Dubrovački dnevnik br. 225

svibanj

vremenska prognoza

Petak, 3. siječnja godina lipanj VI. / broj 225 / 2025. / issn 2718-3742

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

1

1

2

3

4

5

6

7

8 pet

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

13

14

15

16

17 17

18

19

20

21

22

20

21

22

23

24 24

25

26

27

28

29

27

28

29

30

31

sub

ned

pon

uto

sri

čet

IDUĆI BROJ IZLAZI 17.1.

‘TATE’ HUMANITARCI OBILJEŽILI GODINU

“Pomaganje nas čini boljim ljudima” stranica 22

KRONOLOGIJA S

OD ZELENSKOG,

POVODOm

PREKO RYANAIRA, DO SUNSETA

Kako smo izgubili javne površine na Babinom kuku

Najvažniji događaji koji su obilježili 2024. godinu

stranica 12

stranica 4

‘NAŠ IRAC’

POZNATI DUBROVČANI ODGOVARAJU:

Matthew Grealish kroz drvo i živu glazbu donosi duh jednog starog Dubrovnika

Kakva im je bila 2024. i čemu se nadaju u ovoj godini

stranica 18

stranica 16

2

Uvodnik

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Netko nas sabotira, možda je vlada, možda su Srbi, možda masoni....

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija Ahmet Kalajdžić — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Piše Vjera Šuman

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač (Festivus) Fotografija na naslovnici Grgo Jelavić / PIXSELL Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

Foto: Matija Habljak/PIXSELL

U

lazak u Novu bio je bombastičan i eksplozivan kako i priliči slavlju u Hrvata. Pucalo se iz svih raspoloživih oružja, povremeno se činilo kako su se i topovi uključili, ali to nije potvrđeno. Na pirotehniku i vatromete iskeširane su stotine tisuća eurića. Sad je tek jasno kako su mudre odluke donijeli gradovi koji su se odrekli vatrometa. Sve su imali, pa i više od toga, a pritom nisu potrošili ni centa. Zato se moglo platiti izvođače koji će nas uvesti u Novu, što se pokazalo, manje-više, dobrom investicijom. Na pirotehnici i pucnjavi nije se štedjelo ni u jednom kutku Lijepe Naše, što potvrđuje Plenkijevu mantru kako Hrvati nikad nisu bolje živjeli. Ipak, do suza me ganula njegova zahvala samom

sebi, jer da je kojim slučajem on naslijedio ovu vladu s takvim fantastičnim rezultatima, skinuo bi kapu do poda i zahvalio tom premijeru, to jest samom sebi, na takvom fantastičnom zatečenom stanju! To Plenki! O onim ministrima kojih više nema u toj fantastičnoj vladi, ni riječi, jer su, kako se čini, imali duge prstiće, ali Bože moj, zato ih i nema. Sve logično. ajčešće upotrebljavana rečenica u svim stožerima, svih naših propalih predsjedničkih kandidata, koji su redom slavili svoje ‘kolosalne pobjede’ na izborima, bila je ta kako Hrvati ne žele sva jaja u isti košić. Svi su trabunjali o jajima kao da netom dolazi Uskrs. Možda su im se izmiješali blagdani, tko će znati?! Jedino se u

N

Uvodnik 3

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

stožeru HDZ-a nije slavilo, pa ni oko mah u prvom krugu. Pa se, kao, sad hrane nije bilo gužve. Neki zlobnici karte miješaju ispočetka. E sad, ovikažu da ni nije bila vrijedna spome- si tko miješa. na. Plenki je bio jako loše volje što je pravom je Plenki bio bijesan, jer teško skrivao. Vjerojatno su u pitanju kad smo već kod jaja, ispalo je kabili neki probavni problemi. Oko nje- ko je puno trulih jaja bilo baš u ‘njegoga su stajali, namrgođenih lica, Boži- vim’ izbornim jedinicama, koje se ninović i Jandroković. Jandroković ovaj su nimalo potrudile oko ovog Plenkiput nije pjevao onu „netko nas sabo- jevog kandidata. Kao da je bio kanditira, možda je Vlada, možda su Srbi, dat, Bože mi prosti, Zokijevog stožera. možda masoni....“. Vrag odnio i Vojka V. Uf, ne bih im bila u koži kad ih počne Plenki je odmah poslije optužio svog ‘ribati’! Para mi se kako ni naš župan, kandidata Primorca kako je on jedini a ni Mato neće lišo proći na tu temu. htio biti kandidat, nitko drugi nije, pa Ali što je, tu je, uvijek se mogu vaditi su mu to i omogućili. Ipak, tračak na- na ta vražja jaja i košaru. Neće valjda de u barem manje loš rezultat uka- zapravo reći nešto o krivoj Plenkijevoj zao se kad je ispalo kako njegov kan- procjeni. Bože sačuvaj! Iako neke tedidat ipak ide u drugi krug jer ga Zoki orije već daju prostora za častan uzza neki sitni postotak nije slistio od- mak jer kao Plenkiju Zoki najviše od-

S

govara. Uz njegovu galamu, Plenki radi što hoće! Po onoj - psi laju, a karavane prolaze. Može bit i ta, ali poraz je poraz i tek polako ulazi u Plenkijev misaon proces. Pomalo. Trebat će još vremena da se navikne. ako god, ušli smo veselo u Novu i slavili puni nade da će biti bolja od prošle. Nadam se kako neće na kraju ispasti da smo plesali i pjevali slaveći pobjedu, jednako kao ovi naši bivši predsjednički kandidati. Da ne ureknem, ali neću, pa nismo mi predsjednički kandidati. Samo normalni ljudi koji se nadaju boljem ili barem pristojnom životu. I nije da previše očekujemo. Jedno je sigurno, ništa manje od toga ne zaslužujemo.

Eto vas.

K

4 Osvrt na 2024.

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

POGLED NA PROŠLIH 366 DANA

Događaji i teme koji su obilježili 2024. godinu Ako vam se čini kako je cijela godina provedena u razgovorima o izborima, prvo o parlamentarnim, pa europskim, a onda i predsjedničkim – niste u krivu. O puno tema se razgovaralo žustro, sa žarom kakav je političarima pa i javnosti svojstven samo pred izbore. U pregledu godine iza nas izdvojili smo one teme o kojima se u Dubrovniku najglasnije diskutiralo Piše Petra Srebrović FOTO: Goran Mratinović/DD, Grgo Jelavić/PIXSELL, Milan Sabic/PIXSELL

GLASNO SE GOVORILO O APARTMANIZACIJI I PRIUŠTIVOM STANOVANJU Temu je, čini se, prvi među političkim establišmentom otvorio dubrovački gradonačelnik Mato Franković još krajem 2023. godine, a nakon toga su apartmanizacija i priuštivo stanovanje postali najvažnije teme društva 2024. godine. Mijenjali su se čak i zakoni o turizmu, stambenim zgradama i porezima... Izglasano je uvođenje poreza na nekretnine koje se kratkoročno iznajmljuju ili stoje prazne, vlasnike se želi potaknuti za iznajmljivanje podstanarima i istovremeno smanjiti broj rentijera. Iz vladajuće većine komunicirali su kako bi u dogledno vrijeme ovakve odluke trebale i pridonijeti padu cijena nekretnine. Iako razgovori i promjene koje su uslijedile još nisu dovele do konkretnih promjena u životu građana, dijalog o ovim egzistencijalnim temama za građane svakako je obilježio godinu iza nas, a sigurno će se nastaviti i u novoj, 2025. godini.

UVEDENE PROMJENE PROMETOVANJA OKO GRADA Zona posebnog prometnog režima jedna je od tema koja je obilježila prvu polovinu godine pa i ljetne mjesece. Puno se diskutiralo o tome tko (ne)će smjeti oko Grada, neki su podržavali ideju, drugi su se bunili, no ona je u konačnici provedena pa danas na nekoliko raskrižja u gradu imamo postavljene interaktivne table koje upozoravaju vozače kako ne smiju svi prema povijesnoj jezgri. Implementacija je krenula tek u jesen, kada se zapravo ‘posebna zona’ gasi jer nema gužve stoga nije ni potrebna pa ćemo učinke ove mjere vidjeti tek s novom sezonom.

ZELENSKI DOŠAO U GRAD POTPISATI DUBROVAČKU DEKLARACIJU U listopadu je održan summit potpore Ukrajini zemalja jugoistočne Europe. U grad su došli visoki predstavnici zemalja regije, a na konferenciju je došao i

ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Zelenski je prošetao Stradunom, posjetio je Spomen sobu dubrovačkih branitelja u Sponzi, dočekali su ga Dubrovčani, ali i turisti koji su u Gradu glasno pružili podršku ukrajinskom naporu za obranom države i teritorijalnog integriteta, vičući ‘slava Ukrajini’. Dubrovnik je taj dan bio pod velikim mjerama osiguranja i sve je prošlo u najboljem redu, bez i najmanjeg incidenta, čime se grad dokazao spremnim za velike i izazovne događaje, kao što je to bio ovaj. Na bilateralnom sastanku je potpisana ‘Dubrovačka deklaracija’ koja u suštini rezimira snažnu političku volju država ovog dijela Europe da se pomogne Ukrajini.

RYANAIR USPOSTAVIO BAZU U DUBROVNIKU I OTVORIO VRATA POVOLJNIM PUTOVANJIMA Iako se o Dubrovniku uglavnom razmišlja kao o destinaciji i ‘must visit’ mjestu kakvih na svijetu ima tek nekolicina, Dubrovnik je i grad svojih ljudi, onih koji žele putovati iz Dubrovnika u neke druge destina-

Zelenski je došao u grad potpisati Dubrovačku deklaraciju

Osvrt na 2024. 5

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

Apartmanizacija i priuštivo stanovanje glavne su teme 2024. godine

cije. Tako su domaći ljudi u travnju ove godine slavili kada je niskotarifni avioprijevoznik Ryanair uspostavio bazu u Čilipima. Ljudi s krajnjeg hrvatskog juga konačno mogu putovati za cifre koje su drugdje u svijetu, pa i u Hrvatskoj, već godinama ‘normalne’.

Tako smo po prvi put ove godine vidjeli nikada više Dubrovčana u Milanu, Helsinkiju, Bruxellesu, Londonu, Bariju... Svi ti letovi nude se već od 14 eura pa do 50 eura po karti. Naravno, uočljiv je i utjecaj predsezonskih i posezonskih linija koje Ryanair ima i prema Dubrovniku, pa je predsezona 2024. bila nikada bolja, a turista ima i u posezoni.

HRVATSKE CESTE ODUSTALE OD PLANIRANE DIONICE BRZE CESTE Iako se većina dijaloga oko trase brze ceste Dubrovnik-Zračna luka odigrala u 2023. godini, u 2024. godini uslijedio je važan epilog – Hrvatske ceste su odustale od prvotno planirane trase ceste. Nakon što su građani jasno artikulirali svoje nezadovoljstvo planiranom prometnicom, iz Hrvatskih cesta su u veljači povukli studiju. Krajem je godine, zatim raspisa-

Implementirana je zona posebnog prometnog režima

na javna nabava za izradu dodatne analize varijanti za brzu cestu, a rješenje javne nabave se očekuje krajem siječnja.

DOZVOLE ZA KAJAKAŠE, SKUTERAŠE, LEŽALJKE I BEACH BAROVE IZAZVALE OGROMNU RASPRAVU U 2024. godini istekle su i dozvole za obavljanje gospodarskih djelatnosti na pomorskom dobru pod upravljanjem Grada Dubrovnika, pa je tako u travnju raspisan novi natječaj. Već tada su se čule glasne kritike kako je natječaj raspisan prekasno, u vrijeme kada sezona već polako počinje i kada se gospodarstvenici pripremaju za rad. Od natječaja je u konačnici ispao pravi ‘kupus’ jer je bilo puno onih koji nisu pripremili valjanu dokumentaciju, pa je za veliki broj lokacija morao biti i ponavljan. Raspravljalo se u javnosti o cijenama, o odnosu uloženog u koncesije i zaradi, o favoriziranju dosadašnjih koncesionara, o pravima građana na koncesioniranim područjima, o sigurnosti kajakaša... Sve te teme su došle i do Gradskog vijeća, a zbog velikog interesa javnosti za

Dozvole za kajakaše, skuteraše, ležaljke i beach barove izazvale ogromnu raspravu

Hrvatske ceste odustale od dionice brze ceste kojoj su se protivili građani

6 Osvrt na 2024

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Ryanair uspostavio bazu u Zračnoj luci Ruđer Bošković

transparentnim postupkom, ponude su otvarane javno uz videoprijenos na stranicama gradske uprave.

POKRENUT STEČAJ DUBROVAČKIH ZALAZAKA SUNCA, PROSTOR U UVALI NASTAVLJA PROPADATI Pred Trgovačkim sudom u Dubrovniku na ljeto 2024. godine pokrenut je stečaj nad Dubrovačkim zalascima sunca, društvom koje je bilo koncesionar plaže u Uvali Lapad i popratnih objekata – restorana i barova. Dubrovački zalasci sunca u stečaju ne održavaju koncesionirani prostor, a Županija od njih potražuje koncesijske naknade koje nisu plaćene još od 2021. godine. Prema službenim podacima, društvo je zaprimilo ukupno 46 tražbina vjerovnika u ukupnom iznosu od 21.226.642,73 eura, a cijela priča još uvijek traje, pa se rasplet nije dogodio u godini iza nas.

BILI SMO DOMAĆINI EUROPSKOG PRVENSTVA U VATERPOLU Hrvatska je u siječnju bila domaćin seniorskog Europskog prvenstva u vaterpolu, od 4. do 16. siječnja.

Napustio nas je Luko Paljetak

Dio natjecanja održan je i u Dubrovniku na bazenu u Gružu, pa je ovo bio prvi put u povijesti kako je grad bio domaćin velikog vaterpolskog natjecanja. U Gružu su odigrane utakmice za poredak od 9. do 16. mjesta. Barakude su u Dubrovniku igrale protiv Španjolske, Francuske i Crne Gore. Prvenstvo je u konačnici osvojila Španjolska pobijedivši u završnici domaćina Barakude, pa su Hrvati ostali drugoplasirani.

NAPUSTIO NAS JE LUKO PALJETAK U nedjelju 12. svibnja 2024. u Dubrovniku je u 81. godini života umro dubrovački književnik, pjesnik, prevoditelj, filolog, kazališni i likovni kritičar, redatelj, feljtonist, esejist, dramski pisac, književni povjesničar, urednik, slikar, dobitnik nebrojenih književnih nagrada, odličja i priznanja, među kojima i nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo. U Kazalištu Marina Držića je održana komemoracija za Paljetka, jednog od najplodonosnijih suvremenih hrvatskih književnika, koji je svojom pisanom riječi obilježio hrvatsku književnost. Prisjetili su ga se brojni prijatelji i suradnici koji su uputili riječi zahvale i sjećanja.

Dubrovnik je bio domaćin Europskog prvenstva u vaterpolu

Pokrenut stečaj nad društvom Dubrovački zalasci sunca

Grad 7

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

PONEDJELJAK, 6.1. doručak dana Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama Menu dana Gregada Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

UTORAK, 7.1. doručak dana Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem Menu dana Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

SRIJEDA, 8.1. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem Menu dana Crni fettuccini sa morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

ČETVRTAK, 9.1. doručak dana Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 10.1. doručak dana Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem Menu dana Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 11.1. doručak dana Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem Menu dana Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

NEDJELJA, 12.1. doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu Menu dana Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

8 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Lukre Haklička Gradu Dubrovniku prva je ovogodišnja odobreno 800 tisuća dubrovačka beba eura bespovratnih sredstava za novi vrtić Biskupski dvor

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitke i iskrene želje obitelji Haklička povodom rođenja njihove kćeri Lukre, prve ovogodišnje dubrovačke bebe. Također je izrazio radost što je malena Lukre postala nova sugrađanka Grada te zaželio cijeloj obitelji zdravlje, sreću i mirnu Novu 2025. godinu.

