pandemija koja je strahovito pogodila zračni promet očito je bila dovoljna da se Luetiću pokloni povjerenje za naredno kratko razdoblje.

Dobit koja je u 2019. bila veća za gotovo 50 milijuna kuna u usporedbi s 2018. godini bila je slamka spasa za tu tvrtku pa su sami vlasnici odlučili zadržati dobit u Društvu i tako održati zaposlenike na poslu te u 2021. godinu ući spremni. U ovakvom trenutku ta je stabilnost nužna.

INTERESNI LOBIJI Kako se može čuti od neslužbenih izvora, ali upućenih u ovu tematiku, kandidati koji se javljaju na natječaj nisu prepoznati kao najbolje rješenje i osobe od povjerenja. Za jednoga je problem što je u poodmaklim godinama života, te nije dugoročno rješenje baš poput Luetića, a s drugim kandidatom je problem što je i maknut s te pozicije prije tri godine jer vlasnik, odnosno Država nije imala povjerenja u njega.

S druge strane Frano Luetić navodno ne odgovara svima, pa tako i nekim interesnim lobijima koji vrše pritisak u javnosti, čak i putem medija i na Vladu. Dio oporbe u Dubrovniku također danima bruji o poništenom natječaju, a Tolićeve izjave kako je najbolje da se na međunarodnom natječaju prijavi neki stranac se također može protumačiti kao činjenicu da on očito još uvijek smatra kako je najbolji za tu funkciju i kako se još ne može pomiriti s tim da je 2018. izabran aktualni direktor Luetić, a da su se njemu nakon devet godina rada zahvalili.

STRANAČKE BOJE NISU BILE PRESUDNE Iako sve ovo što se događa s dubrovačkom Zračnom lukom prosječnom građaninu može izgledati kao klasična stranačka politička priča, iz više detalja je vidljivo kako to nekim čudom ovoga puta ipak nije tako. Nacionalni mediji brujali su o imenovanju Fra-

...

FRANO LUETIĆ radni odnos s Aerodromom Dubrovnik zasnovao je 1974. godine na određeno vrijeme na poslovima u operativi, nakon završene dubrovačke gimnazije, kao student na FEN-u u Dubrovniku, nakon provedenog testiranja.

Nakon četiri godine sezonskog rada, zahvaljujući položenim stručnim ispitima dobiva adekvatne licence za prihvat i otpremu zrakoplova. Stalni radni odnos dobio je 1978. nakon čega napreduje do poslova višeg referenta za opterećenje zrakoplova. U ranim osamdesetima u Frankfurtu je završio tečaj za rad na zrakoplovima uglednog Pan Americana koji je tada prometovao u Dubrovnik. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta prelazi na poslove Voditelja plana letova u administraciju poduzeća, nakon čega je napredovao na mjesto Referenta prodaje aerodromskih usluga. Usput još radi i kao honorarni predstavnik nizozemske kraljevske zrakoplovne kompanije KLM (Royal Dutch Airlines) uz dozvolu za rad nakon položenog ispita u školskom centru KLM-a u Amsterdamu.

Rukovoditelj prodaje postaje

1990. godine, kada je ujedno bio i Predsjednik radničkog savjeta. Bio je u Zračnoj luci i u najtežim vremenima, neposredno i za vrijeme agresije.

Nakon okupacije Zračne luke zajedno s nekolicinom kolega osniva dva privremena ureda u Dubrovniku, putem kojih se društvo održavalo na životu. Sudjelovao je u raščišćavanju aerodroma nakon okupacije i pripremi za prihvat prvog zrakoplova.

Prema Luetićevim riječima, svi koji su tada radili ugroženi svakodnevnim granatiranjem iz zaleđa imali su mjesečnu plaću od 90 DEM, ali u takvim okolnostima sve do vojnoredarstvene akcije Oluja obnavljali su Zračnu luku, i u građevinskom, i administrativnom smislu. U tom razdoblju vrši funkciju Komercijalnog direktora, u razdoblju kada je sve trebalo podići iz pepela. Od 2001. imenovan je za Zamjenika glavnog direktora, a 2018. v.d. direktora. Kako je rekao u javnom pismu iz 2009. njegov osobni moto je bio i ostao „Sve za Zračnu luku” radi dobrobiti svih zaposlenika, ali i lokalne zajednice, u kojoj su najznačajniji gospodarski subjekt.

7

na Luetića na čelnu funkciju temeljem činjenice što je brat od Dubravke Šuice, dok je u lokalu jako dobro poznato kako je on na rukovodećim pozicijama u ovoj tvrtki bio još od prije Domovinskog rata. Osim toga, Tolić je umjesto Luetića imenovan 2009. godine dok je na vlasti bio HDZ što je jako zanimljivo. Peović je tada fotelju direktora dubrovačkog aerodroma zamijenio foteljom na aerodromu Pleso te za svog prestolonasljednika izlobirao Tolića umjesto Luetića koji je također bio kandidat.

Izazovni razvojni put povećanja putničkog prometa na Čilipima slijedilo je još izazovnije projektiranje, nadziranje i izvođenje izgradnje infrastrukture, i to u vrijeme Vlade Zorana Milanovića u vrijednosti od milijardu ipo kuna. Europski fondovi koji su korišteni u izgradnji terminala Zračne luke Dubrovnik navodno su bili odskočna daska za dotadašnjeg direktora zajedničkih poslova Zračne luke Dubrovnik Luka Vuletića koji je kao blizak HDZ-u imenovan pomoćnikom ministra pomorstva, prometa i infrastrukture SDPove Vlade i ministra Hajdaša Dončića.

Tolićeva desna ruka na aerodromu za europske fondove i izgradnju na čilipskom aerodromu je u međuvremenu postala desna ruka Hajdaša Dončića također za fondove i sve je prošlo za rukom u savršenom redu. Nakon godinu i pol dana Vuletić se vratio opet u Zračnu luku Dubrovnik. Obojica su i danas na rukovodećim funkcijama.

Nema onog pojedinca, tvrtke ili grane gospodarstva kojoj sljedeća godina obavijena neizvjesnošću neće biti izazovna. Posebno se to može reći za Zračnu luku Dubrovnik koja je jedan od najvažnijih gospodarskih subjekata u Dubrovniku. Očekuje je prilagodba novim globalnim trendovima i po svemu sudeći promjena vodstva. Ostaje za nadati se da će politika odabrati ono što je najbolje u interesu prosperiteta juga Hrvatske, a ne interesnih lobija. Možda je i produljenje statusa vršitelja dužnosti nekad sigurnija opcija. Čak i ako bi se novi natječaj, sukladno ministrovim riječima raspisao vrlo brzo, činjenica je da bi do smjene došlo možda u veljači ili još kasnije, što bi svakako bilo loše za samu Zračnu luku koja bi bila ‚obezglavljena’ u samom startu turističke sezone, koja će realno u nekom manjem obimu vjerojatno krenuti već oko Uskrsa. Stoga možda uopće ne bi bilo loše kad bi aktualni v.d. direktora dobio povjerenje vlasnika kako bi završio ono što je započeo, a to je stabilizacija društva uslijed posljedica korone.

8

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NOVI LAPADSKI PODUZETNIK

Bavarski kralj narodnjačkih i Vilu Salvator uz parkirališ ZEMLJIŠTE kod ‚Mercedesa’ i vila Salvator prodani su istom vlasniku za gotovo 11 milijuna kuna

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović, screenshot: YouTube

ll Iako u derutnom stanju, ali i dalje na atraktivnoj lokaciji u Lapadu, na adresi Ulica žrtava Dakse nalazi se Vila Salvator, koja je prošle godine prodana novom vlasniku, čije ime HBOR prvotno nije htio otkriti. Nekada davno, tridesetih godina prošloga stoljeća zgrada je izgrađena kao hotel, imena Madeira, ali je kasnije prodana pa nacionalizirana, a na koncu i u vlasništvu Vrhbosanske nadbiskupije sve do 2017. godine, kada ju je preuzeo HBOR uz odobrenje Vlade Andreja Plenkovića kao zalog za kredit iz 2007. kojega Vrhbosanska nadbiskupija nije vraćala.

Dubrovački dnevnik u posjedu je kupoprodajnog ugovora iz kojega je vidljivo kako je Hrvatska banka za obnovu i razvoj Vilu Salvator u paketu s pratećim vrtom, ali i parcelom parkirališta ispred nebodera Mercedesa prodala istom vlasniku, tvrtki Anna Navis d.o.o.. Jedan od članova Uprave i direktor društva je Ivan Šokić, predsjednik HDZ-a u Münchenu koji se spominje kao vlasnik više klubova, restorana i kafića, a među njima je i najveći narodnjački klub u Bavarskoj.

Kako je Dubrovački dnevnik pisao u prošlom broju, tvrtka Anna Navis, čiji su osnivači Anna Maria Šokić i Maros nekretnine, a kao član Uprave se, uz Ivana Šokića, navodi i Tomislav Bošnjak, već se upisala kao vlasnik na zemljište kod četvrte zgrade ‚Mercedesa’, na skretanju prema Uvali Lapad, a za što su isplatili HBOR-u nešto više od tri milijuna kuna. Kako smo pisali, navedeno područje stanovnici četvrte zgra-

de ‚Mercedesa’, dakle 30-ak obitelji, koristi kao parking bez kojeg bi, u slučaju realizacije planirane investicije, mogli ostati.

Naime, kako su odgovorili iz Grada Dubrovnika, na zemljištu od 667 kvadratnih metara investitor je od nadležnog upravnog odjela zatražio građevinsku dozvolu za zgradu s osam stanova i pet apartmana. Ista tvrtka kupila je i vilu Salvator koja je, zajedno s navedenim zemljištem, iako na ovim nekretnina još uvijek nije upisana kao vlasnik.

HBOR: NEMA UPISA PRIJE UPLATE „HBOR je na temelju provedenog javnog natječaja zaprimio jednu valjanu ponudu za kupnju nekretnina i to kat.čest. 870/2 vrt (op.a zemljište na kojem se nalazi vila Salvator) i kat.čest. 872/5 vrt – vinograd (op.a. parking ispred četvrtog ‚Mercedesa’) kat.čest.

ZGR. 342 zgrada (op.a. zgrada Vile Salvator), sve upisano u zk.ul. 468 k.o. Gruž kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Dubrovniku. Temeljem uplate kupoprodajne cijene i Rješenja Općinskog suda u Dubrovniku na kupca je preneseno pravo vlasništva na kat.čest. 872/5 vrt – vinograd, a koja je slijedom toga i prepisana u novi zemljišnoknjižni uložak,“stoji u odgovoru HBOR-a.

Na pitanje zašto novi vlasnik nije upisan u zemljišnim knjigama na vilu Salvator i pripadajuće zemljište, nego samo na zemljište kod zgrade ‚Mercedesa’, iz HBOR-a su odgovorili kako ‚isprave za upis vlasništva na nekretninama ne izdaju prije uplate cjelokupne ugovorene kupoprodajne cijene, kao što je i uobičajeno u poslovnoj praksi’.

Inače, vila Salvator i pripadajuće zemljište kod ‚Mercedesa’ su se na javnoj dražbi našli krajem 2018. godine, a prodani su 2019. go-

...

PJEVALA MU I CECA Ivan Šokić u medijima se spominje kao predsjednik bavarskog HDZ-a koji voli narodnjake. Tako je i sam snimio narodnjak ‚Mjesečina’ s Nihadom Alibegovićem i Radom Lackovićem. Vlasnik je više klubova, restorana i kafića, a najpoznatiji je svakako VIP club u Munchenu koji se spominje i kao najveći klub u Bavarskoj. Šokić je u svojim klubovima ugostio brojne narodnjačke zvijezde poput Lepe Brene, Sandre Afrike, Seke Aleksić, Mile Kitića, a najveću buru je podiglo gostovanje Svetlane Ražnatović Cece, udovice ratnog zločinca i kriminalca Željka Ražnatovića ‚Arkana’. Rado tu nastupaju Severina, Nina Badrić i druge hrvatske zvijezde za koje se kaže kao su i u njegovim klubovima započinjale karijeru. Šokić se bavi i nogometnim menadžmentom.

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

h klubova kupio šte u Lapadu

KONTROVERZE OKO KREDITA Posljednjih 10-ak godina uz vilu Salvator se vezuju brojne kontroverze, posebno u kontekstu kredita koji je kod HBOR-a podigla Vrhbosanska nadbiskupija za gradnju Svećeničkog doma u Sarajevu, a kojeg su u konačnici otplatili hrvatski porezni obveznici. Vrhbosanska biskupija bila je vlasnik vile Salvator i zemljišta kod ‚Mercedesa’ u trenutku kad je 2007. godine podigla kredit kod HBOR-a u iznosu od 3,6 milijuna eura za potrebe izgradnje Svećeničkog doma u Sarajevu.

...

DERUTNA, ALI NA VRHUNSKOJ LOKACIJI Vila Salvator samostojeća je katnica s 15 soba, površine 465 kvadratnih metara, dok površina okućnice iznosi 676 kvadratnih metara. Izgrađena je 1932. godine. Svojevremeno je bila i nacionalizirana da bi 2007. godine bila vraćena svojim izvornim vlasnicima, Vrhbosanskoj nadbiskupiji, nakon čega je poslužila kao jamstvo za kredit za potrebe izgradnje Svećeničkog doma u Sarajevu. Vila se nalazi prekoputa lapadskog stadiona.

Gradnja doma je krenula 2008., a dovršena 2011. godine. Radi se tu o impozantnoj građevini od šest tisuća kvadratnih metara namijenjenoj svećenicima koji više nisu u službi i koji su u sklopu doma dobili apartmane od 50-ak metara kvadratnih.

Također, ponuđeni su im hrana, medicinska njega kao i duhovni i rekreativni prostor.

Vraćanje rata kredita planirano je od iznajmljivanja pripadajućih poslovnih prostora koji se nalaze u zgradi te prihoda od parkinga s 89 parkirnih mjesta, no stvari su krenule u drugačijem smjeru.

HBOR-om. Ugovor su, uz Marića, potpisali kardinal Vinko Puljić ispred Nadbiskupije te predstavnici HBOR-a Tamara Perko i Hrvoje Čuvalo. Također, ugovorom je uređeno i da se vila Salvator uz ostale dvije parcele u Dubrovniku, koje su poslužile kao jamstvo u spomenutom kreditu, predaju HBOR-u kako bi se kredit umanjio za procijenjenu vrijednost nekretnina, odnosno za 1,1 milijun eura. Naposljetku, nekretnine su prodane za nešto veći iznos, odnosno nešto manje od 11 milijuna kuna, iako taj iznos očito u cijelosti još nije uplaćen, iako je prema kupoprodajnom ugovoru trebao biti u roku od 90 dana. Preostali iznos kredita s pripadajućim kamatama, koji je umanjen tek za iznos navedene kupoprodaje platili su hrvatski porezni obveznici. Samo do 2017. godine taj je iznos bio narastao do 4,5 milijuna eura.

Prvo je Vlada Zorana Milanovića pokrivala rate kredita koje Vrhbosanska nadbiskupija nije vraćala HBOR-u, a kasnije je to nastavila i Vlada Andreja Plenkovića. Štoviše, 2017. godine Vlada je dala ovlast Ministarstvu financija tj. ministru financija Zdravku Mariću za potpisivanje Ugovora o preuzimanju duga s Vrhbosanskom nadbiskupijom i

Sve navedeno izazvalo je brojna pitanja oko uvjeta kredita, ali i pitanja zašto je toliki kredit odobren Vrhbosanskoj nadbiskupiji koja ga nije bila u stanju vraćati, pa kasnije potezima svih Vlada oprošten na teret građana, kao i kome bi se još nešto tako slično oprostilo, no mnoga od njih su ostala neodgovorena.

Vila Salvator

dine za 10 milijuna i 910 tisuća kuna. Prethodno je HBOR oglašavao prodaju navedenih nekretnina odvojeno. Vila Salvator s pripadajućim zemljištem nudila se i na Njuškalu po početnoj cijeni od 7 milijuna i 800 tisuća kuna, a građevinsko zemljište na parkiralištu Mercedesa po cijeni nešto većoj od 3 milijuna i 300 tisuća kuna.

9

10

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Gradi se kanalizacijski sustav Lopuda ll Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Lopuda prvo je u nizu značajnih ulaganja u komunalnu infrastrukturu Elafita, a 12 milijuna kuna vrijednu investiciju provodi gradska tvrtka Vodovod Dubrovnik.

