BROJ 26

Vijesti

petkom

AUTOR: SLAVKO BOVAN

REKLAMI RANJE PROIZVODA

MINERAL KALCIJEV KARBID

OBLASTI POD VLA[]U VOJVODE

GUTLJAJ

BIV[I

S K A N D I N A V K A POSUDA ZA TRAG NA KUPANJE KADA

,

PODLOZI (mn.)

NATJECA NJE SPORTA[ A SA SLIKE

PLANINS KI VIJENAC U SREDNJO J EUROPI

JUGOISTOK

JAK VJETAR (mn.)

STARICE NATRIJ

TR^ATI NA SVE STRANE

VOLUMEN

RATAR KOJI ORE

DESET DANA ILI DESET GODINA

TANKA TKANINA

NA[A TENISA^ICA

RIMSKI:

STALAK SA TINTARN ICOM (tur.)

PORTUGA L

5

ITALIJA PODCJENJIVANJE

LITIJ

KALIJ

TRO^LAN I ALGEBAR .

IZRAZ

VRLO MALA ^ESTICA

MALAJSK O BJESNILO UZVIK NESTRPL JENJA ZANATLIJ A KOJI POPRAVL JA ORU@JE (mn.)

PRI[TINA

FOSFOR

GLUMICA KODAR

TANGENS (skr.)

AMERI^K A GLUMICA

ROVATI FILMSKA ULOGA POKAZNA ZAMJENI CA

LOVINA

SLAVNI MOTOCIKLIST, SITO

AMERICIJ

GRAM

@IVAHAN PLES

DRVNA INDUSTR IJA MUDRI TROJANS KI JUNAK

AD HONOREM

MALO POMALO

KEMIJSK I ELEMENT (Hg) GRAD U SLOVENI JI

PRVO SLOVO

UZ, DO, KOD

KUP ALKALOID U ^AJU

GRAD U ITALIJI

NI@A STRU^NA SPREMA

LIKOVNI UMJETNI K KUP EVR. PRVAKA

MODA DUGIH HALJINA

NENASTU PANJE U UTAKMIC I

PRIJEVREMEN

STARA ZEMLJI[NA MJERA TONA

TIH INICIJALI SLIKARA [O[TERI ]A

SPORT SPORTA[ A SA SLIKE

AUSTRIJA VRSTA CVIJETA OGRANI^ENJE

SREBRO KORA^AJU]I SKLADNO

”OPT. VAR. DEVICE” VRSTA VRBE (mn.)

RAZRED

UTIKA^, UTI^NICA (njem.)

RJE[ENJ E - eks, vojvodstv kankan, ru`a, a, Karpati, g, pehar, revolt, orkani, slikar, Atri, bake, maksi, OVD, neigranje, Al, Na, rastr~ati se, miran, DI, oboa, cio, ral, plivanje, divit, Mihovil Antenor, [panja, I, {teker. stol, amok, K, Li, ama, atom, Oja, PR, P, rola, riti, ulov, onaj, `iva, Pons, A, Ag, Am,

U OVOM BROJU Godina 1, broj 26, 2020.

Izlazi jednom tjedno

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

COVID U ŽUPANIJI Sve je više mladih s težim simptomima, ali krivulja ne raste

ALARM ZA UZBUNU Obiteljsko nasilje u koroni se poduplalo, depresija i anksioznost eksplodirali

BAŠIĆ I MILOSLAVIĆ IZ ŽUPKE: Sve više mladih Župljana u nama vidi novu priliku

VIJESTI

VIJESTI

INTERVJU

Foto: Goran Mratinović

ZIMSKI FESTIVAL Kućica neće biti, ali tu su kolendari, cabrio bus, photo pointovi…

ll Ovogodišnja mani-

festacija je prilagođena mjerama koje su na snazi, a cilj je ne opteretiti bolnički sustav Stranica 4

POZITIVAN TREND Baby boom u Župi i Metkoviću, među hrvatskim su rekorderima

ll „Ipak se tu radi o do-

SVETA KATE KOKOŠICA

LOCKDOWN SVE DO BOŽIĆA

NAROD NA BALKANU

POTPUN, ^ITAV

TROFEJN I SPORTA[ SA SLIKE DIO NAMJE[TAJ A

O BESPLATN

Petak, 27. studenoga

TORINO

ALUMINIJ

UOBRA@E NO

DUHA^KI INSTRUMENT

NE[TO SVETO

SUPROTSTAVLJAN JE VRSTA NAKITA

seljavanju u Župu, a zadnjih godina su to mahom mlade obitelji koje tu posjeduju nekretninu odnosno kupuju nekretnine ...

Stranica 26

ANDRIĆI OSNOVALI UDRUGU

ll ‚Saudade’ će okupl-

jati entuzijaste koji žele pomoći djeci Stranica 32

KRALJICA SPORTOV A

2

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piše: Maro Marušić

Topla psihijatrijska priča o depresiji

G

odina je 2005. Za gluten dobar dio čovječanstva još uvijek nije čuo. Zapadnom čovjeku brašno je glavni sastojak prehrane. Naravno uz šećer. Coca-cola bilježi najbolje rezultate u svojoj stogodišnjoj povijesti. I njezin brat Pepsi također. McDonald’s ruši rekorde prodaje svojih nezdravih hamburgera. Ljudi se ubijaju i alkoholom, pa raste proizvodnja piva i vina. Anita Šupe još uvijek nije izdala svoju knjigu uspješnicu Istine i laži o hrani. Nitko ne zna što je to prehrana LCHP, a još manje kako ući u ketozu. Za tapioku su čuli samo najveći hipsteri. ezultat nezdrave prehrane je da su milijuni Zapadnjaka predebeli. Krvne žile im pucaju, infarkti su česti kao komarci u sumrak, umire se sve u šesnaest, ali i ne samo u 16 sati – čitav dan debeli Europljani i Amerikanci padaju mrtvi zbog govana koje unose u svoje tijelo. Za to vrijeme Svjetska zdravstvena organizacija šalje dramatično priopćenje u kojem upozorava na 2020. godinu – to je godina kada će depresija postati najrasprostranjenija svjetska bolest. odina je 2010. U Hrvatskoj još uvijek nije donesen zakon koji brani pušenje u ugostiteljskim objektima.

Karcinom pluća kosi stanovništvo. Ni-

R

G

je bolje ni u drugim zemljama. Poljoprivredni proizvodi prskaju se pesticidima, a rak debelog crijeva i želuca češći je od raka kosmeča na Dančama. Milijuni turista putuju na Maldive, Sejšele, Tajland i tamo se izlažu smrtonosnom suncu. Kućama se vraćaju sa suvenirom melanomom. Bolnice su pretrpane pacijentima koji čekaju kemoterapiju. Uz to, pržena hrana i šećer pospješuju sve žive karcinome. oca-cola bilježi najbolje rezultate u svojoj stogodišnjoj povijesti. I njezin brat Pepsi također. McDonald’s ruši rekorde prodaje svojih nezdravih hamburgera. Alkohol i pršut konzumiraju se u rekordnim količinama. Diljem svijeta karcinom ubija milijune – umire se sve u osamnaest – ali i ne samo u 18 sati – po čitave dane čovječanstvo umire zbog sranja koje unose u svoje tijelo. Za to vrijeme Svjetska zdravstvena organizacija šalje dramatično priopćenje u kojem upozorava na 2020. godinu – to je godina kada će depresija postati najrasprostranjenija svjetska bolest. odina je 2015. Nikad prije u povijesti nije zabilježeno toliko slučajeva dijabetesa i demencije. Pola staraca u Europi ne zna tko su, što su, odakle su i gdje im je kuća. Dobar dio njih su bivši boksači i nogometaši uključujući pri-

C

G

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik padnike slavne engleske generacije iz 1966. godine, kao i nepogrešivog njemačkog bombardera Gerda Mullera. U Velikoj Britaniji u medijima je u tijeku velika debata treba li zabraniti udaranje lopte glavom na treninzima, jer to pospješuje Alzheimera i druge demencije. Najveći engleski treneri podržavaju inicijativu, iako im nije jasno kako na treninzima bez udaranja lopte glavom mogu poboljšati defanzivnu igru svoje momčadi. druge strane pacijentima od dijabetesa kidaju se prsti, noge, umiru u najstrašnijim mukama. Šećer je svuda oko nas.

Coca-cola bilježi najbolje rezultate u svojoj stogodišnjoj povijesti. I njezin brat Pepsi također. McDonald’s ruši rekorde prodaje svojih nezdravih hamburgera. Čokolada, grickalice, kolači konzumiraju se u rekordnim količinama. Epilog je brutalan – diljem svijeta milijuni umiru zbog pizdarija koje unose u svoje tijelo. Za to vrijeme Svjetska zdravstvena organizacija šalje dramatično priopćenje u kojem upozorava na 2020. godinu – to je godina kada će depresija postati najrasprostranjenija svjetska bolest. odina je 2020. Pojavio se nekakav koronavirus. Nije baš opasan, mali broj ljudi od njega umire. Točnije rečeno umiru samo ovi gore nabrojeni koji su pomogli Coca-Coli ostvariti najbolje rezultate u povijesti. I njezinom bratu Pepsiju također. Znači, ugroženi su jedino oni koji već imaju kardiovaskularnih problema, ili karcinom, ili dijabetes, ili demencije, ili sve zajedno. ez obzira na to države ulaze u lockdown. Zabranjuje se kretanje, rad ugostiteljskim objektima, teretanama, prodaja alkohola... Nema više svadbi, nema koncerata, nema čak ni organiziranih sprovoda. Capak napominje kako je jako opasno igrati čak i tenis, jer se može kihnuti u lopticu i prenijeti virus protivniku. Jedini lijek protiv toga je da suparniku pustiš as. Zabranjuju se turistička putovanja, okupljanja poviše jednog čovjeka. Mladi koji organiziraju ilegalne partyje proglašavaju se bio teroristima. Na nogometnim utakmicama nema navijača, otkazali su se čak

3

S

G B

Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus

i Europsko prvenstvo, Olimpijske igre i slavni Wimbledon koji u sto i kusur godina svoga postojanja nije organizirao natjecanje jedino u Drugom svjetskom ratu. Ukratko sve je potpuno stalo – manje, više mogu raditi jedino mise i procesije i u skladu s tim ljubljenje mrtvih popova. rognoze Svjetske zdravstvene organizacije su se obistinile. Više od pola čovječanstva je u teškoj depresiji. Nina Badrić plače da je gladna. Njena kolegica Remi također. Maja Šuput je rastrojena, jer ne može ušpricati novu turu botoksa. Čitave svjetske ekonomije su u rasulu. Stotine milijuna ljudi ostale su bez radnih mjesta. Kruzeri plutaju svjetskim morima bez ijednog putnika. Avioni leže po pistama i nitko se njima ne vozi. Plaču i prostitutke u Amsterdamu i Hamburgu, jer im zbog socijalne distance koje one ne mogu ispoštovati u svom poslu, nije dozvoljen rad. Plaču i tajlandski ladyboyevi. urizam je potpuno umro, nitko se ne sjeća vremena kada se putovalo u strane zemlje i hvalilo fotograf ijama na

P T

društvenim mrežama. Nema ni najobičnijeg okupljanja u kvartovskom kafiću. Nema jednostavno ničega. Jedno veliko ništa, kao da je svijet propao u Hawkingovu crnu rupu.

Potpuna depresija u najcrnjem obliku. Ljudi su očajni, jedino o čemu razmišljaju je kako najbezbolnije izvršiti suicid. Hoće li se objesiti, propucati glavu, baciti sa zgrade, pojesti tablete…? epresija je zavladala i u Coca-Coli. Bilježe najgore rezultate u svojoj povijesti. I njezin brat Pepsi također.

McDonald’su pada prihod, jer u isto vrijeme ne smije biti više od pet mušterija. Ako se ovakva situacija nastavi još koji mjesec čovječanstvo će otići u kolektivno depresivno ludilo. Čitav Planet Zemlja će postati psihijatrija na otvorenom. Pardon zatvorenom.

Tko se ne ubije, nije normalan, pisat će na ulazu. a to vrijeme Svjetska zdravstvena organizacija šalje dramatično priopćenje u kojem upozorava na 2020. godinu – morate nositi maske i držati socijalnu distancu!

D Z

4

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

PREDSTAVLJEN PROGRAM DUBROVAČKOG ZIMSKOG FESTIVALA

KUĆICA ZBOG KORONE NE photo pointovi, cabrio bus OVOGODIŠNJA MANIFESTACIJA je prilagođena mjerama koje su na snazi, a cilj je ne opteretiti bolnički sustav IVONA BUTJER MRATINOVIĆ, VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinović

ll Program Dubrovačkog zimskog festivala predstavljen je u utorak u Velikoj vijećnici, a predstavili su ga gradonačelnik Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić. Kako su is-

taknuli, blagdanskih kućica ove godine neće biti zbog epidemioloških mjera i kako se ne bi ugrozila epidemiološka situacija te preopteretio sustav. Ipak, kako su naglasili, Festival će se održati i blagdanskog ugođaja neće nedostajati. „DZF će se i ove godine održati i to je ključno. Na

početku promišljanja razvili smo tri scenarija, A, B i C. A je scenarij u kojem se DZF treba održati u punom kapacitetu, B scenarij je da se održi u restriktivnom kapacitetu, gdje bi koncerti bili na manjim trgovima i sl, a C je scenarij u kojem bi bio u puno manjem opsegu,“ izjavio je Franković dodavši kako će se ići sa scenarijem C, s obzirom na epidemiološku situaciju i mjere Stožera koje su na snazi. „Svjedoci ste da diljem Hrvatske čitamo kako je bolnički sustav pred kolapsom i kako je veliki dio kre-

veta zauzet. Svjedoci ste i da, zbog dobre organizacije Opće bolnice Dubrovnik, ona ima dovoljno respiratornih uređaja i kako su kapaciteti zadovoljavajući. Aktivirali smo i ‚bolnicu 2’, sve smo pripremili,“ izjavio je Franković naglasivši kako će Grad i Javna ustanova Rezervat Lokrum f inancirati kupnju posebnih uređaja koji će poslužiti kao respiratori.

Nakon uvodnog izlaganja gradonačelnika, zamjenica Jelka Tepšić je predstavila Zimski festival 2020/2021.

Kako kaže, lajtmotiv ovogodišnjeg Festivala je Advent u gradu kolendara. Stoga će dobar dio festivala biti posvećen upravo kolendi, a ona će biti usko vezana i uz zabavni program festivala. „Kolenda je ono što nas čini izuzetnima u RH i šire. Cabrio autobus Libertasa će obilaziti grad i gradske kotare, zaustavljat će se autobus, a bendovi, klape i predstavnici kulturnih ustanova će izvoditi kolendu i ostale napjeve,“ izjavila je Tepšić.

To će biti svojevrsni koncerti koji neće biti posebno najavljivani kako ne bi dolazilo do značajnijih okupljanja.

Jedan photo point na Trgu oružja, drugi u Luži

Tepšić je pozvala sugrađane, zborove, bendove, orkestre i soliste da otpjevaju kolendu, snime se, a videozapise pošalju jer će oni biti obja-

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Aktualno

EĆE BITI, ali tu su s, kolenda, vlakić…

Franković i Tepšić predstavili program: Zdravlje sugrađana je na prvom, a sve ostalo na 16. mjestu vljeni na stranicama Festivala što će biti odlična promocija manifestacije, a izvođači će se simbolično nagraditi.

U sklopu DZF će se pripremiti i posebni suveniri; dekice, kikare, burse s otiskom kolende, majice, bojice, a ugostitelji će dobiti određeni kontingent kikara, dekica i bojica te će ih moći pokloniti gostima.

Osim toga, tu su i dva photo pointa, od čega će jedan biti u Luži koji će za javnost

biti otvoren petkom i subotom poslijepodne te nedjeljom ujutro s organiziranim ulascima, poštujući pri tom sve epidemiološke mjere, a drugi se nalazi na Trgu oružja.

Kako je najavila Tepšić, Grad će i ove godine obilovati dekoracijama pa će se postaviti 30 božićnih drvca, a jedan dio će biti i na taracama ugostiteljskih objekata. To je još i 1000 različitih elemenata u različitim dijelovima Grada, a 1000 metara dekorativne lovori-

ke postavit će se na gradska pročelja.

I ove godine će se, u suradnji s Domom Marina Držića, osnovnim školama i dječjim vrtićima tradicionalno urediti izlozi.

Od subote će početi voziti vlakić, a bit će tu i medo koji je maskota festivala kao i brojne dekoracije od kojih je dio već postavljen.

Kako je već najavljivano, u prosincu će se posjetiteljima osigurati popusti i ponude.

5

...

SVE JE DOGOVORENO, ALI DOČEK JE NEIZVJESTAN Odgovarajući na novinarska pitanja, Franković je kazao kako će doček nove godine ovisiti o epidemiološkoj situaciji, ali i mjerama koje će biti na snazi. „Postoji varijanta u okviru koje smo razmišljali o organizaciji koncerta na Stradunu, no kada vidimo smjernice Stožera koje su trenutno na snazi, znamo kako to sada nije moguće. Ako se situacija promijeni, organizirat ćemo doček. Sve smo dogovorili i osigurali te smo spremni. Kad bi se epidemiološka situacija naglo poboljšala, mogli bismo u pet dana staviti i kućice, sve je složeno, no ako bude kao što je sada, nećemo ići u to da ne ugrozimo zdravlje sugrađana,“ izjavio je Franković dodavši kako je cilj ne opteretiti bolnički sustav.

Na pitanje s kim se postigao dogovor, rekao je da ugovor nije potpisan te zato ne bi govorio o kome se radi.

Naveo je kako je ipak „zdravlje na prvom mjestu, a sve drugo na 16. mjestu”.

6

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

COVID NA JUGU

NIJE IDEALNO, sve je viš kliničkom slikom, ali ne SVE VIŠE JE ZARAŽENIH na našem području, a o svim daljnjim koracima govore načelnik Civilnog stožera DNŽ Joško Cebalo, voditelj Odjela za infektologiju i pomoćnik ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik Stjepan Đuričić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković te načelnik Općine Konavle Božo Lasić VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinović, Lucija Komaić, Nikša Klečak

ll Epidemiološka situacija po pitanju Covida-19 nažalost je sve gora u cijeloj Državi. Što se tiče situacije na širem dubrovačkom području, ali i Županije dubrovačko-neretvanske, puno je bolje nego na sjeveru države.