„Rođenje svake nove bebe za naš grad je poseban trenutak, a malena Lukre simbol je nade i optimizma s kojima započinjemo ovu godinu. Veseli nas vidjeti kako pozitivni demografski trendovi obogaćuju našu zajednicu i daju nam dodatnu snagu za budućnost,“ istaknuo je gradonačelnik.

Novorođenoj djevojčici i njezinoj majci prigodni poklon kojeg je pripremio Grad Dubrovnik uručio je ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić zajedno s medicinskim osobljem.

Uz želju da Lukre odrasta okružena ljubavlju, zdravljem i srećom, Grad Dubrovnik nastavlja s poticanjem mjera za podršku obiteljima i stvaranjem boljih uvjeta za mlade obitelji i djecu u našem gradu.

Jedno od novih ulaganja u kapacitete predškolskog odgoja, Dječji vrtić Biskupski dvor, Grad Dubrovnik realizirat će uz bespovratna sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u iznosu od 802.711,00 eura.

manje objekta Biskupskog dvora i okolnog dvorišta u Gospinom polju u dječji vrtić kapaciteta sedam odgojno obrazovnih skupina – jedne jasličke i šest vrtićkih. Vrtić bi služilo za smještaj više od 120 djece.

Sredstva za projekt „Rekonstrukcija i opremanje postojeće građevine druge namjene Dječjeg vrtića Biskupski dvor“ odobrena su u okviru Poziva Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, drugi poziv i to u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova.

Nastavno na ugovor sklopljen s Dubrovačkom biskupijom u sklopu planiranog projekta potrebno je provesti radove temeljite rekonstrukcije objekta, a koji obuhvaćaju statičku sanaciju, obnovu krova, izradu fasade, ugradnju lifta, novu organizaciju unutarnjeg prostora, priključak objekta na javnu kanalizaciju, nove instalacije, novi sustav grijanja i hlađenja, ugradnju sustava protupožarne zaštite.

Navedenim projektom, za koji je u tijeku ishođenje građevinske dozvole, predviđena je rekonstrukcija i opre-

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

U ovoj godini Grad bespovratno s 30 tisuća eura pomogao osam dubrovačkih obitelji u rješavanju stambenog pitanja

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 9

PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE U Rožatu uređena pješačka i biciklistička staza U Rožatu su završeni radovi uređenja pješačke i biciklističke staze, komunalnog projekta kojeg su u okviru prošlogodišnjeg procesa participativnog budžetiranja odabrali građani s područja Gradskog kotara Komolac.

Ova staza, poznata kao nekadašnji Napoleonov put, proteže se kroz naselje Rožat Gornji, povezujući izvor Omble s mjesnim grobljem. Prije uređenja, put je bio u potpunosti zakrčen, no sada je transformiran u uređenu šetnicu, pružajući građanima prostor za rekreaciju i uživanje u prirodi. Radove je, pod nadzorom Upravnog odjela za komunalne poslove, promet i mjesnu samoupravu, realizirala tvrtka Platanus.

Podsjetimo, Proračunom Grada Dubrovnika za 2024. osigurana je provedba ukupno 25 projekata koje su prošle godine odabrali građani s područja osam gradskih kotara i 17 mjesnih odbora za realizaciju u ovoj. Pojedinačne vrijednosti projekata iznose do 60 tisuća eura po mjesnom odboru i do 120 tisuća eura po gradskom kotaru.

Gradonačelnik Mato Franković uručio je još dva ugovora o dodjeli nepovratnih financijskih sredstava za rješavanje stambenog pitanja, u okviru mjere 30 x 30, kao pomoć mladim dubrovačkim obiteljima.Krešimir Glavinić dobio je nepovratna financijska sredstva za nadogradnju stambenog objekta, a Tajana Vulević nepovratna financijska sredstva za kupnju stambenog objekta.

nu, što je iznos za pomoć u rješavanju stambenog pitanja za 30 dubrovačkih obitelji.

Nakon što je u veljači raspisan javni poziv, prva dva ugovora dodijeljena su u lipnju, potom četiri u listopadu i sada u prosincu još dva. Svi korisnici dobili su bespovratno po 30.000 eura. I u proračunu za iduću godinu osigurano je 900.000 eura za ovu namje-

Tako je 39 mladih dubrovačkih obitelji putem modela dodijele stana u dugoročni najam pronašlo svoj dom u Mokošici, a nakon obnove nekretnina u povijesnoj jezgri, tri mlade obitelji s ukupno 12-ero djece uselile su u stanove u Gradu.

Kao odgovor na problematiku stanovanja koja u najvećoj mjeri pogađa mlade, Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je osmislila vlastiti model sustavne politike rješavanja stambene problematike nazvan “Dubrovačka stanogradnja”.

Projekt Participativnog budžetiranja, koji se provodi u organizaciji Grada Dubrovnika te Dubrovačke razvojne agencije DURA, nastavljen je i u ovoj godini, a građani Dubrovnika ponovno su odabrali najbolje od prijavljenih projekata koji će se realizirati u sklopu gradskog proračuna za 2025. godinu.

10 Fotogalerija

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

DOČEK 2025. GODINE

Dubrovnik u novu godinu po prvi put uvela svjetska zvijezda, Zucchero i Cetinski rasplesali Stradun U novu 2025. godinu, Dubrovnik je uplovio uz spektakularan vatromet. Prethodio mu je koncert talijanske mega zvijezde Zucchera Fornaciarija koji je na dočeku bio nešto posve novo, s obzirom na to kako na dočeku na Stradunu nikada nije nastupila zvijezda svjetskog ranga. Odlična zabava nastavila se uz Tonyja Cetinskog foto GORAN MRATINOVIĆ, AHMET KALAJDŽIĆ

Skupila se ekipa

Naravno da ne može bez spektakularnog vatrometa

Nekima je bilo radno

Nije nedostajalo originalnosti

Fotogalerija 11

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

Tony Cetinski je učinio odličan štimung

Publika je hvalila pozitivnu atmosferu, a glazbeni znalci Zuccherove genijalne izvedbe

Hej, ljepotice, moje prijateljice

Nila Miličić Vukosavić i Duško Ćurlić - voditeljski dvojac

Čeljad na dočeku pozdravio je gradonačelnik Mato Franković koji je poručio - uživajte na dočeku u najljepšem gradu na svijetu!

Samo nek je veselo

Ta divna mladost

Novu je na Stradunu dočekalo više od 10 tisuća ljudi

12 Kronologija

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Najgora privatizacija ne samo u Hrvatskoj, nego i puno šire

Kako smo izgubili javne površine na Babinom kuku Ni u najvećim banana zemljama nije se dogodilo da građani u vihoru privatizacije izgube čitav jedan kvart. Nigdje osim u Dubrovniku, točnije Babinom kuku Na posljednjoj sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća, među ostalim, raspravljalo se i o točki pod nazivom “Informacija o prijedlogu društva Valamar Riviera i Imperial Rivijera prema Gradu Dubrovniku o sklapanju sporazuma o uređenju imovinsko pravnih odnosa”. Kako je pojasnio gradonačelnik Mato Franković ta točka dnevnog reda bila je samo informativnog karaktera o kojoj se nije glasovalo.

Dugi niz godina Valamar i Grad Dubrovnik bore se oko javnih površina na Babinom kuku. U doba dok je gradonačelnik bio Andro Vlahušić pravne interese Grada Dubrovnika u ovom slučaju zastupala je odvjetnica Viktorija Knežević, današnja saborska zastupnica. Dolaskom Frankovića na čelo Grada promijenio se odvjetnički tim, ali spor i dalje traje. Naravno obje strane žele što više izvući iz cijele priče. Činjenica jest da su sada javne površine na Babinom kuku otuđene od građana Dubrovnika, a prije rata je taj dio grada bio omiljen, kako djeci, tako i odraslima.

Kako je moguće da se Valamar i Grad Dubrovnik uopće spore oko javnih površina, odnosno oko parkova, cesta, šetnica, teniskih terena…? Ako ih nazivamo javnim površinama, bilo bi onda logično da su u javnom vlasništvu, zar ne? Ili ipak ne bi? Da odgovorimo na to pitanje moramo se vratiti u devedesete godine i vrijeme privatizacije. Babin kuk, rijetko se to ističe u hrvatskoj javnosti, najsramotniji je primjer čitave privatizacije. Zašto? Zato jer privatni vlasnici nisu privatizirali samo hotele, nego i cijeli kvart. Ovako nešto je nezamislivo i u puno većim banana državama od Hrvatske, ali nažalost, dogodilo se upravo u našem gradu. Stoga donosimo kronologiju cijelog slučaja kako bi vam bilo jasnije kako je moguće da javne površine na Babinom kuku nisu upisane kao vlasništvo Grada Dubrovnika, a o čemu je godinama najiscrpnije pisao upravo Dubrovački dnevnik.

1971. - Općina Dubrovnik potpisala je 1971. godine s tvrtkom Minčeta export-import, pravnim prednikom poduzeća Babin kuk i Valamara, ugovor o davanju zemljišta na korištenje kako bi se izgradio turističko-hotelski kompleks s 5000 ležajeva. Kada se izgradnja završi, Minčeta export-import dužna je napraviti parcelizaciju zemljišta, a tamo gdje izgradi smještajne kapacitete, vlasništvo će upisati na svoje ime.

Međutim, članak 7. ugovora jako je važan za našu priču. Evo što piše u tom članku.

-Minčeta export-import obavezuje se izgraditi javne putove i javne zelene površine prema Detaljnom urbanističkom planu i glavnom izvedbenom projektu Babin kuk. Nakon izgradnje obavezuje se isparcelizirati zemljište i posebno izdvojiti zemljište na kojemu

su izgrađeni javni putovi i javne zelene površine od zemljišta na kojemu su izgrađeni hotelsko-turistički objekti i drugi prateći sadržaji. Namjenu ovih površina Minčeta ne može mijenjati, niti ih može otuđiti bez prethodne suglasnosti Općine Dubrovnik. Minčeta se nadalje obavezuje da će ovo zemljište koje će predstavljati javnu površinu i javne putove prenijeti na Općinu Dubrovnik besplatno, kada to budu dozvolili odnosi između Minčete i kreditora izgradnje Babin kuk – stoji u ugovoru, koje su potpisali direktor Minčete Antun Roko Lujak i Ante Vetma iz Općine Dubrovnik.

Bez obzira što su u ugovoru Općina Dubrovnik i Minčeta lijepo i jasno regulirali, odnosno kazali da će izgrađene javne površine, poput parkova, rekreacijskih zona i slično, te javni putovi biti kada se izgrade besplatno vraćeni građanima Dubrovnika, to se na papiru nikada nije dogodilo.

Jasno je i zašto – tadašnjim rukovodiocima činilo se da sistem nikada neće pasti, pa što bi žurili s parcelizacijom i upisivanjem vlasništva, kada je sve to ionako u društvenom vlasništvu i svi građani Dubrovnika ga bez problema mogu koristiti bez obzira je li u zemljišnim knjigama piše da je vlasnik Općina Dubrovnik ili Minčeta.

Početak devedesetih - Hotelsko turistički centar Dubrava Babin Kuk, koji je u to vrijeme još uvijek bio u javnom vlasništvu, prije rata u svom je posjedu imao brojne vrijedne nekretnine. Spomenut ćemo one najatraktivnije: hotele President, Argosy, Plakir, Tirena, Minčeta, kamp Solitudo, Kuća starog kapetana, Trgovački i gospodarski centar, odnosno poslovne prostore oko Malog Straduna, restorane Komin i Orsan, snack Maro, dječji centar, vanjski bazen, 12 tenis terena i još neke druge manje vrijedne izgrađene objekte. Odlučuje se kako će se Babin kuk privatizirati. Od travnja 1991. godine, pa sve do ožujka 1999. godine, na čelu Babinog kuka je direktor Mladen Falkoni koji ga vodi kroz proces privatizacije.

1994. - Babin kuk je raspolagao s nevjerojatnih 838 tisuća kvadrata zemljišta. Mladen Falkoni u početku privatizacije mora popisati imovinu tvrtke i njenu vrijednost. Tako Falkoni za 646 tisuća kvadrata zemljišta procjenjuje vrijednost i uključuje je u temeljni kapital Babinog kuka. Tadašnja cijena tog zemljišta je oko 80 milijuna njemačkih maraka, a nju je odredio Fond, dok je Uprava Babinog kuka procijenila vrijednost tog zemljišta na svega tridesetak milijuna maraka. Zanimljivo, da Državna revizija u svom izvješću ističe kako je vrijednost tog zemljišta bila veća od 100 milijuna maraka, što je za 20 milijuna maraka više od

Kako je moguće da se Valamar i Grad Dubrovnik uopće spore oko javnih površina, odnosno oko parkova, cesta, šetnica, teniskih terena…? Ako ih nazivamo javnim površinama bilo bi onda logično da su u javnom vlasništvu, zar ne?

Ili ipak ne bi? Da odgovorimo na to pitanje moramo se vratiti u devedesete godine i vrijeme privatizacije. Babin kuk, rijetko se to ističe u hrvatskoj javnosti, najsramotniji je primjer čitave privatizacije

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL, Goran Stanzl/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

„Čudna su to vremena bila. Javno pravobraniteljstvo i Fond za privatizaciju uopće nas nisu obavještavali o svojim odlukama, pa se često događalo da nam protekne rok za žalbu od donošenja odluke, jer mi nismo ni znali da je donesena. Tako je Grad Dubrovnik izgubio i neke druge nekretnine, ne samo Babin kuk.

Gledajući iz ovog kuta Grad Dubrovnik je u Zagrebu trebao imati zaposlenika koji bi nas obavještavao o odlukama Fonda i Javnog pravobraniteljstva“, govori ondašnji gradonačelnik Dubrovnika Vido Bogdanović

Kronologija 13

procjene Fonda, i čak za 70 milijuna maraka više ne- stiskali Javno pravobraniteljstvo da im da suglasnost go što je uprava na čelu s Falkonijem procijenila vri- kako bi Grad Dubrovnik dobio opet u vlasništvo javjednost tvrtke kojom upravljaju! ne površine na Babinom kuku. Bogdanović nam je 1994. - Puno važnije je da vrijednost za 191 tisuću me- prije devet godina objašnjavao specifičnost situacije. tara kvadratnih zemljišta nije procijenjena i ono ne -Čudna su to vremena bila. Javno pravobraniteljstvo ulazi u temeljni kapital tvrtke. i Fond za privatizaciju uopće nas nisu obavještavaTo je u suprotnosti s odredbama članka 2. Zakona o li o svojim odlukama, pa se često događalo da nam pretvorbi društvenih poduzeća koji kazuje da se to protekne rok za žalbu od donošenja odluke, jer mi nimora napraviti, inače se prenosi u vlasništvo Hrvat- smo ni znali da je donesena. Tako je Grad Dubrovnik skog fonda za privatizaciju. izgubio i neke druge nekretnine, ne samo Babin kuk.