U sklopu investicije izgradit će se dvije podzemne kanalizacijske crpne stanice, preko pet kilometara novih cjevovoda i priključaka s podmorskim ispustom te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Trenutno se izvode radovi na crpnoj stanici Lukovice i uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Benešin rat, dok će se u

slijedećoj godini započeti s izvođenjem radova na CS Sutiona kao i na podmorskom ispustu u duljini od 600 metara te na samoj mreži odvodnje unutar otoka koja je duga 2650 metara.

Radove koji su započeli u ožujku ove godine izvodi tvrtka Energoherc d.o.o. iz Zagreba.

Izgradnja kanalizacijske mreže na elafitskom otočju jedna je od najznačajnijih investicija u razvoj vodno-komunalne infrastrukture Grada Dubrovnika i osnovni je, a dugo godina nedostajući, preduvjet razvoja ovog područja.

GRAD DUBROVNIK povećao broj stipendija, umjesto prošlogodišnjih 57 dodijelit će 84 stipendije

ll Grad Dubrovnik za školsku odnosno akademsku godinu 2020. /2021. učenicima i studentima dodijelit će ukupno 84 stipendije, što je značajno povećanje u usporedbi s prethodnom god-

inom kada je odobreno 57 stipendija.

Grad Dubrovnik već godinama ističe važnost potpore mladim ljudima pri školovanju u medicinskim područji-

ma te je stoga ohrabrujuće da će u školskoj/akademskoj godini 2020. /2021. Grad Dubrovnik dodijeliti 14 stipendija za zvanje doktora medicine, jednu stipendiju za višu medicinsku sestru te pet za medicinske sestre.

Ukupno će se u kategoriji deficitarnih zanimanja dodijeliti 24 stipendije.

Nadarenim studentima dodijelit će se također 24 stipendije, a 19 stipendija dobit će učenici i studenti iz obitelji slabijeg imovnog stanja. Stipendije će dobiti i 11 učenika te 5 studenata koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata kao i jedna studentica osoba s invaliditetom. Iznosi učeničkih stipendija kreću se od 500,00 kuna mjesečno za učenike

koji se školuju u Dubrovniku do 1000,00 kuna, koliko će se mjesečno isplaćivati učenicima s mjestom obrazovanja izvan Dubrovnika. Studentske stipendije iznose 800,00 kuna mjesečno za studiranje u Dubrovniku odnosno 1.500,00 kuna mjesečno za studente koji studijske programe prolaze izvan Dubrovnika. Stipendije se ne isplaćuju za mjesece srpanj i kolovoz.

Konačna lista svih onih koji će ostvariti pravo na stipendiju u školskoj /akademskoj godini 2020. /2021. objavit će se na stranicama Grada Dubrovnika, a na temelju Odluke Povjerenstva za dodjelu stipendija i Zaključka gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića.

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Prigodno obilježen Dan dubrovačkih branitelja ll Dubrovnik se prisjeća 6. prosinca 1991. godine i najvećeg napada na grad u Domovinskom ratu. Na blagdan svetog Nikole prije 29 godina uz pretrpljene brojne ljudske žrtve i razaranje povijesne baštine, Dubrovnik je herojski obranjen! Dan dubrovačkih branitelja i ove se godine obilježio prigodnim programom.

Obilježavanje je održano prošle nedjelje odavanjem počasti poginulim braniteljima kod Spomen križa na groblju Boninovo. Uz Počasno-zaštitnu bojnu i molitvu poginulim hrvatskim braniteljima poklonili su se izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, zapovjednik HRM- a Ivo Raffanelli, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, župan Nikola Dobroslavić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, izaslanik ministra obrane i zamjenik zapovjednika HRM-a komodor Damir Dojkić dok je ispred Ministarstva branitelja

vijenac položio Nikša Kusalić.

Vijence su položili i svijeće zapalili predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova - Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske, predstavnici braniteljskih udruga i udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata, branitelji i članovi njihovih obitelji.

Uslijedilo je odavanje počasti stradalim braniteljima

11

U tvrđavi Imperijal u 11 sati održala se virtualna prezentacija idejne muzeološke koncepcije stalnog postava Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i prijedloga namjene prostora tvrđave Imperijal na Srđu.

U sklopu programa obilježavanja Dubrovački simfonijski orkestar organizirao je emitiranje tradicionalnog koncerta povodom blagdana svetog Nikole i Dana dubrovačkih branitelja, a misa zadušnica za stradale branitelje Sustjepana održana je u crkvi sv. Nikole u Sustjepanu, dok se misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu održala u Katedrali.

na muslimanskom groblju Boninovo te kod spomenika poginulim pripadnicima MUP-a, dok su u sjećanje na stradale vatrogasce i pripadnike HRM-a vijenci položeni kod spomen obilježja u Gospinom polju. Potom su se položili vijenci kod Križa na Srđu, simbolu obrane Grada. U sjećanje na pomorce i branitelje stradale na moru na Porporeli su položeni su vijenci u more.

Grad osigurao božićnicu za umirovljenike Dubrovačkim ll umirovljenicima s niskim mirovinama Grad Dubrovnik osigurao je božićnice. Za ovu je svrhu u proračunu izdvojeno 422.800,00 kuna te će ovaj dodatak primiti ukupno 1559 umirovljenika.

Sukladno mjerama so-

cijalnog programa Grada Dubrovnika za 2020. godinu te ovisno o cenzusu, isplatit će se iznosi od 200 do 400 kuna.

Mjere socijalnog programa Grada Dubrovnika imaju za cilj očuvanje životnog standarda

građana te primjereno zadovoljavanje potreba socijalno osjetljivih skupina, među kojima su i umirovljenici s niskim mirovinama kojima Grad i na ovaj način, isplatom dodataka dva puta godišnje, nastoji olakšati svakodnevni život.

12

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

LUKŠA MATUŠIĆ POVODOM SKOROG POTPISIVANJA UGOVORA

Povijesni projekt Aglomeracije Dubro vratiti sredstva za pročistač, a iz Petk IZA PROJEKTA vrijednog gotovo 900 milijuna kuna su tisuće radnih sati djelatnika svih službi Vodovoda, a radi se o najvećem infrastrukturnom zahvatu u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Dubrovnika u njegovoj povijesti Piše: VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinović

ll Vrlo brzo trebao bi biti potpisan ugovor za projekt Aglomeracije Dubrovnik „Razvoj vodno-komunalne infrastrukture”. Ovaj projekt nedavno je dobio pozitivno mišljenje JASPERS-a, posebnog tijela Europske komisije. Projekt je to „težak” 881.208.682,00 kuna.

OD PRVIH AKTIVNOSTI 2014. DO SKOROG POTPISA UGOVORA Predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić rekao je za Dubrovački dnevnik više o svim predradnjama na temelju kojih je ovaj projekt, u kojem su uz Vodovod sudjelovali i Upravni odjel za europske fondove i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika i Hrvatske vode, dobio zeleno svjetlo JASPERS-a.

- Prve aktivnosti na projektu Aglomeracije Dubrovnik datiraju još od 2014. godine. Radi se o višegodišnjem trudu, iza kojeg stoje tisuće radnih sati djelatnika svih službi Vodovoda, a čiji je trud sada nagrađen i konačnim odobrenjem ovog kapitalnog gradskog projekta. Najintenzivnije smo radili u posljednje tri godine i doveli pred završetak ovaj iznimno važan projekt za grad Dubrovnik. Treba znati da tolika bespovratna sredstva EU ne dava olako. Stoga su cijelo vrijeme trajanja procesa odobrenja našeg projekta stručne službe Vodovoda, zajedno s našim vanjskim konzultantima, ali i u suradnji s JASPERS-om, morale pomno obrazlagati koji je cilj svakog dijela projekta, što će se točno na svakoj od lokacija raditi, zašto

Lukša Matušić, predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik

su baš ti radovi potrebni i što će se na kraju svime time dobiti. Nekada smo takva objašnjenja slali i više puta na razne adrese, ali zahvaljujući trudu svih gore navedenih, uspješno smo odradili taj cijeli proces i sada se u potpunosti možemo posvetiti pokretanju natječaja za same projekte. Ova Uprava ima tu čast da bude ona koja će potpisati sporazume - rekao je Matušić koji je pojasnio kako je ono najvažnije iza nas, a to je zeleno svjetlo od Europske komisije i IQR-a, kao nezavisnog tijela za reviziju projekta.

-S Gradom Dubrovnikom i Općinom Dubrovačko primorje zaključeni su sporazumi o suradnji te se čeka samo finalni potpis resornog ministra na sami projekt. Taj svečani čin će biti upriličen do kraja godine, ali mi se već sada spremamo za pokretanje prvih natječaja - dodao je Matušić.

Na pitanje kad bi mogli početi radovi, Matušić govori kako je kao i uvijek kad su u pi-

tanju projekti sufinancirani od strane EU potrebno slijediti jasne procedure i korake koji se moraju poštivati kako ne bi došlo do penalizacije i oduzimanja dijela sredstava.

- Prvi korak je raspisivanje natječaja, a po izboru izvođača i rješavanje eventualnih žalbi. Tek po uspješno riješenom tom proceduralnom dijelu projekta moći će krenuti radovi. Ali, bitno je naglasiti kako su djelatnici u Vodovodu proaktivno djelovali te su natječaji velikom većinom već spremni, a

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

13

ovniku će osigurati čistu i pitku vodu, ke će u more teći samo čista voda

...

Aglomeracija obuhvaća do sada najveće ulaganje u komunalnu infrastrukturu Grada Dubrovnika, putem kojeg će se izgraditi, sanirati i rekonstruirati ukupno više od 70 kilometara cjevovoda vodoopskrbe i odvodnje te izgraditi ili rekonstruirati potrebni hidrotehnički objekti.

Osim toga, bit će izgrađen i najvažniji objekt - novi pročistač otpadnih voda u Lapadu te pripadajuće postrojenje za sušenje mulja na Osojniku.

Predstavnici Grada Dubrovnika i Vodovoda u obilasku pročistača

određeni projekti za koje je procijenjeno da su hitni, poput pročistača pitke vode ili izgradnje sustava od Mokošice do Zatona i Orašca, već su i ranije pokrenuti te su na njima već krenuli i radovi - naveo je Matušić koji je pojasnio i daljnju proceduru. ŠTO ĆE GRAĐANI DOBITI? Nakon potpisivanja ugovora Vodovod kreće u raspisivanje natječaja za konkretne projekte unutar Aglomeracije po faza-

ma. - Riječ je o ukupno 11 tendera, od kojih je jedan već u tijeku te je prema njemu već krenula izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje od Mokošice do Zatona i u Orašcu, a pročistač pitke vode u Komolcu je uspješno izgrađen i pušten u rad te već sada osigurava pitku vodu stanovnicima i posjetiteljima Dubrovnika – govori Matušić koji je potvrdio kako će se za te projekte retroaktivno tražiti isplata sredstava iz projekta Aglomeracije.

-Za ostale tendere pripremljen je veći dio dokumentacije, dok je manji dio još u pripremi. Najvažnije za građane je da će Dubrovnik dobiti značajno poboljšan, proširen, moderan i dugotrajan sustav vodoopskrbe i odvodnje, koji će osigurati da našim cijevima teče samo čista pitka voda kroz cijelu godinu, a stanovnici i posjetitelji Dubrovnika moći će bez straha uživati u čistom moru - objasnio je Matušić.

S obzirom na to kako se radi o iznimno velikom broju projekata koje obuhvaća Aglomeracija Dubrovnik teško je baratati s konkretnim datumima, ali predsjednik Uprave smatra kako bi radovi po pojedinim tenderima mogli krenuti već u drugoj polovici iduće godine.

Matušić napominje kako je riječ o do sada najvećem ulaganju u komunalnu infrastrukturu Grada Dubrovnika, putem kojeg će se izgraditi, sanirati i rekonstruirati ukupno više od 70 kilometara cjevovoda vodoopskrbe i odvodnje te izgraditi ili rekonstruirati potrebni hidrotehnički objekti.

14

petkom

-Na vodoopskrbnom sustavu će se vršiti radovi u dužini od preko 40 kilometara, a u sklopu njih Vodovod će proširiti svoju mrežu za dodatnih gotovo 18 kilometara te, uz već ranije dovršeni pročistač pitke vode, izgraditi još jednu novu crpnu stanicu te jednu vodospremu. Projekt uključuje i dovođenje kvalitetne vode iz crpilišta Imotica za potrebe tamošnjih stanovnika. Na sustavu odvodnje pak će se radovi izvoditi u dužini od 31 kilometra, tu je i 11 crpnih stanica, a bit će izgrađen i najvažniji objekt - novi pročistač otpadnih voda u Lapadu te pripadajuće postrojenje za sušenje mulja na Osojniku - izjavio je.

- Osim toga, u sklopu Aglomeracije izvršit će se i rekonstrukcija hidrotehničkog tunela ispod Srđa kojim pitka voda dolazi do većine naših sugrađana, a njegovom rekonstrukcijom osigurat će se da voda koja dolazi s pročistača u Komolcu bude i u budućnosti zaštićena od svih možebitnih vanjskih utjecaja. Treba spomenuti i cjelovitu rekonstrukciju povijesnog kanala mješovite odvodnje ispod Straduna, čime će se dugoročno riješiti problemi s odvod-

- U okviru projekta Aglomeracije prvo je planirano pokretanje natječaja za tendere 10 i 11 – Upravljanje projektom te Informiranje i vidljivost. Što se tiče samih radova najprije je planirano pokrenuti projekte iz Tendera br. 2, gdje su projekti podijeljeni u četiri grupe: - Sanacija sustava odvodnje i pročišćavanja na području Grada Dubrovnika, tj. rekonstrukcija ili zamjenska izgradnja postojećih građevina poput crpnih stanica, gravitacijskih kanala, tlačnog cjevovoda Sustjepan, stanice za ispiranje te automatske rešetke u Mokošici; - Izgradnja, rekonstrukcija i sanacija sustava vodoopskrbe u sklopu koje se nalazi i rekonstrukcija ukupno 3,2

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Prljavština koja bi bez pročistača završila u našim čašama njom povijesne jezgre, ali i za buduće generacije sačuvati ovaj jedinstveni objekt velike povijesne vrijednosti - govori Matušić.

U MORE SAMO ČISTA VODA - Sve zajedno dovest će do povećanja sto-

...

kilometra kritičnih cjevovoda, sanacija spojeva lijevano-željeznih cjevovoda, izgradnja novog, više od 5 kilometara dugog, glavnog vodoopskrbnog cjevovoda Komolac-Gruž, rekonstrukcija 870 metara dugog cjevovoda uz Luku Gruž, potom izgradnja transportnog pravca Zaton koji uključuje i rekonstrukciju crpnih stanica Lozica i Palata te vodospreme Vrbica, kao i izgradnju vodoopskrbe naselja Vrbica te dogradnju vodoopskrbne mreže u naseljima Nova Mokošica, Gornje Obuljeno, Prijevor i Rožat; - Izgradnja sustava vodoopskrbe, izgradnja i sanacija sustava odvodnje gdje se nalazi izgradnja vodovodnog podsustava KnežicaŠumet u dužini od 6 kilometara, izgradnja novih sustava odvodnje

pe priključenosti na sustav vodoopskrbe na području Dubrovnika na 96 posto, a na području Orašca na 94 posto, dok će na kraju projekta stopa priključenosti na sustav odvodnje biti povećana na 92 posto, što uključuje priključenje novih 4409 potrošača te će se osigurati 100 posto pokrivenost mehaničkim i biološkim stupnjem pročišćavanja, a što će rezultirati da u naše more ide samo tehnički čista voda.

Naši sugrađani su upoznati kako je nažalost postojeći pročistač na samom kraju svog radnog vijeka, ponajviše zbog grešaka prilikom njegove izgradnje. Zbog toga je izgradnja novog objekta značajno većeg kapaciteta, a koji će moći dugoročno zadovoljiti potrebe grada, zapravo najbitniji dio Aglomeracije. Jer bez njega bi svi radovi na odvodnji bili samo kratkoročno odgađanje rješavanja problema. I to pokazuje kako se prilikom uvrštavanja projekata u Aglomeraciju trudilo sagledati kompletnu situaciju te naći najbolja rješenja na svim pozicijama i tako osigurati da ovaj projekt u najvećoj mogućoj mjeri dugoročno riješi što veći broj problema i kritičnih točaka na

Nova Mokošica, Obuljeno, Prijevor i Rožat, Komolac, Gospino polje, Sveti Jakov te Babin Kuk, izgradnja zamjenskog spojnog kanala od crpne stanice Ploče do crpne stanice Stari grad, izgradnja zamjenskog tlačnog cjevovoda Lapad te sanacija crpne stanica Batala - Izgradnja sustava vodoopskrbe na izvangradskim područjima koja uključuje izgradnju više od 2,6 kilometara vodoopskrbnog podsustava Imotica, zajedno s istoimenom vodospremom i crpnom stanicom te izgradnju vodoopskrbnih podsustava Majkovi i Dubravica.

