BROJ 25

petkom

Vijesti

AUTOR: SLAVKO BOVAN

REKLAMI RANJE PROIZVODA

MINERAL KALCIJEV KARBID

OBLASTI POD VLA[]U VOJVODE

GUTLJAJ

BIV[I

S K A N D I N A V K A POSUDA ZA TRAG NA KUPANJE KADA

,

PODLOZI (mn.)

NATJECA NJE SPORTA[ A SA SLIKE

PLANINS KI VIJENAC U SREDNJO J EUROPI

JUGOISTOK

JAK VJETAR (mn.)

STARICE NATRIJ

TR^ATI NA SVE STRANE

VOLUMEN

RATAR KOJI ORE

DESET DANA ILI DESET GODINA

TANKA TKANINA

NA[A TENISA^ICA

RIMSKI:

STALAK SA TINTARN ICOM (tur.)

PORTUGA L

5

ITALIJA PODCJENJIVANJE

LITIJ

KALIJ

TRO^LAN I ALGEBAR .

IZRAZ

VRLO MALA ^ESTICA

MALAJSK O BJESNILO UZVIK NESTRPL JENJA ZANATLIJ A KOJI POPRAVL JA ORU@JE (mn.)

PRI[TINA

FOSFOR

GLUMICA KODAR

TANGENS (skr.)

AMERI^K A GLUMICA

ROVATI FILMSKA ULOGA POKAZNA ZAMJENI CA

LOVINA

SLAVNI MOTOCIKLIST, SITO

AMERICIJ

GRAM

@IVAHAN PLES

DRVNA INDUSTR IJA MUDRI TROJANS KI JUNAK

AD HONOREM

MALO POMALO

KEMIJSK I ELEMENT (Hg) GRAD U SLOVENI JI

PRVO SLOVO

UZ, DO, KOD

KUP ALKALOID U ^AJU

GRAD U ITALIJI

NI@A STRU^NA SPREMA

LIKOVNI UMJETNI K KUP EVR. PRVAKA

MODA DUGIH HALJINA

NENASTU PANJE U UTAKMIC I

PRIJEVREMEN

STARA ZEMLJI[NA MJERA TONA

TIH INICIJALI SLIKARA [O[TERI ]A

SPORT SPORTA[ A SA SLIKE

AUSTRIJA VRSTA CVIJETA OGRANI^ENJE

SREBRO KORA^AJU]I SKLADNO

”OPT. VAR. DEVICE” VRSTA VRBE (mn.)

RAZRED

UTIKA^, UTI^NICA (njem.)

RJE[ENJ E - eks, vojvodstv kankan, ru`a, a, Karpati, g, pehar, revolt, orkani, slikar, Atri, bake, maksi, OVD, neigranje, Al, Na, rastr~ati se, miran, DI, oboa, cio, ral, plivanje, divit, Mihovil Antenor, [panja, I, {teker. stol, amok, K, Li, ama, atom, Oja, PR, P, rola, riti, ulov, onaj, `iva, Pons, A, Ag, Am,

U OVOM BROJU Godina 1, broj 25, 2020.

Izlazi jednom tjedno

KORONI USPRKOS Usvojen proračun ‚težak’ 579 milijuna, pripremaju se brojni projekti

ANDRO VLAHUŠIĆ Moramo vratiti Gradu zidine i učiniti sve za uspješnu sezonu

VIJESTI

VIJESTI

INTERVJU

p! u l g o i b o n r a v GUP je st

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

SEKUNDARNA COVID ‚BOLNICA’ Bekić: Možemo je pokrenuti u roku od sat vremena

TONĆIJEVA ‚GAMBELA’ ‚Kupci su nam važni kao osobe, ne statistika’

ll Mini market Hlad-

nica vjerojatno mnogima zvuči nepoznato, no ako kažete ‚Limenka’ ili pak kod Paska ili Tonćija većina će znati o čemu je riječ.

Stranica 24

DUBROVNIK DOBIO PRVI AKADEMIS Možete popiti kavu, ručati pa i organizirati vjenčanje

NOVIM IZMJENAMA

PODRUM POSLAN GDJE MU JE MJESTO!

NAROD NA BALKANU

POTPUN, ^ITAV

TROFEJN I SPORTA[ SA SLIKE DIO NAMJE[TAJ A

O BESPLATN

Petak, 20. studenoga

TORINO

ALUMINIJ

UOBRA@E NO

DUHA^KI INSTRUMENT

NE[TO SVETO

SUPROTSTAVLJAN JE VRSTA NAKITA

ll Prošla su skoro dva

mjeseca otkada je otvoren Studentski dom...

Stranica 38

ZAŠTITA SUMRATINA

ll Bivše vodstvo tvrdi da

je postojala, Ministarstvo sve negira Stranica 18

KRALJICA SPORTOV A

2

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piše: Nikša Klečak

Kad susjedi biraju

I

za nas su izbori. Oni u SAD-u i oni susjednoj Bosni i Hercegovini. I dok smo gorljivo navijali za Bidena ili Trumpa, prebrojavali u sitno i do sitnih noćnih sati saveznu državu po državu, kao da nam je u najmanju ruku tu negdje na daljini od Igala, za izbore u BiH kad da nas nije briga.

Nitko se oko njih nije svađao, nitko prepirao kao oko Bidena i Trumpa.

Kao da smo svi u Dubrovniku fetivi Dubrovčani. Kao da nas nema iz Ravnog, Čapljine, Gruda, Posušja, Sovića, Bileće, Dervente, Rame ili pak recimo iz Zavidovića. Nitko nije od tamo, tu su sve samo fetivi Lapađani, Župjani, Primorci i Konavjani.

kog gradonačelnika. Ako ovo nije baš politički korektan govor, možda treba pojasniti da se radi o političaru koji 1. listopada slavi i obilježava ‚napad na Trebinje’. Optimizam budi samo to što mu je protukandidat tijesno izgubio i što nema stopostotnog cenzusa. Dodikov SNSD ponovno ima vlast u Trebinju, ali je zato izgubio u Banjoj Luci. Nije ugodno imati na tridesetak kilometara čovjeka na vlasti poput Dodika koji je nakon raketiranja Zagreba od strane srpskog ratnog zločinca Milana Martića, prilikom čega je poginulo i ozlijeđeno desetke Zagrepčana, izjavio kako se slaže da Zagreb treba tući, ali kako ne smijemo to reći.

a usporedbu, koliko je to važno ili nevažno, u našoj šoping i gastro oazi, susjednom Trebinju, opet je ‚’četnik’’ osvojio mandat trebinjs-

irači na izborima u BiH su i naša radna snaga, posebno u razdoblju prije korone, kad su nam u nedostatku domaće radne snage

Z

B

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dejan Rakita/PIXSELL

Uvodnik

3

spašavali sezonu. Ali to su uglavnom ljudi po prof ilu kojima je dosta rata i koji ne biraju ovakve monstrume. To su ljudi koji očito od svojih očeva nemaju ‚boračke penzije’ i kojima jad i bijeda iz koje dolaze pokazuju da njihovi aktualni vladajući ne rade dobro i da ih treba mijenjati. Inače, bošnjački SDA doživio je neviđeni poraz u Federaciji BIH tako da je barem to neki novi topliji vjetar koji puše iz te duboko podijeljene zemlje.

O

bičnim i malim građinama na raspolaganju nije previše toga, ali jest taj magičan trenutak, svako četiri, pet godina kada imaju priliku zaokružiti nekoga po svom gustu. Nekoga tko će ih voditi u njihovoj državi, županiji, gradu, općini ili mjesnom kotaru.

Izbori nisu neki pretjerano zabavan festival demokracije, ali nisu

ni bezvrijedno oruđe u ruci građana. Tim ‚festivalom demokracije’ na vlast može doći Adolf Hitler i Slobodan Milošević pa se dogodi holokaust, ili Vukovar, ili Winston Churchill i Franklin Delano Roosevelt.

R

azlika je velika. Jedan glas neinteligentnog, neupućenog ili nedobronamjernog građanina vrijedi isto onoliko koliko i jedan glas inteligentnijeg, upućenijeg i dobronamjernog građanina. I to je demokracija. I to je izborni proces.

Neinteligentni, neupućeni ili možda ipak nedobronamjerni glasači mogu dovesti na vlast svjetske velesile neinteligentnog, neupućenog i nedobronamjernog predsjednika, koji bez liječničke potvrde o sposobnosti obnašanja dužnosti može pokrenuti treći svjetski rat, graditi visoke zidove između dvije

države ili pomilovati puricu za Dan zahvalnosti. Ogromne su nijanse.

I

mi ćemo u našoj zemlji dogodine imati lokalne izbore. Imat ćemo priliku birati župane, gradonačelnike, načelnike, vijećnike. U Dubrovniku će kao i obično biti posebna i zanimljiva atmosfera. Svoje kandidate predlagat će mnogi. Političke stranke, nezavisne liste, platforme. Građevinske i arhitektonske tvrtke imat će svoje kandidate, neki mediji svoje, kulturnjaci i umjetnici svoje, sportaši svoje. Jedino je za nadati se kako ćemo se na lokalnim izborima angažirati u najmanju ruku onoliko koliko smo se angažirali na predsjedničkim izborima Sjedinjenih Američkih Država.

Jer nije malo ili nimalo važno tko će nas voditi u narednim godinama.

Bitno je što se događa preko oceana, ali je još važnije što se događa ispred vlastitog praga.

4

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

SEKUNDARNA ‚BOLNICA’ ZA COVID PACIJENTE

DR. BEKIĆ: „U slučaju možemo pokrenuti u r EKIPA DUBROVAČKOG DNEVNIKA zavirila je u prostorije koje je ustupio Valamar i u kojima će se u slučaju nužde smještati pacijenti IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Iako kapaciteti Opće bolnice Dubrovnik ni u kom trenutku od početka epidemije Covida-19 nisu bili popunjeni, na dubrovačkom području je osiguran još jedan objekt namijenjen smještaju i liječenju pacijenata koji imaju koronavirus. Radi se o objektu u vlasništvu Valamara koji je smješten na Babinom kuku, a vijest o mogućem stavljanju sekun-

darnog objekta u funkciju je u listopadu obznanio šef Stožera civilne zaštite Joško Cebalo.

Tad se još nisu znali detalji, no danas je objekt opremljen, i kako kaže ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr.

Marijo Bekić, spreman za stavljanje u funkciju u roku od sat vremena. „Zasad su naši bolnički kapaciteti dovoljni za liječenje i zbrinjavanje pacijenata, no ako bi se pokazala potreba, mi u roku od sat vremena

Praonica

Kuhinja sekundarni objekt koji je ustupio Valamar možemo staviti u funkciju,“ izjavio je Bekić. U objekt je prva zavirila ekipa Dubrovačkog dnevnika.

BOLNICA JE ZASAD DOVOLJNA, ALI…

Sekundarni objekt raspolaže s ukupno 32 sobe te može primiti 64 pacijenta.

Radi se tu o trokrevetnim i jednokrevetnim sobama, no najveći broj otpada na dvokrevetne sobe. Također, sve sobe imaju kupaonicu, TV uređaje te pristup Wi-fi

Sve sobe imaju kupaonicu, wi-fi i tv uređaj

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

5

potrebe, objekt roku od sat vremena“ mreži. Osoblju je namijenjen dnevni boravak s kompjutorima i ostalim sredstvima potrebnima za rad, a objekt raspolaže i s kuhinjom te praonicom. „Objekt je u ovom trenutku kompletno opremljen, preneseni su lijekovi, potrošni materijal, potrebna oprema i sitni inventar. Opremljen je kao standardna ambulanta. Tu je i dnevni boravak za osoblje s kompjutorima koji su uvedeni u informatički sustav Opće bolnice Dubrovnik, a svi pacijenti će biti upisani kao pacijenti Opće bolnice Dubrovnik,“ izjavio je Bekić.

ZA LAKŠE SLUČAJEVE Ka ko k a ž e , objekt će biti namijenjen pacijentima s lakšom kliničkom slikom i lakšim simptomima, a postoji mogućnost kako će se u njoj smještati i covid pozitivni pacijenti koji neće imati uvjeta za samoizolaciju.

Po pitanju medicinskog osoblja koje je u Hrvatskoj konstantno def icitarno, Bekić kaže kako će postojati mogućnost povlačenja osoblja iz drugih ustano-

Dnevni boravak za rad osoblja va, u dogovoru sa Županijskom stožerom, no zasad je dovoljan kadar Opće bolnice Dubrovnik, a planira se povlačenje u prvom redu medicinskih sestara s visokom naobrazbom.

Ipak, Bekić se nada kako će epidemiološka situacija i dalje biti povoljna i kako sekundarni objekt neće zatrebati, no to će svakako ovisiti o daljnjem razvoju situacije s epidemijom u Dubrovniku.

Većina soba su dvokrevetne

6

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Usvojen Proračun ‚težak’ 5 predstavio projekte, oporb DONOSIMO najzanimljivije momente s 34. sjednice Gradskog vijeća IVONA BUTJER MRATINOVIĆ ll Sjednica Gradskog vijeća, 34. po redu u ovom sazivu, održana je u ponedjeljak, a ključni trenutak svakako je bio usvajanje Proračuna za 2021. godinu vrijednog preko 579 milijuna kuna. Ujedno je to točka oko koje se razvila i najžustrija rasprava. I dok je vlast poručila kako je Proračun realan i pomno planiran, oporba je bila sumnjičava, a kritike su se najviše odnosile na, kako su kazali, nerealni planirani iznos u doba korona-krize.

Gradonačelnik Mato Franković uvodno je predstavio Prijedlog Proračuna u iznosu od 579 milijuna kuna, od čega 81 milijun otpada na proračunske korisnike, što je također izazvalo polemike tijekom sjednice.

BROJNI PROJEKTI UNATOČ KORONA-KRIZI „Proračun za 2020. godinu je rastao sve do korona-krize kad je rebalansom smanjen na 629 milijuna, a u 2021. godini planiramo nešto pesimističniju varijantu. No, i dalje, to je iznos iz 2018. godine, dakle nije to mali iznos,“ izjavio je dodavši kako su važna stavka projekti financirani iz EU fondova. „Još jedan projekt je završen, dakle aglomeracija u vrijednosti od 900 milijuna kuna što znači da je ova gradska

uprava u svom mandatu povukla i ugovorila više od milijardu kuna, to su dva proračuna Grada,“ izjavio je te predstavio projekte u proračunu za 2021. „Park Gradac – odabrano je rješenje i naša obveza je planirati milijun kuna za

izradu projektne dokumentacije. Cesta zgrade HRVI – projekt se privodi kraju, planiran je iznos od devet milijuna kuna, trebala bi biti gotova do veljače. Izgradnja Groblja Dubac – iznos planiran u 2021. godini je pet milijuna kuna, za realizaciju treba puno više, za završe-

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

7

579 milijuna, Franković ba smatra – to je nerealno! ...

NAKON MUNITIĆEVE ZDS MASKE, DDS IMA NOVOG VIJEĆNIKA Pero Brbora novi je vijećnik DDS-a u Gradskom vijeću koji je položio prisegu na posljednjoj sjednici Vijeća.

Podsjetimo, nakon što se vijećnik Matko Munitić na sjednici Gradskog vijeća pojavio s maskom HOS-a, na kojoj je istaknut i službeni pozdrav NDH, stranka je od njega zatražila ostavku.

Gradonačelnik Mato Franković predstavlja Prijedlog Proračuna

nu fazu treba 100 milijuna kuna, ali će se plaćati predujmovima od strane korisnika, a drugi dio kreditom za koji će jamčiti Općina Župa dubrovačka. Most – Osojnik cesta, planirano preko 12 milijuna kuna. S ovom cestom ćemo dobiti potpuno novu perspektivu kad je

u pitanju širenje grada, a Gornja sela će se konačno otvoriti. Lapadska obala – u Proračunu za 2021. planira se iznos od 16 milijuna kuna, javna nabava je pri kraju. Lapadska obala građane neće koštati ni jedne lipe, radi se o sredstvima iz europskih i nacionalnih fon-

dova. Zgrade za mlade obitelji u Solitudu – iznos planiran pola milijuna kuna za završetak projektne dokumentacije,“ izjavio je Franković.

Također, naglasio je i kako su Gradu vraćeni prostori bivše Stanice za tehnički pregled te kako će prostori biti namijenjeni borilačkim sportovima te za Moto klub Libertas Riders, dok će gornji prostori biti namijenjeni za korištenje

8

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

IZMIRA BRAUTOVIĆ DOBILA STAN NA KORIŠTENJE Kazalište Marina Držića dobilo je stan u najam od strane Grada Dubrovnika, odluka je koja je donesena na Gradskom vijeću. Stan se nalazi u Ulici Marina Kneževića u Mokošici. Kako je otkrio gradonačelnik Mato Franković, stan će ići za potrebe glumice Izmire Brautović. „Jedna od odlika gradova je njihovo kazalište, koliko je uspješno. A naše je jako uspješno. A ovaj stan ne ide bilo kome, nego ide glumici prvakinji Izmiri Brautović. Za se o kome se radi. Nije neko izmišljanje tople vode, radi se o prvakinji. Takva osoba je to zaslužila,“ riječi su Mata Frankovića.

Vijećnik Kristić je kazao kako ima potrebitijih građana koji su zaslužili stan, a primjedbu je imao i Željko Raguž. „Ovo je hvalevrijedna stvar da postoje kriteriji prilikom dodjele stanova, iz zahtjeva KMD-a piše da se radi o deficitarnom zanimanju. Što da neki sportski klub zatraži stan?

Ne bi ga dobio. Ovdje otvaramo Pandorinu kutiju,“ rekao je Raguž.