1994. - Vrijednost tog zemljišta vjerojatno nije proci- Gledajući iz ovog kuta Grad Dubrovnik je u Zagrebu jenjena, jer je Upravni odbor Babinog kuka u sastavu trebao imati zaposlenika koji bi nas obavještavao o Ivan Đerek, Perica Cvjetković, Davor Miloglav, Šime odlukama Fonda i Javnog pravobraniteljstva. Ni ja, ni Đodan (ujedno je bio i predsjednik Nadzornog odbo- Ćićo Obuljen nismo imali dovoljno ljudi da se svime ra sve do kupnje Valamara) i Ivo Bautović, 1994. godi- time bave, a također smo imali i brojnih drugih prone donio odluku da se to zemljište prenese u vlasniš- blema s obzirom na teške poratne godine. Iz današtvo Grada Dubrovnika. Tih 191 tisuća kvadrata zemlji- njeg kuta to se čini greškom, što i jest, ali tada to ništa sastoji se od pomorskog dobra (21 tisuća kvadra- je bilo lako. Da smo se raspitivali o privatizaciji, odta), ceste i putovi (69 tisuće kvadrata), te onaj najvaž- mah bi nas proglasili državnim neprijateljima, jer je niji dio – oko 100 tisuća kvadrata neizgrađenog gra- tada privatizacija bila prioritet. Nažalost, u mnogim đevinskog zemljišta i zelenih površina. slučajevima se ispostavila kao čista zakonska pljačUpravni odbor, nakon odluke, podnosi zahtjev Jav- ka – prisjetio se svojevremeno bivši gradonačelnik nom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske za da- Dubrovnika Vido Bogdanović. vanje suglasnosti na ovu odluku, ali ta institucija, iz Epilog je da je Grad Dubrovnik ostao bez vrijednog nepoznatih razloga, nikad nije dala odgovor na su- zemljišta. Zbog nonšalancije državnih institucija, reglasnost. U to vrijeme funkciju javnog pravobrani- povi oko vlasništva djela zemljišta na tom atraktivtelja Hrvatske obnašao je Petar Šale. Još je zanimlji- nom poluotoku, vuku se sve do danas, a Grad Duvije u cijeloj priči što je prijedlog ugovora o vraćanju brovnik i Babin kuk još uvijek se spore po sudovima. javnih površina Gradu Dubrovniku, a koji su poslani Druga polovica devedesetih - Najluđe je od svega, u Javno pravobraniteljstvo, u međuvremenu – uni- što je Mladen Falkoni dio tog zemljišta koje je trebašten! Naime, DORH kaže da su dokumenti o vraća- lo pripasti Gradu Dubrovniku, tijekom druge polonju javnih površina Babinog kuka u vlasništvo Gra- vice devedesetih godina, prodavao fizičkim osobada Dubrovnika uništeni nakon isteka roka čuvanja ma, ali i one su imale problema oko upisa vlasništva, sukladno Pravilniku o zaštiti i obradi arhivskog i re- upravo iz razloga što vrijednost tog zemljišta nije bigistraturnog gradiva. la unesena u temeljni kapital Babinog kuka. Poslije Sad se postavlja pitanje zašto tadašnji gradonačelni- mnogih peripetija, kao vlasnik se upisala država odci Dubrovnika Nikola Obuljen (od 1993. do 1997.) i Vido nosno Fond, a kupci, koji su Falkoniju uredno platiBogdanović (1997.-2001.) prije same privatizacije nisu li zemljište, ostali su kratkih rukava, odnosno nisu

Javne površine na Babinom kuku još su pod upitnikom

14 Kronologija

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Vido Bogdanović: ‘Grad Dubrovnik je za vrijeme privatizacije trebao imati svog čovjeka u Zagrebu’

mogli upisati vlasništvo, iako je dio njih uredno do- bruto korisne površine na zemljištu koje je u vlabio građevinsku dozvolu temeljen kupoprodajnog sništvu naručitelja (Dubrovnik Babin kuk op.a.), naugovora te su uspjeli sagraditi kuće. Falkoni je, na- ručitelj se obvezuje, pored ugovorenih naknada iz ime, prije prodaje, trebao od Fonda za privatizaciju članka 7. osnovnog ugovora, isplatiti Institutu pozatražiti obnovu postupka pretvorbe, ali on to nije sebnu nagradu“. učinio, iako je po zakonu bio dužan.

Znači, ukoliko se u novom GUP-u proširi mogućnost Inače, kako bi Falkoni namaknuo sredstva za plaće gradnje Dubrovnik Babin kuku temeljem aktivnosti radnika i druge tekuće troškove, rasprodavao je ove Urbanističkog instituta (odnosno Programa za izrai druge nekretnine Babinog kuka. U njegovom man- du Urbanističkog plana uređenja Babinog kuka na datu prodano je točno 100 nekretnina. Prodavao je kojemu rade i koji će se uskoro naći pred gradskim zemljišta, poslovne prostore oko Malog Straduna, vijećnicima), dodijelit će mu se nagrada. A ta nagraskladišta, Kuću starog kapetana, praonicu u auto da je – čestica zemlje 1093/1. Nadalje, u članku 4. kampu Solitudo, restoran Komin, dijelove upravne Dodatka I Ugovora o kupoprodaji nekretnine stoji: zgrade te mnoge druge nekretnine. „Prodavatelj (Dubrovnik Babin kuk op.a.) će Kupcu (Ur1999. - Investicijski fond Dom fond postaje većin- banistički institut) izdati tabularnu izjavu podobnu ski vlasnik Babinog kuka i ‘ubacuje’ ga u tvrtku ko- za prijenos vlasništva predmetne nekretnine u zeja je pod njihovom kontrolom te instalira direktora mljišnim knjigama s imena i vlasništva ProdavateUwea Geisera na Falkonijevo mjesto. lja na ime i vlasništvo Kupca nakon što bude done2001. – Dubrovnik Babin kuk, koji je sad u privat- sen Generalni urbanistički plan Grada Dubrovnika i nom vlasništvu i vodi ga predsjednik Uprave Niko ukoliko bude omogućena izgradnja najmanje 100 000 Koncul s Urbanističkim institutom Hrvatske (firma m2 BKP-e (bruto korisne površine), na zemljištu koje u privatnom vlasništvu) sklapa Ugovor za pružanje je u vlasništvu Prodavatelja, sve sukladno članku 2. inženjering i konzalting usluga. Drugim riječima, po- Aneksa Generalnom ugovoru za pružanje inženjering staju poslovni partneri. i konzalting usluga od dana 2. travnja 2001. godine“.

2004. – Dubrovnik Babin kuk i Urbanistički institut Devet mjeseci nakon potpisivanja Dodatka 1 KupoHrvatske sklapa ugovor o prodaji nekretnine na Ba- prodajnom ugovoru, znači u studenom 2005. godibinom kuku poviše Uvale Lapad, odnosno čestice ne, Poglavarstvo Grada Dubrovnika izglasava izmje1093 (koja će se kasnije dobiti dodatak kroz jedan). U ne i dopune GUP-a koji omogućava brojna prošireUgovoru pored broja čestice stoji kako je riječ o šu- nja građevinskih zona po Dubrovniku – među ostami, a ne građevinskom području. Kupoprodajna cije- lim se i tvrtki Dubrovnik Babin kuk povećala mogućna je 869 tisuća kuna, a Urbanistički institut je mo- nost gradnje na zemljištima u njenom vlasništvu. že platiti putem prijeboja. Ovo uopće ne bi bilo zani- 2021. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika većinom mljivo da Urbanistički institut ne sudjeluje u dono- glasova usvojilo je Prijedlog odluke o izradi Izmješenju prostornih planova Babinog kuka za što ga je na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Duovlastio upravo Grad Dubrovnik. Klasični sukob in- brovnika, Izmjena i dopuna Generalnog urbanističteresa. Znači Valamar i Grad Dubrovnik koji se danas kog plana Grada Dubrovnika i Izmjena i dopuna Urspore po sudovima u mandatima Andra Vlahušića i banističkog plana uređenja “Babin kuk”. Taj je poMata Frankovića bili su povezani preko Urbanistič- stupak još uvijek u tijeku, kao i sudski postupci o kog instituta za vrijeme mandata Dubravke Šuice. kojima su raspravljali dubrovački gradski vijećnici 2005. - U veljači 2005. godine – devet mjeseci prije na prethodnoj sjednici Gradskog vijeća. nego što će Gradsko poglavarstvo izglasati izmje- Gledajući sve ovo jasno je da su nesposobnost i ne i dopune famoznog GUP-a Dubravke Šuice – Du- šlampavost državnih institucija u vrijeme privatibrovnik Babin kuk i Urbanistički institut sklapaju Do- zacije dovele do toga da javne površine na Babinom datak I Ugovoru o kupoprodaji nekretnine. U Član- kuku nisu upisane kao vlasništvo Grada Dubrovniku 2. tog Ugovora stoji: ka te su na taj način oduzete od građana. Valamar „Ukoliko Institut u okviru svojih ugovorenih aktivno- za taj propust nije kriv, oni su te javne površine dosti postigne da donesenim Generalnim urbanistič- bili kao božićni poklon. Na kraju će sudovi donijeti kim planom Grada Dubrovnika bude omogućena konačnu odluku, iako tko zna kada, jer je već prošizgradnja najmanje 100 tisuća metara kvadratnih lo puno vremena otkako se spor krenuo rješavati.

Tadašnji javni pravobranitelj RH Petar Šale nikad nije dao potrebnu suglasnost da se javne površine na Babinom kuku pripišu u vlasništvo Grada Dubrovnika

Aktualno 15

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Milanović „osvojio“ veći dio Dubrovačko-neretvanske županije uz nekoliko iznenađenja Iza nas je prvi krug predsjednički izbora, a vrlo je malo nedostajalo ne bude drugog kruga. Ipak, na birališta ćemo ponovno 12. siječnja Piše Ivana Smilović foto Goran Stanzl, Matija Habljak/PIXSELL

Napeta je bila izborna noć za predsjed- noviću. ko je u usporedbi s izborima 2019. vidljivo ničke kandidate, a pogotovo za aktualnog „Sada ga ja pozivam: Zorane, izađi, reci što da su tada glasači dali svoje povjerenje predsjednika Zorana Milanovića. On je misliš i znaš, kakav je tvoj program, a ja Kolindi Grabar Kitarović. Za nju je u Župi prema predizbornim anketama, a i prema znam da je moj program puno, puno bo- dubrovačkoj glasalo 39,76 posto birača, prvim objavljenim brojkama DIP-a prela- lji za budućnost Hrvatske. Kao sportaš na drugom mjestu je bio Miroslav Škoro, zio 50 posto ukupnih glasova, što bi zna- znam da se događaju stvari gdje ova ra- a tek onda Milanović s 19,74 posto glasočilo da drugog kruga nema. Međutim, dalj- zlika može izgledati na prvi pogled velika, va. U Konavlima je prije pet godina Grabar njom obradom biračkih mjesta, postalo je ali ona je meni izazov“, kazao je.

Kitarović osvojila 39,17 posto, a Zoran Mijasno da ipak ništa od te opcije. lanović 21,15 posto glasova. Pet godina je U drugi krug su tako prošli Zoran Mila- PROMJENE U ŽUPI I KONAVLIMA dug period, pa je teško procijeniti što je nović s 49,09 posto i Dragan Primorac s Nacionalnom poretku sličan je onaj u Du- utjecalo na volju glasača, ali činjenica je 19,35 posto glasova, a izbori će se, ovaj brovačko-neretvanskoj županiji. Zoran da se dogodio određeni zaokret. put s dva kandidata, ponovno održati Milanović dobio je 41,62 posto glasova, U svakom slučaju, Milanović je „dobio“ i 12. siječnja. Poredak kandidata koji nisu dok je Dragan Primorac na 26,66 posto. Korčulu, Ploče, Blato, Janjinu, Kulu Norinprešli deset posto je: Marija Selak Raspu- Marija Selak Raspudić dobila je 8,56 po- sku, Lastovo, Lumbardu, Orebić, Smokvidić, Ivana Kekin, Tomislav Jonjić, Miro Bulj, sto glasova u našoj županiji, a 6,43 posto cu, Ston, Trpanj i Vela Luku. Primorcu su Branka Lozo i Niko Tokić Kartelo. glasalo je za Ivanu Kekin. Slijede Tomislav „otišli“ Opuzen, Metković, Dubrovačko pri„Ovo je odličan rezultat, još jednom zahva- Jonjić (6,23 posto), Miro Bulj (6,03 posto), morje, Mljet, Pojezerje, Slivno i Zažablje. ljujem svima koji su me podržali. Onima Branka Lozo (2,06 posto) i Niko Tokić Kar- Nakon burne i glasne kampanje u kojoj koji nisu ne zamjeram, ali pozivam da u telo s 0,77 posto. je sudjelovalo osam predsjedničkih kandrugom krugu izađu u većem broju i daju Što se tiče samog Dubrovnika, Milano- didata, točnije sedam, uz povremeno Mimi bokun povjerenja, a ja ću učiniti sve da vić je nadmoćno pobijedio s 45,42 posto lanovićevo istupanje, „pala knjiga na dva ih ne iznevjerim i ovog puta jer je iza me- glasova dok je „drugoplasirani“ Primorac slova“. Politički analitičari daju male šanne dug put, iskustvo, godine rada, svega osvojio 19,91 posto. se Primorcu za preokret, ali bit će zaništo čini državnika“, kazao je u obraćanju Zanimljivo je da su više glasova Milano- mljivo vidjeti na koji način će to pokušanakon izbora Zoran Milanović. viću dali birači u Župi dubrovačkoj i Ko- ti postići, ali i hoće li Milanović nastaviti Primorac se, uz građane, obratio i Mila- navlima, gdje obično pobjeđuje HDZ. Ta- kampanju – skoro stalne šutnje.

16 Anketa

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

OSVRT NA PROŠLOST I POGLED U BUDUĆNOST

Poznati Dubrovčani o tome kakva im je bila 2024. i čemu se nadaju u 2025. godini Pitali smo poznate sugrađane da daju svoj osvrt na lanjsku godinu i otkriju čemu se nadaju u ovoj Piše Ivona Butjer Mratinović, Rafael Barkiđija foto GORAN MRATINOVIĆ

Marko Potrebica, predsjednik Gradskog vijeća i ravnatelj Studentskog centra: 2024. godina je u poslovnom smislu bila izuzetna, s obzirom na to kako je projekt prvog hrvatskog akademisa, u kojem sam sudjelovao, zaživio u punom opsegu, upravo onako kako sam ga i zamišljao. Samoodrživi smo, primamo dobre komentare studenata i sugrađana, što nam je jako važno, ali i posjetitelja. Što se tiče Gradskog vijeća, imali smo stabilnu i kvalitetnu godinu, a osobno veseli i donošenje rekordnog proračuna. Radimo kvalitetno i pošteno, bez ikakvih afera, i inače i u ovom izbornom vremenu.

Privatno, ono što je najvažnije jest to da je obitelj na okupu.

Bila je to i godina u kojoj sam pretrpio jedan veliki osobni gubitak, što se nažalost također događa u životu, i to je nešto s čim se nije uvijek lako nositi.

Za 2025. najbitnije je zdravlje, prije svega svih ukućana i prijatelja, a za drugo sve ćemo se sami pobrinuti. Jer zdravlje je n e š t o što nema cijenu.

Terezina Orlić, predsjednica Županijske skupštine: Prošla godina za mene je bila dosta dobra. U mirovini sam već četiri godine, pa ako imate tu sreću da doživite mirovinu, a onda je još i živite u zdravlju, zar vam treba više? Međutim, bez obzira što sam u mirovini, imam prilično angažmana, nekih više, a nekih manje zahtjevnih, koji me vesele. Mislim kako još uvijek mogu dati neki svoj društveni angažman, nisu mi tako velike godine… Situacija općenito, ni u gradu ni u županiji, nije loša, u svakom slučaju bolja od nekog hrvatskog prosjeka, zahvaljujući dobrim turističkim brojkama. Nadam se kako će i 2025. godina biti barem toliko dobra kao 2024..

Željko Raguž, predsjednik Uprave Luke Dubrovnik: Godina 2024. na poslovnom planu bila mi je prilično uspješna. Ostvarili smo sve planove koje smo pred sebe predstavili. Sve službe unutar Luke Dubrovnik pozitivno su poslovale i nadamo se kontinuitetu takvog poslovanja i u 2025.. Nadamo se konačno dobrim vijestima vezanih uz početak gradnje putničkog terminala što bi bila kruna svih projekata na području grada.