Uz to radi se i na što ranijem pokretanju natječaja za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Petci.

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

15

...

Radovi u Orašcu sustavima vodoopskrbe i odvodnje, ali i da omogući njihovo daljnje širenje prema potrebama Grada i naših sugrađana - riječi su Matušića o pročistaču otpadnih voda kojega svi građani s nestrpljenjem očekuju, a posebno ljetnih mjeseci kad zbog njegove dotrajalosti unatoč brojnim sanacijama fekalije dospiju u more.

Uz čisto more, tu je već neko vrijeme i čista pitka voda, unatoč zamućenju izvora Omble nakon obilnih kiša zahvaljujući izgrađenom pročistaču pitke vode u Komolcu, koji se kroz projekt Aglomeracije još i refinancirati.

- Dugogodišnja bitka sa zamućenjima mogla se riješiti jedino izgradnjom uređaja za pročišćavanje pitke vode. Kako je bila riječ o neophodnom projektu za Grad Dubrovnik te imajući u vidu činjenicu da su iz godine u godinu naši sugrađani ostajali danima bez opskrbe pitkom vodom s izvorišta Omble prilikom većih kiša, donesena je odluka da se taj problem riješi gradnjom uređaja i prije službenog odobrenja Aglomeracije – pojašnjava Matušić.

- Naravno da takva odluka nije donesena naprečac, već se o svemu tome razgovaralo i sa stručnim služba u nadležnom ministarstvu, ali i s konzultantima i JASPERS-om te je zajednički donesen zaključak kako je taj projekt moguće započeti ranije, naravno uz poštivanje svih onih pravila i procedura vezanih uz izvođenje EU projeka-

ta, te ga potom refinancirati iz projekta Aglomeracije. Tek tada se krenulo u natječajni proces, kojeg smo uspješno dovršili i u suradnji s francuskom tvrtkom SUEZ uspješno dovršili izgradnju pročistača u Komolcu. S obzirom na to da je taj projekt sada uspješno nominiran za sufinanciranje EU sredstvima kroz Aglomeraciju, Vodovod će započeti proces refinanciranja njegove izgradnje - najavljuje Matušić.

S obzirom na to kako se radi o najvećem infrastrukturnom zahvatu u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Grada Dubrovnika u njegovoj povijesti, pitamo Matušića koliko će biti teško po pitanju ljudstva i logističkog aspekta odgovoriti na taj izazov, posebno sad tijekom krize uzrokovane pandemijom korona virusa.

-Sigurno da će, s obzirom na stanje građevinske operative i raspoloživog stručnog osoblja u našem Gradu pa tako i na području RH, biti jako zahtjevno odgovoriti na izazov Aglomeracije Dubrovnik i po pitanju izvođenja radova, ali i po pitanju samog vođenja projekta. Ono što mi možemo garantirati je da će naši djelatnici, koji su se više puta dokazali u realizacijama zahtjevnih projekata, dati svoj maksimum. Aglomeracija je od svog početka „dijete” naših djelatnika i praktično su sve službe bile više ili manje uključene u njeno planiranje, a tako će biti i s izvođenjem te ovim putem mogu obećati našim sugrađanima kako će

- Za pročistač pitke vode u Komolcu i projekte koji su u tijeku retroaktivno će se tražiti isplata sredstava iz projekta Aglomeracije. Za ostale tendere pripremljen je veći dio dokumentacije, dok je manji dio još u pripremi. Najvažnije za građane je da će Dubrovnik dobiti značajno poboljšan, proširen, moderan i dugotrajan sustav vodoopskrbe i odvodnje, koji će osigurati da našim cijevima teče samo čista pitka voda kroz cijelu godinu, a stanovnici i posjetitelji Dubrovnika moći će bez straha uživati u čistom moru - objasnio je Matušić.

stručne službe Vodovoda osigurati da svaki projekt bude napravljen upravo onako kako je to i zamišljeno, a na kraju cijele ove priče Dubrovnik će se moći podičiti jednim od najboljih i najmodernijih sustava vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj – zaključuje Matušić koji je također podsjetio na to kako se Vodovod cijelo vrijeme trajanja ove zdravstvene krize trudio da sugrađani te posljedice osjete što je manje moguće s njihove strane.

- Uspješno su nastavljeni svi projekti koji su započeti i prije izbijanja krize. Dapače, na projektu Studentskog doma značajno smo pridonijeli ranijem završetku, kako bi se taj objekt mogao staviti u funkciju pomoćnog smještaja za bolesnike. Dakle, do sada nas Covid-19 nije značajnije omeo u obavljanju redovnog posla i provođenju investicija te stoga ne očekujemo ni da će poremetiti tijek radova na Aglomeraciji.

Ali taj most ćemo prijeći, kad i ako, do njega dođemo. Nama je najbitnije da napokon Aglomeracija kreće - rekao je Matušić.

16

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

INTERVJU S JADRANOM BARAČEM

S Pezom se znam našaliti mimo S VIĆANOM NISAM PRIČAO O KO SDP-ovac je najavio kandidaturu za gradonačelnika, te je tako treći poznati kandidat, uz Frankovića i Vlahušića IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll PREDSJEDNIK DUBROVAČKOG SDP-A JADRAN BARAČ NEDAVNO JE NAJAVIO KANDIDATURU ZA GRADONAČELNIKA TE JE TAKO TREĆI SLUŽBENO POZNATI KANDIDAT ZA PREDSTOJEĆE LOKALNE IZBORE. U INTERVJUU ZA DUBROVAČKI DNEVNIK OSVRNUO SE NA KANDIDATURU, STANJE U GRADU I DUBROVAČKOM SDP-U, KAO I NA AKTUALNU POLITIČKU SCENU. Nedavno ste najavili svoju kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika. Priča je to koja se spominje već neko vrijeme u javnom prostoru, no sad je postalo službeno.

U kratkim linijama, na čemu ćete bazirati program?

Program ćemo temeljiti na tome da gradska uprava što učinkovitije i sa što manjim troškovima servisira potrebe građana u zadanim nadležnostima. To zapravo i jest osnovna uloga javne uprave. Također, ponudit ćemo građanima zakonitost, transparentnost, ravnopravnost u postupanju prilikom raspolaganja svim javnim dobrima i resursima. Promijenio bih način javne komunikacije jer smo mnogo puta bili svjedoci da se građanima i nekim poslovnim subjektima javno prijeti od strane gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća. Naime, aktualna gradska uprava ulazi u konflikte putem javnih objava. To je nedopustivo jer za rješavanje svih sumnji u određene nečasne i kriminalne radnje postoje nadležna tijela i službena komunikacija. Što se tiče projekata, neke od onih koje je po-

krenula bivša gradska vlast, a nastavila Frankovićeva, poput Aglomeracije, prioritetno će se morati nastaviti jer gradska uprava mora imati dio kontinuiteta. Ti projekti su uvjetovani rokovima i financijama, a za svaki EU projekt je potrebno iznaći određena sredstva koja sam korisnik mora pokrivati. U slučaju Aglomeracije, ti iznosi će biti enormni. Radi se o projektu koji košta gotovo 900 milijuna kuna, a oko 10-15 posto uvijek treba korisnik pokriti. Oko drugih projekata će također biti teško spekulirati pa bih se odvojio od takve retorike i najava novih velebnih rješenja jer ulazimo u vrlo teško i neizvjesno razdoblje po pitanju financija. Prioriteti bi, dakle, bili konsolidacija javnih financija te revidiranje svih projekata i troškova kako bi se odradili nužni rezovi, a sve u cilju održivosti javnih financija i usluga.

Uputili ste kritiku na komunikaciju aktualne gradske uprave prema vani, a kritizirali ste i neke projekte. Imate li neka rješenja? Što je po vama gorući gradski problem i kako biste ga riješili?

Koronakriza je poremetila sve prioritete u odnosu na neke razvojne projekte, ali i na jedno šire područje. Naprosto će biti prioritet konsolidirati javne financije. Grad je jako zadužen, neće biti prostora za nova zaduženja, javna administracija je nabujala, puno projekata je u tijeku i to će trebati dovesti u red. Po mom mišljenju, ova gradska uprava, ali i cijeli establišment HDZ-a, pristupa problemu s aspekta marketinga. Govori se o stabilnosti, pobjedi, novim projektima, a istina je daleko od toga.

Gradska uprava ipak govori o novim projektima, nedavno je Gradsko vijeće usvojilo je-

...

RAZGOVARA LI SE U DUBROVAČKOM SDP-U O POTENCIJALNIM KANDIDATIMA ZA ZAMJENIKE? Nismo još donijeli konkretnu odluku vezano uz kandidata za zamjenika. Ona će proizaći iz finalne liste, iz odluke vezane uz partnere.

To možda ne bude netko iz SDP-a, možda to bude neki profesionalac koji je stručnjak za određenu domenu.

dan prilično ambiciozan proračun, vi s druge strane smatrate kako to nije pametno u ovom specifičnom vremenu. No, bi li odustajanje od tih projekata zapravo značilo skrivanje pred problemom?

Javnost će biti svjedok problema o kojem govorim. U prosincu bi trebao biti novi rebalans proračuna koji će pokazati kako nastaje nova, ogromna rupa koju će trebati pokriti. Pitanje je hoće li ova gradska uprava to transparentno prikazati. Bilo bi dobro da postupe odgovorno i krenu u regulaciju tog problema. Ali idu izbori, stoga sumnjam da će se tako nešto dogoditi. S trenutnim prihodima i rashodima, smatram kako naš gradonačelnik u sljedećem razdoblju ne može planirati najavljene nove projekte i planirane rashode. Naprosto, morat će doći do prilagodbe potrošnje. Europa je ušla u novi lockdown, Hrvatska također, poduzetnici u turizmu sigurno nemaju novca za plaćanje različitih zakupa, kruzeri se također neće vratiti do srpnja, i to u najoptimističnijem scenariju… Tu će nastati ve-

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

17

govornice, OALICIJI liki problemi koje će trebati sanirati, a ja ne vidim drugi način osim reguliranja potrošnje.

Uz vas, poznata su još dva kandidata za čelno mjesto Grada. Jedan je aktualni gradonačelnik Franković, drugi je njegov prethodnik Vlahušić. Kritizirali ste obojicu, još od početka posljednje predizborne kampanje. Pretpostavljam, a i u duhu izjava s početka intervjua, da postizborna koalicija s HDZ-om ne dolazi u obzir. Jeste li otvoreni za koaliciju s Vlahušićem, ako se tako poslože karte na kraju?

Ako budem u poziciji da kao čelna osoba Grada Dubrovnika tražim podršku za provođenje određenih politika, to ću i raditi bez obzira na političke predznake. To su temelji parlamentarne demokracije i onaj tko će ih ignorirati, taj ne razumije politiku. Dakle, tražit ću konstruktivnost od svih predstavnika u Gradskom vijeću. Biti ću otvoren za podršku svih stranaka, pa tako i podršku liste Andra Vlahušića, ako bude imao svoje predstavnike u Vijeću.

Kažete svih stranaka? Gdje je tu HDZ? Ne. Tu HDZ ne pripada. No, ako će HDZ podržati drugu vlast koja bi došla na čelo Grada - SDP-ova, Vlahušićeva ili neka koalicijska - to je njihov izbor. Ne bismo takvu suradnju odbijali ako će podržavati naše odluke. Pa i mi smo u Vijeću podržavali većinu odluka.

Koliko vam ide odnosno ne ide na ruku to što u gradonačelničku utrku ide i Vlahušić?

Smatrate li da bi vam mogao u prvom izbornom ciklusu, uvjetno rečeno, ‘ukrasti’ dio glasova birača iz lijevog spektra?

Sigurno je kako Vlahušić cilja na istu bazu glasača. Bio bih potpuno nerazuman kad bih to ignorirao, no SDP je spreman za ove izbore. Imat ćemo listu i program, ne bojimo se, i u konačnici će građani reći svoje. Međutim, politika je umijeće mogućega u zadanim okvirima. Mi se nadamo kako ćemo u tom dijelu okupiti sve one s ko-

Jadran Barač jima možemo konstruktivno surađivati, a sve u cilju smjene ove, po nama, štetne klijentelističke vlasti. Na kraju, u izboru gradonačelnika presuđuju emocije koje u biračima izazivaju kandidati i njihove osobnosti.

Mislim kako sam se u tri godine po tom pitanju isprofilirao i moja slika u javnosti je već uspostavljena. Vidjet ćemo kako će glasači reagirati po tom pitanju.

No, kad se govori o osobnosti, teško je negirati kako je Vlahušić ipak jedna vrlo snažna ličnost…

Apsolutno, ne mogu negirati kako je ozbiljan kandidat. No, kako sam kazao, mi se ne bojimo i idemo u ovaj politički test. Cilj svake političke stranke bi trebao biti izgraditi svoju politiku i iznijeti svoje kandidate te na kraju vidjeti je li njihov rad dao određene rezultate. Nema drugog načina.

Ono što još dijelite s Vlahušićem su stavovi oko zidina i DPDS-a. S njim ste pokrenuli i sudski spor, kako teče ta priča?

To je sada stvar Suda i proces ide svojim tokom. Ugovorni partner DPDS-u je aktualna gradska uprava, a HDZ-u, po svemu sudeći, ovakav problematičan odnos savršeno odgovara. Sudski spor je bio jedini način kako bi se riješio problem nezakonitog upravljanja najvrjednijim javnim resursom Grada. Ne sporimo nastavak tradicionalne uloge DPDS-a da se svojim volontiranjem i zalaganjem brine o zidinama, no neprihvatljivo je da nekolicina pojedinaca upravlja ogromnim financijskim iznosima zarađenih od javnog dobra, i to van ikakvog službenog nadzora i kontrole. Postojećim odnosom, koji će Sud preispitati, stvara se situacija u kojoj ulazimo u zonu možebitne korupcije, a posljedično i aktivnog

18

petkom

utjecanja na politiku i vladanje Gradom.

Na to ukazuje jedan slučaj koji je javnosti poznati od prije nekoliko godina, kad je DPDS prebacio milijun kuna na račun privatnog trgovačkog društva. Taj je slučaj rezultirao pravomoćnom sudskom presudom i kvalificiran je kao kazneno djelo.

To je moguće provoditi u sredinama u kojima ne postoje jači oblici društvene kontrole. Drugim riječima, DPDS je radio ono što je država prinudnim propisima htjela izbjeći. To se sve događalo, živući smo svjedoci tih radnji jer DPDS nema nikakvu drugu nadležnost osim te da se brine o zidinama i naplaćuje novac, a oni su ga uplatili nekom drugom trgovačkom društvu.

Dakle, veća kontrola i transparentnost.

Tako je! Grad, tj. neka gradska ustanova/ društvo pod fiskalizacijom treba naplaćivati ulaznice, a odnos s DPDS-om i brigu o zidinama je definirao Zakon o obnovi spomeničke cjeline Grada. S tim da se tu može širiti uloga DPDS-a, primjerice može im se mimo toga dodijeliti novac za određeni program koji bi izglasalo Gradsko vijeće itd, postoje mnoge mogućnosti. No, nitko od privatnih subjekata ne bi smio na ovaj način gospodariti tako vrijednim resursom Grada. Naplata ulaznica i obnova se najvećim dijelom trebaju vršiti od strane stručnih tijela. Isto kao što imamo stručna tijela ustanove koja se brinu o nacionalnim parkovima i drugim vrijednim resursima u vlasništvu države. Takvi vrijedi resursi se ne daju bez ikakvog nadzora nekakvim udrugama i volonterskim organizacijama. DPDS nema stručne službe, konzervatore, izrađivače dokumenata, oni naprosto odlučuju što će se obnoviti, kupiti i sl. bez ikakvih vidljivih procedura.

Pokrenuli ste spor s Vidom Bogdanovićem i Androm Vlahušićem. Mlad ste političar, niste imali povijest s DPDSom. Ipak, Bogdanović je taj sporni ugovor sklopio, Vlahušić ga je onda i produljio. Jeste li razgovarali s njima o tome?

