BROJ 27 by Dubrovački dnevnik

Vijesti

petkom

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 4. prosinca

Godina 1, broj 27, 2020.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

DUBROVAČKI RATNI FOTOREPORTERI Šoletić i Đukić: Teško je bilo snimati taj nivo razaranja...

FRENKELOVI SPOROVI Razvoj Golf tužio Grad, pokrenuo i novu arbitražu protiv RH

STJEPO BUTIJER: Politike se mijenjaju, a prostor ostaje i trpi

DOMOVINSKI RAT

VIJESTI

INTERVJU

Foto: Goran Mratinović

E PARKING B U G I N A Đ A GR

KRIŽALJKA

GOSPODARSTVENICI O MJERAMA VLADE:

Novac nam je trebao jučer, za neke je sutra prekasno

ll Vlada je donijela

nove mjere za pomoć poduzetnicima Stranica 14

SLIKARICA GIOVANNA KLIČAN: Nisam završila akademiju jer sam se jako zaljubila

BAVARSKI KRALJ NARODNJAČKIH

KLUBOVA GRADI ZGRADU NA PARKIRALIŠTU NEBODERA

ll Nova samostalna iz-

ložba umjetnice Giovanne Kličan otvorena je u utorak u Sponzi i trajat će do 14. prosinca. Stranica 34

RASPITALI SMO SE GDJE JE NESTALA GRIPA

Stranica 30

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piše: Lucija Komaić

I bogati plaču

rđ, golf, apartmansko naselje, investitori, politika i civilno društvo u Dubrovniku mogli bi poslužiti kao savršen motiv za scenarij neke uspješne i popularne dubrovačke sapunice. Ne bi to bio prvi put. Snimana je baš tu, na Srđu serija ‚’Zora dubrovačka’’ koja nije baš naišla na dobre kritike, pogotovo Dubrovčana. Njima je tad najviše smetao govor, koji nije imao baš nikakve veze s gosparskim. Smetale su im povijesne netočnosti i nelogičnosti vezane uz tematiku Domovinskog rata i napada na Dubrovnik. Ali, tko se te ‚’Zore dubrovačke’’ uopće više sjeća, to je ionako sve bila samo fikcija. Ni prva, ni zadnja. trakavica oko golfa na Srđu koja se aktivirala posljednjih dana spada u nešto bližu prošlost od samog Domovinskog rata, kao motiva za seriju, ali se i dalje radi o reliktima prošlosti, nažalost s posljedicama koje ćemo najvjerojatnije osjećati u pravom smislu tek u budućnosti. Gledati sve ove događaje kroz prizmu scenarija za neku sapunicu poput ‚’Dinastije’’, ‚’Sante Barbare’’, ‚’Marisol’’ ili ‚’I bogati plaču’’ puno je lakše nego suočiti se s apsurdom u kakvoj zemlji živimo. Ta bi serija bila bogata plejadom likova. Od bogatih koji bi ulagali, gradili i vladali do siromašnih koji bi svoje malo mjesto od takvih spašavali.

ogrešno bi bilo ostati na ovako banalnom kontrastu, a ne spomenuti sve one siromašne koji su na istoj strani s ovima prvima bogatima. Siromašne duhom i potrebom. Zato što im nikad nije dosta. Pogrešno bi bilo zanemariti i one bogate na strani ovih siromašnih. Njima je lako biti protiv svega, jer im ne treba ništa, a za druge ih boli briga. U tom kontrastu suprotnosti ne treba zaboraviti da su svi ti ljudi, bogati, siromašni, kao i bogati, a siromašni, baš kao i oni siromašni, a bogati na istom mjestu. U malom Gradu ispod Srđa, brda oko kojeg se lome koplja već nevjerojatnih 20 godina! tom periodu dogodilo se toliko grotesknih situacija da je sasvim sigurno kako bi sapunica bila uspješnica. Za razliku od projekta golfa na Srđu. Barem zasad. I za razliku od borbe civilnog društva. Ovisno o tome kako će priča završiti. Napeto bi bilo do samoga kraja. U zapletu sapunice uzbudljivo bi bilo pratiti rasprave čiji je zapravo Srđ. Na to ne bi bilo odgovora do samoga kraja. Aaron Frenkel bi tvrdio da je Srđ njegov. Kupio ga je. Civilno društvo bi cijelo vrijeme vikalo ‚’Srđ je naš’’. Oni što su brali tratinčice da je njihov. Grad Dubrovnik bi tvrdio da je njihov osim onoga što su prodali kad se ispraznila gradska blagajna. Onda bi došla Republi-

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

FOTO: Lucija Komaić

Uvodnik

ka Hrvatska i tvrdila da je Srđ njen, zato što je šuma, a ne pašnjak i da su njeno prodali. Ona bi dugo vodila i pobijedila jer na svojoj strani ima zakone i institucije. Uredbe i odredbe. Zakone o šumama, zakone o pašnjacima. Vlade i povjerenike. o, ne zadugo. Moćni investitor tužit će Republiku Hrvatsku za naplatu nevjerojatnog iznosa od pola milijarde eura. U sve će se umiješati međunarodni arbitražni sudovi. Do zadnje epizode neće se znati kraj. Hoće li siromašni građani Hrvatske morati bogatom investitoru isplatiti vrtoglavi iznos ili će ipak bogati investitor izgubiti sve što je ulagao. Unakrsne paljbe bit će i između onih iz sličnih redova. Radi dramatike, ne smiju biti u scenariju izostavljeni tajni sastanci, postupci, ustupci. Tko je dobio, dao, uzeo mito? Tko ga je morao vratiti, a tko morao dati? Nevolje ni u raju ne dolaze same. Nije sve kako na prvu izgleda. na kraju surova pozadinska priča o zemlji koja ima Državu, ali je nekad nema. O zemlji koja ima potencijal, ali ne zna što s njim. O

N I

zemlji koja može imati investitore i investicije, ali ih nema. O zemlji koja želi razvoj, ali ga ne želi. O zemlji koja moli investitore za spas, ali im ne daje pravni okvir i sigurnost. O zemlji koja se sramoti na međunarodnim sudovima, umjesto da se ponosi razvojnim potencijalom kojega koristi u interesu zajednice. O zemlji koja je kroz 20 godina rovovskih bitki, uz povjerenike što kroje stotine hektara obuhvata potezom pera ili zakone o golfu koji se donose preko noći, uspjela stići nigdje. ivilnom društvu sve će izgledati kao velika pobjeda, nagrada za godine borbe. U očima onih koji smatraju kako je sudbina Srđa takva da tamo i dalje ne bude ništa. Ali, to nije neka pobjeda. Barem ne u očima onih koji znaju da je i Srđ potencijal za razvoj, za nove vrijednosti, novi sadržaj i nove mogućnosti lokalnog stanovništva. Srđ jest Grad i Srđ jest naš i morao bi i dalje biti dio Grada i još više naš kad bi oni koji o njemu odlučuju znali donositi pravila da se razvija u tom smjeru. Ali, teško je to očekivati od onih koji ni

ne znaju što je njihovo, a kamoli što bi trebalo biti tuđe ili naše i kako to dvoje pomiriti, a što bi im trebao biti jedini cilj. možda je ovo krhko neznanje samo dio prošlosti, na kojoj su mnogi nešto i naučili, na svim razinama. Savršenoj sapunici još nedostaje samo onaj faktor iznenađenja tko je kome prava mama, tko je čiji tata i tko je koga cijelo vrijeme varao iza leđa. Preokret u kojem negativac postaje pozitivac, a pozitivac se razotkrije. Možda je zloglasni investitor na kraju, makar u slučaju kupnje dvije čestice izvan obuhvata turističkog naselja s golf igralištem, zapravo nasamaren dvostruko. Prvi put tako što je kupio nešto što mu ne treba, samo da pomogne. Drugi put tako što je ostao bez kupljenog, jer mu je prodano tuđe. Tko zna što je sve kupio i što mu je sve ‚prodano’, a što će sve tek na kraju i dobiti. Najveći gubitnik u svakom kraju scenarija su građani Dubrovnika. Valjda zaslužuju više od jeftine sapunice s milijardu nastavaka koju skupo plaćaju. U milijardama.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

SPORNA KUPOPRODAJA NEKRETNINA

‚RAZVOJ GOLF’ tužio Gra su im prodali državno ze POČETAK SUDSKIH RASPRAVA je u ožujku iduće godine, Grad angažirao odvjetničko društvo

NIKŠA KLEČAK

dskih rasprava je u ožujku iduće godine.

ll Nakon 11 godina od potpisa Ugovora o kupoprodaji nekretnine, Grad Dubrovnik je prošlog ponedjeljka zaprimio tužbu Razvoj golfa, tvrtke koja je u arbitražnom postupku s Republikom Hrvatskom. Informacija je to koju je prvi objavio portal Dubrovački dnevnik.

IZ GRADA PORUČILI: ANGAŽIRALI SMO ODVJETNIČKO DRUŠTVO

Tvrtka Razvoj Golf je 11. studenog ove godine podnijela Trgovačkom sudu u Dubrovniku tužbu protiv Grada Dubrovnika zbog jednostranog raskida Ugovora o kupoprodaji nekretnina iz 2009. godine. Vrijednost predmeta spora je 2 milijuna i 752 tisuće kuna.

„Nastavno na vaš interes i medijske objave o pokretanju sudskog postupka od strane Razvoj golf d.o.o. protiv Grada Dubrovnika, obavještavamo vas da je povod pokretanja sudskog postupka pravna situacija iz 2009. godine kada je Razvoj golf d.o.o. na javnom natječaju od Grada Dubrovnika kupio nekretnine, za koje se nakon 11 godišnjeg sudskog postupka koji je pokrenula Republika Hrvatska, ispostavilo da ih Grad Dubrovnik nije imao pravo prodati,“ reagirali su iz tvrtke, dodavši kako su ‚s obzirom na izostanak mirnog rješenja i predstojeću zastaru, radi zaštite svojih prava pokrenuli sudski postupak’.

U tužbi stoji kako je tvrtka Razvoj golf d.o.o. u dobroj vjeri te postupajući s povjerenjem u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u kojima je na dan sklapanja ugovora tuženik bio uknjižen kao vlasnik, uknjižio pravo vlasništva temeljem Ugovora na svoje ime te platio porez, a za nekretninu zbog koje je četiri mjeseca kasnije Republika Hrvatska tužila Razvoj golf te Grad Dubrovnik radi upisa prava vlasništva te radi predaje u posjed. Početak su-

Nedugo nakon objave napisa, iz Razvoj golfa potvrdili su pisanje Dubrovačkog dnevnika o podignutoj tužbi protiv Grada Dubrovnika.

Na navedeni postupak Razvoj golfa Grad je, očekivano, angažirao odvjetničko društvo o čemu je obavijestio javnost.

„Nakon što je Grad Dubrovnik dobio obavijest kako je pokrenuta tužba protiv Grada, a vezano za prodaju zemljišta iz 2009. godine, obavještavamo Vas kako je Grad Dubrovnik angažirao odvjetničko društvo Škurla i partneri koji zastupaju Grad u predmetu Tvrđava Imperijal. Sukladno navedenom, a s obzirom da je tužba zaprimljena u Gradu Dubrovniku s jučerašnjim danom, u ovom trenutku o konkretnom predmetu ne možemo više reći”, poručili su prošlog utorka iz Grada. ‚GRAĐANI NE BI TREBALI PODMIRIVATI ŠTETU KORUPTIVNIH PROJEKATA’ Nakon prvotnih reakcija tvrtke Razvoj golf i Grada, uslijedila je i ona od strane inicijative ‚Srđ je naš’, a na konferenciji održanoj prošle srijede izvijestili su javnost o novom arbitražnom postupku kojeg je investitor pokrenuo protiv Republike Hrvatske. Kako su izvijestili, Aaron Frenkel je 16. studenog 2020. godine osobno tužio RH pred arbitražnim sudom u Washingtonu. Tvrde kako ‚njegova motivacija leži u činjenici da je Europski sud proglasio nezakonitim arbitražne postupke pokrenute između država članica EU, Hrvatske i Nizozemske gdje se nalazi sjedište jedne od njegovih tvrtki’. “Kao što su to pokazivali i do sad kršenjem okolišnog zakonodavstva EU, tzv. golfere ne zani-

maju europski zakoni pa Frenkel sada Hrvatsku tuži na temelju sporazuma Hrvatske i Izraela, nastojeći izbjeći EU pravni poredak”, izjavio je Enes Ćerimagić iz Zelene akcije te s čelnikom inicijative ‚Srđ je naš’ Đurom Caporom poručio kako ‚novci građana nisu kasica prasica za podmirivanje šteta nastalih u mešetarskim i koruptivnim projektima poput ovog na Srđu’. DRŽAVA SE IZBORILA ZA SVOJE Inače, ugovor o kupoprodaji spornih nekretnina zaključen je 5. svibnja 2009. na temelju javnog nadmetanja za prodaju nekretnina od 8. prosinca 2008. godine, a koje je Grad Dubrovnik objavio i u Narodnim novinama. Za dvije čestice zemljišta, jednu od 26033 kvadrata i drugu od 21008 kvadrata Gradu je isplaćena kupoprodajna cijena od 2.603.888.60 kuna. Na ovu je kupoprodaju Razvoj golf platio porez na promet nekretninama u iznosu od 130.194.13 kuna temeljem poreznog rješenja. Republika Hrvatska je 22. rujna 2009. godine, četiri mjeseca kasnije, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu podnijela tužbu protiv Razvoj golfa i Grada Dubrovnika radi upisa prava vlasništva Republike Hrvatske na predmetnoj nekretnini i radi predaje u posjed predmetne nekretnine koju je Grad prodao privatnoj tvrtki.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

ad Dubrovnik jer emljište 2009.

Tužbeni zahtjev Republike Hrvatske je usvojen te je presudom Trgovačkog suda u Dubrovniku od 25. veljače 2020. godine, a koja je potvrđena drugostupanjskom presudom Visokog trgovačkog suda RH od 11. svibnja 2020. pravomoćno presuđeno kako je vlasnik predmetnih nekretnina zapravo Republika Hrvatska. Grad Dubrovnik tako je Razvoj golfu prodao zemljište koje nije gradsko, nego državno. PARCELE IZVAN OBUHVATA Sada Razvoj golf radi ovog slučaja od Grada traži puni iz-

nos od 2.603.888,60 kn koliko je plaćeno zemljište uvećano za zatezne zakonske kamate, iznos plaćenog poreza uvećano za kamate, kao i iznos od 18.125,00 kuna sudskih troškova također uvećano za zatezne kamate. Postavlja se pitanje kako je uopće moguće da su tadašnja gradonačelnica Dubravka Šuica u ime Grada Dubrovnika i Ivan Kusalić ispred tvrtke Razvoj golf mogli ovako pogriješiti. Predmetne nekretnine prethodno su bile društveno vlasništvo, odnosno ka-

ko je to tada bilo definirano općenarodna imovina i to od 1954. godine, a vlasništvo je bilo upisano na temelju Uredbe o knjiženju vlasničkog prava na državnoj nepokretnoj imovini. Godine 1998. uknjiženo je vlasništvo Grada Dubrovnika na temelju odluke Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija od 6. prosinca 1997. No, prema Zakonu o šumama, koji je stupio na snagu još i ranije, odnosno 16. listopada 1990. šume i šum-

KRATKA KRONOLOGIJA • 8. prosinca 2008. Grad Dubrovnik objavljuje javno nadmetanje za prodaju dvije čestice na Srđu • 5. svibnja 2009. Grad Dubrovnik i Razvoj golf potpisuju kupoprodaju nekretnina po cijeni od 2.603.888.60 • - 22. rujna 2009. Republika Hrvatska pokreće spor protiv Razvoj golfa i Grada Dubrovnika radi upisa svog vlasništva • 25. veljače 2020. Trgovački sud nakon 11 godina donosi presudu u korist RH • 11. svibnja 2020. Visoki trgovački sud u RH donosi drugostupanjsku presudu koja pravomoćno potvrđuje kako je RH vlasnik čestica • 11. studenog 2020. Razvoj golf zbog ovog slučaja podnosi tužbu protiv Grada i traži naknadu štete

ska zemljišta na teritoriju RH, osim onih u privatnom vlasništvu, smatraju se vlasništvom Države, koja je pak u svojoj tužbi pokrenutoj nakon kupoprodaje navela kako su predmetne nekretnine po svojoj naravi šume i šumsko zemljište te da joj pripadaju silom zakona. Potrebno je istaknuti kako se sporne čestice nalaze uz rub i nisu dio obuhvata golfa na Srđu.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NOVA GRAĐEVINA U LAPADU