Načelnik Stožera Civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo kaže kako situacija nije idealna.

CEBALO: PRITISAK JE VELIK, ALI ZASAD SE DOBRO ODRAĐUJE - U Županiji nije loše u usporedbi sa situacijom s ostatkom Republike Hrvatske, ali ne možemo reći da je najbolje. Mi smo u stalnom kontaktu sa stožerima civilne zaštite lokalne samouprave, svakodnevno pratimo trendove. Trenutno je najgore na području doline Neretve, tu idu posebne mjere. Nešto bolje je na Korčuli - kazao je Cebalo.

- Što se tiče šireg dubrovačkog područja, tu smo imali situaciju u Domu za starije osobe Konavle, ali osim toga možemo reći da se si-

tuacija stabilizirala i nemamo rast krivulje objasnio je Cebalo.

Sve u svemu, ističe, pritisak je sad na Općoj bolnici Dubrovnik.

- Pritisak je velik, ali zahvaljujući Upravi i djelatnicima Opće bolnice Dubrovnik, ipak se uspijeva sve odraditi. Sekundarni smještaj na Babinom kuku je također spreman u slučaju pojave povećanja zaraženih. No, moram tu spomenuti i Dom zdravlja Dubrovnik, koji je pružio veliku pomoć Domu za starije Konavle, tamo su rizične skupine, i tu je Dom zdravlja uskočio sa svojim liječnicima te se tamo to dobro koordinira - dodaje Cebalo.

Pitali smo i o zaštitnoj opremi.

- Po pitanju zaštitne opreme je sve u redu, mi smo kao Stožer nabavili znatne količine zaštitne opreme, sukladno potrebama zdravstvenih ustanova. Značajne količine su direktno dostavljene od strane Ravnateljstva Civilne zaštite Republike Hrvatske te možemo reći da zaštitne opreme ima dovoljno - izjavio je Cebalo.

DR. ĐURIČIĆ: SEKUNDARNI OBJEKT JE U STANJU PRIPRAVNOSTI

Što se tiče Opće bolnice Dubrovnik, voditelj Odjela za infektologiju i pomoćnik ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik Stjepan Đuričić rekao je kako je s danom 25. studenog u bolnici ukupno 47 hospitaliziranih.

- Od toga je njih sedmero na intenzivnom liječenju, kao što znate imamo dosta pozitivnih u Domu za starije na Grudi, ali i u Neretvi gdje je granični prijelaz. Nastojimo sve odraditi, nadamo se da će tako biti i ubuduće kaže.

- Zasad dobro balansiramo po sistemu toga koliko novih pacijenata primamo, a koliko ih otpuštamo iz bolnice. Po potrebi ćemo se reorganizirati - govori.

- Sekundarni objekt na Babinom kuku je stavljen u stanje pripravnosti, tako da i tu možemo brzo reagirati - izjavio je Đuričić.

Rekao nam je više o dobi oboljelih.

- U prvom valu, dakle na proljeće, bilo je više starijih, a sad vidimo da se ta dob spušta. Više ne možemo govoriti da dolaze samo oni treće životne dobi, ima ih dosta od 1970. godišta nadalje. I to s poprilično izraženim kliničkim slikama, upalama pluća... - izjavio je Đuričić.

FRANKOVIĆ: SPREMNI SMO REAGIRATI AKTIVIRANJEM CIVILNE ZAŠTITE Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković rekao je više o donesenim mjerama.

- Grad Dubrovnik pozdravlja i prihvaća donošenje svih mjera koje imaju za cilj, u prvom redu, zdravstvenu zaštitu građana i održavanje pune funkcionalnosti zdravstvenog sustava. To su u ovom trenutku prioriteti i zato smo i mi u Gradu u skladu s preporukama struke i u koordinaciji sa stožeri-

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

7

še mlađih s lošijom raste krivulja zaraženih ma odlučili znatno reducirati planirana događanja tijekom Adventa jer ne smijemo dodatno opteretiti naš zdravstveni sustav - govori Franković.

- Nije na meni da ocjenjujem kvalitetu donesenih mjera, ali mogu reći da Grad Dubrovnik od početka ove prvenstveno javno-zdravstvene, a onda ekonomske i socijalne ugroze prihvaća hijerarhiju odlučivanja i pridržava se svih donesenih preporuka i mjera Nacionalnog i Županijskog stožera. U proces donošenja epidemioloških mjera uključen je niz predstavnika struke i vrh politike, jer se radi i o političkih odlukama, i držimo da su one dobro promišljene i potrebne. Prioritet je zaštita zdravlja građana, pogotovo onih rizičnih skupina, a potom naravno ne smije izostati ni briga o ekonomskoj sigurnosti - Frankovićeve su riječi.

Grad Dubrovnik pomaže i dubrovačku Opću bolnicu.

- Što se tiče Opće bolnice, Grad sustavno i kontinuirano ulaže u Opću bolnicu Dubrovnik, a donacije vrijedne preko 10 milijuna kuna obilježile su ovaj mandat. Podsjetit ću da su donacijom Grada nabavljeni i respiratori s monitorima za nadzor vitalnih funkcija te sada naša bolnica raspolaže s dostatnim brojem uređaja za odgovoriti na eventualne povećane potrebe. Mi smo Bolnici i drugim ustanovama na raspolaganju i u koordinaciji s njima spremni smo odgovoriti na sve izazove - precizirao je Franković.

Na konferenciji za novinare, koja se održala oko Dubrovačkog zimskog festivala, Franković je rekao kako se neće dozvoliti ilegalne zabave, dodajući kako postoji mogućnost da se po tom pitanju aktivira sustav Civilne zaštite.

- Grad Dubrovnik, a u što su se građani mogli uvjeriti tijekom proljetnog „lockdowna”, raspolaže vitalnim sustavom Civilne zaštite koji je adekvatno opremljen i obučen, te će u slučaju potrebe aktivirati snage CZ-a.

Svakodnevno nadziremo razvoj situacije i

Opća bolnica Dubrovnik spremni smo reagirati u svakom trenutku ukoliko ocijenimo da je to potrebno. - zaključio je Franković.

LASIĆ UMJESTO BOŽIĆNE DEKORACIJE NABAVLJA UREĐAJ ZA DOM ZA STARIJE U Domu za starije Konavle Grudi zaraženih 22. studenog je bilo 51 osoba. Radi se o osam djelatnika i 43 korisnika.

Pitali smo načelnika Općine Konavle Boža Lasića kakva je sad tamo situacija.

- Trenutno je sve u redu, koliko može biti. Nekoliko dana nismo imali više slučajeva, ako još tri-četiri dana izdržimo, mogli bi reći da je to pod kontrolom. Daj Bože da bude tako - riječi su Boža Lasića.

Inače, načelnik Lasić je odlučio kako će se umjesto blagdanskog kićenja kupiti oprema za Dom za starije.

- Gospodarska situacija je loša, tako je svuda.

Općina Konavle za kićenje izdvaja oko 200, 250 tisuća kuna, to je veliki iznos. Istovremeno, Općina je osnivač Doma. Stoga, bolje je te na novce utrošiti na dom. Već bi uskoro trebali doći koncentratori kisika, kao i ostala oprema - naveo je Lasić.

Ističe i kako će se lift za osobe s invaliditetom iz zgrade Općine premjestiti u obiteljsku kuću Muščet, za potrebe rođene Konavoke Jelene koja je prikovana za invalidska kolica. U zgradi Općine imamo lift kojega koriste osobe s invaliditetom, a onaj koji je namijenjen isključio za njih se ne koristi. Taj smo odlučili ustupiti navedenoj obitelji - kaže on.

- To nisu novci Boža Lasića, to su novci nas proračunskih korisnika. To je bitno naglasiti. Mislim da Božić nije nekakav „light show”, nekakav „Hollywood”, Božić je briga prema drugome - naveo je Lasić.

8

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

POZITIVNA NULA

RAGUŽ PREDSTAVIO POSL

„Isplaćujemo plaće, nismo du PRIHODI IZNOSE 14 MILIJUNA, a rashodi 13,9 milijuna kuna u prvih deset mjeseci 2020. godine

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž u utorak je predstavio rezultate poslovanja Društva u prvih 10 mjeseci ove godine. Naime, prihodi iznose 14 milijuna, a rashodi 13,9 milijuna kuna za to razdoblje godine. „Prvih deset mjeseci ove godine mi smo na nuli, prihodi i rashodi se prate. Mogu reći da u prvih deset mjeseci imamo manji plus prihoda u odnosu na rashode što znači da smo samoodrživi bez kruzera, a što je ravno čudu. Preusmjerili smo se na jahte, parking služba radi odličan posao gdje imamo nikad više stalnih korisnika, preusmjerili smo cijene, zajedno sa Sanitatom uveli povoljnije uvjete za naše sugrađane što znači da imamo besplatan parking.

Prije je to bilo samo petkom, sada je to tako cijeli tjedan,” kazao je Raguž dodavši kako je to najbolji dokaz koji govori u prilog tezi o samoodrživosti Luke. „Nakon rekordne 2019. godine, svi smo očekivali takvu 2020. no nažalost cijeli svijet je stao zbog situacije oko korona krize. Prvenstveno su bili pogođeni oni koji su vezani uz kruzere i uz avione. Sveznadari su govorili - lako mu je biti predsjednik Uprave Luke Dubrovnik, dolaze kruzeri, lako je tako uprihoditi. Da ih vidimo kad je došla korona? Mogu staviti ključ u bravu,” izjavio je te prokomentirao važnost donošenja odluke o štednji u dobrim

vremenima jer su se upravo zbog toga, kaže Raguž, lakše snašli u krizi. „Dok je bilo dobro, mnogi su pitali zašto novac s računa ne trošimo. Pođite, kupite nekretnine, bavite se rentanjem, govorili su. Uvijek sam govorio kako treba štedjeti kad je dobro, što se danas pokazalo izvrsnim. Tužno je danas vidjeti Atlantsku plovidbu, Zračnu luku i neka gradska društva koja su nažalost u velikim problemima, a Luka Dubrovnik redovno isplaćuje plaće, podmiruje obveze, nemamo lipe duga prema ikome,” kazao je dodavši kako je iznimno zadovoljan sinergijom Upravnog vijeća, djelatnika, Sindikata, Radničkog vijeća, a posebnu zahvalu je uputio zaposlenicima Luke. Potom je istaknuo i dobiveni certifikat za bonitet najvećeg ranga, onaj platinasti. „Prošlogodišnji zlatni certifikat ove godine je nadopunio ovaj na koji sam posebno ponosan, a to je platinasti, najveći mogući o bonitetnoj izvrsnosti. To nije o tome imate li najveću dobit u godini, nego je sukus svega - i prihoda, i dobiti, ali i optimalnog broja zaposlenika, plaćanje obveza, isplaćivanje plaća... Trebaju svi parametri odgovarati kako bi se došlo do ovakvog certifikata,” izjavio je.

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća povuklo se pitanje oko zapošljavanja u javnim tvrtkama, a Raguž je odgovorio na pitanje Dubrovačkog dnevnika o broju zaposlenih kad je stupio na mjesto predsjednika Uprave te brojci koja je danas.

„Malo manje od tri godine prije nego što sam došao na čelno mjesto Luke, Društvo je imalo 61 stalno zaposlenog djelatnika. Moram pohvaliti svog prethodnika koji je taj broj smanjio i prije no što sam ja došao jer je nekad bilo i 80 ljudi... Dalje, 2019. godine je bilo 56 stalno zaposlenih, a 2020. godine u ovom trenutku je 49 stalno zaposlenih djelatnika. Znači, sa 61

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

9

LOVANJE LUKE U KORONI:

užni, a uhljebljivanja nema!” ...

DUGOGODIŠNJI DJELATNICI DOBILI PRIZNANJA

Raguž s priznanjima na 49 u manje od tri godine. Što se tiče ukupnog broja, i sezonaca i zaposlenih na određeno vrijeme, 64 ih je bilo 2018., 69 ih je bilo 2019. a 61 ove, 2020. godine,” odgovorio je Raguž te se osvrnuo na insinuacije o stranačkom zapošljavanju koje je demantirao. „Nekad se u javnosti znalo reći - Raguž voli uhljebiti. Pa pitam svezna-

dare gdje su ti uhljebljeni ljudi? Broj zaposlenih se smanjivao, pa i u rekordnoj prošloj godini kad se obim posla povećao,” izjavio je Raguž.

Na novinarsko pitanje o tome koji je plan Luke kako bi se smanjio financijski gubitak uslijed nedolaska kruzera, Raguž je kazao kako se Luka fokusirala na velike jahte i megajahte ko-

Nakon predstavljanja rezultata poslovanja, djelatnici Luke su dobili jubilarne nagrade i zahvalnice za dugogodišnji rad.

Dobitnici su: Zičrija Hebib, Stijepo Šakić, Nedžiba Mehić, Ljilja Ćatović, Mujo Zijadić, Miro Vukotić, Hazim Mujčinović, Marina Margaretić, Romana Bakara i Bećir Vugdalić.

Predsjednik Sindikata Emir Hadžimahović je čestitao radnicima na nagradama i zahvalio Upravi na korektnom odnosu prema djelatnicima i na dobroj koordinaciji.

jih je ove godine bilo nešto manje, no ostajale su dulje nego lani pa se povećao i prihod.

10

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Poziv za dostavu pisanih prijedloga programa FESTE SV. VLAHA I DANA GRADA 2021. GODINE ll Pozivaju se sve ustanove, udruge i organizacije koje rade u djelokrugu kulture, športa i drugih društvenih djelatnosti da dostave svoje pisane prijedloge programa i sugestija za obilježavanje Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 3. veljače 2021. godine. Ovaj poziv ne podrazumijeva financijsku potporu predloženim programima.

Predloženi programi trebaju se odnositi na razdoblje od 31. siječnja 2021. do

7. veljače 2021. godine. Rok za dostavu prijedloga je do utorka 6. siječnja 2021. godine. Prijedlozi koji pristignu nakon 6. siječnja 2021. godine neće biti razmatrani niti uvrštenu u službeni program Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 2021. godine.

Prijedloge je potrebno dostaviti u Pisarnicu Grada Dubrovnika s naznakom za Upravni odjel za poslove gradonačelnika, Pred dvorom 1 ili na email: protokol@dubrovnik.hr .

Objavljeni prijedlozi lista za učeničke i studentske stipendije, dvostruko više pristiglih zahtjeva

ll Povjerenstvo za dodjelu stipendija Grada Dubrovnika objavilo je prijedloge lista za dodjelu stipendija učenicima i studentima. Na natječaj o stipendiranju objavljen krajem listopada pristiglo je 154 zahtjeva, što je točno dvostruki veći broj zaprimljenih zahtjeva u odno-

su na prošlu godinu. U ovogodišnjem Proračunu Grada Dubrovnika za stipendiranje učenika i studenata osigurano je 1.610.000 kuna, dok su za istu namjenu u Proračunu za 2021. sredstva povećana te iznose 1.950.000 kuna.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik stipendije

dodjeljuje u pet kategorija: za nadarene studente, za deficitarna zanimanja, za učenike i studente iz obitelji slabijeg imovnog stanja, za učenike i studente koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata te za studente koji su osobe s invaliditetom.

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

11

Pokrenut postupak za predlaganje kandidata za javna priznanja ll Odbor za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika pokreće postupak za predlaganje kandidata za javna priznanja koja se dodjeljuju prigodom blagdana Svetog Vlaha - Dana Grada Dubrovnika.

Javna priznanja su:

1. Proglašenje počasnim građaninom Grada Dubrovnika, 2. Nagrada Dubrovnika za životno djelo, 3. Nagrada Dubrovnika.

Počasnim građaninom Grada Dubrovnika može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno doprinio promicanju, značenju i ugledu Grada Dubrovnika, ostvarivanju i razvijanju međusobnih odnosa Grada Dubrovnika i drugih gradova, naroda i država, razvoju demokracije, Postignuća u znanstvenoistraživačkom mira u svijetu i općem napretku čovječanradu kandidata i zasluge za razvitak znastva. nosti s bilo kojeg područja, te postignuća Nagrada Dubrovnika za životno djeknjiževnim i umjetničkim djelima ocjenjulo dodjeljuje se pojedincima, hrvatskim i je se na temelju objavljenih i javnosti dosstranim državljanima za iznimna postigtupnih djela. Predlagač mora osigurati renuća važna za Grad Dubrovnik na raznim cenzije, odnosno kritičke ocjene najmanje područjima djelovanja i stvaralaštva. dva priznata stručnjaka za određeno poNagrada Dubrovnika dodjeljuje se za dručje. Dodjelu javnih priznanja mogu postignuća važna za Grad Dubrovnik na predložiti Odboru, uz obrazloženje, svi raznim područjima djelovanja i stvaralaštzainteresirani. To pravo jedino nemaju viva i to pojedincima, trgovačkim društvima, jećnici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika ustanovama i drugima. i zaposleni u tijelima Grada Dubrovnika.

Počasnim građaninom Grada Dubrovnika može se proglasiti građanin Republike Hrvatske ili stranac koji je svojim djelovanjem i postupcima znatno doprinio promicanju, značenju i ugledu Grada Dubrovnika, ostvarivanju i razvijanju međusobnih odnosa Grada Dubrovnika i drugih gradova, naroda i država, razvoju demokracije, mira u svijetu i općem napretku čovječanstva.

Potencijalni predlagači mogu dodjelu javnih priznanja predložiti Odboru za javna priznanja, uz obrazloženje, najkasnije do 30. prosinca 2020.

PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE

Učenici osnovnih škola izglasali najbolje ideje

ll U okviru projekta “Participativno budžetiranje Grada Dubrovnika”, Dubrovačka razvojna agencija DURA uspješno je provela projekt participativnog budžetiranje u osnovnim školama.

Učenici sedam dubrovačkih osnovnih škola izglasali su za svaku školu po jedan

projekt. Ukupna vrijednost svih projekata je 70.000,00 kuna. Sredstva za njihovu provedbu osigurao je Grad Dubrovnik, po 10.000,00 kuna za svaku školu.

Tako su učenici Osnovne škole Lapad izglasali sprave za vježbanje na otvorenom,

učenici OŠ Ivana Gundulića uređenje vanjske učionice gdje će moći boravit na zraku i u prirodi, učenici OŠ Marina Držića vanjske klupe i stolove, a učenici OŠ Marina Getaldića odlučili su da žele nabaviti bicikle i stalak za njih. U provedbu projekta su se po prvi put uključile

i OŠ Montovjerna u kojoj su učenici izglasali uređenje dnevnog boravka, u OŠ Mokošica stalke za bicikle i klupe te OŠ Antuna Masle vanjski stolni nogomet.