Nije zahvalno govoriti u nečije ime niti interpretirati njegove izjave, no Bogdanović je rekao da je pogriješio. On je to potpisao krajem 90-ih, u razdoblju kad su još bile evidentne posljedice Domovinskog rata, kad se svaka kuna okretala i kad nije postojao ovakav ekonomski benefit od tu-

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju rizma. Otad su se posve promijenili uvjeti, od načina upravljanja do ekonomskog prihoda od strane zidina. Bogdanović je DPDS-u to prepustio u trenutku kad su se ti ljudi bavili aktivizmom i volontiranjem u pravom smislu riječi. Tada još nije postojao toliki ekonomski faktor niti su postojali enormni prihodi. Mislim da Bogdanović nije znao kako će se to odvijati jer to nije ni mogao znati, a Vlahušić je dobio taj ugovor i tijekom godina je morao nešto revidirati. DPDS ne može potrošiti taj novac, on je dosada svake godine imao 20,30 ili 40 milijuna kuna viška na računu. Dosad su zaposlili jako puno ljudi, postali su ogromna neformalna organizacija od 70ak zaposlenih. Sporan je osnovni ugovor koji nema vremensko ograničenje, dakle kad god istekne neki aneks, sve se vraća na startnu poziciju prema kojoj oni uprihoduju 100 posto od ulaznica. Mi smo tu vrijednu imovinu praktički predali nekome zauvijek.

Na početku ovog razgovora ste odgovorili na pitanje o potencijalnim kandidatima za zamjenike gradonačelnika. Tada ste kazali kako to mogu biti i neki profesionalci, ne u prvom redu stranačke osobe, međutim na LTV-u ste nedavno kritizirali aktualnu vlast po pitanju stvarne volje da se uvedu određene promjene u politiku prostora. U tom kontekstu ste kritizirali zamjenicu Orlandu Tokić jer projektira. Što bi drugo arhitektica trebala raditi?

Ako je već prihvatila ulogu zamjenice gradonačelnika, onda se trebala prestati aktivno baviti svim privatnim poslovima te svojim investitorima dati do znanja kako ona to za njih više ne može raditi. Problem je u tome što Tokić istodobno obnaša ulogu zamjenice gradonačelnika, a isto vrijeme, kao opunomoćenica raznih investitora, šalje svoje građevinske projekte na ovjere Upravnim odjelima Grada za koje je nadležna usmjeravati i nadzirati. Te dvije uloge su naprosto nespojive. Njen posao projektanta je potpuno legitiman, ali kad ne obnaša dužnost zamjenice gradonačelnika. Ne može istodobno zastupati interese Grada te raditi za privatne investitore. Tu je bilo više primjera, sjetimo se afere Okrajak.

Također, ona jest stranačka osoba.

Ali u ‘Okrajku’ joj nije dokazan sukob interesa o kojem govorite.

Stvari su jednostavne, gradonačelnik je s

...

KAD SMO KOD PROSTORNOG PLANIRANJA, DOŠLO SE DO SAMOG KRAJA U PRIPREMAMA IZMJENA I DOPUNA GUP-A. VI STE 2019. GODINE KAZALI KAKO ĆE FRANKOVIĆ IMATI VAŠU RUKU AKO SE BUDE MIJENJAO GUP. JESTE LI I DALJE PRI TOME? ČIME STE ZADOVOLJNI U TOJ PRIČI, A ŠTO NE PODRŽAVATE? Pitanje GUP-a je u jednom dijelu vrlo jednostavno, a u drugom složeno i javnosti nejasno. Davnih dana se mogla donijeti odluka o izradi novog GUP-a. Također, mogle su se prenamjenom zaštititi određene površine, primjerice prenamjenom iz građevinskih parcela u zelene površine. Nikome tko ima privatnu parcelu na prvi pogled to nije u interesu jer će njegovo zemljište izgubiti na vrijednosti, ali, opet, tu Grad ima mogućnost da napravi zamjenu ili da nešto isplati, uvijek se može naći rješenje.

Franković je na kraju mandata i po meni je licemjerno sada ići u takve akcije koje u osnovi ne rješavaju problem dugoročno jer odgovorno tvrdim da će svi oni, koji su zatražili dozvole, iste i dobiti po važećim uvjetima. Novu upravu čekaju novi neriješeni problemi.

govornice često prozivao one koje zastupaju privatne interese u javno-pravnim stvarima, a uz sebe ima osobu koja aktivno projektira i zastupa interese investitora. Jedan od njih je imao ambiciju uzeti sebi komad ceste koji bi spojio na svoju parcelu

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

i tako proširio vrijednost projekta. A to je Tokić projektirala, te radnje su nespojive u pogledu javnog interesa. Recentan je bio i slučaj obnove Sumratina gdje je investitor bivši poslodavac zamjenice Tokić. Sigurno je ta činjenica dijelom utjecala na razvoj događaja. Naposljetku, sve je završilo po principu „tresla se brda, rodio se miš“, ali ona nesumnjivo ima bliske kontakte s određenim subjektima što utječe na njezin rad u ulozi zamjenice gradonačelnika vezano uz gradske projekte i prostorno planiranje.

U svojim izlaganjima na Vijeću ste prilično oštri. Postoji li neki vijećnik s kojim ne biste popili kavu? U kakvim ste privatnim odnosima s recimo Blažom Pezom s kojim se vrlo često znate ‘zakačiti’?

Pezo ima specifičnu ulogu u Vijeću - da napada pojedince; nekad mislim da je on baš i ne želi obnašati… No, to je dio političkog folklora. Nemam nikakav problem s Pezom, s njim se nekad volim i našaliti mimo govornice. Privatne kave s kolegama uvijek mogu popiti, s nekima i ne moram. Mi s gradskom upravom nismo dužni piti kave nego konstruktivno surađivati tamo gdje možemo doprinijeti. Mi smo tu politički subjekti, nemamo što tetošiti jedni druge.

Neformalno se govori i o mogućoj izbornoj koaliciji dubrovačkog SDP-a i Vićanovog DDS-a. Jeste li se čuli s Vićanom?

To je bio jedan kratki neformalni sastanak u kojem uopće nije bilo riječi oko koalicija.

Dakle, s Vićanom može kava.

To je bio susret gdje smo podijelili neke osvrte na teme o kojima javnost u ovom trenutku nije dužna znati jer se tu ni nema o čemu posebno za izvijestiti. Vićan već dugo ima svoj utabani način nastupa na izborima, on uvijek ide sa svojom listom i svojim kandidatom, on to ni zbog koga neće mijenjati. Dakle, o tome apsolutno nije bilo riječi.

Prije tri godine ste došli na čelo dubrovačkog SDP-a. Na što ste najponosniji u svom radu?

Mislim kako je SDP-u, dok smo bili na vlasti, nedostajalo vidljivosti oko određenih stavova, ideja i projekata. To ne znači da se uvijek moramo slagati s partnerom, sve se može riješiti dijalogom, ali smo bili tihi partner, a rezultat se vidio na zadnjim lokalnim izborima. Smatram kako sam svojim djelo-

vanjem i istupima reafirmirao stranku kao vodeću stranku lijevog oporbenog bloka.

Imao sam tri godine da izgradim vlastiti politički identitet. Često istupam za govornicom, građani imaju priliku čuti moje stavove i rješenja u odnosu na razne teme. Šaljemo priopćenja, na tiskovnim konferencijama iznosimo stavove. Na građanima je da ocijene je li im naš put prihvatljiv.

Hoćete reći kako ste aktivirali donekle uspavanu stranku. No, najveća oporbena stranka u Hrvatskoj u Gradskom vijeću ima dva vijećnika. Mislite li da to možete poboljšati na predstojećim lokalnim izborima?

Apsolutno. Jer da mislim drugačije, ne bih se bavio ovim čime se bavim. SDP, ili neka druga stranka, nikad neće biti u poziciji kao HDZ. Mi u Dubrovniku nastupamo potpuno drugačije. Pokušavamo utjecati na dio građanstva koji nije interesno vezan uz vladajuću stranku. Nadam se da će građani osjetiti novi, svježi pristup u kojem ćemo gradskoj upravi, ukoliko uspijemo osvojiti vlast, dati potpuno novi smjer. Stranku smo kadrovski ojačali s 10-ak novih aktivista, koji doduše nisu vidljivi, ali nije to ista situacija kao u HDZ-u. To su mlade, poštene osobe koje tu žive i rade i nepotrebno ih je javno trošiti, ali će, kad bude vrijeme, podnijeti odgovornost i u tom smislu.

Dogodila se promjena u SDP-u i na nacionalnoj razini. U kakvom ste odnosu s novim predsjednikom Peđom Grbinom, komunicirate li? Često komuniciramo. Prije 15-ak dana smo se sastali u Stonu, razgovarali smo o situaciji na terenu kako bismo povezali redove i što bolje se pripremili za lokalne izbore. Želi nam pružiti sve potrebne resurse kako bismo se što bolje organizirali. Tu je proaktivan, dosad su se samo očekivale aktivacije članova i simpatizera u cilju prikupljanja potpisa i organizacije promatrača.

No, on ima neki drugi pristup i zbog toga mi je drago.

A na toj nacionalnoj razini i dalje je najaktualnija tema epidemija koronavirusa odnosno koronakriza. Cijelo vrijeme se čini kako Stožer balansira između toga da ljudi ne umru od virusa i da, uvjetno rečeno, ne umru od gladi. Nedavno su se zatvorili kafići i restorani, kakav je vaš stav po pitanju mjera?

19

Kažu kako je lako biti general poslije bitke.

Epidemija u Hrvatskoj je van kontrole, tu Stožer više nema ulogu. Kad se intenzivirao drugi val epidemije, trebalo je ići u zatvaranje na nekoliko tjedana, no Plenković je sa Stožerom izgubio vjerodostojnost.

Građani više nisu u stanju biti disciplinirani jer je Stožer kršio vlastite mjere brojnim političkim odlukama i iznimkama.

Plenkovićeva vlast stalno iznosi određene uspjehe, idu s marketinškom kampanjom, ali tako se ne rješavaju stvari jer građani vide što se događa, a zdravstveni sustav puca. Građanima je trebala biti ponuđena odgovornost i vjerodostojnost, a korona je uzela maha. Ili će nas spasiti majka priroda ili cjepivo koje svi čekamo.

Idemo onda na najvedriju moguću temu. U javnosti ste percipirani kao jedan od, pa ako ne i najatraktivniji dubrovački političar. Hoće li vam to pomoći u kampanji, pa barem kad se radi o glasačicama?

Nadam se. Pozvat ćemo ih da glasaju pa ćemo vidjeti ima li to ikakvog utjecaja u Hrvatskoj, kad se već tako govori.

...

I SAMI STE PREBOLJELI COVID-19. OZBILJNA BOLEST ILI MALO JAČA PREHLADA, KAKO NEKI VOLE REĆI? Nije prehlada. Bio sam dobro oboren četiri-pet dana, potpuno slomljen iako sam mlad i zdrav čovjek koji se bavi sportom.

Neobična je to i vrlo zarazna bolest koja može znatno narušiti zdravlje.

Moj otac je u bolnici proveo nekoliko dana, pala mu je razina kisika u krvi tako da sam iz prve ruke svjedočio kako je to ozbiljna bolest.

20

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NIKAD BOLJE BROJKE

Jahtaši poludjeli za Dub ih je više nego lani, osta HRVATSKA JE U SLUČAJU DOLAZAKA LUKSUZNIH JAHTI iskoristila zatvaranje koje su prošloga ljeta uvele Italija i Francuska te uzela i njihov dio kolača Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović, Neven Jerković

ll Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž na nedavno održanoj konferenciji za novinare podijelio je dobre vijesti. Bez obzira na novonastalu situaciju oko koronavirusa koja je zadala težak udarac gospodarstvu, Luka Dubrovnik je ove sezone zabilježila više dolazaka jahti nego što je to bilo slučaj prošle godine.

Kad je riječ o brojkama, Raguž kaže kako je prošle godine u Luku Dubrovnik stiglo 277 jahti, a ove godine 286. Po-

većanje se ne čini kao preveliko, no u obzir vrijedi uzeti i to kako su ove godine turisti slabo putovali te kako je vladala opća bojazan zbog pojave novog virusa.

NIJE BILO ZARAŽENIH, JEFTINIJI OD KONKURENCIJE… „Razlog ovim brojkama svakako je taj što se za vrijeme lockdowna, ali i nakon njega, bilježila dobra epidemiološka situacija te je zaraženih bilo malo, a u jednom dijelu sezone ih uopće nije bilo. Pohvale tu svakako treba uputiti Nacionalnom stožeru koji je navrijeme poduzeo potrebne mjere

Na ‚Lani’ su odmarali Beyonce i Jay Z, a bila je usidrena u Župi

...

I JAHTE ZASLUŽNE ZA POZITIVNU NULU LUKE Prema riječima Željka Raguža, jahte su jedan od segmenata zaslužnih za to što je Luka Dubrovnik u prvih deset mjeseci ove godine čak i u blagom plusu, bez obzira što je kruzing turizam izostao, a turistički gubici se bilježe i u ostalim sektorima. „Svakako kako su tu jahte napravile svoje, privez i odvez, kao i razvrstani otpad koji je ipak bio u nešto manjem broju ove godine. Tu su svakako i skladišta jer nitko od naših zakupaca ni u ovim teškim vremenima nije otkazao suradnju, s obzirom na to kako imamo korektne odnose, a i nudimo za Dubrovnik korektnu cijenu zakupcima. Tu je još i parking služba.

Imamo veliki broj mjesečnih korisnika, a i cijena dnevnih karata je prilagođena svima.

Novost od ove godine je besplatan parking za korisnike place tijekom cijelog tjedna, u suradnji sa Sanitatom, a ne samo petkom i subotom,“ kazao je Raguž.

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

brovnikom, bilo ajali su danima

21

...

SRCE SEZONE NA JAHTAMA BEZ KORONE Lovorko Lučić kaže kako se na jahtama nije pojavljivala zaraza tijekom sezone, a u jednom slučaju je ona zabilježena tek u listopadu. „Tek tad se pojavilo nekoliko izoliranih slučajeva, većinom su to bili članovi posade,“ kazao je.

Abramovićeva ‚Eclipse’ tjednima je plijenila poglede u Cavtatu

kako broj zaraženih ne bi eskalirao,“ izjavio je Raguž.

Upravo su pozitivne brojke u kontekstu yachting turizma omogućile da Luka Dubrovnik u prvih deset mjeseci ove godine posluje s pozitivnom nulom, a Raguž vjeruje kako će se pozitivan trend i dalje nastaviti. „Siguran sam kako ćemo u daljnjim godinama bilježiti povećanje broja jahti. Mi ćemo se sasvim sigurno i dalje bazirati na jahte s obzirom kako je situacija s

kruzing turizmom neizvjesna,“ kazao je.

Na pitanje oko razloga velikog interesa jahtaša za Lukom Dubrovnik ove krizne godine, Raguž vjeruje kako on leži u pozitivnom epidemiološkoj situaciji ove sezone, ali i u nižim cijenama. „Imamo puno povoljnije cijene od konkurencije,“ prokomentirao je Raguž.

IDEALNO UTOČIŠTE OD KORONE ZA MEGAJAHTE Kako kaže, zanimljivost je svakako što su jahte prije korona-krize ostajale dva

do tri dana, a ove sezone je prosjek bio 10 dana. S tom se tvrdnjom slažu i ostali koje se bave yachting turizmom.

Lovorko Lučić, agent za jahte Adriatic Servicea, jahtama se bavi 20-ak godina. Ne može sa sigurnošću kazati kako je u globalu bilo više jahti, prema njegovom iskustvu, ali svakako naglašava kako je bilo više velikih i megajahti. I sam je primijetio kako su gosti ostajali znatno dulje. „Radilo se tu u prvom redu o jahtama od preko 100 metara. S obzirom

22

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Jahta ‚Ulysses’ milijardera Graemea Harta bila je zvijezda ovog ljeta na prvotna predviđanja, odlično smo odradili sezonu. Bilo je nešto lošije nego lani, ali zadovoljavajuće i uspjeli smo isplivati. Bilo je tu jahti koje bi u proteklim godinama ovdje bile 10 do 15 dana, a sada su se znale zadržavati dva do tri mjeseca. Prije bi obišle Hrvatsku, ali na tom putu i Tursku, Grčku, Italiju, a sada su ostajale ovdje,“ izjavio je Lučić.