Bavarski kralj diskotek kod ‚Mercedesa’, stana „NADLEŽNOM UPRAVNOM ODJELU je dana 24. studenog 2020. godine podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju na navedenoj čestici. Uz zahtjev je priložena projektna dokumentacija koja pretpostavlja gradnju stambeno-poslovne građevine s osam stanova i pet apartmana,“ odgovorili su iz Grada IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Stanovnici četvrte zgrade ‚Mercedesa’ na skretanju s lapadskih semafora prema Uvali Lapad mogli bi ostati bez parkinga, a na malom i skučenom prostoru planirana je nova zgrada. Inače, zgrade ‚Mercedesa’ su među najvećim stambenim objektima u Dubrovniku uopće, a svaka od njih broji 30-ak stanova. U tom kontekstu, 30-ak obitelji koje žive u četvrtoj zgradi ‚Mercedesa’ na adresi Josipa Pupačića mogle bi ostati bez parkinga ispred zgrade. Vijest je to koja se ovih dana može čuti među susjedima, no nikome od njih detalji nisu poznati. Kako govore susjedi, dio stanara sastao se s predstavnicima Grada kako bi upozorili na navedeni problem, a kao jedno od rješenja spominjala se gradnja garaže za stanare na obližnjem zemljištu u vlasništvu Grada Dubrovnika čime bi se doskočilo problemu. Ipak, to što bi stanovnici mogli ostati bez mjesta za parkiranje jedna je priča. Druga se odnosi na

to kako se ne radi tu službeno o parkingu zgrade nego o privatnoj čestici zemlje od 667 kvadratnih metara na kojoj se, po svemu sudeći, planira gradnja nove zgrade. PLAN JE OSAM STANOVA I PET APARTMANA Nova zgrada koja bi se našla na kod četvrte zgrade ‚mercedesa’ na 600-tinjak kvadratnih metara navodno bi trebala imati četiri kata, prema riječima stanovnika tog područja. Iz Grada Dubrovnika su za Dubrovački dnevnik potvrdili kako je nadležni Upravni odjel za predmetnu česticu nedavno zaprimio zahtjev za gradnju zgrade. „Nadležnom Upravnom odjelu je dana 24. studenog 2020. godine podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju na navedenoj čestici. Uz zahtjev je priložena projektna dokumentacija koja pretpostavlja gradnju stambeno-poslovne građevine s osam stanova i pet apartmana,“ odgovorili su iz Grada, dodavši kako glede upita prema Upravnom odjelu za urbanizam postoji samo zahtjev za

... SEVERINA I NINA PJEVALE U NJEGOVIM KLUBOVIMA Ivan Šokić se 2013. godine spominjao kao vlasnik najveće diskoteke u Bavarskoj u kojoj često ugošćuje turbo folk zvijezde, a kako se tada pisalo, neke od najvećih hrvatskih zvijezda u njegovim klubovima su započinjale svoje karijere, poput Severine, Ivane Banfić ili Nine Badrić. Kako se tada spominjalo, u te su se klubove i kasnije u karijeri rado vraćale. Šokić ima i tvrtku Element sa sjedištem u Dubrovniku koja je registrirana ove godine, a bavi se i sportskim menadžmentom.

izdavanjem lokacijskih informacija od strane tvrtke IMB nekretnine. Zahtjev je predan, a o njemu će se svakako tek odlučivati. DIREKTOR ŠEF BAVARSKOG HDZ-A I VLASNIK DISKOTEKA Kao vlasnik predmetnog zemljišta upisana je tvrtka Anna Navis d.o.o. sa sjedištem u Slavonskom bro-

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ka želi graditi zgradu ari ostaju bez parkinga

Zgrada se planira na sadašnjem parkingu stanara ‚Mercedesa’ du, i to od studenog prošle godine. Kao članovi uprave i direktori tvrtke navode se Ivan Šokić i Tomislav Bošnjak, a osnivač tvrtke Anna Navis d.o.o. je njihova tvrtka Maros Nekretnine kao i Anna-Maria Šokić. Inače, Ivan Šokić se u medijima spominjao kao šef bavarskog HDZ-a koji voli pjevati narodnjake, ali i kao vlasnik više restorana, kafića i diskoteka.

PARKING POVEZAN S VILOM SALVATOR OKO KOJE SU SE JAVLJALE KONTROVERZE Ipak, ono što je još zanimljivije jesu informacije koje samo područje sadašnjeg parkinga na kojem bi trebala niknuti nova zgrada povezuju s Vilom Salvator, nekad impozantnom građevinom, a sada zgradom u

derutnom stanju uz koju se posljednjih 10-ak godina vežu svojevrsne kontroverze. Naime, Vrhbosanska nadbiskupija u Sarajevu bila je upisana kao vlasnik cjeline koja je činila spomenuti parking i Vilu Salvator. Nadbiskupija je kod HBOR-a 2007. godine, u vrijeme vladavine Iva Sanadera, podigla kredit u iznosu nešto većem od 3,5 milijuna eura kako

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Dug Vrbosanske nadbiskupije za investiciju u Sarajevu su platili hrvatski porezni obveznici, a HBOR je uzeo i vilu Salvator u Dubrovniku bi izgradila Svećenički dom u Sarajevu, a Vila Salvator im je poslužila kao jamstvo. Nije poznato je li kao zalog ponuđen i parking koji je s vilom činio cjelinu i u kojem je trenutku on od vile odvojen, na koji način i pod kojim uvjetima. No, Vrhbosanska nadbiskupija nije bila redovna u vraćanju duga banci, a uz kredit dobiven od HBOR-a vezivale su se brojne nelogičnosti. Tako su se postavljala pitanja o uvjetima kredita na koja nikada nije dat odgovor, ali i činjenice zašto je kredit odobren pravnoj osobi koja ni-

je bila u stanju isplaćivati taj kredit, nego su to napravili hrvatski porezni obveznici. Naime, vlade Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića otplaćivale su rate koje nije plaćala Vrhbosanska nadbiskupija. Naposljetku je HBOR, kako bi namirio cjelokupni dug Nadbiskupije, preuzeo vilu Salvator u vrijednosti od 1,1 milijun eura te su se upisali na nekretninu. Krajem 2018. godine HBOR je vilu stavio na javnu dražbu, a pristigla je jedna ponuda te je vila prodana 2019. godine po cijeni od 7,6 milijuna kuna. Iako su lani iz HBOR-a po-

tvrdili kako su prodali vilu Salvator, vlasnik je i dalje nepoznat javnosti, a i nakon više od godinu dana od prodaje, kao vlasnik čestice na kojoj se nalazi vila je upisan HBOR. S druge strane, na parking koji je također bio u vlasništvu Vrhbosanske nadbiskupije i koji je s vilom činio cjelinu upisana je tvrtka Anna Navis te nije poznato je li u pitanju isti ili različiti vlasnik. Inače, iz Grada Dubrovnika su odgovorili kako do danas nije podnesen zahtjev za izdavanje akata s pravom gradnje koji bi se ticao vile Salvator i zemljišta na kojem se nalazi, što s parkingom nije slučaj.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

DONACIJA REZERVATA LOKRUM

Nabavljeno deset uređaja za borbu protiv Covida OVAJ UREĐAJ objedinjuje visoki protok i primjenu respiratornih plinova koji se daju bolesnicima VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinović

ll Rezervat Lokrum donirao je 465 tisuća kuna za potrebe nabavke deset uređaja za Opću bolnicu Dubrovniku. Radi se o uređajima za terapiju visokim protokom kisika. Sama oprema je neophodna kod liječenja pacijenata zaraženih virusom COVID-19. Primopredaja je izvršena u ponedjeljak ispred OB Dubrovnik.

Što se tiče aktualnog stanja u bolnici, Bekić je kazao kako se ustanova kojoj je na čelu uspješno nosi sa zarazom. Rekao je da se u OB Dubrovnik nalaze oni srednje ili starije životne dobi, te kako je pet pacijenata na intenzivnoj brizi, od čega je njih četvero intubirano, a jedan na potpori kisikom.

- U funkciji su tri uređaja. Pandemija u ožujku je pokazala kako oksigenski tretman daje veću šansu za oporavak oboljelima od ove bolesti. Oni koji primaju tretman s ovim uređajem, oni nisu intubirani. Ovaj uređaj pruža manevar da se ne ide direktno na respirator - kazao je Đuričić.

- Zahvaljujem se Rezervatu Lokrum i Gradu Dubrovniku. Ovi aparati podignut će skrb o pacijentima koji trebaju kisik. Mi osim davanja antibiotika, pružamo i terapiju zrakom, drago mi je da su i Grad i Lokrum prepoznali važnost nabavke ovih uređaja - rekao je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić.

Voditelj Odjela za infektologiju Stijepan Đuričić dodao je kako kod oboljelih od Covida nastaju promjene u plućima. Ovaj uređaj objedinjuje visoki protok i primjenu respiratornih plinova koji se daju bolesnicima. Ovaj aparat nije tu da održava na životu već da pomogne da do takvih scenarija ne dođe. - kazao je Đuričić.

Gradonačelnik Mato Franković je dodao kako ovo nije prvi put da Rezervat Lokrum pomaže bolnici. - Prije godinu i pol, Rezervat je izdvojio značajan iznos za pomoć OB Dubrovnik. Grad Dubrovnik je nedavno kupio respirator, a sad su na red došli i ovi uređaji. Pozivam i druge jedinice lokalne samouprave da pomog-

nu bolnicu. Ne liječe se u bolnici samo građani Grada Dubrovnika - rekao je Franković, dodajući da je Grad Dubrovnik u njegovom mandatu izdvojio 20 milijuna kuna za Opću Bolnicu. Kaže da podržava mjere. - Mnogi ih osuđuju, ali vidimo rezultate iz Velike Britanije, koja je početkom studenoga ušla u lockdown, a sad ima 30 posto manje zaraženih - riječi su Mata Frankovića. Predsjednik Upravnog vijeća Rezervata Lokrum Zoran Obradović kazao je kako je Rezervat unatoč ovoj pandemiji stabilnog financijskog stanja te kako su zadržali sve djelatnike, ali i pogodnosti za građane.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NOVI VOZNI PARK

Libertasu 11 suvremenih autobusa iz europskih fondova za iduću sezonu DIREKTOR LIBERTASA D.O.O. Ante Vojvodić i direktor AutoHrvatska PSC d.o.o. Mario Fabek potpisali su ugovor za nabavku 11 niskopodnih autobusa za Libertas – Dubrovnik AIDA ČAKIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Grad Dubrovnik nabavlja 11 novih, suvremenih autobusa za javni gradski prijevoz, sufinanciranih EU sredstvima u iznosu od 18 milijuna kuna. Novi autobusi povećat će kvalitetu usluge javnog prijevoza i smanjiti negativan utjecaj na okoliš primjenom visokih EURO 6 normi motora novih vozila. Ovaj EU projekt koordinirao je Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju, a pročelnica Zrinka Raguž istaknula je kako i ovaj projekt pokazuje tendenciju gradske uprave u korištenju EU sredstava.

- Pokazali smo se uspješnim u tome i ugovorili projekte vrijedne više od milijardu kuna. Autobusi su dodatni pečat na naš rad. Vjerujemo da će u budućnosti biti još autobusa financiranih na sličan način, a mi ćemo biti spremni za to - kazala je pročelnica Zrinka Raguž koja je dodala kako je ovaj projekt odrađen u svim propisanim rokovima te je primjer kako se projekti trebaju provoditi. Mario Fabek, direktor Auto Hrvatska PSC d.o.o. čija je ponuda ostvarila najveći broj bodova u postupku javne nabave, čestitao je Libertasu i Gradu Dubrovniku na provedenom projektu. - Ovo je važno za našu tvrtku jer je veliki zamah za iduću poslovnu godinu. Ugovor je nastavak suradnje između nas i Libertasa još od 2004. godine. Želim im da podignu kvalitetu života u gradu i da se gosti udobno osjećaju - istaknuo je Fabek. Direktor Libertasa Ante Vojvodić zahvalio je svima koji su radili na projektu, istaknuvši kako je ovo prvi put u povijesti da će Libertas dobiti autobuse financirane putem EU i državnog proračuna RH. - Korisnicima ćemo omogućiti vožnju u najnovijim autobusima, klimatiziranima i ekološki najprihvatljivijima koji se trenutačno

mogu naći na tržištu. Ovo je početak i nadamo se i novim natječajima za daljnje obnavljanje našeg voznog parka uz EU sufinanciranje - kazao je direktor Vojvodić koji je naglasio kako prema ugovoru autobusi stižu za 200 dana što je ujedno priprema za iduću turističku sezonu. Investicija nabavke 11 suvremenih autobusa za javni gradski prijevoz financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa ‚Konkurentnost i kohezija’ 2014.-2020., u sklopu ograničenog postupka dodjele bespovratnih sredstava nastavno na Poziv na dostavu projektnih prijedloga za nabavu autobusa

za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza koje je provelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture s ciljem poticanja razvoja i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (niska razina buke i niska emisija CO2) kao i povećanje broja putnika u javnom prijevozu. Riječ je o autobusima dužine 12 metara, marke MAN, tehnički i ekološki naprednijima s obzirom da se radi o generaciji 2021. godine. Ukupna vrijednost projekta, čiji je cilj osigurati održivu i kvalitetnu uslugu prijevoza građanima, iznosi 22.843.750,00 kuna, od čega iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava iz fondova EU iznosi 18.000.000,00 kuna.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ODGOVORILI NA KRITIKE

Stanari obližnje ulice o spornom pješačkom u ‚Andrije Hebranga’: Sami smo ga tražili, drugačije ne možemo do nogostupa! NOVU ‚ZEBRU’ su zatražili građani, policija je dala suglasnost, a napravio Grad Dubrovnik Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Sigurnost u prometu Dubrovnik

ll Dio sugrađana kao i udruga Sigur-

nost u prometu Dubrovnik iznijeli su mišljenje o novom pješačkom prijelazu u Ulici Andrije Hebranga, između ‚Šumice’ i naselja ‚Sedam smrtnih grijeha’. Udruga je tako na društvenim mrežama objavila kako se pješački prijelaz nalazi u zavoju, kako nije osiguran, kako vodi do zida te kako kao takav predstavlja potencijalnu opasnost u prometu. Tragom spomenutih kritika, Dubrovački dnevnik je postavio upit Gradu Dubrovni-

ku i Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj. Iz Grada su odgovorili kako je potreba za prijelazom postojala te kako su ga tražili stanari obližnje Ulice Jakova Lukarevića. „Na temelju zahtjeva stanovnika Ulice Jakova Lukarevića, a za kojeg je utvrđeno da je opravdan, Grad Dubrovnik izdao je nalog ugovornom izvođaču Tehnogradnji d.o.o. za iscrtavanjem navedenog pješačkog prijelaza. Nadležni Upravni odjel za promet najprije je zatražio suglasnost MUP-a za iscrtavanje ovog pješačkog prijelaza. MUP je dana 7. listopada 2020. g. izdao suglasnost BROJ: 511-03-03/2-UP/I-68-20 sukladno važećim propisima,“ odgovorili su iz Grada na upit Dubrovačkog dnevnika.

Nova zebra u Ulici Andrije Hebranga

Iz policije su kazali kako je postavljanje pješačkog prometa opravdano jer stanari Ulice Jakova Lukarevića nisu imali mogućnost pristupiti nogostupu Ulice Andrije Hebranga na siguran način, a sad se taj problem riješio novom ‚zebrom’. „Grad Dubrovnik je 25. rujna 2020. godine zatražio suglasnost na izmjenu prometnog projekta u Ulici Andrije Hebranga na način da se u blizini spoja s Ulicom Jakova Lukarevića označi pješački prijelaz, budući pješaci koji gravitiraju spomenutoj ulici nemaju mogućnost sigurnog prolaza do nogostupa u Ulici Andrije Hebranga. Ova Policijska uprava je na navedeni zahtjev 7. listopada dala suglasnost,“ odgovorili su iz policije. Kako su izrazili potrebu za pješačkim prijelazom, potvrdili su i sami stanari Ulice Jakova Lukarevića. „Smatram kako je pješački prijelaz na tom području neophodan te smo iskazali potrebu za istim. Naime, sa sjeverne strane kolnika ne postoji odgovarajući nogostup kojim bi se pješaci mogli kretati i sigurno doći do najbližeg pješačkog prijelaza koji se nalazi kod igrališta na SSG-u ili kod ulice Od Gale te su po mojoj procjeni udaljeni više od 50 metara od naše ulice. Ulicom Andrije Hebranga se inače vozi jako brzo i pješaci nisu imali mogućnost sigurno prijeći cestu kako bi došli do nogostupa s južne strane, a sad nam je to omogućeno,“ izjavio je jedan od stanara koji tvrdi kako su, po njegovom mišljenju, drugi pješački prijelazi u Ulici Andrije Hebranga nepregledniji za pješake od novouređenog.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

VODOOPSKRBA I ODVODNJA MOKOŠICE

Nakon polaganja cijevi asfaltirane prve dionice ll Radovi na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje na području Mokošice nastavljaju se izvoditi sukladno ugovorenoj dinamici. Radovi koji su dio 44 milijuna kuna vrijedne investicije izgradnje sustava na potezu Mokošica - Štikovica - Zaton Mali pokrenuti su u svibnju, a istima je do sada obuhvaćeno više od trećine ukupnog zahvata na području Mokošice. Postavljeno je 2,3 kilometra cjevovoda te su nakon završetka radova na tim dionicama asfaltirane ulice Za Belendinovo i Put od Osojnika

u dužini od 440 metara, a betonirano je dodatnih 220 metara na Putu od Osojnika. Podsjetimo, u sklopu ove investicije Vodovoda Dubrovnik izgradit će se sustavi vodoopskrbe i odvodnje u Mokošici, Štikovici i Zatonu Malom. Ukupno će biti izgrađeno više od 6 kilometara cjevovoda vodoopskrbe i 7 kilometara sustava odvodnje uz preko 250 kućnih priključaka. Samo na području Mokošice otpada izgradnja oko 3,5 kilometara novih cjevovoda odvodnje i 2,5 kilometara cjevovoda vodoopskrbe.