Privatno, 2024. je bila dobra godina. Puno rada i malo sna zbog velikog broja najmlađih članova obitelji, ali prožeta ponosom, srećom i zadovoljstvom.

U 2025. želim, kako i svake godine, samo jedno - zdravlje za svo j u obitelj i prijatelje i prestanak svih ratova u svijetu gdje stradaju nedužni.

Nila Miličić Vukosavić, glavna urednica Radio Dubrovnika: Protekla godina bila je za mene istovremeno ispunjena i prelijepim, i teškim trenucima! Svega je tu bilo: i nezaboravnih putovanja, i druženja s divnim prijateljima, i poslovnih izazova... Briga i radosti, uspona i padova, nade i sjete, suza i smijeha... Uglavnom, svega onog što život čini životom, i sve tegobe koje nas nisu dokrajčile, samo su nas ojačale!

U 2025. se prije svega, i više od svega, nadam dobrom zdravlju! I svom, i svih mojih bližnjih i dragih ljudi, moje djece, obitelji i prijatelja! I da sačuvam optimizam, ljubav i osmjeh, da svijet u kojem živimo postane bolje i mirnije mjesto, a da moje sigurno utočište uvijek ostane u Sebinom naručju.

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik: Poslovna godina je bila izazovna, na što sam zapravo već naviknut. U privatnom smislu je također bila na momente zahtjevna jer je s četvero djece uvijek izazovno, ali s druge strane i emotivno ispunjavajuće. Zahvaljujem Bogu što sam sve izazove uspješno riješio. U 2025. godini se nadam dobrom zdravlju, a sigurno me čeka još više posla.

Ana Miličić, voditeljica Službe civilne zaštite Dubrovnik: Za 2024. godinu mogu reći da je sigurno neću zaboraviti. Rijetko ili nikada ne odustajem od svojih snova, želja i ciljeva, a ove su se godine ostvarivali jedna po jedan i dali mi vjetar u leđa za godinu što dolazi i nove izazove.

Ne kažem da nije bila teška ali isplatilo se, zbog nekih možda najljepših trenutaka u životu koje mi je pružila. Kad s 50 godina prvi put uspiješ darovati krvi, pa to još tokom godine ponoviš dvaput, kad prvi put vidiš Rim i Pariz, kad se upišeš u planinarsku školu pa prvi put popneš neke prekrasne vrhove i upoznaš neke sjajne ljude, kad uspijevaš uza sve obaveze održavati prijateljstva i odnose koji su ti važni, kad nakon više od 35 godina prvi put staneš na skije i živ se vratiš kući, onda nemaš što drugo nego godini koja dolazi reći „Vodi me dalje!“ Poslovnu godinu su obilježili neki zanimljivi projekti i sjajne suradnje sa zanimljivim i pozitivnim ljudima, što će se, vjerujem, nastaviti i u 2025.. Tko može poželjeti više?

Vedran Kosović, predsjednik DPDS-a: 2024. će ostati zlatnim slovima upisana u povijesti Društva. To je godina kada smo dobili međunarodno priznanje za kontinuirani rad na obnovi i prezentaciji spomeničke baštine. Organizacijom međunarodne konferencije na temu Planiranja i upravljanja baštinom smo se nastavili povezivati i dijeliti iskustva na europskoj razini. Pokrenuti su svi projekti koje je korona zaustavila i tome su pridodani novi projekti obnove baštine. Organizacijom niza aktivnosti smo se trudili prikazati ljubav prema nasljeđu i staviti baštinu u fokus svih razvojnih planova. Posebno nas veseli otvaranje Društva prema najmlađima, a to je definitivno nešto što ćemo nastaviti njegovati i u 2025. godini. Sve navedeno i obvezuje, stoga su planovi za sljedeću godinu sasvim jasni: neumorno nastaviti raditi na onome što nas čini drugačijima i različitima od ostalih, na onome što nam pruža dodatnu vrijednost u budućnosti, a sve na temeljima slavne prošlosti.

Maja Grgić, glazbenica: U 2024. godini sam uspjela ostvariti neke dugo planirane želje i ciljeve. S vrhunskim hrvatskim glazbenicima snimila sam i objavila svoj novi nosač zvuka pod nazivom NIM NOW i ostvarila lijepi broj koncerata na kojima sam imala priliku promovirati autorske pjesme sa spomenutog albuma. Suprug i ja inače dosta radimo i oko njegovog seoskog domaćinstva, ali ove godine smo našli više kvalitetnog vremena za obitelj, tako smo ga u miru i proveli s njegovo troje djece. A u srpnju su došle najljepše vijesti - saznali smo da nas je Bog blagoslovio mojom trudnoćom i kako ćemo uskoro postati roditelji mom prvom, a Nikovom četvrtom djetetu.

U 2025. godini jedino što želim za svoju obitelj je da nam Bog podari dobro zdravlje. Za sve drugo ćemo marljivo raditi, kao i do sada.

Anketa 17

Frane Ćirak, trener i šef struke PK Jug: 2024. je bila vrlo uspješna i dobra godina, kako za mene, tako i za PK Jug. Može se reći da smo imali godinu za povijest. Vlaho Nenadić je bio drugi na Europskom juniorskom prvenstvu, Juraj Barčot je plivao finale Europskog seniorskog prvenstva. Muška momčad Juga okitila se naslovom ekipnog prvaka Hrvatske. Bilo je tu još niz uspjeha navedenih plivača, ali i mladih nada.

U 2025. godini svima želim prvenstveno mir, zdravlje i sreću. I da bude uspješna kao Jugova 2024.!

Carmen Miloglav, kapetanica ŽKK Ragusa: 2024. godina je meni bila zaista posebna, kako privatno tako i sportski. U privatnom dijelu pale su zaruke i to je nešto što je svakako uljepšalo i dalo dodatnu posebnost ovoj godini. Sportski gledano, sezonu smo završili na najljepši mogući način osvojivši četvrto prvenstvo i slobodno mogu reći, nagradivši sebe za sav trud i rad, unatoč svim preprekama koje smo imali tijekom sezone. Voljela bih zaželjeti svim ljudima sretnu i blagoslovljenu 2025. godinu! Nek im bude ispunjena radosti, srećom, ljubavi i zdravljem te predivnim trenucima sa svojim najmilijima.

Maja Andrić, humanitarka i poduzetnica: 2024. je bila nikad bolja godina. Puna zdravlja i veselja.

Obiteljskih druženja i poslovnih uspjeha. Naglasak je naravno na humanitarnoj akciji ’24 sata bez kompromisa’ s kojom uvijek završavamo godinu, a s kojom smo u 2024. postigli nikad bolje rezultate. Zahvalni smo na povjerenju, ljubavi i snazi koju su nam svi ljudi dali!

Stjepan Simović, županijski vatrogasni zapovjednik: U poslovnom smislu je 2024. godina bila jedna od boljih jer nismo imali puno intervencija ni ozbiljnije požare, osim onog jednog u Ponikvama, no i on je ugašen isti dan. Također, zadovoljan sam i što po prvi put imamo veliki broj vatrogasaca u vatrogasnoj školi u Splitu, njih 33. Sretan sam što sam uspio privoliti ljude da se vrate vatrogastvu, to je najzahtjevniji dio…

Privatno, godina je bila vesela, a obilježilo je vjenčanje mog sina. Bio je to veliki događaj u našoj obitelji. Svi smo na okupu, živi i zdravi, što je najvažnije.

U 2025. godini želim što manje vatrogasnih intervencija, zdravlje, i da smo svi na okupu, kako doma, tako i u vatrogastvu.

Sve Mihaela Mikulandra, direktorica Čistoće Evo došao je i kraj 2024. godina i čini mi se da je baš proletila. Bila je kao i prethodna na ovome radnome mjestu puna izazova, ali i prilika da pokažemo odgovornost i zajedništvo. Korak po korak timski smo pridonjeli da bude ipak malo uspješnija od prethodne. I privatno je bila izazovna s nekim novim momentima, ponekad s lošim danima, ali s puno više onih lijepih, prekrasnih dana. U 2025. godini želim samo zdravlje i da smo svi tu, na okupu. Sve ostalo će doći i proći! Sretnu Novu godinu želim svim mojim kolegama i njihovim obiteljima, kao i svim vašim čitateljima!

18 Ljudi među nama

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

SRASTAO S GRADOM

’Naš Irac’ Matthew Grealish kroz drvo i živu glazbu donosi duh jednog starog Dubrovnika Često se po Gradu zna čuti: Trebamo strance da nam rade, ali ne bilo kakve! Ovaj Irac zimi je marangun i radi s drvom, a ljeti kroz živu glazbu podsjeća na jedno vrijeme kad je u Dubrovniku to bila sasvim uobičajena pojava Piše Ahmet Kalajdžić foto AHMET KALAJDŽIĆ

Nedostatak radne snage sve je uočljiviji i u našem gradu, a gazde, posebno vlasnici ugostiteljskih i turističkih objekata u Dubrovniku muku muče kako pronaći potrebne radnike bez kojih mogu tek staviti ključ u bravu i objekte trajno zatvoriti. Mnogi izlaz iz te situacije vide u stranim radnicima, ali su svjesni kako se tu krije “mačak u vreći“. Jer, ako se utvrdi da bez obzira na godine, spol i boju kože, strani radnik zapravo ne zna posao za kojeg je agenciji koja ga je dovela naveo da je osposobljen, tad je jezična barijera gazdama najmanji problem kojeg imaju.

PROMOTOR KLAPSKE PJESME Istodobno, dok mnogi u potrazi za većim standardom i boljim sutra odlaze u inozemstvo, Dubrovnik ima sve više stranih radnika. Svi sugrađani imaju stav o njima, a najoriginalniji kojeg smo čuli svakako je: ‘Trebamo strance da nam rade, ali ne bilo kakve!

Nama trebaju iz Zapadne Europe. Daj Bože da ih imamo još kao što je onaj naš Irac!’.

A u potragu za “našim Ircem“ uputili smo se unutar povijesne jezgre još ljetos i pronašli ga vrlo brzo jer se ispred njegova kafića, bolje reći bistroa “Barka“ u Antuninskoj ulici, tijekom turističke sezone jedino još može čuti prepoznatljiva i živa, dalmatinska klapska pjesma. Njegova se “Barka“ tako pretvorila

u nezaobilazni punkt kojeg pohode turisti sa svih strana svijeta, posebno oni koji žele da osjete duh Grada na način kakav su čuli da je nekad bio i žele se uvjeriti kakvo je to ozračje vladalo sve do Domovinskog rata na predjelu od Pila do Ploča. Matthew je doslovce upijao priče o negdašnjim ugostiteljima i ponudi Grada, posebno o bivšem “Taliru“

‘Nije mi teško raditi sa stolarijom’

i odlučio se za ponudu isključivo izvornih domaćih zalogaja i hrvatskih vina. No, zvuči kao ironija da, u kontekstu povijesne činjenice kako se danas s neskrivenom sjetom priča da se nekad živa dalmatinska glazba mogla čuti ispred desetine objekata, to danas može čuti samo ispred objekta u vlasništvu jednog Irca. Ali, na to je vjerojatno

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

Ljudi među nama 19

nu godina. Volim gletovati, pituravati s (zrač- Recimo i to da je Matthew iz Dublina u Grad nim) “pištoljem“ i sve obnoviti- razdragano došao tragom ljubavi: njegova je supruga nam i s nepatvorenim sjajem u očima pri- Dubrovkinja i može se reći da ga je naš grad ča Matthew Grealish. On je taj samozatajni osvojio. I zarobio mediteranskim načinom “naš Irac“, kako ga sugrađani sve češće na- života protkanog čarima obiteljskih blagozivaju, a radionicu je otvorio u prostoru Za- dati. Vidi se to posebno kad sa sjajem u očiklade Blaga djela u Dropčevoj ulici, tek ne- ma priča o svojoj kćerkici i planovima koje koliko metara od Straduna. želi realizirati. Pa i kad priča o teškoćama Priznaje kako mu uopće nije teško raditi sa na koje nailazi, Matthew sa svima, gostima stolarijom ili obnovom namještaja, ne odbi- i sugrađanima, priča simpatičnom mješaja ni ako treba s bagerom i betonom, a već vinom engleskog i raguzejskog. je radio posebne narudžbe dijela ugostite- “Ođe imam malih problema s mladim ljudilja i malih brodara, pa i za ovoljetni Lopud ma koji ne žele raditi kao ja, rukama kao mefilm festival. Ipak, najveći mu je problem to štar sa strujom, vodom i sve. Ali, ipak imam što nema dovoljno vremena za sve što želi čovjeka koji ima radionicu i pomaže mi. Mii voli raditi. - Da, fali mi vremena, želim radi- slim da je iz Grude u Konavlima. Ali, moja ti u ovoj radionici po cijeli dan, a raduje me je edukacija počela s tatom koji ima firmu da susjedi na sve gledaju pozitivno. Tu sam za građevinske radove. On me je sve nauveć pet godina i sretan sam kad i ljudi vi- čio. S njim sam bio svaki vikend, kao god bih de rezultat i mojih ruku djelo. Evo, radim od imao slobodnog vremena nakon škole, već utjecala i činjenica da je Matthew i glazbe- duba što treba za “live tuna show“ te brod- od desete godine. A sad imam 38 i educirao nik: svira gitaru i “udara“ bubnjeve. No, u se- ske stolove, ali i daske za sushimi i ono što sam se s još nekim starijim ljudima. Cijeli zoni, okretan kakav jest, često osobno po- u Engleskoj nazivamo “floating shelf“ (tzv. sam život radio s tatom i četiri godine pohađao ‘high school’, učio za meštra od stoslužuje goste i pomaže konobarima. Zbog lebdeće police). svega, ovog ljeta nije bilo prigode za opušteni razgovor kojeg smo odgodili i dogovorili za vrijeme kad sezona popusti i kad se on konačno okrene svojoj prvoj profesiji te drvetu kao istinskoj ljubavi. Jer, Matthew je marangun i stručnjak za drvo kakvi su nekad bili i o kojima znamo samo iz priča naših djedova i ljudi koji su o tim meštrima stvorili urbane legende i dali im zaslužnu aureolu kao gotovo nadnaravnim bićima.

“MJEŠAVINA“ ENGLESKOG I RAGUZEJSKOG -Sad renoviran jednu kuću gore u Žudioskoj ulici. Volim to kad mi ljudi daju posla sa starim kućama na Stradunu i oko njega, kad im mogu dati novi duh i energiju. Normalno radim sve: brusim parkete i persijane, kitujem, impregniram drvo, montiram… Najviše volim kad imam staru kuću i kad je treba srediti od vrata i poda do persijana, kad mi daju da je potpuno refrešam i da u Gradu zasja kao nova. Teško je to raditi, ali raduje kad ponovno daš dušu nekoj kući u kojoj se prozori nisu obnovili 70 pa i stoti-

Njegova se “Barka“ tako pretvorila u nezaobilazni punkt kojeg pohode turisti sa svih strana svijeta, posebno oni koji žele da osjete duh Grada na način kakav su čuli da je nekad bio i žele se uvjeriti kakvo je to ozračje vladalo

Matthew Grealish

20 Ljudi među nama

larije i drvenih brodova, a kako sam se želio specijalizirati, tu sam učio sve aspekte profesije te godišnje išao šest mjeseci u školu, a ostalih šest mjeseci sam radio“priča Matthew.

RENTIJERSTVO ISPRED RADA “Mogu reći da te tamo škola malo plati kad učiš u školi, ali kad nisi u školi i radiš sa šefom, plaća te on. Tako me šef plaćao po više stotina eura tjedno, ali kad sam prve dvije godine u školi dobivao svaki tjedan samo 150, u trećoj godini već 250, u četvrtoj… Ali, ovaj je posao težak za mlade ljude koji žele kupiti auto i uživati u životu, oženiti se, ali vidimo da ođe imamo malo problema zbog mentaliteta... Ovdje je kultura sezonskog rentinga: ne treba ništa raditi zimi. Mogu kupiti sve što trebam ako samo radim s gostima šest mjeseci, i mladi ljudi to vide - tko ima najbolje auto, motor, kuću i sve ostalo te misle: zašto ja trebam ući na ‘trade’?”, govori nam.