Ta je praksa svakako pomogla i nabavi jer su gosti tražili da im se dostavlja hrana, piće, ulje, gorivo pa je i tu ostvaren određeni dobitak. Lučić kaže kako su jahtaši za vrijeme korone u Dubrovniku imali prilično povoljne uvjete što ih se vjerojatno nagnalo na dolazak, ali i dulje vrijeme boravka u dubrovačkom akvatoriju. „Tu su svakako doprinijele mjere Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jer je pomorcima dozvoljen dolazak bez covid testiranja, dakle omogućeni su im posebni povoljni uvjeti pa su mogli normalno i slobodno doći, a potom su njihovi vlasnici stizali s privatnim avionima. Lučka upra-

va i policija su također izašle ususret pa su se jahte mogle vezivati i u Luci jer nije bilo kruzera, operativno je s te strane bilo puno lakše,“ kazao je Lučić.

Ove godine su, prema njegovim iskustvima, gosti tražili testiranja, htjeli su se osjećati sigurno i izbjeći doticaj s potencijalno zaraženim osobama pa su ih zanimala sidrišta gdje nema puno ljudi. U tom kontekstu su priličnu korist imali nacionalni parkovi poput NP Mljet.

GODINAMA NISMO IMALI OVAKO DOBRE BROJKE! Ekipa Dubrovačkog dnevnika razgovarala je s još jednim djelatnikom koji radi za jednu yachting tvrtku koji je htio ostati anoniman. Kako kaže, nikada prije nisu zabilježili ovako pozitivne brojke i prema njegovom iskustvu, ove godine je u Hrvatskoj bilo nešto više jahti nego inače. „Imamo 32 čarter jahte, 26 ih je bilo po Hrvatskoj, to je izniman rezultat i

nismo imali takav slučaj proteklih godina,“ kazao je.

Smatra kako je do toga dovela činjenica kako nije bilo restriktivnijih mjera prema jahtašima u smislu posebnih uvjeta za ulazak i zatvaranja granica, što su napravile Italija ili Francuska.

No, smatra kako bi i one mogle krenuti tim putem pa možda prognoze u budućnosti i ne budu toliko optimistične po Hrvatsku. „Nadam se kako će se pozitivan trend nastaviti, no nisam sasvim siguran. Puno je neizvjesnosti oko spomenute situacije, Italija i Francuska su se dosta zatvorile protekle sezone. Ako se počnu otvarati, i one će tu imati svoj dio kolača i ostaje za vidjeti kako će se to odraziti na Hrvatsku. Također, Crna Gora je veliki konkurent, pa i u kontekstu zimske polovice godine. Hrvatska ima veliku obalu i dvije luke za zimovanje, a to su Rijeka i Split. A Crna Gora je mala državica i jedna njihova luka ima kapacitet veći nego Rijeka i Split zajedno. Mislim kako nam infrastruktura gleda na krivu stranu,“ zaključio je.

DOSTAVA 020 642 700

ili preuzmite na adresi Šetalište kralja Zvonimira 17

POSEBNE AKCIJE: PIZZA (2+1 gratis) MARENDA + PRIKLE GRATIS 40 kn 30% POPUSTA na a la carte

coffee to go prikle to go 15 kn

15 kn

kuhani gin to go

24

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

ULIČNI GLAZBENIK

NIKOLA ZELEN: Harmoni doma pa mogu i na ulici OVE GODINE bivšem pomorcu Nikoli Zelenu se posrećilo. Dvije godine je čekao koncesiju da bi mogao svirati u povijesnoj jezgri, a stigla je ovoga ljeta pa od tada Dubrovčane i posjetitelje uveseljava zvucima svoje harmonike, čak i onda kada nema gužve Piše: AIDA ČAKIĆ

Zarada je simbolična, no dodaje kako mu uopće nije bitno koliko ljudi ostave novaca.

Foto: Goran Mratinović

ll Nema turističkih destinacija bez uličnih svirača, tu su otkad je svijeta i vijeka. Glazbene melodije Stradun čine dodatno čarobnim pa je tako pravi doživljaj svirati u povijesnoj jezgri prepunoj turista tijekom ljetnih noći. Takav scenarij zamišljao je i 31-godišnji bivši pomorac Nikola Zelen koji se nakon desetogodišnjeg navegavanja zaposlio u hotelu Excelsior i odlučio svirati na ulici kad ima slobodnog vremena. No, ove godine zbog pandemije koronavirusa u Dubrovniku nije bilo previše turista pa je Nikola tako zasvirao pred malobrojnom publikom.

- Od 2018. godine pokušavam dobiti dozvolu i ove godine sam osobno pošao u Turističku zajednicu da vidim u čemu je problem. Stigla je u srpnju, a ja sam sve do kolovoza bio skeptičan i promišljao sam ima li smisla svirati kad nema previše ljudi na Stradunu. Onda sam shvatio da bih svakako svirao doma pa sam pošao na ulicu - priča harmonikaš Nikola Zelen koji još uvijek tijekom lijepog vremena svira u povijesnoj jezgri gdje većinom prolaze Dubrovčani. ‚GLAZBU BIRAM OVISNO O RASPOLOŽENJU PROLAZNIKA’ Zelen govori kako su građani jako zahvalni i sretni što se barem neka muzika čuje.

- Uopće nemam osjećaj da je Grad pust jer ljudi stalno prolaze. Tu su i školarci ko-

ji me rado dođu poslušati, roditelji s djecom, a kad su radili kafići bilo je i puno življe - kazao je Nikola s kojim su posebno oduševljeni najmlađi jer nisu toliko upoznati s harmonikom kao instrumentom pa ponekad znaju dotrčati do njega.

Odrasli ga, govori on, posebno vole čuti jer svira stare dalmatinske i dubrovačke melodije poput Trubadura, a ubaci i pokoju sevdalinku i odnedavno je počeo s božićnim pjesmama.

- Procijenim u kakvom su raspoloženju prolaznici pa tako biram što ću svirati.

Znao sam dobivati glazbene želje i zaista bih se potrudio i pripremio doma jer ne znam sve pjesme napamet pa bih im rekao da dođu sutra i da ću to odsvirati. Ljeti bi stranci često tražili temu iz serije Game of Thrones koju sam znao u danu odsvirati po dvadesetak puta što mi je malo dosadilo - pojasnio je on.

- Neki dan se jedna gospođa rasplakala jer je rekla da divno sviram, a nije uzela novčanik sa sobom. Nedavno je prolazilo sanitetsko vozilo i ubacili su mi šipak, a ljeti sam svaki dan dobio po šljivu od gospođe iz povijesne jezgre. Meni je najbitnije da me nitko ne kritizira i da ne kaže kako sam užasan - govori kroz smijeh harmonikaš Nikola Zelen koji je najviše zaradio sto kuna koliko mu je dao kum mladenaca kojima je odsvirao ‚Ća je feral brodu na provi’.

Ljudi ga nisu kritizirali, ali zbog glasnoće instrumenta nekoliko puta je morao ‚migrirati’. Naime, dozvolu je prvotno dobio za sviranje kod Revelina, a sad je na vratima od Pila.

VELIKA TREMA ZBOG NASTUPA NA STRADUNU - Ponekad mi kažu da sam preglasan i dogovorimo se. Ako mi se pristojni pristupi, nije problem. Ovo ljeto mi je došao ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra jer sam im smetao kad su imali probe. Nije bio baš ugodan jer je rekao da moram poći s tog mjesta, a zapravo nisam morao jer sam tu imao dozvolu. Nisam htio praviti despet pa sam se ipak prebacio kod Dubrovačke kuće gdje sam shvatio da i vlasnici ponekad smetam. Nakon toga sam pošao kod Državnog arhiva i oni su se požalili pa sam se na kraju smjestio na Pilama - objasnio je

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Reportaža

25

iku bih svakako svirao i razveseljavati građane ...

Nakon deset godina navegavanja Nikola Zelen zaposlio se u Excelsioru kao konobar i odlučio svirati harmoniku na dubrovačkim ulicama.

Odrasli domaći ljudi ga, govori on, posebno vole čuti jer svira stare dalmatinske i dubrovačke melodije poput Trubadura, a ubaci i pokoju sevdalinku i odnedavno je počeo s božićnim pjesmama. Ljeti bi stranci često tražili temu iz serije Game of Thrones koju je znao u danu odsvirati po dvadesetak puta što mu je, kako kaže, malo dosadilo. on te dodao kako je sve stvar dogovora.

Harmoniku je Zelen počeo svirati jer je doma imao jednu malu, dječju koju je djed poklonio ocu, a stajala je netaknuta u obiteljskom domu na Šipanu. Završio je muzičku školu na savjet učiteljice koja je roditeljima rekla kako ima izvrstan sluh. Zanimljivo je kako je na ulici nastupio po prvi put kao podrška mlađem bratu koji je ljeti svirao gitaru na Šipanu.

No, na Stradunu mu nije bilo jednostavno zasvirati.

- Imao sam veliku tremu prvi put! Čak je moja tadašnja djevojka provela sa mnom na mobitelu par pjesama i onda

mi je rekla da odlično sviram te da nemam razloga se brinuti. Generalno, svaki dan je mala trema sve dok ne dobijem neki kompliment ili dok mi nešto ne ubace u košaricu jer to mi je znak da dobro radim - govori Nikola Zelen.

Kolege u hotelu, gdje radi kao konobar, u početku su bili skeptični.

- Zezali su me, ali sad me podržavaju i uvijek pitaju kako je bilo. Čak me snimaju i slikaju na ulici pa to dijele u našim grupama. Neki su me pitali da im sviram na svadbi kad budu udavali kćeri i ženili sinove. Uvijek bude neke zezancije, sve je to pozitivno. Ne sviram zbog novca nego me usrećuje kada pođem vani jer to zapravo usrećuje druge ljude - zaključio je

za Dubrovački dnevnik Nikola Zelen koji svira harmoniku u dubrovačkoj povijesnoj jezgri.

26

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Sjećanje

UMRO JE PRIJE 15 GODINA

RUDI JELIĆ bio je predsjednik Skupštine Općine Dubrovnik, obilježio i živote brojnih pomoraca hotelski kompleks «Babin kuk».

KAO ČLAN REPUBLIČKOG SAVJETA ZA PROSVJETU osobno se založio za osnivanje Pomorskog fakulteta u Dubrovniku, koji je u jednu visokoškolsku instituciju ujedinio splitsku i dubrovačku višu pomorsku školu, i podigao tako na višu razinu pomorsko obrazovanja u Dalmaciji.

„Zastupnik je u Saboru od 1978. do 1986. godine, te potpredsjednik pa predsjednik Vijeća općina Sabora od 1982. do 1985. godine.

Bivajući na tim funkcijama osobno je pridonio izglasavanju Zakona o obnovi Dubrovnika i Društvenom dogovoru o Dubrovačkim ljetnim igrama, kojima su se osigurala sredstva za obnovu dubrovačkih spomenika i za funkcioniranje u svijetu već renomirane institucije hrvatske kulture, njezina prozora u svijet.

Rudi Jelić

Autor: VEDRAN SALVIA ll Prošlog tjedna napu-

nilo se 15 godina otkako je preminuo nekadašnji predsjednik Skupštine Općine Dubrovnik Rudolf Rudi Jelić, koji je živote brojnih Dubrovčana obilježio i kao profesor, i direktor Pomorske škole u Dubrovniku.

Profesor Rudi Jelić rodio se 30. kolovoza 1926. u Ljubinju. Srednju školu pohađao je u Dubrovniku i Zagrebu. U tijeku Drugog svjetskog rata

sudjelovao je u Narodno-oslobodilačkoj borbi, u brigadi „Braće Radića“, i bio dva puta ranjen.

Glavni urednik časopisa Naše more Josip Lovrić u „In memoriamu” prije 15 godina biranim se riječima oprostio od Jelića.

Podsjetio je Lovrić tako da je Jelić te godine studirao na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tzv. 13. grupu predmeta: geografiju, etnologiju s etnografiju i nacionalnu povijest. Na Pomorskom tehnikumu u Dubrovniku

je predavao geografiju, meteorologiju, oceanografiju i povijest. Od 1966. do 1974. godine bio je direktor Više pomorske škole u Dubrovniku.

Piše dalje Lovrić i kako je Jelić bio aktivan na društvenom planu. „Bio je predsjednik Skupštine općine Dubrovnik od 1974. do 1978. godine, kad su na području općine ostvareni značajni projekti kao što je moderni ekološki optimiziran kanalizacijski sustav grada Dubrovnika i u krajolik skladno uklopljen

Od 1979. do 1990. godine bio je predsjednik Savjeta za obnovu Dubrovnika.

Za vrijeme njegova predsjedavanja obnovljeni su kapitalni objekti hrvatske graditeljske baštine najviše kategorije, oštećeni zubom vremena i potresom, od kojih je prvi bio Knežev dvor.

Kao član Republičkog savjeta za prosvjetu osobno se založio za osnivanje Pomorskog fakulteta u Dubrovniku, koji je u jednu visokoškolsku instituciju ujedinio splitsku i dubrovačku višu pomorsku školu, i podigao tako na višu razinu pomorsko obrazovanje u Dalmaciji „ - napisao je Lovrić o Rudiju Jeliću.

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

27

Piše: Vjera Šuman

N

„Delanje“

ema drugog objašnjenja, svemir se okomio na Hrvate. Kao da nam korona nije bila dovoljna, sad još i ovo. Znanstvenik Đikić razvalio je svoje kolege, isto znanstvenike, s čijim se mišljenjem ne slaže i prozvao ih za sukob interesa. Ranije im je nešto malo diskretnije propitivao kompetenciju i zasluge zbog kojih sjede u Savjetu premijera.

Dok je još sve bilo „normalno“ pucao je po milom nam stožeru i po premijeru, kako je i red. A onda odjednom, nevjerojatnom žestinom razvalio po kolegama. Nekoliko itekako uvaženih članova rečenog Savjeta potpisalo je peticiju tražeći oštrije mjere, kao i sam Đikić. Nakon svega, šef Plenkijevog kabineta Frka Petešić poručuje, u ime premijera, kako je narušeno povjerenje, zbog čega daljnja suradnja više nema smisla, što je, očekivano, izazvalo burne reakcije javnosti, znanstvene zajednice, čak i one međunarodne, i na kraju oporbe. Nakon toga jadni smatrani Frka uvjerava nas je kako je to bilo njegovo mišljenje, a ne premijerovo, iako je svima jasno da Frka u svoje ime može poruke slati samo vlastitoj obitelji ako su ga voljni slušati. U finalu svega Frka sasvim ozbiljno i gotovo hrabro gleda u kameru dok objašnjava kako je on znanstvenicima zahvalio na suradnji, ali nije „se“ zahvalio na suradnji. To Frka, majstore! ijela ta kaotična situacija prisiljava nas na sudjelovanje, iako ne svojom voljom, u toj napetoj sapunici bez mogućnosti da im svima skupa zahvalimo na suradnji. Prisiljeni smo slušati i gledati ih kako s nevjerojatnom lakoćom uspijevaju ozbiljne probleme baciti na margine, samo zato što zbog svojih vlastitih gorostasnih ega nisu u stanju kao ozbiljni i odgovorni ljudi sjesti za stol i raspraviti probleme argumentiranom raspravom. Smisao i obveza svih njih skupa je da neupitnim znanjem, veli-

C

kim strpljenjem i međusobnim uvažavanjem pomognu u rješavanju najveće pandemijske krize koja galopira planetom. Krizom koja razara Hrvatsku. Za takav težak posao potrebna im je i znanstvena i politička zrelost, kvalitetna komunikacija i uvažavanje, uz barem privremeno odricanje od nabujalih ega. Upravo to je ono čega u Hrvatskoj tako bolno nedostaje što dramatično povećava strah, nesigurnost i beznađe. pak, nije sve tako crno, ma koliko teško nadilaze vlastiti ego, znanstvenici, koji su uz sve to često i teške prznice, stvaraju mjerljive rezultate zbog kojih i jedino zbog njih, prokleti virus može i bit će zauzdan kao i brojne gadne boleštine dosad. I zato, i samo zato njima je dozvoljen i oprostiv svaki nestašluk, samopromocija, zavist, pretjerana teatralnost kao i dječački izljevi bijesa. Što se političara tiče, malo je kompliciranije. Ego pomaže stvaranju vođa koji su u teškim vremenima neophodni, samo je problem što je tanka granica između vođe i autokrata i tu tanku granicu političari s nevjerojatnom lakoćom prelaze uz pljesak i potporu većine. Pa je ‚hoćeš- nećeš’, problem u nama, a ne u njima. a to vrijeme SDP se koprca s Berovom ostavštinom i njegovim kadrovima, koji su se baš lijepo smjestili i ne pada im na pamet maknuti se, pa je zapravo potpuno nejasno zašto je Grbin nešto drugo ili drugačije očekivao. Nasmijani i bezbrižni Bero cereka se sa Sljemena, ispijajući kuhano vino uz poruku kako je Maras jedini pravi izbor za gradonačelnika.