(VS)

udrugama. Dodao je i kako će se 1,4 milijun kuna utrošiti za izradu projektne dokumentacije za Dom umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik, a građevinska dozvola se očekuje u prvoj polovici godine. U planu je

i nova škola u Ulici Ilije Sarake čime će se OŠ Marina Getaldića i Gimnaziji omogućiti jednosmjenska nastava. Planirani iznos u proračunu je 14 milijuna kuna. Iznos koji će se utrošiti na rekonstrukciju hotela Stadion iznosi 16 milijuna kuna, a osim hostelskog prostora, objekt će dobiti i prvi Muzej vaterpola u svijetu. Cesta Tamarići je još jedan projekt, a za izvlaštenje je u proračunu predviđeno oko sedam milijuna kuna. Uz sve navedeno, nastavljaju se i socijalne mjere pomoći. „Dar za novorođeno dijete raste. Inače, 2019. godine smo donijeli novi program mjera gdje su iznosi za dar rasli. Osim tih pomoći, svaka obitelj s troje djece ili više dobiva 3,5 tisuće kuna do sedme godine djetetovog života. Nastavljamo s produljenim programom i nastavljamo subvencioniranje udžbenika za osnovnoškolce i srednjoškolce. Stipendije i krediti za školovanje i sufinanciranje privatnih vrtića kao i subvencije najma stana se nastavljaju,“ kazao je dodavši kako je Grad osigurao i zdravstveni nadstandard po pitanju pedijatrijske ambulante u Mokošici, nastavka financiranja ambulante na Kalamoti, hitnog medicinskog tima na Elafitima, laboratorija u Mokošici… ŽUSTRA RASPRAVA OKO IZNOSA „Točno ćemo znati tko je za izmjenu GUP-a i PPU-a jer ćete usvajanjem ili neusvajanjem proračuna reći jeste li za to ili niste,“ izjavio je Franković što je zasmetalo HSS-ovom vijećniku Vidu Bogdanoviću. „Otprilike je Franković izrekao, neću reći ucjenu, ali je rekao da ‚oni koji ne podrže proračun nisu za izmjene prostornih planova. Znači ja radi tih 100, 200 tisuća kuna moram glasati za 570 milijuna kuna, samo zato da ne bih navodno ugrozio izmjene prostornih planova. A gradonačelnik je tri godine propustio mijenjati prostorne planove,“ izjavio je Bogdanović dodavši kako je Pro-

račun ambiciozan, a on ‚voli ambiciozne ljude jer oni vuku naprijed’.

No, iako je najavio kako će glasati za Proračun jer ‚samo budala ne bi dala glas ovakvim projektima’, kazao je kako je uvjeren kako će se, s obzirom na situaciju, morati smanjivati u rebalansima.

HNS-ovi i SDP-ovi vijećnici su mišljenja kako je Proračun ‚napuhan i nerealan’, a Nikšu Selmanija ispred ‚Srđevaca’ je posebno zanimalo kako su izrađene projekcije, posebno po pitanju turizma s obzirom da je situacija na globalnoj razini vrlo neizvjesna. Željko Raguž (DUSTRA) je kritizirao izdavanja za ustanove u kulturi te je kazao kako ‚ispada da svaka ustanova u kulturi ima novaca kao i sve javne potrebe u sportu’. Žustru raspravu potaklo je pitanje zapošljavanja u gradskoj upravi i izdvajanja za potrebe gradske uprave u Proračunu, koju su potaknuli Mostov vijećnik Maro Kristić i SDP-ov Jadran Barač. Oporbenjaci su tvrdili kako se za namjenu kredita i troškova gradske uprave izdvaja 50 posto od Proračuna što je posebno razljutilo Frankovića. „Proračun za rashod iznosi 43 milijuna, to je osam posto troška u ukupnom proračunu. Pa bih molio te matematičare da uzmu tečaj matematike, možemo im ga i besplatno dati ako im treba. Zbog čega govorite neistine, 8,67 posto su troškovi gradske uprave u ovom proračunu? Kad se uzmu u obzir plaće ostalih korisnika proračuna, to je 20 posto, a ne 50 posto kako kažete, ima puno od 20 do 50 posto!,“ izjavio je Franković. Kristić je odgovorio kako je nebitno iz kojih izvora dolaze plaće i kako se novac za plaće iz državnog proračuna slijeva u gradski. „Realni prihodi iznose 407 milijuna kuna, od toga su pomoći od države ili nekoga 103 milijuna, dakle realni prihodi koji je Grad zaradio je oko 300 milijuna kuna, a od toga se dodaje vrlo egzaktan dio od 193 milijuna kuna

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

9

be izgradnje Doma umirovljenika u Gružu. Direktor Vide Raič je uvodno kazao kako je dozvola ishođena 2015. godine, no kako je bila manjkava, što je sada ispravljeno te kako će dom imati 16 jednokrevetnih i 13 dvokrevetnih soba te tri apartmana te kako će dom imati ukupno 43 kreveta.

Kristić je podsjetio kako se radi o kreditnom zaduženju u iznosu od 15 milijuna kuna, ali kako Grad mora dati jamstvo, a Erste banka će upisati založno pravo na nekretninu.

ČIJI JE CAR ZAPRAVO GOL? Vijećnik Miho Obradović (HNS) prilikom rasprave oko Proračuna izašao za govornicu kako bi ispričao bajku ‚Carevo novo ruho’.

S njom je povezao i broj zaposlenih u gradskoj upravi dodavši kako će im ‚trebati Libertasovi zglobni autobusi da ih odvedu natrag’, ali i kako je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) ‚mahao papirima’ o 200 zaposlenih u bivšoj gradskoj upravi, što je previše, a sada ih je, kaže

zaduženja. Dakle, 300 milijuna kuna zaradio, 200 milijuna kuna se zadužio i dobio pomoć od 103 milijuna i za zaposlene daje 185 milijuna!,“ izjavo je Barač na što je Franković rekao kako su iznosi oko kredita i zaposlenih 32 posto, a ne 50 posto. Dodao je kako je Grad, iako je izgubio 200 milijuna kuna, mjerama pomoći pomogao svima te kako je ostao stabilan. Dodao je i kako društva nikada nisu bila stabilnija, a kako je ukupno zaduženje Grada s dva kredita 13,68 posto i kako neki krediti uskoro i ističu te kako

Obradović, 300. Franković je te navode demantirao. „Srpanj 2017. godine 1171 zaposlena osoba, 2020. godine su to 1194 zaposlene osobe u gradskim ustanovama, dakle 23 osobe su zaposlene! Neki djelatnici su pošli u mirovinu. A vi meni pričate o stotinama zaposlenih,“ odgovorio je Franković dodavši kako je ‚matematika pokazala tko je car koji je gol’. Kako kaže – to nije on.

nema govora o prezaduženosti mada oporba želi prikazati ‚katastrofičnost’. „Nemojte mi pričati o zapošljavanju, bar se vi suzdržite,“ odgovorio je Franković.

STVORENI PREDUVJETI ZA GRADNJU DOMA U GRUŽU Na sjednici Gradskog vijeća izglasane su točke dnevnog reda koje se tiču davanju jamstva Hotelu Gruž i suglasnosti kod Erste banke za potre-

„PDV i troškovi opremanja će iznositi oko šest milijuna kuna i nisu tu uvršteni, a s obzirom na okolnosti u kojima se našao Grad to može biti problematično. Jeste li pokušali putem fondova tražiti mogućnost opremanja?

Cijene koje su predviđene za korisnike su dosta visoke, mjesečni trošak je oko 11 tisuća po krevetu, a očekuje se subvencija Grada po korisniku što je opet na kraju godine priličan iznos,“ kazao je Kristić na što je Franković odgovorio kako bi iznos trebao biti znatno manji od spomenutih. „Obveza je to koju je Grad preuzeo prije 20 godina jer je tad potpisan ugovor kako će namjena biti dom umirovljenika. Zašto se prije nije prijavio na EU fondove? Jer nisu postojali fondovi koji su podupirali takve projekte, tek novim ugovaranjem se to omogućilo. Drugi korak, jasno je da Hotel Gruž neće voditi Dom umirovljenika, ali je cilj osnovati jednu javnu ustanovu koja će voditi i ovaj i dom ispod bolnice, pa nas Država može prihvatiti u mrežu domova čime će cijena koštanja pasti i biti niže od ovih koje ste naveli,“ odgovorio je Franković.

Barač je kazao kako se radi o skupoj investiciji te je oko iste izrazio bojazan jer se Grad zbog gospodarskih poteškoća uzrokovanih koronavirusom našao u nezavidnom položaju, na što je Potrebica odgovorio riječima kako se u krizi čovjek može sakriti i ne raditi ništa, no kako je ovdje donesena odluka da se radi i kreće u investiciju.

10

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Nova 63 parkirališna mjesta u Mokošici ll Završeni su radovi na izgradnji parkirališta u Novoj Mokošici, na predjelu između Ulice Marina Kneževića i ulice Između dolaca. Izgradnjom parkirališta osiguralo se novih 63 parkirališnih mjesta za naselje Nova Mokošica i skalini za pješačku komunikaciju, što će uvelike olakšati svakodnevne probleme stanovnika ulica Marina Kneževića i Između dolaca. Uređeno parkiralište prošlog petka je obišao gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima, a pritom je najavio nastavak ulaganja u prometnu infrastrukturu najvećeg dubrovačkog prigradskog naselja.

- U posljednjih godinu dana Mokošica je dobila nešto više od 200 parkirališnih mjesta što nikako nije dovoljno i mi se već sada pripremamo za novi investicijski ciklus, za nastavak gradnje još najmanje 300 parkirnih mjesta. Vjerujem da ćemo korak po korak riješiti jedan od najvećih komunalnih problema Mokošice, a to je upravo nedostatak parkirališnih mjesta – istaknuo je gradonačelnik Franković.

Izvođač radova na izgradnji parkirališta je tvrtka Dubrovnik ceste, a vrijednost radova po osnovnom ugovoru iznosi 2.581.837,00 kuna s PDV-om. Osim parkirališta izgrađeni su i ska-

lini kojima je parkiralište povezano s ulicom Između dolaca, a u skopu radova osigurana je i pješačka komunikacija stanovnicima

Ulice Marina Kneževića prema autobusnom stajalištu, školi i drugim lokacijama do kojih su prije morali pješačiti zaobilaznim pravcem.

Gradonačelnik obišao završenu šetnicu Nika i Meda Pucića ll Konačno smo dobili lijepu i reprezentativnu šetnicu s kojom se možemo itekako pohvaliti - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković u prigodi ovotjednog obilaska novouređene šetnice Nika i Meda Pucića.

Omiljena dubrovačka šetnica proširena je, uređena, opremljena novim klupama, rasvjetom i ostalom opremom. ‘’Nakon gotovo desetak godina, napokon je završena šetnica Nika i Meda Pucića. Rekao sam da ću se, kad postanem gradonačelnik, uhvatiti u koštac s problemima šetnice i dovesti ovu priču do kraja. Završio sam je u svom mandatu što je iznimno bitno, ne samo za stanovnike Lapada, nego i za građane cijelog Grada. Nije ovo bio nimalo jednostavan posao, međutim, konačno je završen iznimno bitan projekt. Brojni su detalji koje će se trebati redovno održavati, što će preuzeti naš Komunalni odjel’’, rekao je gradonačelnik Mato Franković i zahvalio svima koji su radili na projektu.

Vrijednost izvedenih radova je 4,8 milijuna kuna, a obuhvatili su, između ostalog, i

uređenje hidrantske mreže s podzemnim hidrantima što je podiglo i mjeru sigurnosti zaštite od požara.

Odrađena je i sanacija južnog podzida te je šetnica u svom najužem dijelu proširena, pojasnio je pročelnik Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Srđan Todorovski. ‘’Sada imamo jedinstvenu širinu od 240 cm plus širina ograde. Naišli smo na problem da smo morali nastaviti s izradom

vodovodne cijevi koja nije bila izvedena kao ni glavni dovodni kabel struje. Napravljeno je parterno uređenje, nova brušena podloga, ograda, rasvjeta, klupe i hortikulturno uređenje. Ovim smo projektom obuhvatili i sanaciju rukohvata na ogradi koji će doći kroz desetak dana’’, rekao je pročelnik Todorovski.

Posebnost novouređene šetnice je i ambijentalna rasvjeta te nova, moderna urbana oprema, poput klupa sunčališta.

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

11

JASPERS odobrio 881 milijun kuna za izgradnju dubrovačkog vodovoda i kanalizacije – Aglomeraciju Dubrovnik ll Nakon dugotrajnog postupka uspješno je završen težak i opsežan posao u kojem su sudjelovali Vodovod Dubrovnik, Upravni odjel za europske fondove i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika i Hrvatske vode. Projekt Aglomeracije Dubrovnik ‘Razvoj vodno-komunalne infrastrukture’ dobio je ‘’zeleno svjetlo’’ JASPERS-a, odnosno pozitivno mišljenje Independent Quality Review. Slijedi potpisivanje ugovora čime će započeti najveći infrastrukturni zahvat u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Dubrovnika u njegovoj povijesti, uz osigurana bespovratna sredstva iz fondova Europske unije.

Ukupna vrijednost projekta ‘Aglomeracije’ iznosi 881.208.682,00 kuna, a njegova provedba između ostalog obuhvaća izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda UPOV Petka te izgradnju cjelokupne nedostajuće kanalizacijske i vodoopskrbne mreže na području cijelog grada Dubrovnika.

Projektom su obuhvaćena ulaganja u sustav javne vodoopskrbe u naseljima Dubrovnik, Zaton – Orašac i Moševići – Visočani te sustav javne odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Bosanka, Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrovnik, Gorenje Obuljeno, Knežica, Komolac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Sustjepan i Šumet. ‘’Ovim projektom rješavamo veliki prob-

lem i činjenicu da sedamdeset posto objekata u Dubrovniku nije imalo priključak na kanalizaciju’’, kazao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković, naglašavajući i kako je ovim projektom Grad Dubrovnik osigurao preko milijardu kuna iz europskih fondova.

Gradski kotar Ploče iza Grada dobio prostor za rad ll Novi prostori Gradskog kotara Ploče iza Grada smješteni na adresi Ulica Frana Supila 9 otvoreni su u utorak u nazočnosti gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića, a otvaranju ureda prisustvovali su i predsjednik Vijeća GK Srđan Obad, tajnik Ivuša Brajević kao i drugi članovi Vijeća. Radi se o prostoru u gradskom vlasništvu pov-

ršine 56,5 metara kvadratnih, a njegovom dodjelom osigurani su adekvatni uvjeti za rad GK Ploče iza Grada koji je do sada bio bez vlastitog prostora.

U adaptaciju i uređenje prostora Grad Dubrovnik utrošio je 21,896,25 kuna (s PDV-om). Izvedeno je uklanjanje drvenog poda i postavljanje pločica, iz-

rada i ugradnja prozora te soboslikarski radovi, dok je potrebni namještaj te ostalu opremu poput računala i printera Grad osigurao iz postojećih zaliha.

Grad Dubrovnik provodi sustavna ulaganja u sustav mjesne samouprave omogućujući vijećima gradskih kotara i mjesnih odbora učinkovitiji rad, a građanima

što lakše ostvarivanje svojih prava. Tako je u proteklom razdoblju ova gradska uprava obnovila i uredila prostor gradskog kotara Montovjerna te prostore mjesnih odbora Osojnik i Ljubač.

Gradskim kotarima Mokošica i Komolac osigurani su potpuno novi prostori, a na širem gradskom području proveden je i niz ulaganja u društvene domove.

12

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

IZMJENE GUP-A

Smanjuje se visina građevina, Rijeka dubrovačka dobiva lungo mare s biciklističkom stazom PREDSTAVLJENE SU IZMJENE GUP-a te je održana i javna rasprava koja će trajati do 21. studenog Piše: MARO MARUŠIĆ foto: Goran Mratinović

ll Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana, koje su koordinirano vodili Grad Dubrovnik, Društvo arhitekata Dubrovnik te tvrtka Urbos iz Splita predstavljene su ovoga utorka. Također je održana i javna rasprava na kojoj su sudjelovali građani koji su davali prijedloge. Pisanim putem građani i dalje mogu sudjelovati u procesu javne rasprave do 21. studenog, nakon čega će biti kompletiran prijedlog izmjena GUP-a koji će se poslati Gradskom vijeću na usvajanje. U javnoj raspravi nije dozvoljena prenamjena zemljišta.

Prilikom predstavljanja novog GUP-a gradonačelnik Mato Franković je kazao kako je stari GUP bio loš, jer su se njegovi propisi tumačili svakojako pa je dolazilo do gradnje koja je narušavala izgled grada.

-Neću ovdje govoriti o pojedinačnim građevinama koje su ružne, a koje su građene prema starom GUP-u, sigurno bismo sada svi ovdje mogli nabrojati pet građe-

vina i one bi se poklapale. Cilj je ovim izmjenama da se tako nešto ne bi događalo u budućnosti, te da nove građevine budu skladne. Naravno da ovim posao nije završen. On će biti završen tek kada u idućoj godini krenemo s generalnim izmjenama prostornih planova u Dubrovniku koje će u potpunosti strateški promatrati prostor. Moramo biti svjesni da se grad od Orsule do Kantafiga ne može širiti, jer prostora više nema, ali zato se treba širiti prema Gornjim selima i nekim drugim područjima koje moramo strateški razvijati promišljajući budućnost.

Prostor na užem dijelu grada treba sačuvati i ostaviti ga budućim naraštajima – kazao je Franković.