UZ BLAGDAN SV. NIKOLE isplaćen novčani dar djeci samohranih roditelja ll Putem Upravnog odjel za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Grad Dubrovnik isplatio je novčani dar za 49 maloljetne djece nezaposlenih samohranih roditelja. Naime, jedna od mjera Socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2020. godinu usmjerena je na pomoć djeci nezaposlenih samohranih roditelja u vidu novčanog dara koji se ispaćuje povodom blagdana Sv. Nikole. U srijedu, 2. prosinca za ovu namjenu Grad Dubrovnik je ukupno isplatio 50 tisuća kuna. Nezaposleni samohrani roditelji pravo na godišnju potporu ostvaruju prema evidenciji nadležnog upravnog odjela i Centra za socijalnu skrb u Dubrovniku.

Usjek na Liechtensteinovom

putu otvoren i siguran za promet

ll Završeni su radovi sanacije stijenskog pokosa i postavljanja zaštitne žičane mreže u usjeku na Liechtensteinovom putu te je otvoren promet ovom ulicom za vozila i pješake. Postavljanjem mrežne konstrukcije spriječeno je odronjavanje kamenja na nerazvrstanu cestu u usjeku između hotela Rixos Premium Dubrovnik i hotela Bellevue, što je u prošlosti bio čest slučaj, a zbog čega predmetna dionica ceste nije bila sigurna za prometovan-

je vozila i pješaka te je u kolovozu Grad Dubrovnik donio Odluku o zatvaranju dijela ove ulice. Predmetnom sanacijom tj. postavljanjem zaštitne mreže u usjeku povećana je sigurnost svih sudionika u prometu. Radove na postavljanju zaštitne konstrukcije vrijedne 60 tisuća kuna izveo je ugovorni izvođač radova na održavanju nerazvrstanih cesta na području Grada Dubrovnika tvrtka Tehnogradnja.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Upaljena prva adventska svijeća i blagdanska rasvjeta - započeo Advent u gradu kolendara ll Gradonačelnik Mato Franković upalio je prošle subote prvu adventsku svijeću - svijeću nade na adventskom vijencu ispred Kneževa dvora. Molitvu je predvodio katedralni župnik don Marin Lučić čime se obilježio početak ovogodišnjeg Došašća. Istovremeno, upalila se i blagdanska rasvjeta u staroj gradskoj jezgri te je započeo Advent u gradu kolendara. Tako je, dočekujući najljepše doba u godini, grad zasjao u zimskom ruhu, okićen rasvjetnim dekorativnim elementima i tisuću metara dekorativne lovorike koja krasi gradska pročelja, s više od trideset velikih i malih božićnih drvaca postavljeno je u svakom gradskom naselju. Ovogodišnji Dubrovački zimski festival poseban naglasak stavio je na tradiciju kolendavanja. Stoga je osmišljena nagradna igra ‘Traže se kolendari’. Mali, veliki, mladi ili stari koji žele mogu se snimiti dok pjevaju kolendu i poslati snimku na press@dubrovnik-festival.hr, a oni najbolji, na tjednoj bazi simbolično će biti i nagrađeni. Novost ovog adventa, koja će razveseliti mnoge te unijeti blagdanski ugođaj u svaki dio našeg Grada jest cabrio ‘’pop up’’ Kolenda bus. Veseli Kolenda bus već je krenuo obilaziti grad i gradske kotare, a tako će i nastaviti svakim danom po četiri različite rute.

Također, na radost najmlađih svakim danom kroz Uvalu Lapad od 10.00 do 16.00 sati prometuje omiljeni Adventski vlakić u intervalima od 30 minuta koji će biti besplatan za sve putnike, a u prolazu gradom moći će susresti i omiljenog meda te vilenjakinje. Za sve ljubitelje fotografije kao i sve one koji žele fotografijom ovjekovječiti posebne trenutke primpreljena su tri photo

EU PROJEKT „GRAD ZA DJECU“

pointa, a jedan od njih je Adventski vijenac na Luži, koji će za sve posjetitelje biti otvoren petkom i subotom od 18.00 do 21.00 sat. Ovogodišnji program prilagođen je preporukama HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19, a svi sudionici i posjetitelji mole se da se pridržavaju istih. Održavanje planiranih programa ovisit će o epidemiološkoj situaciji i daljnjim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Nabavlja se oprema i literatura za dječje vrtiće

ll Grad Dubrovnik pokrenuo je tri postupka javne nabave opreme, namještaja i literature za dječje vrtiće, u sklopu projekta “Grad za djecu - poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika”. Bespovratnim sredstvima iz europskih fondova procijenjene vrijednosti pola milijuna kuna bez PDV-a

unaprijedit će se standard boravka djece i kvaliteta usluge u dubrovačkim vrtićima. Za opremanje vanjskog igrališta Dječjeg vrtića Pčelica u Novoj Mokošici raspisana je javna nabava procijenjene vrijednosti od 293 tisuće kuna bez PDV-a, a rok za dostavu ponuda je 18. prosinca 2020. godine do 10 sati. Najmlađi Mokošani dobit će

nove kućice s didaktikom, penjalice, pješčanik, vrtni namještaj i nogometne golove, a igralište će se obložiti kvalitetnom antistres podlogom koja umanjuje mogućnosti ozljeda. Druga javna nabava raspisana je za opremanje vrtića različitim namještajem te didaktičkim igračkama za igru unutar skupina te na otvorenom prostoru. Pro-

cijenjena vrijednosti je 175.600 kuna bez PDV-a , a rok za dostavu ponuda je 8. prosinca 2020 do 10 sati. Pokrenut je i proces nabave stručne literature za jačanje stručnih kompetencija djelatnika, za što je stručna služba vrtića iskazala interes u procesu provedbe projekta. Vrijednost se procijenjuje na oko 31 tisuću kuna, a rok za dostavu ponuda je 8. prosinca do 10 sati.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

GOSPODARSTVENICI O MJERAMA VLADE

Požuriti s Covid kreditima, nam je trebao jučer, a za ne VLADA JE DONIJELA NOVE MJERE za pomoć poduzetnicima, a za Dubrovački dnevnik petkom su ih prokomentirali predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić, Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić, vlasnik turističke agencije Dubrovnik travel i predsjednik Strukovne grupe turističkih agencija pri HGK Daniel Marušić, direktor tvrtke Texo Molior Antonio Deranja te vlasnica restorana Veranda Maja Andrić VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinović, privatni arhiv, Aida Čakić

ll Vlada Republike Hrvatska donijela je nove mjere za poduzetnike zbog ekonomske krize izazvane korona virusom. Uključuje to mjere za očuvanje radnih mjesta, u iznosu od četiri tisuće kuna po radniku tijekom obustave rada uz oslobađanje plaćanja doprinosa, za što će se osigurati otprilike 320 milijuna kuna, odnosno 470 milijuna kuna kada se pribroje doprinosi. Pokrit će se dio ili svi fiksni troškovi tijekom obustave rada za sektore koji su sada pogođeni novim mjerama, ako imaju pad prihoda veći od 60 posto u prosincu. Ta bi mjera prema procjenama trebala iznositi oko 250 milijuna kuna. Uz to, u suradnji s agencijom HAMAG BICRO, pripremljen je novi paket tzv. covid-kredita u iznosu od 1,3 milijarde kuna. TROJIĆ: VLADA POKAZUJE DA JE SVJESNA SITUACIJE - Prije svega, mislim da je i ove mjere pokazuju da je Vlada svjesna situacije u kojoj se nalazimo. Gospodarstvenici su se na-

Nikolina Trojić dali da do ove situacije neće doći, ali zdravstveni sustav pleše po ivici, broj zaraženih raste, prijeti nam kolaps. U tom smislu, osnovna zadaća Vlade jest zaštita zdravlja građana. Nakon toga ide obrana standarda. Vlada je odgađanjem „lockdowna” pokazala kako želi očuvati gospodarstvo, ali više se niti to nije moglo zbog zdravlja građana – komentira predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić dodajući kako nitko ne zna koliko će kriza trajati.

- Spominje se cjepivo, ali i njegova primjena ne podrazumijeva kako će ekonomski problemi biti riješeni. Morat će se krizi pristupati odgovorno i tu je Vlada pokazala kako razumije problem. Prije svega mislim tu na „pokrivanje” fiksnih troškova, budući da poduzetnici ostaju bez prihoda. Oni koji će prihode i imati, oni će biti izuzetno niski, nedostatni za preživljavanje. Ovaj potez će za mnoge značiti spas – pojašnjava Trojić. MIKRO KREDITE ŠTO PRIJE OMOGUĆITI - Raduje i najava za mikro kredite, tzv. Covid kredite. To smo trebali uvesti i prije pola godine, bili bi prava slamka spasa. Ali razumljivo je da se sredstva planiraju godinu unaprijed, te se to teže moglo organizirati. Trebali bi ići u što bržu provedbu toga, procedure se moraju digitalizirati i pojednostaviti, gospodarstvu su ti novci trebali jučer – govori Trojić, koju smo pitali koliki se gubici mogu očekivati na samom jugu zemlju tijekom ovog prosinačkog „lockdowna”. - Neće biti teško samo onima kojima je zabranjeno raditi, nego i onima koji posredno rade s njima. To je čitav niz sektora, od pekara do proizvođača hrane ili tiskara. Ti sektori u suštini nisu zatvoreni, ali kao da jesu. Bit ćemo iznimno pogođeni. Ne kao da je lockdown na ljeto, ali dovoljno da se to osjeti. Tu je i psihološki efekt toga da je objekt zatvoren, da se ništa ne događa. No, da nema toga, našli bi se u situaciji da naši najmiliji mogu dobiti ovu bolest - zaključujeTrojić. FARČIĆ SPORNA PODJELA BOŽIĆNICA - Kao što smo i do sada komunicirali, činjenica je da su mjere bile nužne u smislu

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

pojačati marketing, novac eke je već sutra prekasno Međutim, iz te iste kasice prasice samo za javni sektor implicitna je podjela božićnica, a isto bi tako, iz te iste kase i naši djelatnici trebali dobivati božićnice - riječi su Farčić.

Nikolina Farčić relaksiranja zdravstvenog sustava od prevelikog broja oboljelih, odnosno očuvanja istog, međutim za sve te mjere očekivane su bile i kompenzacijske mjere. Svi zahtjevi od strane poduzetnika su realni i argumentirani, npr. smanjenje PDV-a ne ide samo prema tzv. poreznom rasterećenju već ima presudan i dugoročan učinak u kontekstu konkurentnosti u usporedbi s drugim turistički konkurentnim zemljama, a turizam nam je, ako ne postoji nešto sto mi ne znamo, još uvijek osnovni gospodarski oslonac - komentirala je predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić. - Resorna ministarstva u pregovorima na čelu s ministrima Bunjac, Aladrović i Ćorić zasigurno razumiju i deklarativno podržavaju protumjere, međutim vječna njihova argumentacija jest situacija u državnoj blagajni. Ona nije prepreka za božićnice i povišice u državnom, javnom sektoru. Možda bi bilo uputno da poduzetništvo potpiše kolektivni ugovor s Vladom. U kontekstu božićnica i državne blagajne potrebno je naglasiti da svi zajedničkim snagama u javnom i realnom sektoru punimo isti, neki manje, a neki više.

- Operativnost, odnosno digitalizacija čije smo bljeskove vidjeli u „lockdownu” ne treba nazadovati već napredovati, očekujemo neku suštinsku reformsku strategiju s konkretnim projekcijama, također otvorenost i operativnost financijskog sektora s povoljnim kreditima za likvidnost i opstanak – govori Farčić te dodaje kako primjere dobre prakse, ako nemamo bolje modele, možemo kopirati iz ostalih europskih zemalja”. - Mjere za ugostiteljstvo imaju multiplikativni učinak, dakle ne samo na ugostitelje već i na sve njihove mnogobrojne dobavljače, suradnike, djelatnike. Sve mjere za ugostiteljstvo znače odgovor na „biti ili ne biti” za svaku kariku u tom dugom lancu Kompenzacijske mjere treba donositi odlučno i pravovremeno budući da je već sutra za neke možda kasno – zaključuje Farčić. MARUŠIĆ: GDJE JE MARKETING? Predsjednika Strukovne grupe turističkih agencija pri HGK Daniel Marušić također je pozdravio uvođenje mjera, no mišljenja je da „Hrvatska ništa ne radi po pitanju konkurentnosti i marketinga”. - Sve naznake pokazuju da će sljedeće godine pod kontrolom biti ova situacija, da će doći cjepivo i da će se mjere liberalizirati. To znači da će se putovati, a Hrvatska ništa ne radi po tom pitanju. Sve konkurentske zemlje će krenuti u napad na isto tržište, a mi stojimo u mjestu - navodi on. - Dojam je kako se neće ići baš na skijanja, štedjet će se novci za ljeto. Čuli smo i naja-

Daniel Marušić ve da će se od proljeća pojačati avio linije prema Dubrovniku. Dobitnik će biti onaj koji je alarmirao tržište. Tu naša dubrovačka Turistička zajednica malo toga može napraviti jer njeno financiranje ovisi o boravišnim pristojbama, ali mislim da je Hrvatska turistička zajednica mogla više napraviti - dodaje. - Mi smo najugroženija skupina, organizatori smo grupnih putovanja i kongresa. Pali smo 90 posto u usporedbi s 2019., mjere Vlade koristimo kako bi zadržali ljude, očekujemo da se stvari stabiliziraju. Dakle, ponavljam da mjere pozdravljam, one su dobre, ali mislim da trebamo bolje iskoristiti to što smo najbolja destinacija. Tu je marketing ključan – zaključuje Marušić. DERANJA: U GRAĐEVINI SE ZAPOŠLJAVA VIŠE DOMAĆEG STANOVNIŠTVA Građevinski sektor zapošljava jako puno stanovništva, a o njemu se toliko ne govori kad se kazuje o posljedicama ove krize. Direktor tvrtke Texo Molior Antonio Deranja kazao nam je više o tome kako građevinski sektor podnosi krizu.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti pritom uzmemo u obzir da se te investicije dijelom sufinanciraju iz EU fondova onda svi znamo koliko to trenutno mnogo znači za cjelokupno gospodarstvo - riječi su Deranje. Istaknuo je da se u tom sektoru osjeti „porast kod zapošljavanja domaćih ljudi koji su prije većinom radili u turističkom sektoru”, a što, kako napominje, „dosad nije bio običaj”.

Antonio Deranja - Trenutna situacija s pandemijom Covid 19, kako utječe na cjelokupno gospodarstvo tako utječe i na građevinski sektor, ponajviše iz razloga jer je građevinski sektor dijelom ovisan o uspjesima i ulaganjima u turističku infrastrukturu gdje trenutno ne vlada ulagački pozitivizam već oprez - naveo je. - Trenutni veliki učinak i doprinos da građevinski sektor nije u problemima kao i turizam čine velika ulaganja jedinica lokalne samouprave i države u javnu infrastrukturu što se u zadnjih par mjeseci pogotovo pojačalo, ali to ne znači da probleme možemo uskoro očekivati. Ako

- Mjere koje se provode podržavamo i razumijemo da se ulaže veliki trud da se cjelokupna situacija s virusom dovede u granice normalnoga i nadamo se skorom okončanju pandemije - rekao je. - Samo poslovanje u dijelu svakodnevne organizacije predstavlja jedan veliki izazov s obzirom na usklađivanje poslovanja s mjerama koje se propisuju i mijenjaju. Naravno da se sve to osjeti na troškovima na koje nismo računali, ali uspijevamo držati ugovore u financijskim okvirima i rokovima, danas smo svi u ovom nesretnom Covid 19 vremenu kada moramo imati obzira jedni prema drugima i gledati kako možemo biti međusobno što više obzirni. - precizirao je Deranja. ANDRIĆ: PODUZETNIK JE OSTAO NEZAŠTIĆEN

Maja Andrić Vlasnica restorana Veranda Maja Andrić nije baš optimistična. - Mjere dugoročno ne pomažu i ne donose dobro. Kratkoročno za radnike je dobro, koliko - toliko tako daju neku sigurnost u životu u ovom vremenu - rekla je Andrić. - Mi kao mali obiteljski restoran zapravo drugačije gledamo na sve to, naša najveća prednost svih ovih godina je upravo i bila obitelj. Iskreno se divimo velikim organizacijama koje imaju po desetke i stotine zaposlenih. Mjere omogućuju zadržati dobrog radnika, ali poduzetnik je ipak ostao nezaštićen – zaključuje Maja Andrić.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

STJEPO BUTIJER, ARHITEKT

‚Politike se mijenjaju, a prosto KAKO USPORITI brzu, nepromišljenu i neravnomjernu urbanizaciju u uvjetima globalizacije, a pritom razvijati vrijedni prostor Dubrovnika i njegove okolice, posebno Konavala koje imaju izraziti gospodarski potencijal pojašnjava dubrovački arhitekt Stjepo Butijer iza kojega je više od 50 godina uspješne karijere LUCIJA KOMAIĆ ll Iza dubrovačkog arhitekta Stjepa Butijera više je od 50 godina bogate i uspješne karijere u graditeljstvu, izradi prostorno – urbanističkih planova, arhitektonskom projektiranju, umjetnosti i teoriji u arhitekturi. Za svoj rad dobitnik je brojnih priznanja, između ostaloga odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u prostornom planiranju i razvoju te izradi niza projekata od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku. Bio je, između ostaloga i član, kao i predsjednik Savjeta za prostorno planiranje Republike Hrvatske te više godina predavač na katedri ‚Prostorno planiranje u turizmu’ na FTVT-u u Dubrovniku. Povod za razgovor je tema prostornog planiranja na širem dubrovačkom području koja je sve više jedna od glavnih tema lokalne politike i interesa javnosti, posebno u duhu rasprava o održivom razvoju. Iako ste formalno u mirovini, još uvijek radite. Očito se niste umorili, niti vam je dosadilo. Za početak, kako je sve počelo, kako se rodila ta ljubav prema arhitekturi? Moja zainteresiranost za arhitekturu seže još iz djetinjstva provedenog u Konavlima i u Dubrovniku. To se, konačno, i ostvarilo na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani gdje sam dobio kreativni poticaj i u potpunosti doživio arhitekturu.