Cereka se Bero znajući kako se upravo vode teški pregovori između stranke Možemo i SDP-a, ne bi li iznjedrili zajedničkog kandidata, sudeći po rejtingu upravo Tomaševića iz Možemo, kako bi konačno skinuli Bandića koji uporno „dela“ plaćajući sifone za žičaru četrdeset i pet tisuća kuna po komadu. Hoće

I

Z

mu se, može mu se, pa su mu dečki iz HDZ-a u Zagrebačkoj skupštini sasvim relaksirano dali ruke za izglasavanje Proračuna. U centru Zagreba ljudi još nemaju uključen plin pa se smrzavaju uz grijalice, ali za njih Bandinini nema para, jednako kao što nije uletio u pomoć s kojim respiratorom ili uređajima za kisik ili nešto korisno pretrpanim zagrebačkim bolnicama. Potrošio je na žičaru i druge svoje potrebe. Tko „dela“ taj i troši. Za razliku od njega odgovorni gradonačelnici činili su to u drugim hrvatskim gradovima, kao i u nas u Gradu. rošlo je četrdeset godina od strašnog potresa u Gradu i još ni dan danas nisu sanirane sve oštećene zgrade. Radovi još uvijek traju. Kako je to moguće? Zbog novaca, naravno. Sanacija zgrada u spomeničkoj jezgri je skupa i komplicirana, jednako kao što zahtijeva i dobru koordinaciju svih službi involviranih u proces. Čak i kad se uspješno riješi taj dio, nedostaje onih koji znaju i smiju izvoditi zahvate na spomenicima kulture. Ali, novac je ipak najveći problem i zato obnova traje dugih četrdeset godina i još nije završena. Ma koliko neke nervira spominjanje Društva prijatelja i silnog novca koji zarađuju od zidina i ma koliko je neupitno njihovo ulaganje u obnovu zidina i kula, uvijek im je ostajalo novaca koji nisu stigli i mogli potrošiti. Pa su kupovali zgrade po svom nahođenju i knjižili ih na Društvo. Čak i uz to mogli su ulagati u konstruktivne sanacije zgrada u staroj gradskoj jezgri, koje bi zahvaljujući novcu koji dolazi od zidina odavno bile završene. Jer i njihova ljepota i sigurnost doprinosi pohodima turista koji pune kasu Društva prijatelja. Mogli su, ali nisu jer može im se, hoće im se. I oni neumorno „delaju“. Čuvajte sebe i druge, i ne dajte da vas snervaju sve budalaštine kojima svjedočimo iz dana u dan. Proći će. Eto vas.

P

28

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

TKO JE REKAO DA SMO ISTI?

Naravno da invalid MIHOVIL

nije kao većina nas normalnih U prošli četvrtak je obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom, a na HRT-u je prikazan sjajan dokumentarac o životu proslavljenog sportaša Mihovila Španje Piše: MARO MARUŠIĆ FOTO: Goran Mratinović

ll Jebem ti genetiku! Šugava genetika oduzela je Mihovilu Španji noge. Sa samo šest mjeseci primio je cjepivo protiv dječje paralize, ali zbog proklete genetike nije reagirao onako kako većina djece prođe iglu – s malim nuspojavama.

Njemu i njegovoj obitelji taj je dan zauvijek promijenio život.

Glupo to zvuči, ali ako se ikome trebalo ovo dogoditi, dobro je da se desilo obitelji Španja. Mali Mihovil i njegovi roditelji oduvijek su imali ogromnu snagu. Mnogi drugi na njihovom mjestu potonuli bi u ambis i nikad se o tamo ne bi izvukli. Naravno da su i oni imali loših dana, ali ta nevjerojatna energija ih je uvijek gurala naprijed.

Ne govorim ovo bez veze, onako napamet, samo da uljepšam ovaj tekst. Španje su moji susjedi – još uvijek su mi svježa sjećanja na naše djetinjstvo – igrali smo se u Obuljenskoj ulici i na legendarnoj Livadi, a mali Mihovil sudjelovao je u svim tim dječjim nepodopštinama kao da mu nije ništa. Nikad taj nije rekao: „Ne mogu!“ Još od malih nogu – baš ovo malih nogu zvuči ironično – pokazivao je znakove nevjerojatne karizme. Za razliku od nas ‚normalnih’.

Nama je sve bilo teško. Nismo mogli jesti blitvu, nismo mogli učiti, nismo mogli usisati sobu, ništa nismo mogli… Na prve znakove neuspjeha odmah bismo rekli ‚mi to ne možemo’. Sjećam se kad me Kosovica htjela poslati na natjecanje iz matemati-

ke, a ja sam, ne vjerujući sebi, odglumio da sam bolestan samo da ne idem na natjecanje i ne obrukam se. Ja to ne mogu, uvijek sam ponavljao.

Jebem ti genetiku!

Dobro, možda genetika nije kriva za moje neuspjehe, možda sam jednostavno lijen i nedovoljno uporan. Nije uopće bitno. Španja je s druge strane bio sve ono što ja nisam. Uporan, fokusiran, strpljiv, s vjerom u sebe. Godinama je tako radio i rezultati su došli. Osvojio je sve živo i neživo porušivši brojne svjetske rekorde. Na kraju karijere u vitrinu je pohranio više medalja od Janice i Ivice Kostelića zajedno postavši najuspješniji sportaš u hrvatskoj povijesti. Ali nikad nije dobio zasluženo priznanje za svoje velebne uspjehe. ŠESNAESTA STRANICA SPORTSKIH NOVOSTI Mogli ste to vidjeti u četvrtak u dokumentarcu Skrivena strana medalja koji je na HRT-u prikazan povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. Nakon što je osvojio dvije zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu srušivši dva svjetska rekorda dobio je tri rečenice dole desno u kutku šesnaeste stranice Sportskih novosti. Španja je tada zavapio: -Što ja još trebam učiniti da me stave na naslovnicu?

Debeli urednik Sportskih novosti procijenio je da su natjecanja invalida nešto bez veze.

Eto tek tako, tu i tamo se nešto za njih organizira da ne bi plakali sami u svojim kuća-

ma. Oh, kako li je samo bio u krivu! Naravno da invalidi nisu poput ‚normalnih’ – njima je još teže. Trener Dean Kontić u dokumentarcu govori kako bi Španji bilo lakše plivati da uopće nema noge. On, naime, s njima gotovo ništa ne radi, ali ga usporavaju jer ih vuče.

Upravo zbog toga, plivačka tehnika mu se mora prilagoditi što je znatno kompliciranije nego da ima zdrave noge. Često se pitam bi li Michael Phelps mirno spavao da je Mihovil imao njegove mogućnosti.

E sad ga sereš, čujem kritičare među vama koji poput debelih novinara Sportskih novosti osporavaju Španjine domete.

-Španja je ostvario fenomenalne rezultate samo zato jer konkurencija u osoba s invaliditetom nije kao kod zdravih – to je stav koji većina ljudi misli, iako ga neće javno reći.

Doduše ni ne moraju, po tri rečenice u desnom donjem uglu šesnaeste stranice jasno je što misle o svemu.

KONKURENCIJA Ajde recimo da je točna kritika da Španja nema neku konkurenciju. Zašto su onda Sportske novosti na naslovnici slavile uspjehe Janice i Ivice Kostelića? Kakva je tu, pobogu, konkurencija? Za baviti se skijanjem, osnovno je da imaš snijega. Više-manje svega par zemalja na svijetu ima snježne padaline. Čitava južna hemisfera uključujući dobar dio Azije i Europe nikad nije vidjelo pahulju, niti zna što je snijeg. Zašto je onda Janica proglašena najvećom sportašicom Hrvatske u povijesti kada se skijanjem bavi smiješan broj ljudi? Uskoro zbog klimatskih promjena, skoro nigdje neće biti snijega. Za dvadeset godina olimpijski pobjednik bit će Knut Knudsen, onaj mali s norveškog sjevera, jer spletom okolnosti jedini živi u selu gdje ima snijega. Ipak debeli urednik norveških Sportskih novosti neće osporavati njegov rezultat. Možemo sad ovdje nabrajati u nedogled. Usainu Boltu nitko ne umanjuje titule, iako je rođen na Jamajci. Karibi su lokacija na svijetu koja desetljećima daje najbolje sprintere. Naravno, to je povezano s genetikom.

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

29

L ŠPANJA

h i zdravih

-Jebem ti genetiku – mogao bi reći bilo koji bijeli europski sprinter osporavajući rezultate Bolta.

Tako je i s dugoprugašima. Uvijek su najbolji iz Kenije i Etiopije.

-Jebem ti genetiku! – mogao bi reći Branko Zorko koji je potratio godine pokušavajući ih pobijediti, iako je to nemoguće.

Košarku, vaterpolo, rukomet i odbojku također ne igraju sve zemlje svijeta. Bi li Britanci, obzirom na broj crnaca koji tamo žive (opet genetika), bili prvaci Europe u košarci da ju igraju? Nikad to nećemo saznati, jer ih briga za radost loptanja pod obručima, isto kao što mi ne marimo za ragbi i sve druge Commonwealth sportove.

Ako ćemo se ravnati po konkurenciji i masovnosti, ostaju jedino nogomet i stolni tenis. Nogomet se igra doslovno u svakom kutku svijeta uključujući Ameriku, a za bit najbolji u stolnom tenisu moraš pobijediti samo milijardu Kineza. Ali smiješno je to gledati na takav način, odnosno koliko se ljudi i zemalja bavi nekim sportom.

Na onoj legendarnoj Livadi gdje smo se igrali kao djeca nikad nisam bio najbolji ni u frnjama. Ogroman je uspjeh biti najbolji u nečemu u svoj zgradi, a ne nešto dalje. Prvak kvarta je nešto što ja nikad nisam ostvario ni u stolnom tenisu kojeg sam trenirao (Enco je, naravno, bio bolji), a kamoli grada ili države. O Europi i svijetu da ne govorim.

PRVAK ZGRADE Za razliku od mene koji nisam postao prvak zgrade u ničemu, Španja je ostvario naslov prvaka svijeta u brutalnoj konkurenciji. Nikad više osoba s invaliditetom nije se bavilo sportom kao u 21. stoljeću, a sama ta činjenica da se invalid bavi nekim sportom kazuje koliko je uporan u svom naumu. Na kraju krajeva nije li tenis ili košarku znatno teže igrati u kolicima nego bez njih, jer moraš obavljati dvije radnje istovremeno? Do-

Mihovil Španja voljno je vidjeti jedan Španjin trening, pa je jasno o kakvim se tu naporima radi – mali broj zdravih bi se mogao natjecati s njim u zbroju zgibova. Ja svakako ne.

Naravno da invalid Španja nije kao većina nas normalnih – on je bolji od nas, jer smo mi lijeni za postati prvak kvarta, a on je dokaz da je samo nebo granica, ako hoćeš i želiš. Smiješno je da još uvijek postoje ljudi koji osporavaju njegove rezultate. No, upravo je Mihovil Španja napravio nevjerojatno puno u rušenju tih stereotipa. To je njegov najveći uspjeh karijere – ne medalje i svjetski rekordi. I Ana Sršen i svi ostali paraolimpijci napravili su sjajne rezultate u sportu i izvan njega – naša draga Mljećka i dana danas radi sjajne stvari u razvoju djece s posebnim potrebama koristeći Halliwick metodu - ali Španja ima tu nevjerojatnu karizmu da dodatno pomiče granice.

Jebem ti genetiku!

To sam rekao kada sam nedavno čuo da je imao infarkt. Unatoč sportskom životu žile su ga počele zezati, iako još uvijek nema ni 40 godina. Ugradio je stent, a uskoro će morati još jedan. Strašno su me potresle te vijesti kada sam ih čuo. Ne samo zato jer mi je Španja prijatelj, nego zato jer vidim pred njim ogromnu budućnost.

U dokumentarcu je više puta kazao kako se sportaš osjeća izgubljeno nakon što završi karijeru. Ne zna što bi i kako dalje ka-

da završi period života sa striktnim treninzima. Ja ga odavno vidim kao čovjeka koji mijenja svijet. Milijun puta sam mu to rekao stavljajući mu ogromni pritisak. Njegova karizma već je sada puno napravila za borbu osoba s invaliditetom – uostalom i on sam poput Ane Sršen se sada bavi treningom djece s posebnim potrebama na bazenu u Gružu. Sudjelovao je i u brojnim kampanjama podižući svijest o osobama s invaliditetom. Znam da može još puno više od toga. Nažalost, dio borbe može se ostvariti samo kroz politiku, a nije lako u njoj sudjelovati i ne šporkati se.

Nadam se da ga jebena genetika neće spriječiti da još više olakša život osobama drugog reda i poboljša im prava koja oduvijek zaslužuju. Puno od njega očekujem u sljedećim godinama, čak smatram da će ta borba biti znatno važnija nego svi oni uspjesi koje je ostvario u bazenu. Naravno da invalid Španja nije isti kao mi ostali ‚normalni’ - mi se ne znamo i ne možemo izboriti za te važne promjene u svijetu. Naučili ste to još na početku teksta – on može, mi ne možemo!

Jebem ti genetiku!

Valjda ga neće zaustaviti u daljnjem pothvatu rušenja stereotipa o osobama s invaliditetom, iako u biti, još od malih nogu – uh koje li ironije - jedini koji trebaju istinsku pomoć u ovoj priči smo mi zdravi, normalni i nesposobni biti prvaci zgrade u frnjama, a kamoli što drugo.

30

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

INSTITUCIJA ZA IZNOŠENJE MIŠLJENJA

‚Dubrovnik ima šansu postat INTERUNIVERZITETSKI CENTAR DUBROVNIK (IUC) međunarodna je institucija koja u gradu djeluje već skoro pola stoljeća, a tijekom postojanja organizirali su preko 2300 interdisciplinarnih akademskih programa u kojima je sudjelovalo više od 82 tisuće sudionika Piše: AIDA ČAKIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Ove godine i znanost je doživjela udarac zbog pandemije koronavirusa.

Dubrovački IUC bio je primoran otkazati čak 50-ak programa, a održali su samo 13 skupova od čega je dio njih bio online, dio hibridan, a mali dio sudionika je ipak došao u Dubrovnik. Izvršna tajnica Nada Bruer Ljubišić smatra kako grad ima priliku postati malo znanstveno središte između ostalog i zbog činjenice da ga zbog IUC-a godišnje posjeti oko dvije tisuće znanstvenika, profesora i studenata iz raznih znanstvenih područja koji u Centru vode aktualne akademske rasprave.

- Centar privlači vrhunske znanstvenike iz raznih područja što je idealno za hrvatsku akademsku zajednicu jer kolege iz inozemstva dolaze k nama. Otvoreni smo za sve akademske rasprave i slobodno iznošenje stavova. S obzirom na prirodu institucije različita mišljenja su uvriježenakazala je izvršna tajnica IUC-a Nada Bruer Ljubišić dodavši kako se u centru promišlja u sklopu akademskih programa te su svi oni željni akademske znanstvene rasprave dobrodošli. ‚VAŽNO JE PRIHVATITI DRUGAČIJA MIŠLJENJA’ Bruer Ljubišić smatra kako je društvu potrebno puno više dijaloga bez obzira odakle dolazi.

...

Po struci povjesničarka umjetnosti, izvršna tajnica Nada Bruer Ljubišić radi u IUC-u od 2004. godine.

Susrela se s brojnim vrhunskim znanstvenicima i nobelovcima. „Teško mi je izdvojiti tko mi je bio najdojmljiviji, ali mogu reći kako su najveći znanstvenici ujedno i najskromniji ljudi“, kazala je ona.

- Trebamo puno više slušati druge i drugačije. Ne moramo se složiti sa stavovima koji nisu naši, ali važno je prihvatiti drugačija mišljenja. To je društvo tolerancije koje moramo graditi - govori ona.

Povijesno gledano IUC je osnovan na temeljima slobode mišljenja i neovisnosti institucije 1972. godine, a ideja je došla od akademika Ivana Supeka koji je uvidio kako je akademskoj zajednici potrebna međunarodna institucija za napredne studije kako bi se razvijala suradnja u znanstvenim istraživanjima i nastavi. Supek, kao tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu, tu je ideju predstavio svojim kolegama rektorima na jednom sastanku u Montrealu što su oni dobro prihvatili.