Na opasku ‘što ako turizam zakaže?’, Mathew brzo uzvraća.

- Da, turizam je turizam, ali ja radim cijelu godinu, imam kafić i u njemu radim od večeri do kasno u noć, a danju radim kao me-

Matthew je i marangun i stručnjak za drvo kakvi su nekad bili i o kojima znamo samo iz priča naših djedova i ljudi koji su o tim meštrima stvorili urbane legende i dali im zaslužnu aureolu kao gotovo nadnaravnim bićima

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

štar u radionici i to mi je normalna, dobra rutina. Jer, ako želiš dobar život, trebaš raditi! Ne može se sjediti i s rukama šest mjeseci ništa ne raditi! Osobno želim mlade ljude naučiti ovom poslu da budu najbolji, ali ih je teško naći, i sam znaš, nas dva mlada čovjeka, zajedno radimo cijelu zimu. Tako mi je jedan odbio i rekao ‘želim stan i u kuću za playstation i sve ostalo’ - odgovara.

Na kraju razgovora Matthew ponovno naglašava kako dolazi iz velike obitelji, kako je sretni otac četverogodišnje djevojčice koja je prvo unuče njegovim i roditeljima njegove supruge. Priznaje i da je još uvijek duboko povezan sa svojim roditeljima koji su kupili staru kuću u Orašcu u kojoj njegov 60-godišnji otac planira, kad se djelimice umirovi, provoditi šest mjeseci godišnje, a ostatak godine u rodnoj Irskoj.

Vratio je živu glazbu na gradske ulice

“Da, turizam je turizam, ali ja radim cijelu godinu, imam kafić i u njemu radim od večeri do kasno u noć, a danju radim kao meštar u radionici i to mi je normalna, dobra rutina. Jer, ako želiš dobar život, trebaš raditi! Ne može se sjediti i s rukama šest mjeseci ništa ne raditi!”

Kolumna 21

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Mama, neću bit predsjednik Jedino sučeljavanje predsjedničkih kandidata na državnoj TV, uz one poznate i bar naoko vješte igrače, gledateljima je približilo i neke nove, buduće talente. Tako smo gledali, više nego slušali, gospara Tokića, uglavnom na rubu plača, a svako njemu upućeno pitanje prijetilo je da taj rub prijeđe. Šteta jer se, kaže on, za ovaj nastup pripremo - tri godine.

Nezavisni kandidat za predsjednika Jonjić ustvrdio je da Hrvatskom i dalje dominiraju strukture proizašle iz jugoslavenskog sustava što dokazuju biografije političara, neobjektivni povijesni udžbenici i prikrivanje zločina. Steko se dojam da bi se, kad bi bio izabran, u svom mandatu bavio 1945., a ne 2025. godinom.

Pa onda gospar Bulj, znan ko simpatični kre- toga smo trebali proslavit Božić. zubica lavljeg srca, naturščik koji ne pozna I tek koji dan nakon najdražeg blagog dana, ni zakone, ni Ustav, međunarodno pravo, morali smo onako, pod pritiskom priprema ali ni pravopis. Pa ne bi bilo zgorega dodat za ostatak blagdana i Novu godinu - na iztitlove na ekranu dok on govori, bez obzira bore. Koga birat i zašto? Kandidata većine na njegovu tvrdnju da su njemu ciljani bi- lokalnih, ali i državnih ‘djedova božičnjaka’, rači uglavnom iz ruralnih sredina. koji su Hrvate darivali božićnicama, ili one Gospođa Lozo, odana primarno vjerskim i koji obećavaju još više? Vječno pitanje, ‘ko obiteljskim vrijednostima, strogo se proti- nas od svih njih najviše voli? Hoće li nas vovi politici naše Šuice i njezine zamjene sta- ljeti i nakon izbora, pa da možemo opuštenovništva, grozi se bujanju rodne ideologi- no slavit ovu, a kome se posreći još i ostaje pa shodno tome i ideje da nam u škola- lih pet novih godina njihova mandata? Učima rade učitelji u kotulama. Jedva čeka vra- nili smo što smo najbolje mogli. Ili nismo? A titi ponos hrvatskom muškarcu, a on bi bio onda je došla 2025.. ponosan na nju. Nije spomenula odore cr- Naši su sugrađani tradicijskom pucnjavom kvenih učitelja. i na zabavama kapitalnih pjevača proslavili Ostali uobičajeno; opjevana Marija Selak novogodišnju noć. Grad je častio. Drugi su uz uobičajenu elokvenciju smišlja pozdra- ostali doma uz bogatu trpezu i šampanjac. ve, Kekin ljuta na tzv. muževljeve prijatelje, Ko i vazda, kad su se kazaljke poklopile na ali još više na nekoga od prisutnih što stal- broju 12, ne’ko je mislio na nas, mi na nekono kašlje dok ona priča. Drsko! ga, ne’ko sam na sebe. I opet smo zaželjeli Doktor Primorac usnio je san kako ga svi svojim najbližima više od onoga što se moHrvati (osim Hebranga) vole pa uporno kri- že ostvarit. Ni političare nismo zaboravili. Bitizira svih i neurotično upada u riječ Milano- li oni ‘naši’ ili ‘njihovi’, poželjeli smo da se ne viću, svom protivniku koji ga naziva lažnim, dijele na lijeve i desne tek na osnovu anapoput novčanice od 13 eura. mneze o tome koja im polovina mozga radi.

A Milanović jasan, začuđujuće pristojan i U danima blagoslova kuća, jedan svećesuveren. Kvalitetno pere sve svoje direktne nik kod Đakova je dokazo da nije u soldima protivnike, osobito doktora šarmera i opje- sve, kako tvrde bezbošci kad njorgaju o civanu gospođu Raspudić. Kako i ne bi, kad jeni koštanja kućnog blagoslova. Odbio je osim Hegela samo on, na teorije začinje- prolit svetu vodu na obitelj u kojoj, uz dvoje ne činjenicama, nadmoćno odgovara ka- male djece, živi i jedno veliko, iz ženinog prko je to ‘tim gore po činjenice’. Ma ‘ko ga ne vog braka. Uz napomenu da će ionako svrbi zaokružio, pa makar nam poslije izbora šit u paklu zbog dva braka i da su im djeca kazivo srednji prst iz helikoptera? Ali prije - cirkus. Eto, mogo je lijepo uzet solde i šu-

tat, ali nije jer je - principijelan.

Nisu se svi složili oko prijetnje paklom, tvrdeći da pakao postoji samo u ovom životu, u kojemu neki svećenici vjernike pribijaju na križ krivnje, strašeći ih kršćanskim dogmama. Tako se neopreznom humanoidnom mesojedu može dogodit da zbog konzumacije jedne fete pršuta na Badnjak posvadi cijelu familiju, pa mu prisjedne ne samo Božić, nego i Nova godina.

Starijoj čeljadi se čini kako je Crkva bila empatičnija i bliža vjernicima u vrijeme nesklone im ideologije, kad politika nije proklamirala onu: Bogu božje, caru carevo, a tebi što ostane. Njima je ovo samo potvrda da svaka vlast kvari, a apsolutna vlast kvari apsolutno!

Od Nove godine je počela naplata laganih plastičnih vrećica koje se u trgovinama nalaze uglavnom na odjelima voća i povrća.

Spas je pred nama; biti će manje plastike na zemlji, ali i CO2 u zraku, čim EU zakonodavci prestanu letjet privatnim avionima, po jedan ili dvoje.

Tako uz neodvojivi čep i vrećica od 1 centa spada u sami vrh izuma EU birokratskih trusta mozgova. Najnovija istraživanja su pokazala da besplatna vrećica zagađuje, a ona plaćena - ne.

A oni rijetki, koji bi ušparali par centi na najlonima, brzo će odustat od kupovine koja zahtjeva lijepljenje računa za svaku patatu ili kukumar posebno. Uz to im valja zaštitit ruke od šporkih patata jednokratnim rukavicama koje se potom - bacaju.

22 Ljudi među nama

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

HUMANITARNA UDRUGA

TATA JE TATA U njihove akcije uključuju se i kolendari, pomažu potrebitima, ali i poručuju: ‘Pomažu i oni nama jer smo zbog njih bolje osobe!’

Godina na izmaku mnoge će od nas potaknuti da se zapitamo – jesmo li mogli biti bolji? Humanitarna udruga Tata je tata nema taj problem. Njima će 2024. ostati u sjećanju kao godina u kojoj su organizirali veliki broj humanitarnih akcija i pomogli brojnim obiteljima Još lagano euforični zbog posljednje akcije, a ite- koliko stotina eura je veće od svih milijuna“, nadokako umorni, članovi udruge Tata je tata Matko vezuje se Saltarić.

Saltarić, Ivica Hajdić i Damir Raguž ipak su naš- A puno je još priča koje dokazuje da se dobra djeli vremena kako bi u razgovoru napravili svojevr- la brzo zakotrljaju. snu retrospekciju godine na izmaku. „Svake godine u Crkvi svetog Vida u Trstenom se A kako početi nego s onim u što su u posljednjim održava dječja priredba, nastupaju u primorskim danima uložili jako puno energije? Maren(daj) za nošnjama. Ove godine na tom događaju su skupDarija naziv je akcije u kojoj su, spravljajući maren- ljali za Darija, iskoristili priliku što su se okupili za de, prikupljali sredstva za dječaka s Korčule koji dobro djelo i skupili nekih 1000 eura“, priča Raguž. je već imao 17 operacija, a novac mu je bio potreban za 18.. Sretno naglašavaju da je akcija prošla DOBROTE NIKAD NE MANJKA i više nego uspješno.

Naglašavaju da je bilo „milijun“ mikro-akcija ko„Čak i po završetku akcije, Turistička zajednica Sla- je su se priključile onima udruge. Ono oko čega no se priključila, vođena gosparom Slavenom Zvo- su imali bojazan jest činjenica da su organizirali nom. Bilo je organizirano humanitarno događa- dvije velike akcije u kratko vrijeme. Zapravo – ninje, pjevale su klape, a prikupljeni iznos su pro- su htjeli biti dosadni, ali s druge strane, nisu moslijedili za Darija. Nešto zanimljivo – djeca s Mlje- gli zatvoriti oči pred teškim životnim situacijama. ta su skupila 850 eura kad su kolendavala. Pola No, dobrih ljudi ima dovoljno, pa i za dvije velike od toga su dali za Dom Maslina, a pola za Darija! akcije u kratkom vremenu!

Na Šipanu su se također skupili, napravili doga- „Oko 60 volontera je sudjelovalo u posljednjoj akđaj i prikupljali novce za Mihaela, dječaka koji ima ciji Maren(daj) za Darija. To je nevjerojatno. Oduproblema s vidom, za kojeg smo također imali ak- ševila me volja ljudi, od kojih sam neke potezao ciju. Poanta svega je da se dobro lako širi!“, pono- za rukav na ulici i govorio – treba mi pomoć idusno priča Hajdić. ćih pet dana! Došli su, od prvog do zadnjeg mo„Jednostavno se dogodi sinergija. Netko napravi menta su stajali s nama u kuhinji ili dostavljali do manju, netko veću akciju. Nama nekad više znači Pila marende, razvozili ih po gradu, bili na štandoda su naša djeca kolendavala i sve što su uspje- vima… Čudo kako su ljudi reagirali i kako im ništa la zaraditi daju za liječenje drugog djeteta, tih ne- nije bilo teško!“, priča Saltarić.

Piše Ivana Smilović foto Osobna arhiva

„Jednostavno se dogodi sinergija.

Netko napravi manju, netko veću akciju. Nama nekad više znači da su naša djeca kolendavala i sve što su uspjela zaraditi daju za liječenje drugog djeteta, tih nekoliko stotina eura je veće od svih milijuna“

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

Tu su kad treba pomoći, ali i zapjevati za rođendane dječice

„Kad god idemo negdje, nikada s računa udruge ne uzimamo novac za troškove putovanja i smještaja. Mi se nađemo ujutro, napravimo svoj fond s našim novcima i idemo dalje. Hoćemo tu biti čisti. Ako je netko namijenio 50 centi za liječenje djeteta, ne želim da ga mi trošimo na gorivo. Naša je volja da idemo gore i to je naš osobni i privatni trošak. A ono što je skupljeno ide u punom iznosu do planirane adrese“

Ljudi među nama 23

sli. Bio je to prekrasan momenat“, kaže Saltarić.

Toliko dojmova, a pričamo samo o posljednjoj akciji. A bilo ih je još puno. „Radili smo i akciju za Mihaela Bošnjaka koji je imao dvije teške operacije očiju, s neizvjesnošću za dalje, sa samohranom majkom u teškoj situaciji, kojoj smo trebali pomoći da ‘stane na noge’. Bili smo i u Vukovaru, gdje radimo akciju svake godine s dječjim vrtićima. Tu nam najviše pomogne DV Pčelica, organiziraju sajam na kojem su ove godine skupili 3400 eura. Mi te novce nosimo u Vukovar za udruge za djecu s posebnim potrebama i osobe s intelektualnim teškoćama, a novce smo dali i za jednu nepokretnu curu o kojoj 24 sata brinu roditelji i nalaze se u jako teškoj situaciji. Također, pomogli smo i obitelji koja je inače s Korčule, a u Vukovaru su s dvoje djece u Leptirićima na tretmanu za djecu s posebnim potrebama“, kaže Hajdić i prepričava kako su reakcije obično pune suza i beskrajne zahvalnosti.

EKIPA I ZA ZAPJEVATI „SRETAN ROĐENDAN“ Posebno dirljiv bio je jedan susret koji je uključiAkcije iza sebe redovito kriju dirljive i posebne vao Darijevu majku, Dijanu Šain. priče. „Dijana je došla do kuhinje kako bi ekipi donije„Ja sam ostvario prvi kontakt s majkom Mihaela pića, slatkiša, zahvalila i pomogla. U kuhinji je la Bošnjaka, Teom Bošnjak. Rekla je da ima trobio Dragan kojeg sam potegnuo za rukav i doveo je djece i tražila je brašno, rizi i mlijeko. Nije tražiu kuhinju, odgodio je put u Sarajevo i bio ‘meštar la novac. Rekla je da nema ništa u novčaniku, da od prikala’. Odrastao je u Domu Maslina, baš kao nemaju što jesti, pitala isključivo za spenzu. Kad i Dijana. U trenutku kad je došla, vidjeli su se kroz je spomenula da ima bolesno dijete koje mora u prozor i nisu mogli vjerovati – on da je dio akcije Zagreb na operaciju, odmah smo se organizirali. za nju, a ona da on priga prikle! A zajedno su odra-

Udruga izbjegava davati novac, ali potrebitim obiteljima omogući ono što im je potrebno

24 Ljudi među nama

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Ponos Tata su dodijeljene stipendije učenicima i studentima, a njihov broj svake godine raste

A Mihaelova sestra je par dana nakon toga slavi- da imaš čovjeka koji je jako odgovoran, koji se isla 4. rođendan, što smo vidjeli kao priliku. Tortu ključivo bavi time i pomogao nam je da napredunam je napravila Dubravka Falkoni, skupilo nas jemo“, objašnjava Hajdić. se 15-tak i pošli smo je iznenaditi s gitarama. Nije nam dala da odemo!“, s osmijehom priča Raguž. BITNI SU SVI, PA I ONI KOJI DAJU PET EURA Rođendan je nekoliko dana nakon slavio i Miha- Ne smijemo preskočiti ni stipendije, koje dodjeel, za kojeg je upravo na taj dan pokrenuta akci- ljuju zahvaljujući umjetnicama i umjetnicima koji ja. Obitelj je tako, iz situacije da nemaju što jesti, doniraju svoja djela, a onda se organizira humadošla do toga da su „mirni“ skoro pa dvije godine. nitarna aukcija slika.