U vrijeme moga studiranja u Ljubljani, uz klasične predmete arhitekture, velika pažnja se posvećivala urbanizmu, povijesti arhitekture, industrijskom oblikovanju, interijeru i eksterijeru, a pogotovo umjetničkom stvaralaštvu gdje sam prošao sve faze slikarstva, od skica/krokija do akvarela, grafika i ulja. U svom dugogodišnjem radu prošao sam sve faze razvoja i spoznao da arhitekt mora biti osoba snažne misli i s novim idejama koje se moraju ujediniti s tehničkim, ekonomskim, socijalnim i drugim radnjama. Po struci ste arhitekt, ali ste već ranije govorili kako je sama arhitektura kompleksan pojam, neodvojiv od prostornog planiranja i zahtijeva poznavanje urbanizma, umjetnosti, gospodarskih značajki nekog područja, geografije, demografije, hortikulture... Pod arhitekturom smatram sve znanosti i znanja koja se bave prostorom. Meni osobno, taj široki dijapazon značaja arhitekture pomogao je kako bih povezao arhitektonsko projektiranje, urbanističko planiranje, znanost, umjetnost i drugo. Koliko je vama u višegodišnjoj karijeri značilo samo radno iskustvo, dolazi li ono s godinama? Uvijek tvrdim da je arhitektura satkana od teorije i prakse te raznolikosti znanja što dokazuje i moja kratka kronologija rada. Prvo, rad u

graditeljstvu gdje se stječu iskustva o izvođenju radova, materijalu i kontroli projekata. Drugo, sudjelovanje u izradi prostorno-urbanističkih planova (od razvojnih planova do planova uređenja manjih naselja). Osim rada na prostornom razvoju južne Hrvatske, sudjelovanje u radu Savjeta za prostorno uređenje države (kao član i predsjednik) otvorilo mi je vidike i procese prostornog razvoja Hrvatske pa i Europe gdje se mogu uočiti velike regionalne razlike unutar države, a i među članicama EU. Treće, arhitektonsko projektiranje gdje sam kao autor i suradnik izradio najveći dio projekata od mnogih suvremenih zdanja, gradskih cjelina, turističkih naselja, hotela, stambenih objekata, sklopova kulturne baštine, sakralnih zdanja, nautičkih centara i mnoga druga. To je bio najduži period mog rada u profesionalnom stvaralaštvu. Četvrto, moje zanimanje za umjetnost u arhitekturi posebno se vezuje uz vrijeme kada sam bio samostalni umjetnik-arhitekt pri ULUH-u. U to vrijeme pretežito sam se bavio uređenjem interijera i eksterijera, grafičkim dizajnom, slikarstvom i slično. Peto, kao kruna bavljenja teorijom u arhitekturi i razvojnom prostornom planiranju pomogla su mi moja dugogodišnja predavanja na katedri „Prostorno planiranje“ na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Uz to, sudjelovao sam kao koautor u okviru mnogih znanstvenih studija pri Institutu za turizam na istom fakultetu. Tu sam spoznao da se brza, nepromišljena i neravnomjerna urbanizacija treba usporiti i usmjeravati na ujednačavanje kriterija uporabe prostora, posebno od kada smo članica EU. Po struci (vokaciji) sam arhitekt, ali osim arhitekture zaintrigirale su me različite znanosti koje naglašavaju povezivanje teorije i prakse u arhitekturi. O tome je još prije 2000. pisao čuveni Vitruvije, naglasivši da se obrazovanje arhitekata mora sastojati od više znanosti i znanja što je svakako preporuka i mlađim kolegama. Koliko su se zahtjevi struke promijenili danas, u odnosu na neka prošla razdoblja? Možda ste najbolji primjer za ovakve analize.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

or ostaje i trpi sve promjene’ ti. Danas je to posebno aktualno u ovim kriznim vremenima, a pogotovo sada kada smo i članica Europske unije jer pripadamo zajedničkom europskom prostoru. Bez obzira na krizu, Europsku uniju, moramo strogo voditi računa o očuvanju nacionalnog identiteta, zaštiti svojih resursa i očuvanju specifičnosti i različitosti regija u državi, što zahtijeva realizaciju određenih smjernica i modela za uspostavu prostornog razvoja RH. To se posebno odnosi na jačanje ekoloških struktura, poboljšanje upravljanja ruralnim i urbanim područjima, uspostavljanje kriterija vrsnoće građenja, pa sve do poboljšanja uvjeta demografskog razvoja, odabira koncepata/scenarija za uspješni prostorni razvoj i konačno jačanje potencijala razvoja RH s obzirom na položaj u europskom sustavu prostornog planiranja. Počeli ste raditi još šezdesetih godina prošlog stoljeća. Prisjećate li se tadašnjih trendova? Prostorno planiranje je uvijek na neki način i vizija budućeg razvoja urbane sredine. Već dugo vremena radim na poslovima prostornog razvoja i značajnih arhitektonskih ostvarenja pa mislim da imam pravo izreći neki sud o tome. Naime, to se može sažeti i u jednoj rečenici: „Politike se mijenjaju, a prostor ostaje i trpi sve promjene“. Od svih razvojnih planova istakao bih Prostorni plan zajednice općina Split još iz davne 1982. Zašto?

Stjepo Butijer

Da biste mogli kao arhitekti i prostorni planeri zauzeti pravilan stav u razvoju pojedinih područja morate dobro poznavati prošlost (posebno u razvoju) sa svim dobrim i lošim

stranama. Zatim, stručno i znanstveno sudjelovati u sadašnjosti te pritom korigirati ili prihvaćati prošli razvoj jer samo na takav način možete planirati viziju budućnos-

Kao prvo, osobno sam sudjelovao na izradi plana s vrlo stručnim timom iz Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika. To je, ustvari, bio koordinacijski plan Dalmacije. Uglavnom smo sugerirali ravnomjerniji razvoj u koridorima priobalja, otoka i zaleđa i pravilnu uspostavu mreže naselja, sve kako bi se, koliko toliko, usporila naseljenost u većim gradovima, a povećala u manjim naseljima i selima. Zatim, ograničavanje konflikata kao što su litoralna industrija i turizam, stanovanje i obala, koncentracija stanovništva i izgradnja i drugo.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Ovim planom su se usklađivali svi razvojni planovi općina, a posebno koncepcije infrastrukturnih koridora i gospodarskog razvoja. Ustvari to je bio kontinuitet velikih razvojnih planova južnog, srednjeg i gornjeg Jadrana. Kontinuitet planiranja je uvijek dobro došao, međutim permanentno moramo mijenjati i dopunjavati planove s obzirom na svakodnevne promjene.

Kakav se Dubrovnik s okolicom planirao tada? Je li to još uvijek aktualno? Već i vrapci pjevaju o razvojnim pravcima za dubrovačku regiju koji su postavljeni još sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Područje grada od Dupca do Batahovine potrebno je limitirati u broju stalnih stanovnika i turista, a paralelno s time ograničiti broj

prolaznih gostiju. Uspostavom mosta planirati rasterećenje grada prema Orašcu i Mokošici u stambenoj i turističkoj izgradnji. Uspostavom brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Čilipi planirati rasterećenje grada s istočne strane u Župi dubrovačkoj. Poseban razvojni tretman potrebno je dati akvatoriju luke Gruž s obzirom na putničku luku i nautički centar koji se longitudinalno pove-

NEKI OD ZNAČAJNIJIH RADOVA VIŠEGODIŠNJE KARIJERE: • PROSTORNO PLANIRANJE: Sudjelovanje u nizu prostornih, generalnih i detaljnih urbanističkih planova na razini grada, općine, županije, Dalmacije i Hrvatske... • ARHITEKTURA: *Hotelsko-turistička arhitektura: Hotel Hilton Imperial, Dubrovnik; hotel Dubrovnik Palace (rekonstrukcija); hotel More 1 i 2, Dubrovnik; Depandanse hotela Neptun, Dubrovnik; Hotel Lapad, Dubrovnik; rekonstrukcija hotela Lafodia s lučicom i plažom, Lopud; turističko naselje Sobra, Mljet; turističko naselje „Pervanovo“, Banići; Atlas Club Nautica, Dubrovnik; Konavoski dvori, Ljuta; turističko naselje „Madagh“, Oran – Alžir... *POSLOVNOTRGOVAČKO-STAMBENOUPRAVNA-INDUSTRIJSKA ARHITEKTURA: Atlant centar, Dubrovnik; Trgovački centar Valis, Novalja; Trgovački centar Mercante, Dubrovnik; zgrada Općine Konavle, Cavtat; Poslovno stambeni centar Radeljević, Dubrovnik; Osnovna škola Mokošica (rekonstrukcija i dogradnja); TEP Zvekovica... i mnogi drugi

*KULTURNA BAŠTINA: Podzemlje Katedrale Velike Gospe, Dubrovnik; samostan s crkvom sv. Vlaha, Pridvorje; učenički dom Paola di Rosa, Dubrovnik; Palača Restić, Dubrovnik; Ljetnikovac Ohmučević, Slano; Ljetnikovac Natali, Dubrovnik; Festivalska palača, Dubrovnik; Zavičajna kuća Čilipi; Ljetnikovac Getaldić, Šipan...i mnogi drugi *SAKRALNA ARHITEKTURA: Pastoralni centar s crkvom sv. Antuna, Korčula; Regionalno groblje „Dubac“, Župa Dubrovačka; crkva sv. Josipa, Drvenik; Pastoralni centar s crkvom sv. Obitelji, Mokošica; Pastoralni centar s crkvom sv. Ilije, Blidinje – BIH; crkva Sv. Ivan, Ljuta; Kapelica Uskrsnuća, Vukovar... *NAUTIČKI CENTRI, MARINE, LUKE I LUČICE: Nautički centar Atlant u luci Gruž; Marina Veljko Barbieri, Slano; lučica „Lafodia“, Lopud; Studija 100 lučica na 1000 jadranskih otoka, Marina „Posedarje“, Posedarje; Marina „Marsa“, Alžir... *SPORTSKA ARHITEKTURA: Sportski centar Arena Lapad, Dubrovnik; Rekreacijski centar Kolan – Pag; sportski centar sv. Mihajlo, Dubrovnik, Tribine

na igralištu Lapad, Dubrovnik; Tenis tereni u Lapadu, Dubrovnik... • OBJAVLJENI RADOVI I TEORIJSKI DOPRINOS: „Studije razvoja turizma na dubrovačkom području“, Povijesni gradovi Europe – Habitat u Splitu; „Unaprjeđenje stanja u prostoru Republike Hrvatske“, Svjetski forum parlamentaraca Zadar; „Integracija i transformacija“, Festival arhitekture u Dubrovniku; „Stanovanje i razvoj turizma u Dubrovniku“, Sastanak mediteranskih zemalja u Varni – Bugarska; „Povezanost turizma s prostorom i njegov utjecaj na urbanu transformaciju jadranskog područja“, Znanstveni skup HAZU Zagreb; Savjet prostornog uređenja države: „Perspektive prostornog razvoja RH“, „Kriteriji za planiranje turističkih predjela obalnog područja mora“, „Smjernice i kriteriji za arhitektonsku vrsnoću građenja“, „Procjena stanja u prostoru i preporuke za unaprjeđenje i uređenje prostora RH“, „Smjernice i kriteriji za planiranje golf terena“; „Aktiviranje prirodnih resursa Dalmacije“ i mnogi drugi znanstveni radovi.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju zuje s poslovnim centrom Batala/Radeljević. Svaku novu gradnju uvjetovati realizacijom/izgradnjom temeljnih pragova infrastrukture. Dubrovnik u konačnici tretirati kao vrh piramide u turizmu, a ostalu turističku izgradnju dislocirati prema Župi, Konavlima, Dubrovačkom primorju, Pelješcu i otocima. Što se izjalovilo, što je bilo pogrešno kao vizija? Možemo konstatirati da je poslije Domovinskog rata planiranje, zaštita i upravljanje prostorom dijelom napredovalo, a u nekim djelovima i nije. I, baš na tom dijelu treba intervenirati stručno, a posebno po raspoloživosti prostora, a nikako željom pojedinih investitora, vlasnika zemljišta ili političara. Možemo sa sigurnošću tvrditi gdje smo imali (prije ili sada) kontinuitet istovremenosti izrade prostornih planova, gospodarskih koncepcija, političke odgovornosti i učešća civilnog društva, rezultati su bili puno bolji i skladniji od spontanog, neusklađenog i subjektivnog planiranja razvoja. Sva „ho ruk“ rješenja kao i sama legalizacija su dobrim dijelom uništili prostor. Već ste ranije javno govorili kako je legalizacija nepovratno uništila prostor. Legalizacija u neku ruku da, ali uz prisustvo stručnjaka na terenu, ocjenu vrsnoće građenja kao i analizu lokacije izgrađenog objekta, da se ne kosi s planiranim infrastrukturnim koridorima, gospodarskim i turističkim zonama od važnosti za državu, županiju ili grad. Posljednje vrijeme prostorno planiranje jedna je od glavnih tema lokalne politike, možemo slobodno reći više nego što je to bilo nekad ranije. Sve je potaknuto javnim interesom, odnosno razočarenjem građana u urbanistički razvoj Dubrovnika posljednjih desetak, dvadesetak godina. To otvara brojne teme i brojna pitanja. Naravno, slobodno tržište je učinilo svoje. Kako zaštititi prostor Dubrovnika kao vrijedan resurs? Budući da Dubrovnik tržišno postaje zanimljiv za Europu i Svijet u planiranju se obvezno mora pribjeći „limitiranosti“ pa čak i ograničavanju planiranja pojedinih stambenih i turističkih zona, a posebno

nekontroliranih interpolacija, dogradnja i nadogradnja s obzirom na preizgrađenost, gustoću i nerealizirane infrastrukturne pragove razvoja koji su glavna kočnica svakom kvalitetnijem razvoju.

Svaki od tih pravaca zasigurno zaslužuje posebno promišljanje i raspravu. Možemo zasad otvoriti temu Konavala, koje su također veliki potencijal za gospodarski razvoj.

Svjesni smo da je teško i u Dubrovniku kao i mnogim drugim gradovima naglo zaustaviti širenje, novu gradnju, ali makar ne graditi ako nismo u potpunosti savladali pragove infrastrukture.

Konavle se po svojim geomorfološkim i drugim karakteristikama toliko razlikuju od ostalih kopnenih dijelova dubrovačkog područja da čine posebno prirodno pa i razvojno područje. Ta velika dolina, uvučena između brda Gornje i Donje bande, svojim položajem, oblikom i veličinom daje glavno obilježje prirodnom pejzažu Konavala. Oduvijek je određivala gospodarsku orijentaciju na poljoprivredu, ali u današnje vrijeme sve više na ruralni i odmorišni turizam.