- Supek je ponudio Dubrovnik kao mjesto osnivanja zbog povijesne komponente. Dubrovnik je stoljećima bio grad na razmeđi istoka i zapada, funkcionirao je dobro između različitih religija, uspio očuvati svoju samostalnost kao katolička slobodna republika ujedno imajući dobre odnose s Otomanskim carstvom. Iz tog simboličnog razlo-

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

31

ti malo znanstveno središte’ ...

Nada Bruer Ljubišić i Tomislav Kvesić ga, smatralo se kako je Dubrovnik idealno mjesto za suvremenike koji inspirirajući se dubrovačkim ‚genius locijem’, proučavajući prošle i sadašnje društvene događaje, anticipirajući budućnost, mogu na najbolji način učiti jedni od drugih te uspostavljati bolja i tolerantnija društva - pojašnjava tajnica IUC-a koji će 2022. godine proslaviti 50 obljetnicu postojanja.

NEOVISNA UDRUGA Tijekom godina postojanja u ovoj međunarodnoj instituciji se organiziralo između 60 i 70 znanstvenih skupova, škola, konferencija i radionica godišnje. Ustanovljen je kao mreža institucija, članovi Centra su sveučilišta i druge znanstvene institucije iz svih krajeva svijeta. Trenutno ima 170 članica koje imaju pravo delegiranja predstavnika u Vijeće IUC-a kao najviše upravno tijelo koje bira generalnog direktora i izvršni odbor koji ima 12 predstavnika raznih članica. Zanimljivo je kako je IUC registriran kao udruga 1994. godine jer je to, kako naglašava izvršna tajnica, jamčilo

neovisnost, a s druge strane im je donijelo i poteškoće.

- Kada bismo bili nečiji ogranak to onda više nije neovisna institucija i gubi onaj smisao kako ga je Supek zamislio.

Prethodnih godina smo imali problema s financiranjem jer se udruge mogu prijaviti na natječaj s manjim brojem programa što je za nas nemoguće jer imamo sedamdesetak programa prema kojima se vodimo principom jednakosti. Ipak Ministarstvo znanosti i obrazovanja valorizira naš rad pa smo u procesu razgovora za iznalaženje rješenje unutar pravnih okvira - kazala je Nada Bruer Ljubišić.

Zanimljivo je kako IUC ne plaća organizatore i predavače niti smještaj za njih nego to čine njihove matične institucije ili oni sami. Taj podatak zapravo govori kako prvenstveno dolaze zbog važnosti događaja.

- Izračunali smo kako međunarodna akademska zajednica otprilike pet pu-

Dubrovnik je ponuđen za lokaciju centra zbog njegovanja ideje slobode uz povijesno vođenje politike otvorenosti prema različitim kulturama i religijama, kao i geografske situiranosti između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga. Smatralo se da suvremenici na toj lokaciji, živeći i radeći zajedno, te upijajući genius loci povijesnog mjesta, bolje mogu razumjeti prošle, suvremene i buduće društvene tendencije. ta više sudjeluje u financiranju akademskih programa koji se održavaju u Centru nego hrvatska – istaknula je tajnica IUC-a koja smatra kako Dubrovnika mora stvoriti šansu da postane malo znanstveno središte te se tako pozicionirati u obrazovno-znanstvenom vidu.

32

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Studenti Škura bura

PRILIKA KOJA SE NE PROPUŠTA

DANIELA ČOTIĆ, usred pan raditi Erasmus stručnu pra DOK SU JOJ SE u Hrvatskoj zatvarala sva vrata pronašla je mali prozorčić za bijeg iz nemotivirajuće sredine Piše: VEDRAN SALVIA Foto: privatni arhiv ll Metkovka Daniela Čotić, koja duži niz godina živi u Dubrovniku, usred pandemije koronavirusa, sreću je odlučila pronaći u Španjolskoj. Točnije u Almeriji, koja se nalazi u Andaluziji.

Govori kako je pošla potaknuta „lošom situacijom u državi u kojoj je ionako nemoguće pronaći posao dostojan življenja, a pogotovo u ovo doba” - Odlazak u Španjolsku bio mi je jedina i najvedrija opcija. I dok su mi se sva vrata u Hrvatskoj zatvarala, ja sam tražila onaj mali prozorčić da kroz njega iskočim i pobjegnem iz ove nemotivirajuće situacije. A taj “bijeg”, iako je bio riskantan, pokazao se najboljom mogućom odlukom. Iako su mi svi govorili da nije pametno ići van zemlje u ovim izazovnim vremenima, nisam htjela dopustiti da strah nadvlada moje snove. Mišljenja sam da se u životu sve događa s razlogom, i u pravo vrijeme, pa sam tako umjesto posla u Dubrovniku, pronašla plaćenu stručnu praksu u Uredu za međunarodnu suradnju na Sveučilištu u Almeriji rekla je Čotić.

ZALJUBLJENOST U ŠPANJOLSKI JEZIK - Prilika koja se ne propušta! Riječ je o Erasmus stručnoj praksi koju sam mogla iskoristiti i nakon završetka studija, dok je Erasmus studijs-

ki boravak nešto drukčiji i koristi se isključivo za vrijeme studiranja, a i njega sam iskoristila prošle godine kada sam ljetni semestar provela u Granadi. Oba puta Španjolska! Zapravo je jednostavno objasniti moj izbor. Od malih nogu zaljubljena sam u španjolski jezik i sve što ima veze s tom zemljom, a na preddiplomskom studiju Mediji i kultura društva učila sam ga dvije godine. Ovom prilikom želim se zahvaliti divnoj profesorici, mojoj imenjakinji, Danieli Falconi Mjehović koja mi je prenijela neprocjenjivo znanje i dala izvrsnu podlogu kako bih danas bila sposobna razumjeti, govoriti i raditi na španjolskome. Znanje jezika ovdje je nužno, jer nitko ne priča engleski! Tako da ne bih preporučila dolaženje bez minimalno B1 razine. Budući da iza sebe imam već jedno Erasmus iskustvo, bilo mi je malo lakše jer sam već znala što me čeka - kaže Čotić.

Navodi kako je u Almeriji završila spontano.

- Od svih ponuda stručne prakse ova je bila najbolje plaćena, a i grad je na moru, tako da se nisam dugo premišljala. Bilo mi je bitno samo da je unutar Andaluzije! Radim u uredu za odlazne studente, dakle, isključivo sa Španjolcima koji odlaze na Erasmus. Posao je dinamičan i zahtjevan, tim više što cijelu administraciju obavljam na španjolskom jeziku.

Bilo mi je malo teško u početku, no, kako se kaže: bez muke nema nauke! Ovo smatram izvrsnom prilikom da jezik naučim još bolje! dodaje Ćotić.

Pitamo je kakva je Almeria.

- Almería je zaista prekrasna. Ni prevelika, ni premala, idealna za život. Po broju stanovnika, četiri puta je veća od Dubrovnika, a meni najdraži dio je naravno, onaj uz more - El Zapillo, kvart u kojem i živim. Krasi ga prekrasna pješčana plaža koja se proteže na nekoliko kilometara. Do nje imam 3 minute hoda, tako da sam zaista privilegirana. Budući da je Almería na jugu, temperatura tijekom dana pređe i 20

Celzijevih stupnjeva iako smo ušli u prosinac! A može se i još kupati, ja sam to uradila prije nekih desetak dana!

A pitali smo je i kakva je tu situacije oko korone.

- Vjerojatno ste upoznati s činjenicom da Španjolci imaju ‘despacito’ način života. Pa shodno tome, svaki dan možete vidjeti prepune tapas barove, unatoč koroni i strogim mjerama koje su sada na snazi. Zbog iznimno velikog broja zaraženih, uveden je djelomični lockdown taman prije mog dolaska. Maske su obvezne i vanka i unutra, sve se zatvara u 18 sati, a od 22 do 7 je policijski sat. Ljudi se zaista pridržavaju mjera, iako je teško nositi masku i vanka, pogotovo na ovim temperaturama. Često naiđem i na policiju koja kontrolira nose li građani maske na ulici. Puno je strože nego u Hrvatskoj. Otkad sam došla, na snazi su mjere koje zabranjuju kretanje iz grada u grad, dakle, smijem se trenutno kretati samo unutar Almerije. - navodi Čotić.

... Španjolci imaju ‘despacito’ način života. Svaki dan možete vidjeti prepune tapas barove, unatoč koroni i strogim mjerama koje su sada na snazi. Zbog iznimno velikog broja zaraženih, uveden je djelomični lockdown taman prije mog dolaska. Maske su obvezne i vanka i unutra, sve se zatvara u 18 sati, a od 22 do 7 je policijski sat.

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Studenti

ndemije, pošla je aksu u Španjolsku

Daniela Čotić NAPREDNA ADMINISTRACIJA Što se tiče razlike u životu između Hrvatske i Španjolske, Daniela kaže kako je „jedan od bitnijih uvida koje sam stekla za ovo kratko vrijeme koje sam tu je da Španjolci imaju modernu i naprednu administraciju”.

- Neusporedivo s Hrvatskom! Mi još uvijek sve radimo ručno, dok oni primjerice imaju poseban program kreiran za administrativne potrebe i digitalni potpis koji se koristi već dvije godine, a funkcionira preko QR koda. Tako da veoma olakšava posao, pogotovo kada sam saznala da po semestru sa sveučilišta iz Almerije na Erasmus ode oko 400 studenata. Dok na našem sveučilištu na Erasmus godišnje jedva ode 15-20 ljudi, ako i toliko. Iako je Almerija znatno veća od Dubrovnika, razlika je zaista enormna - rekla je.

33

...

O KULTURI ERASMUS RAZMJENE STUDENATA ‘Ne znam zašto kod nas ta kultura putovanja još uvijek nije zaživjela. To mi je, moram priznati, veoma žao. Jer mladi ne znaju što propuštaju. Također, osim Erasmusa, postoji niz drugih razmjena koje studenti u Španjolskoj mogu iskoristiti.

Ono što nisam znala je da mogu ići na razmjenu unutar svoje vlastite zemlje.

Primjerice, student iz Almerije može otići na razmjenu u Madrid, Barcelonu, Sevillu, Valenciju… To se zove program SICUE. Isto tako, mogu otići na razmjenu i na druge kontinente. Primjerice, dosta Španjolaca odlazi u Južnu Ameriku jer se tu ne traži B1 razina engleskog, a kolegica mi je rekla da su imali studente koji su išli na razmjenu u Australiju, Južnu Koreju, pa čak i Tajvan.’

U Hrvatsku bi se trebala vratiti 1. lipnja, dotad je vezana ugovorom.

svaku moguću lekciju koju sam dobila - objasnila je Daniela Čotić.

- Nadam se da će se situacija s covidom do tada smiriti i da ćemo moći nastaviti normalno živjeti. Također se nadam da ću tada uspjeti pronaći neki posao u kojemu ću i dalje moći brusiti svoje vještine i primjenjivati stečeno znanje. Htjela bih da to bude u PR-u, budući da sam se već okušala u novinarstvu, i na radiju, i na televiziji. Ipak sam završila magisterij odnosa s javnostima i smatram da bih u tome bila dobra! Što se tiče mog životnog puta, moram reći da sam u životu sam uvijek eksperimentirala i slušala srce. Zapravo sam po struci medicinska sestra, ali sam nakon srednje škole odlučila ipak ići u društvenom smjeru. I smatram da nisam pogriješila. Sve što sam do sada napravila smatram velikim iskustvom i zahvalna sam za

-Teško mi je reći gdje se vidim jer imam puno hobija, ponekad pomislim da će me svestranost jednog dana doći glave jer zna biti doista iscrpljujuće. Volim strane jezike, još u medicinskoj školi pokazala sam talent za latinski i na županijskom natjecanju odnijela prvo mjesto, a kada sam upisala studij, uzela sam istovremeno španjolski i francuski. U isto vrijeme volontirala sam na studentskom radiju i televiziji, a od nedavno snimam i za YouTube jer volim kuhati. Također, stvari koje raduju moju dušu su čitanje knjiga i imitiranje, tako da imam i strašan poriv za glumom. Sve u svemu, nadam se da ću jednog dana odlučiti što je to što me najviše privlači, a do tada, miksam sve ove stvari zajedno jer me čine sretnom! Mlada sam, sve stignem! - zaključila je Daniela Čotić.

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

IZDVAJAMO IZ PONUDE NOVOGRADNJA CENTAR Moguća prilagodba prostorija Cijene od 2.300 EUR / m2

PROJEKT ŠTIKOVICA Apartmani s jedinstvenim pogledom na more.

Pripadajuće zelene površine i parking.

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 15 (zgrada Addiko banke) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

Duža sezona, bolje cijene!

Više prodajnih kanala Prodajno optimizirani oglasi Pametna tehnologija Osobni Account Manager Komunikacija s gostima

020-638-194 marketing@direct-booker.com partners.directbooker.com/renters

36

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

NEIZVJESNA SUDBINA ‚’ISTRANKE’’

POSLJEDNJI BROD AUSTRO ugošćavao europsku elitu, a U SALONU BRODA Njemački car Vilim i Franjo Ferdinand navodno su dogovarali koje vojne poteze izvesti, ako dođe do rata. Ušao je u svjetsku povijest prevozeći tijelo ubijenog prijestolonasljednika Franja Ferdinanda i supruge Sofije iz Metkovića do ušća Neretve nakon atentata u Sarajevu

Piše: IVO BATRIČEVIĆ Foto: Ivo Čagalj / Pixsell

ll Istranka, posljednji je brod Austrougarske flote koji postoji i može plutati, ali svako malo zbog nebrige potone u plićak Sjeverne luke Splita. Prethodno je nosio ime Vila, kad je bio u vlasništvu mornarice

Kraljevine SHS. Na popratnoj fotografiji vidi se kako je bio vezan uz rivu luke Gruž kod tvrtke Prvog dalmatinskog društva s.o.j., koja je kasnije nosila ime Radeljević. „Istranka“ je izgrađena 1896. od prvoklasnog češkog čelika u STT-u u Trstu kao jahta pod imenom „Ossero“. Osor je mjes-

to na otoku Cresu. Bila je građena za nadvojvodu Karla Stephana von Habsburg-Lothringena, nećaka cara Franja Josipa I. Jahta je bila duga svega 44 metra, široka 6,2 i visoka tri i pol metara s pogonom na paru. Tako je jahta Njegova Veličanstva pripala elitnoj Austrougarskoj ratnoj mornarici i danas je jedini brod iz tog doba. Građe-

Istranka zbog nebrige svako malo potone u plićaku Sjeverne luke Splita.

Prodana je 2002. Godine Talijanu koji je u međuvremenu umro. Imao je ideju od njega napraviti brod muzej i smjestiti ga pokraj Genove

na kao privatna carska jahta ubrzo je postala zapovjedni brod carskog i kraljevskog jahtaškog kluba, ugošćujući okrunjene glave i cijelu tadašnju europsku elitu.

Kasnije je brod ušao u vojnu službu za Dalmaciju i od 1901. do 1914. ime „Ossero“ mijenja u“Dalmat“.

Prema nekim povijesnim izvorima, prije početka Prvog svjetskog rata na Dalmatu usidrenom ispred dvorca Miramar u Trstu, sastali su se njemački car Vilim i Franjo Ferdinand.

Navodno su u salonu broda dogovarali koje vojne poteze izvesti ako dođe do velikog rata.

Također na ovom brodu je prvi put upotrijebljena bežična radiotelegraf ija.