Božo Benić, predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik, istaknuo je zadovoljstvo što je struka sudjelovala u izmjenama GUP-a dodavši kako se nada da će i u budućnosti zajedno raditi na osmišljavanju prostora i sličnim projektima. Benić je naglasio da je zakonodavni okvir za donošenje prostornih planova manjkav, pa je i manevarski prostor skučen.

Iz tvrtke Urbos pojasnili su što se to točno mijenjalo u GUP-u, te što je novo ucrtano.

-Novi projekti koji su svoje mjesto našli u GUP-u su vrtić u Komolcu, smještaj za liječnike unutar zone kompleksa Opće bolnice Dubrovnik, javne garaže, rekonstrukcija i nadogradnja postojeće prometne mreže u Rijeci dubrovačkoj koja uključuje lungo mare za pješake i bicikliste, rekonstrukcija prometnice za tvrđavu Imperial na Srđu, implementiranje zona sanitarne zaštite izvorišta Ombla, realizacija prihvatilišta za beskućnike na području Batahovine te otklanjanje uočenih nedostataka pojedinih dijelova odredbi GUP-a – kazali su iz Urbosa dodatno pojasnivši ovu zadnju točku.

- GUP će nakon Izmjena biti restriktivniji, smanjit će se gabariti novih građevina.

Također redefiniralo se tumačenje podzemnih i nadzemnih slojeva, pa se više neće moći dogoditi da građevina ima suteren ili podrum koji se vidi izvana. Također propisani su i uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina da se ne bi mogle događati prevelike preinake na zaštićenim građevinama poput povijesnih vrtova u Gružu. Do sada se nekim takvim građevinama davala mogućnost re-

konstrukcije u većem obujmu nego nekim novima. Naravno da smo i dodatno pojasnili tumačenje odredbi GUP-a da se ne bi događalo da se rade zgrade poput one na Pločama ispod magistrale za koju nije jasno kako je tog obujma i po starom GUP-u – kazali su iz Urbosa.

...

Visina niskih građevina smanjena je s devet na osam metara i s deset na devet metara, kao i visina srednjim građevinama, dok je visina visokih građevina ostala ista (22 metra), ali se dodatno razjasnilo što ta visina predstavlja.

Prije su problem predstavljala tumačenja ukopana, poluukopana građevina, suteren i slično, sad je to pojašnjeno i omogućit će da se ne događaju zahvati u prostoru kakvi su bili u bliskoj prošlosti.

Također je odlučeno da se unutar gospodarske, odnosno K zone smanje stambeni i turistički sadržaji – kazali su, među ostalim, iz tvrtke koja je sudjelovala u izradi izmjena GUP-a.

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

JAVNA RASPRAVA OKO PPU-A

Stvaraju se preduvjeti za azil, dječji vrtić u Komolcu, rekonstrukciju ceste na Srđu…

IZMJENAMA I DOPUNAMA će se omogućiti projekti i ukloniti neusklađenosti Piše: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ foto: Goran Mratinović

ll Javno izlaganje za dokument Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika održano je u utorak u Velikoj vijećnici nakon čega je uslijedila javna rasprava. Pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić uvodno je kazala kako je odluka o izradi donesena u prosincu prošle godine kad se pokazala potreba za izmjenama i dopunama kako bi se osigurali planski preduvjeti za prihvatilište za beskućnike na području Batahovine, a odnosi se i na neusklađenosti te potrebu za restriktivnijim uvjetima.

Izrađivač Nacrta je tvrtka Urbos ispred koje je govorila Maja Madirazza koja je kazala kako će Izmjene i dopune PPU-a omogućiti i neke projekte. U tom smislu izmjene se tiču TT bloka Osojnik, azila za životinje na Grabovici, zone izvorišta Ombla, izgradnje dječjeg vrtića u Komolcu i ceste koja vodi do tvrđave Imperijal.

„Što se tiče TT bloka Osojnik dodani su centar za obradu mul-

ja, bio kompostana i sortirnica.

Zaštita izvorišta Ombla utjecala je na grafički prikaz koji se nadopunio zonama sanitarne zaštite. Po pitanju azila za nezbrinute životinje, novoformirana je zona na lokaciji Grabovica. Također, tu je i rekonstrukcija ceste do Imperijala na Srđu,“ izjavila je Madirazza dodavši kako se građevinska područja, osim po pitanju izgradnje novog vrtića u Komolcu, nisu mijenjala niti je to bio predmet izmjena i dopuna.

Kazala je i kako su propisane visine objekata uglavnom ostale iste. „Tu se nije mijenjalo puno stvari, uveden je pojam ‚vile’, ista propisana je razina kao i za niske građevine, na Elafitima nisu imale propisanu visinu dosad.

Predmet su bile i visine potpornih zidova, naime ako se pređe metar i po’ treba omogućiti i zelene dijelove kako bi se kaskadno izveli potporni zidovi, također udaljenost od prometni-

ca, regulacijski pravac itd,“ izjavila je dodavši kako bi se mogao steći dojam kako se ništa posebno značajno nije izmijenilo. „Može izgledati kao ništa strašno, ništa bitno ni značajno, no znamo koliko smo komunicirali s Gradom i odjelima te koliko to znači u provedbi,“ izjavila je Madirazza.

Javna rasprava će trajati zaključno do 21. studenog odnosno javni uvid u dokumentaciju koji je moguće obaviti u navedenom razdoblju, svaki dan od 9:00 do 19:00 sati u Luži (ispod zvonika), na mrežnim stranicama Grada Dubrovnika te u informacijskom sustavu prostornog uređenja. Nakon javne rasprave slijedi izvješće o javnoj raspravi gdje će se uvrstiti sve primjedbe, nakon toga će Prijedlog ići na mišljenje Dubrovačko-neretvanske županije, potom nadležnog Ministarstva, nakon čega bi trebalo uslijediti donošenje PPU-a.

13

...

CAPOR IZRAĐIVAČE USPOREDIO SA SANADEROM, NISU MU OSTALI DUŽNI Nakon javnog izlaganja uslijedila je javna rasprava u sklopu koje su sudionici imali priliku dati svoje sugestije i primjedbe uživo ili online putem. U jednom je trenutku ‚zaiskrilo’ između aktivista Đura Capora i predstavnika izrađivača koji su izrađivali i GUP iz 2005. godine. „Mi smo obveznici javne nabave i moramo provoditi postupke sukladno Zakonu i Pravilniku i u tom postupku smo dobili izrađivača. Prilikom izrade plana odgovorni su i oni koji sjede u Gradskom vijeću i gradskom poglavarstvu, ne bih se mogla složiti da Urbos ne bi bio stručan,“ odgovorila je Lončarić, a pitanje je komentirala i Madirazza. „Ne mogu tvrtku staviti kao predmet u ovom slučaju, ali je činjenica da je Urbos radio za vrijeme Bogdanovića, Šuice, Vlahušića i sada Frankovića. Znamo otkad postojimo, koliko ljudi smo zaposlili, koliko studija napravili, možete se hvatati za glavu. Tako sam se i ja neki dan uhvatila za glavu kad ste rekli da se od nas treba distancirati. Ako ikada budete sjedali ovdje, vi se od nas nećete distancirati nego mi od vas,“ kazala je.

14

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ANDRO VLAHUŠIĆ

‚Moramo vratiti Gradu zidine posto uspješnu sezonu, za b KANDIDATURU na sljedećim lokalnim izborima najavio je i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić koji je govorio više o svom programu i što smatra da treba hitno napraviti kako bi Dubrovnik sljedeće godine ostvario rezultat od 80 posto sezone 2019.

Piše: LUCIJA KOMAIĆ

ll Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić najavio je izlazak na predstojeće Lokalne izbore, ovoga puta kao nezavisni kandidat.

U razgovoru za Dubrovački dnevnik govorio je smjernicama svog programa vezanima uz gradske zidine, turizam, korona krizu, gužve i način na koji gleda život Grada.

Prije svega, preboljeli ste koronu nedavno, bili ste hospitalizirani. Kako se sada osjećate, je li ostavilo posljedice?

Osjećam se dobro. Sad sam miran šest mjeseci. Ne mogu ja zaraziti druge, niti oni mogu zaraziti mene. Trebam se samo odgovorno ponašati, kako kaže znanost. Zahvalio bih se osoblju Zaraznog odjela i svim zaposlenicima Opće bolnice Dubrovnik, što brinu o ogromnom broju bolesnih ljudi s Covid 19 virusom, rade već osam mjeseci u izrazito otežanim uvjetima. Posao odrađuju maksimalno profesionalno i humano.

Bili ste se stavili na raspolaganje kao liječnik u slučaju da situacija dodatno eskalira kad će nedostajati kadrova.

Prvi dan kad se pojavila korona sam nazvao ravnatelja Marija Bekića i rekao da mogu raditi kao internist ili u Stožeru što god treba. Tu sam ako bude trebalo, i u narednom periodu dok god traje pandemija.

Kako se prema vašem mišljenju Dubrovnik bori s virusom?

Provode se sve mjere koju preporučuje Nacionalni stožer te smo po broju zaraženih i hos-

pitaliziranih negdje u sredini Hrvatske. Osobno bih preporučio podjelu županije u tri cjeline. Dubrovnik s gravitacijskim općinama Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Mljet i Pelješac do Orebića. Druga teritorijalna cjelina bi bili Orebić, Korčula, Lastovo. Treća Dolina Neretve, koja je epidemiološki više vezana uz Hercegovinu, nego Dubrovnik. Iako smo jedna županija svaka od ove tri cjeline ima svoje specifičnosti, koje će nam trebati i za narednu turističku sezonu. Grad Dubrovnik treba što prije napraviti s navedenim općinama snažni lokalni stožer, koji će donositi specifične mjere sada za vrijeme zime, a još važnije za narednu godinu. Ne smije nam jedna neodgovorna svadba u Hercegovini pokvariti epidemiološke mjere Dubrovnika, što se i sada događa.

Mislim da trebamo više komunicirati putem svih lokalnih medija, kako izbjeći bolest, spriječiti širenje epidemije te smanjiti smrtnost i broj hospitaliziranih. Dubrovački stožer treba okupiti vodeće profesionalce koje imamo u gradu i osigurati im medijski prostor. Grad Dubrovnik trebao je izdvojiti i neveliki iznos sredstava, tisuću kuna, za svaku osobu koja dobije koronu, a slabijeg je imovinskog stanja što nažalost nije prihvaćeno na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća. Što mislite, kad će ova pandemija prestati, stiže cjepivo? Očekuje li Dubrovnik još jedna teška sezona. Može li Dubrovnik još jednu godinu bez dovoljno turista, brodova i aviona?

Prema svim svjetskim stručnjacima pobjeda nad koronom ne može se očekivati prije naredne zime. Čak ako cjepivo bude jako učinkovito, a bez nuspojava, trebat će najmanje

šest mjeseci nakon cijepljenja ogromnog broja ljudi da se broj oboljelih smanji ili potpuno nestane lokalna transmisija virusa. Naredna sezona će i dalje biti sezona u kojoj će virus biti prisutan među nama, nadam se u znatno manjoj mjeri. Bit će i turista, i aviona, ovisno o tome kako se mi u Gradu pripremimo. Dubrovnik je ove godine ostvario 19 posto noćenja, uz 10 posto prihoda, a Dubrovačko – neretvanska županija bez Grada Dubrovnika 44 posto noćenja i oko 30 posto prihoda. Potpuno isti uvjeti, a grad Dubrovnik je imao dva i po puta lošiji rezultat nego ostatak županije.

Dubrovnik treba postaviti cilj za narednu godinu da će ostvariti 80 posto noćenja u odnosu na 2019. Za to je potrebno već sada napraviti brojne mjere. I ako ih provedemo, a ostvarimo nešto lošiji rezultat, bit ćemo zadovoljni.

Ali, nisu isti uvjeti. Korona je dovela do toga da ljudi koji putuju preferiraju sredine koje nisu urbane, koje su izolirane i gdje mogu boraviti na otvorenom. Zar nije Dubrovnik percipiran upravo suprotno, zbog gužvi prethodnih sezona?

Sigurno je da je percepcija gužvi odvratila dio ljudi od dolaska. Da smo imali 30 posto prometa, naša bi zarada bila duplo veća. Ljudi su na kraju u kolovozu spuštali cijene do krajnjih granica. Dubrovački turizam u narednoj godini ovisit će o rezultatima cijepljenja i mjerama koje donosi Grad Dubrovnik u narednim mjesecima. Ovoga ljeta u kojem smo ostvarili katastrofalne rezultate, nije u Dubrovnik došao nitko iz Ministarstva turizma, ni Hrvatske turističke zajednice kako bi pomogao.

Dubrovnik će se morati organizirati iznutra, pokazati znanje i snagu kako upravljati s epidemijom. Dubrovnik za narednu sezonu mo-

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju Vijesti

e i učiniti sve za 80 bolji život građana’

Andro Vlahušić ra riješiti pitanje socijalne distance u povijesnoj jezgri, što je istovjetno ciljevima upravljanja povijesnom jezgrom, to jest potrebno je smanjiti gužvu u Gradu i prilazima Gradu na optimalnu mjeru. Ne smijemo imati gužvu, zbog zdravlja ljudi i zbog dugoročne održivosti Dubrovnika kao najpoželjnije europske i mediteranske destinacije.

Imate li vi u svome programu rješenja za to. Kako riješiti gužvu?

Trebamo poštovati preporuke UNESCO-a o maksimalnom broju posjetitelja, od 8 tisuća turista u povijesnoj jezgri te epidemiološke preporuke koje tu brojku još smanjuju ovisno o broju zaraženih koje treba pratiti samo na području Dubrovnika i susjednih općina. Također treba učiti na iskustvima Londona, Pariza, Rima kako se oni sada ponašaju za vrijeme epidemije pri posjetu kulturnim znamenitostima.

Grad Dubrovnik hitno treba odrediti maksimalni broj posjetitelja u muzejima, na zidinama, Lokrumu, restoranima, trgovinama i svim javnim mjestima u povijesnoj jezgri. Osim ka-

mera koje imamo na svim ulazima u grad, treba postaviti i brojače posjetitelja u najfrekventnijim atrakcijama, napraviti javno dostupnu aplikaciju koja će biti dostupna svim turistima, ali i građanima Dubrovnika. Uvesti kroz Dubrovnik Card digitalni vodič, koji pojedinačne goste, ali i organizirane grupe vodi u manje zagušene atrakcije te osigurava potrebnu socijalnu distancu. Za posjetiti svaku kulturnu atrakciju, kao što je danas u Europi potrebno je unaprijed rezervirati termin posjeta te ostaviti osobne podatke. Tako ćemo izbjeći gužvu, povećati broj posjeta i reklamirati Dubrovnik kao sigurni grad.

Trebamo bolje predstaviti turističke mogućnosti Dubrovnika na otvorenome, aktivnosti na moru, zabave u prirodi, mnogobrojne izlete i odlične rezultate naše Bolnice u slučaju liječenja oboljelih. Možemo uvesti testiranja u Zračnoj luci, donijeti jamstveni fond pomoći za one koji se tu razbole, osigurati im alternativni smještaj. Da smo sve to znali napraviti i komunicirati prošle godine bili bismo na 40 posto prošlogodišnje sezone, a ne na 19 posto.

U Lazaretima, prvoj svjetskoj karanteni, treba

15

organizirati globalnu digitalnu konferenciju na koju treba pozvati predstavnike svih zemalja svijeta, da njihovi vodeći epidemiolozi ili ministri zdravstva govore o tome kako su se borili ili bore s Covidom. U okviru toga treba postaviti još bolju izložbu o prvoj karanteni i epidemijama iz prošlosti. Ključnim predavačima ponuditi besplatan smještaj u dubrovačkim hotelima. Projekt koji bi imao nemjerljiv marketinški efekt, koji bi promovirao Dubrovnik, prvu svjetsku karantenu i zaslužne svjetske stručnjake u borbi protiv Covid virusa.

Kada svijet pobijedi pandemiju Covida, što se očekuje za 2022. godinu, Dubrovnik treba predstaviti kao jedno od središnjih mjesta globalne proslave. Napraviti program u kojem proslava traje cijelu godinu, a primjerena je Gradu.

Bili smo percipirani i kao skupa destinacija, a sad su cijene smještaja primjerice drastično pale.

Ne smije se dopustiti ‚spuštanje gaća’ jer smo kao turistička destinacija mrtvi za pet narednih godina. Zbog loših turističkih rezultata najviše je stradao privatni smještaj, suvenirnice, ugostitelji i taksisti. Hoteli su imali pomoć za radnike iz državnog fonda i manje su ekonomski oštećeni od nekoliko tisuća dubrovačkih obitelji. Zato privatni smještaj, njegovo punjenje te odgovarajuće cijene smještaja moraju biti prioritet Gradonačelnika i turističke zajednice. Dubrovnik ima najkvalitetniji smještaj na Mediteranu, pa i u Europi. Moto Dubrovnika treba biti: Živjeti od rada i imovine, povijesti i pameti, a ne od zaduživanja i prošenja.

Još uvijek ima ljudi u Dubrovniku koji tvrde da ne žive od turizma.

Rijetko koja dubrovačka obitelj nema direktne ili indirektne koristi od turizma. Istina kad živiš u izobilju, kad su ti roditelji omogućili stan i školovanje, a imaš pristojnu plaću u javnome sektoru i dovoljno vremena, onda možeš biti protiv svega i svačega. To nisu negativne ideje, ali ne mogu biti dominantne. Sad shvaćamo da nam je turizam nužan, samo se moramo boriti protiv gužve.

Uz gužve u povijesnoj jezgri tu su i one prometne koje prate velike brojke u turizmu, a koje nam trebaju i koje priželjkujemo.

Promet se može riješiti jednostavno uz dva semafora u Zagrebačkoj ulici i okrenutim prometom oko Volantine. Milijun kuna ulaganja, a poštujemo i UNESCO, i Svjetsku zdravstvenu organizaciju. O tome govorim godinama,

16

petkom

a prikazao sam i prometnu simulaciju. Od Iljine Glavice, do Zlatnoga potoka i Doma zdravlja je “buffer “ zona UNESCO-a, koja postoje zona ograničenoga prometa za sve, osim za stanovnika Dubrovnika.

Tri trake, jedna za ulaz u garažu, iz koje se vozi Volantinovom u suprotnom smjeru nego sada i izlazi na raskrižje, druga linija je stalno otvoreni zeleni semafor za domaće ljude i vozila s dozvolom, koja uključuje i turističke autobuse koji su platili pristojbu od 800 kuna, ili voze putnike koji su kupili jednu od kulturnih atrakcija grada, ili imaju rezerviranu posjetu restoranima. Treća traka namijenjena je isključivo za taksiste, koje zasebni semafor propušta samo onda kada je popunjenost taksi stajališta manja od 80 posto. Tad ne bi bilo gužve oko grada, ni gužve autobusa, ni taksista.

Nema potrebe za desetcima komunalnih redara. Dosta pameti i malo para i imamo red bez gužve. Uživaju i građani i turisti.

Ovoga tjedna usvojen je Proračun Grada za 2021., a održane su i javne rasprave o izmjenama i dopunama GUP-a i PPU-a. Dvije iznimno važne teme za život Grada. Možemo krenuti s proračunom, koji je vaš stav?

Proračun grada Dubrovnika puni se od poreza i prireza, imovine, zaduženja te nacionalnih i europskih sredstava. Prihod od poreza i prireza bit će 125 milijuna kuna i manji za nekih 50 milijuna kuna nego proteklih godina. Ako HDZ ukine porez na nekretnine izgubit ćemo planiranih 25 milijuna kuna, što nitko pametan ne bi trebao dopustiti. Drugo su porezi od imovine, koji su normalnih godina iznosili isto oko 180 milijuna kuna, a 150 milijuna kuna čine “Vlahušićevi” prihodi koji se sastoje od prihoda za zidine, DU carda, koncesije za žičaru, naplate zaustavljanja na Pilama od 800 kuna, Revelina. Navedene prihode od imovine osim mene nažalost nitko prije nije ni vidio, a kamoli osmislio ili se izborio za njih. Ali su ostvareni i trajno ostaju svim građanima grada kako bi Dubrovnik bio grad najveće kvalitete života. Treće su zaduženja, koje je gospodin Franković maksimalno koristio. U ove tri i po godine uzeo je 300 milijuna kuna kredita i njima preplatio sve kapitalne projekte, koje ćemo plaćati narednih 10 do 15 godina. Četvrto su prihodi od redovitih sredstava iz državnoga proračuna, primarno decentralizirane funkcije te europski fondovi. Najveći prihod iz europskih fondova do sada su bili Lazereti koje je moj tim u cijelosti pripremio u iznosu od 20 milijuna, dok su svi drugi bili znatno manji. Gospodin Franković naslijedio je i 70 milijuna kuna plu-

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju sa kada je postao gradonačelnik, dok je mene dočekala prazna kasa i neplaćenih 70 milijuna kuna računa, obaveze za garažu, odašiljač i cestu do tvrđave na Srđu. Proračun je napuhan na više stavki , od kojih bih izdvojio porez na promet nekretnina i komunalni doprinos. Nema velikih projekata, niti trgovine nekretninama pa su planirani prihodi nerealni. Što se tiče rashodovne strane, najveći problem osim otplate kredita su stotine novozaposlenih u gradskoj upravi i gradskim tvrtkama i ustanovama. Samo stotinu zaposlenih koji ništa ne rade, a jedva da imaju i stolice za sjedenje građane Dubrovnika koštaju 15 milijun kuna. Kroz deset godina je to 150 milijuna kuna, koje ćemo svi platiti kako bi ti novozaposleni glasali za Frankovića i HDZ na unutarstranačkim i lokalnim izborima. Preskupa cijena za par stotina glasova. To se zove politička korupcija, javnim novcem.

Ali, ja se veselim svakom završenome projektu ili onome koji će se realizirati, samo žalim ako je preskupo plaćen ili nije sufinanciran našim novcem koje smo uplatili u državni proračun.

Sad smo otvorili puno tema. Zidine, sudski procesi, građenje i prostor, ali završimo proračun. Brojni projekti su u najavi ili se završavaju.

Mogu slobodno reći ‚moje pjesme, moji snovi’. Svi se projekti poput ceste za Pobrežje, zgrada za invalide u Mokošici i Lazareta realiziraju dvostruko ili trostruko skuplje nego što bi trebali. Cesta za Pobrežje nije gradska cesta, nego prva dionica spoja Dubrovnika na autocestu. To su trebale financirati Hrvatske ceste, a financiramo je mi, i to duplo skuplje od toga koliko je izašla Pelješka cesta. Proračun vidi sve, cijena kvadrata stana u Mokošici ispala je 2500 eura kvadrat, skuplje nego što prodaje tzv. nekretninska mafija. Nije se trebalo kupiti 43 stana u braniteljskim zgradama za 38 milijuna kuna, nego istim novcem kupiti tri zgrade Vrtlara u Solitudu, za 20 milijuna te stanove namijeniti deficitarnom kadru u gradu, prvenstveno liječnicima i sestrama, ali i profesorima Sveučilišta te drugim zanimanjima. S ostalih 18 milijuna kuna sto dodatnih dubrovačkih obitelji moglo je dobiti 30 tisuća eura nepovratnih sredstava za rješavanje podstanarstva. Uz dosta znanja i bez potrebe da se svidiš ministrima u Vladi, mogli smo imati 108 zadovoljnih branitelj te 150 dubrovačkih obitelji. Završio je projekte koji su ga dočekali započeti, projekt Pročistača gdje je bio uveden u postupak, škola Montovjerna, vrtić Palčica, Studentski centar, cesta za Pobrežje je imala lokacijsku dozvolu, Lazareti... Dolaze izbori pa su aktivirani tržnica i Dom umirovljenika u Gružu.

Dubrovačke zidine. Vječna tema. Spominjete i referendum na kojem bi građani izrazili mišljenje o upravljanju.

Da me netko pita bih li radije pobijedio na izborima ili vratio zidine Gradu, rekao bih - vratimo zidine Gradu i sav novac koji se naplati od ulaznica. Mandat gradonačelnika će proći, a prihod koji donose zidine, jedina “Zlatna koka” u Hrvatskoj ostat će trajno svim građanima Dubrovnika, a ne samo nekolicini ljudi. Tri puta sam bio gradonačelnik, ministar zdravlja. Meni osobno funkcije ne trebaju. Imam svoju obitelj, Imoticu, Dubrovnik, reputaciju i značajno ljudsko i političko nasljeđe. Prebolio sam sad i koronu. Nemam mržnje u sebi.

Opraštam i Matu Frankoviću što me proganjao, Maru Kristiću za Zakon kojim su me eliminirali, važna je samo budućnost Dubrovnika. Gledajmo kako da Bogom dani Grad napravimo takvim da u njemu sreću mogu pronaći i naši unuci. Što će ti sve pozicije ako će ti djeca iseliti iz Dubrovnika? Zato je slogan moje kampanje ‚Dubrovnik naš Grad’, Andro naš gradonačelnik te izborni slogan: Glasajte za sebe i svoju budućnost.

Za financijski održiv i prosperitetni Dubrovnik treba napraviti samo jednu stvar. Vratiti zidine gradu. Zato ćemo i organizirati referendum u kojem ćemo pitati građani žele li da se novac od ulaznica uplaćuje u gradski proračun, a da DPDS-u grad financira projekte obnove baštine. Čim vratimo zidine gradu, odmah ćemo ukinuti prirez koji plaćaju svi građani, ukinuti plaćanje vrtića za roditelje, plaćanje članstva u sportskim udrugama, smanjiti cijenu

Činjenica je da su projekti završeni i da je dobro što se nastavila realizacija. I oni su vama predbacivali zapošljavanja, preskupo plaćene projekte poput Lazareta. Šuica je meni ostavila 210 zaposlenih, koliko i ja Frankoviću. Sada ih je u gradu 300. Lazareti sedam lađa, cijela infrastruktura i trg plaćeni su 32 milijuna kuna, a činili su 85 posto svih radova u Lazaretima. Tri lađe ili ukupno 15 posto građevinskih radova Franković je platio 22 milijuna kuna. Najmanje duplo skuplje po bilo kojoj računici. Zavod za obnovu u mome mandatu cijele Lazarete je pripremio za EU fondove koji su i dobiveni.

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju Vijesti pokaza Libertasa, uvesti Dubrovnik ID, posebnu građansku karticu, pomoću koje će stanovnici Dubrovnika imati povlaštene cijene svih javnih, ali i brojnih privatnih usluga.

I vi ste s Denisom potpisali prvi ugovor za zidine. Zašto ste vi potpisali? Je li vam žao, danas kad znate za sve posljedice?

Kad sam se odlučio ići u taj rat, znao sam da će biti posljedica, ali nisam vjerovao da će biti ovakve i da će duboka država štititi privatne interese, a progoniti mene kao jedinoga koji se usudio boriti za povratak zidina onima kojima i pripadaju, građanima Dubrovnika. Potpisao sam jer je to tada bio jedini način, da dobijemo dio prihoda od zidina. Bez potpore svojih koalicijskih partnera, bez potpore države i uz snažno protivljenje HDZ-a bio je to racionalan potez. Nakon tog potpisanog ugovora pokrenuo sam proceduru za izmjenu zakona o obnovi Dubrovnika, koji je usvojen u Saboru i zidine su hrvatskim zakonom vraćene Gradu Dubrovniku. Iz kojih je razloga Ustavni sud poništio hrvatski zakon pisat će povijest. Sad je objavljeno kako Ministarstvo fiskalizira aparate za prodaju jaja i mlijeka, a i dalje ne fiskalizira dubrovačke zidine.

DPDS ima novo vodstvo, tek trebaju doći na red njihovi potezi u budućnosti.

Denis i Niko su se umorili i od brojanja nefiskaliziranih računa. Brojanje 200 milijuna kuna izaziva teške posljedice za zdravlje, znatno teže od Covida. A sad ću vam reći i jednu ekskluzivu. Uopće ne treba čekati da se zidine referendumom vrate Gradu. Sve što je potrebno napraviti je odmah izjednačiti cijenu dubrovačkih zidina i Dubrovnik Carda.

Prvi potezi bi to bio koji bi riješio puno toga.

Uz Dubrovnik Card već spomenuto kupovanje slotova posjeta za izbjegavanje gužvi i upravljanje povijesnom jezgrom.

U tijeku je suđenje za Revelin. Koliki vam to predstavlja teret u novoj kandidaturi?

Suđenje za Revelin je u tijeku, jako mi je žao što niti jedan od dubrovačkih medija nije bio na dosadašnje dvije rasprave da se čuju svjedočenja, koja su javna, ali ja ih neću objaviti radi poštovanja prema Sudu. Što se tiče optužnice, u njoj se tvrdi da je Grad mogao zaraditi više novaca. Kad sam radio rekonstrukciju Revelina i unutra doveo ugostiteljstvo, to je sva kulturna javnost Dubrovnika i Hrvatske proglašavala kulturocidom. Zaboravljali su da je u tom Revelinu otvoren arheološki i multimedijalni muzej, da su posta-

vljeni projektori u svim lađama i da je omogućen ulazak posjetiteljima uz Dubrovnik Card, u svih 4500 kvadrata. Privatni obrt je dobio prostor na korištenje samo u onom vremenu kad Gradu ne treba. Pokazalo se da je 220 dana prostor koristio ugostitelj, a 145 dana Grad za svoje potrebe, iako je poduzetnik cijelo vrijeme plaćao godišnji najam. USKOK kaže da sam trebao zapravo izbaciti svu kulturu iz Revelina i sve pretvoriti u ugostiteljski objekti, a cijenu kvadrata najma obračunavati po cijeni najma Gradske kavane. Kakav bi to tek tada bio kulturocid?!

Uz to, Grad bi za svoje potrebe Revelin iznajmljivao po komercijalnim cijenama. I to je ta moja krivica. Moglo se više zaraditi. To je optužnica, a svjedoci govore da je sve napravljeno po zakonu, da su svi akti potpisani i parafirani, da nema nikakve štete za Grad. USKOK-ovi svjedoci.

Bili smo se kratko dotakli prostora kod priče o proračunu i stavke komunalnog doprinosa vezano uz građenje. Kritizirali ste smanjenje katnosti, nedostatak projekata poput hotela Belvederea i Sumratin. To je najaktualniji primjer buduće mega gradnje sukladno važećem GUP-u.

Sumratin je zgrada koja će biti visoka 22 metra. Ta zgrada može biti lijepa ili ružna, ukinuto je Povjerenstvo za lijepo koje je moglo to procjenjivati. Na Stradunu su sve zgrade visoke pet etaža, a ljepotu Dubrovnika čine crkve i zvonici koji su viši od 20 metara. Visina ne znači ništa. GUP-om iz 2014. su u Gruškom polju dozvoljene zgrade do 35 metara, a gdje ćeš drugo to dozvoliti nego tamo?!

Hotel Kompas je veći 10 metara od budućeg Sumratina. Što se tiče devastacija, nitko u šest godina nije dao ni jednu jedinu ideju oko GUP-a. A svaka zgrada ima oca i mater, onoga koji je omogućio prenamjenu zelenog u građevinsko i onoga koji je izdao dozvole. Iza mene nema ni jedne prenamjene, na užem gradskom području. Šuica je sve stavila u građevinsko, a zgrade koje iskaču na portalima izgrađene su u razdoblju Mata Frankovića.

Ima li još nešto iz vašeg programa s kojim izlazite na izbore što biste istakli?

Navest ću osnovnih pet grupa programa, a imamo dovoljno vremena za predstavljanje programa do izbora. Dubrovnik Slobodni grad, Dubrovnik Zdravi i Sigurni grad, Dubrovnik grad najveće kulture života, Dubrovnik najkvalitetnija destinacija hotelskoga i pri-

17

vatnoga smještaja - grad kulture i zabave te Dubrovnik pametni i zeleni grad.

Kakva su vam predviđanja za nadolazeće izbore? Imate li dovoljno ljudi? S kime biste mogli surađivati nakon izbora u Gradskom vijeću? Što biste napravili u slučaj da pobijedite s postojećim kadrovima? Biste li reorganizirali gradsku upravu?

Imam ljude za listu i za svaki program. Kvalitetne ljude dokazane u svome poslu te mlade s potencijalom. Surađivati mogu sa svima onima koji smatraju da znaju sami prebrojiti kao gradski vijećnici ukupni prihod od dubrovačkih zidina u iznosu većem od 200 milijuna kuna. Onaj tko ne želi da se naplata od zidina vrati Gradu Dubrovniku, taj neće moći biti u koaliciji.

Grad treba imati osam upravnih odjela te 200 zaposlenih manje. Kada Mato Franković, kako je obećao odvede sve one koje je doveo, bit će dovoljno mjesta za nove kvalitetne kadrove u zadanim brojakama.

Treba li Grad financijski podupirati lokalne medije?

Dubrovnik je specifičan, naš život se sastoji od toga koliko ćemo mi o sebi i životu Grada govoriti dobro. Medijska slika Dubrovnika čini više od 30 posto zarade. Hvala Bogu da imamo i studij Mediji i kultura društva i pluralističku priču. Dubrovnik je jedan od rijetkih koji sebi koji može i treba priuštiti da sufinancira medijsku scenu Grada iz javnih sredstava. Ali, da svi aktivno sudjelujemo u toj komunikaciji Dubrovnika u smjeru kakav Grad turistički trebamo i da mediji imaju svoje verzije na stranom jeziku. Višestruko se manje izdvaja za medije koji obavljaju dio javne funkcije, nego kad zaposliš 200 ljudi koji nemaju gdje sjesti, ni što raditi.

Dubrovnik treba biti Grad slobodnih ljudi, Libertas je misao vodilja slobodnog Grada iz 14 stoljeća. Samo slobodni ljudi mogu donositi slobodne odluke pa i slobodni mediji. Tako i svaki čovjek treba biti slobodan, da razvija svoje vještine, da ga nitko ne pritišće i da može živjeti od svoga rada, da se ne treba učlaniti u stranku. Ključ za to je povratak zidina Gradu, Dubrovnik Card s potencijalom od 500 milijuna kuna, Dubrovnik ID, građanska kartica za bolju kvalitetu života Dubrovčana, s popustima i za ugostiteljske objekte. Svima bi se isplatilo. Dubrovnik može postati Grad najveće kvalitete života i uz ove poteze građani Dubrovnika mogu živjeti u blagostanju.

18

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

TKO IMA SINKOPU?

Bivše vodstvo Sumrati zaštićen, Ministarstvo „HOTEL JE KAO TAKAV BIO ZAŠTIĆEN i nije se mogao rušiti. U drugoj polovici 90-ih izrađen je projekt obnove i rekonstrukcije Sumratina koji je baš zbog toga predviđao da se stara zgrada ostavi onakvom kakva i jest, dok se nadogradnja predviđala prema teniskom igralištu odnosno prema parkiću u vlasništvu Grada,“ tvrdi Šilje, a Ministarstvo kulture poručuje da zaštite nikada nije bilo IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

l l Projekt rekonstrukcije hotela

Sumratin privukao je pozornost javnosti, u prvom redu zbog visine u kojoj bi trebala biti izgrađena nova zgrada, a radi se o 22 metra. Zanimljivo je kako je, prema riječima aktera koji su bili uključeni u projekt rekonstrukcije Sumratina iz 90-ih, a koja zbog afere Dubrovačka banka nikad nije započela, zgrada hotela bila zaštićena.

Informaciju je za Dubrovački dnevnik potvrdio tadašnji direktor hotela Marin Šilje koji je kazao kako je hotel, čija je gradnja započela 1918., imao status spomenika arhitekturi prvih 50 godina prošlog stoljeća. Upravo iz tog razloga je projekt obnove hotela iz 90ih izuzeo mogućnost rušenja postojeće zgrade, nego je planirana nadogradnja.

BIVŠI DIREKTOR: HOTEL SE NIJE MOGAO RUŠITI „Hotel je kao takav bio zaštićen i nije se mogao rušiti. U drugoj polovici 90-

ih izrađen je projekt obnove i rekonstrukcije Sumratina koji je baš zbog toga predviđao da se stara zgrada ostavi onakvom kakva i jest, dok se nadogradnja predviđala prema teniskom igralištu odnosno prema parkiću u vlasništvu Grada,“ kazao je tada Šilje za Dubrovački dnevnik.

Kako bi ostvarili isplativost investicije, htjeli su proširiti svoje kapacitete za kojima je postojala potreba. „Imali smo tada 40-ak soba i 80-ak kreveta, a predviđenom dogradnjom prema teniskom igralištu povećali bismo kapacitete. Htjeli smo ostvariti kapacitet od ukupno 70, 80 soba te 140, 150 kreveta. Planirali smo djelomično proširiti bazen pa bi hotel imao otvoreni i zatvoreni, zimski bazen, kao i veliku podzemnu garažu, a dograđeni dio je trebao cijeli biti u staklu,“ kazao je Šilje.

Ovu informaciju je za Dubrovački dnevnik potvrdilo još nekoliko aktera koji su bili upoznati s tadašnjim projektom obnove ili su u njemu sudjelovali, no nikome nije poznato

...

LEGAZ APELIRA: ZAŠTITITE ZGRADU SUMRATINA! Predsjednik udruge Divlja ligavaterpolo Igor Legaz je prema Konzervatorskom odjelu uputio zahtjev da se zgrada ‚Sumratina’ stavi pod zaštitu kao pojedinačno kulturno dobro. „Kao Lapađanin, formalno podnosim prijedlog, da ovaj Konzervatorski odjel, sada i odmah, donese rješenje o preventivnoj zaštiti jedne od najstarijih zgrada u Lapadskom polju, koja je u k.o. Gruž, označena kao č.zgr. 506 (u naravi zgrada hotela „Sumratin”).

U slučaju da su ovom Konzervatorskom odjelu potrebni detaljniji podaci o toj zgradi (projekt, graditeljski podaci, fotografije) koji bi bili značajni za donošenje rješenja o trajnoj zaštiti navedene zgrade, kao kulturnog dobra, ova Udruga će rado pomoći,“ stoji u prijedlogu Legaza.

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

19

ina tvrdi - hotel je bio kulture sve negira na koji način i pod kojim okolnostima je uklonjena zaštita o kojoj govore. Rješenje o zabrani rušenja zgrade, prema njihovim riječima, izdao je tadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture Dubrovnika pa je ekipa Dubrovačkog dnevnika tim tragom uputila upit Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku koji je, dalje, upit proslijedio Ministarstvu kulture.

MINISTARSTVO KULTURE IGNORIRALO PA ODGOVORILO : NIJE BILO ZABRANE Ministarstvo kulture je na pitanje oko toga je li zgrada bila zaštićena i kada je zaštita uklonjena odgovorilo kako hotel sada nije zaštićen. „Hotel Sumratin u Dubrovniku nije zaštićen kao kulturno dobro te stoga Konzervatorski odjel u Dubrovniku nije nadležan za sudjelovanje u postupku ishođenja građevinske dozvole za njegovu rekonstrukciju,“ odgovorili su iz Ministarstva mada se pitanje nije odnosilo na to je li moguća rekonstrukcija koju planira tvrtka Consultants niti se odnosilo na to je li hotel u ovom trenutku zaštićen jer je odgovor na to pitanje jasan – hotel sada nije zaštićen jer u tom slučaju ne bi bilo moguće ishoditi lokacijsku dozvolu za projekt.

Stoga je Dubrovački dnevnik ponovio upit na koji Ministarstvo nije odgovorilo u propisanom roku. Dubrovački dnevnik je postavio pitanja o zaštiti i treći put, uz naznaku kako je prošao rok za odgovor, nakon čega je iz Ministarstva kulture stigao odgovor kako zgrada nikada nije bila zaštićena.

Hotel Sumratin „Nastavno na upit vezan za Hotel Sumratin, kat. čest. zgr. 506 k.o. Gruž (s.i.), kat. čest. 642/1 k.o. Dubrovnik (n.i.), obavještavamo vas kako Hotel nikada nije bio zaštićen kao kulturno dobro, niti se nalazio u zoni zaštite kulturnih dobara,“ odgovorili su iz Ministarstva.

TKO JE TU LUD? Teško je vjerovati kako je tadašnje vodstvo hotela u krivu kad kažu kako se zgrada nije smjela rušiti, posebno zato što je navedena zaštita dodatno poskupila troškove planirane rekonstrukcije i s te strane zadala problem onima koji su radili na projektu.

S druge strane, postavlja se pitanje zašto ne postoje dokumentirani do-

kazi koji bi potvrdili navode tadašnje uprave te i dalje ostaje pitanje, ako je zaštita zgrade postojala, što je vrlo izvjesno, dokad je ona vrijedila i pod kojim okolnostima i kada je skinuta.

Inače, u vrijeme kad je Šilje napustio mjesto direktora hotela početkom 2000-tih godina, isti je preuzela dubrovačka tvrtka PGM Ragusa, nakon čega je hotelska zgrada bila prepuštena banci koja je do njega došla aktiviranjem hipoteke zbog toga što vlasnik nije plaćao kredit za svoju drugu tvrtku, a jamstvo je bio Sumratin. Stoga Šilje ne može sa sigurnošću kazati do koje je godine hotel, kako tvrdi, bio zaštićen ni gdje je završila dokumentacija koja je postojala.

20

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Opća bolnica Dubrovnik

RAVNATELJ MARIJO BEKIĆ

‚Djelatnici bolnice imaj se educirati i ostvariti z RAVNATELJ OPĆE BOLNICE DUBROVNIK Marijo Bekić govorio je o ulozi ove ustanove u znanstvenoj djelatnosti te suradnji sa sveučilištima AIDA ČAKIĆ Foto: Goran Mratinović

ll - Liječnici uče cijeli život i oni zapravo dosta kasnije kao stručnjaci sazrijevaju, a medicina je poziv koji traži znatna ulaganja; vremenska i materijalna - kazao je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić koji je u razgovoru za Dubrovački dnevnik pojasnio na koji način Opća bolnica pruža potencijal svojim djelatnicima za sveučilišnu podlogu.

Bolnica je nastavna baza Medicinskog fakulteta u Splitu već nekoliko godina. Tako je prošle godine potpisan Sporazum o suradnji između Opće bolnice Dubrovnik i Sveučilišta u Splitu, Medicinskog fakulteta, koji je dobar temelj za usavršavanje liječnika u znanstvenom i stručnom polju. Ravnatelj Bekić je istaknuo kako je splitski Medicinski fakultet jedan od najpriznatijih fakulteta koji je prema njegovom mišljenju prepoznatljiv po suvremenom izvođenju programa koji je sličan onima u zapadnoj Europi, a imaju i strane

studente iz engleskog i njemačkog govornog područja budući da se nastava održava i na engleskom jeziku.

- Studenti tog fakulteta se rano približavaju kliničkim znanjima i radu na klinici. Primjerice kada je prije nekoliko godina donesena odluka u ukidanju staža, to jest da studenti nakon fakulteta odmah idu na posao, splitski studenti nisu bili zakinuti. Zahvaljujući programu koji je na vrijeme prepoznao te zahtjeve oni su bili upoznati s poslom jer se na petoj i šestoj godini bave radom s pacijentima - kazao je ravnatelj Bekić.

Također OB Dubrovnik je od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja dobila rješenje ove godine u svibnju o potvrdi o ispunjavanju svih uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti u ovoj ustanovi.

- To nam je jako bitno jer smo time unaprijedili kvalitetu ustanove kroz priznanje visoke razine stručnog i znanstvenog rada koji

Marijo Bekić

se odvija u OB Dubrovnik. Mlađi djelatnici koji su zainteresirani uvijek imaju mogućnost dodatno se educirati i ostvariti određen znanstveni napredak. Imaju sve uvjete pa u konačnici sve ovisi o njihovom privatnom interesu koliko će se angažirati - naglasio se ravnatelj dodavši kako je od početka suradnje s postdiplomskim studijem bolnica za svoje djelatnike platila određeni udio od 50 posto školarine što je između sedam i deset tisuća kuna.

Ravnatelj dubrovačke bolnice osvrnuo se i na svoju znanstvenu karijeru budući da je predavač na fakultetima u Splitu, Rijeci i Dubrovniku.

petkom

• BROJ 24 • 13. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Opća bolnica Dubrovnik

21

ju mogućnost dodatno znanstveni napredak’ Naslovni je docent na Medicinskom fakultetu u Splitu i Medicinskom fakultetu u Rijeci gdje već treću godinu drži predavanja iz predmeta Kirurgija. Osim Splita i Rijeke, Bekić je i izvanredni profesor na studiju Sestrinstva Sveučilišta u Dubrovniku koji funkcio-

nira desetak godina. Voditeljica studija je mag.soc.geront. Sanja Zoranić.

Ravnatelj Bekić nastavnik je na predmetima Klinička propedeutika, Klinička medicina, Kirurgija, Traumatologija, Ortopedi-

ja, Anatomija te je voditelj izbornog predmeta Urgentna stanja u traumatologiji. Usprkos pandemiji koronavirusa, Bekić ističe kako su u Splitu i Rijeci održana predavanja kao i webinari koje inače redovito pohađa veliki broj studenata.

22

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

IZDVAJAMO IZ PONUDE NOVOGRADNJA CENTAR Moguća prilagodba prostorija Cijene od 2.300 EUR / m2

PROJEKT ŠTIKOVICA Apartmani s jedinstvenim pogledom na more.

Pripadajuće zelene površine i parking.

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 15 (zgrada Addiko banke) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

OTVORILI SMO

ručak / večera kava / kolač / palačinke Dobro došli!

P

Sunset Beach Dubrovnik

Šetalište kralja Zvonimira 17 reservations@sbd.hr 00385 (20) 642 700

www.sbd.hr

24

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi iz grada

BUTIGA U HLADNICI

TONĆIJEVA ‚GAMBELA’ ‚Kupci nam nisu samo statistika nego su važni kao osobe’ MINI MARKET HLADNICA vjerojatno mnogima zvuči nepoznato, no ako kažete ‚Limenka’ ili pak kod Paska ili Tonćija većina će znati o čemu je riječ Piše: AIDA ČAKIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Legendarna butižica koja se nalazi negdje po sredini Ulice Iva Vojnovića mjesto je u kojemu Dubrovčani desetljećima kupuju.

- Mi kao da smo stali u vremenu! Čini mi se da nismo kvartovska, nego više gradska butiga gdje Dubrovčani znaju, ako im nešto treba navečer ili kad su blagdani, da uvijek mogu doći i kupiti. Na Badnji dan mi je došao jedan čovjek i rekao kako je putovao čak iz Zatona samo da nešto kupi, svi drugi bili su zatvoreni – priča Antun Bašić, poznatiji kao Tonći koji je vlasnik legendarne butige u Ulici Iva Vojnovića koja je doista stala u vremenu gledajući njezin vanjski izgled, ali i srdačnost prodavača i ponudu koja je autentična. ‚KAKO SAM TU DOŠAO, TAKO SAM I OSTAO’ Počeo je Tonći u toj istoj butigi raditi kao osamnaestogodišnjak, netom po završetku škole, poratnih godina. Došao je na radno mjesto sasvim slučajno, nakon srednje Trgovačke škole kao mladić. S obitelji je bio smješten kao prognanik iz Župe dubrovačke u hotelu Park kada ga je poznanica pitala želi li doći na zamjenu raditi

...

“Svi znaju da smo mi skoro uvijek otvoreni, jedino ne radimo za Novu godinu i Božić. Druga naša prepoznatljivost je ponuda, jer imamo proizvode koje neće naći u shopping centrima poput domaćeg sezonskog voća i povrća pa tako dugi niz godina imamo iste dobavljače koji nam dostavljaju primjerice jagode, dinje…

Treća stvar koju ljudi kod nas vole su iskrenost i poštenje. To je sve ono s čim se ne može pogriješiti.”

u Mini market Hladnica. Kako je došao, tako je tu i ostao do današnjeg dana.

- Bilo je to krizno vrijeme 1993. godine, slično ovom današnjem, samo još gore jer je sve bilo uništeno. Nije bilo posla pa je bilo teško, a ja sam mislio da ću biti samo mjesec dana. Žena koju sam mijenjao nije se nikad više vratila. Krajem godine gospar Paško Malenica je preuzeo butigu od Jure Vukića i mojoj kolegici i meni ponudio da ostanemo raditi za njega što smo mi i prihvatili – prisjeća se Tonći koji je radio do 1995. godine kada je pošao u vojsku pa se vratio iduće godine nakon odsluženog vojnog roka.

Inače gospara Paška, koji je inače rodom iz okolice Drniša, Dubrovčani zovu Pasko što se uvriježilo u gradu. Iako je on bivši vlasnik ljudi i dalje iz navike govore kako idu kod njega iako tamo uopće ne radi.

Tonći je pak u Hladnici nepunih 30 godina i za to vrijeme je svjedočio stvaranju svojevrsnog brenda na koji su ljudi naviknuli.

- Svi znaju da smo mi skoro uvijek otvoreni, jedino ne radimo za Novu godinu i Božić. Druga naša prepoznatljivost je ponuda, jer imamo proizvode koje neće naći u shopping centrima poput domaćeg sezonskog voća i povrća pa tako dugi niz godina imamo iste dobavljače koji nam dostavljaju primjerice jagode, dinje… Treća stvar koju ljudi kod nas vole su iskrenost i poštenje. To je sve ono s čim se ne može pogriješiti – govori Tonći kojemu su kupci uvijek na prvom mjestu.

U razgovoru je često istaknuo kako mu profit nije na prvom mjestu pa tako i svi oni koji kod njega dođu uopće ne moraju biti kupci. Dapače, on ih sve dočeka srdačno, prijateljski raspoložen.

- Nedavno sam čitao da za stvoriti jedan lik u crtanom filmu treba uložiti nekoliko milijuna dolara, a u ovom našem poslu potrebno je uložiti srdačnost i ljubaznost. To se ne može glumiti jedan dan nego tako treba biti cijelu godinu, jedino je to iskreno. Ima ljudi koji se dođu samo javiti i meni je to super, ne moraju ništa kupiti. Važan mi je prijateljski odnos koji svatko prepoznaje.

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi iz grada

25

Antun Bašić

...

“Jutros je prošlo 200 ljudi, a ja sam sigurno stotinu njih znao po imenu i prezimenu. Neki dan mi je jedna gospođa došla kupiti kruh, a sat vremena nakon nje došao je njezin suprug isto uzeti kruh. Ja sam mu rekao da je već gospođa kupila pa da ne treba uzimati”.

‚KUPCI OSJETE DA NISU SAMO BROJ’ Takav pristup poslu u kojemu se cijeni kupac naučio je od bivšeg vlasnika Paška Malenice.

- Sjećam se kad u Dubrovniku nekoliko dana nije bilo struje pa su svi kupovali svijeće, šibice… Jedna gospođa je došla pet minuta prije zatvaranja i tražila šibice koje smo sve taj dan prodali, ali bilo je zaliha u skladištu koje se nalazilo malo dalje u Hladnici. Gospar Paško mi je rekao ‚Hajde Tonći, pođi po šibice’, a ja sam pomislio pa gdje sad zbog jednih šibica da idem u skladište. Kasnije sam shvatio kako je upravo to najvažnije u odnosu s kupcem, da se cijeni svakoga. Oni to osjete jer znaju da nisu samo broj. Pokušavam i ja tako raditi, kupci nam nisu statistika nego su važni kao osobe. Jutros je prošlo 200 ljudi, a ja sam sigurno stotinu njih znao po imenu i prezimenu. Neki dan mi je jedna gospođa došla kupiti kruh, a sat vremena nakon nje došao je njezin suprug isto uzeti kruh. Ja sam mu rekao da je već gospođa kupila pa da ne treba uzi-

mati – prepričava Tonći ključ uspjeha butige koju obožavaju Dubrovčani.

Upravo takav stav učinio je butigu prepoznatljivom u moru drugih prodajnih mjesta posebice velikih trgovačkih lanaca koji obiluju jeftinijim cijenama, svakodnevnim akcijama i raznovrsnom ponudom proizvoda.

- Prije su na Vojnoviću bile dvije butige, Brbora i mi, a danas je tu veliki broj pekara i supermarketa. Bili smo zabrinuti kad je krenula navala trgovačkih lanaca, ali upravo ta toplina prema ljudima i stav gospara Paška nas je održao – govori Tonći te dodaje kako je bivši vlasnik uvijek pazio da su mu radnici dobro plaćeni pa su tako imali veća primanja nego oni koji su radili u supermarketima.

Tonćijev radni dan godinama počinje skoro uvijek isto – buđenje prije

26

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Ljudi iz grada dim i vodim se time. Nemamo velikih troškova i prohtjeva jer nije ništa megalomanski. Čak nismo koristili pomoć od države. Nikad nisam imao problema s inspekcijom pa mi je jedan inspektor koji je došao iz Zagreba u kontrolu dao ruku i rekao samo da nastavim ovako raditi – govori Tonći koji je imao i drugih poslovnih ponuda, ali nije pošao jer ističe kako se ovdje najbolje osjeća, a i ljudi su navikli na njega.

Ime ‚limenka’ ili ‚gambela’ kako u gradu butigu najčešće zovu nema neku posebnu tajnu. Tonći otkriva kako je to vjerojatno zbog oblika butige koja je mala i napravljena od metala.

6, odlazak u veleprodaju i oko 7 sati već je u butigi s robom. Ljeti rade do ponoći, a zimi nešto kraće. Od zaposlenih ima jednu djevojku koja radi u smjeni, a pomaže mu i jedan mladić u skladištu pri slaganju robe.

U razgovoru za Dubrovački dnevnik Tonći je zapravo shvatio kako nikad nije bio na godišnjem odmoru od kada je preuzeo butigu.

NE BOJI SE INSPEKCIJE NITI KORONAKRIZE - Radi nas samo dvoje, a ja uz prodaju obavljam i posao plaćanja računa, nabavu, kalkulacije i ostalo. Pođem ponekad na dva do tri dana ako imam nešto obaviti, ali nema godišnjeg odmora kao u drugim firmama. Sve to je veliko odricanje koje je lakše ako čovjek radi ono što voli. Mogao bih uzeti još jednog radnika, ali što bih onda ja radio? Tada bih morao glumiti velikog gazdu, ići na kave, kupiti bolje auto, još jedan mobitel… - govori kroz smijeh te dodaje kako je uvijek imao veliku podršku obitelji.

Zanimljivo je kako je Tonći na Vojnoviću ‚Katica za sve’. Priča nam kako ga često znaju nazvati i pitati što se to do-

gađa u ulici ako je neka nesreća. Uvijek je na usluzi ljudima pa tako u skladištu imaju kabele za paljenje automobila. Tonći dodaje kako su ti kabeli upalili stotine vozila, a njihov požarni aparat uvijek je spreman kad se dogodi neka prometna nesreća.

Zloglasne inspekcije uopće se ne boji, a koronakriza ih nije dovela u probleme kao i većinu.

- Gospar Paško mi je uvijek govorio ‚Najbitnije ti je kad ti mobitel zvoni da se svakome možeš javiti’. Ugodno ra-

Nedavno mu je radnica pošla na porodiljni dopust te je morao zaposliti novu koji ne bi tako lako pronašao da mnogi ljudi zbog pandemije nisu ostali bez posla. Dao je oglas u medijima, a kroz par dana, govori on, javilo se stotine zainteresiranih. Odabrao je na kraju osobu koja je prema njegovoj procjeni bila zainteresirana za rad, a uz to je imala i dozu ‘kućnog odgoja’.

- Uvijek smo radili računajući na poštenje i uzajamno povjerenje. Sve to se nekako prelilo i na kupce koji nam se godinama vraćaju. Zadržati se ovako dugo na jednom mjestu znači samo jedno, a to je da je čovjeku tu dobro raditi. Tako je ovdje i meni – zaključio je za Dubrovački dnevnik Antun Bašić, vlasnik legendarne male butige u Ulici Iva Vojnovića.

BURGER MENU BURGER CHEESEBURGER CRISPY BACON BURGER + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

110 kn

PIZZA MENU PIZZA ROMANA PIZZA TUNA PIZZA TUTTO BENE (s biftekom) + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

110 kn

OBITELJSKI MENU MIJEŠANA PIZZA HAMBURGER CHICKEN NUGGETS + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

100 kn

NOVO

SUPER PONUDA BURGER DIMLJENI BIFTEK S PLOŠKAMA KRUMPIRA PIZZA TUTO BENE (s biftekom) + CRNO VINO 0.75 l “SOLAD”

VIDIMO SE U SREBRENOM I LAPADU

200 kn

UVIJEK UZ VAS! - POSEBNE AKCIJE KEBAB PIZZA + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

CRISPY BACON BURGER + POMFRIT + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

50 kn

CHEESEBURGER + POMFRIT + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

PIZZA BOLOGNESE + GAZIRANI SOK 0,25 ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

BIFTEK S PLOŠKAMA KRUMPIRA

NOVO

50 kn

+ GAZIRANI SOK 0,25 l ILI KUĆNO VINO 1,5 dl TAGLIATELLE BOLOGNESE + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

75 kn

TAGLIATELLE S KOZICAMA + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

28

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna

KOMENTAR

Ne ide svaka zaraza kapljičnim putem priči žaba se smatrala konjem, pa se dala potkovati.

Piše: Vedran Salvia

Ne, ne postoje nekakve elite koje forsiraju ono što njima paše, odnosno postoje, ali paradoks nije u takvima, nego u onima koji vjeruju da se državi, sistemu treba dokazati, koji drže da državne, političke principe treba zadovoljiti, što se u nedostatku ideje i intelekta svodi na isprazne osmijehe, na dodvoravanje i špijavanje, koje već može ići i pod domenu hrvatske nematerijalne baštine.

Sve je u pandžama politike, ništa nije ostalo, a da nije politički obojeno, a čini se da se nikad društvo iz vlastite podržavljenosti neće pomjeriti.

Zar ne govori o tome i Kolona sjećanja u Vukovaru? Održana je ona u četvrtak, a službena brojka onih koji smiju sudjelovati zaustavila se na 500 ljudi.

U epidemiološke mjere nećemo, dakle je li trebalo biti 100, 500 ili 1000 ljudi sad je manje bitno, problem je što je ta brojka određena za elitu, koja će uzeti mjesto onima kojima su članovi obitelji poginuli u toj epopeji vukovarskog stradanja.

Nešto u tom smislu rekao je predsjednik Zoran Milanović, a premijer Andrej Plenković nemušto mu je odgovorio kako će on ići u Vukovar, a ne smatra se elitom.

Eto, bitno da se on ne smatra, a suprotno njemu, u istočnjačkoj

Evo u čemu je kvaka.

Tamo će se naguravati politički, uvijek po pravilu, prije ili poslije, luzeri, umjesto da se Vukovar prepustio Vukovarcima. No, tako nešto nije opcija, pa je u pandemiji jadni Vukovar ponovo sabirni centar političkih poena. Šteta, baš je ova godina bila idealna za odavanje stvarnog pijeteta gradu stradalniku.

U ovom društvu, ratna stradanja, kao i herojstva, 30 godina poslije rata nekontrolirano se slave, samo društvo biva nošeno ratnom retorikom, baš onako u duhu Narodnooslobodilačka borbe, no Vukovar je nešto drugo, vječno su otvorene te rane te njegovu žrtvu treba dostojno obilježiti, a ne raditi od toga političke gluposti.

Taman uz ovu priču o Vukovaru gdje je država ta koja bira po ključu elitizma, odzvonila je i vijest iz jednog drugog slavonskog grada. Gradski muzej Bjelovar imao je inicijativu da okiti „Covid bor”, pozvali su se tako građani da ususret Adventu svoje zaštitne maske doniraju ovoj ustanovi, kako bi se okitio bor.

Umjetnička (ne)inventivnost na stranu, ali zabranio je to tamošnji Stožer civilne zaštite. Urnebesno je objašnjenje načelnice Stožera civilne zaštite Grada Bjelovara Valne Bastijančić Erjavec, inače po struci nastavnice likovnog odgoja.

- Platnena ili medicinska maskica na boru, na što će podsjećati?

Na donje rublje. Pa zar ćemo se izrugivati Božiću? - rekla je ona.

Dodala je ona i na svom Facebook kako je „božićno vrijeme, vrijeme obitelji, darivanja, ljubavi”,

preciziravši kako „određenu tradiciju treba poštivati”.

Odakle profesorica likovnog odgoja na čelu Stožera civilne zaštite? Zašto se Stožer civilne zaštite bavi s dušobrižništvom? Zašto Stožer smatra da je tu kako bi zaštitio osjećaje vjernika? Tko im daje to pravo?

Ne postoji, dakle u najluđim snovima ne postoji nikakvo pravo Stožera civilne zaštite da odlučuje o tome kako bi se bor trebao ukrasiti, dapače podsjeća to na bliskoistočne države, gdje vjerski vođa odlučuje o tome kako će narod živjeti.

Uopće, ta nemogućnost odcjepljenja politike od društva, društva u kojem profesorica likovnog odgoja organizira civilnu zaštitu, a pritom si uzima za pravo cenzurirati umjetničku slobodu, podsjeća na vrijeme za koje se dičimo da je iza nas, vrijeme tvrdog komunizma, ne onog kasnijeg, već onog iz 1950-ih godina.

Ilustracije radi, da se vratimo na Kolonu sjećanja, član Vladinog savjetodavnog tijela Gordan Lauc, koji biva samoproklamiran stručnjakom par excellance, kaže isto mrtvo hladno da bi „zabraniti kolonu sjećanja bi bila puno veća ugroza za život i zdravlje, od toga da se i svih tih 500 u koloni zarazi koronavirusom, a sigurno neće”.

Nakon tih riječi, i njegova struka i sve diplome koje ima totalno su ispražnjeni od smisla. Štoviše, tako nešto opasno je govoriti. Prvo, podsjeća na najrigidnije desničarenje, a drugo to je mlin na vodi svima onima koji ne vjeruju da je zaraza dio šire zaraze.

Sve ove priče podsjećaju tako koliko smo bolno zaostali - nigdje, u nekom čudnom obličju nezrele demokracije, dok država misli da je ona ta koja svojim pipcima tre-

ba obaviti svaki dio društva, da je ona ta koja bira tko će na Kolonu sjećanja, ali i društva, dakle onih koji se od milja vole zvati građanstvom, koje primarno gleda kako u svakom smislu zadovoljiti službenu politiku.

Ne, ne postoje nekakve elite koje forsiraju ono što njima paše, odnosno postoje, ali paradoks nije u takvima, nego u onima koji vjeruju da se državi, sistemu treba dokazati, koji drže da državne, političke principe treba zadovoljiti, što se u nedostatku ideje i intelekta svodi na isprazne osmijehe, na dodvoravanje i špijavanje, koje već može ići i pod domenu hrvatske nematerijalne baštine.

Jer, to što rade Lauc i dotična profesorica likovnog odgoja, upravo je „pogađanje” onoga što država želi. Nije, dakle, problem u tome što država želi društvo koje će sa svake strane biti omeđeno politikom, problem je što društvo manje do viša uživa u takvoj situaciji, što uživa u konstelaciji gdje oportunizmom može dostići partikularne interese, gdje se dovoljno samo svrstati na stranu, u ovom slučaju onim najnižim strastima ratnih stradanja i kršćanskih vrijednosti Pritom, paralelno s tim, odvija se situacija u kojoj imamo više epidemiologa nego nogometnih selektora, koji prstom opominju kako korona ne postoji, kako je ona dio zavjere, podvale i globalisitčkog mučenja svijeta.

Ali zaboravljaju oni da ne ide svaka zaraza kapljičnim putem, još je tu raznoraznih infekcija, pogubnijih od Covida -19, infestacije su tu koje se isto tako mogu dobiti u kafićima, na utakmicama, a bogme i u crkvama, ali gdje maske ne pomažu i gdje bolnice nisu zadnje stanice spasa.

30

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

POLIKLINIKA ZA DJECU U VRIJEME COVIDA

Roditelji nam dolaze s povjerenjem, spremni smo na sve mogućnosti rada Piše: SILVA CAPURSO

ll Što se promijenilo i kako je raditi danas te jesu li spremne na nove izazove koje nije uvijek moguće predvidjeti pitali smo dvije djelatnice u zdravstvu različitih struka – edukacijsku rehabilitatoricu Marinu Vučković Matić koja se uz dijagnostiku usmjerila na terapijski rad s djecom mlađe kronološke dobi, prije svega na ranu intervenciju te psihologinju Maju Hatvalić Capurso čiji je rad baziran na psihodijagnostičkim i psihoterapeutskim postupcima s djecom svih uzrasta. ŠTO SE PROMIJENILO U ODNOSU NA VRIJEME PRIJE PANDEMIJE KORONAVIRUSOM? Marina: -Cijelo vrijeme je prisutna određena doza opreza zbog epidemiološke situacije. S posebnom pažnjom se pristupa svakom djetetu. Uvijek nastojimo razgovarati s roditeljima o tome kakvo je zdravstveno stanje djeteta i kakva je situacija u vrtiću ili školskom kolektivu unutar kojeg se dijete nalazi. Apeliramo na roditelje da surađuju s nama i ukoliko primijete kod svog djeteta neke od simptoma kao što su curenje nosića, temperatura i sl. potičemo ih da nam pradobno jave i ne dovode dijete unutar prostora Poliklinike.

Mislim da smo se i mi svi privatno prilagodili situaciji i svoj privatni život promijenili u skladu s novonastalim okolnostima.

POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA DJECE I MLADIH OPĆE BOLNICE DUBROVNIK, kao i sve zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj od sredine ožujka do početka svibnja ove godine zatvorila je svoja vrata za najmlađe pacijente kada je riječ o fizičkim posjetama Poliklinici. Djelatnice su čitavo to vrijeme radile on line pomoću brojnih dostupnih aplikacija, putem telefona ili dogovorno s roditeljima putem e-maila Maja: -Prije pandemije koronavirusom i sada zadržali smo vrlo sličan način rada jer radimo s djecom različitih dobnih uzrasta i s njihovim roditeljima. Tako smo i prije pandemije radili po principu da postoji vrijeme rezervirano za dijete, kao i vrijeme za roditelja, te desetominutna pauza između svakog sljedećeg djeteta. Sada smo u vrijeme pandemije zadržali isti raspored rada, naručivanja i primanja djece, a pauzu od 10, 15 min koristimo kako bismo prozračili i dezinficirali prostor prije dolaska sljedećeg roditelja. Prije pandemije posebno mlađa djeca dolazila su u pratnji oba roditelja, dok je sada u vrijeme pandemije preporuka da dolaze uvijek u pratnji istog jednog roditelja.

KAKO JE DANAS RADITI I BOJE LI SE RODITELJI? Marina: -Osobno sam smanjila doticaje s prijateljima iz okruženja, pa i s obitelji.

Sve se promijenilo, a dio takvog ponašanja je zapravo odgovornost svih nas pojedinačno u suzbijanju ove epidemije.

O ponašanju svih nas ovisi rad Poliklinike, ali i zdravlje naših malih pacijenata. Naša djeca uz razvojne teškoće zbog kojih dolaze k nama često imaju i druge komorbiditete – srčane probleme, epilepsiju i sl. i nastavili su dolaziti i nakon otvaranja zdravstvenog sustava čime su pokazali veliko povjerenje u nas koje im na ovaj način i vraćamo.

Maja: -Što se tiče obima rada i količine djece postoji stalna potreba za stručnom pomoći od strane svih djelatnica u poliklinici, posebno psihologa jer mlađa djeca odlaze na razvojne procjene, a djeca nižeg školskog uzrasta dolaze zbog specifičnih poteškoća u čitanju i matematičkim vještinama, kao i zbog emocionalnih poteškoća. Bilježimo lagan porast djece s emocionalnim po-

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

31

Maja Hatvalić-Capurso i Marina Vučković Matić teškoćama i djece s problemima u ponašanju. Ti problemi prije svega se manifestiraju u kućnom i školskom ambijentu. U podjednakoj mjeri od nas traže pomoć, pa roditelji sami vide potrebu za potražiti pomoć stručnjaka ili djecu k nama upućuje škola. Što se tiče razvojnih teškoća tu je podjednak priljev djece i prije i sada, za vrijeme ovih epidemioloških mjera. Ako je roditelj zabrinut za razvoj svog djeteta svakako će se odlučiti potražiti pomoć.

Zbog specifičnosti našeg posla roditelji i dalje imaju potrebu za osobnim kontaktom sa stručnjakom i zbog toga imaju povjerenja i dovode djecu, a uvjeti u Poliklinici su takvi da ispunjavaju najviše epidemiološke standarde i zbog toga s povjerenjem dovode djecu.

JESTE LI SPREMNI NA NOVE PROMJENE NAČINA RADA? Maja: -Svakako smo spremni i prilagodit ćemo se fleksibilno novim potre-

bama kako se one budu pojavljivale. Trudit ćemo se maksimalno iskoristiti sve blagodati digitalizacije te ukoliko dođe do zatvaranja i nemogućnosti fizičkog kontakta, veliki broj djece moći će se obrađivati online što se tiče emocionalnih poteškoća i poteškoća u ponašanju. Dio psihodijagnostičkih postupaka i dalje će zahtijevati fizički kontakt te će u slučaju lockdowna morati biti odgođen. Za najraniji uzrast i djecu s razvojnim poteškoćama ćemo osigurati online video pozive za roditelje te ćemo roditeljima davati konkretne upute koje će kod kuće nastaviti primjenjivati prema danim smjernicama. Naravno i odgovarat ćemo na sva pitanja roditelja koja imaju vezano za psihof izički razvoj svog djeteta.

Marina: Naravno da smo spremni na mogućnost promjene načina rada. Moramo se svi prilagođavati novim uvjetima, iako u svima nama tinja želja i

potreba da se što prije vratimo u normalu.

Tijekom lockdowna imali smo dežurstva i imali smo na raspolaganju e-mailove pa smo bili u kontaktu s djecom i roditeljima koji su već ranije bili uključeni u terapijske postupke. Pružali smo roditeljima podršku savjetodavno, ali smo slali i konkretne materijale putem e-maila za razvoj pažnje, grafomotorike i koncentracije, poticanje govorno-jezičnog razvoja, te percepcije i vida.

Vrijeme od početka pandemije koronavirusa, u potpunosti je promijenilo naše živote. Brojne planirane edukacije su odgođene, ali su se pojavile nove mogućnosti dodatnog stručnog usavršavanja online. Uz brojne edukacije vezane uz dijagnostiku, tretmane i mentalno zdravlje djece u ovom sam periodu završila i posebnu stručnu edukaciju za pružanje rane intervencije online, pa mogu reći da sam spremna i na takav način rada ukoliko za to bude potrebe.

32

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

POVRŠNOST ČOVJEČANSTVA 21. STOLJEĆA

Inženjer će dobiti otkaz svoj posao proizvodnje AKO ĆEŠ PROIZVESTI perilicu za suđe koja traje godinama, oprosti, ali onda nisi za ovaj posao Piše: MARO MARUŠIĆ Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

ll Šef LG-ija je duboko uzdahnuo, a lice mu se namrštilo. Buljio je u Excel tablicu na računalu, a bijes ga je obuzimao – da je Srbin, umjesto Koreanac, sad bi najradije iskočio iz sopstvene kože. Zazvao je tajnicu da mu odmah pozove inženjera. Ovaj se u roku isti tren stvorio u šefovom uredu.

-Koji je ovo kurac? – zaderao se šef LG-ija Kwan Hwang Bo. Inženjer Kim Il Son odmah je znao da mu slijedi otkaz.

-Šefe, trudio sam se oko kvarova, ali moji mama i tata su me naučili da posao obavljam što bolje i što savjesnije, pa sam se valjda pogubio.

RAT ZBOG OBODINA -Čovječe, kako ti misliš da mi živimo ako se naša bijela tehnika neće kvariti. Sve ćeš nam kupce rastjerati. Pa nije valjda da smo došli do toga da će kupac kod nas nešto kupiti i to imati cijeli život. Jesi vidio što im se dogodilo u Jugoslaviji zbog takve proizvodnje? Kihnula je cijela država, zaratilo se i sve se raspalo zbog Obodin frižidera. Da nije bilo Obodina ne bi bilo rata, kontaš li ti to?

-Na što ciljate? – upitao ga je.

-Hoćete reći da zbog mojih proizvoda može doći do rata sa Sjevernom Korejom?

-Kako na što ciljam, jebo te Konfucije – nastavio je šef sipati vatru – sva ova bijela tehnika koju proizvodiš traje i traje. Nema nikakvih kvarova, kao da je Obodin frižider, jebote.

-Pa naravno, nije za zajebavati se s bijelom tehnikom. Ako su proizvodi dobri i ne kvare se, onda mi propadamo, a kad propadnemo, doći će do tisuća otkaza, i posljedično gladi, a glad je pokretač rata.

-Oprostite šefe, trudio sam se zasrati, ali valjda nisam uspio.

-Očigledno nisam za ovaj posao.

-Naravno da nisi. Previše ga dobro radiš, to je isto kao da scenarij za sapunice piše William Shakespeare. Ne može, prekvalificiran je za taj posao. Zato ti evo otkaz, napisat ću u obrazloženju da predobro radiš svoj posao. Bolje otkaz tebi nego da sutra cijela firma ostane bez posla.

-Gledam sad ove tvoje tvorevine u tablici i mislim se jesi li ti normalan. Perilice suđa koje proizvedeš traju više od deset godina bez kvarova, znači osam godina dulje od garancije, frižideri hlade u tropima čak i po temperaturi 35 plus, a špaheri kuhaju bez da išta pregori. Čak i fenovi za kosu koje ti proizvodiš traju godinama. Reci ti meni, jesi li ti lud?

Nažalost, ovo je kratki opis čovječanstva 21. stoljeća. Zapadna civilizacija je došla do točke kada cijeni profit nauštrb izvrsnosti.

“

Gledam sad ove tvoje tvorevine u tablici i mislim se jesi li ti normalan. Perilice suđa koje proizvedeš traju više od deset godina bez kvarova, znači osam godina dulje od garancije, frižideri hlade u tropima čak i po temperaturi 35 plus, a špaheri kuhaju bez da išta pregori.

Nije ovdje riječ samo o bijeloj tehnici, nego i o automobilima, motorima, građevini i svemu ostalom. Svi smo znali nekoga tko je imao Renault 4, Golfa, Bubu ili staru Vespu – ta su se vozila nasljeđivala u obiteljima kao da je riječ o zemlji. Mogao bi macom lupati po Vespi, ona bi i dalje vozila. Danas se čak i novi auti pokvare u rekordnom roku.

Isto je i s građevinama – da bi se što više zaradilo štedi se na izolaciji, čak i statici koja bi itekako pomogla kod potresa. Tako je i u poljoprivredi, proizvode se pomadore u staklenicima s pesticidima bez vitamina, jedini cilj je što veća i jeftinija proizvodnja.

Slično je, nažalost i u kulturi – bezvezni filmovi osvajaju nagrade, r’n’b pjesmuljci od tri minute osvajaju top ljestvice, a serije bez strukture, logike i realnosti poput La casa del papel osvajaju netflixe. Društvo 21. stoljeća ima samo jedan cilj – što veću zaradu u što kraćem roku.

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Škura bura

33

az, jer odlično obavlja e bijele tehnike Eto dokud je čovječanstvo doguralo. Na cijeni su inženjeri koji znaju projektirati ugrađene kvarove. Više nije važno proizvesti nešto što će trajati, nego upravo suprotno. I onda se na kraju balade šefovi LG-ija i drugih kompanija ponose s ostvarenih prihodom i budućnošću korporacije.

Svoj uspjeh duguju ni manje, ni više, nego – kvarovima. Ako vam je dijete neuspješno i zaboli ga ona stvar za školu, dragi roditelji, nemojte očajavati. Pred njima je sjajna budućnost. Čovječanstvo 21. stoljeća cijeni površnost, a ne izvrsnost, pa se bojim da će Biljana Borzan i njene kolege nešto revolucionarno promijeniti.

Posljedice su velike – gomila se otpad, jer se sve baca – nitko više ne popravlja televizije, odjeću, obuću… S druge strane povećava se energija za neprekidnu proizvodnju, pa posljedično imamo sve veće zagađenje prirode ugljičnim dioksidom.

ZABRANA UGRAĐENIH KVAROVA Europska Unija pokušava tome svemu stati na kraj. Upravo ovih dana Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta pozvao je da se zabrani planirano kvarenje proizvoda.

Na dokumentu je radila i hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan. Glavni cilj je osigurati dulje trajanje potrošačkih uređaja, kako bi se smanjilo zagađenje i potrošačima omogućilo da dobiju najbolje za svoj novac.

-Vrlo sam zadovoljna što su kolege podržale zabranu ugrađenih kvarova. Nedavna njemačka studija je pokazala kako je kvarenje bijele tehnike poput perilica i hladnjaka u sedam godina poraslo

za oko 5 posto. Procjenjuju da je to udar po članu kućanstva oko 110 eura na mjesec. To je posebno zabrinjavajuće, ako uzmemo obzir kako modeli kućanskih aparata koje su kupile naše mame i bake još uvijek rade. Zato smo izglasali zahtjev za strogom zabranom ugrađenih kvarova – kazala je tom prilikom Borzan, te dodala: -Jedna od najčešćih pritužbi građana je nemogućnost popravka. Događa se da su radi malog plastičnog dijela koji ne vrijedi više od par desetaka kuna, primorani kupiti novi uređaj od par tisuća kuna. Čak 80 posto uređaja kvari se zbog greške koja se lako mogla riješiti u fazi dizajna. Prije ste, primjerice, mogli pokvarenu bateriju na mobitelu sami zamijeniti, a sad ste prisiljeni na skupi popravak kod specijaliziranih servisera. Istraživanja su pokazala da su takve prakse dovele do zatvaranja velikog broja radnji za popravke jer im proizvođači ili onemogućuju upute ili nabavu rezervnih dijelova – zaključila je eurozastupnica.

Nešto mi govori da ćemo i dalje iskakati iz sopstvene kože kada nam se mobitel pokvari dva dana nakon isteka garancije.

“

Čovječe, kako ti misliš da mi živimo ako se naša bijela tehnika neće kvariti. Sve ćeš nam kupce rastjerati.

Pa nije valjda da smo došli do toga da će kupac kod nas nešto kupiti i to imati cijeli život. Jesi vidio što im se dogodilo u Jugoslaviji zbog takve proizvodnje? Kihnula je cijela država, zaratilo se i sve se raspalo zbog Obodin frižidera.

34

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

‚ACHILE LAURO’

Svi brodolomi prvog otetog Gruž, američka Saratoga i po U SVOJIH 47 GODINA plovidbe talijanski krstaš tužne kobi, koji je dovodio putnike i u Dubrovnik, bio je otet u Egiptu, sudario se Crvenom moru, gubio je rute i putnike, a tragično i završio. Iz njegove kompanija proistekao je današnji MSC Cruises, a zanimljiva je veza Dubrovnika, otmice i američkog nosača aviona Saratoge.

Piše: IVO BATRIČEVIĆ Foto: cruiseshipdeaths.com

l l Talijanski krstaš Achille Lauro građen je pod imenom Willem Ruys. Gradnja broda je započela 1938., ali zbog dobro znanih zbivanja oko Drugog svjetskog rata na prvu vožnju zaplovio je tek 2. prosinca 1947. između Roterdama i Indonezije za poznatu nizozemsku brodarsku kompaniju Royal Rotterdam Lloyd. Ne zadugo, jer je iskrsnuo problem u Indoneziji koja je tada bila nizozemska kolonija i kako je pod Sukarnovim vodstvom već 1949. dobila neovisnost, Willem Ruys ostaje bez putnika na ruti zbog koje je i bio građen.

Poslije sudara u Crvenom moru s brodom

Oranje 1953. lakše je oštećen, a nakon popravka preuzima liniju Rotterdam - New York. Kako ni tamo nema dovoljno putnika usput dotiče i kanadske luke, ali ni to puno ne pomaže pa je prebačen na liniju za Australiju i Novi Zeland. Kada ni to nije donijelo rezultat, nakratko plovi preko Panamskog kanala i do Floride. Na kraju je ipak bilo jasno da brod nema gd-

je ploviti pa odlazi u raspremu. Neočekivano ga je 1964. kupila napuljska brodarska kompanija Lauro Line. Ona ga je temeljito preuredila za smještaj 1300 putnika na liniji za Australiju pod novim imenom Achille Lauro u čast osnivača i vlasnika kompanije.

Od 1973. Achille Lauro plovi na kružnim putovanjima po Sredozemlju. Od 1977. počin-

je često posjećivati i Dubrovnik. Willem Ruys / Achille Lauro od same izgradnje 1947. te do potonuća 2. prosinca 1994. pored somalijske obale nakon požara, je bio loše sreće. Stalno je imao požare, sudare, plovio nerentabilno s malo putnika, bio u raspremi te bih sad to sve preskočio i vratio se u 1985. godinu.

OTMICA U EGIPTU Događaj koji će obilježiti najpoznatije stradanje broda ACHILLE LAURO počeo se zbivati 7. listopada 1985. godine u Egiptu. Nakon što je toga dana na redovitom kružnom putovan-

Achille Lauro

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

35

kruzera, koji je dolazio u okoji međunarodni skandal ...

Nosač zrakoplova USS Saratoga (CV-60) je bio u sastavu Američke ratne mornarice i jedan od nosača klase Forestal. Bio je to šesti brod u službi koji je nosio ime Saratoga, ovaj konkretno od 1956. do 1994. kad je povučen, dugo godina mu se nije znala sudbina.

Predložen je bio za brod muzej, ali ipak završava izrezan u Brownsvilleu u Teksasu i svi tragovi mu nestaju završno s datumom 31. ožujka 2019.

ju iskrcao oko 700 putnika u Aleksandriji na razgled piramida u Gizi brod je s preostalih 400 putnika i članova posade nastavio plovidbu za Port Said gdje su se izletnici ponovo trebali ukrcati. Ubacivši se neopaženo na brod, petorica Palestinaca, članova Arafatova PLO-a pod vodstvom Abu Abbasa, preoteli su ACHILLE LA-

Fotografija usidrenog nosača aviona Saratoge koji se usidrio između Lokruma i Cavtata iz osobne je kolekcije gospara Iva Batričevića. Na samom dolasku on pretpostavlja da je Jaser Arafat bio baš u Kuparima kod rta Pelegrin, na nekoliko stotina metara od samoga nosača

URO i zaprijetili njegovim uništenjem ako se iz zatvora u Izraelu ne oslobodi 50 njihovih suboraca. Bila je to prva otmica putničkog broda u povijesti pomorstva. Brod je doplovio u Siriju koja ne dozvoljava sidrenje u svojim teritorijalnim vodama, a kada je to isto učinio i Cipar, ACHILLE LAURO se ponovo vratio u Port Said. Da bi dokazali da doista misle ozbiljno, otmičari su ubili i u more u invalidskim kolicima bacili 69-godišnjeg američkog Židova Leona Klinghoffera na očigled supruge Marilyn kojima je ovo pu-

tovanje bilo posvećeno godišnjici vjenčanja.

Kada je egipatska vlada nakon dugotrajnih pregovora udovoljila zahtjevima otmičara, oni su 10. listopada s broda prebačeni na jedan remorker s kojim su učinili trijumfalni krug u luci Port Saida. Pobjedonosno su se ukrcali u Boeing 737 kompanije Egypt Air i poletjeli po svim dostupnim izvorima prema Tunisu. Ipak najvjerojatnije prema Zagrebu jer je zračna luka Pleso u to doba bila mjesto svih razmjena PLO-ovih talaca. Međutim, slavlje otmičara nije dugo tra-

jalo jer su četiri američka lovca F-14 Tomcat s nosača SARATOGA po nalogu predsjednika Reagana presrela zrakoplov i prisilili ga sletjeti u Cataniju na Siciliji. Otmičari su uhvaćeni, a SAD su od Italije zbog brutalnog ubojstva američkog građanina tražili njihovo izručenje.

Na to Italija nije pristala tumačeći da je kažnjivo djelo učinjeno na talijanskome brodu kao dijelu talijanskog državnog suvereniteta. Neočekivano, zbog proceduralnih razloga, Talijani su oslobodili otmičare.

To je prouzročilo krizu

36

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

...

Achille Lauro na vezu u gruškoj luci

međudržavnih odnosa između SAD i Italije te duboku krizu talijanske vlade nakon koje je premijer Bettino Craxi morao podnijeti ostavku.

Egipatski predsjednik Hosni Mubarak je odlikovao pilota egipatskog Boeinga 737 zahtijevajući američku ispriku. Jaser Arafat, pozvan je da govori u generalnoj skupštini UN prigodom njene 40. obljetnice. Nazvao je američku akciju piratskim aktom.

Kasnije je jedan talijanski sud osudio trojicu otmičara na kazne zatvora od 15 do 30 godina, a Abbasa u odsutnosti na doživotni zatvor, jer je među prvima priznao patriotske motive, a Abbasu je osuda protu-

mačena kao samovoljni politički akt s ciljem slabljenja utjecaja Jasera Arafata. Abu Abbas je uhićen ponovo tek 2003. godine u Iraku za vrijeme angloameričkog napada na režim Sadama Huseina, a 2004. misteriozno umire u američkome zatvoru.

SARATOGA JE TADA PLOVILA U DUBROVNIK Ali jedna druga kriza, koju je ovaj događaj prouzročio nama je bila daleko zanimljivija. Naime, nosač zrakoplova SARATOGA je u vrijeme otmice bio u plovidbi prema Dubrovniku, kada je dobio nalog da njegovi avioni presretnu egipatski Boeing 737, zato je i zakasnio u Dubrovnik, kamo je

plovio u prijateljsku posjetu. Međutim, tadašnja Vlada je uputila protest zbog njegova uplovljenja jer je međudržavnim pomorskim pravom bilo predviđeno da ratni brodovi Sjedinjenih Država ne mogu doći u prijateljski posjet ako su prethodno sudjelovali u nekoj ratnoj operaciji. Za tadašnju službenu politiku, bilo kakav napad na PLO Jasera Arafata značilo je ratnu operaciju. Ali, Amerikanci se na to nisu puno obazirali, već su doplovili do sidrišta pred Lokrumom i tu ostali do planiranog dana odlaska. Usput je posada prateće krstarice na vezu u Gružu ugasila i jedan požar na Strinčjeri, zadivivši dubrovačko pučanstvo svojom vr-

ACHILLE LAURO je u gruškoj luci imao ukupno 16 uplovljavanja s kojima je u Grad doputovalo oko 16 tisuća putnika.

Nakon njegovog stradanja brodarska kompanija Lauro Line se ugasila, ali kompanija je promijenila ime u MSC Cruises sa sjedištem u Švicarskoj, a njihovi brodovi i dalje su česti gosti našega Grada.

hunskom protupožarnom tehnikom i besprijekornom obukom.

ACHILLE LAURO nakon ove nesretne avanture nastavlja sljedećih devet godina ploviti na kružnim putovanjima Sredozemljem. Sukladno svojoj zloj kobi, nakon što je 30. studenog 1994. oplovio Rt Dobre Nade, zahvatio ga je požar u strojarnici koji se brzo proširio na cijeli brod.

Preživjelih 1100 putnika i članova posade spasio je panamski tanker Hawaiian King pri čemu je smrtno stradalo dvoje putnika. Brod je konačno potonuo 2. prosinca na oko 15 milja od somalijske obale, na isti dan na koji je prije 47 godina i započeo svoju pr-

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

37

vu vožnju.

Jedan od najnesretnijih putničkih brodova svih vremena tako je skončao svoje brojne bremenite plovidbe uz istočnu obalu Af rike. Imao je 23951 GT, dug je bio 192 metra i prevozio je oko 1600 putnika i 400 članova posade brzinom od 23 čvora.

ACHILLE LAURO je često posjećivao Dubrovnik a uz njega su, kao što se vidjelo doživljene i brojne zanimljive zgode vezane za njegove ne baš sretne plovidbe. O otmici broda snimljen je i film „Voyage of Terror„ u kojem je glavnu ulogu odigrao poznati američ-

...

Za tadašnju službenu politiku, bilo kakav napad na PLO Jasera Arafata značilo je ratnu operaciju.

Ali, Amerikanci se na to nisu puno obazirali, već su doplovili do sidrišta pred Lokrumom i tu ostali do planiranog dana odlaska. Usput je posada prateće krstarice na vezu u Gružu ugasila i jedan požar na Strinčjeri, zadivivši dubrovačko pučanstvo svojom vrhunskom protupožarnom tehnikom i besprijekornom obukom.

Posljedni sati Achille Lauro

ki glumac Burt Lancaster. Olupina broda se dugo opirala moru, a neki njegovi dijelovi su još i danas vidljivi nasukani u jednom plićaku Indijskog oceana.

ACHILLE LAURO je u g r u š ko j l u c i i m a o ukupno 16 uplovljavanja s kojima je u Grad doputovalo oko 16 tisuća putnika. Prvi put je s 925 putnika doplovio u Dubrovnik 23. rujna 1977. godine na proputovanju s Krfa prema Veneciji te povratno 25. rujna kada s 969 putnika odlazi za Pirej. I sljedeće je 1978.godine na istoj ruti doplovio 26. rujna s 865 putnika i 28 rujna s 1002 putnika, kada je kao prvi putnički brod u povijesti kružnih putovanja u grušku luku doveo preko tisuću putnika. Doduše, prije njega je to učinio i brod FRANCE, ali sa sidrišta, jer zbog svoje veličine nije mogao uploviti u Gruž. U 1980. godini dolazi četiri puta, a 1981.

dva puta. Dugo ga potom nema, sve do 22.rujna 1988.godine. Te godine uplovljava još tri puta. Posljednji put u Dubrovnik dolazi, zajedno sa ANGELINOM LAURO 23. listopada 1990. godine u 8:00 sati ujutro. S veza broj 16 na Kantafigu istog je dana za sva vremena isplovio u 13:00 sati i više se u dubrovačke vode nikada nije vratio.

Rastanak je svima najavio crne oblake na horizontu. Nedugo iza toga, Dubrovnik počinje doživljavati najteže trenutke u svojoj višestoljetnoj povijesti, a ACHILLE LAURO nepovratno tone u oceanske dubine.

Osoba, koja je u to vrijeme po službenoj dužnosti bila zadužena pratiti ovaj slučaj, a koja je iz razumljivih razloga željela ostati anonimna, ispričala nam je zanimljive detalje oko otmice broda ACHILLE LAURO. Naime, Abu Abbas je nakon oslobođenja na Siciliji

redovnom linijom JAT-a doputovao zrakoplovom iz Rima u Dubrovnik. Tu je, zajedno sa trojicom tjelohranitelja, odsjeo u hotelu Belvedere, gdje je ostao oko tri mjeseca.

Tada mu je tadašnja Vlada, pritisnuta američkim dokazima, bila primorana otkazati gostoprimstvo i protjerati ga iz zemlje. Iznenadnom akcijom tadašnjeg SUP-a, Abbas i tjelohranitelji su uhićeni u svojim hotelskim sobama, odvedeni u zračnu luku u Čilipima odakle su prvim zrakoplovom transportirani u Poljsku. Cijeli je slučaj izazvao diplomatsko zahlađenje odnosa Jugoslavije sa SAD-om, ali je kasnije zbog viših interesa isto tako brzo bio i zaboravljen. Nakon stradanja broda Achille Lauro brodarska kompanija Lauro Line se ugasila, ali kompanija je promijenila ime u MSC Cruises sa sjedištem u Švicarskoj, a njihovi brodovi i dalje su česti gosti našega Grada.

38

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Kolumna Studentski Škura dom bura

POSJETILI SMO DUBROVAČKI AKADEMIS

Otvoreni su za sve, možete doći na kavu, kolač ili ručak pa i organizirati vjenčanje PROŠLA SU SKORO DVA MJESECA otkada je otvoren Studentski dom koji je po prvi put u povijesti grada ponudio smještaj i prehranu dubrovačkim studentima Piše: AIDA ČAKIĆ Foto: Goran Mratinović

dezinficiraju i redovito provjetravaju što je sukladno epidemiološkim mjerama.

ll Dugo se čekalo da Dubrovnik dobije prvi studentski dom te tako postane u potpunosti sveučilišni grad. Financiran većinom EU sredstvima, dom pruža mogućnost smještaja za 503 studenta, a trenutno u njemu boravi njih 180. Studenti imaju doista bogat i kvalitetan sadržaj, moderno uređene prostorije, a zbog epidemiološke situacije u domu vladaju posebni uvjeti. Tako studentima za sad nije moguće druženje u većem broju kao i korištenje teretane i prostora za zabavu. Inače, prostorije se više puta dnevno

Posebnost ovog doma je otvorenost za sve druge osim studenata pa je tako ovih dana otvoren veliki kafić, a u pripremi je uređivanje à la carte restoran i self service restorana gdje će Dubrovčani moći doći kad god požele. Cijene su povoljne ili kako je rekao ravnatelj Studentskog centra Marko Potrebica ‚normalne’. Također, u domu mogu prespavati i turisti, no Potrebica ističe kako su ipak prioritet znanstveni skupovi, ljetne škole i sve ono što je nedostajalo akademskoj zajednici u Dubrovniku.

...

Cijena obroka za sve koji nisu studenti u Studentskom domu je 40, a s kolačem 49 kuna uz besplatan parking koji je omogućen. Smještaj za vanjske korisnike iznosi 250 kuna s doručkom, dok je za dvije osobe 380 kuna s doručkom tijekom zime.

KVALITETNA USLUGA KAO LOJALNA KONKURENCIJA - Nećemo raditi damping cijene i biti nelojalna konkurencija jer smatramo da to nije poslovno opravdano. Budući da smo registrirani kao akademis možemo tije-

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Studentski dom

kom cijele godine pružati usluge smještaja i prehrane pa ćemo svoje redovito poslovanje pokriti ovim komercijalni dijelom. Prioritet nam je znanstveno-akademska zajednica, a u komercijalnom dijelu se želimo nametnuti kvalitetom - govori ravnatelj Studentskog centra Marko Potrebica te dodaje kako su uložili iz vlastitih sredstava za kupnju kuhinje i opreme za catering.

Dom je otvoren za sve Dubrovčane i posjetitelje te nudi mogućnost organizacije raznih događanja pa čak i vjenčanja ako bude zainteresiranih za to budući da imaju veliku polivalentnu dvoranu koja može primiti 280 ljudi. Zapošljavaju 27

djelatnika i desetak studenata. Mnogi od zaposlenih radili su u vodećim dubrovačkim restoranima i hotelima pa tako studenti, dodaje Potrebica, imaju priliku stjecati znanja i vještine od najboljih.

39

KAO U HOTELU S TRI ZVJEZDICE

ranje i vanjske tarace kafića, self service restorana kao i sudjelovanje u Dubrovačkom zimskom festivalu u sklopu kojega će biti postavljene dvije adventske kućice s ponudom hrane i pića. Prednost će imati domaći proizvodi, primorski i vukovarski.

- Mi smo najmoderniji studentski dom u Hrvatskoj, a mogu se pohvaliti da smo prvi i jedini akademis s tri zvjezdice što je ekvivalent hotelu s tom kategorizacijom.

Nudimo sve sadržaje koji su potrebni za dobro i uspješno studiranje samo nam je žao što ne možemo sve otvoriti u punom opsegu zbog epidemiološke situacije - kazao je Potrebica najavivši otva-

- Vjerujem da su studenti zadovoljni s domom. Bili smo presretni kada su nam studenti iz Zagreba, koji su ovdje boravili na veslačkoj regati, rekli kako je dom fenomenalan. Cilj nam je bio napraviti moderan dom jer smatramo kako Dubrovnik zaslužuje najbolje - zaključio je ravnatelj Studentskog centra Marko Potrebica.

42

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija

DUBROVNIK ZA VUKOVAR

Djeca palila lampione u Gradu i Vukovarskoj, Torcida 29 baklji na Ilijinoj glavici Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježen je i u Dubrovniku tijekom 17. i 18. studenog Foto: Goran Mratinović

ll Tako su sugrađani, ali u

prvom redu učenici osnovnih i srednjih škola, palili lampione u Vukovarskoj ulici i ispred crkve sv. Vlaha. Svijeće su izradili članovi i djelatnici

udruge osoba s invaliditetom ‚Prijatelj’ iz Metkovića.

Lampioni su položeni i ispred grafita na Ilijinoj glavici gdje je Torcida Mokošica u 19:50 sati zapalila 29 baklji u povodu 29. obljetnice.

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija

43

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU. I IL EN IJ OC I ST GO

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

REKLAMIRANJE PROIZVODA

MINERAL KALCIJEV KARBID

GUTLJAJ

OBLASTI POSUDA ZA TRAG NA POD KUPANJE, PODLOZI VLA[]U KADA (mn.)

VOJVODE

JUGOISTOK VOLUMEN

RATAR KOJI ORE

DESET DANA ILI DESET GODINA

NE[TO SVETO

TORINO

NAROD NA KRALJICA BALKANU SPORTOVA

NATJECANJE SPORTA[A SA SLIKE

BIV[I

SUPROTSTAVLJANJE

PLANINSKI VIJENAC U SREDNJOJ EUROPI

VRSTA NAKITA

JAK VJETAR (mn.)

STARICE

ALUMINIJ

TANKA TKANINA

NA[A TENISA^ICA

TR^ATI NA SVE STRANE

NATRIJ

UOBRA@ENO DUHA^KI INSTRUMENT

POTPUN, ^ITAV

STALAK SA TINTARNICOM (tur.)

RIMSKI: 5

PORTUGAL ITALIJA

TROFEJNI SPORTA[ SA SLIKE

PODCJENJIVANJE

DIO NAMJE[TAJA

KALIJ

MALAJSKO BJESNILO LITIJ

UZVIK NESTRPLJENJA

TRO^LANI ALGEBAR. IZRAZ

ZANATLIJA KOJI POPRAVLJA ORU@JE (mn.)

VRLO MALA ^ESTICA

GLUMICA KODAR FOSFOR

PRI[TINA

FILMSKA ULOGA

TANGENS (skr.)

ROVATI

LOVINA

POKAZNA ZAMJENICA

KEMIJSKI ELEMENT (Hg)

SLAVNI MOTOCIKLIST, SITO

AD HONOREM

AMERICIJ

GRAM

MALO POMALO

GRAD U SLOVENIJI

PRVO SLOVO

MUDRI TROJANSKI JUNAK

SREBRO

UZ, DO, KOD

OGRANI^ENJE

KUP

LIKOVNI UMJETNIK

ALKALOID U ^AJU

KUP EVR. PRVAKA MODA DUGIH HALJINA

KORA^AJU]I SKLADNO

AUSTRIJA VRSTA CVIJETA

”OPT. VAR. DEVICE” VRSTA VRBE (mn.)

PRIJEVREMEN TIH

NENASTUPANJE U UTAKMICI DRVNA INDUSTRIJA

NI@A STRU^NA SPREMA

@IVAHAN PLES

GRAD U ITALIJI

AMERI^KA GLUMICA

INICIJALI SLIKARA [O[TERI]A STARA ZEMLJI[NA MJERA

SPORT SPORTA[A SA SLIKE

TONA

RAZRED UTIKA^, UTI^NICA (njem.)

RJE[ENJE - eks, vojvodstva, Karpati, revolt, orkani, bake, Al, Na, rastr~ati se, oboa, cio, divit, Mihovil [panja, I, stol, amok, K, Li, ama, atom, Oja, PR, P, rola, riti, ulov, onaj, `iva, Pons, A, Ag, Am, kankan, ru`a, g, pehar, slikar, Atri, maksi, OVD, neigranje, miran, DI, ral, plivanje, Antenor, {teker.

46

IMA MJESTA I ZA TVO

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

- NAJČITANIJI DUBROVAČKI INT

s više od pola milijuna jedinstvenih korisni

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČK

s tjednom nakladom od 10 tisuća primjera

Fiat Tipo 1.3 Multijet

Megane 2 Grandtour 1,6 16v

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljuje se stan na duže ll MARKETING:

vrijeme (I. Vojnovica 50).

099 2408 409, 642 460 MOB: 098392233 marketing@dubrovackidnevnik.hr ___________________________________ ll Iznajmljujem poslovni prostor 24 m2 u ulici Andrije Hebranga.

MOB: 098244488

ll 2016 godina. 160000 km. Die-

sel. Cijena 55000 kuna. MOB: 0998492772 ___________________________________

Vw polo 1.4 TDI

ll Registriran do 07/2021. Drugi

vlasnik. Nije uvoz. Full oprema.

Mjenjani prednji i zadnji amortizeri, klima nedavno napunjena. Veliki servis rađen na 150000. Sa autom idu alu felge sa ljetnim gumama i čelične sa zimskim. Informacije na MOB: 098803019 ___________________________________

PREDAJ OGLAS BESPLATNO MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piaggio Beverly 350 sport AKO VOLIŠ KOMUNICIRATI S LJUDIMA I VOLIŠ AKTIVNU PRODAJU, A REZULTATI PRODAJE TI PREDSTAVLJAJU IZAZOV, MOŽEŠ POSTATI DIO USPJEŠNOG TIMA. 091/2333452

PRODAJA NEKRETNINE

ll 2001 god., 1000 eur. 098/756239

___________________________________

VW Transporter 1.7 diesel

llProdaje se starija kuca u ll 2012,30.000 km,reg do 10/20.

Cijena 3000 eur. 098/756-239 ___________________________________

Orašcu,katnica,3 spavaće sobe, DB, kuhinja, podrum,kupaonica i dva odvojena wc-a.Dvoriste,parking i vrtovi uz kucu. MOB:098-244416

Buba 1865.

llStanovi za prodaju. Cijena kva-

ll 1990 godište. Registriran do

08/2021. MOB: 0981678158

ll Prodajem „bubu” (1965.). Ne

prodajem vrijednost, već starost.

Registrirana pred 3 mjeseca, u voznom stanju. Tel. 020/425-744

drata od 3000 do 3500 eura.

Kontakt: 091 442 3251

OJU REKLAMU

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

TERNETSKI PORTAL

ika mjesečno

KOG DNEVNIKA

Mali oglasi

47

aka ll MONTOVJERNA - STAN 55

M2,dvije sobe+DB,122.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran

luksuzno 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll ATLANT CENTAR-53

M2,atraktivan PP u prizemlju.

239.560 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert A. ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije so-

be+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C. ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D ll KUPARI KUĆA 550 M2 za tu-

rizam,smještaj više djelatnika (30-40) potrebna rekonstrukcija 377.850 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ll Građevinsko zemljiste3000m2

poslovne namjene u blizini zračne luke mijenjam za stan ili manju kucu uz moju doplatu. MOB: 091 9374727

PRODAJA RAZNO

ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+D-

ll Prodaje se električni bolesnički

B,vrt 34 M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

krevet, sa dekubitus madracom.

MOB: 098244488

ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

ll Prodaje se hrastovi badanj 1000

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2 namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

Encert B

RAZNO ll Tim iskusnih meštara nudi

pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramičarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaža namjestaja, izrada i postavljanje željeznih ograda, vrata. MOB: 098 765 460 ___________________________________ ll Prodaju se suha drva iz Konavala, cijena 550 kn/m3 (dostava uključena). Ispilana i iscijepana po želji. MOB: 0913963373 ___________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,čišćenje i zaštita grobnica,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini, kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena.

MOB: 0917285208 ___________________________________

litara. MOB: 098244488

DEŽURNA LJEKARNA „ KOD ZVONIKA” od 16.11.do 22.11.2020. „GRUŽ” od 23.11. do 29.11.2020.

PREMINULI MARIO DŽONO (1976) TOMA BERIŠA (1951) MARIO ČAGALJ (1986) KATICA RADOVANOVIĆ (1925) IVICA MARKOVIĆ (1934) MARIO VLAŠIĆ (1938) PERO DADIĆ (1964) SIMO KRKIĆ (1940) TONĆI PERUŠINA (1956) MIRKO TOMAŠEVIĆ (1937) MILA MRAČIĆ (1964) VLATKO GRDOVIĆ (1949)

48

petkom

• BROJ 25 • 20. studenoga 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

PRAZNICI NAM STIŽU

Grad poprima blagdansko ruho Najljepše doba u godini stiže, a blagdanskih je ukrasa u Gradu sve više. Tako su ovih dana postavljeni baloni na Stradunu i ispod Sponze, kao i na Brsaljama.

Foto: Goran Mratinović

ll Dolazak Božića stvara nadu i vjeru u nove početke koji su u ovom specifičnom vremenu itekako potrebni, a blagdanskog ugođaja, po svemu sudeći, svemu usprkos neće manjkati.