Održali su i tradicionalnu akciju „Božić prije Boži- „Slike dajemo na dražbu, gdje nam se javljaju poća“, u kojoj članovi udruge idu u spenze za potre- duzetnici i ljudi na osnovu kojih mi ovo sve i radibite obitelji. I to za mjesec dana, uz neophodne mo. Mi smo neka vrsta medijatora. Prošle godine poklone za djecu. A pomoć stiže – gdje god treba. smo skupili za deset stipendija, a ove godine za „Obilazimo i bošnjačke obitelji i to nam je drago, 22 stipendije! Mjesečno dobiju 140-150 eura kroz apsolutno ništa ne gledamo, čovjek je čovjek. Ni- cijelu godinu. Radi se o djeci bez roditelja, u tešsu nam bitni ni vjera ni nacija. Kome god treba po- koj ekonomskoj situaciji i slično. Nekoj djeci to je moć, tu smo“, kaže Hajdić. stvarno spas, jer može pokriti plaćanje studentKažu i da udruga okuplja ljude svih mogućih svje- skog doma koji je 100 eura ili srednjoškolskog dotonazora, koji dolaze iz svih mogućih sfera života. ma, koji je 80 eura. Neki misle da je to jednostav„Na Facebooku imamo oko 1500 članova, ali ima- no, ali radi se opet o povlačenju za rukav“, govomo i Viber grupu, gdje nas je tridesetak. Od tih tri- ri Hajdić i naglašava kako posebno žele zahvaliti desetak, 20 ih je realno aktivnih. Ali i da je dvo- udruzi Lopud. Naime, od humanitarne vatrograje ljudi, dobro je! Kad organiziramo akciju prene- sne utrke za Gorana Komlenca svake godine uplasemo ostalima i po potrebi se uključuju“, objaš- te dio sredstava, a ove godine radilo se o iznosu njava Hajdić. od 10 tisuća eura, što je pošlo potrebitim učeniU posljednjim akcijama na neki način su i „otvori- cima i studentima. li vrata“ udruge, pozivajući i ostale da se priklju- Teško je pobrojati sve akcije kroz godinu, ali uz če, kako bi vidjeli kako to izgleda, da osjete pozi- ove nabrojane, veće, bilo je 28 manjih. Često „uletivnu atmosferu i žar koji nosi humanitarni rad. te“ one neplanirane, na koje se ne mogu ogluši„Nama vjetar u leđa daje i kad vidimo sto komen- ti. Naglašavaju da izbjegavaju davati novce, već tara na društvenim mrežama za to što radimo. pokriju potrebe – bilo da se radi o spenzi, odjeći Koliko god to nekad izgleda kao samohvala, mi ili primjerice plaćanju računa. moramo, bez obzira što možemo dobiti i loše ko- „Udruga Tata je tata je sama po sebi nebitna, da mentare, biti transparentni. Sve što napravimo, nema ljudi od onih najmanjih, poput kolendara i to i objavimo. Većinom smo operativci, spremni penzionera, koji nam uplate pet eura, pa do poduskočiti na ho-ruk, ali trebao nam je čovjek koji će zetnika koji se uključe u akcije donacijama, ne bi to sve posložiti. Dogodio nam se tako Ivan Gri- bilo ni nas. Znamo da smo dosadni jer se pojavljuzelj, kojega moramo istaknuti. On vodi ‘papirnati jemo svugdje, ali te donacije, ti ljudi zapravo nas dio’ udruge i jako je striktan, ne želi da jedan eu- drže. Isključivo smo medijatori, moramo pokazaro pođe iz udruge, a da nije pokriven. I to je bitno, ti ljudima gdje su novci pošli“, objašnjava Saltarić.

Božić prije Božića akcija je u kojoj kupuju spenze obiteljima

„Emotivno jako crpi, ne može se nitko odcijepiti od sudbina ljudi i biti ‘kocka leda“. Ali s druge strane, i puni. S naše strane je to možda malo i sebično, jer mi sebi ovako napunimo dušu i baterije. Bez obzira koliko si umoran i koliko te emotivno iscrpilo, rastužilo, možda si žrtvovao i svoje osobno vrijeme, postoji i ta druga strana”

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

Ljudi među nama 25

Jedna od posljednjih akcija bila je Maren(daj) za Darija

Naravno, i sami se mijenjaju i napreduju kroz go- kupnju novog inkubatora. dine.

Djelovanje u ovakvoj humanitarnoj udruzi uklju„Preko 20 puta smo išli na Banovinu, obnovilo se čuje i suočavanje s brojnim teškim slučajevima. nekoliko kuća preko naše udruge, a jednom smo „Emotivno jako crpi, ne može se nitko odcijepiti od samohranom ocu kupili kuću. Kako je sve išlo da- sudbina ljudi i biti ‘kocka leda“. Ali s druge strane, i lje, nismo mogli funkcionirati kao Facebook gru- puni. S naše strane je to možda malo i sebično, jer pa, pa smo prešli u udrugu“, kaže Hajdić, dok Sal- mi sebi ovako napunimo dušu i baterije. Bez obtarić objašnjava da je dosta pomoći stiglo i iz nji- zira koliko si umoran i koliko te emotivno iscrpilo, hovog vlastitog džepa. rastužilo, možda si žrtvovao i svoje osobno vrije„Kad god idemo negdje, nikada s računa udruge me, postoji i ta druga strana. Uvijek kažem da nane uzimamo novac za troškove putovanja i smje- šim ženama treba dignuti spomenik! Drugačije je štaja. Mi se nađemo ujutro, napravimo svoj fond kad znaš da si uspio poboljšati nečiji život, da nes našim novcima i idemo dalje. Hoćemo tu biti či- ko dijete zbog tebe nije gladno, da se može nadati sti. Ako je netko namijenio 50 centi za liječenje boljem životu, to nevjerojatno puno vrijedi. Kao i djeteta, ne želim da ga mi trošimo na gorivo. Na- činjenica da si ‘zarazio’ nekoga time i da sutra on ša je volja da idemo gore i to je naš osobni i pri- pita – što mogu pomoći? Osobno me i prizemlji. vatni trošak. A ono što je skupljeno ide u punom Jer čovjek uvijek, bez obzira koliko ima, hoće još. iznosu do planirane adrese“, kaže.

Uvijek težiš nečemu i uvijek si nezadovoljan. Onda kad tako nešto napraviš, rečeš sam sebi – hvaIZGUBLJENA POTREBA ZA KUKANJEM la ti Bože, svemiru, ili u što god vjeruješ, što mi je Kao najveću akciju ističu onu za Opću bolnicu Du- dobro gdje sam. Dođeš doma, zagrliš djecu, pobrovnik. ljubiš, stavi te u duševni balans u kojem shvaćaš „U razgovoru s doktorom Stojanovićem, otkrio nam da se nemaš na što požaliti“, objašnjava Saltarić. je da rade u uvjetima koji nisu primjereni današ- Što se tiče budućih planova, jedan od prvih će binjem vremenu i kako bi im pomogao endoskopski ti učlanjenja u udrugu, jer članarine osiguravaju stup na kojem se radi više operativnih zahvata, ko- održavanje manjih akcija poput Božić prije Božića. ji smanjuju smrtnost, bolnost, bolovanja… Velika Onda će već uslijediti nova aukcija slika. ušteda sustavu. Lomili smo se oko toga, ljudi su „Ja se budim s „Tatama“ i idem spavati s njima. Prnam govorili zašto skupljamo za državnu bolnicu, va poruka mi bude – što ćemo s ovima ili onima? ali zapravo iza svake naše akcije stoji pitanje – bi li A onda pitanje kad ćemo se naći. To je prešlo u to trebao netko drugi raditi? Pa smo rekli – idemo jedan ozbiljan projekt. I čini nas boljim ljudima. srcem, idemo napraviti nešto dobro za naš grad, Usmjeri nas na to što je u životu bitno i činjenicu bolnicu, zajednicu“, kaže Hajdić dok Raguž nagla- da nas nije sve život isto ‘gledao’. Nevjerojatno je šava da ni u kojem slučaju udrugu ne žele ispoliti- kad znaš da si na desetke ljudi podignuo, pružio zirati, jer smatraju da će tako iznevjeriti građane. im šansu za život, omogućio da danas-sutra mogu Za bolnicu je kupljen i laser, a cjelokupni trošak funkcionirati. Mnogi već funkcioniraju, oni kojima bio je oko 108 tisuća eura. No, pored tog iznosa, smo prije pomagali sada pomažu. To je fenomeostao im je i „višak“ od skoro 23 tisuće eura, ko- nalno. Dobra smo ekipa, različiti smo, nismo uviji su donirali udruzi Saudade, Maji i Mirku Andri- jek istog mišljenja, ali nas uvijek vodi zajednički ću, za njihovu akciju 24 sata bez kompromisa, za cilj – pomoći nekome i to je to!“, zaključuje Hajdić.

Članovi udruge svake godine se zapute na sjever gdje također pomažu

„Ja se budim s „Tatama“ i idem spavati s njima.

Prva poruka mi bude – što ćemo s ovima ili onima? A onda pitanje kad ćemo se naći. To je prešlo u jedan ozbiljan projekt.

I čini nas boljim ljudima. Usmjeri nas na to što je u životu bitno i činjenicu da nas nije sve život isto ‘gledao’.”

26 Zdravlje

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

RAZLIČITI BENEFITI

UKLANJA BLOKADE I UKOČENOST Miofascijalno istezanje možete dobiti u Body Balance Centru Miofascijalno istezanje se fokusira na opuštanje fascije- sloja vezivnog tkiva koja obavija i povezuje mišiće, kosti, živce i organe u tijelu

Jedna je od tehnika manualne terapije kojom se direktno utječe na mišiće i fascije, a indirektno na živčani sustav i visceralne organe pojedinca.

Miofascijalno istezanje se fokusira na opuštanje fascije- sloja vezivnog tkiva koja obavija i povezuje mišiće, kosti, živce i organe u tijelu. Ona nije samo mehanička podrška već ima važnu ulogu u kretanju, propriocepciji te modulaciji boli, a ova usluga dostupna vam je u Body Balance Centru.

Kako izgleda tretman miofascijalnog istezanja?

Tijekom tretmana, terapeut koristi snagu vlastitog tijela na ciljani zglob klijenta kako bi postigao optimalni i željeni raspon pokreta, a u svrhu postizanja opće funkcionalnosti pojedine regije. Kontroliranim i polaganim pokretima ima za cilj oslobađanje napetosti i adhezija u fasciji i mišićima.

Zadržavanje u položaju istezanja traje 90-120 sekundi na pojedinoj regiji, a razlog tome krije se iza neurološ-

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

kog mehanizma kojem je potrebno toliko vremena da se fascija opusti te da receptori u mišiću detektiraju istezanje. To rezultira trajnim opuštanjem tkiva odnosno aktivnom elongacijom, poboljšanjem protoka krvi, elastičnosti tkiva, smanjenjem boli te dugoročnim poboljšanjem mobilnosti i fleksibilnosti ciljanog segmenta.

cijalno otpuštanje može biti od velike pomoći, posebno ako obično statičko istezanje nije bilo učinkovito.

Jedna od značajnih prednosti rada s iskusnim terapeutom je ta što ćete biti potaknuti da istražite raspone pokreta koje inače ne biste, a praktičar također može dodati svoje manualne vještine tijekom procese.

Za vrijeme tretmana, važno je aktiv- Kome ovaj tretman može no i svjesno sudjelovati u procesu biti od koristi? zbog mogućeg sudjelovanja tijekom istog; terapeut može zatražiti primje- -za sve populacije koje osjećaju renu otpora, zadržavanje daha ili pro- strikciju u određenim regijama tijela longiran izdah.

-sportaše -osobe sa smanjenom mobilnošću i Cilj ove tehnike, iako su potkrijeplje- fleksibilnošću ni vrlo različitim teorijskim temeljima, -kod posturalnih problema mogu se smatrati sličnima barem na -osobe čija profesija zahtjeva držajedan način: ponovno uspostavljanje nje/rad u neadekvatnim položajima željenog pokreta i smanjenje boli koja je povezana s ograničenjima istih. Redovito zakazivanje termina miofascijalnog istezanja dugoKako znamo da nam je potrebno ročno će utjecati na: miofascijalno istezanje?

Ako osjetite ‘blokadu’ ili ‘ukočenost’ -poboljšanju mobilnosti i fleksibilnote smanjen opseg pokreta, miofas- sti

Zdravlje 27

-povećanju cirkulacije krvi i limfe -smanjenje boli -brži oporavak -bolju posturalnu ravnotežu -unapređenju motilnosti i mobilnosti pojedinih visceralnih organa -efikasnosti rada živčano-mišićnih struktura -bolju motornu kontrolu i koordinaciju -poboljšanje svjesnog zamjećivanja položaja tijela tzv. kinestezije -potencijalno povećanje mentalnog fokusa i sna

Tijekom tretmana, terapeut koristi snagu vlastitog tijela na ciljani zglob klijenta kako bi postigao optimalni i željeni raspon pokreta, a u svrhu postizanja opće funkcionalnosti pojedine regije. Kontroliranim i polaganim pokretima ima za cilj oslobađanje napetosti i adhezija u fasciji i mišićima

28 Kolumna Škura bura

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Glupost koja obezvrjeđuje logiku je neuništiva!

U ime mentalnog zdravlja sve treba zabraniti, čak i život YouTube je objavio da će europskim tinejdžerima ograničiti pristup nekim vrstama videa o zdravlju i fitnessu, posebno onima koji idealiziraju određeni oblik tijela, jer mogu dovesti do mentalnih problema Evo sam skoro navršio pola stoljeća života i ništa mi nije jasno. Što sam stariji, sve manje razumijem. Pa gdje je ta životna mudrost? Posljednja vijest koja mi je, što bi rekao legendarni Štulićev stih, ‘obezvrijedila logiku’ pojavila se prije neki dan.

YouTube je objavio da će europskim tinejdžerima ograničiti pristup nekim vrstama videa o zdravlju i fitnessu, posebno onima koji idealiziraju određeni oblik tijela. Slična ograničenja uvedena su u Americi prošle godine, a sada se proširuju na Europu i druge zemlje prema uputama savjetodavnog odbora za mlade i obitelj.

Na ovaj način pokušava se spriječiti da mladi formiraju negativna uvjerenja o svome izgledu.

Ograničit će se prikazivanje videa koji idealiziraju određene razine kondicije ili težine.

Rezultati 50 studija iz 17 zemalja, koji su objavljeni prošle godine, pokazali su da društvene mreže mogu dovesti do loše predodžbe o vlastitom tijelu, do poremećaja prehrane i problema s mentalnim zdravljem. Prema riječima stručnjaka, ljudi su skloni uspoređivati se s osobama koje vide na internetu te smatraju da su te osobe idealne.

RUSKI OBRAT Znači od svih ludila kojima smo okruženi, fitness i promicanje zdravlja je – užasan problem. Što se tiče društvenih mreža i YouTubea puno veći problemi su uljepšavanje fotografija i najnoviji dometi ženskih šminki, nego dizanje utega, da o svim plastičnim operacijama ni ne govorimo. Znatno veće nebuloze su i fotke što ih ljudi objavljuju s putovanja, o kojima drugi bez adekvatnih primanja mogu samo sanjati. Ili večere iz fine dining restorana. Uglavnom, da skratimo priču, puno veći problem su same društvene mreže, nego fitness koji se po njima objavljuje. Dapače, videa fitness instruktora mogu ljudima pomoći da dođu do zdravije verzije se-

be i na taj način da poboljšaju svoje, kako fizičko, tako i mentalno zdravlje. I što je najluđe od svega potpuno besplatno. Fitness na internetu ne da nije problem, nego je, ustvari, jedna od rijetkih pozitivnih stvari.