Moramo biti pošteni pa priznati da je teško, u današnje vrijeme, u potpunosti izbjeći „globalizaciju“. Ulaskom u Europsku uniju ona se uvlači u sve pore života. Ipak, svjesni smo da je globalizacija potaknula gospodarski rast, zajedničko tržište, protok kapitala i drugo s ciljem uravnoteženja razvoja RH s većim dijelom članica EU. Konačno, sve više za Dubrovnik, zastupam scenarij zaštite prostora, krajolika, kulturne baštine, okoliša i svih ostalih resursa. Primjena tog scenarija rezultira povećanom vrijednosti prostora, objekata, kulturne baštine i svih drugih datosti u Dubrovniku, ali s malo sporijim, ali sigurnim, razvojem gospodarstva. Vrijedno je spomenuti da je scenarij zaštite najbolje primijeniti u uvjetima visokog stupnja razvoja društva čemu, nadam se, i mi u Dubrovniku težimo. Grad Dubrovnik u postupku je Izmjena i dopuna GUP-a i PPU-u. Upravo je završila i javna rasprava, a za sljedeću godinu najavljeno je i donošenje novih planova. Hoće li to u praksi promijeniti određene situacije prostornog planiranja? Razmišljati samo o Dubrovniku, njegovu GUP-u ili PPU-u je teško ukoliko ne sagledavamo i okolna kontaktna područja pa konačno i čitavu županiju. Sve ove napomene koje sam naveo vrijede i za ostala područja. Moramo imati na umu, htjeli mi ili ne htjeli, da su regionalne posebnosti temeljene na prirodnim i društveno - razvojnim, a ne političkim osobitostima. Pošto nemamo puno vremena potanko objašnjavati razloge, mogućnosti i deficitarnosti, vrijedno je napomenuti da treba strogo promatrati tri pravca razvoja (posebno u turizmu), otočki, priobalni i zaleđe. Jednom riječju, težiti smanjenju konflikata u razvojnom procesu.

S trideset sedam autohtonih sela i zaselaka, bogatom kulturnom baštinom i razvijenom poljoprivredom, posebno vinarstvom, ima velike šanse za razvoj specifičnog vida ruralnog turizma. Za sada Konavle imaju razvijen urbani turizam u Cavtatu, prometni u Zračnoj luci Čilipi, a ruralni, odmorišni i rekreativni pojedinačno po selima Gornje i Donje bande. Sve to ukazuje da se prostor mora sagledati u cjelini te da se odrede zajednički ciljevi za čitavu općinu i na zadovoljstvo svih žitelja. Koja je vaša vizija? Koje gospodarske djelatnosti treba razvijati, uz kakvu infrastrukturu i zahvate u prostoru? Davno je planirano da glavni pokretači gospodarstva, a posebno turizma, budu poljoprivreda, prometni čvor Zračne luke Čilipi, hotelski turizam u Cavtatu, ruralni turizam po selima Konavala, izletnički turizam (koji predvode Konavoski dvori), sportsko - rekreacijski, planirano (ali neostvareno) turističko naselje Molunat s nautičkim centrom te planirano (ali neostvareno) turističko naselje Prevlaka s okolnim selima i drugo. Kao i obično mnogi od nabrojenih nisu više ni u planovima, a niti su izgrađeni. Ukratko, treba planirati koliko je moguće dugoročniju politiku razvoja, nazovimo neku mini strategiju, kako bi se uspostavio zajednički ravnomjerniji razvoj naselja koristeći se i turizmom i poljoprivredom. Kako turistički nisu realizirani ni Molunat, niti Prevlaka, ostaje nam formirati novo ruralno turističko naselje na neizgrađenom području sela Mikulići nasuprot, već afirmiranim, turističkim gigantima u Cavtatu i Dubrovniku.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Projekt Canavia u Mikulića, a to se vidi već sada, na tragu je upravo takvog razvoja koji je potreban ne samo Konavlima, nego i Dubrovniku. Posebno je aktualna kriza pokazala kakav turizam trebamo. S veseljem sam se uključio, od 2013. godine, u stvaranje ideje i vizije za uspostavu autohtonog turističkog naselja na padinama sela Mikulići prema moru. Ono što me najviše privuklo je entuzijazam, srdačnost i velika želja mještana da realiziraju svoj naum. Čekali su i dočekali da je lokacija usvojena u Županijskom prostornom planu. To je velika površina od 220 ha s izvanrednim prirodnim datostima uz cjelodnevnu osunčanost. To sve navodi da se lako mogu valorizirati sve prednosti i specifičnosti ovoga kraja pa i Konavala. Za sada bi se izgradnja dogodila na 135.000 m² građevinske površine s 1.200 postelja u objektima manjih hotela, vila, apartmana te zdravstvenih sadržaja poput talasoterapije, kardio tretmana i slično sa svim pratećim sadržajima za ovakvo turističko naselje. Na koji način je potrebno planirati ovo naselje? Možete li s pozicije struke objasniti termin tipično mediteransko turističko naselje? Kako se to uklapa i što donosi ostatku Konavala u okviru rasprava o održivom razvoju? Mediteranski tip naselja uvjetovan je specifičnom autohtonom arhitekturom s osnovnim obilježjima kamene gradnje, kosih krovišta i dispozicijom sklopova zgrada vezanih uz centralni trg i sporedne ulice. Tradicionalne kuće – vile s vrtovima i nasadima mediteranskih stabala locirane su izvan centra, na pješačkoj udaljenosti. Ovakvim originalnim tretmanom turističko naselje Canavia bi našlo svoj puni smisao u turističkoj ponudi južne Hrvatske i uopće na turističkom tržištu. Ostale velike površine bi se koristile za sve vrste sportova, rekreacije, parkova, odmorišta te šetnih staza i plažnih objekata uz more. S pravom možemo reći da turističko naselje Canavia ima velike mogućnosti razvoja ruralnog, odmorišnog, kupališnog, zdravstvenog, sportskog, rekreacijskog turizma što je definitivno deficitarno na tržištu južne Hrvatske pa i šire. Možete li s vaše pozicije reći nešto više o samoj arhitekturi takvog naselja?

Moja vodilja za prijedlog ovakvog turističkog centra u Konavlima temeljila se na nekoliko bitnih značajki. Prije svega na autohtonosti arhitektonskog oblikovanja. Arhitektura objekata bi bila sekundarna u prostoru. Naime, u mediteranskom zelenilu i prirodnim kaskadama konfiguracije terena zgrade bi se integrirale u prostor s nenametljivom, ali izrazito autohtonom arhitektonskom osjetljivošću. Važna je i dispozicija sklopova po namjenama. Ruralni turistički sklop neposredno uz selo Mikulići bi se formirao u vidu manjih autohtonih objekata u čijoj se strukturi doslovno isprepliće život turista, stanovnika i prolaznika tako da se stječe dojam da je i turist stanovnik dotičnog naselja. Naime, u središnjem dijelu planiran je manji mediteranski centar naselja s manjim hotelom i klasičnim uličicama, trgovima, vidikovcima i parkovima koje prate trgovački, kulturni, zabavni, uredsko poslovni, smještajni i drugi potrebni sadržaji za ovo naselje. U nastavku centra, s jedne i druge strane, se planiraju vile manjeg kapaciteta u „zeleno gaju“ s prostranim vrtovima i poljoprivrednim površinama gdje ritam objekata u horizontalnom i vertikalnom smislu prati centar i dočarava pravi mediteranski ugođaj. Doprinos cjelogodišnjem poslovanju ovog turističkog objekta donosi i planiranje zdravstvenog turizma (talasoterapija i kardio tretmani) koji je, koliko znamo, deficitaran na ovom

području pa i u čitavoj Hrvatskoj. To uvelike utječe i na profitabilnost poslovanja. Važno je da se formira jedinstvena parcela. Sasvim je sigurno da će i mještani sa svojim neumornim voditeljem i organizatorom ovog pothvata, gospodinom Antunom Komaićem postati partneri u ovom turističkom naselju što će uvelike doprinijeti ponudi tradicionalnog smještaja, ugođaja i boravka u zajedničkim domaćinstvima, a jedinstveno upravljanje osigurati dugoročnu kvalitetu i jednoobraznost. Raznolikost sadržaja osigurava bolju i sigurniju profitabilnost koju ekonomisti već istražuju. Na kraju, potrebno je uklopiti se u parametre Prostornog plana Dubrovačko – neretvanske županije. U tijeku je izrada PPUO Konavle te je nužno poštivati osnovne parametre (zona zahvata 220 ha, građevinska površina 135.000 m, kapacitet 1.200 postelja, KIS 30 %, KIG 0,8 %). Ono što je bitno naglasiti, ostaju velike neizgrađene površine koje se mogu iskoristiti za sve vrste sportova, rekreacije, šetnje, parkova, meditacije, a i za solarna polja. Zanimljivo je da sam se u mislima vratio u prošlost nekim davnim željama i idejama da treba na području Konavala formirati jedno novo, jedinstveno, turističko naselje koje će korespondirati s rustikalnom ruralnom arhitekturom i tradicionalnim životom u Konavlima.

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

IZDVAJAMO IZ PONUDE NOVOGRADNJA CENTAR Moguća prilagodba prostorija Cijene od 2.300 EUR / m2

PROJEKT ŠTIKOVICA Apartmani s jedinstvenim pogledom na more. Pripadajuće zelene površine i parking.

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 15 (zgrada Addiko banke) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Domovinski rat

DUBROVAČKI FOTOREPORTERI

‚Teško je bilo snimiti nivo destrukcije koji je tijekom rata pogodio Grad’ KAŽE SE DA SLIKA GOVORI TISUĆU RIJEČI, no neke fotografije govore i puno više od toga te imaju izniman značaj. Upravo su takve fotografije Željka Šoletića i Božidara Đukića koji su bilježili stradanje Dubrovnika tijekom rata Piše: AIDA ČAKIĆ Foto: Goran Mratinović DD, Željko Šoletić, Božidar Đukić (arhiva)

ll Razoreni Stradun, gradska luka u plamenu, zapaljeni automobili, tuga i strah na li-

cima Dubrovčana, branitelji na položajima... samo su od nekih motiva koje su Šoletić i Đukić kao fotoreporteri tijekom Domovinskog rata ‚uhvatili’ svojim fotoaparatima i tako ostavili u trajno naslijeđe prizore najgorih stradanja Dubrovnika.

Željko Šoletić: Restoran u hotelu Stadion bio je za potrebe

branitelja i svih koji su bili gladni u to vrijeme

...

FASCINANTNE FOTOGRAFIJE NA FACEBOOKU „Očekivao sam kako će Grad Dubrovnik ili Županija napraviti neku ozbiljniju zbirku ili monografiju ratnih stradanja Dubrovnika. To je zaslužilo palaču unutar povijesne jezgre gdje bi bile fotografije koje bi svjedočile da se ti događaji nikad ne zaborave. Međutim, ništa od toga nije bilo, ja sam ponudio da se barem popišu fotografije i sačuvaju od propadanja, ali ni to nije uspjelo”, kazao je Željko Šoletić koji je većinu svojih ratnih fotografija učinio dostupnim putem Facebooka.

Budući da su obojica bila vezana za fotograf iju još davno prije rata, Đukić kao tajnik Fotokluba Marin Getaldić, a Šoletić kao suradnik Dubrovačkog vjesnika, već početkom napa-

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Domovinski rat

Božidar Đukić i Željko Šoletić

da na Dubrovnik krajem rujna 1991. godine bilo je im sasvim logično kako će uzeti fotoaparate i bilježiti što se događa. - Sjećam se kako je proletio jedan ratni avion malo poviše zvonika, točno uzduž Straduna. To je bio moj prvi kontakt s opasnošću kojega se sjećam. Svi smo se nadali kako nas neće gađati, ali ubrzo je počelo bombardiranje Žarkovice, kasnije su padale granate na muzej Rupe i na dno Boškovićeve ulice što je bila upravo prva ratna fotograf ija koju sam zabilježio - prisjetio se Božidar Đukić.

‚SVI SU OD MENE BJEŽALI, A SAD MI TRAŽE TE FOTOGRAFIJE’ Željka Šoletića angažirao je tjednik Dubrovački vjesnik pa je on kao fotograf bilježio formiranje odreda te štaba teritorijalne obrane. Šoletić se za Dubrovački dnevnik prisjetio kako mu je najteže bili fotograf irati vojnike koji su tada bili na prvoj crti bojišnice. - U početku kada bih došao među njih, nitko se nije htio fotograf irati. Bilo ih je strah da će neprijatelj ući u grad pa su se bojali zbog svoje sigurnosti i obitelji ako kojim slučajem budu objavljeni u novinama.

Sjećam se kako sam išao od Sustjepana, hotela Palace i ostalih mjesta gdje su skoro svi bježali od mene. Na prvim crtama obrane i nije se moglo puno toga napraviti. Tako je bilo i u skloništu. Tamo bi se muški odmah razbježali kad bih ja došao ili skrivali lice, jer im je valjda bilo neugodno da ih se vidi kako su u skloništu. Jednostavno to je bilo takvo vrijeme kada su bježali od mene kao od crnog vraga i bilo je teško snimiti fotograf ije na kojima su ljudi - govori Šoletić kojega pak danas mnogi ti koji se nisu htjeli fotografirati pitaju da im ustupi fotografije koje je učinio u ratu.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Domovinski rat

Željko Šoletić: Unutrašnjost podruma dubrovačke bolnice tijekom Domovinskog rata

Šoletić je često fotografirao napuštene kuće koje su agresori uništavali, ali bi ostavljali traga da su bili tu. - Volio sam fotograf irati graf ite po kućama koje je ostavljala neprijateljska vojska. Danas to nije nešto posebno vrijedno, ali jako je interesantno s povijesnog aspekta. Oni su se čak potpisivali, pisali datume, navodili odakle su i tako ostavljali traga - priča Šoletić. Zabilježio je on i brojne ljudske tužne sudbine pa čak i one najgore ishode. - Smrt je jako nezgodno dokumentirati, a izbjegavao sam to

objavljivati. Par puta sam objavio tešku situaciju, ali uvijek bih zatamnio ili zamutio tragediju da se ne može prepoznati o čemu je riječ. Jednostavno mislim da to nije baš za objavu - mišljenje je Željka Šoletića koji se prisjeća kako su ga novinari Associated Press ‚žicali’ za fotografski f ilm. Naime, kada su došli strani reporteri u Dubrovnik bili su zatečeni razmjerima stradanja i razaranja grada. - Mi iz Dubrovnika nismo imali praktički nikakvu zalihu foto materijala, nismo znali što će se događati i koliko će trajati, a oni me mole da im dam film jer

su željeli još toga snimiti. Još i danas imam njihovu AP vizitku - kazao je kroz smijeh Željko Šoletić koji je i sam štedio na svakoj fotograf iji. ‚ČOVJEK SE NAVIKNE NA TRAGEDIJU’ - Fotograf irali smo neka veća oštećenja, primjerice desetke zapaljenih automobila. Fascinantno je kako se čovjek navikne na tragediju pa mu jedno zapaljeno vozilo ili jedna bomba ne izgledaju strašno nego čeka veće stvari - govori Šoletić, dok Đukić dodaje kako se uvijek čekalo da se razvije situacija. - Navikli smo se na razaranja

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Domovinski rat jer kad jednom zabilježiš veliki plamen onda ne reagiraš na ništa manje - istaknuo je Đukić kojemu se u sjećanje posebno urezao izgled Straduna koji je tijekom rata bio sablastan. - Bilo je fascinantno vidjeti Stradun bez stakla, to jeste izloga koji ga inače krase, a ovaj put su bili polomljeni. Kasnije su umjesto njih stavili drvene daske da zaštite prostore pa je tad Stradun izgledao kao kuneta. Bio je to strašan osjećaj kazao je Đukić. On je umalo stradao jedno kasno popodne kada je javljano kako je Mokošica oslobođena. Taj dan se zaputio s kolegom te ih je u Komolcu dočekalo neugodno iznenađenje. - Učinilo mi se kao da pada crna kiša, a kolega mi je rekao kako nije nikakva kiša nego su komadi asfalta jer su nas gađali

mitraljezom s Golubovog kamena. Na jednoj izložbi u muzeju na Srđu ugledao sam fotograf iju na kojoj je pisalo ‚zaplijenjeni mitraljez s Golubovog kamena’ i odmah sam se sjetio da je to bio taj. Jedva smo se tad spasili - prisjeća se Božidar Đukić. Željko Šoletić također pamti opasne trenutke kada je mogao umalo stradati iako ističe kako je ipak bio pažljiv te nije išao gdje se pucalo. - Mi smo kao fotograf i bili izloženi velikom riziku jer nikad nismo znali gdje i kad će nešto pasti. Vladala je velika neinformiranost. Jednom se sjećam kad sam išao snimiti branitelje koji su držali Kapetanovu kuću na Copacabani, preskakao sam žice i ograde da bi došao kod njih, a kad sam stigao u šoku su me pitali kako sam uopće prošao kad je sve minirano. Eto doslovno sam se provukao kroz prvu crtu obrane - priča Šole-

...

STALNI POSTAV U KNEŽEVOM DVORU „Budući da sam zaposlen u Dubrovačkim muzejima, točnije u Kneževom dvoru, kada su saznali za moj fundus ratnih fotografija, predložili su mi 2008. godine da napravimo izložbu. Ona je ostala kao stalni postav u jednom malom dijelu muzeja”, govori Božidar Đukić.

tić koji posebno žali što u to vrijeme nije bilo moderne tehnologije posebice fotograf iranja u modelu 360 u kojemu danas često radi.

Božidar Đukić: Stradun 6. prosinca 1991.