Dana 28. lipnja 1914. brod ulazi u epizodu koja će ga učiniti svjetski poznatim prevozeći ubijenog prestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju iz Metkovića do ušća Neretve gdje su ih prebacili na bojni brod Viribus Unitis, nakon atentata u Sarajevu. U prilogu je fotograf ija ukrcavanja ljesova

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

37

O-UGARSKE FLOTE nekad je a sad trune zbog nebrige

Jahta na parni pogon imena VILA u vlasništu mornarice Kraljevine SHS, nekadašnji austrougarski OSSERO i DALMAT, a danas, makar i na dnu mora u Sjevernoj luci u Splitu - ISTRANKA

u Metkoviću na parobrod Dalmat. Od 26. kolovoza 1914. baziran je u Zeleniki, a od 1916. je stožerni brod zapovjedništva podmornica u Boki kotorskoj. Nakon Prvog svjetskog rata biva dodijeljen mornarici Kraljevine SHS te njegovu fotograf iju pod imenom Vila vidimo u Gružu.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata plovi pod talijanskom zastavom kao topovnjača i nosi ime „Fata“. Nakon Drugog svjetskog rata vraća se u sastav JRM pod imenom „Orjen“ te još jednom 1953. mijenja ime u Istranka. Nakon što je 1970. godine bila otpisana kao vojni brod

JRM-a te je bila u vlasništvu Union Dalmacije. a od njih je kupuju Duje Krstulović i Stipe Tolj. Istranka je sve do 1991. bila vezana na rivi kao ploveći restoran, po čemu je ostala zapamćena na brojnim fotografijama i razglednicama. Više godina kao brod-restoran bio je privezan uz splitsku

rivu, a zatim prodan Talijanu koji ga je želio preurediti u brod muzej i smjestiti blizu Genove. Tek kad je prodan talijanskom industrijalcu i parlamentarcu, počelo se govoriti o važnosti broda koji je već zaslužio spomenički status. Tako je »Istranka« nakon stogodišnje plovid-

38

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Spuštanje lijesova Franja Ferdinanda i njegove supruge Sofije u parobrod ‚Dalmat’, kako se tada zvao brod, u Metkoviću, nakon Sarajevskog atentata koji se dogodio 28. lipnja 1914. be morima svijeta uplovila u burne diplomatske vode

kojima se trenutačno ne nazire kraj. Kako bi se spriječi-

Istranka u Sjevernoj luci kod Splita prije šest godina

lo isplovljavanje broda izvan hrvatskih teritorijalnih voda, Ministarstvo kulture objavilo je privremeno rješenje koje će barem na neko vrijeme zapečatiti sudbinu slavnog plovila. U međuvremenu vlasnik broda, Talijan Gianfranco Cozzi preminuo je pa se s pravne strane cijela situacija dodatno zakomplicirala. Dok je vlasnik broda bio živ, uredno je plaćao račune za ležarinu i servisiranje, ali sada više nitko ništa ne plaća, a ni nasljednici se nikad nisu javili. Dakle, javnosti je poznato da su donedavni vlasnici Duje Krstulović i Stipe Tolj 2002. godine prodali Istranku novim talijanskim vlasnicima. Kako, kada i gdje je ta transakcija

učinjena, nije poznato s obzirom na to da Tolj živi u Švedskoj, a Krstulović u SAD i ne dolazi u domovinu. Ono što je procurilo u javnost je informacija da je brod prodan za 36.000 eura, a poznato je da prethodno nije ponuđen na otkup Muzeju ili Hrvatskoj.

U međuvremenu je brod pravno zaštićen i upisan na listu preventivno zaštićenog kulturnog dobra, što je do daljnjega spriječilo njegov nepovratni odlazak u Italiju.

Kako ovoj sagi nema kraja i nitko ne zna kako će završiti, a ovo moje pisanje je započelo s lijepom fotografije jahte „Vila“ ovaj ću tekst završiti sa slikom u kakvom je stanju danas.

39

42

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

EVAKUIRANI STANARI ZGRADE U METKOVIĆU

Mladić stradao u požaru stana zbog kratkog spoja

Očevidom je utvrđeno kako je uzrok požara tehničke naravi Foto: screenshot, Metković News

ll Muškarac (33) stradao je u požaru stana u Metkoviću. Policijska postaja Metković je dojavu o požaru zaprimila u ponedjeljak oko 1,35 sati, koji je buknuo u stanu u ulici Ante Starčevića. Odmah po zaprimljenoj dojavi na mjesto događaja upućene su sve žurne službe tj. hitna pomoć, vatrogasci i policija.

Dolaskom na mjesto događaja utvrđeno je da gori stan na trećem katu stambene zgrade

iz kojeg su evakuirani stariji muškarac i žena, dok je muškarac u dobi od 33 godine, nažalost, preminuo.

Zbog opasnosti od širenja požara i dima evakuirani su svi stanari zgrade, a požar je lokaliziran u ponedjeljak u 6 sati.

Očevidom je utvrđeno kako je uzrok požara tehničke naravi, odnosno kako je do njega došlo zbog kratkog spoja na utičnici na koju je bila spojena termoakumulacijska peć u dnevnom boravku stana.

UKRAJINKA I SRBIN SKOVALI PLAN

Pokušali sakriti od ovrhe 26 milijuna kuna vrijedne nekretnine Državljanka Ukrajine je kazneno prijavljena za kazno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju u svezi kaznenog djela prouzročenje stečaja, pomogao joj je član obitelji ll Služba kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske u rujnu ove godine kriminalističkim istraživanjem utvrdila je osnovanu sumnju na kaznena djela koja je počinila 37-godišnja državljanka Ukrajine, koja ima stalno boravište u Republici Hrvatskoj.

Kako navode u priopćenju, postoji osnovana sumnja kako je sredinom listopada 2019. godine bez ikakve naknade i protučinidbe, poslovne udjele i sve nekretnine trgovačkog društva sa sjedištem u Dubrovniku, koje se bavilo uslugama smještaja turistima, u vrijednosti od gotovo 26 milijuna kuna, prenijela na drugo trgovačko društvo, također sa sjedištem u Dubrovniku koje se bavi istom djelatnošću i koje je u vlasništvu člana njene obitelji.

Navedeno kazneno djelo počinjeno je s ciljem izbjegavanja blo-

kiranja žiro računa svog trgovačkog društva po zahtjevu FINA-e koji je trebao biti blokiran krajem listopada navedene godine zbog čega je kazneno prijavljena za kazno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju u svezi kaznenog djela prouzročenje stečaja.

Nastavkom kriminalističkog istraživanja utvrđena je sumnja da joj je u počinjenju navedenog kaznenog djela pomogao spomenuti član njene obitelji, 43-godišnji državljanin Srbije, koji je sada kazneno prijavljen za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i pomaganje u počinjenju kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju.

Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

43

UZROK ISKRENJE IZ PEĆI NA DRVA

U prometnoj nesreći smrtno stradao biciklist Ilustracija

Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Vila Sunčanica gorjela DVA PUTA U TRI DANA

NERETVA

Požar je izbio ovoga ponedjeljka, potom u srijedu, a podmetnut je i u veljači 2017. godine. Tada je smrtno stradala jedna starija osoba zbog ozljeda koje je zadobila u požaru ll Požar u Vili Sunčanica poviše Pila izbio je prošlog ponedjeljka u poslijepodnevnim satima.

Na teren je izašlo 13 vatrogasaca s pet vozila, a požar je ugašen u večernjim satima.

Sanacija požarišta je dugo trajala jer je na terenu bilo dosta smeća, kako su tada kazali vatrogasci. Sutradan, nakon što je požar ugašen, policijski su službenici Policijske postaje Dubrovnik, uz stručnu pomoć inspektora zaštite na radu, proveli očevid.

Utvrđeno je kako je uzrok požara iskrenje iz peći na drva koja se nalazila u prizemlju vile Sunčanica, inače kuće obi-

telji Kalauz. Požar se potom proširio na prvi kat kuće i naposljetku zahvatio krovište.

U vili je planulo ponovno u srijedu, oko 3:00 sati, a požar je ugašen u 7:40 sati. Na intervenciji je sudjelovalo osam vatrogasaca s tri vozila.

Ujedno je to bio treći put da gori Vila Sunčanica. Naime, požar je izbio ovoga ponedjeljka, potom u srijedu, a podmetnut je u veljači 2017. godine. Tada je smrtno stradala jedna starija osoba zbog ozljeda koje je zadobila u požaru.

Zrinko Zelić i Leonel Vlahušić tad su osuđeni zbog podmetanja požara te im je određena kazna zatvora u trajanju od šest godina svakome.

Od siline udara osobnog vozila, biciklist je odbačen na travnatu površinu izvan ruba kolnika, pri čemu je zadobio teške tjelesne ozljede ll U prometnoj nesreći koja se dogodila 7. prosinca, nešto iza 17 sati, na D-62 koja povezuje Metković i Kulu Norinsku, smrtno je stradao 49-godišnji državljanin RH koji ima prebivalište u BiH. Do prometne nesreće je došlo kada je 59-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, krećući se iz pravca Metkovića u pravcu Kule Norinske, udario u spomenutog 49-godišnjaka koji se u istom pravcu kretao biciklom, noseći na sebi reflektirajući prsluk. Od siline udara, biciklist je odbačen na travnatu površinu izvan ruba kolnika, pri čemu je zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život.

Nakon ukazane liječničke pomoći biciklist je prevezen u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar gdje je od zadobivenih ozljeda, nažalost, preminuo, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU. I IL EN IJ OC I ST GO

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

46

petkom

Opel Meriva 1.3 cdti

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

Ford Focus karavan 1.6

PLOVILA ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna. MOB: 098 285 038

IZNAJMLJIVANJE ll 2011, 130.000 km,upravo registri-

ran,2 vlasnik.5300 EUR. MOB: 091 / 538 0910 ___________________________________

ll Tdci,2007,190 tkm,reg god

ll Iznajmljujem stan na duže

Gillera Runner

ll Iznajmljujem garsonjeru i stan

dana...3000 EUR MOB: 098756239 ___________________________________

vrijeme u Lapadu. KONTAKT 099 688 0160 na duže vrijeme. Kontakt: 098 338 620

Renault megane 1.6,

AKO VOLIŠ KOMUNICIRATI S LJUDIMA I VOLIŠ AKTIVNU PRODAJU, A REZULTATI PRODAJE TI PREDSTAVLJAJU IZAZOV, MOŽEŠ POSTATI DIO USPJEŠNOG TIMA. 091/2333452

PRODAJA NEKRETNINE ll 1997.godište, registriran do 8/21.

llProdajem jednosoban stan u

Lapadu. Sve informacije na: 099 688 0160

Cijena 7500 kn, nije fixna.

Mob: 0989614287 ___________________________________ Smart FORTWO

ll 1998 godina, 50ccm. 33000 km.

Cijena 8000 kuna. MOB: 098 285 038 ___________________________________

Škoda Rapid

ll Coupe 1.0, Passion oprema. Re-

gistriran do 06/2021 godine. Cijena 10000 EUR. MOB:098244682 ___________________________________

Chevrolet Spark

2014. godište. 33000 kuna. Bez troškova prijenosa, registriran do 03. mjeseca 2021. MOB:098585251

ll Stara 7 godina, 144370 Km.

Vozilo registrirano do ožujka 2021.

Uredno servisirana svake godine.

Mob: 0912633456

llStanovi za prodaju. Cijena kva-

drata od 3000 do 3500 eura.

Kontakt: 091 442 3251

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

ll MONTOVJERNA - STAN 55

M2,dvije sobe+DB,122.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran

luksuzno 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll ATLANT CENTAR-53

M2,atraktivan PP u prizemlju.

239.560 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert A. ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije so-

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže

68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll KUPARI KUĆA 550 M2 za

turizam,smještaj više djelatnika (30-40) potrebna rekonstrukcija 377.850 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem ekstra djevičansko

be+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

maslinovo ulje i med. TEL: 020 426 049, MOB: 091 9366 481

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

ll Prodajem narančine ale-

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ksandrine. Kalamota. Povoljno. MOB: 0958773493

ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34 M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

s dvije velike ladice i radni stol s policom za knjige, sve dobro očuvano. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 9197-497

ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe + DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B

47

RAZNO ll Tim iskusnih meštara nudi

pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramičarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaža namjestaja, izrada i postavljanje željeznih ograda, vrata. MOB: 098 765 460 ___________________________________ llZaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa ,sve informacije na 091 1472 794.Mokošica. ___________________________________

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 7.12. do 13.12.2020. „ KOD ZVONIKA” od 14.12.do 20.12.2020.

ll Prodajem dječji krevet na kat

ll Prodajem ugostiteljske stolice

i stolove (niske) po 250 kn, visoke po 300 +385 91 5654 987

ll Prodajem baklave, hurmašice,

razne pite, rutice i bojanke. MOB: 099 696 5706

PREMINULI OSKAR ČAKELIĆ (1938) MARIJA MILOSLAVIĆ (1929) JANJA JANDRIJEVIĆ (1942) VELIZAR JABLANOV (1934) LUCE KOVAČEVIĆ (1928) RADMILA HURSIJEVIĆ (1926) MARIJO BOKIĆ (2002) SILVIJA VUČIČEVIĆ (1975) IVO AMUNIĆ (1927) KATE BRAILO (1932) ZDRAVKA ŠIMUNOVIĆ (1938) IVO MILKOVIĆ (1933)

Monografija „DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA” najbolji poklon za sve prigode.

Uz autorov popust na redovnu cijenu mogu se primjerci monografije kupiti za samo 200 kuna. Kontakt broj mobitela 098/9651915.

NIKO ROZIĆ DEDOVIĆ (1929) BRANKO BUKVIĆ (1937) ANE MUSLADIN (1919) TEREZA VRCELJ (1931) FIKA HEBIB (1942) PAVE RILOVIĆ (1958) RUŽA RAGUŽ-VODENAC 1939) IVO HRTICA (1934)

48

petkom

• BROJ 28 • 11. prosinca 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

SJAJNA PROMOCIJA

Ugledni WASHINGTON POST: Amerikanci i u koroni nalaze put do Dubrovnika! „TO JE LIJEP GRAD i ima bolju klimu u ovo doba godine nego mnoga druga europska mjesta,“ izjavila je Amerikanka koja je ove godine boravila i radila u Dubrovniku ll Jedan od vodećih američkih dnevnih listova The Washington Post objavio je napis o američkim gostima u Dubrovniku tijekom pandemije koronavirusa, s naglaskom na dolazak digitalnih nomada. U napisu naslovljenom ‚Odbijeni gotovo svugdje u Europi, Amerikanci nalaze svoj put do Hrvatske’, nagrađivana novinarka i turistička vodička Jelena Šimac razgovara s dionicima dubrovačkog turizma, ali i digitalnim nomadima.

Inače, digitalni nomadi su osobe koje rade iz različitih dijelova svijeta, a za to im treba samo pristup internetu i uređaj poput laptopa, mobitela i tableta kako bi mogli obavljati svoj posao.

Tako u tekstu navodi kako je uvođenje avio linije na

relaciji Philadelphia-Dubrovnik uvelike utjecalo na dolazak tamošnjih gostiju, no kako je ona ove godine ukinuta zbog pandemije. U tekstu se navodi kako su posjetitelji iz SAD-a lani bili drugi najbrojniji gosti u Dubrovniku, s gotovo 160 tisuća dolazaka i više od 442 tisuće noćenja.

U kontekstu digitalnih nomada, svoja iskustva s čitateljima dijeli spisateljica i menadžerica društvenih mreža Sarah Morlock iz Indiane koja je digitalna nomatkinja, dakle radi iz različitih dijelova svijeta.

Ona je kazala kako je Dubrovnik oduvijek bio na listi želja mjesta koja treba posjetiti, a u njemu je

boravila i radila tijekom listopada i studenog. „To je lijep grad i ima bolju klimu u ovo doba godine nego mnoga druga europska mjesta. Kad biram mjesto za boravak i rad, često tražim povijesne gradove s pristojnom inf rastrukturom, poput dobrog WiFi-ja, bogatom gastronomijom i prirodom. Dubrovnik ispunja sve te kriterije. Također, nisam ljubitelj gužvi pa su nam vijesti o gotovo ‚praznom’ gradu bile jako privlačne,“ izjavila je Morlock.

Za Washington post govorili su i dionici dubrovačkog turizma. Vlasnik Kompas rent-a-cara Nikša Klečak kazao je kako

su se ove godine trendovi promijenili pa Amerikanci koji uspiju naći svoj put do Dubrovnika radije ostaju nekoliko mjeseci, a ne nekoliko tjedana kao do sada. Vlasnica agencije Dominium Travel Slavica Grkeš Amerikance je opisala kao poželjne goste koji su zainteresirani za destinaciju i voljni platiti za dobro iskustvo, a njeno mišljenje dijeli i turistički vodič Tomislav Matana koji dodaje kako su brojni američki gosti u Dubrovniku ove godine ujedno osobe koje su preboljele covid-19.

Uz digitalne nomade, navodi se kako je Hrvatska zanimljiva i dvonacionalnim parovima, a navedena su i nastojanja Grada u privlačenju turista s američkog tržišta. Jedno od njih je svakako i održavanje virtualne konferencije ‚Dubrovnik za digitalne nomade’, ali i nastojanja da se sljedeće godine uvedu vize za digitalne nomade, čime će Hrvatska postati druga europska i peta svjetska zemlja koja je u tome uspjela. I sam napis u jednom od najtiražnijih američkih listova svakako je odlična promocija.