Nema veze što s ulica blješte reklame za kockarnice, što natpisi na prsima nogometaša pozivaju labilne osobe da upropaste svoje obitelji, što su kladionice važnije od samih utakmica, to zakonodavcima diljem svijeta nije problematično već problem vide u russian twistu. Valjda YouTubeu ‘ruski obrat’ znači napad Putinovaca na ukrajinske trupe iz pravca Krima, a ne jačanje bočnih trbušnih mišića.

Nema veze ni što postoji McDonald’s i svi drugi lanci brze hrane čije dizanje cukara ubija milijune ljudi svake godine. Problem je, ispravite me ako krivo razumijem, taj što reklame za McDonald’s na YouTube zovu osobe da idu žderati hamburgere, pa kada se nakon mlaćenja Big Mac menija opet vrate na svoje zaslone, pločice na trbusima fitness instruktora ih bacaju u depresiju. Pa zar za njihovo mentalno zdravlje nisu pogubnije reklame za Kentucky Fried Chicken, a ne videa koja govore kako će ostati u formi? Što tek reći o alkoholu i duhanu koji pune državne proračune? Zašto se oni jednostavno ne zabrane? Ah da, pa i Isus je na posljednjoj večeri pio vino, to je naša kultura, kako ćemo bez njega, to što se muž nalije, pa prebije ženu samo su sitne iznimke. Alkoholičari su društveno prihvatljivi, zabavljači, najbolji dijelovi društva, bez njih bi život bio dosadan. Problem je što od pive nadebljani alkoholičari moraju gledati bicipse, a ne sam alkohol.

A u biti, kada zbrojiš i oduzmeš, jedino što ne obezvrjeđuje logiku na cijelom internetu jesu upravo vježbe koje vam objašnjavaju kako ćete imati što kvalitetniji život. Ovo je zaista posljednji čavao u lijesu poginulog homo sapiensa Zapada u 21. stoljeću. Svijet je jedna velika

Što je, molim vas lijepo, sljedeće?

YouTube će zabraniti tutoriale o teniskim udarcima, jer, jebiga, ti videi mogu izazvati mentalne probleme kod korisnika koji nikako ne mogu skontati kako se odapinje kick servis. Potrošili stotine eura na teniske terene, a nikako da pogode onaj sićušni prostor za servis.

Neke loptice im završe čak preko ograde

Piše Maro Marušić foto Duško Jaramaz/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

Kolumna Škura bura 29

psihijatrija. Doduše, oduvijek je to bio samo što psihičke tegobe. Nego što nego zabraniti.

Nema veze što s smo bez interneta svega manje bili svjesniji.

Ali te zabrane koje stvaraju depresiju i anksioulica blješte reInternet je samo pokazao da je ljudska glupost, znost treba proširiti i izvan interneta. Recimo klame za kockarkako je zaključio još jedan veliki pjesnik, ovog na televiziju. Zabraniti Supertalent. Tamo dolaputa iz Kud Idijota - neuništiva. Kada zbrojimo te ze ljudi koji znaju pjevati, a ja ne znam. Uf, što nice, što natpisi dvije pjesničke premise dolazimo do konkluzije bih dao da mogu pod tušem potegnut Freddiena prsima nogo– glupost koja obezvrjeđuje logiku je neuništiva! ja Mercuryja kao onaj lik tamo. Ali ne mogu otpjevati ni recitacije Marijana Bana, a kamoli nemetaša pozivaju NEGO ŠTO NEGO ZABRANITI što teže. Nego što nego zabraniti Supertalent. labilne osobe da Što je, molim vas lijepo, sljedeće? YouTube će Zabraniti i Potjeru. Kraj lovca Kreša se osjećam zabraniti tutoriale o teniskim udarcima, jer, je- kao glupak i udara mi to na psihu. Čovjek zna apupropaste svoje biga, ti videi mogu izazvati mentalne probleme solutno sve. I žensku imenicu od kukca. I žensku obitelji, što su kod korisnika koji nikako ne mogu skontati kako imenicu od mene tukca. I zašto kamikaze nose kladionice važnije se odapinje kick servis. Potrošili stotine eura na kacige. I gdje su mali golubovi. I gdje nađu ona od samih utakmica, teniske terene i loptice, a nikako da pogode onaj stara auta za snimati u filmovima. I gdje je ‘nesićušni prostor za servis. Neke loptice im zavr- postojano a’ u imenu Barbre Streisand. to zakonodavcima še čak preko ograde. Nego što nego zabraniti. Zabraniti po ulicama skupocjena auta, šoping Ili, recimo, tutorijali o sviranju gitare. Čovječe, centre, čitav turizam, jer postoje ljudi koji to ne diljem svijeta nije naš junak vježba evo već dvije godine, a nika- mogu priuštiti i udara im na mentalno zdravlje. problematično ko da uhvati onaj rif Johna Frusciantea. A tamo Zabraniti posebno vile koje imaju bazene i poveć problem vide na YouTubeu postoji pregršt videa o ljudima ko- gled na more. Zabraniti i zgodne ljude, oni tek ji bez problema i trzalice sviraju sve solaže ne stvaraju depresiju. Brad Pittu iskasapiti lice. I u russian twistu. samo Johna, nego i Angusa Younga. Pa da ne bi Madsu Mikkelsenu također. Sve to treba zabraValjda YouTubeu čovjek popizdio i mentalno obolio? Nego što ne- niti u ime mentalnog zdravlja. Na kraju krajeva, go zabraniti. da je Brad Pitt bio ružan, ne bi se uvaljao u pro‘ruski obrat’ znači Ili onaj što mijesi bezglutenski kruh. Digne mu bleme s Angelinom Jolie. napad Putinovase svaki put, a meni neće čak ni kad viagru uba- Kada čovjek malo bolje razmisli, treba zabranicim u pirovo brašno. Potrošio sam masu para u ti život. Većina ljudskih života su više-manje čica na ukrajinske Lidla, a kruh mlohav kao čuna na miksu tekile i sta glupost i obezvrjeđivanje logike i posljedičtrupe iz pravca marihuane. Ne’š ti meni mijesit kruh i stvarat mi no svojoj okolini stvaraju mentalne probleme.

Krima, a ne jačanje bočnih trbušnih mišića

30 Fotogalerija

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Sonja, Iris, Lux, Mia, Dube i Dunja - istinu treba reći, iz hladnih i maglovitih Sarajeva i Bruxellesa lijepo je u sunčani Dubrovnik “pobjeći”

Laura i Tereza - none je presretna kad unuka, pjevačica Detoura, od silnih obveza i koncerata uspije stići i do rodnoga dubrovačkog mora

Ranko i Dora - od davnih dana i “davanja ruke” u Amsterdamu na prijateljstvo nemaju prigovora

Paulina i Tonći - nije im problem i vole lapadskom šetnicom uz more prođirati doći

Sandro i Vicko - u svaki DD upiru pogled, jedva čekaju da za objavljivanje dođu na red

Fotogalerija 31

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Davor, Nikša i Pero - “izborima” Za trenutak sreće LPFT “biralište” je bio Knežev dvor

Zrinka i Milena - kolegice i prijateljice iz RIT Croatia za druženje uvijek nađu vremena

Nano i Giorgio - grupi DaRiva je nastaviti djelo kultnog dubrovačkog banda Toboggan dano

Mario, Ariana, Mia i Ana - gust je uvečer poći u Grad ovih od festa dana

Sarita, Ricky, Himansha, Jasna, Kristina i Ivica - Mimoze ekipa međunarodna, hrana odlična i usluga skladna

32 Priče o moru i brodovima

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

OSTALO JE POVIJEST!

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

RAĐANJE KRUZING TURIZMA U DUBROVNIKU U 19. stoljeću uplovljavali prvi parobrodi namijenjeni za razonodu i izazvali su dotad neviđeni ‘boom’ Jedan od brodova Austrijskog Lloyda koji je održavao liniju bio je BARONE STUERMER. Kao kruzer je uplovio u Dubrovnik samo jednom, prije 180 godina Dana 10. kolovoza 1844. godine službujući dubrovačke Lučke kapetanije je upisom u knjigu dolazaka i odlazaka brodova zabilježio uplovljenje u Gruž parobroda BARONE STUERMER. Polazna luka mu je bila Trst, a uplovio je sa 153 putnika koje je službujući opisao kao “passagieri della gita di piacere” ili prevedeno na hrvatski “putnici za razonodu”.

Ovaj je podatak u dubrovačkom Arhivu pronašao Bruno Moravec te ga prvi put objavio u mjesečniku “Naše more” br. 3 iz 1955. godine. Iz istog članka doznajemo da je zapovjednik broda bio kap. Josip Palina.

ODJEDNOM PUTNICI KOJI PLOVE ZBOG RAZONODE U to su vrijeme državni službenici u austrougarskim lukama vodili statistiku putnika po njihovoj profesiji, a ne po nacionalnosti. Naravno, nesretni lučki kapetan se doslovno začudio kada je po prvi put morao upisati dolazak putnika koji nisu bili trgovci, seljaci, zanatlije, vojnici ili svećenici nego jedna skupina putnika koji su ovamo doplovili samo zbog razonode. Turizam je u svijetu u to vrijeme još uvijek bio nepoznat pojam. Danas se u svijetu rođenjem modernog turizma smatra onaj već legendarni izlet željeznicom između Stockto-

Prvi grb Austrijskog Lloyda, 1836.

na i Darlingtona kojeg je 1841. u Engleskoj organizirao Thomas Cook.

Samo tri godine poslije i Dubrovnik je tako zabilježio svoju prvu pojavu organiziranog oblika turizma oko kojeg se većina turističkih kroničara slaže da je to bio prvi društveni i zabavni izlet organiziran uz obalu Dalmacije tj. to je ustvari bilo prvo kružno putovanje.

Za nagli rast kruzing turizma najviše je zaslužna američka televizijska romantična serija “Love Boat” koja se počela snimati 1975. na brodu PACIFIC PRINCES brodarske kompanije Princess Cruises. Ta televizijska serija je imala izuzetnu gledanost tako da je baš ona doprinijela velikom interesu za kružna putovanjima, a i sve veću potražnju za gradnjom novih brodova

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

Danas se u svijetu rođenjem modernog turizma smatra onaj već legendarni izlet željeznicom između Stocktona i Darlingtona kojeg je 1841. u Engleskoj organizirao Thomas Cook. Samo tri godine poslije i Dubrovnik je tako zabilježio svoju prvu pojavu organiziranog oblika turizma oko kojeg se većina turističkih kroničara slaže da je to bio prvi društveni i zabavni izlet organiziran uz obalu Dalmacije tj. to je ustvari bilo prvo kružno putovanje

Priče o moru i brodovima 33

SS Barone Stuermer

PRVA PUTNIČKO-TERETNA LINIJA BARONE STUERMER Jedan od brodova Austrijskog Lloyda koji je odrZA DUBROVNIK Lloyd Austriaco (Austrijski Lloyd) osnovan 1837. žavao liniju bio je BARONE STUERMER, drveni pagodine je sa svojim prvim putničko-teretnim pa- robrod od 215 bruto registarskih tona s pogonom robrodom ARCHIDUCA LUDOVICO isplovio 15. svib- na bočne lopatice. Imao je parni stroj jačine 60 nja 1837. u pet sati poslijepodne s Molo San Car- konjskih snaga. Izgrađen je 1838. u brodogradililo u Trstu s 53 putnika i teretom. Plovidba do Ca- štu Squero Panfilli, Trieste za brodarsku komparigrada je trajala 14 dana tičući luke: Ancona, Krf, niju Societa di Navigazione a Vapore del Lloyd Austriaco, Trieste (Austrijski Lloyd). Od 1845. plovi za Patras, Pirej, Sira i Smirna.

Prva putničko-teretna linija iz Trsta započela je istog brodara ali dobiva novo ime DALMATA. plovidbom 20. kolovoza 1838. godine (ljeti dvaput Godine 1849. stradao je u brodolomu kod rta Kamjesečno, zimi samo jedanput). Ticale su se lu- menjak (Capo Promontore). Znači osim redovnih ke: Mali Lošinj, Zadar, Šibenik, Split, Hvar, Korčula. putničko- teretnih linija parobrod BARONE STUERDubrovnik i Kotor. Putovanje je trajalo punih pet MER je jednom došao u luku Gruž pred 180 godidana, a plovidba 49 sati (noću se nije plovilo). Tra- na kao kruzer. Dolazak kruzera u Dubrovnik se pojanje plovidbi je bilo: Trst-Mali Lošinj 12 sati; Mali malo razvijao te je doživio veliki napredak između dva Svjetska rata. Naravno da je Drugi svjetski Lošinj-Zadar šest sati; Zadar-Šibenik pet sati; Širat obustavio sve plovidbe putničkih brodova, ali benik-Split pet sati; Split-Hvar tri sata; Hvar- Koru kratkom vremenu su se putnički transatlantici čula pet sati; Korčula-Dubrovnik sedam sati, Duvratili u svoje linije te je dio njih povremeno dolabrovnik-Kotor šest sati. Od 1844., umjesto Malog zio do Dubrovnika na kružnim putovanjima, a sreLošinja, svakih 15 dana brod je ticao Rijeku. Od dinom 60-tih godina, kako je zračni prijevoz po1853. plovilo se na liniji svakog tjedna, a putovačeo uzimati primat u prijevozu putnika, tako su nje je trajalo četiri dana tičući luke: Mali Lošinj, Sise transatlantici počeli gubiti putnike, a brodarlba, Zadar, Šibenik, Split, Makarska, Hvar, Korčula, ske kompanije su ih sve više preuređivati u broGruž, Meljine, Kotor. dove za kružna putovanja.

Za nagli rast kruzing turizma najviše je zaslužna američka televizijska romantična serija “Love Boat” koja se počela snimati 1975. na brodu PACIFIC Zastava i ciminjera PRINCES brodarske kompanije Princess Cruises.

Austrijskog Lloyda Ta televizijska serija je imala izuzetnu gledanost tako da je baš ona doprinijela velikom interesu za kružna putovanjima, a i sve veću potražnju za gradnjom novih brodova. Prije 30-tak godina su se počeli graditi brodovi sa sve većim kapacitetom putnika te su prešli s klasičnih kruzera na mega kruzere s pretežno balkonskim kabinama i tu se nekako poremetio sklad lijepe brodske linije. Danas grade brodove koji imaju ukupni kapacitet posade i putnika do 10000 putnika, a dugi su i preko 360 metara. Njihov vanjski izgled i nije lijep, ali imaju potpuni komfor i puno raznovrsne zabave na brodu tako da uglavnom plove puni.

34 Sport

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

MEDIJSKI POKROVITELJ DUBROVAČKI DNEVNIK

Finuo prvi Dubrovnik Prestige: Preko 10 tisuća razloga za sreću!

Spektakl kakvog Dubrovnik do sada nije vidio. Tako su organizatori Malonogometnog turnira Dubrovnik Prestige najavljivali ovaj događaj, a takav je na kraju i bio. Prepuno Gospino polje, niz zvijezda na parketu, a za Dom Maslina prikupljeno je preko 10 tisuća eura!