Realizacija projekta po školama očekuje se do kraja mjeseca prosinca.

12

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

ALARMANTNE BROJKE U ŽUPANIJI

Obiteljsko nasilje se podu korone, najčešće žrtve (b

SVAKE GODINE, 25. STUDENOG obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama što je ujedno i povod pisanja ovog teksta.

Iako nisu jedine žrtve, žene su ipak, čemu u prilog idu godišnji podaci, pa i na jugu Hrvatske, najčešće žrtve kad je riječ o obiteljskom nasilju Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović, Kat Jayne/Pexels

l l „Policijska uprava dubrovačko-neretvanska u 2019. godini zabilježila je 93 slučaja obiteljskog nasilja, dok ih je u ovoj godini evidentirano 174, što je porast za 48 posto,“ odgovorili su za Dubrovački dnevnik iz PU DN iznijevši tako alarmantan podatak – obiteljsko nasilje se poduplalo.

Kako stoji u njihovom odgovoru, u najvećem broju slučajeva radi se o, uvjetno rečeno, lakšim oblicima obiteljskog nasilja kao što je verbalno nasilje, dok se težih i lakših oblika fizičkog nasilja bilježi vrlo mali broj. U navedenim slučajevima obiteljskog nasilja oštećene su najčešće žene, u 65 posto slučajeva, dok su u preostalih 35 posto slučajeva oštećeni muškarci. Što se tiče relacije počinitelja i žrtve, u većini slučajeva se radi o supružnicima ili bivšim supružnicima, dostavljeni su podaci iz policije. Inače, 25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama što je ujedno i povod pisanja ovog teksta. Iako nisu jedine žrtve, žene su ipak, čemu u prilog idu godišnji podaci, pa i na jugu Hrvatske, najčešće žrtve kad je riječ o obiteljskom nasilju, a najčešći zlostavljači su njihovi bivši odnosno sadašnji supružnici.

OBITELJSKI ZLOSTAVLJAČI SU NAJRAZLIČITIJE OSOBE, ALI ZNAJU BITI PIJANI… Mišljenje o tome zašto se drastičan poraz obiteljskog nasilja bilježi u vremenu epidemije koronavirusa, dao je voditelj Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Zoran Tikvica. „Očekivali smo porast obiteljskog nasilja iz više razloga. Mnogi su ostali bez posla što svakako izaziva dodatne probleme u obitelji. Zbog loše financijske situacije dolazi do nervoze i svađe u obitelji, to zna prijeći u nasilje, neki stari problemi izađu na vidjelo… Porast je velik, nažalost, ali sreća u nesreći je to što uglavnom nemamo pojavnih oblika nekog teškog i ozbiljnog nasilja. No, cjelokupna novonastala situacija svakako utječe na porast obiteljskog nasilja,“ izjavio je Tikvica.

dužnosti. Često za takav oblik nasilja doznamo putem Centra za socijalnu skrb, ali i Doma Maslina. Imamo dobru suradnju s njima, a prije nekoliko mjeseci smo ostvarili brojne međuresorne suradnje i koordinacije u području sprečavanja nasilja bilo koje vrste, pa i onog obiteljskog, tako da svaki mjesec sve policijske postaje s Centrom za socijalnu skrb, Domom zdravlja, ravnateljima škola i vrtića, čak i braniteljima održavaju sastanke i razgovara se o ovoj vrsti problema,“ kazao je Tikvica.

Na pitanje postoje li određeni periodi u godini kad je obiteljsko nasi-

Naglašava kako je policiji borba protiv obiteljskog nasilja, ali i nasilja općenito, prioritet u radu. „Ne postoji tolerancija na bilo koji oblik nasilja. Prevenirati je to nešto teže jer ne možemo tek tako ulaziti u kuće i stanove te se baviti obiteljskim prilikama, ali reagiramo uvijek na svaku dojavu, ne treba to čak biti ni prijava. To su kaznena djela i prekršaji oko kojih se postupa po službenoj

Zoran Tikvica

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

uplalo za vrijeme ivše) supruge

‚Trebalo bi intervenirati odmah i pružiti pomoć, kako žrtvi, tako i zlostavljaču jer nije rješenje ako se samo jednoj strani pruža pomoć’ lje u porastu, Tikvica je kazao kako je to obično zimska polovica godine kad se više vremena provodi kod kuće, posebno iz razloga što je većina djelatnika u DNŽ vezana uz turističke djelatnosti, no kako to ipak nisu značajniji skokovi te kako pravila zapravo i nema. Na pitanje postoji li određeni profil obiteljskog zlostavljača, Tikvica kaže kako su to osobe svih dobnih kategorija, zvanja i obrazovanja, no kako je znakovito kako se većina takvih situacija dogodi dok je počinitelj pod utjecajem alkohola. ŽENE PRIJAVE NASILJE, ALI NE TRAŽE UVIJEK POTREBNU PSIHOLOŠKU POMOĆ Klinička psihologinja Opće bolnice Dubrovnik Vesna Raguž Staničić također nije iznenađena negativnim

13

...

NIJE NASILJE SAMO UDARAC Nasilje u obitelji, baš kao i svako drugo nasilje, može biti fizičke prirode, ali to svakako nije jedini oblik nasilja. „Osim fizičkog nasilja postoji još i psihološko nasilje koje se obično manifestira kroz verbalne agresivne poruke, jedno upućivanje vrlo ružnih poruka… Tu je svakako i ekonomsko nasilje koje se odnosi na uskraćivanje financijske potpore ili pomoći. Vrijedi i tu spomenuti kako u vremenu korona-krize bez posla uglavnom ostaju žene pa je i to zlostavljačima način da ih kažnjavaju. Nasilje može biti i u seksualnom obliku jer zlostavljači obično smatraju kako moraju dobiti zadovoljenje svojih potreba kada oni to žele, ne uvažavajući želje i potrebe partnerice,“ izjavila je Raguž Staničić, prof., klinički psiholog.

brojkama. Kako tvrdi, osobe koje inače imaju izražen agresivni naboj će ga puno lakše otpustiti u zatvorenim uvjetima ili u uvjetima koje one za sebe doživljavaju kao nepovoljne. Tada se stvaraju uvjeti za njegovo lakše manifestiranje prema članovima obitelji, najčešće suprugama, a nešto rjeđe i prema djeci.

obraćanja žrtava u vremenu epidemije koronavirusa.

„Zapravo smo pretpostavljali kako će se kod onih koji su zlostavljači agresivni naboj povećati kad im se ograniči prostor kretanja. Dakle, bilo je logično kako će nasilja biti odnosno kako će se to nasilje više usmjeravati na članove obitelji, na žene u prvom redu,“ kazala je Raguž Staničić, prof., klinički psiholog koja kaže kako je zanimljivo kako, bez obzira na povećanje obiteljskog nasilja, psiholozi ne bilježe značajnija

„Komentirala sam to u Službi i sa svojim kolegama. Razmjenjivali smo iskustva o tome je li u ovom specifičnom vremenu bilo povećane potrebe za intervencijom Službe kao što je naša i moram reći kako nije bilo nekih značajnijih poziva u pomoć odnosno dolazaka u cilju dobivanja pomoći. Ne više nego što je uobičajeno. I naravno da se pitamo zašto.

Ako postoji evidencija u policiji da je toga ipak više, kako smo i očekivali s

14

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

KAKO PRIJAVITI I KOME SE OBRATITI ZA POMOĆ

Vesna Raguž Staničić obzirom na logiku i prirodu cijele situacije, pretpostavljamo kako je riječ o nemogućnosti žrtava, ponavljam u prvom redu žena, da izađu iz ovakvih uvjeta i zatraže pomoć. To bi mogao biti eventualni razlog zašto ih nema u našim ordinacijama,“ izjavila je Raguž Staničić. ‚PRIJAVILA SAM GA, ALI ZNAM DA ĆE ME UBITI KAD IZAĐE’ No, to svakako nije dobra informacija. Kako kaže Raguž Staničić, kad dođe do ponašanja koje se od strane žrtve prepoznaje kao nasilničko, prelaženje preko prvog takvog slučaja, ma o kom obliku nasilja se radilo, ujedno je i dozvola da se takvo nešto nastavi. „Dakle, trebalo bi intervenirati odmah i pružiti pomoć, kako žrtvi, tako i zlostavljaču jer nije rješenje ako se samo jednoj strani pruža pomoć,“ pojasnila je.

Otegotna okolnost pri odlučivanju na prijavljivanje svakako je ponekad nepovjerenje žrtve u institucije, ali i situacija u kojoj je obično žrtva ta koja napušta obiteljski dom po eskaliranju nasilja ili, u suprotnom, muškarac se nakon odslužene kazne vraća u zajednički dom. „To je jako loše riješeno na višim razi-

nama. Jedno od neriješenih pitanja je svakako situacija u kojoj se zlostavljač nakon određene kazne vraća doma. I što onda? Nakon prijave supruga, on jedno vrijeme odleži svoju zatvorsku kaznu i vraća se. Gdje? U kontakt s obitelji od koje je pošao i tu se nekad znaju događati tragični ishodi. Zato žene vrlo često šute i teško se odlučuju na prijave. Čak i do izjave jedne žene koju sam čula, a koja je kazala – prijavila sam supruga nakon 20 godina zlostavljanja i znam, kad izađe, da će me ubiti. To je strašno i ta izjava je svakako alarm za rješavanje problema na razini Zakona i na razini poduzimanja pravih mjera koje će zaštititi žrtvu, a zlostavljača ne samo kazniti nego bi ih trebalo uključiti u tretman kako bi osvijestili kako takvo ponašanje nije dobro i kako je neprihvatljivo,“ kazala je Raguž Staničić.

Radi se tu svakako o dubljem sociološkom problemu kojeg neminovno treba rješavati na više razina, Raguž Staničić kaže, još od rane dobi. „Način na koji treba djelovati svakako je osvješćivanje putem edukacije svih u društvu, kako žrtava, tako i zlostavljača. Najbolje bi bilo s tim procesom započeti od malih nogu, djecu učiti tome što je dobro, a što loše, primjerice govoriti im da se nije dobro potući. Oni moraju dobiti vrlo

Kako prvi prilazak preko nasilja obično znači prešutnu dozvolu za daljnje takvo ponašanje, od iznimne je važnosti odmah reagirati. Nasilje je najjednostavnije prijaviti pozivom policiji na broj 92, nakon čega službenici odmah žurno reagiraju. Također, za vrijeme trajanja covid pandemije, Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo uveli su besplatni dežurni telefon svakim danom od 8:00 do 18:00 sati na kojem dežuraju psiholozi u smjenama.

Pozivom na broj 091/54444-33 moguće je dobiti savjet, pomoć ili informaciju psihologa koji se ne odnosi samo na nasilje, nego i na brojne druge probleme tijekom pandemije covida-19, poput straha od bolesti i sl.

direktnu, jasnu i nedvosmislenu poruku što je dobro, a što loše. Svakako, treba o tome osvijestiti i same roditelje; kako odgajati djecu, kako im slati poruke jer djeca moraju dobivati iste poruke i doma, i u vrtiću odnosno kasnije u školi. Ako se u odgojnim ustanovama dobiva jedna vrsta poruka, a doma druga, onda će se kod djece stvoriti zbunjenost jer ne znaju kojoj informaciji vjerovati. Dakle, roditelji odnosno pedagozi i prosvjetni djelatnici bi trebali jednake poruke slati djeci o tome kako agresija nije dobra i kako se nikada ne smije prema nekome pristupati agresivno,“ zaključila je Raguž Staničić.

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

15

UNUTARSTRANAČKI IZBORI

FRANKOVIĆ NASTAVLJA VODITI DUBROVAČKI HDZ, potpredsjednici su Potrebica, Pezo i Raguž ke, izabrani su Marko Potrebica, Blaž Pezo i Zrinka Raguž koji su uz Frankovića jedini podnijeli kandidature.

Franković se zahvalio putem Facebooka svima koji su ga podržali.

Mato Franković ll Gradonačelnik Mato Franković ponovno je izabran za predsjednika Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik, dok je Branko Bačić potvrđen na čelu Županijske organizacije.

Na unutarstranačkim izborima za članove Predsjedništva HDZ-a tj. za potpredsjedni-

“Drage članice i članovi Hrvatske demokratske zajednice, danas ste mi dali povjerenje da i dalje vodim Gradski odbor HDZ-a Dubrovnik. Hvala vam na vašem odazivu koji je bio velik, unatoč zdravstvenoj korona krizi. 674 vaših glasova obvezuje ne samo mene, nego i moje potpredsjednike Zrinku Raguž, Blaža Peza i Marka Potrebicu kao i cijeli novoizabrani gradski odbor. Vrlo skoro, a nakon usvajanja novog zakona kojim će se definirati broj zamjenika gradonačelnika, donijet ćemo i odluku o službenim kandidatima za gradonačelnika i zamjenike. Posljednjih šest godina vodim Gradski odbor HDZ-a Dubrovnik i iz svake političke utakmice zajedno smo učili. Danas smo jedinstvena

organizacija te uspješno vodimo naš Grad.

To ćemo nastaviti raditi i u budućnosti časno, pošteno, odlučno i odgovorno za Grad po mjeri svih njegovih građana”, poručio je Mato Franković.

Osim gradskog, birala se i vodstvo Županijske organizacije HDZ-a na čije je čelno mjesto ponovno izabran Branko Bačić.

“Svim članovima Županijske organizacije HDZ-a Dubrovačko-neretvanske hvala na velikoj podršci i povjerenju koje ste mi danas iskazali ponovnim izborom za predsjednika ove snažne HDZ-ove utvrde! Čestitam na izboru potpredsjednicima Županijske organizacije Žaklini Marević i gospodi Ivu Simoviću, Blažu Pezu i Jošku Cebalu, kao i svim izabranim predsjednicima gradskih i općinskih organizacija, njihovim potpredsjednicima i članovima gradskih i općinskih odbora!

Idemo zajedno u novu pobjedu na lokalnim izborima u svibnju iduće godine.”, poručio je Branko Bačić. (AČ)

NAJAVLJENO POSTALO SLUŽBENO

BARAČ IDE U UTRKU ZA GRADONAČELNIKA Dubrovnika, kandidaturu potvrdila stranka Predsjednik ll dubrovačkog SDP-a Jadran Barač objavio je na društvenim mrežama kako je Gradski odbor potvrdio njegovu kandidaturu za gradonačelnika na predstojećim lokalnim izborima.

“Kako bih otklonio sve nedoumice i non-

sense koji su se širili vezano za kandidata SDP-a za gradonačelnika u Dubrovniku, objavljujem kako je Gradski odbor dubrovačkog SDP-a službeno potvrdio moju kandidaturu za gradonačelnika na sljedećim lokalnim izborima. Zahvaljujem

kolegama na podršci moje kandidature.

To je ujedno podrška politici koju smo vodili unatrag tri godine, a tu politiku ćemo jasno formulirati u izborni program s kojim ćemo izaći pred građane,” objavio je Barač na društvenim mrežama.

Jadran Barač

16

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

KAKO SE IZBORITI S LOŠIM EMOCIJAMA?

DEPRESIJA I ANKSIOZNO koroni, čak i kod mladih, KORONAKRIZA udarila je na fizičko zdravlje, ali možda još više i na mentalno. Sve više ljudi osjeća loše emocije zbog korone. Strah od smrti, strah od egzistencije i gubitka posla dovode do povećanja depresije i anksioznosti. Sreća da to povećanje ne prati i broj samoubojstava Piše: MARO MARUŠIĆ Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

ll Svjetska zdravstvena organizacija je još davno označila 2020. kao strašnu godinu – njihova upozoravajuća predviđanja govorila su kako će depresija postati najrasprostranjenija bolest svijeta, te će na prvom mjestu zamijeniti kardiovaskularne tegobe. Nevjerojatno je kako su bili prokleto točni, iako nisu imali pojma da će to dobrim dijelom biti zbog koronavirusa i njegovih posljedica na čovječanstvo. Depresija i anksioznost su u 2020. godini, skroz logično, eksplodirali, pa smo provjerili kakva je situacija na jugu Hrvatske.

Za početak jedna odlična vijest – prema podacima Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske u 2020. godini je manje suicida nego u prošlima.

-Ove godine na području PU Dubrovačko-neretvanske do sada je zabilježeno 13 samoubojstava, u prošloj godini ih je bilo 17, a u 2018. godini je počinjeno 22 samoubojstva. Prema našoj evidenciji najveći broj samoubojstava dogodi se tijekom zimskih mjeseci, poglavito za vrijeme blagdana – kazali su nam iz Policije.

Nadamo se da ovogodišnji božićni i novogodišnji blagdani neće povećati statistiku, no manji broj samoubojstava ove godine, ipak nije dobar pokazatelj

rasta depresije u populaciji krajnjeg juga Hrvatske. Naime, iz Lukjernice, udruge koja skrbi s osobama sa psihičkim poteškoćama, kažu kako je korona itekako povećala psihičke tegobe uključujući depresiju.

LUKJERNICI POTREBNA SREDSTVA ZA RAD

200 tisuća. Zbog toga smo morali otpustiti administratoricu koja je i sama bila osoba s invaliditetom, jer nemamo dovoljno sredstava. Pola nam sredstava daje Grad, a pola Županija. Grad Dubrovnik nam je prije korone davao više od 100 tisuća kuna, sada su taj iznos spustili na 70 tisuća – objašnjava nam stručna suradnica Lukjernice.

-Većina naših novoupisanih članova je posljedica korone. Najviše se javljaju zbog depresije i anksioznosti odnosno straha od egzistencije i gubitka radnog mjesta. Počele su se javljati skupine društva koje do sada nisu imale problema poput roditelja sa zdravom djecom. Također primjetno je povećanje poteškoća kod djece zbog toga što su ispali iz rutine, odnosno nisu pohađala školu. Naša udruga je u načelu samo za punoljetne osobe, ali smo pokušali pomoći i djeci koja su nam se obratila, mimo pravila i radnog vremena. Mi ni u lockdownu nismo prestali s djelovanjem, nego smo preko interneta imali sastanke za podršku s korisnicima – govori nam Mira Džubur Šejtanić, stručna suradnica Udruge Lukjernica.

MOBILNI TIMOVI BI PUNO POMOGLI

Strah od egzistencije povećao je broj osoba s depresijom, ali to je tek manji dio problema. Šejtanić kaže kako je i znatno povećanje nasilja u obiteljima također posljedica korone. Nažalost, sredstava za rad u ovoj godini nedostaje.

Džubur Šejtanić ističe kako su u posljednja dva mjeseca imali dva pokušaja suicida u udruzi.

-Mi smo za ovu godinu dobili 140 tisuća kuna, a prošle godine imali smo preko

-Grad Dubrovnik i Udruga Lukjernica sklopili su 2020. Ugovor o sufinanciranju projekta „Dnevni boravak za psihički bolesne osobe”, a sve temeljem prijave na Javni poziv Grada Dubrovnika, koji je raspisan krajem prošle godine. Temeljem ocjene Povjerenstva, Udruzi je odobren iznos od 70 tisuća kuna. Sukladno potpisanom ugovoru, pola iznosa doznačeno je 2. travnja 2020. godine, a preostali dio doznačen je 24. rujna 2020. godine. – odgovorili su na upit Dubrovačkog dnevnika iz Grada Dubrovnika uz napomenu kako sredstva, sukladno pozitivnim zakonima kao i podzakonskim aktima Republike Hrvatske, ne mogu biti naknadno uvećana.

-Meni su ti podaci zabrinjavajući, to je za nas ogromno povećanje statistike.

Situacija zaista nije optimistična, sve je više ljudi kojima je potrebna pomoć.

Ova situacija s koronom jedino se ne

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

17

OST su eksplodirali u , mnogi trebaju pomoć

odražava na broj oboljelih od šizofrenije, njih je u populaciji gotovo uvijek sličan postotak.

Udruga Lukjernica pokušava oformiti mobilne timove koji bi u kriznim situacijama uskakali u pomoć korisnicima. Dio tih mobilnih timova sačinjavale bi osobe koje su i same prošle psihičke poteškoće, te imaju iskustvo nošenja s njima. Oboljeli uvijek reagiraju dobro na osobe koje su i same imale probleme, jer ih najbolje razumiju.

-Za sada mi odlazimo na teren isključivo volonterski, još uvijek nemamo mo-

bilni tim stručnjaka. Što se tiče osoba s iskustvom oni trenutno vode grupe potpore, a do lipnja sljedeće godine njih desetak trebalo bi proći edukaciju za osobe s iskustvom, te će kasnije i same sudjelovati u radu s korisnicima kako na terenu, tako i u prostorijama udruge. Nadamo se da ćemo u budućnosti imati i mobilne timove sa stručnjacima – naglašava Džubur Šejtanić.

Zaključuje da ćemo dugo osjećati psihičke posljedice zbog situacije s koronom, čak i kada jednom epidemija završi. Sličnu priču ispričala nam je i psihologinja Karmen Kmetović Prkačin.

I njoj se povećao broj klijenata zbog posljedica korone.

-Strah je najgora emocija koja postoji. Strah ruši imunitet, fizičko i psihičko zdravlje. Situacije poput ove s koronom povećavaju strah, posebno one urođene kao što je strah od smrti. I strah od egzistencije povezan je sa strahom od smrti. Zanimljivo je kako osobe koje osobno poznajem, a koje su se jako bojale korone, kada su je dobile, imale su puno jače simptome od onih osoba koje se nisu bojale korone. To najbolje objašnjava što strah radi našem fizičkom i mentalnom zdravlju – objašnjava psihologica.

18

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

KOME SE JAVITI ZA POMOĆ?

Psihologinja Karmen Kmetović Prkačin kaže da je strah najgora emocija koja postoji

SKRIVENE EMOCIJE Kmetović Prkačin posebnu pozornost u svom radu posvećuje bračnom savjetovanju. Ističe kako je mnoge brakove koronakriza jako pogodila.

-Što se dogodilo? Prije korone živjeli smo brzo, u žrvnju, trčali po cijele dane za obavezama, posao, djeca… Onda je sve stalo i supružnici su se nakon dugo vremena našli zajedno. Tu su neki shvatili da se ne podnose i ne vole. Osim toga isplivale su i druge skrivene emocije koje su se dugo potiskivale i od kojih su ljudi bježali u obaveze. Mi od negativnih emocija bježimo na razne načine, to može biti hrana, alkohol, posao…, a zbog korone bijeg je zaustavljen i pojavili su se problemi koji su se gurali pod tepih. Sve to dovodi do depresije i anksioznosti – ističe Kmetović Prkačin.

Dodaje kako se zbog posljedica korone brojni ljudi raspadaju, ne samo oni u braku.

-U zadnje vrijeme dolazi mi puno mladih osoba od dvadesetak godina. Muči ih puno toga, od pitanja smisla života, raznih emocija, pa nadalje. Sve je to

odraz gubitka sigurnosti i izvanrednih okolnosti. Ne znamo se nositi s emocijama od malih nogu, nažalost nitko nas to nije naučio, pa one u teškim vremenima isplivaju na površinu i uzrokuju poteškoće. U korijenu svih loših emocija uvijek je strah – ponavlja psihologinja.

Pitamo je za jednostavne savjete koje svatko može primijeniti na sebe kako bi se lakše nosio s emocijama u ovim teškim vremenima.

-Kada se nalazimo u nekom teškom razdoblju, moramo raditi stvari koje će nas malo podići. Od ovih jednostavnih stvari tu je druženje s prijateljima koje volimo, odlazak u prirodu koja potiče na rad alfa valove koji su dobri za imunitet.

Također, možemo gledati filmove koji nas opuštaju, igrati karte ili šaha, naravno i neki sport, fizička aktivnost je uvijek dobra. Osim toga treba se družiti s djecom, ona imaju predivnu, neiskvarenu energiju. Ja kad odem gledati moje dijete kako igra nogomet, to me digne i napuni energijom – savjetuje Kmetović Prkačin jednostavne načine, a onaj tko ima izraženije probleme uvijek može potražiti stručnu pomoć koja iziskuje dugotrajniji rad na sebi.

Ako se nalazite u teškoj situaciji te vas muče tamne misli, uvijek se možete obratiti za stručnu pomoć nekome od brojnih psihologa i psihijatara, pa sve do Udruge Lukjernica.

Udruzi Lukjernica možete se javiti na broj telefona 097 659 0377 koji je na raspolaganju svakog dana od 10 do 16 sati. Također možete zvati i 099/3166-634, 091/2816-237, 020/331-115. Hitni psihijatrijski prijem radi 0-24 sata svih 365 dana u godini. Također, u kriznim situacijama treba pričati i s obitelji, te bliskim osobama, a možete se javiti i na ove brojeve telefona: -Centar za krizna stanja i prevenciju suicida KBC Zagreb (radi od 0 do 24 sata): 01 2376 335 -Plavi telefon: 01 4833 888 -Psihološki centar TESA: 01 4828 888 -Udruga Životna linija neprofitna je organizacija s ciljem pružanja direktne savjetodavne pomoći suicidalnim i depresivnim osobama. Stručna je pomoć dostupna telefonskim putem na broju 0800 123 123 svakim radnim danom od 1022h, kao i putem e-maila na adresi pomoc@pomoc.hr

Psihoterapija je uvijek dobro rješenje za strah i loše emocije, jer se na tim seansama stvari mogu pogledati iz drugog kuta, te ih naučiti prihvatiti. Nemojte se ustručavati potražiti pomoć.

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

IZDVAJAMO IZ PONUDE NOVOGRADNJA CENTAR Moguća prilagodba prostorija Cijene od 2.300 EUR / m2

PROJEKT ŠTIKOVICA Apartmani s jedinstvenim pogledom na more.

Pripadajuće zelene površine i parking.

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 15 (zgrada Addiko banke) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

20

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

BAŠIĆ I MILOSLAVIĆ IZ ŽUPKE

„Sve više Župljana u na se brojna pitanja poma Župska stranka ŽUPKA službeno je osnovana prošle godine, a njezini osnivači, nezadovoljni dugogodišnjim vodstvom općine i ne postojanjem kvalitetne oporbe, politički su aktivni od 2017. godine AIDA ČAKIĆ Foto: Aida Čakić

ll Povodom godišnjice ŽUPKE razgovarali smo s predsjednikom Antunom Bašićem i potpredsjednikom Markom Miloslavićem koji su govorili o pripremama za izbore, svojoj viziji Župe te brojnim problemima koje ima ova općina. ŽUPKA slavi prvi rođendan.

Kako bi rezimirali svoj rad?

Bašić: Od početka našeg društvenog angažmana pa do danas smo postigli veliki napredak, kako u kreiranju politike na župskoj sceni tako i određene pomake u samom društvu. Krenuli smo od nule, nismo imali ničiju pomoć, a u cijeloj priči bilo nas je tek troje, četvero. Nismo u potpunosti ni znali u što se sve upuštamo i kakvo je zapravo stanje u našoj Općini. Krenuli smo sa željom da nešto promijenimo, jer smo vidjeli kako se gomilaju problemi, a oni koji bi trebali brinuti o interesima Župe dubrovačke i koji bi trebali rješavati naše probleme to ne rade.

Kroz ove četiri godine smo napravili upravo suprotno od onoga što se obično dogodi s nezavisnim listama i pojedinačnim pokušajima mladih ljudi koji su se zaletjeli u politiku, a to je da nakon dvije godine izgube kompas i pogube se u šumi informacija, dignu ruke od svega jer shvate koliko je zapravo potrebno uložiti vremena i truda da

bi se napravio mali pomak na bolje.

Miloslavić: Kad smo 2017. godine krenuli formirati nezavisnu listu za nadolazeće izbore, malo tko nam je na prvu vjerovao da imamo neke ozbiljne šanse napraviti išta značajno, pa smo osvojili dva mandata u Vijeću. Onda su nam predvidjeli da će nam entuzijazam pasti pa da ćemo ‚ispuhat’. Mi, ne da smo ‚ispuhali’, nego smo ‚propuhali’ rad Općinskog vijeća i načelnika. Suprotno očekivanjima, udružili smo snage i stvorili novu političku platformu koja trenutno jest i u buduće će biti bitan politički čimbenik u Župi dubrovačkoj, pa i šire. Da mi je netko prije pet godina rekao da ću u slobodno vrijeme više čitati Narodne Novine nego bilo koju drugu novinu, rekao bih mu da je lud. Posljednjih godinu dana to je moja realnost, čitam zakone, analiziram aktivnosti Općine, razgovaram s ljudima, tražim dobre primjere i tražim rješenja za probleme koji muče našu Župu.

...

MILOSLAVIĆ Da mi je netko prije pet godina rekao da ću u slobodno vrijeme više čitati Narodne Novine nego bilo koju drugu novinu, rekao bih mu da je lud. Posljednjih godinu dana to je moja realnost, čitam zakone, analiziram aktivnosti Općine, razgovaram s ljudima, tražim dobre primjere i tražim rješenja za probleme koji muče našu Župu.

Mislite li da su pokrenuti neki procesi na župskoj političkoj sceni kojih ne bi bilo bez vaše stranke?

Bašić: Osnivanje ŽUPKE razbudilo je političku scenu naše Općine. Nakon dugo vremena HDZ je dobio alternativu kakvu Župa i Župljani zaslužuju. U svakom trenutku smo spremni preuzeti odgovornost za razvoj Župe, ne robujemo nikakvim ideologijama i u svom fokusu imamo isključivo rad za boljitak svakog žitelja Žu-

pe dubrovačke, Županije i Hrvatske.

Miloslavić: Pokrenuli smo niz procesa koji mijenjaju političku i društvenu sliku Župe.

U Župi tradicionalno postoji strah od javnog iznošenja svojih stavova, posebno ako se kose sa stavovima vladajućih. Danas je, nadam se, taj strah manji zahvaljujući ŽUPKI. Pokazali smo kako se ne bojimo izraziti svoje stavove i ukazati na propuste. Pokazali

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

21

ama vidi šansu kako bi aknula s mrtve točke” smo da se istinski borimo za interese Župe dubrovačke i tako ćemo nastaviti.

Koliko vam stranka broji članova?

Miloslavić: Negdje oko 200 članova. Točan broj doista ne mogu reći jer smo samo u zadnjih mjesec dana primili desetak novih članova kroz online pristupnice. Zanimljivo je kako prije četiri godine niste imali takvu opciju, niste se mogli online prijaviti, nije vas imao tko podržati, niti vam pružiti podršku da izrazite svoje stavove, a to danas sa ŽUPKOM imate.

Bašić: Smatramo da smo našim primjerom ljudima približili i demistificirali politiku i to je jedan od razloga zašto nam se svakodnevno pridružuju novi članovi i simpatizeri.

Kako biste ocijenili rad dugogodišnjeg župskog načelnika Silvija Nardellija? Zapravo su njegovi brojni mandati potaknuli vaš politički angažman.

Bašić: Rad načelnika Nardellija treba promatrati u cjelokupnom razdoblju od 2005. do danas. Svi značajni projekti koje je ostvario uglavnom su vezani za njegov prvi mandat od zgrada općine, vrtić, škola, sportska dvorana. Uglavnom to su redom bili projekti i ideje koje je Nardelli naslijedio od svojih prethodnika. Ako bi ga željeli pohvaliti mogli bi reći da je bio sjajan izvršitelj projekata čija su idejna rješenja iz prošlog stoljeća. Međutim, načelnik se uljuljkao i počeo živjeti na lovorikama stare slave, a na ruku mu je išla i neorganiziranost župske oporbe.

Zapanjujuće je da naša općina iz EU fondova nije realizirala niti jedan važni infrastrukturni projekt iako su u svom predizbornom programu još 2013. godine najavljivali osnivanje Odjela za EU fondove.

Antun Bašić i Marko Miloslavić Miloslavić: Kada smo osnivali stranku, u statut smo stavili da pojedinac ne može obavljati istu javnu funkciju dulje od dva mandata. Sad isto stoji u članku 4. nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi. Dakle prvi smo prepoznali problem dugogodišnjeg obavljanja javne funkcije, što je prepoznalo i Ministarstvo uprave, ali ne i općinski HDZ. Gospodin Nardelli trenutno obnaša svoj četvrti mandat u nizu, a za vrijeme tog mandata nije napravio ništa što se od njega očekivalo, niti minimum obećanog nije ispunio. U izbornoj godini je ambiciozno

najavio izgradnju šetnice lungo mare kroz Župu dubrovačku, od Mlina do Plata, kao i od Srebrenog do Kupara, kanalizacijsku mrežu za cijelu Župu, novi dječji vrtić u Kuparima, dogradnju Osnovne škole i još hrpu drugih obećanja. Na žalost, ništa od silnih obećanja nije ispunio, ali se zato bavio natječajima za izbor direktora Turističke zajednice, kadroviranjem u nadzornim odborima i ponavljanjem istih fraza kako je taj i taj projekt u postupku izrade projektne dokumentacije. Po slobodnoj procjeni, u posljednjih četiri godine, propustili smo uzeti 200 milijuna kuna iz Europskih fondo-

22

petkom

va. Samo za projekt Aglomeracije Župa dubrovačka je mogla dobiti i do 150 milijuna kuna, tu su i projekti Šetnice Mlini-Plat, dogradnje Škole, KIC Bašić Miloslavić, izgradnja dječjeg vrtića, pa čak je postojala šansa i za Lučicu Srebreno da se dobije nešto novca iz fondova. Za reciklažno dvorište se bespovratna sredstva dobiju za “Dobro jutro!”, pa jedina smo Općina koja nije zatražila besplatne spremnike za odvojeno prikupljanje otpada.

Ne može sve biti niti loše. Što je dobro napravljeno?

Bašić: Pohvaliti možemo djelatnike komunalnog poduzeća koji vrijedno rade i brinu o zelenim površinama naše Župe, tu su i djelatnici DVD-a Župa koji su se nebrojeno puta istaknuli kada je to bilo najpotrebnije. Najsvjetlija točka zasigurno su djelatnice Dječjeg vrtića Župe dubrovačke koje uspijevaju izvući maksimum u datim okolnostima i najmlađim stanovnicima župe osigurati bezbrižno djetinjstvo.

Miloslavić: Nakon što smo upozorili 2018. kako se proračun ne donosi u skladu sa Zakonom i kako je načelnik dužan dostaviti Prijedlog proračuna najkasnije do 15. studenog tekuće godine za iduću, moram priznati da se od tada Nardelli drži propisanog. Isto vrijedi i za Izvješća o radu načelnika. Šalu na stranu, svatko tko obnaša javnu dužnost, povjerenu direktno od naroda, mora biti svjestan njegove uloge i važnosti u zajednici. Ljuti me kada se o važnim projektima govori s terminima ‚kroz koji dan’ ili ‚uskoro’ i slično. Mislim da se u vođenju Općine mora njegovati znatno veća razina profesionalnosti nego što je to sad slučaj. To Župa zaslužuje i točka!

Kako se Župa nosi s koronakrizom?

Bašić: Krajem ožujka smo uputili dopis načelniku s prijedlogom mjera kojima smo htjeli odgovoriti na novonastalu situaciju izazvanu pandemijom. Mjere su se odnosile na troškove Općine i pomoć gospodarstvu i stanovništvu kroz otpis najma poslovnih prostora u vlasništvu Općine, naknade za zakup javnih površina, smanjenje prireza porezu na dohodak. Neke od tih mjera su prihvaćene, neke nisu, i tu smo pristali na kompromis, ostavljajući sebi novu priliku za novi krug sastanaka na kojima smo ponov-

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju no predlagali i tražili konkretnije poteze u vidu pomoći stanovništvu i gospodarstvu.

Miloslavić: Koronakriza je ukazala na sve one manjkavosti sustava na koje mi već godinama upozoravamo. S krizom je uslijedio pad prihoda u Općinskom proračunu pa se počelo rezati troškove nadzornih odbora, a taj trošak smo mi ocijenili nepotrebnim još prošle godine. Nema smisla plaćati nadzorni odbor društva koje nema niti jednog zaposlenog i za koje se nadzor može organizirati drugačije. Isto tako smo otvorili temu opravdanosti postojanja funkcije zamjenika načelnika o čemu se danas na sve strane govori o toj temi. Na području Općine Župa dubrovačka je registrirano 307 obrta i oko 250 tvrtki, a svi su oni zahvaćeni ovom krizom. Obzirom da smo izrazito orijentirani na turizam kao dominantnu gospodarsku djelatnost, poslovanje tih obrta i tvrtki u ovom trenutku je ozbiljno poljuljano. Raste i broj nezaposlenih, za koje smo kroz koordinaciju predložili jednokratnu pomoć, što je i usvojeno. Četrdeset osoba s područja Općine je ostvarilo novčanu pomoć iz proračuna Općine, a taj broj bi na žalost mogao narasti.

Kakva su vam očekivanja pred nadolazeće lokalne izbore? Čemu se nadate?

HDZ je ipak apsolutni favorit, smatrate li da se bez vas neće moći sastaviti većina u Općinskom vijeću?

Bašić: Naša glavna snaga je entuzijazam i optimizam naših članova i vodstva stranke. Bit ću slobodan reći da su naša očekivanja pobjednička. Na svim dosadašnjim izborima HDZ nije imao ovako organiziranu i angažiranu opoziciju u Župi, pa je naravno bio i favorit na svim izborima. Osnivanjem ŽUPKE situacija na političkoj sceni Župe se promijenila i njihova dominacija više nije tako izvjesna. Sve više stanovnika u nama vidi neku novu šansu, u nama vide svježinu koja je potrebna Župi kako bi se brojna pitanja pomaknula s mrtve točke.

Miloslavić: Vodstvo ŽUPKE pretvorilo se u dobro organizirani tim ljudi koji dišu kao jedan, žele ispuniti potencijal Župe i imaju jasnu viziju gdje Župa treba biti za 15 i više godina. Gotovo svakodnevno smo u kontaktu i marljivo radimo na programu koji će biti temelj naše kampanje i kojim ćemo tražiti povjerenje naših sugrađana za vođenje ove Općine. Rad se uvijek nagradi, a ako se pokaže da smo dovoljno marlji-

vo radili, ljudi će to prepoznati. O rezultatima izbora i tome tko je favorit, mislim da je prerano za govoriti.

Je li vas strah famoznih ‘žetončića’, takozvanih prebjega?

Bašić: Što se tiče tzv. žetončića sigurni smo da ih neće biti. Svi koji budu na našoj listi za lokalne izbore ljudi su s visokim moralnim integritetom i tako nešto sebi ni Župi sigurno neće priuštiti. Do sad smo stekli određena iskustva i spremni smo na moguće pritiske kojih će vjerovano i biti. Pripadamo jednoj novoj generaciji koja nije direktno ovisna o politici, tako da je njihov mogući utjecaj prema nama bitno manji nego što bi netko očekivao. U politiku smo ušli jer želimo služiti svojoj zajednici, nemamo namjeru biti profesionalni političari niti se ovime baviti do mirovine.

Miloslavić: Svi smo u ovome svojevoljno i na teret svog slobodnog vremena. Svi dolazimo iz privatnog sektora i život bi nam bio puno lakši kad se ne bi bavili politikom. Želja nam je služiti lokalnoj zajednici i brinuti o javnom dobru, a privatni interesi su nam u tom pogledu u sporednoj ulozi. Vjerujem u svoje kolege i uvjeren sam kako među njima ne postoji takav karakter koji bi sebi dopustio gaženje svojih moralnih i ljudskih vrijednosti.

Jeste li odlučili tko će biti vaš kandidat za načelnika?

Bašić: Koncentrirani smo na pripremu programa, kao i na aktualne probleme Župe dubrovačke. Kandidata za načelnika imamo i predstavit ćemo ga javnosti kada za to dođe vrijeme. Svakako ne prije Nove godine, pa vas molim za razumijevanje i strpljenje.

Na čemu ćete bazirati vašu kampanju? Što možete ponuditi građanima?

Bašić: Kampanju ćemo bazirati na tri ključne riječi: brža, učinkovitija i jeftinija Općina. Želimo Općinu pristupačniju svojim građanima, s kvalitetnijim servisom i želimo jeftiniju Općinu s manje nameta prema svojim građanima. Želimo provesti kompletnu rekonstrukciju Općinske uprave, kako bi stvorili poticajno radno okruženje gdje će se kvalitetan rad službenika nagraditi.

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

BAŠIĆ Naša glavna snaga je entuzijazam i optimizam naših članova i vodstva stranke. Bit ću slobodan reći da su naša očekivanja pobjednička. Na svim dosadašnjim izborima HDZ nije imao ovako organiziranu i angažiranu opoziciju u Župi, pa je naravno bio i favorit na svim izborima. Osnivanjem ŽUPKE situacija na političkoj sceni Župe se promijenila i njihova dominacija više nije tako izvjesna. Sve više stanovnika u nama vidi neku novu šansu, u nama vide svježinu koja je potrebna Župi kako bi se brojna pitanja pomaknula s mrtve točke.

Orijentirat ćemo se na pripremanje projektne dokumentacije kao temelja za apliciranje na EU fondove kojima planiramo financirati većinu naših razvojnih projekata. Želimo integrirati digitalnu tehnologiju u svim područjima poslovanja Općine.

Miloslavić: Mlađi smo, brži i bolje se snalazimo u današnjem načinu komunikacije.

Građanima ćemo ponuditi program s jasno definiranim smjernicama i razvojnim projektima. Nudimo ravnomjerno razvijenu Župu u kojoj će svi mještani imati jednaka prava i obaveze. Ukinuti ćemo financiranje nadzornih odbora i sličnih troškova koji nisu opravdani. Godinama se zatvaraju oči pred najvećom ekološkom katastrofom u

Župi, a to su nepostojanje adekvatne kanalizacijske mreže i divlje deponije kojih ima na svakom koraku i koje su šaka u oko svakom stanovniku Župe. Deponije ćemo zatvoriti, štetu sanirati, a na nama će biti i zadatak provesti kompletan projekt Aglomeracije Župa, kojim će se riješiti pitanje vodovoda i odvodnje otpadnih voda za sva naselja. Tu je pitanje prometa, koje ćemo riješiti puno ozbiljnije od postavljanja stupića i konopa. Župa mora imati prometno redarstvo, promet u mirovanju je jedan od prioriteta. Puno planova i želja, a malo vremena, upravo zato ćemo postaviti jasne prioritete. Što ćete ako ne uspijete riješiti te probleme? Sve to zvuči lijepo, ali mnogi od tih problema bili bi riješeni i prije da je tako lako.

Bašić: Možda je to sve tako kako djelatnici Općine i načelnik govore da je teško izvedivo i nemoguće, ali ja u to ne želim vjerovati. Mislim da je situacija nekad teža ili lakša, ali rješenje mora postojati. Treba se uhvatiti u koštac s problemom i raditi na njegovom otklanjanju.

Miloslavić: Mi smo ljudi koji su navikli na teško i upravo tražimo teške zadatke u kojima vidimo izazov. Vrlo rado ćemo se uhvatiti u koštac sa svim izazovima s kojima se susreće Župa. Sigurno smo kako sve to možemo uspješno svladati. Ne treba otkrivati toplu vodu jer pozitivnih rješenja problema na području RH ima dosta pa samo treba to primijeniti i kod nas. Krajolik nam je zapušten i zna se tko ima alate da stane na kraj takvom problemu.

Jeste li podijelili funkcije u Općini ako pobijedite na izborima?

Bašić: Još od samog početka našeg političkog djelovanja ukazivali smo na nedostatke Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi.

Tako smo se 2017. godine zalagali za ukidanje mjesta profesionalnog zamjenika načelnika te smanjenje naknada vijećnicima. Niti jedna od tzv. velikih stranaka na nacionalnoj razini ovo nije predlagala a kamoli željela provesti u djelo. Nama nije važno tko je čiji “igrač”, dok god svoj obavlja profesionalno i dok se njegovim radom opravdava uloženi novac iz zajedničke blagajne. Jedino mjerilo jest i mora uvijek biti, samo i isključivo rad!

Miloslavić: Koje funkcije? U Općinskoj

23

upravi dobrim djelom rade sposobni i kvalitetni ljudi koje samo treba stimulirati, uvažiti njihova znanja i vještine te se na njih osloniti.

Umjesto današnje autokratske vlasti u kojoj jedan čovjek odlučuje o svemu, želimo postaviti horizontalnu organizacijsku hijerarhiju u kojoj će pojedinac biti nagrađen za dobro odrađen posao. Jedino mjerilo je rad, tko želi i zna raditi, za njega uvijek ima mjesta, tko ne želi, slobodno mu je tržište rada. Za bilo koje pročelničko ili drugo mjesto na koje bude potreba dovesti nove ljude, provest će se transparentan i nepristran javni natječaj.

Općina Župa dubrovačka je objavila strateški razvojni program do 2020. godine.

Imate li vi viziju, ciljeve i prioritete za naredni period?

Bašić: Najviše svog vremena trošimo upravo na razvoj vizije Župe dubrovačke za narednih deset do petnaest godina. Naša vizija Župe je prostor u kojem stanovnici uživaju visoki životni standard temeljen na održivom turizmu, poduzetništvu i poljoprivredi. Moramo se orijentirati na stvaranju sadržaja koji će biti dodana vrijednost turističke ponude, poput sportske infrastrukture, šetnica i javnih površina koje će biti dostupne kako stanovništvu, tako i našim gostima. Želimo staviti naglasak na razvijanju dodatnog sadržaja poput sportske infrastrukture, kvalitetne ponude hrane iz domaće proizvodnje i slično. Župa se mora orijentirati i na zaštitu svog prirodnog prostora jer je upravo to glavni magnet dolaska turista. Zaštita okoliša je jedan od prioriteta koji ćemo provesti kroz ostvarenje ciljeva poput zatvaranja kamenoloma, zatvaranja i sanacije divljih deponija, izgradnjom reciklažnog dvorišta i stvaranjem uvjeta za odvojeno prikupljanje otpada. Naša vizija župe jest učiniti naš dom ugodnim za cijeli naš narod, dobrodošlim za naše goste i sigurnim za našu djecu.

Miloslavić: Problem je u tome što se ti programi donose uglavnom da bi se zadovoljila zakonska forma, a većina se tih planova i programa ne drži. Recimo Općina Župa dubrovačka nije provela gotovo ništa iz prethodnog programa, a sumnjam i da je prosječni Župljanin uopće bio upoznat sa sadržajem programa. Mi ćemo kroz Strateški razvojni program ustrojiti listu razvojnih projekata koji će imati realan rok izvedivosti i koji će biti rangirani po prioritetu.

26

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

POZITIVAN TREND

BABY BOOM u Župi i Metkoviću, među najuspješnijima su u Hrvatskoj po prirodnom prirastu

„IPAK SE TU RADI o doseljavanju u Župu, a zadnjih godina su to mahom mlade obitelji koje tu posjeduju nekretninu odnosno kupuju nekretnine koje nisu povoljne, ali su povoljnije nego na području Dubrovnika“ Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović, Nikša Raguž Lučić

koji smatra kako je Župa poželjno mjesto za život, no ipak je realan i naglašava kako se ne treba kititi tuđim perjem.

...

NAJBOLJA SITUACIJA NA JADRANU I SJEVERU HRVATSKE U 2019. u Hrvatskoj je živorođeno 36 135 djece, od čega su 51,1 posto bili dječaci, a 48,9 posto djevojčice. Među gradskim sredinama koje su ostvarile pozitivan prirodni prirast se ponajprije ističu Solin (53) i Metković (49), a prate ih Kaštela (28), Čakovec (24) i Zaprešić (19). I manje sredine bilježile su demografska kretanja u plusu.

Zanimljivo je da su, jednako kao gradovi, najveći prirodni prirast imale općine na Jadranu i sjeveru Hrvatske. Na prvome mjestu ističe se općina Podstrana (50), slijede je Župa dubrovačka i Viškovo, koji su imali jednak prirodni prirast (49), te dvije općine u Međimurskoj županiji – Nedelišće (42) i Mala Subotica (27), podaci su Državnog zavoda za statistiku.

„Uistinu pozitivne brojke su dokaz kako je Župa dubrovačka poželjno mjesto za žill Bračni par Bašić iz Župe dubrovačke prošle je godine dobio malu Domenicu vot. Ipak, ne želimo se kititi tuđim perjem koja je njihovu obitelj proširila na tri člajer vrijedi naglasiti kako za tu brojku nije na. Andrea Zvono Bašić i Antun Bašić jedzaslužno samo domicilno stanovništvo. ni su od mnogobrojnih parova u Župi koRadi se tu o ljudima koji su došli u Župu ji su lani imali razloga za veselje dubrovačku iz Dubrovnika te drujer je, prema podacima Državgih dijelova Hrvatske i koji su nog zavoda za statistiku, Žutu odlučili živjeti. Dakle, ipak pa dubrovačka druga hrse tu radi o doseljavanju u vatska općina po prirodŽupu, a zadnjih godina su nom prirastu. Naime, prto mahom mlade obitelji vo mjesto je zauzela općikoje tu posjeduju nekretna Podstrana (50) u Splitninu odnosno kupuju nesko-dalmatinskoj županiji, kretnine koje nisu povoljSilvio Nardelli a slijede je Župa Dubrovačne, ali su povoljnije nego na ka i Viškovo u Primorsko-gopodručju Dubrovnika,“ izjavio ranskoj županiji, koji su imali jedje Nardelli. nak prirodni prirast (49).

O pozitivnom trendu govore i druge bro„Nimalo me ne iznenađuje što je uprajke. Tako Osnovna škola Župa dukojih dječji vrtić i jaslice uspijevaju vo Župa dubrovačka na visokom drugom brovačka broji 850 učenika, a zadovoljiti sve potrebe u Župi mjestu po prirodnom prirastu stanovništpreko 500 djece ide u vrtić dubrovačkoj. Za poboljšanva. Župa je predivno mjesto za život i ama i jaslice. Kako kaže Nardeje boravka u vrtiću smo osibaš sve nudi, ali ima veliki potencijal za lli, i sama Općina trudi se gurali 12 milijuna kuna kadaljnji napredak,“ izjavila je Zvono Bašić pomoći obiteljima s djeko bismo zakupili dodatne koja je lani rodila svoje prvo dijete. com pa su u vidu mjere prostore, a samim time i pomoći i projekti. otvorili nove grupe. NeŽUPA JE IDEALNA ZA ŽIVOT, ALI NE davno smo povećali i nakDalibor Milan BISMO SE KITILI TUĐIM PERJEM „Uspijevamo osigurati jednadu za novorođenče, a za slnosmjenski rad, kao i produljeni jedeću sjednicu Općinskog viRezultati ne iznenađuju ni načelnika boravak u školi. Iz međunarodnih jeća predložit ćemo smanjenje ciOpćine Župa dubrovačka Silvija Nardellija fondova smo osigurali sredstva uz pomoć jene vrtića za roditelje koji imaju više dje-

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

27

...

I GRAD DUBROVNIK ZA OBITELJI S DJECOM IZDVAJA ZNATNE IZNOSE

„Župa je predivno mjesto za život i ama baš sve nudi, ali ima veliki potencijal za daljnji napredak“

ce. Također, Župa dubrovačka je s Dubrovačko-neretvanskom županijom potpisala sporazum o zajedničkom financiranju dogradnje OŠ Župa dubrovačka, a prije nekoliko dana je potpisan ugovor o izradi idejnog projekta dogradnje,“ izjavio je Nardelli.

a kaže kako je i sam doprinio pozitivnom trendu. Naime, lani je dobio treće dijete, a njegov sin će u studenome proslaviti svoj prvi rođendan. Milan ne krije zadovoljstvo mjerama i programima koje Grad provodi u cilju pomoći obiteljima.

„Snizili smo cijene vrtića, a planiramo i gradnju novog.

Cilj dogradnje je da se cjePočetak gradnje očekujemo lokupna nastava odvija u u prosincu. U sklopu projejednoj zgradi umjesto dvikta ‚Za skladnije i ugodnije. Idejni projekt se očekuje predškolske dane u Dječje do kraja ove godine dok jem vrtiću Metković’ uveli se početkom sljedeće goAndrea Zvono smo i popodnevni te smjendine, u suradnji s DubrovačBašić ski rad. Povećali smo dar za noko-neretvanskoj županijom, vorođeno dijete, pa on za prvoplanira glavni izvedbeni prorođeno dijete iznosi 2,5 tisuće kuna, jekt. Škola će se nadograđivati na za drugorođeno 3,5 tisuća, za treće 4,5 tizemljištu neposredno u blizini postojeće suća, a za četvrto i svako sljedeće 5,5 tisuća škole nad kojim je Općina stekla vlasništkuna. Pokušat ćemo dodatno povećati navo. Uz nadogradnju, planirano je i uređenvedene iznose. Izuzetno sam ponosan na je okoliša škole. stipendije koje smo omogućili u iznosu od 1200 kuna, što je nakon državnih stipendija GRADONAČELNIK METKOVIĆA: I najveći iznos, s tim da ih dajemo za 10 mjeOSOBNO SAM DOPRINIO POZITIVNOM seci, dok se državne odnose na devet. Za PRIRASTU potrebe škola izdvajamo 120 tisuća kuna, a 30 tisuća kuna za posebna dostignuća Kad je riječ o gradovima, najjužnija hrvatučenika. Za studente smo osigurali dvije ska županija također bilježi zavidne rezulpovratne karte ili četiri u jednom smjeru, a tate. Tako se posebno ističe Metković ko350 tisuća kuna za besplatni školski pribor ji je zauzeo drugo mjesto hrvatskih graza osnovnoškolce,“ izjavio je Milan. dova s najvećim prirodnim prirastom, odmah nakon Solina. Gradonačelnik MetGradonačelnik Metkovića vjeruje kakovića Dalibor Milan ne krije zadovoljstvo,

Nardelli je istaknuo kako je dobar dio mladih obitelji koje su prošle godine dobile prinovu iz Dubrovnika stigao u Župu dubrovačku gdje su se odlučili na življenje. No, i sam Dubrovnik već godinama bilježi pozitivne trendove, ali i ima programe i mjere namijenjene pomoći obiteljima s djecom. Temeljem Odluke o ostvarivanju prava na dar za novorođeno dijete, jednokratne potpore za prvo novorođeno dijete u obitelji iznose 2.500,00 kuna, za drugo 3.500,00 kuna te za treće 5.000,00 kuna. Za svako daljnje novorođeno dijete iznos se povećava za 2 500 kuna. Najveća novost tad usvojene Odluke je potpora roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete u ukupnom iznosu od 33.600,00 kuna koja se isplaćuje u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života. Ova se mjera odnosi na svu djecu rođenu iza 1. siječnja 2019. Također, na snazi je ostala i postojeća odluka o 10 tisuća kuna potpore za obitelji koje žive u povijesnoj jezgri te na području Gornjih sela, Šumeta, Osojnika i na Elafitima.

ko su pozitivnoj demografskoj slici grada doprinijele i odluke te programi Grada kao što su izdvajanje od 500 tisuća kuna za potporu u poljoprivredi, smanjenje prireza s 10 na osam posto, ukidanje poreza na potrošnju i poreza na kuće za odmor.

No, što god bio uzrok ovih pozitivnih brojki, čini se kako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nema bojazni kakva mori dobar dio Hrvatske, a zasad ne postoji razlog da tako ne bude i dalje.

28

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

29

Piše: Vjera Šuman

M

U Gradu se lakše diše

ir, mir, mir, nitko nije kriv. Ta je poruka poslana s Vijeća za nacionalnu sigurnost, koju su konačno održali, kraj otvorenih prozora Banskih dvora, naš predsjednik i premijer uz pripadajuće ostale članove Vijeća. Ova dva nestašna dečka, po svim su pitanjima bili suglasni. Bravo dečki! Ozarenu izjavu je, doduše, dao samo Plenki, ali čini se kako Zoki nema primjedbe jer se nije oglasio na Facebooku. Za promjenu, ugodna tišina s Pantovčaka. Tako nacija napokon može odahnuti. Raste cvijeće i u naše poduzeće. druge strane Božinović i mili nam Stožer nemaju tu idiličnu situaciju.

Zbrkan, često kontroverzan, uz to i posve benevolentan odnos prema galopirajućoj pandemiji s nježnim molbama za odgovornim ponašanjem, gle čuda, ne daju nikakvih rezultata. Upravo obratno.

Pravila se ne drži gotovo sedamdeset posto Hrvata. Smetaju im maske, svrbi i nos, moraju na svadbe, rođendane, tulume, ne da im se sjedati u samoizolaciji jer baš moraju u šoping, na kavu ili kod vulkanizera uz tajenje kontakata da ne bi prijatelje uznemiravali dosadni epidemiolozi. Rezultat? Ljudi umiru, bolnice pred kolapsom ili u kolapsu, doktori i sestre padaju s nogu, dok mi iznenađeni raspredamo teorije zavjere, okrivljujemo stožer jer nisu jasno komunicirali, jer nisu donijeli strože mjere, državu koja ne zna što radi i tako redom. Što zapravo hoćemo? Zatvaranje kakvo smo imali u proljeće nemoguće je ako želimo barem nekako glavu zadržati iznad vode. Hrvatska nema tih para. Lockdown bi značio na tisuće ljudi bez posla, bez plaće, ovršenih na ulici. To nije opcija koju zazivamo dok činimo sve da ju dozovemo. Budimo realni jedini jezik koji odlično razumijemo je jezik strogih kazni. Primjenjuju ih čak i u vrlo discipliniranoj Njemačkoj

S

gdje dosta uspješno funkcioniraju. Prije nekih petnaest godina kad je postalo obavezno vezanje u automobilima, u nas je vožnja bez pojasa nekako prolazila uz objašnjenja tipa, žulja me pojas ili izaziva napad panike.

U Sloveniji takve fore nisu pile vode. Kazna je bila paprena. Onog časa kad se inače uredno nevezani Hrvat približio Slovenskoj granici, brzo je vezao pojas i nastavljao po propisu voziti deželom. Čini se da jedino paprena kazna od nas može napraviti odgovorne i disciplinirane građane. vo kako funkcioniraju preporuke.

U Vukovaru i pripadajućoj županiji strelovito raste broj zaraženih. Preporuka je bila najviše petsto(?!) ljudi, došlo ih je gotovo deset tisuća. Pitanje za stožeraše i političare zašto je uopće održano obilježavanje na taj način u vrijeme eskalirajuće pandemije proglašeno je svetogrđem. Oni koji su se ipak usudili postaviti to pitanje, dobili su potpuno besmislen odgovor koji dodatno produbljuje jaz između naše ozbiljne stvarnosti i političkog kalkuliranja, koje je i dalje jedina konstanta hrvatske politike. U Vukovaru veliki broj sudionika nije nosio maske, ni držao distancu. Zašto?

Iz inata, ljutnje i nekih sličnih, u ovom času potpuno nepametnih razloga. Prema kome taj inat? Samo i isključivo prema sebi i svojim bližnjima. Racionalno objašnjenje ne postoji.

Vukovarski kafići bili su prepuni ljudi bez distance i maske i rezultat je punjenje bolnica. Županijski stožer je preporučio da se taj dan u Vukovaru zatvore kafići, ali notorni Penava je to, iako i sam u izolaciji, odbio kao još jedan od napada na njega. Jer on je centar svega, sve ostalo i svi ostali su bezvezni epizodisti.

Sličan stav o sebi samima gotovo je pravilo, a ne iznimka u naših političara. Rasprave o tome tko je neodgovorniji, Stožer ili mi sami, ni malo ne utječe na širenje virusa. Zasad jedi-

E

no pomažu distanca, maska, higijena i zdrava pamet. Znam, dosta nam je svima, željni smo druženja, zagrljaja i bliskosti, ali u ovom času nema drugog načina. Htjeli mi to sebi priznati ili ne, odgovornost je isključivo na nama samima. I ne nije na kafićima, ni na ugostiteljima. Oni, nažalost, plaćaju najskuplju cijenu naše neodgovornosti, ali će biti pravi pokazatelj odgovornosti naših političara. U suprotnom propast će kao još jedna tragična posljedica onog istog ‚kako ćemo, lako ćemo’ stava, koji toliko mrzimo kod političara, ali nam je blizak kao vlastiti stil života. jemačka studija stope smrtnosti od Covida 19 u njihovim bolnicama proljetos bila je 22 posto dok je u zagrebačkoj KB Dubrava trenutno 32 posto. U Njemačkoj je na respiratoru umrlo 53 posto bolesnika, dok je u Hrvatskoj smrtnost na respiratoru 80 posto. Koji je uzrok ovih tragičnih razlika nitko nije ispitivao. Veseli činjenica da je u Gradu situacija u odnosu na hrvatski prosjek broja zaraženih ipak značajno manja, ali i dalje uporno raste.

Bolnica još uvijek nije pretrpana i nadajmo se da će tako i ostati, što opet prije svega ovisi samo o ponašanju svakog ponaosob. U vrijeme dok je Čačić u Varaždinu panično tražio od Beroševog ministarstva dodatne respiratore, u Gradu su ih kupili, ali što je još važnije, bilo je zdrave pameti i hrabrosti naručiti i kupiti nove najmodernije uređaje za pojačano upuhavanje kisika u pluća, koji su učinkovitiji od klasičnog stavljanja pacijenta na bocu kisika i u velikoj mjeri smanjuje potrebu za respiratorom. Ako Bog da stižu u ponedjeljak i Medarevo će biti jedina bolnica u Hrvatskoj koja će ih imati. Uz ovako dobru vijest lakše se diše. Čak i doslovno. Kapa dolje Matu i doktoru Bekiću. Nema nam druge doli biti strpljiv i odgovoran dok zlo ne prođe.

Izdržite i čuvajte sebe i druge. Eto vas.

N

30

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

MLADI U UVJETIMA PANDEMIJE

Nažalost, neki se onima odgovornima koji poštuju izolaciju rugaju da su kukavice, a tu su i ilegalni tulumi DONEDAVNO NIJE BILO MOGUĆE objasniti roditeljima i djeci koliko su važni izlasci i druženje s vršnjacima, a sada kako je baš to prioritet Piše: SILVA CAPURSO FOTO: Privatni album, Ahmed Hassan Kharal / pixabay.com

ll Kako je raditi s djecom i mladima u školskim ambulantama tijekom Covid-19 pandemije? Voditeljica službe za školsku medicinu ZZJZ Dubrovačko-neretvanske županije i terapeut realitetne psihoterapije, specijalist školske medicine Asja Palinić Cvitanović, dr.med. govori o brojnim izazovima s kojima se susreće, posebno naglašavajući odgovornost roditelja.

- Prvenstveno mi se za savjetovanje javljaju djeca koja se ponašaju odgovornije. Stručna je odgovornost da je svatko odgovoran za ono što čini. Laici kad kažu odgovoran misle na to je li to ponašanje u redu za mene i druge ljude, olakšavam li ili otežavam život sebi i drugima, moguće čak i ugrožavam li ga. Ako pogledamo na laički način, i ako je jedan razred u samoizolaciji, a neki je stručnjak proglasio tu samoizolaciju, onda imate određeni broj djece koji to poštuje. Budući da govorimo o maloljetnicima u tom bih slučaju rekla da odluku poštuju njihovi roditelji koji odgajaju svoju djecu za promišljanje o mogućim posljedicama svoga djela poštujući odluke stručnjaka za samoizolaciju. Drugi dio djece, usudila bih se reći i veći, ne razmišlja o posljedicama svojih djela - pojašnjava dr. Palinić Cvitanović

Kako kaže, oni nažalost često ovako razmišljaju. „Meni se čini da se mladima nešto specijalno ozbiljnoga i ne događa, odlično je što nemam nastavu i baš super što mogu iskoristiti ovo vrijeme da se zabavljam na momentalno nedopuštene načine”. To se odnosi na druženja i moguće zaraze drugih osoba.’’

-Jako je tužno da ovi koji ne poštuju samoizolaciju, pronalaze i načine da se narodski rečeno rugaju onima koji poštuju samoizolaciju jer su oni npr. kukavice. I tako dolazi do dva razorna utjecaja na mentalno zdravlje. Jedno je ne biti odgovoran, jer mentalni sustav onih koji krše upute samoizolacije također se buni i također će proizvesti za njih dugoročno probleme. Naime, naš mozak ipak želi odgovornošću štititi sebe i druge, a kada mu mi to ne dopuštamo, onda se buni i to je prvo razorno djelovanje na naš mentalni sustav. Drugo je razorno djelovanje što utječemo na one koji su odgovorni na način da im lijepimo etikete koje s njima nemaju nikakve veze - priča dr. Palinić Cvitanović te dodaje kako joj je tužno vidjeti kako mladi ljudi, prije svega srednjoškolci, u situaciji gdje su u pitanju zdravlje i životi ljudi, uopće ne razmišljaju o tome, nego samo gledaju kako se zabaviti.

-Tu želim naglasiti da je u redu zabaviti se i da mozak na svakodnevnoj bazi traži zabavu, međutim, u svakoj novotariji, pa i u ovom no-

...

Jako je tužno da ovi koji ne poštuju samoizolaciju, pronalaze i načine da se narodski rečeno rugaju onima koji poštuju samoizolaciju jer su oni npr. kukavice. I tako dolazi do dva razorna utjecaja na mentalno zdravlje. Jedno je ne biti odgovoran, jer mentalni sustav onih koji krše upute samoizolacije također se buni i također će proizvesti za njih dugoročno probleme. Drugo je razorno djelovanje što utječemo na one koji su odgovorni na način da im lijepimo etikete koje s njima nemaju nikakve veze.

vom normalnom, zabava je moguća na odgovornije načine. Tu bih posebno rekla da svako malo dobivamo izvješća posebice iz velikih gradova, o potpuno neodgovornim, skrivenim, podrumskim, cjelonoćnim zabavama dodaje dr. Palinić Cvitanović.

-Treba istaknuti kako maloljetne osobe nisu krive jer kad bi mogle samostalno živjeti živjele bi samostalno. Njih roditelji odgajaju za radišnost i promišljanje o posljedicama svoga djela, kao i promišljanje unaprijed što ću s posljedicom svog djela. Moguće je da dio roditelja sam to nije prošao dok je odrastao, pa nema kapacitet ponude za svoje dijete, ali za to postoje stručnjaci, među ostalima i Centar za socijalnu skrb koji su pomagači odgoja kad roditelj ne zna i nije kriv što ne zna odgojiti dijete u odgovornu osobu koja poštuje pravila, posebice ona koja su vezana za moguće ugrožavanje vlastitog i tuđeg života - govori dr. Palinić Cvitanović.

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

31

što bih ja bio inicijator! Sada kada je zabranjeno biti u zatvorenim prostorima i na većim skupovima vani, upravo se inzistira i hoda na takva mjesta. Sada se slave rođendani, možda i više nego prije, sada se čini sve ono što nam struka brani da činimo.

Valjda to ide negdje iz ljudske slobode – Tko si ti da meni kažeš kako ću se ponašati!

Međutim, pitaju li se ti ljudi može li to što ne slušaju struku ugroziti nečije zdravlje ili prouzročiti nečiju smrt? – pita se dr. Palinić Cvitanović koja posebno naglašava i zaključuje govoreći prije svega kao psihoterapeut, ali i kao liječnik kako svaka novina u našem životu traži razvijanje novih kapaciteta.

Slična se situacija javlja i s online medijima i potrebom za druženjem uživo.

-Uvijek sam isticala roditeljima kako je potrebno poticati različite hobije, pjevanje, sportska događanja, šetnje... Koliko god sam ja silno govorila o tome da je važno druženje uživo, toliko su mene roditelji i djeca uvjeravali kako je to druženje uživo postalo nemo-

guće jer nitko ne izlazi vani. I zamislite apsurda, dogodi se pandemija, stručnjaci kažu budite kući, i onda sada svatko želi vani, želi se družiti, po kućama, po prostorima koji nisu prozračeni, po kafićima. Znači potpuno jedno obrnuto usklađivanje sa situacijom. Dok je bilo dozvoljeno, tražili smo opravdanje da je nemoguće biti vani jer vani nema nikoga, pa

-Mi nismo dosad živjeli u ovakvoj pandemiji.

Svatko od nas, što se prije počne usklađivati s tzv. novim normalnim, to će prije ostati uravnotežen, stabilan i mentalno zdrav. Umjesto da čekamo da netko drugi za nas napravi neke nove puteve, svatko od nas mora graditi novi put. Potrebno je i osvijestiti da svatko od nas doprinosi, ili širenju, ili zaustavljanju pandemije.

32

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

UGOSTITELJI OSNOVALI UDRUGU

MAJA I MIRKO ANDRIĆ: Saudade je osnovan s ciljem stvaranja zajednice entuzijasta koji iskonski osjećaju brigu za djetetom Saudade će ponajviše djelovati kroz akciju „24 sata bez kompromisa”, akciju koju Maja i Mirko održavaju treću godinu zaredom. Cilj je svake godine je jasan, skupiti određeni iznos novaca za kupnju određenog, potrebnog uređaja koji će olakšati rad doktorima i sestrama OB Dubrovnik s djecom, odnosno samoj djeci.

VEDRAN SALVIA Foto: Goran Mratinović, konoba Veranda

ll Dubrovnik ima novu udrugu. Ona se zove Saudade, a osnovali su je Maja i Mirko Andrić. Udruga je osnovana u prošlu subotu u njihovom restoranu Veranda u Štikovici.

- Udruga je osnovana s ciljem stvaranja zajednice entuzijasta, koji iskonski osjećaju brigu za djetetom. Naime, kroz humanitarno djelovanje same konobe Veranda, čiji smo vlasnici, naše obitelji, prijatelji i poznanici su nam istaknuli kako bi formiranje jedne službene zajednice bio na neki način

...

Ove subote održat će se ovogodišnja akcija „24 sata bez kompromisa”, prihod će se donirati Općoj bolnici Dubrovnik. Akcija će se održati poštujući sve epidemiološke mjere. Ukoliko želite podržati rad humanitarne udruge Saudade koja u svom djelovanju isključivo pomaže djeci, to možete učiniti donacijama ili uplatom na broj: Račun udruge SAUDADE HR8324020061100952123

logičan nastavak našeg humanitarnog djelovanja - kazali su nam Maja i Mirko Andrić.

Zašto takav portugalski naziv udruge?

- Saudade je osjećaj. Teško je prevesti samu riječ. Najčešće ju vežu za melankoliju, nostalgiju, sjetu. Ali, saudade je i više od toga. Radost i tuga u jednom. Saudade živiš, Saudade osjećaš - govore.

U samoj Udruzi su njihove obitelji i prijatelji.

- Samu udrugu tek otkrivamo i naravno pozivamo sve one koji osjećaju da žele biti dio tog zajedništva i osjećaja neka se jave - kažu.

- Saudade će ponajviše djelovati kroz samu akciju „24 sata bez kompromisa”, akciju koju smo pokrenuli evo sada već treću godinu. Cilj svake godine je jasan, skupiti određeni iznos novaca te kupovina određenog, potrebnog uređaja koji će olakšati rad doktorima i sestrama OB Dubrovnik s djecom, odnosno samoj djeci objasnili su.

Pitali smo ih i na koji način osobno osjećaju naziv te riječi.

- Sami naš humanitarni rad i ime naše udruge vežemo za jedno ime, Nina Marija Andrić. Ona je početak i beskraj. Ona je naš saudade - riječi su Maje i Mirka o njihovoj kćerkici koja je prerano otišla, ali koja im je snaga, motiv i razlog za svu ovu radost koju oni svojim humanitarnim radom pružaju drugima u trenucima tuge.

Maja i Mirko Andrić

Pored akcije „24 sata bez kompromisa”, dodaju, sami restoran i sama udruga će uvijek biti svima na raspolaganju.

- Za bilo koji oblik potrebe, pomoći, želje ili htijenja. Našu malu konobu ponajprije doživljavamo kao neku platformu koja je svima na usluzi. Za činiti dobra djela, razmjenu iskustava, planiranje, organiziranje, za bilo što, što će u konačnici rezultirati jednim dobrim djelom. A tek onda kao jedan prostor u kojem se ostvarujemo kao veliki zaljubljenici u svoj posao i gastronomiju objasnili su Maja i Mirko Andrić.

Inače, samo predstavljanje udruge održano je u njihovom restoranu u prošlu subotu, kad su servirana i portugalska jela.

OTVORILI SMO

ručak / večera kava / kolač / palačinke Dobro došli!

P

Sunset Beach Dubrovnik

Šetalište kralja Zvonimira 17 reservations@sbd.hr 00385 (20) 642 700

www.sbd.hr

34

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

RADELJEVIĆ JE BIO I BRODARSKA KOMPANIJA

SIMBOL INDUSTRIJSKO dalmatinsko društvo ima NEMA PUNO PODATAKA u literaturi o dubrovačkoj brodarskoj kompaniji s početka prošlog stoljeća, a to je bilo prvo Dalmatinsko društvo s.o.j., koje kasnije mijenja naziv u Radeljević. O sudbini pet parobroda koje su imali u svom vlasništvu piše gospar Ivo Batričević Piše: IVO BATRIČEVIĆ

l l Gospar Ivo Batričević u ovom broju rubrike ‚’Priče o moru i brodovima’’ odlučio je pisati o jednoj brodarskoj kompaniji za koju se veoma malo zna.

S pogledom u prošlost, od 1900. godine pa sve do današnjih dana, dobro je poznato kako je ovdje bilo dosta malih i velikih brodarskih kompanija, ali o ovoj brodarskoj kompaniji se najmanje piše i najmanje zna. „Prvo dalmatinsko trgovačko društvo s.o.j.“ osnovano je u Dubrovniku 24. kolovoza 1907. Odmah na početku potrebno je pojasniti značenje dijela imena naziva ‚’društvo s.o.j.’’ što znači društvo s ograničenim jamstvom.

Prvo dalmatinsko društvo s.o.j osniva nekoliko dubrovačkih ‚akcionera’ te u glavnicu društva ulažu: Samuel Kaldor, Božo Banac, Ivo Račić, Mato Guska, Ivo Knego, Luko i Pasko Grbić, Pero Šutić, Pero Kolić, Ili-

ja Kelez, Luko Jakobušić, Đuro Kovačević, Hrvatska vjeresijska banka, Dubrovačka trgovačka banka i dr.

Upravni odbor činili su: Samuel Kaldor, Pasko Grbić, Pasko Kolić, i Đuro Sessa.

Nakon 21. veljače 1939. prokura društva povjerena je Vinku Ivančeviću.

OD TRGOVINE GRAĐEVINSKOG MATERIJALA DO PRERADE ULJA

Kompleks se nalazio u najdubljem dijelu gruškog zaljeva i zauzimao je dva hektara površine. Jezgra buduće tvornice je bila ljetnikovac Bassegli- Gozze. Na samom početku Prvo Dalmatinsko društvo s.o.j. bavilo se trgovinom građevinskog materijala među kojim su bili cement, drvo, pločice, šamot za peći, izolacijski materijal i krovno ljepilo. Društvo je s vre-

menom raslo te je počelo širiti svoju djelatnost kupovinom zemljišta te gradnjom skladišta i pogona koji su se pružali sjeverno od ljetnikovca Bassegli- Gozze. Društvo je imalo svojih pet parobroda.

Od 1925. godine društvo se počelo baviti preradom i rafiniranjem ulja, a 1928. grade 40 metara visok dimnjak od strane specijalizirane bečke tvrtke koji je postao simbol industrijskog Dubrovnika. Poslije Drugog svjetskog rata Prvo dalmatinsko društvo prelazi u državno vlasništvo i dobilo je novo ime ‚’Radeljević’’. Bavili su se preradom i raf iniranjem ul-

Ljetnikovac Bassegli danas propada. Iz njega je startalo Prvo dalmatinsko društvo s.o.j., a posjed Društva se kasnije znatno proširio

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

35

OG DUBROVNIKA, Prvo alo je čak pet parobroda ...

Od 1925. godine društvo se počelo baviti preradom i rafiniranjem ulja, a 1928. grade 40 metara visok dimnjak od strane specijalizirane bečke tvrtke koji je postao simbol industrijskog Dubrovnika. Poslije Drugo svjetskog rata ‚’Prvo dalmatinsko društvo’’ prelazi u državno vlasništvo i dobilo je novo ime ‚’Radeljević’’. Bavili su se preradom i rafiniranjem ulja što je zbog zastarjelosti pogona s vremenom postalo neisplativo i ekološki neprihvatljivo za jedan turistički grad.

ja što je zbog zastarjelosti pogona s vremenom postalo neisplativo i ekološki neprihvatljivo za jedan turistički grad.

Nakon početka Domovinskog rata tvornica Radeljević skoro ništa nije radila te su pokušali u ulici S.S. Kranjčevića pored same tvornice otvoriti malu

Parobrod imena ‚’Treći’’

butigu s prehrambrenim proizvodima i nazvali su je ‚’Prvo dalmatinsko društvo’’. Nedugo kasnije su je zatvorili zbog malog prometa i to je bio zadnji spomen imena nekadašnjeg društva. Nakon privatizacije tu dolaze i odlaze razna privatna društva kao što su Mediator, Konzum, pekare i više manjih poslovnih prostora. Danas su najveći dio oko zapuštenog ljetnikovca Bassegli- Gozze Sanitatov parking, pekara i neki manji poslovni prostori.

ŠKRTI PODACI U LITERATURI A sada nešto više o brodarskoj kompaniji koja je imala pet parobroda koji su na ciminjeri imali oznaku D.D., a između ta dva slova je bilo uglavljeno slovo T, a to je bio naziv „Dalmatinsko trgovačko društvo“. Zanimljivo je kako u Pomorskoj enciklopediji, pod slovom P uopće nema ni traga ovom društvu, a ni parobrodima. U Pomorskom leksikonu su samo navedeni škrti po-

daci kako je Prvo dalmatinsko trgovačko društvo osnovano 1907. te da su imali od 1924. do 1941. dva mala parobroda velike obalne i tri parobroda duge plovidbe.

Kako se veoma malo zna o toj Dubrovačkoj kompaniji autor Ivo Batričević je odlučio napisati o ovom društvu ‚po svome’ i ono što on zna. U prilogu je jedna lijepa fotograf ija parobroda „Četvrti“ slikana na Lapadskoj obali između bivšeg škvera Mata Krile i da-

36

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

Fotografija parobroda „Četvrti“ slikana na Lapadskoj obali između bivšeg škvera Mata Krile i današnjeg hotela Lapad gdje je brod bio vezan u četverovez. Po provi je imao dva sidra u moru, desni dio krme je bio vezan na kamenu bitvu pored kuće dr. Antunice, a lijevi kod bivšeg pristaništa dubrovačkih barkariola. Danas nema, ni jedne, ni druge bitve jer je sve poklopila Marina Frapa.

našnjeg hotela Lapad gdje je brod bio vezan u četverovez. Po provi je imao dva sidra u moru, desni dio krme je bio vezan na kamenu bitvu pored kuće dr. Antunice, a lijevi kod bivšeg pristaništa dubrovačkih barkariola. Danas nema, ni jedne, ni druge bitve jer je sve poklopila Marina Frapa. Druga fotografija je parobroda imena „Treći’’, ali autoru nije poznata luka slikavanja.

Parobrod imena „Prvi dalmatinski“ izgrađen je 30. rujna 1875. godine pod imenom Devonshire za vlasnika Williama Milnesa iz Londona, imao je 678 BRT-a, bio je duljine 56,8 M, a širine 9,1 M, parni pogon od 90 Ks, brzina 9 čvorova. Promijenio je vlasnike i ime 1884, 1885, 1891, 1896, 1903, 1912, 1923 i 1924te ga kupuje Prvo dalmatinsko trgovačko društvo s.o.j. i daje mu ime „Pr-

vi dalmatinski“. U društvu plovi dvije godine te ga prodaju 1926., kada dobiva novo ime Aurora i još jednom mijenja vlasnika 1931., a sve plovidbe završava krajem 1933. u jednom talijanskom rezalištu.

Parobrod imena „Drugi dalmatinski“ izgrađen je u kolovozu 1889. pod imenom Norina za vlasnika J.T. Salvesen & Co, Leith, imao je 1096 BRT-a, duljina 68,3 M, širina10,1 M, parni pogon jačine 99 Ks. Mijenja vlasnike i imena 1912., 1924., i 1926. ga kupuje Prvo dalmatinsko društvo s.o.j. i daje mu ime „ Drugi dalmatinski“.

U društvu plovi 11 godina te ga 1937. prodaju Parobrodarskom društvu Grgić s.o.j. iz Vranjica. Za vrijeme Drugog svjetskog rata rekviriran je pod zastavom Velike Britanije te sve svoje plovidbe završava u svibnju 1946. u rezalištu brodova Lisabon- Portugal.

Parobrod imena „Treći“ izgrađen je 1902. pod imenom Hindustan za vlasnika Hindustan Steam Shipping Co. Ltd.- J.W. Squance, Sunderland. Imao je 3756 BRT-a, duljina 109,9 M, širina 14 , 2 M., parni stroj trostruke ekspanzije. Mijenja vlasnike i imena 1912., 1918., 1920., 1922., 1925., a 1927. ga kupuje Prvo dalmatinsko trgovačko društvo s.o.j. i daje mu ime „Treći“. Nažalost parobrod Treći na putovanju iz Šibenika za Rotterdam s teretom boksita je 10. kolovoza 1933. potonuo 25 nautičkih milja sjeveroistočno od Brindizija u Italiji na poziciji 42 03 N i 17 34 E. Posadu od 25 članova i zapovjednika V. Vekarića su spasili te parobrodom Bosanka sigurno doveli u luku Gruž.

Parobrod imena „Svarog“ je izgrađen 1901. godine u brodogradilištu Stettin -

Grabow pod imenom Diamant, vijao je njemačku zastavu. Imo je 938 BRT-a, duljina 62,9 M, širina 9,0 M, pogon parni stroj. Mijenja vlasnike 1912., 1917., 1924., 1933., i 1934. ga kupuje Prvo Dalmatinsko trgovačko društvo s.o.j. i daje mu ime „Svarog“ ( Svarog je u slavenskoj mitologiji bog vatre i neba, stvoritelj svega na nebu i zemlji, prvo božanstvo sunca kod Slavena). Nakon godinu dana 1935. Prvo dalmatinsko društvo ga prodaje te parobrod ponovo mijenja vlasnike i imena 1938., 1940., 1950., a 18. rujna 1953. završava svoje plovidbe u rezalištu Vado u Italiji.

Parobrod imena „Četvrti“ je izgrađen 1884. godine pod imenom Hungaria za Hamburg America Line (Hapag) iz Hamburga. Imao je nosivost 3150. tona, duljine 88,6 M, širine 11,1 M, pogon parni stroj, brzina 8,5 čvorova. Mijenja vlasnike i imena 1910., 1919., 1921., a 1930. ga kupuje Prvo dalmatinsko društvo s.o.j i daje mu ime „Četvrti“. Godine 1941. biva torpediran kod Malin Heada u Irskoj te su ga odmah popravili i prodali Irish Shipping Co., a svoje plovidbe završava 19. siječnja 1948. u Dublinu.

Tako 1941. godine završava postojanje jedne male brodarske kompanije koja nije više mogla opstati zbog ratnih vihora, a i da su nekim slučajem i preživjeli rat slijedila bi im nacionalizacija koju je doživjelo Prvo dalmatinsko društvo s.o.j.

Nadam se da ste uživali u tekstu koji sam popratio s dvije fotograf ije parobroda.

BURGER MENU BURGER CHEESEBURGER CRISPY BACON BURGER + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

110 kn

PIZZA MENU PIZZA ROMANA PIZZA TUNA PIZZA TUTTO BENE (s biftekom) + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

110 kn

OBITELJSKI MENU MIJEŠANA PIZZA HAMBURGER CHICKEN NUGGETS + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

100 kn

NOVO

SUPER PONUDA BURGER DIMLJENI BIFTEK S PLOŠKAMA KRUMPIRA PIZZA TUTO BENE (s biftekom) + CRNO VINO 0.75 l “SOLAD”

VIDIMO SE U SREBRENOM I LAPADU

200 kn

UVIJEK UZ VAS! - POSEBNE AKCIJE KEBAB PIZZA + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

CRISPY BACON BURGER + POMFRIT + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

50 kn

CHEESEBURGER + POMFRIT + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

PIZZA BOLOGNESE + GAZIRANI SOK 0,25 ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

BIFTEK S PLOŠKAMA KRUMPIRA

NOVO

50 kn

+ GAZIRANI SOK 0,25 l ILI KUĆNO VINO 1,5 dl TAGLIATELLE BOLOGNESE + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

37

75 kn

TAGLIATELLE S KOZICAMA + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

38

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Vijesti Škura bura

ODRŽANA PETA PO REDU MANIFESTACIJA ROBO DU DAYS

U Kini već postoje hoteli s rob mladi Dubrovčani obožavaju r gdje se susreću s tom budućn U DUBROVNIKU se mladi na raznim radionicama upoznavaju s informatikom, robotikom i tehničkom kulturom, granama koje se najbrže razvijaju i koje će u budućnosti još više preplaviti našu svakodnevicu Piše: MARO MARUŠIĆ ll Čitava nam godina nije laka, neprekidno smo okruženi s negativnim vijestima, ali ipak se oko nas događaju pozitivne stvari. Jedna od njih su aktivnosti koje provode Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika u suradnji s brojnim drugim subjektima poput informatičke udruge Futura. Oni djeluju u Centru za mlade u zgradi nedaleko autobusnog kolodvora.

Ulaz u prostorije nije reprezentativan, ali kada se jednom uđe ima se što za vidjeti. Sve je puno informatičkih i tehnoloških naprava koje najčešće koriste školarci na radionicama gdje se u praksi susreću s budućnošću.

Upravo ovih dana završena je peta po redu manifestacija Robo Du Days koja se zbog epidemioloških mjera održala u ponešto drugačijem formatu nego ranije. Tomo Sjekavica, tajnik Zajednice tehničke kulture, priča nam što se sve događalo na ovogodišnjim danima robotike u našem gradu.

-Ove godine nismo imali stručna predavanja, nego smo organizirali radionice koje smo podijelili u pet dana kako bi se, zbog epidemioloških mjera, oformile male grupe. Sve skupa je bilo dvadesetak radionica s preko

dvjesto polaznika. Sudjelovali su svi, od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, pa sve do studenata i odraslih – priča Sjekavica.

RADIONICE UVIJEK POPUNJENE Radionice koje oni redovito održavaju, kako u svojim prostorima tako i školama, uvijek su popunjene i često se otvaraju dodatni termini. To je u potpunoj suprotnosti s percepcijom javnosti da Hrvati nisu baš zainteresirani za informatiku, robotiku i tehnologiju, te da ih više zanimaju humanističke znanosti. Sjekavica nam objašnjava što su polaznici sve radili.

-Imali smo crtanje 3D olovkama čije su krajnje rezultate korisnici nosili svojim kućama kao suvenire. To može biti bilo što, od maski za mobitel do raznih figurica i predmeta. Radili smo i programiranje robota koji imaju senzore, te ih treba programirati da se kreću određenom putanjom, te da izbjegavaju prepreke. U Hrvatskoj postoje brojna natjecanja gdje se koriste roboti sa senzorima. Naša ekipa s Pomorske škole sudjeluje u robotskom nogometu gdje se igra dva na dva.

Roboti se programiraju prije meča, a na lopti su također senzori, tako oni prepoznaju gdje se kreće lopta, te sami igraju utakmicu. Pomorci su imali zapaženih rezultata, osvojili su nekoliko prvih mjesta, tre-

... „Naša ekipa s Pomorske škole sudjeluje u robotskom nogometu gdje se igra dva na dva. Roboti se programiraju prije meča, a na lopti su također senzori, tako oni prepoznaju gdje se kreće lopta, te sami igraju utakmicu. Pomorci su imali zapaženih rezultata, osvojili su nekoliko prvih mjesta, trebali su ići i na Europsko prvenstvo, koje je nažalost zbog korone odgođeno“ bali su ići i na Europsko prvenstvo, koje je nažalost zbog korone odgođeno – govori Sjekavica, te dodaje što se još radilo na Robo Du Days.

-Imali smo i radionice gdje smo kombinirali Lego kockice s obnovljivim izvorima energije poput solarnih panela. Tu smo radili solarne vjetrenjače, auta na solarni pogon i slično. Još smo radili programiranje robota bez ekrana preko upravljačke ploče. Naredbe su u obliku malih plastičnih blokova i svaka boja predstavlja drugu naredbu poput naredbi za kretanje naprijed, u stranu i na taj način polaznici od malih nogu mogu početi razmišljati na računalni način. Slične radionice u Dubrovniku je prošlo preko 500 polaznika, najviše osnovnoškolaca.

TREBALO BI POVEĆATI SATNICU INFORMATIKE Sva djeca s oduševljenjem i dobrovoljno prolaze ove radionice, odnosno nisu ih dužni po-

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

39

botima, a radionice nošću hoditi zbog školskih aktivnosti. Pitamo Sjekavicu koliko je zadovoljan s informatikom u školama i bi li djeca trebala imati više obrazovanja po tom pitanju?

-Svakako bi trebalo povećati satnicu i informatike i tehničke kulture. Mi radimo te radionice baš kako bismo djecu zainteresirali i upoznali s tim granama. Od najranije dobi vidi se tko ima sklonosti, te takvoj djeci to treba pokazati kako bi se dalje razvijali. Mnoga djeca na kraju radionica pitaju kada opet mogu doći – ističe tajnik Zajednice tehničke kulture.

Tomo, kada je i sam bio dijete, nije imao ove mogućnosti, a i svijet je bio daleko od nivoa na kojem je danas. Kako se onda zaljubio u informatiku?

-Da, tada je bilo drugačije, nije baš bilo ovakvih aktivnosti. Pretežno sam sam kod kuće čačkao i otkrivao tajne računarstva. Naravno da je bilo puno teže prije pojave interneta, a kada se krajem devedesetih i kod nas pojavio, stvari su se olakšale. Također danas ove stvarčice s kojima radimo jako su pojeftinile i postale su dostupne za razliku od onog doba, a svi se ti softveri i hardveri mogu modificirati i prilagođavati, jer su otvoreni za uporabu. Danas je lako i jeftino nabaviti početnički komplet i kod kuće početi raditi s njim – uspoređuje Tomo različite epohe.

Sjekavica je stručni suradnik na Odjelu računarstva Sveučilišta u Dubrovniku pa ga pitamo je li istina da sve manje studenata upisuje te studije, odnosno da je njihov broj deficitaran s obzirom na potrebe tržišta rada?

ROBOTI ĆE PROMIJENITI RADNA MJESTA I ZANIMANJA -Pa ne bih rekao da ih je mali broj. Redovito na studije dolaze oni koji su prošli ove naše radionice robotike i slično. Ima interesa, u Hrvatskoj postoje brojne uspješne IT firme, scena je dinamična, razvija se.

Upravo se informatika i tehnologija neprekidno usavršavaju, svakim danom dolazi se do novih spoznaja, sve ide munjevitom brzinom. No, postoje i oni koji su jako skeptični prema tehnologiji, posebno umjetnoj inteligenciji. Smatraju da bi se u budućnosti stvari mogle oteti kontroli. Pitamo našeg sugovornika trebamo li se bojati robota budućnosti, te hoće li nam uzimati poslove’ -Već rade pregršt poslova, a to će se nastaviti i u budućnosti. Nije to nužno loše, jer će se otvarati i nova zanimljiva radna mjesta, a nije nam cilj raditi dosadne i zamarajuće poslove. U Kini, primjerice, već imaju hotele gdje rade roboti na recepciji. Što se tiče umjetne inteligencije naravno da jednom stvari mogu poći po zlu, jer sve može otići u lošem smjeru, ali za sada to još uvijek nije toliko napredno. Proći će još mnogo go-

... „Roboti već rade pregršt poslova, a to će se nastaviti i u budućnosti. Nije to nužno loše, jer će se otvarati i nova zanimljiva radna mjesta, a nije nam cilj raditi dosadne i zamarajuće poslove. U Kini, primjerice, već imaju hotele gdje rade roboti na recepciji“

dina da dođu do te razine kada bismo trebali pripaziti da se stvari ne otmu kontroli.

Danas se baš dosta radi na području umjetne inteligencije da roboti sami donose zaključke na temelju prijašnjih iskustava i znanja – objašnjava Sjekavica.

Svijet budućnosti sigurno će biti znatno drugačiji od ovog kojeg poznajemo. Vjerojatno će nas auti sami voziti, dolazit ćemo u hotele i supermarkete gdje će raditi roboti, a ljudi će se prestati baviti brojnim zanimanjima. Sviđalo se nama to ili ne, ne možemo zaustaviti taj napredak. Možemo samo u njega uskočiti i pokušati izvući najbolje bez neželjenih nuspojava. Radionice koje organizira Tomo Sjekavica i njegova ekipa upravo su prvi korak naše djece na putu u tu zanimljivu budućnost.

42

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

NESREĆA U METKOVIĆU

Dijete pretrčavalo cestu izvan pješačkog, udario ga auto, prevezeno u KBC Split

ll Prometna nesreća dogodila se 24. studenog, oko 7,15 sati u Ulici Alojzija Stepinca u Metkoviću koja je za posljedicu imala jednu ozlijeđenu osobu.

Do prometne nesreće je došlo kada je dijete pretrčavalo kolnik navedene ulice, izvan obilježenog pješačkog prijelaza, te je u tom trenutku na dijete naletjelo osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljala 54-godišnjakinja.

Zbog zadobivenih ozljeda koje su nastale udarom vozila, spome-

nuto dijete je prevezeno u KBC Split gdje je zadržano na liječenju. „Ovom prilikom još jednom skrećemo pozornost roditeljima da upozore djecu o važnosti prelaženja kolnika preko obilježenog pješačkog prijelaza, a roditeljima nižih razreda osnovne škole predlažemo da s djecom nekoliko puta prijeđu put od kuće do škole kako bi na taj način svojoj djeci osigurali siguran odlazak i povratak iz škole,” poručili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

PROMETNA NA ‚VOJNOVIĆU

Zabranjeno mu voziti, ali on je sjeo u auto, dao po gasu i teško ozlijedio pješakinju

Uslijed udara pješakinja je pala na kolnik i zadobila teže tjelesne ozljede te je nakon pružene liječničke pomoći prevezena u dubrovačku bolnicu gdje je zadržana na daljnjem liječenju l l Prometna nesreća dogodila se u ulici Iva Vojnovića prošlog utorka u kojoj je teže ozlijeđena 33-godišnja pješakinja.

la teže tjelesne ozljede te je nakon pružene liječničke pomoći prevezena u dubrovačku bolnicu gdje je zadržana na daljnjem liječenju.

Do prometne nesreće je došlo kada je 32-godišnjak, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka, za vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije, vozeći brzinom neprimjerenom uvjetima i stanju kolnika, udario 33-godišnjakinju, koja je prelazila navedenu ulicu izvan obilježenog pješačkog prijelaza. Uslijed udara pješakinja je pala na kolnik i zadobi-

Za vrijeme očevida koji je trajao od 19,50 do 21,15 sati promet navedenom ulicom se odvijao jednim kolničkim trakom uz regulaciju policijskih službenika.

Protiv vozača slijedi podnošenje kaznene prijave za kazneno djelo „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“ nadležnom državnom odvjetništvu, stoji u priopćenju PU DN.

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

INCIDENT U GRADU

Policajci htjeli zatvoriti kaf ić, gosti ih izvrijeđali, petorica završila na policiji

ll Prilikom navedene intervencije došlo je do narušavanja javnog reda i mira od strane gostiju navedenog ugostiteljskog objekta koji su vikali pogrdne riječi na policijske službenike, revoltirani zbog njihovog postupanja Incident u jednom ugostiteljskom objektu u Gradu dogodio se u noći s prošlog petka na subotu prilikom čega je dio gostiju vrijeđao policijske službenike jer su htjeli zatvoriti objekt koji je radio izvan dopuštenog vremena. Informaciju su za Dubrovački dnevnik potvrdili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. „Policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik su u subotu, 21. studenog, nešto prije jedan sat, utvrdili da ugostiteljski objekt u zoni stare gradske jezgre posluje izvan radnog vremena, odnosno suprotno

Odluci o nužnoj mjeri ograničavanja radnog vremena ugostiteljskih objekata prema kojoj su ugostiteljski objekti smjeli poslovati do 24 sata, a o čemu je policija izvijestila Državni inspektorat kako bi prema odgovornoj osobi poduzeli mjere iz svoje nadležnosti.

Prilikom navedene intervencije došlo je do narušavanja javnog reda i mira od strane gostiju navedenog ugostiteljskog objekta koji su vikali pogrdne riječi na policijske službenike, revoltirani zbog njihovog postupanja.

Radi se o pet osoba koje su dovedene u prostorije policije i koji su sljedeće jutro, uz optužni prijedlog, odvedeni na Općinski sud u Dubrovniku gdje je odlučeno da će se prekršajni postupak protiv njih nastaviti u redovnoj zakonskoj proceduri,” stoji u odgovoru policije.

43

OTUĐENA VEĆA SVOTA NOVCA

Opljačkana mjenjačnica u Gružu, maskirani počinitelj prijetio

Mjenjačnica u Gružu opljačkana je u srijedu poslijepodne. ll„Usrijeduuposlijepodnevnimsatimaoko16:00satiujednoj novčarskoj ustanovi na području Dubrovnika maskirani jepočiniteljuzprijetnjuotuđiovećinovčaniiznos.Uovomdogađaju nitko nije ozlijeđen,“ odgovorili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

POSLJEDNJI REKORDERI SU U STONU

Jedan vozio s preko 1,2 promila, drugi se odbio testirati na droge ll Najveća koncentracija alkohola od 1,20 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 21. studenog, 58-godišnjaku koji je s osobnim vozilom BiH nacionalnih oznaka pristupio izlaznoj graničnoj kontroli na MCGP Zaton Doli. Vozač je isključen iz prometa i doveden u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva te je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom u iznosu od 5 tisuća kuna. Naj-

veća novčana kazna u iznosu od 10 tisuća kuna izrečena je 25-godišnjem vozaču osobnog vozila, koji je tijekom redovne prometne kontrole zaustavljen u prijepodnevnim satima 22. studenog na D-414 u mjestu Ston. Vozaču je ponuđeno da se testira na prisutnost droga u organizmu što je odbio nakon čega je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran na gore navedeni novčani iznos.

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU. I IL EN IJ OC I ST GO

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

KO[ARKA[ BITNO SA SLIKE, RO\EN U SVOJSTVO DUBROVROBE NIKU

PTICA GRABLJIVICA

DR[KA VIOLINE

KORISNI, ISPLATIVI

LITRA

STAROGR^KI BOG SUNCA

SIMBOLI INDIJANSKIH PLEMENA

EKSTREMITET

RAZRED

AORIST (skr.)

DUBROVA^KI DNEVNIK

PISAC LOVRAK

GOSPODARSTVO

MJESTO PE^ATA

MI[I]NI SUSTAV

NJEGOV BIV[I KLUB DONJI DIO SOBE

IZNOS NA NOV^ANICI

AVAR, AVARIN

MEDVJED OD MILJA

VREMENSKI TERMIN

NA[ OTOK ^ISTITI VODOM

OVOJ, OMOTA^

JAPANSKI POLITI^AR HIROBUMI

JU@. VO]E

GLUMICA GOMEZ

VOJNI PROKOP

FILM F. F. COPPOLE

PRESTRAVITI SE RADIJUS

BIV[I KLUB KO[ARKA[A SA SLIKE

NJEGOV SADA[NJI KLUB PRIPADNIK IN@ENJERIJE

HIDROELEKTRANA

PJEVA^ICA, MAJDA

DIO PLUGA RIJEKA U [PANJOLSKOJ

DIO BILJKE

OZNAKA

RANIJI NOGOMETA[, KRASNODAR

PLODNO MJESTO U PUSTINJI

ENTITET (skr.)

LUMEN

NJEGOVO VELI^ANSTVO

VRSTA SABLJE (tur.)

DVOJINA U GRAMATICI

FOSILNI NALAZ BI]A IZ RODA ARDIPETIKUS KAI[, REMEN

POMAGANJE

VRHUNSKI SPORTA[

AMPER INST. ZA UPOREDNO PRAVO JEZERO U S. AMERICI

PJESNIK KNUDSEN

KO[ARKA[ AVDIJA POTISKIVANJE (mn.)

I JEDAN I DRUGI

DOKTOR

NOG. KLUB IZRA[TAJI OVLA[TE- IZ SJEVER. NA IRSKE NJE VRHOVIMA PRSTIJU SNOVI

PORTUGAL TEMPO

NEPRIJATNOSTI TURISTI^KO DRU[TVO

NJEGOV PRVI KLUB

ISTOK ZAGA\EN GRADSKI ZRAK

VJE@BE U KARATEU

GLAVNI GRAD TURSKE MJESTO U ITALIJI (anagram: ANORA)

UTVRDA U DALMACIJI

SVOJERU^NO

KONJI U EPOVIMA

PRAVAC U GLAZBI

ALB TEL. AGENCIJA

PJEVA^ICA RED@EPOVA

INDUSTRIJA TEPIHA

2. I 4.

VOKAL KOMINA

POSTATI TANJI

OBRADITI TESANJEM

SLO@ENO SLOVO BATINE, MO^UGE

RJE[ENJE - muskulatura, mp, apoen, pod, Obar, rok, omot, prati, Ito, Selena, rov, Orlando Magic, r, HE, pionir, Sepe, Ebro, plod, znak, Rora, oaza, ent, njv, l, pala, Ardi, a, as, IUP, Deni, pojas, Ards, nelagodnosti, T, TD, Dubrovnik, I, Ankara, Klis, sr, Roana, ATA, Esma, istanjiti se, kom, otesati, toljage..

46

petkom

Seat Leon 1.2

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

Megane 2 Grandtour 1,6 16v

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljuje se poslovni pros-

tor, 50 m2, u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora (trenutno u funkciji konobe). Mogućnost zadržavanja opreme. MOB: 0914553556 ll Iznajmljujem smještaj 2 rad-

ll TSI, 86 KS, 138 000 KM. Cijena

52500 kuna ( 7000 EUR ) MOB: 098244390 ___________________________________

Vw polo 1.4 TDI

ll Registriran do 07/2021. Drugi

vlasnik. Nije uvoz. Full oprema.

Mjenjani prednji i zadnji amortizeri, klima nedavno napunjena. Veliki servis rađen na 150000. Sa autom idu alu felge sa ljetnim gumama i čelične sa zimskim. Informacije na MOB: 098803019 ___________________________________

nika, stalno zaposlena muške osobe. Na duže vrijeme u gradu.

TEL: 020419574 ll Iznajmljuje se dvokrevetna

soba s kupaonicom. Lokacija Šipčine. Na duže vremena. MOB: 091/946-0239

Piaggio Beverly 350 sport AKO VOLIŠ KOMUNICIRATI S LJUDIMA I VOLIŠ AKTIVNU PRODAJU, A REZULTATI PRODAJE TI PREDSTAVLJAJU IZAZOV, MOŽEŠ POSTATI DIO USPJEŠNOG TIMA. 091/2333452

PRODAJA NEKRETNINE

ll 2001 god., 1000 eur. 098/756239

___________________________________

Hyundai

llProdaje se starija kuca u ll 2012,30.000 km,reg do 10/20.

Cijena 3000 eur. 098/756-239 ___________________________________

Orašcu,katnica,3 spavaće sobe, DB, kuhinja, podrum,kupaonica i dva odvojena wc-a.Dvoriste,parking i vrtovi uz kucu. MOB:098-244416

Buba 1865.

llStanovi za prodaju. Cijena kva-

ll 2004. godina, 142 000 km, prvi

vlasnik, nepušač. Klima, servo volan, el. podizači stakala, radio CD. Cijena 15000 kn. MOB: 098618994 ___________________________________

Chevrolet Spark

2014. godište. 33000 kuna. Bez troškova prijenosa, registriran do 03. mjeseca 2021. MOB:098585251

ll Prodajem „bubu” (1965.). Ne

prodajem vrijednost, već starost.

Registrirana pred 3 mjeseca, u voznom stanju. Tel. 020/425-744

drata od 3000 do 3500 eura.

Kontakt: 091 442 3251

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

RAZNO

ll MONTOVJERNA - STAN 55

M2,dvije sobe+DB,122.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran

luksuzno 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll ATLANT CENTAR-53

M2,atraktivan PP u prizemlju.

239.560 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert A. ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije so-

be+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,vrt 34 M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe + DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B

47

ll Tim iskusnih meštara nudi ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll KUPARI KUĆA 550 M2 za tu-

rizam,smještaj više djelatnika (30-40) potrebna rekonstrukcija 377.850 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA RAZNO ll Prodajem ekstra djevičansko

maslinovo ulje i med. TEL: 020 426 049, MOB: 091 9366 481 ll Prodajem narančine aleksan-

drine. Kalamota. Povoljno. MOB: 0958773493 i TEL: 020757024. ll Prodajem električni mlin za

žitarice, krunjač. Cijena 800 kuna.

MOB: 099/679-3597 ll Prodajem inkubator za ležen-

je pilića, kapacitet - 60 komada jaja. MOB: 099/679-3597

ll Prodajem ležaj tj. krevet, dimen-

zija 90x200. Cijena: 400 kuna. MOB: 099/679-3597

pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramičarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaža namjestaja, izrada i postavljanje željeznih ograda, vrata. MOB: 098 765 460 ___________________________________ llUSLUGE PRIJEVOZA, KIA kiper, rušenje i uređenje objekata. MOB: 091 6399 000 ___________________________________ llZaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera rolo zavijesa ,sve informacije na 091 1472 794.Mokošica. ___________________________________

DEŽURNA LJEKARNA „GRUŽ” od 23.11. do 29.11.2020. „ KOD ZVONIKA” od 30.11.do 6.12.2020.

PREMINULI IVO VUKOSAVIĆ (1938) PAŠA MALEČIĆ (1972) ĐENI ČOLIĆ (1984) LJERKA KRISTE (1956) MARE ROKO (1925) BLAŽENKO RAŠICA (1955) MATO MATOVIĆ (1935) MILEVA VOJVODA (1922) NIKO VUKIČEVIĆ (1948) VEROIKA LONČARIĆ (1952) VLAHO ARKULIN (1980) JOSIP MATIĆ (1940) SUADA DŽANO (1964) ANTE SVILOKOS (1945) JANJA SKARAMUCA (1927) KATARINA MIROŠEVIĆ (1937) ANDRIJA TURK (1933) NIKŠA BRAJEVIĆ (1950)

48

petkom

• BROJ 26 • 27. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

OMILJENI PORTAL I TJEDNIK

Uskoro redizajn DUBROVAČKOG DNEVNIKA za osmi rođendan Prije osam godina, točno u podne 30. studenog 2012. objavljen je prvi napis na portalu Dubrovački dnevnik. Već nakon prve godine postojanja Dubrovački dnevnik postao je vodeći portal na jugu Hrvatske, a svoju poziciju zadržao je do danas. ll U kriznoj 2020. godini pred redakcijom je novi izazov. Uz pisani i video sadržaj na internetu Dubrovački dnevnik s tiskanim tjednikom zaokružuje priču koja je kao ideja tinjala još od samih početaka. Tjednik

Povodom jubilarne, pete obljetnice pokretanja portala, Dubrovački dnevnik uručio je prigodne zahvalnice ljudima koji sa svojih istaknutih pozicija sudjeluju u svakodnevnom pravovremenom i točnom informiranju javnosti.

Dubrovački dnevnik Petkom od svibnja ulazi u brojne dubrovačke domove, a na prodajnim mjestima se razgrabi u rekordnom roku.

Ovoga tjedna, povodom osmog rođendana Dubrovački dnevnik čitateljima će

Redakcija iz 2013. godine: Ivona Butjer, Maro Marušić, Nikša Klečak i Lucija Komaić dio su stalnog tima i 2020. godine.

predstaviti redizajn omiljene stranice, prvi nakon 2014. godine, koji je kao i prošloga puta povjeren ekipi tvrtke Nivas.hr iz Zagreba.

Od 2015. godine Dubrovački dnevnik u partnerskom je odnosu s grupacijom RTL u okviru njihove suradnje s mrežom lokalnih portala cijele Hrvatske, koji sa servisiranjem informacija pokriva regiju juga Hrvatske.

U okviru ove suradnje, Dubrovački dnevnik umrežen je i s jednim od najčitanijih portala Hrvatske, s portalom Net.hr, koji je posljednjih godina u vlasništvu RTL-a.

Rođendane je uvijek lijepo proslaviti, osim ove godine, u kojoj je mudrije prisjećati se nekih prošlih dragih proslava i strpljivo čekati sve one buduće, koje će sigurno doći s boljim vremenom

kojemu se svi nadamo. Do tada svim čitateljima Dubrovački dnevnik svakodnevno, od 0 do 24 bit će i dalje tu, za brze, točne i relevantne infromacije, ali i zabavu, uz novinu koja petkom donosi brojne autorske teme, priče, razgovore i analize.

Dragim i vjernim čitateljima, koji nas već osam godina svakodnevno prate, klikaju, hvale ili kritiziraju hvala za sve uspjehe iza nas, jer bez njih sve ovo ne bi imalo nikakvog smisla.

Zahvaljujemo se svim partnerima i ljudima koji su u rast Dubrovačkog dnevnika utisnuli i svoj doprinos. Čitajte nas i pratite i dalje.

Budite informirani. Neka oko svih nas u narednom vremenu bude što više dobrih vijesti i neka nas ove druge zaobilaze.