- Samo se s tim cjelokupnim pogledom na prostor može vidjeti nivo destrukcije koja je tada bila u Dubrovniku. Mi čak tu destrukciju nismo uspjeli zabilježiti jer pojedina područja su bila strašno pogođena. Koliko god se čovjek trudio zabilježiti ipak jedna fotografija nije dovoljna. Slano, selo Lisac, Ćepikuće... sve je to bilo uništeno, Čilipi su bili strašni... - zaključio je sjetno za Dubrovački dnevnik Željko Šoletić koji je tijekom rata s Božidarom Đukićem i brojnim drugim ratnim repoterima bilježio stradanja Grada.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

UZ MEĐUNARODNI DAN

DŽENITA LAZAREVIĆ: Dubrovnik treba dostići europske gradove u prilagodbi osobama s invaliditetom i djeci s poteškoćama u razvoju PIŠE: SILVA CAPURSO

O osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju govorimo i pišemo svake godine oko 3. prosinca, uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom kako bi se postigla jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu i svakodnevnom životu. -Fokusiramo se za osnaživanje osoba s invaliditetom za inkluzivan, ravnopravan i održiv razvoj koji je predložen u Agendi održivog razvoja 2030. Agenda je akcijski plan međunarodne zajednice kojoj je cilj miroljubiv i uspješan svijet u svim njegovim segmentima. Važno je osigurati potpuno i jednako sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim područjima društva i stvoriti poticajno okuženje za njih. – ističe Dženita Lazarević, članica radnog tima Pomozimo djeci s invaliditetom, članica stručnog savjeta pravobraniteljice za OSI i predsjednica dubrovačke udruge Poseban prijatelj. -S obzirom da agenda 2030 naglašava pitanja za održivi urbani razvoj, što je naglašeno i u cilju 11 (učiniti gradove i naselja uključivim, sigurnim, prilagodljivim i održivim) Dubrovnik još uvijek zaostaje kao takav grad s obzirom da nije prilagođen osobama s invaliditetom. Ne možemo reći da ništa ne čini na tome planu, ali gledajući s aspekta osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju čini mi se da to ide dosta sporo. Dženita Lazarević ističe kako bi Dubrovnik trebao težiti tome da bude prilagođen poput nekih drugih europskih gradova. -Nažalost ne možemo biti kao Ljubljana koja je grad na ravnici, a Dubrovnik je grad na drugačijem terenu što prilagodbu otežava, ali treba raditi na tome da osobama s invaliditetom i teškoćama u razvoju omogućimo

pristupačnost u zgradama u kojima žive (u većini zgrada starijeg tipa osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju žive bez liftova i s jako puno skalina). Trebalo bi tim obiteljima pomoći da se stanovi urede da budu prilagođeni ako imaju tjelesne teškoće. -Trenutačno grad Dubrovnik radi na strategiji izjednačavanja osoba s invaliditetom i vrlo je bitno da tu bude sve što bi trebalo nastati u idućih pet godina. Trebali bi imati vizije na koji način želimo da osobe s invaliditetom žive u ovome gradu. Osim prilagođenih stanova, ulica i ostale infrastrukture, moramo misliti i na ostale sadržaje poput kazališta, kina, sportskih dvorana, fitnes centara, parkova… Kao što je već ranije govorila, Dženita Lazarević posebno se zalaže za zajedničke parkove u kojima će se igrati djeca redovnog razvoja s djecom s teškoćama u razvoju. -Ono što želim da u parkovima za djecu budu i sprave za djecu s teškoćama da nema segregacije i da se ne grade posebni parkovi za djecu s teškoćama, već da oni budu zajedno. Bitno je da djeca budu zajedno u igri. Naravno, to sada kada je Covid-19 pandemija nije slučaj i nije moguće, ali trebamo misliti na nešto što će se događati u budućnosti. Lazarević naglašava kako još uvijek postoje problemi što se tiče djece s teškoćama i nerazumijevanja prema tim obiteljima. -Obitelji djece s teškoćama u razvoju trebale bi imati psihosocijalnu pomoć koja je sustavno riješena, isto kao i njihovi braća i sestre. Nemamo riješeno zajedničko stanovanje za osobe s invaliditetom. Djeca s teškoćama u razvoju nakon 18. godine više nisu djeca već osobe s invaliditetom, njihovi roditelji stare, a oni dožive šok kad im roditelji umru i nažalost s njima se nema gdje. Nemamo gdje ni s djecom kada roditelj treba poći u

Dženita Lazarević bolnicu, na operaciju i sl. Imamo roditelje koji godinama trpe bolove jer nemaju kome ostaviti svoje dijete na čuvanje. S tim u vezi Dženita Lazarević posebno naglašava kako bismo po uzoru na druge svjetske gradove trebali imati centar koji bi imao prihvat za takve iznimne i hitne situacije. -U gradu Dubrovniku nemamo razvijene ni socijalne usluge jer se one odvijaju isključivo preko udruga. Trebala bi ih razvijati i lokalna zajednica. U vremenima kao što je ovo kad su mnoge udruge ostale bez financijskih sredstava i nisu bile u mogućnosti odraditi usluge za osobe s invaliditetom, njihove potrebe nisu smanjene, nego povećane, pa smatram da bi trebale biti organizirane sustavno kako bi im omogućile posjete svih potrebnih struka, uključujući medicinske sestre i terapeute različitih profila – ističe Lazarević. -Osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju sjetimo se 3. prosinca i to je gotovo. Dubrovnik je europski grad, pa se po uzoru na druge gradove treba pobrinuti i za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju – zaključuje Lazarević.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

Piše: Vjera Šuman

Vrag nosi kavu po kafićima

ovid pozitivni premijer provodi dane na svom šufitu, boreći se s koronom dok iscrpljeno i snervano tipka po svom laptopu, namještajući Zoom kako bi mogao održati sjednicu Vlade na daljinu , istovremeno odgovarajući mobitelom na mailove podrške koje mu upućuju europski čelnici. Konačno smo ušli u program jačih mjera .Nadamo se ne i prekasno. Ministri Marić, Malenica i Aladrović razletjeli su se po svim medijima, objašnjavajući koliko će nove mjere pomoći gospodarstvu. Ugostitelji istovremeno demonstriraju pred Ministarstvom financija i sve se čini da sit gladnom ne vjeruje. Čorić se samo povremeno i već uobičajeno s visoka, oglasi s nekom ‚pametnom’. Vijesti koje objavljuje stožer sve su tragičnije jer brojevi umrlih i hospitaliziranih dramatično rastu. Ima li kraja virusu i kad će cjepivo donijeti olakšanje? Dobra vijest stiže iz Velike Britanije. Odobrili su cjepivo i program cijepljenja počinje već idući tjedan. Prvo će cijepiti medicinsko osoblje i rizične skupine. Potom one ostale, koji budu htjeli. stovremeno u nas, sportaši i rekreativci drže se za glavu, dok u totalnoj zbunjozi čitaju mjere koje su za njih predviđene. Živi se čude i dumaju na koji način taj vražji virus prepoznaje razinu natjecanja i koja je epidemiološka razlika između 1. i 2. i primjerice 3.lige u istom sportu. Nogometaši trećeligaši moraju sjedati doma jer je virus baš njih naumio napasti. Tenis na otvorenom je zabranjen dok je košarka u dvorani dozvoljena, ali samo za 1. I 2. ligu seniora i 1. ligu juniora. Niže lige nisu dozvoljene jer taj vražji virus čeka pred igralištem ili dvoranom i dere se „treća si liga, ha!“ i hop na smantranog trećeligaša. Tako je u Hrvatskoj dokazana nova karakteristika Covida 19. Napada samo niže rangirane sportaše i bezvezne re-

kreativce, ali i juniore u pojedinačnim sportovima dok se ni najmanje ne obazire na juniore iz 1. lige ekipnih sportova. ako su Vlada i mili nam stožer uspjeli tako precizno dokučiti koje sportaše virus napada a koje ni slučajno ne dira? Jednostavno. Ministri su temeljito proučili ponašanje virusa i svaki je za svoj resor donio na stol set prijedloga. Prijedloge za sve sportske aktivnosti donijela je pred Vladu ministrica od turizma i sporta Nikolina Brnjac. Zapamtite njeno ime i prezime jer ona je najvažnija ministrica za Grad, grad koji živi od turizma. Ova mlada i obrazovana doktorica znanosti i izvanredna profesorica katedre za intermodularni transport, autorica je brojnih udžbenika na svom Prometnom fakultetu, uz sve to ima izrazite sklonosti prema sportu i turizmu. Voli putovati, a hobi joj je trčanje. Oduševljavaju je oni najuspješniji sportaši iz visokog ranga natjecanja, jer takva je i sama. U svemu što radi teži samo visokom rangu. Pa je posve logično kako je s lakoćom prepoznala kako i virus ima iste preferencije. a to vrijeme u Saboru su se opet svađali oko, već uobičajeno, totalno bezveznih razloga. Država u banani, gospodarstvo tone, pandemija galopira dok oni pametuju oko toga treba li kazna za one koji krše mjere biti 500 ili je bolje 437 kuna. Hoće li kućna okupljanja potaknuti cinkarenje susjeda i što kad neko domaćinstvo ima dvanaest članova ? eče nam, evo, trideseta godina od prvih višestranačkih izbora, od vremena kad smo jednoumlje zamijenili višestranačjem iliti višeumljem. To samo po sebi zvuči moćno. Najbolji hrvatski muževi i žene iz dana u dan, iz sjednice u sjednicu, bore se svim snagama kako bi nama sutra, ako ne već danas, bilo bolje.

Z T

Po suncu, kiši, ledu i snijegu, vjetru i pandemiji, oni su tu na svom radnom mjestu, u saborskoj klupi i samo im je u glavi kako nam Domovinu učiniti sretnijom, boljom i bogatijom. Kako donijeti što bolje zakone, kako potrošiti što manje novca uzalud i kako što više dobrobiti donijeti svim svojim hrvatskim građanima. Ako vam se ponekad učini kako se samo svađaju, prepucavaju bez smisla i razloga promovirajući svoj lik i djelo, varate se. Ako vam se ponekad čini kako smo od jednoumlja stigli do slaboumlja, opet se varate. Oni to bistre ideje i kreativna rješenja misleći samo na nas i na naše dobro. Bistre demokraciju, duboko vjerujući kako je sam smisao demokracije u tome da se ni oko čega ne mogu dogovoriti. Uvjereni su kako je to jedini smisao višestranačja. I tu se ne da ništa učiniti. Možda bi suvisli građanski odgoj mogao pomoći sljedećim generacijama zastupnika, ali sada nam ostaje gledati naše najbolje od najboljih kako doista marljivo rade. Najbolje što znaju. ove strože mjere prisilile su nas na kućne aktivnosti što ima svoje prednosti, mada što se mene tiče ne sjedaju mi baš najbolje. Što je, tu je. Pospremala stan i pritom gadno uznemirila pauka koji je bio uvjeren kako je našao siguran i miran kutak. Ništa od toga pajdo! Dok je korona nema sigurnog i mirnog kutka. Kaže moja susjeda: „Vrag ti kavu po kafićima, k’o da nemaš doma kavu!“. Priznajem odmah da imam, ali to mi nije to, ona na to samo prezirno odmahne rukom: “Da si pametna, bolje bi ti bilo doma! I jeftinije!“, dobacuje mi gotovo uvrijeđeno. Pokunjeno skuham kavu. Ima nekako šuplji okus. Đe je tu gušt? Samo nek’ prođe, samo nek’ taj mali gad ode zauvijek. I hoće. Zato izdržite. Čuvajte sebe i druge. Bit će gusta, ali nek’ smo svi na broju. Eto vas.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NA JUŽNOJ HEMISFERI REKORDNO MALI BROJ OBOLJELIH

Gdje je nestala gripa? ZAVRŠILA JE SEZONA GRIPE na južnoj hemisferi. Australija, Južna Afrika, Argentina, Čile i Novi Zeland bilježe rekordno mali broj oboljelih Piše: MARO MARUŠIĆ FOTO: Goran Mratinović, Zeljko Lukunić/PIXSELL

ll Uskoro kreće sezona gripe u Europi i Hrvatskoj. Obično je najveći udar u periodu između Božića i Uskrsa. Mnogi ove sezone sa strepnjom gledaju na sezonu gripe, jer koronavirus hara sjevernom polutkom. Može li se istovremeno oboljeti od gripe i korone i kakvi će učinci biti na tijelo? Malo studija je do sada o tome provedeno. Hrvati su se ove jeseni cijepili protiv gripe u rekordnom broju kako bi pokušali spriječiti da obole, odnosno da

ne dođe do potencijalne interakcije s koronom. Tek nam predstoji vidjeti u kojem će se obimu gripa pojaviti i što će se sve dogoditi. Međutim, možemo vidjeti što se dogodilo sa sezonom gripe na južnoj hemisferi koja je završila. Gripa tamo traje u periodu od svibnja do rujna i zanimljivo je pogledati rezultate. Odmah upada u oči da je ove godine na južnoj polutki bio rekordno mali broj oboljelih od gripe. NA NOVOM ZELANDU NIJEDAN SLUČAJ U Australiji, tijekom njihove zime, prema podacima Economista, od

... SIMPTOMI GRIPE I KORONE Simptomi koji se javljaju i kod COVID-19 i gripe su: groznica, zimica, kašalj, kratkoća daha ili otežano disanje, umor, grlobolja, bolovi u mišićima, glavobolja. Dok su promjene odnosno gubitak okusa ili mirisa češće kod bolesti COVID-19. Ukratko, gubitak okus i mirisa glavni je pokazatelj da netko boluje od korone, a ne od gripe.

2015. do 2019. godine u prosjeku je godišnje 86 tisuća ljudi imalo gripu, a od toga broja umrlo je u prosjeku 130 ljudi. Ove sezone, od svibnja do kraja kolovoza testirano je skoro 100 tisuća ljudi na gripu, a oboljelih je bilo svega 946 ljudi. Na Novom Zelandu pak ove sezone nitko nije imao gripu! Slični podaci su u Južnoj Africi. Svega nekoliko ljudi imalo je gripu ove godine, a u prosjeku godišnje od gripe na jugu afričkog kontinenta umre 11 tisuća ljudi. Slični podaci su i u Južnoj Americi. U Argentini je od svibnja do rujna bilo samo 412 oboljelih od gripe, a u Čileu svega 247 slučajeva. Gledajući ove podatke zaključak je da je gripa ove godine na južnoj hemisferi skroz izostala, bolje rečeno nestala. Zbog čega se to dogodilo, pitamo Ljiljanu Beticu Radić, infektologinju iz Opće bolnice Dubrovnik. - Uobičajeno je da se temeljem intenziteta sezone gripe na južnoj hemisferi, procjenjuje kakva će biti

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

... BROJ OBOLJELIH OD GRIPE OVE SEZONE NA JUŽNOJ HEMISFERI Australija – 946 Južna Afrika – 5 Argentina – 412 Čile – 247 Novi Zeland – 0

Ljiljana Betica Radić kaže da podaci iz zemalja u kojima je završila aktualna sezona gripe imaju iznenađujući nizak broj oboljelih

predstojeća sezona gripe na sjevernoj hemisferi, premda dosadašnje sezone

... BROJKE 60 tisuća – prosječni broj oboljelih od gripe godišnje u Hrvatskoj 300 tisuća – prosječni broj umrlih od gripe godišnje na svijetu 86 tisuća – prosječni broj oboljelih od gripe u Australiji od 2015. do 2019. 1,5 milijuna – umrli od korone do sada 600 tisuća – broj oboljelih od korone u Južnoj Africi do rujna 11 tisuća – broj umrlih od gripe godišnje u Južnoj Africi do ove sezone

gripe u Europi nisu uvijek pokazivale izravno proporcionalan intenzitet. Podaci iz zemalja u kojima je završila aktualna sezona gripe imaju iznenađujući nizak broj oboljelih. Razlozi su za to dvojaki, s jedne strane učinak aktualnih preventivnih mjera te veći obuhvat cijepljenja protiv gripe. Poznato je kako se i gripa i koronavirusi prenose kapljičnim putem zbog čega će mjere prevencije: nošenje maski, fizička udaljenost i pojačana higijena imati značajnu preventivnu ulogu uz cijepljenje protiv sezonske gripe, posebno za vulnerabilne skupine s rizikom od razvoja teške bolesti ili komplikacija – kazala nam je doktorica Radić. Vjerojatno su mjere protiv koronavirusa koje se primjenjuju diljem svijeta urodile izrazito slabim intenzitetom gripe ove godine, ali u oči upada da se unatoč tim mjerama korona neprekidno širila. Rekli smo već da je Južna Afrika od svibnja do rujna imala svega nekoliko slučajeva gripe, no u tom razdoblju zabilježen je veliki rast korone. KORONA SE LAKŠE PRENOSI Tako je Južna Af rika u lipnju imala

200 tisuća oboljelih od korone, u srpnju ih je bilo 300 tisuća, u kolovozu više od pola milijuna, a u rujnu preko 600 tisuća. Južna Af rika je brzo uvela lockdown i zatvorila granice, ali bez obzira na sve te mjere, korona se stalno širila, te je Južna Af rika bila najpogođenija država na Crnom kontinentu, te među deset najviše pogođenih država svijeta. Kako je moguće da su mjere dale rezultate u svezi gripe, a istovremeno se korona stalno širila? Ljiljana Betica Radić kaže kako se koronavirus lakše prenosi nego virus gripe. - Niža prenosivost sezonskog virusa gripe (R0 = 1,28) u usporedbi s onom od SARS-CoV-2 virusa (R0 = 2–3,5) vjerojatno pridonosi značajnijem prekidu u prenošenju gripe – njezin je zaključak. Znači korona se dvostruko lakše prenosi nego gripa, ali i dalje ostaje velika nepoznanica zašto su mjere zaustavile gripu, ali ne i koronu. Inače, godišnje u Hrvatskoj od gripe oboli oko 60 tisuća ljudi. Od gripe godišnje na svjetskoj razini umre oko 300 tisuća ljudi, a u ovoj godini od korone je umrlo 1,5 milijuna što znači da je smrtnost od COVID-a pet puta veća. Tek ćemo vidjeti kakva će biti ovogodišnja sezona gripe u Hrvatskoj, ali sudeći po rezultatima južne hemisfere, gripu uopće nećemo vidjeti.

www.sbd.hr

Čestitamo blagdan sv. Nikole I Dan dubrovačkih branitelja

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Kultura Škura bura

GIOVANNA KLIČAN, SLIKARICA

‚Nisam završila akademiju NOVA SAMOSTALNA IZLOŽBA umjetnice Giovanne Kličan otvorena je u utorak u Sponzi i trajat će do 14. prosinca. I ovoga puta priroda je glavni motiv njenih radova. Piše: MARO MARUŠIĆ Foto: Goran Mratinović ll Slikarica Giovanna Kličan u utorak je u Sponzi predstavila novi ciklus svojih radova s tematikom prirode. Izložba je nazvana 4 SEAsons, odnosno Četiri godišnja doba. Može se pogledati do 14. prosinca. Obzirom na situaciju s koronavirusom i nove mjere Stožera, kako će izgledati izložba? Prvo uopće nisam znala hoće li biti izložbe, a onda je odlučeno da se kulturne manifestacije ipak mogu održavati. Uglavnom, glavna je značajka da je okupljanje do 25 ljudi. U isto vrijeme ih više od toga ne smije boraviti ni na otvorenju izložbe, ni u danima iza. Na ulazu će se mjeriti temperatura i naravno nošenje maski, te distanca su obavezni.

U novoj izložbi Četiri godišnja doba nastavljate na tragu prošle samostalne izložbe gdje ste također izlagali djela s tematikom prirode. Što vas tu najviše inspirira? Nisam nešto oduševljena velikim gradovima, građevinama i užurbanim načinom života. Ovdje u Dubrovniku stalno sam okružena prekrasnim motivima iz prirode – zelenom bojom koja opušta, isto kao i morem. Duši daju mir. Pokušavam tu ljepotu prirode prenijeti na platno, ali koliko god se trudim nikad do kraja ne uspijevam. Ali eto barem malo koliko mogu. Priroda je zaista divan, nepresušan motiv. Uskoro ćete početi raditi i na drugim temama. Da, okrećem se portretima. Prije sam ih uvijek voljela crtati, pokušati izraziti nečiju ekspresiju i mimiku lica, a onda sam se okrenula prirodi. Sad se opet vraćam, sve to valjda

... Tko su vam slikarski uzori? Tijekom srednje škole sam obožavala Dalija. Njegov stil me oduševljavao, luđačka mašta koju je imao. Volim i Rembrandta, Rubensa, Da Vincija. Išla sam u muzej u Parmi samo da bih vidjela jednu Leonardovu sićušnu sliku.

ide u krugovima. Portreti su kompleksniji za stvaranje, moraš točno pogoditi nečiji karakter, pogotovo ako crtaš nekoga koga znaš. Ja sam primjerice uvijek nezadovoljna portretima svojih kćeri. Nećemo se varati, lakše je slikati stablo ili jedrilicu, nego lice neke osobe. Je li crtanje oduvijek bilo u vama? Jeste li u djetinjstvu planirali biti umjetnica ili se to dogodilo spontano? Oduvijek je ovo bio moj put, još od najranijih nogu. Još kao jako mala jednom prilikom u Kinder jaju dobila sam sićušne bojice. Stalno sam željela kupovati nova Kinder jaja ne bi li dobila još bojica. Kada god bi mi bilo dosadno rekla bih mami da mi da papir i bojice i bila bih mirna satima. Tako da sam uvijek crtkarala. Tijekom osnovne škole svi su željeli biti odvjetnici, doktori i slično, a meni je bilo jedino na umu veterina ili slikarstvo. Ipak upisala sam srednju umjetničku Luka Sorkočević. Prvu godinu mi je profesor bio Luko Piplica, a kasnije Ivana Selmani. Imala sam i kiparstvo, te dizajn. Kasnije ste upisali Akademiju u Splitu, ali niste je završili. Zašto? Uspjela sam je upisati bez plaćanja, bila sam visoko plasirana na upisima. Ali nisam je završila, jer sam se jako zaljubila. Potom smo odlučili imati djecu, iako smo bili jako mladi. Mislila sam da ću se prvo malo bavit oko dje-

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

u, jer sam se jako zaljubila’

Giovanna Kličan

ce, pa ću onda iza završiti akademiju. Nismo baš bili svjesni i previše razmišljali kako će to izgledati i kako ćemo prehraniti djecu (smijeh). Tako da se sve to odužilo i nisam se vratila na školovanje. Problem je što se ne može studirati vanredno, morala bih se opet vratiti u Split i cijeli dan pohađati predavanja, a sada to još uvijek ne mogu priuštiti. Žao mi je nekim djelom što ju nisam završila, ali uvijek ima vremena. A opet kada pogledam svoje kćeri ne žalim za tim. Problem je što se kod nas u Dubrovniku puno više cijeni netko tko nosi titulu akademski slikar, nego onaj tko je nema. Nebitno kakvi su im radovi. To je žešća diskriminacija. Nije ni Freddie Mercury završio glazbenu akademiju, nego je studirao dizajn.

Čim si akademski slikar u prednosti si. Može tvoj rad biti bezvezan, ali uvijek postiže veću cijenu, jer stoji titula akademskog slikara. A netko tko nije završio akademiju, može slikat super, ali uvijek ga se posmatra kao nekoga manje vrijednog. Dodatni je problem što se bez završetka akademije teško može naći nekakav posao koji jamči kakvu takvu sigurnost u nemirnom svijetu slobodnih umjetnika. Ne može se biti profesor, niti raditi neki sličan posao koji može, kako vi kažete, biti nekakva sigurnost. Jesam, zeznula sam se što to nisam završila, ali opet ne bih mijenjala za sve prekrasne godine koje sam provela s djecom u njihovu odrastanju. Možda jednog dana nadoknadim. Uvijek smo se smijali jednom

studentu koji je imao 32 godine dok je studirao na akademiji, a sada se možda tako nešto meni dogodi (smijeh). Kako vam je bilo slikati s malom djecom? Može li se stizati? Ono dođe inspiracija, ruka leti po platnu, a djeca ulete i traže marendu. One su dosta mirne i nezahtjevne, pa nije bio toliki problem. Naravno nekad slikaš, a one dođu i govore mama, ja sam gladna, i onda moraš sve ostaviti, iako je bio dobar moment i baš te išlo (smijeh). Kupila sam i njima pribor za crtanje, pa često zajedno radimo. Najteže je bilo dok su male, tad sam skroz stala sa slikanjem, a kasnije, nakon četvrte godine, ide puno lakše. Sve je stvar dobre organizacije.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

... U VAŠIM DJELIMA PRETEŽNO SLIKATE REALNE MOTIVE. ŠTO KAŽETE NA APSTRAKTNU UMJETNOST?

Kako danas jedan mladi slikar može preživjeti u Dubrovniku? Vrlo je teško. Sve manje ljudi kupuje slike i cijeni umjetnost. Čak i kada ima zainteresiranih često teško izdvajaju novce za sliku koja im se sviđa i koja će im biti tu cijeli život. Tu je naravno i užurbani način života, previše vremena koje se provodi u digitalnom svijetu, pa nestaje fokus s nekih umjetnosti koje su prije bile bitne poput slikarstva ili književnosti. Bez obzira na sve, to je moj put, nastavit ću njime, uvijek se nešto dobro izrodi. Nedavno sam otvorila Instagram i već imam neke upite za slike. Postoji li neka inicijativa mladih slikara u Dubrovniku da se udruže u neku platformu, pa da skupa lakše dođu po publike koja bi im kupovala slike? Iskreno ne znam. Dosta sam se povukla u neke svoje odaje. Zadnja grupna izložba koju sam radila bila je s kolegama iz nekadašnjeg razreda, ali nismo previše spominjali takve ideje. Kakva je umjetnička scena u Dubrovniku? Što se tiče kiparstva jako je skromna, malo što se događa. Što se tiče slikarstva, svako malo ima nešto, ostvaraju se izložbe, ali slabo se prati. Malo se o tome svemu govori. Mediji su tu krivi. Trče za gledanošću i klikanošću i uvijek će crna i žuta kronika privlačit više ljudi od kulture. Možda ni škole nedovoljno obrazuju djecu po pitanju umjetnosti, pa ih kasnije ne interesira.

Problem je što se likovni, glazbeni, tjelesni… predstavljaju kao sporedni predmeti. Uvijek su najvažniji hrvatski, matematika i neki drugi predmeti, a ovi služe za popravljanje prosjeka ocjena. Ako ćeš upisati gimnaziju, uvijek se gledaju ocjene ovih glavnih predmeta, a likovni, glazbeni i slično se doživljavaju kao nešto usput. Vjerojatno i to igra ulogu zašto kasnije ljude ne interesira umjetnost. Sjećam se kako je meni jedna profesorica u osnovnoj školi rekla kad me vidjela da bojam: „Ej, što to radiš, hoćeš li biti pitur u životu? Šteta je što se djecu koja imaju afinitete prema umjetnosti, ne potiče na daljnje izražavanje, već im se predstavlja kao nešto sporedno.

Nisam baš pobornik apstraktne umjetnosti, niti znam emocije prenijeti na takav način. Probala sam, ali nije mi išlo. Izgledalo mi je kao neka velika mrlja. S druge strane kada crtaš lišće, cvijeće, unosiš linije, sjene, pokušavaš dočarati realnost na neki svoj način. Hiperrealizam mi također nije privlačan, jer je to u biti fotografija i gubi se ta bit slike. Naravno i meni se neka apstrakcija sviđa, sve ovisi o načinu na koji umjetnik prenosi emocije. Ljepota je u oku promatrača. Nekome će Jackson Pollock biti bez veze, drugi će biti oduševljen.

Bi li u Dubrovniku trebalo ići u smjeru postavljanja umjetničkih kipova na trgove, kružne tokove i slično, kao i oslikavanja zidova i crtanja murala, a da to nisu samo ratne tematike i Torcida? To bi bilo sjajno. Ja kad odem negdje vani, obožavam vidjeti street art. Šteta što toga nema kod nas, ne znam zašto. Kiparstvo je, nažalost, još manje zastupljeno nego slikarstvo. Što kažete na one slikare koji crtaju panorame Dubrovnika kao turističke suvenire? Ima li tu umjetnosti? Ljudi moraju od nečega živjeti i razumijem to. Dubrovnik je stvarno predivan i svaki umjetnik ima inspiraciju nacrtati ili Stradun, crkvu, ulice, jer ne možeš odoljeti

ljepoti grada. Ako te stvari crtaš iz duše, jer te nešto goni, onda je to umjetnost, ali ako ponavljaš iste motive isključivo za prodaju turistima onda je to lažna umjetnost. Ključna je stvar s koliko ljubavi i duše radiš to što radiš. To se osjeća i vidi.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kultura

Baš kao nekada, vrijeme

je za DRIVE IN KINO DUBROVČANI OD OVOG TJEDNA mogu uživati u drive in kinu na gornjem parkingu u ‚Radeljeviću’ Foto: GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

ll Projekt je to Kinematografa Dubrovnik kako bi, kako navode, sugrađanima ponudili barem djelić društvenog života u sigurnim uvjetima u ovim nesigurnim vremenima. Na velikom kino platnu svaku večer će se prikazivati dva f ilmska naslova iz obiteljskog programa, filmskih bisera, romantičnih naslova, ciklusa autora, aktualnih filmova itd. U „autoizolaciji“ moći će biti dvije osobe, a kapacitet gledališta je 35 automobila po projekciji raspoređeni tako da u svakom trenutku može svatko izaći s parkinga. S obzirom na hladna vremena, posjetitelji ne moraju brinuti da će zbog zvuka filma morati držati otvorene prozore jer će njega moći pratiti putem svojih radijskih prijemnika u auto-

mobilu koji će biti prilagođen privremenoj radijskoj frekvenciji. „Iako će se ulaznice moći kupiti i na licu mjesta, najljepše molimo naše sugrađane da zbog svoje, ali i tuđe zdravstvene sigurnosti ulaznice, uko-

liko su u mogućnosti, kupuju putem internetske stranice www.ulaznice. hr. Svi posjetitelji koji će morati izaći iz automobila prije, tijekom ili poslije projekcije moraju imati zaštitnu masku,” poručili su iz Kinematografa Dubrovnik.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

BROD KOJI JE OPLOVIO SVIJET

Prema f regati Novara koja je prevoz su počasni plotuni s njegovog Lok OD EKSPLOZIJE na austrijskom ratnom brodu Triton pred Lokrumom, do političkog puta cara Maksimilijana u Meksiku, od uspona do pada

Piše: IVO BATRIČEVIĆ ll Na Lokrumu s utvrde Fort Royal 11. siječnja 1868. ispaljeni su počasni plotuni prema Fregati Novara u kojoj se na putu iz Meksika za Trst prevozilo tijelo bivšeg meksičkog cara Maksimilijana I. Novara je bila u pratnji tri ratna broda, kao što se vidi na popratnoj fotografiji toga događaja iz 1868. koja se nalazu u samostanu sv. Jakova. Ali, prije toga, povratak u davnu 1859. Na sidrištu pred Lokrumom 9. svibnja 1859. godine eksplodiralo je skladište baruta na austrijs-

kom ratnom brodu „Triton“. Od 107 mornara i 8 časnika stradalo ih je 85. Odmah nakon stradanja Tritona 12. svibnja 1859. vrhovni zapovjednik, admiral flote Austrougarske mornarice nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan je došao na Lokrum s jahtom „Fantasia“. Zaljubljuje se u ljepotu otoka i iste godine je za sebe i svoju prelijepu suprugu Charlote kupio otok Lokrum od obitelji Tomašević. Boravili su na otoku 18 puta i kao istinski zaljubljenik u njegovu ljepotu osobno sudjeluje u njegovu uređenju. U znak uspomena na tužni dan, dao je podignuti veliki kameni križ kraj

Maksimilijanov službeni carski portret, djelo poznatog slikara Winterhaltera

Dana 19. lipnja 1867. Maksimilijan je strijeljan zajedno s Miguelom Miramonom i Tomasom Mejíom

Skalice na sjevernoj strani Lokruma, udaljen od Portoča otprilike 2 km, i na njemu dao uklesati imena svih poginulih. Maksimilijan je 1863. prihvatio meksičku carsku krunu i te godine u studenom posljednji je put boravio na Lokrumu prije odlaska u Meksiko. Austrijski bojni brod SMS Novara (prevod za SMS je brod njegovog veličanstva) prevezao ga je iz Jadrana do Veracruza u Meksiku uz pratnju fre-

gate SMS Bellona (austrijska) i Themis (francuska). Meksički monarhisti su Maksimilijana uz potporu francuskog cara Napoleona III. proglasili carem Meksika 10. travnja 1864. godine čime je on postao Maksimilijan I. od Meksika. Većina europskih država priznala je i podržavala njegovu vlast, poglavito Francuska, Austrija, Belgija i Španjolska, a imao je i potporu

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

zila Maksimilijanovo tijelo ispaljeni kruma, u kojega je bio zaljubljen

... Na sidrištu pred Lokrumom 9. svibnja 1859. godine eksplodiralo je skladište baruta na austrijskom ratnom brodu „Triton“. Od 107 mornara i 8 časnika stradalo ih je 85. Vrhovni zapovjednik, admiral flote Austrougarske mornarice nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan je došao na Lokrum s jahtom „Fantasia“. Zaljubljuje se u ljepotu otoka i iste godine je za sebe i svoju prelijepu suprugu Charlote kupio otok Lokrum od obitelji Tomašević.

Katoličke crkve, čije su svećenike u Meksiku republikanci ubijali u unutrašnjim nemirima i sukobima koji su prethodili stranoj intervenciji i uspostavi carstva. Sjedinjene Američke Države nisu priznale Carstvo, nego su nastavile podržavati svrgnutog predsjednika, Benita Juareza. Vojna potpora Sjedinjenih Država republikancima, poglavito nakon pobjede u Građanskom ratu, bila je veliki doprinos kasnijoj pobjedi te frakcije meksičkog političkog života u sukobu s monarhistima. Godine 1867. republikanci su nadvladali, zarobili Maksimilijana te ga 19. lipnja po-

gubili u gradu Queretaru. Njegovo mrtvo tijelo je potom javno izloženo u katedrali u Queretaru, gdje je ostalo do 1868. Austrijski car Franjo Josip I. poslao je u Meksiko fregatu Novaru kojom je zapovijedao znameniti admiral Wilhelm von Tegetthoff, da dovede tijelo svoga brata i tako je nastala priložena fotografija na kojoj se vidi da je na putovanju od meksičkog Veracruza do dvorca Miramar u Trstu fregata Novara prošla pored Lokruma gdje su mu s utvrde Fort Royal ispalili počasne plotune. Nakon dugog putovanja Maksimilijan je napokon primjereno pokopan u habsburškoj carskoj kripti u Beču. Fregata Novara je izgrađena u Veneciji 1850.-te godine, bila je duga 76,8 metara. Za prvo putovanje oko svijeta su imali samo jedra, a za drugo putovanje prema Veracruzu- Meksiko, Novara je ipak od 1962. godine imala novougrađeni parni stroj jačine 890 KW s kojim je plovila do 12 čvorova brzine. Mogao bih dosta pisati o njoj, ali kao zanimljivost ću spomenuti da je oplovila svijet u ekspediciji koju je odobrio i sam Maksimilijan, a trajala je od 1857. do 1859. godine te je putovanje trajalo dvije godine i tri mjeseca. Na tom povijesnom, znanstvenom i ekspedicijskom putovanju Novara je posjetila: Gibraltar, Madeiru, Rio de Janeiro, Cape Town, St. Paul island, Ceylon, Madras, Nicobar Islands, Singapore, Bataviu, Manilu, Hong Kong, Shanghgi, Puynipet Island, Stewart Island ili Stuart Island (16.-17. listopad 1858.), Sydney (5. studeni

Počasni plotuni sa utvrde Fort Royal za Maksimilijana na fregati Novara

1858.), Auckland, Tahiti, Valparaíso, Gravosa (naravno Dubrovnik) i povratak u Trst je bio 26. kolovoza 1859. U svim posadama austrougarskih brodova Hrvati su činili 34 posto posade te je takav omjer bio i na dvije opisane plovidbe. Ovaj tekst bih završio s još jednom zanimljivosti i poveznicom za crkvu i samostan sv. Jakova gdje se osim gore opisane slike nalaze i orgulje koje su trebale biti na Titaniku. Naručene orgulje nisu bile završene do prvog polaska Titani-

ka za New York iz Southamptona 10. travnja 1012. Tako su koliko je poznato pri potonuću muzičari svirali klavir, a trebali su svirati orgulje. Na kraju bogati židov Wilim Zimdin iz Letonije kupuje orgulje i ugrađuje ih u vilu Šeherzadu. Danas se orgulje nalaze u crkvi svetog Jakova, rastavljene u tri dijela, puna prašine godinama čekaju obnovu i tako vrijedan eksponat svjetske vrijednosti i dalje propada jer nema tko novaca za uložiti u obnovu. Ministarstvo kulture je 2006. godine utvrdilo da orgulje imaju svojstvo kulturnog dobra.

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

KRAĐA U METKOVIĆU

Dvojac čovjeku upao u kamion i ukrao 18.500 kuna, žena čuvala stražu

PRIJETIO SLUŽBENICI PIŠTOLJEM?

Priveden osumnjičenik u slučaju oružane pljačke mjenjačnice u Gružu

ll Nakon što je prošle srije- navedeni novčani iznos, kode, 25. studenog 37-godišnji muškarac Policijskoj postaji Metković prijavio krađu 18.500,00 kuna, provedeno je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena sumnja da su navedenu krađu počinila dvojica mladića u dobi od 23 i 28 godina. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su osumnjičeni, u noći 24./25. studenog, iz nezaključanog kamiona koji se nalazio parkiran iza obiteljske kuće oštećenog, otuđili

ji se nalazio odložen u pretincu kamiona. Nadalje, kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da je 26-godišnjakinja počinila kazneno djelo „Prikrivanje“, te je od nje, uz potvrdu, oduzet dio otuđenog novca. Zbog sumnje da su počinili navedena kaznena djela policija protiv osumnjičenih podnosi kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu, stoji u priopćenju PU DN.

PAO NA KARASOVIĆIMA

Nijemac švercao cigarete u kamperu l l U poslijepodnevnim satima u petak, 27. studenog, ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Karasovići pristupilo je kamper vozilo njemačkih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 67-godišnji njemački državljanin. Tijekom granične kontrole, koju su zajednički obavili djelatnici carine i policijski službenici Postaje granične policije Gruda, u preinačenom prtljažnom dijelu kampera pronađe-

ne su 1492 šteke cigareta koje su oduzete uz potvrdu, a kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su bile namijenjene zapadnoeuropskom tržištu. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo „Izbjegavanje carinskog nadzora“ njemački je državljanin, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Sudac istrage odredio je protiv 42-godišnjaka istražni zatvor u trajanju od mjesec dana zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela ll Muškarac (42), osumnjičen da je u prošlu srijedu opljačkao mjenjačnicu u Gružu, priveden je prošle subote pred suca istrage koji mu je odredio istražni zatvor u trajanju od mjesec dana.

nicu te, uz prijetnju uporabe pištolja, zatražio od službenice da mu preda novac što je ona i učinila te mu predala 20.660,00 kuna, 8.940 eura, 4.270 američkih dolara i 60 konvertibilnih maraka.

Kako su obavijestili na stranicama DORH-a, postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 42-godišnjak, u namjeri pribavljanja nepripadne koristi, maskiran ušao u mjenjač-

Sudac istrage nadležnog suda odredio je protiv 42-godišnjeg okrivljenika istražni zatvor u trajanju od mjesec dana zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU. I IL EN IJ OC I ST GO

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

IZUMRLA PTICA MOAVKA

TVORAC, AUTOR (lat.)

RAZRED

LO[E, ZLO

UZRO^NI VEZNIK

AKTIVNI ^UVENO VULKAN NA DJELO M. ANTARRAVELA KTICI

RANIJI RUKOMETA[, MOMIR

^ETA

NA[ POLUOTOK

NO]NA PTICA

GLAZBENIK SA SLIKE, RO\EN U DUBROVNIKU

BURKINA FASO

LJE^ILI[TE, TOPLICE

SLIKA NA SVJE@EM MALTERU

PRIZNANJE KOJE JE DOBIO GLAZBENIK SA SLIKE

4. I 5. SAMOGLASNIK

DIO @ELJ. POSTAJE

SUDARANJE

KANJON KOLORADA

PRITOK DUNAVA

SLIKARKE KOJE RADE VODENIM BOJAMA POTREBA ZA JELOM RADNJA IZ KOJE SE MO@E ZAKLJU^ITI PRAVNO RELAVANTNA VOLJA NEKE OSOBE KOTA^ ZA PRIJENOS GIBANJA UZ POMO] U@ETA

KER

LOLA, BEKRIJA

^UVENI ASTRONOM, JOHN

TORINO

KALIJ

VRSTA KOLA^A

NJEGOV INSTRUMENT

BELGIJA LICE

OREST OD MILJA

JAZBINA, LOG

IZOLACIONISTI^KA POLITIKA KIKINDA

NORVE[KA

TIP. FR. AUTA

RUKOMETA[, IGOR

TAKMI^ENJE U ZNANJU

BIV[I [VADSKI TENISA^ WILANDER

INDIJANSKO PLEME U NEVADI

PROPAST

PLANINA IZME\U AZIJE I EVROPE

CRTICA PRI PISANJU

SLATKI PLOD IZ PORODICE BUNDEVA

POLET

ENERGIJA

OMLADIN. CENTAR

NJEMA^KA ENIGMATSKI KLUB

JADRANSKI OTOK

TENOR @UNEC

PATKA

LITRA

ATLETSKI KLUB

VRSTA KNJI@EV. DJELA (mn.)

DANI

NAGRADA KOJU JE DOBIO

TALIJ

OCJENJIVANJE (mn.)

GLAZBENA PRIREDBA

BUGARSKI KNJI@EVNIK GIN^EV

STARI SLAVEN KOLUT OD CVIJE]A

PJEVA^ JUSI]

USTVARI, ZAPRAVO

KRALJICE U [AHU

”EASTERN EUR. TIME”

ZAKOVICA

KROJA^KA ALATKA

GLAVNI BORAC U KORIDI

TRINA

GNJILI

^ELIK

KNJI@EVNIK KULENOVI]

IMPERATOR TRGOVA^KI OBI^AJI

GLAZBENO DJELO

GALIJ

JEDINICA EL. OTPORA KARTE NAKON DIJELJENJA

STRANA NEGACIJA

ELEKTRON

NEUTRON IZRA\IVA^I REMENJ

RJE[ENJE - Maroje Br~i}, BF, ou, peron, sudar, akvarelistkinje, tek, be}ar, pas, kolotur, vafl, K, Ori, osoba, loga, N, KI, ami, kviz, Mats, Loko, smak, Ural, tire, dinja, elan, E, OC, EK, D, Noni, dame, Tl, Orlando, tar, nitna, koncert, Ibrica, vijenac, ~, uzance, etida, igla, talon, non, naime, remenari.

petkom

VOZILA

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

Smart FORTWO

Seat Leon 1.2

PLOVILA ll Prodajem plastičnu pasaru

4,60 m. Kontakt 098 177 6107

ll Prodajem brodsku kopču. ZF

2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna. MOB: 098 285 038

ll TSI, 86 KS, 138 000 KM. Cijena

49,900 kuna MOB: 098244390 ___________________________________

Vw polo 1.4 TDI

ll Coupe 1.0, Passion oprema. Re-

gistriran do 06/2021 godine. Cijena 10000 EUR. MOB:098244682 ___________________________________

Piaggio Beverly 350 sport IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljuje se stan na duže

vrijeme (I. Vojnovića 50). Kontakt 098392233 ll Iznajmljujem jednosoban

stan u Lapadu na duže vrijeme, a može i prodaja. 099 688 0160 ll 2001 god., 1000 eur. 098/756239

___________________________________

Hyundai

ll Iznajmljujem 2 stana po ll 2012,30.000 km,reg do 10/20.

Cijena 3000 eur. 098/756-239 ___________________________________ ll Prodaje se Gillera Runner motor.

1998 godina, 50ccm. 33000 km. Cijena 8000 kuna. MOB:098285038 ___________________________________

Buba 1865.

35m2,potpuno opremljena s parkingom na duže ili na kraće vrijeme. MOB: 098 910 5375 ll Iznajmljuje se garsonjera u

Lapadu na duže. Sve informacije na mob 0989439498

PRODAJA NEKRETNINE llStanovi za prodaju. Cijena kva-

drata od 3000 do 3500 eura. Kontakt: 091 442 3251 ll 2004. godina, 142 000 km, prvi

vlasnik, nepušač. Klima, servo volan, el. podizači stakala, radio CD. Cijena 15000 kn. MOB: 098618994 ___________________________________

Chevrolet Spark

2014. godište. 33000 kuna. Bez troškova prijenosa, registriran do 03. mjeseca 2021. MOB:098585251

ll Prodajem „bubu” (1965.). Ne

prodajem vrijednost, već starost. Registrirana pred 3 mjeseca, u voznom stanju. Tel. 020/425-744

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

ll LAPAD - STAN 80 M2, 3 so-

be+DB,247.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe + DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll

KUPARI KUĆA 550 M2 za turizam,smještaj više djelatnika (30-40) potrebna rekonstrukcija 377.850 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran

luksuzno 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll ATLANT CENTAR-53 M2,atraktivan PP u prizemlju. 239.560 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert A. ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe + DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije sobe+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+D-

B,vrt 34 M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

PRODAJA RAZNO ll Prodajem ekstra djevičansko

maslinovo ulje i med. TEL: 020 426 049, MOB: 091 9366 481 ll Prodajem narančine ale-

ksandrine i naranče Vošingtonke s Kalamote vrlo povoljno. MOB: 095 877 34 93 ll Prodajem kvarcnu peć 3x800 w i

plinsku peć za grijanje povoljno. Kontakt: 099 857 1306

ll U pola cijene prodajem nekoriš-

tene naglavne slušalice Vivanco, to in one, bluetooth s mikrofonom. Cijena 130 kn. Kontakt: 091 754 9952 ll Prodajem plinsku bocu za do-

maćinstvo. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481

DEŽURNA LJEKARNA „ KOD ZVONIKA” od 30.11.do 6.12.2020. „GRUŽ” od 7.12. do 13.12.2020.

RAZNO ll Tim iskusnih meštara nudi

pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramičarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaža namjestaja, izrada i postavljanje željeznih ograda, vrata. MOB: 098 765 460 ___________________________________ llKAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,čišćenje i zaštita grobnica,klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. MOB: 091 7285208 ___________________________________ llZaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa ,sve informacije na 091 1472 794. Mokošica. ___________________________________ PREMINULI ŠEVKIJA ELEZOVIĆ (1930) LUCIJA VLAHUŠIĆ (1936) EVA BRBOLEŽA (1933) TEREZA ĐURATOVIĆ (1952) MATO NIKO DRAGIČEVIĆ (1928) ANICA PRKAČIN (1942) CVIJETO ANTUNOVIĆ (1942) NEĐELJKO BAROVIĆ (1937) TOMISLAV KNEGO (1938) MIHO TROJAN (1931) IVO LJUBIĆ (1933) ĐURO TOMIĆ (1933) DANICA KRALJ (1949) ZORA BENKOVIĆ (1923) MLADEN POPIĆ (1984) BRANKA IVETIĆ (1936) FAZLIJA PERVAN (1937) MATEO PULJAK (1958) PETAR GOLJC (1938) ANA KATIČIĆ (1934)

petkom

• BROJ 27 • 4. prosinca 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

BABLJE LJETO DUGO TRAJALO

STUDENI je ove godine bio suši od prosječnog srpnja TAKO JE U DUBROVNIKU PO SLUŽBENIM PODACIMA DHMZ postaje na Gorici palo svega 9.7 litara po metru četvornom u ovogodišnjem studenom. Za usporedbu, u srpnju, kao najsušnijem mjesecu u Dubrovniku, u prosjeku padne oko 32 litre Piše: DANIEL PAVLINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Studeni je posljednji mjesec klimatološke jeseni, a ujedno u prosjeku (referentno razdoblje 1961.1990.) najkišovitiji mjesec u Dubrovniku u godini. To je razdoblje kada smo pod čestim utjecajem ciklona koje različitim stazama stižu sa Sredozemlja ili s Atlantika i često nas ostavljaju u svom prednjem dijelu, pod utjecajem južine i uz dosta kiše. Ponekad se te ciklone kreću duž Jadrana prema jugoistoku, ili već prolaze nekom južnijom stazom, a u oba slučaja dolazi do prodora hladnog

zraka uz ‚škuru’ buru, no takav tip vremena ipak se češće kod nas javlja zimi. Učestalost pojavljivanja, kao i karakteristične staze ciklona osnovni su razlog činjenice da je baš studeni u Dubrovniku u prosjeku najkišovitiji mjesec u godini. Ove godine, u kojoj je ionako podosta toga neobično, to baš i nije bio slučaj. Stabilna i izražena anticiklona zaposjela je veći dio europskog kopna i kroz veći dio mjeseca podržavala mirno, sunčano i razmjerno toplo vrijeme. Takva anticiklona svojim je postojanjem djelovala poput bloka ili brane prodorima s Atlantika dublje u europsko kopno i prema srednjem i istočnom Sredozemlju i samo nastavila ionako ispodprosječno oborinsku godinu. Može se zamisliti poput velikog jezera gustog i „teškog” zraka iznad središnje i istočne Europe, unutar kojeg je barometar pokazivao često i iznad 1030 hPa. Samo je u nekoliko kraćih navrata došlo do narušavanja ili povlačenja anticiklone, što je dovodilo do kratkotrajnih destabilizacija vremena uz vrlo malo oborina. Tako je u Dubrovniku po službenim podacima DHMZ postaje na Gorici palo svega 9.7 litara po

Prizor iz studenog, na plažama je još bilo kupača metru četvornom u ovogodišnjem studenom. Za usporedbu, u srpnju, kao najsušnijem mjesecu u Dubrovniku, u prosjeku padne oko 32 litre. Inače je prosjek za studeni gotovo 150 litara (147.1) po metru četvornom. Što se neslužbenih podataka tiče, automatska meteorološka postaja na OŠ Mokošica izmjerila je 19 litara, od čega je većina pala u jednom danu. Možemo zaključiti da se radi o izrazito sušnom studenom, a podrobnu analizu objavit će klimatolozi DHMZ-a početkom prosinca. Od 2012. do danas ovo je uvjerljivo najsuši studeni u

Dubrovniku. Proteklih godina količine oborina većinom su bile iznad 150 litara; prošle godine 190, a najviše 2013. kada je u studenom palo 255 litara. Najmanje oborine bilo je 2012. sa 77 litara. Prosinac će započeti uz znatno narušavanje spomenute anticiklone i približavanje duboke atlantske ciklone sa sjeverozapada, s kojom će uspješno započeti put prema prosječnih prosinačkih 137 litara oborine po metru četvornom, a tko zna, možda ga do kraja mjeseca i nadmašiti. U tom slučaju prosinac bi uz kolovoz i rujan bio jedini oborinski iznadprosječan mjesec u 2020. godini.