Bila je to nedjelja, 29. prosinca, koja se s nestr- „Hvalevrijedan događaj. Došao sam iz Zagreba pljenjem čekala na hrvatskom jugu. Ne samo da odigramo to. Prvi put sam ovdje u dvorani i zbog prvog kruga predsjedničkih izbora, već i drago mi je da je bilo dosta ljudi. Nadam se da zbog malonogometno-humanitarnog spektakla smo opravdali očekivanja” – rekao je najbolji Dubrovnik Prestige. Početak prve utakmice bio je strijelac turnira Jerko Leko, pa priznao kako je predviđen za 15 sati. Tada su više-manje već bili lijepo biti pobjednik, iako je riječ o humanitarpoznati sastavi četiriju objekata koji nastupaju: nom turniru. „Kako je Hrvoje Vejić rekao nakon CB What’s Up, restoran Taj Mahal, Banje Beach polufinala, sportaši smo, volimo pobijediti i kai Culture club Revelin. No, samo pola sata prije da je humanitarna utakmica. Vidjelo se da se početka, odjeknula je bomba: Marko Livaja stiže borilo, da se htjelo doći do pobjede. Čestitam na Dubrovnik Prestige i nastupat će za Revelin! mojoj ekipi Banje, i sve ostalim trima ekipama” – nadodaje Leko.

Iako je najveća euforija bila kada je Livaja stigao i zaigrao, uz to postigao i pokoji pogodak, spek- „Prekrasno je bilo u prekrasnom gradu. Sjajna takl su pružile i ostale zvijezde koje su stigle organizacija i ambijent turnira, za kojeg ja vjeu Gospino polje. Nemoguće ih je sve nabrojati, rujem da će postati tradicionalan. Domaćini su ali evo samo mali dio kao uvod: Daniel Subašić, se stvarno potrudili. I humanitarna nota je daJerko Leko, Ognjen Vukojević, Igor Musa, Seni- la doprinos da se svi mi, koji nismo iz Dubrovjad Ibričić, Darko Miladin, Hrvoje Vejić, Mate Bilić, nika, rado odazovemo. Vjerujem da ćemo i sljeDragan Blatnjak, Vlatko Đolonga, Zvone Deranja... deće godine svi biti tu, u još većem broju” – rekao je legendarni Pletikosa, voditelj momčadi FINALE PRUŽILO DERBI OD PLOČA Banje Beach.

Momčad Banje Beach (voditelj Stipe Pletikosa) pobjednik je prvog izdanja Malonogometnog JEDINSTVENA SITUACIJA: LEGENDE GOŠKturnira Dubrovnik Prestige. U finalu su rezulta- JUGA I SQUAREA NA JEDNOM MJESTU tom 9:7 pobijedili Revelin (voditelj Mato Stanko- Između dva polufinala i utakmica za medalje, vić). Za Banje su igrali Jerko Leko, na kraju naj- odigran je jedan poseban susret: „All Star NK bolji strijelac turnira, potom Ante Oreč, MVP, ali GOŠK-jug” i „All Star MNK Square”. Nakon dugo i najbolji vratar Dalibor Kristić. U sastavu su još, godina okupili su se igrači koji su osamdesetih među ostalima, bili i dubrovački igrači Zoran Pri- harali Drugom jugoslavenskom ligom, a s druge mić, Baldo Cicijelj, Anel Topuzović. Laskava je to strane igrači koji su osvojili jedini trofej u povititula, pogotovo ako se pogleda kakav su sastav jesti Squarea – Kup Hrvatske 1998. godine. Repobijedili. Za Revelin su, osim Livaje, igrali Ibri- zultatom 2:1 slavili su Squareovci. Na kraju začić, Miladin, Đolonga, Maloča, Vejić, Bilić, Mornar, grljaji, pozdravi i pokoja suza radosnica. ProšHodžić, ali i Dubrovčani Hrvoje Cvjetković, Lo- lo je puno vremena, pojavila se i pokoja uspovro Skaramuca, Ante Daničić, Antonio Delevski... mena s Lapada i Gospinog polja, jer odavno nisu bili svi na okupu.

Treće mjesto pripalo je momčadi Taj Mahal (voditelj Igor Gudelj), koja je u bitki za broncu bi- All Star GOŠK-jug: Božidar Butigan, Dubravla bolja od What’s Upa (voditelj Zoran Vulić). Za ko Buco Žanetić, Marino Beletić, Boris MostaTaj Mahal su, među ostalima, igrali Ahmet Br- hinić, Antonio Bagoje, Jakša Kolić, Davor Glaković, Hasan Kacić, Zvone Deranja, Sandro Sa- vinić, Mario Prskalo, Vehbija Čustović, Nikša lacan, a za What’s Up Vedran Ješe, Dragan Blat- Skokandić, Leo Krstičević, Senko Glavinić, Ivica njak, Ognjen Vukojević, Igor Mostarlić, Mato Ši- Grubišić, Lutvo Škaljić, Željko Raguž Raga. Vomunović, Alen Turuk, Igor Musa, Daniel Subašić... ditelj: Dubravko Sokol, predstavnik: Mirko Prka.

Piše Rafael Barkiđija foto Goran Mratinović, Ivana Smilović/DD

Sport 35

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

Marko Livaja

Jerko Leko i Marko Kuraja

All Star MNK Square: Željko Čengić Zenga, Mario Raguž, Oliver Kljajić, Ivo Pavlović, Joško Atijas, Ivica Gvozden, Dean Delevski, Bartul Vukojević, Edo Sarić, Orsat Šuljak, Sandro Salacan, Dado Bjelopera, Ante Kuraja, Boris Raič. Voditelj: Srećko Zvono, predstavnik: Mišo Fiorović.

PREKO 10 TISUĆA PUTA HVALA! POSEBNO JEDNOM ČOVJEKU...

Polovina iznosa od ulaznice, koja je koštala 15 eura, namijenjena je Domu Maslina. Prodano je 1200 ulaznica, što znači da je skupljeno devet tisuća eura. No, to nije bio cijeli iznos, i to zahvaljujući Maru Franiću, proslavljenom dubrovačkom automobilistu, dvostrukoj zlatnoj kacigi. Na aukciji potpisanog dresa Luke Modrića ponudio je 1200

eura. Cjelokupni iznos donirao je Domu Maslina.

Bilo je u Gospinom polju, kroz cijeli dan programa, i preko 1200 gledatelja. Ne samo da su bili počašćeni majstorskim potezima Livaje, Leka, Ibričića i ostatka prestižne družine, već su imali priliku uživati i u hrani, piću, dobroj glazbi, uz nastup plesne grupe WEvents. Usput, napraviti dobro djelo.

Cijelu inicijativu, podsjetimo, započeli su dvojica Ivica. Jedan Karabogdan, drugi Špilj. I jedan i drugi, kao i svi koji su bili u Gospinom polju u nedjelju, nadaju se kako se isto ponavlja i sljedeće godine. Zapravo ne isto, jer letvica je postavljena visoko, nego i još jače!

36

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

RENESANCI POJCI

I revolucija se diže da bi svrgnula jednu, a uspostavila drugu diktaturu

Renesanci pojci živjeli su bolje Elektrike nije bilo ni zaslona Filmova laptopa ̶ tek zvonjave zvona Sve prirodno i po mjeri Božje Volje Kralj je bio gore svi ostali dolje Sva čeljad je bila kazalištu sklona Bez televizije i bez aviona Državu nemahu lupeži i drolje Samo da imamo sređenost i mira Bez demokrature i ratnih poprišta Od ostalog svega ̶ ne treba mi ništa Konteso uz oganj našega ognjišta Uljanica kuto vina kruha sira Zagrljeni slušat vjetar kako svira 6/3/21

humanitarni prilozi CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE Donacija povodom smrti pok. Jasne Prizmić. Uplatila Jele Đukan, 50 eura.

DVA SKALINA U spomen na mog brata Nika Ogrestu, umjesto cvijeća, 100 € prilaže Mare Đerek; U spomen na Antuna Tasovca, 50 € prilaže Udruga Daksa 1944/45; U spomen na našeg dragog Zorana Amerića, 50 € prilažu Mirjana i Nikola Vojvoda; Marija Milić donacija 30 €; Pelagija Blažević donacija 100 €; Atletski klub Dubrovnik donacija 2000 €; Uljepšajmo Božić donacija Mare Prlenda 40 € ; Sretan Božić žele Deša, Niko i Rita uz donaciju 50 €; Caffe bar Belfast donacija 33,70 € Udruga za Down sindrom DNŽ U sjećanje na pok.sestru našeg kolege Tedija Ćustovića umjesto vijenca kolege DPDS-a prilažu 95 EUR-a DOM MASLINA Grad Dubrovnik, dar za Božićne blagdane 2.654,00 EUR; ŽUPANIJA DUBROVAČKO NERETVANSKA, dar za Božićne blagdane 1.328,00 EUR; Vlaho Pušić, dar korisnicima Centra 500,00 EUR; Srđan Ćorlija, dar korisnicima Centra 100,00 EUR.

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

OTVORENI TRIJEM SA PJEVAČICA STUPOVIMA NA SLICI POVEZANIH LUKOVIMA

MALENI PAS

AUSTRIJA

SKUPINA OD DEVET PJEVAČA (mn.)

ZIMSKI SPORT

PULSIRANJE (SRCA)

SPRAVA

JUGOISTOK

AMPER

LUKA U ITALIJI NA JADRANSKOM MORU

GRAD U ITALIJI

NOGOMETNI TRENER, MATJAŽ

NAJVEĆI GRAD U NIZOZEMSKOJ

VRSTA VOĆA, KAKI GLUMAC ČEJVAN

OKUPLJANJE (mn.)

UMJETNOST (lat.)

MATERIJE

POKUS VRSTA ANTILOPE

PJESMA PJEVAČICE NA SLICI

STARI GRAD U AREMENIJI TESLA

PRIPADNIK NARODA U AFRICI I AZIJI E. J.

DRVENA POSUDA ZA MIJEŠENJE KRUHA

PJESMA PJEVAČICE NA SLICI

STANOVNICI GL. GRADA GRČKE PRIDIGNUTI SE

AKCIONARSKO DRUŠTVO

VRSTA MAČA PREPASTI SVE REDOM KRAICA ZA “JUNIOR”

ZASTRAŠITI KOGA GESTOM ILI RIJEČIMA

VULKANSKA STIJENA RIJEKA NJENO RODNO MJESTO

POSRED

POKAZNA ZAMJENICA

TALIJANSKI GRAD NA RIJECI ARNO

AZIJSKA DRŽAVA

POMOĆNIK U GOLFU

RUSKI REDATELJ, MIHAIL ILJIČ

PRASTANOVNIK BALKANA

IZUMITELJ REJTING SUSTAVA, ARPAD

OTAC, TATA (razg.)

INDIJANSKO PLEME

FIGURA U OBRISU

SITAN DIO TVARI

PJESMA PJEVAČICE NA SLICI KRATICA ZA NEZAVISNU UDRUGU SINDIKATA

KALCIJEV FOSFAT

JAVNI BILJEŽNICI

POEN U KARATEU

KRATICA ZA DANE RANKA MARINKOVIĆA

MORSKA NIMFA U GRČKOJ MITOLOGIJI

DUBROVAČKI DNEVNIK

DAMA

JAVNA OPOMENA

SAUDIJSKA ARABIJA

SLJEDBENIK MISTICIZMA

DIO KUĆE POŠKROPITI

TONA SLIKAR VRBAN

VJEČNI GRAD KOŠARKAŠ TVRDIĆ KRATICA ZA RADNIČKI SP. KLUB

JEDNAKI SMRZNUTA VODA

CRNOGORSKI POLITIČAR ABAZOVIĆ

JEDINICA KOLIČINE TVARI

TALOG OD KAVE

POLONIJ

DELNICE

PJESMA PJEVAČICE NA SLICI

NOGOMETNI VRATAR BEGOVIĆ

NIKŠIĆ

AMERIČKI KNJIŽEVNIK, ISAAC

DRVENO SEDLO

5. I 1.

SLOVO ABECEDE

VEZNIK

DIO AUTOMOBILA

TAJLAND RUSKI KOZMONAUT, GERMAN

OPREMLJENOST POZORNICE U KAZALIŠTU

RJEŠENJE: japanska jabuka, ars, okupi, Adem, Skitnica, oriks, naćve, Arapin, T, AD, Atenjani, epe, zaprijetiti, jr, l, RI, sred, ovi, Pisa, kedi, Romm, Ilir, Elo, ćaća, Pima, lik, atom, NUS, D, jo, Okeanida, samar, ća, poprskati, T, I, Ratomir, isti, Dritan, mol, toz, Asmir, Povedi me, NK, Titov, dekor.

LITRA

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem ASTRU H 1.7 cdti 59 kw, prvi vlasnik, prešao124000 km. Cijena po dogovoru. Mob: 091 113 7587 Prodajem Renault Clio 2007. god. bijele boje s pet vrata. Cijena po dogovoru. Mob: 099 723 3631 Prodajem VW Golf 4, benzinac, prešao 187200km, Registriran do 23.10.2025.,cijena 2000EUR. Mob: 098 139 8256 Citroen C4, 1.6 diesel 90ks, 2014 godina. Na satu 242000km, ali ubačen novi motor od 120.000km sve novo na njemu.

Ugrađena kuka. Registriran godinu dana/zona. 5000,00€.

Mob. +385 99 590 0808 Povoljno prodajem Renault Megane Coupe 1.6 benzinac.

1998. godište, metalik plavi. Registriran do 01/25. Cijena fiksna: 1000,00 EUR Kontakt: 091 445 1314 Prodajem Renault Clio 2007. god. bijela boja, pet vrata, presao 154000 km, garažiran, prva ruka. Cijena 2400 eura. Registriran do devetog mjeseca 2025. Mob: 0989388921 iznajmljivanje Iznajmljujem poslovni prostor U Dubrovniku Dr. Starčevića 20, sa posebnim ulazom od 73-120 m² info na 098287777 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika.

Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306 Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946 Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene.

Mob: 099 691 1127

Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046

Prodavam grob na Rožatu prazan. 098 787 773 Prodajem stan u Lapadu (Mercedesi), 65 m2, renoviran, 8.

sništvu (25000Eura). Molim bez poziva agencija. Kontakt +38520672713 Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada.

Agencije isključene. Kontakt +385996911127 Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799 Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu.

Mob: 098 244 943 Kupujem grob na katoličkom dijelu groblja Boninovo.

Mob:091 212 9889

Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vla-

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946 Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865 Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012 Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

kat, parking, super pogled. Sve u blizini, vrtić, bolnica, škola...

Bez agencija.Cijena 5000 eura po m2. Info 092 33 754 66.

mljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta.

Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Prodajem poljoprivredno zemljište u Konavlima, 3500 m2, 6 EUR/m2. Mob: 091/160 1894 Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557 Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561 Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183 Prodaje se poljoprivredno ze-

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946 Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2.

Mob: 091 160 1894 Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruk-

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 3. siječnja 2024.

upit. Tel: 0989230545

USLUGE RAZNO

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Višegodišnje iskustvo u orezivanju Maslina, loze, kivija, ruža, kosnja trave, uređivanje okućnica m 091 6143 946

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom.

U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

tura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna.

Mob: 098 244 794 Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodaja se bunda kratka do struka sive boje velicina 40 cijena povoljna. Broj 0917242843 Prodajem maslinovo ulje iz Dubrovačkog primorja, rana berba ručno branih zelenih maslina. Cijena 15eur/1L. Mob: 091 530 7923 Prodajem dva nekorištena madraca dimenzije 190x80 cijena 100 eura za oba i hladnjak takoder nekorišten cijena 100 eura. Broj: 091 724 2843

Prodajem potpuno novu, nekorištenu motornu kopačicu - freza marke VILLAGER s benProdaje se građevinsko zemljizinskim motorom snage 5,6 šte u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na KS. Tel. 098/344-611

Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558 Sve vrste kombi prijevoza.

098 765 757 Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757 Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460 Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946 DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 30. 12. do 5. 1.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 6. 1. do 12.1.

preminuli ANA IVANKOVIĆ 1940 DANICA PREBISALIĆ 1941 OMER BOSTANDŽIĆ 1935 NIKE PEROVIĆ 1930 HURIJA PRGUDA 1948 JANJA RADOŠ 1942 MARTIN JARIĆ 1949 BISTRA BAICA SEMEN 1937

40 Zadnja

petak, 3. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK