Issuu

petkom

Vijesti

O BESPLATN

U OVOM BROJU Petak, 6. studenoga

Godina 1, broj 23, 2020.

Izlazi jednom tjedno

KRIŽALJKA

ISSN 2718-3742

BESPRAVNI OBJEKT ROYAL RESORTSA Inspekcija hotelima odredila prvu novčanu kaznu

PRIVATNICI NA UDARU Vrijednost fiskaliziranih računa drastično pala, svi se boje ‚lockdowna’

NENAD JASPRICA: Predah je bio prekratak da bi se priroda obnovila

VIJESTI

INTERVJU

DOMAĆI VOLE DUBROVNIK U Gradu i Županiji ostvarili više noćenja nego lani

llU Dubrovačko-neret-

HVALA!

vanskoj županiji je u prvih osam mjeseci ostvareno osam posto više noćenja domaćih gostiju, a u Dubrovniku četiri posto više nego lani. Stranica 16

DR. SNEŽANA ČAŠULE BAZDAN: ll Djeci sam savjetovala da se ne bave medicinom

ll Ima 73 godine i još

uvijek radi kao liječnica opće prakse Stranica 30 NOVA RUBRIKA O MORU

TONULO, O P O V T S R A GOSPOD A GLADNO. N A Č V O R B U SVE VIŠE D

ll Ivo Batričević otkri-

va najzanimljivije dubrovačke pomorske priče Stranica 24

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Uvodnik

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Maro Marušić REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Vedran Salvia Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman GRAFIČKI PRIJELOM Dario Kovač / festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piše: Lucija Komaić

Odlazi netko čijim smo se porukama ponosili

rvatska katolička crkva često je posljednjih godina prema stavovima, riječima i djelima nekih biskupa i svećenika bila u potpunoj kontradiktornosti s onim što nam iz Vatikana poručuje Papa Franjo. Ali ne i dosadašnji dubrovački biskup Mate Uzinić, koji je tijekom proteklog desetljeća nedvojbeno napravio mnogo, ne samo za vjernike Dubrovačke biskupije, nego i puno šire. Njegove izjave imale su težinu. Njegovim mislima u ovakvoj sredini smo se često ponosili. Neke od posljednjih misli koje je širio u svom aktivnom desetogodišnjem mandatu na čelu Dubrovačke biskupije bile su vezane uz Papinu novu Encikliku, predstavljenu prošloga mjeseca, pod nazivom ‚Svi smo braća’. Nadbiskup Mate Uzinić vjernicima je predstavio ovaj dokument s osam poglavlja za kojega je rekao kako ‚’tumači evanđeoski poziv na ljubav prema drugima kao prema braći i sestrama“. Rekao je tom prilikom kako su ti ‚’drugi, bez obzira na granice i razlike koje postoje među nama, naša braća i sestre’’ te kako smo ‚’svi pozvani ljubiti i za njih se zalagati, zalažući se za sveopće bratstvo.’’

ažna poruka ove socijalne Enciklike Pape Franja, kako je pojasnio Uzinić je ‚’inzistiranje na sveopćoj vrijednosti takve ljubavi među ljudima“ posebno u ovom trenutku u kojemu je svijet toliko razjedinjen. Samo posljednjih tjedana pristižu vijesti od kojih se ledi krv u žilama. Zar je moguće da živimo u svijetu u kojemu učenik (18) u Parizu profesoru odrubi glavu samo zato što je na satu građanskog odgoja prikazao karikaturu proroka Muhameda tijekom rasprave o slobodi govora? Zar je moguće da izbjeglica iz Tunisa (21) u zemlji koja mu nudi spas od agonije u kojoj je do tada živio odrubi glavu vjernici u Nici koja se molila u crkvi i ubije još ljudi? Zar je moguće da živimo u svijetu u kojem u tolerantnom Beču mladić (21) izvrši krvavi pokolj nedužnih ljudi, u ime potpuno suludih ideala terorističke organizacije? Ni Hrvatska nije ostala proteklih tjedana pošteđena terorizma. U svim slučajevima radi se o tako mladim ljudima. To je trenutak u kojem živimo. To su mladi na kojima svijet ostaje. Tako oni vide svijet u kojemu smo kako kaže Papa Franjo ‚svi braća’.

ko se tome pridoda potpuno sulud trenutak izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, kad iz zemlje koja bi nam trebala biti demokratski uzor stižu Trumpove izjave koje potpuno negiraju demokratsku proceduru i bacaju sumnju. Kad je čak iz neizvjesne utrke jasno kako izgleda polovica ljudi nema ništa upravo protiv onoga što kao problem u svijetu naglašava i Papa Franjo. U odnosu prema drugima i drugačijima. Trumpov mandat na mjestu predsjednika jedne od vodećih demokracija obilježile su baš takve izjave o Latinoamerikancima, Kinezima, pripadnicima crne rase, i imigrantima da je potpuno jasno kako je poruka ‚svi smo braća’ danas možda važnija nego ikada. Ona mora krenuti sa svih razina. Biskup Mate Uzinić u svojoj interpretaciji naglašava i važnost religije, koja bi mogla pomoći u tome da ljudi shvate da su zapravo braća i sestre, na tom putu traženja novog susreta, nakon konflikta i ratova. Žalosno je što pojedinci upravo religiju drže sponom koja razdvaja pa čak u njoj nađu opravdanje za svoja nedjela.

iberalizam, ali onaj krajnji, baš kao i radikalizam, ali i populizam i demagogiju papa Franjo također kritizira u svojoj Enciklici i šalje poruke političarima diljem svijeta, obrušavajući se pritom na radikalnu ljevicu, ali i desnicu zbog njihovog nacionalizma i ksenofobije. Spominje čak i paradoks, a što je naglasio i nadbiskup Mate Uzinić, kako oni koji za sebe tvrde kako ne vjeruju više vrše Božju volju od onih koji tvrde da vjeruju. To je često velika istina, ali ona se ne odnosi samo na kršćane. Pogubljeni mladići iz Pariza, Nice i Beča svoja monstruozna djela napravili su ‚u ime Boga’. Ne treba čak ići ni tako daleko, ulaziti u takve krajnosti. Toliko puta oko sebe svatko od nas može primijetiti ljude koji su toliko glasni u svojoj vjeri, a tako tihi u svemu onome što bi ta vjera u praksi, odnosu među ljudima, razumijevanju i uvažavanju trebala biti. Prečesto su s hrvatskih oltara stizale eksplicitne, prešutne, ali i indirektne poruke koje u najmanju ruku nisu bile u duhu onoga što propovijeda Papa Franjo.

li dosadašnji dubrovački biskup Mate Uzinić nikada nije bio jedan od njih. Njegove poruke uvijek su bile za hrvatski javni prostor napredne, za njegovo se mišljenje pitalo i o njegovim riječima pričalo, a pričat će se i dalje, samo ne više iz Dubrovnika. Zahvaljujući ekskluzivnim istraživanjima Dubrovačkog dnevnika o tajnim, milijunskim biznisima i gubitcima Biskupije iz 2014., biskup Mate Uzinić javnosti je otvorio srce i dušu o financijskim problemima koje je na tom mjestu zatekao. Ispričao se vjernicima, iako za to osobno nije bio kriv. Prilikom objave odlaska zahvalio je i novinarima s kojima je, kako je rekao, imao jako dobru suradnju, unatoč poteškoćama s kojima su se suočavali, a bilo je i takvih trenutaka. Vjeruje kako je to bilo zahvaljujući sv. Franju Saleškom, zaštitniku novinara, na čiji blagdan je bilo objavljeno njegovo imenovanje. Hvala i Njemu, uz čestitke, ali i nadu kako će na to mjesto doći netko tko će nastaviti u najmanju ruku istim putem jer Dubrovnik i dubrovački vjernici to zaslužuju.

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gospodarstvo

NIKAD IZAZOVNIJA ZIMA

Vrijednost fiskaliziranih računa pala za više od 50 posto, poduzetnici se boje novog ‚lockdowna’ GOTOVO SVE GRANE gospodarstva zabilježile su pad broja i vrijednosti fiskaliziranih računa, a iznimno loše rezultate zabilježila je djelatnost putničkih agencija s realiziranih 19 posto, slijede je djelatnosti: poslovanje nekretninama, IT sektor, promet, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Nikolina Trojić

Foto: Lucija Komaić, Goran Mratinović, Aida Čakić

log nije išla ni činjenica kako je u prvom redu avio-destinacija.

ll Covid pandemija još uvijek traje, a u Dubrovniku se očekuje iznimno zahtjevna zima. Grad koji prvenstveno egzistira od turizma zabilježio je nešto lošije turističke brojke tijekom ljeta, a u pri-

Štetu tako trpe gospodarstvenici koji egzistiraju od turizma, posredno ili neposredno, sezonski radnici te radnici u turizmu, a očekuje se kako će se razmjeri štete koju je pandemija nanijela gospodarstvu najviše osjetiti ove zime.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

... GOSTI BAŠ I NISU POHRLILI, ALI SU OSTAJALI DULJE Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku broj dolazaka turista u Dubrovačkoneretvansku županiju u osam mjeseci 2020. bio je na razini 24 posto u odnosu na godinu prije, dok je broj noćenja bio 32 posto od noćenja ostvarenih u 2019. Zamjetno je produljenje prosječnog broja dana boravka, koje je ove godine bilo pet dana. Zanimljivo je da su domaći gosti ostvarili povećanje od oko pet posto u odnosu na broj noćenja u istom razdoblju prošle godine, međutim ta brojka nije bila dovoljna da nadomjesti izostanak stranih gostiju. „Ove brojke će se do kraja godine korigirati na niže, zbog izostanka turističkog učinka tijekom rujna i listopada, koji su se prethodnih godina pokazali kao mjeseci iznimne popunjenosti, ali i mjeseci koji su postizali najbolje cijene,“ izjavila je Trojić.

„Održavamo kontakte s partnerima i svi se nadamo. Znamo kako nam nada neće platiti račune, ali nam je jedino ona ostala“

NA UDARU NAJVIŠE PUTNIČKE AGENCIJE „Zdravstvena ugroza uzrokovana Covid – 19 virusom imala je snažan učinak na ukupno gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije, koje je u devet mjeseci 2020. ostvarilo svega 43 posto vrijednosti fis-

kaliziranih računa, u odnosu na isto razdoblje 2019. Gotovo sve grane gospodarstva zabilježile su pad broja i vrijednosti fiskaliziranih računa, a iznimno loše rezultate zabilježila je djelatnost putničkih agencija s realiziranih 19 posto, slijede je djelatnosti: poslovanje nekretninama 20 posto, IT sektor 22, promet

29, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 31 posto,“ istaknula je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić koja tvrdi ‚očekuje nas iznimno izazovna zima’. „Među gospodarstvenicima vlada strah od ponovnog ‚lockdow-

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Gospodarstvo

Slavica Grkeš

na po zaposlenom za sve poslovne subjekte koji imaju pad prihoda 70 posto i više, bez obzira na djelatnosti i broj zaposlenih. Time bi se obuhvatili svi oni koji doista imaju ugroženo poslovanje. Očekujemo što skorije kreiranje garancijskih shema kroz HBOR i HAMAG za sve poslovne sektore, kako bi poduzetnici što prije došli do sredstava i kupili vrijeme dok ova kriza ne prođe. Ipak, za poslovni sektor najgora je neizvjesnost od onog što nas očekuje,“ izjavila je Trojić dodavši kako je u ovoj situaciji najvažnije sačuvati psiho-fizičko zdravlje te postaviti poslovanje na realnim očekivanjima.

ko će ga pokušati izbjeći. „Nekih pet posto objekata je zatvoreno zauvijek, a nije još ni počelo,“ izjavio je jedan dubrovački ugostitelj za Dubrovački dnevnik koji nije htio biti imenovan.

„Naš prijedlog je bio uvođenje horizontalne potpore od 4.000 ku-

tiju tako da, kad i ako počne sezona, budemo spremni,“ kaže Grkeš. VODIČI SADA TAKSIRAJU

Do službenog podatka nismo uspjeli doći, no u svakom slučaju mjere pomoći Vlade su uglavnom prepoznate kao slamka spasa za one čiji objekti posluju i dalje te se nadaju kako će one biti produljene i u predstojećoj, 2021. godini. „I dalje primamo potpore u iznosu od četiri tisuće kuna po radniku i nadamo se kako će se te mjere pomoći nastaviti i sljedeće go-

na’, iako je u većini djelatnosti ove županije izostanak turista jednak potpunom ‚lockdownu’,“ istaknula je Trojić. NAJGORE PROŠLI POSLODAVCI S VIŠE OD 10 ZAPOSLENIH Izostanak očekivanih prihoda, a jednaka razina troškova dovela je, kaže Trojić, kod velikog broja poduzetnika do nedostatka sredstava za servisiranje troškova, među kojima se posebno ističu obaveze za pokrivanje troškova kredita, lizinga te troškova radne snage. Mjere Vlade koje se odnose na produljenje potpora za očuvanje radnih mjesta do kraja godine Trojić ocjenjuje kao odličan potez, štoviše kao slamku spasa za brojne male poduzetnike. Ipak, nešto lošije u svemu tome prošli su poslodavci koji imaju više od 10 zaposlenika i koji nisu na listi direktno ugroženih sektora i bave se uslužnim djelatnostima te ne mogu koristiti mjeru skraćenog radnog tjedna.

Zlatko Begušić

no lošije, po 10 dana nitko u njih nije ulazio pa su sada uglavnom sve zatvorene,“ izjavio je predsjednik Udruženja obrtnika Dubrovnik Zlatko Begušić. OTKAZI ČEŠĆI U VEĆIM AGENCIJAMA Potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Slavica Grkeš kazala je kako je otkaza uglavnom bilo u većim agencijama.

Ivana Šepak

DIO UGOSTITELJSKIH OBJEKATA ZAUVIJEK ZATVOREN U ugostiteljskim krugovima se može čuti kako je kriza kao posljedicu imala i to što se nekolicina dubrovačkih ugostiteljskih objekata zauvijek zatvorila stoga ni ne čudi bojazan od mogućeg ‚lockdowna’, mada iz Vlade tvrde ka-

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020.

dine. Dio ugostiteljskih objekata u Uvali Lapad je sada zatvoren, no to je i inače bio slučaj prethodnih godina u posezoni. U moj ugostiteljski objekt vrlo često dolaze i domaći stoga je to pozitivno u cijeloj priči i sasvim sigurno ćemo nastaviti raditi i dalje, uz izuzetak kolektivnog godišnjeg odmora od 10ak dana. Suvenirnice stoje znat-

„U manjima se to nije posebno događalo jer su svi iskoristili mjere i održavaju hladni pogon koliko je to moguće. Ponašamo se kao da će sezone sljedeće godine biti i svi se pripremamo koliko možemo. Održavamo kontakte s partnerima i svi se nadamo. Znamo kako nam nada neće platiti račune, ali nam je jedino ona ostala,“ izjavila je Grkeš. Kad je u pitanju njena tvrtka Dominium travel, Grkeš kaže kako će se tijekom zime pripremati za sezonu 2021. „Osluškujemo promjene u zemljama iz kojih imamo najviše gos-

Turistički vodiči su svoju priliku za ugrabiti barem nešto prihoda imali ovog ljeta, no kako se u prvom redu radi o sezonskim djelatnicima, ova će zima, zbog izostanka prijašnjih turističkih brojki, i za njih biti iznimno zahtjevna. Ivana Šepak koja radi kao vodička tvrdi kako je dio njenih kolega svoju priliku za zaradu odlučio potražiti u inozemstvu, a jedan dio njih se odlučio baviti drugim djelatnostima. „Jedan moj kolega koji inače živi u Lici i ima svoju agenciju kaže kako sada vozi Uber po Zagrebu. Dosta kolega su se prebacili u neke druge djelatnosti,“ izjavila je Šepak dodavši kako su mjere Vlade mnogima pomogle, no kako bi ipak trebalo uvesti određenu gradaciju pri čemu bi mjere ostvarili svi oni kojima su one potrebne. „Bilo bi dobro kad bi se cijela priča malo uskladila kako bi pomoć bila pružena svima onima koji nisu zaradili. Mi u Dubrovniku pogotovo nismo zaradili,“ izjavila je Šepak. Zimu vrijedi izdržati, a čini se kako će se i u sljedećoj godini privatnici trebati itekako boriti za opstanak. „Sve više postajemo svjesni da ni iduća godina neće biti bajna. Cijeli svijet čeka pronalazak cjepiva, koje bi pružilo određeni mir i potaknulo oporavak gospodarstva. Nadam se da ćemo iz ove krize znati izvući bitne pouke, a to je da se gospodarstvo vrti u ciklusima te da svakih nekoliko godina imamo novu krizu. Strateško promišljanje ulaganja i razvoja poduzeća dobit će još više na značaju,“ zaključila je predsjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić.

... ‚SPAŠAVAJU NAS DOMAĆI’ U domaću klijentelu se, uz vlasnike ugostiteljskih objekata, pouzdaju i taksisti. Predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika ‚Plavi taksi’ Ivica Smoljko kazao je kako je korona-kriza, očekivano, negativno utjecala i na njihovo poslovanje, no kako nade ulažu upravo u domaće stanovništvo koje rado koristi njihove usluge. „Imamo 40 vozila s kojima poslujemo, mislili smo povećavati taj broj na 50 za iduću sezonu, ali ćemo vidjeti kako će se situacija razvijati. Također, dosad još nijedan naš taksist nije najavio otkazivanje. Srpanj i kolovoz su bili dobri, ostatak vremena smo poslovali na nuli. Domaći su nas spasili,“ izjavio je Smoljko dodavši kako je na njihovo poslovanje negativno utjecalo zatvaranje klubova i ograničavanje rada kafića. „Prije smo četvrtkom, petkom i subotom imali povećanje prometa od 300,400 posto, sad toga više nema. Ljudi zovu ako organiziraju neka slavlja u stanovima poput rođendana i to je to,“ izjavio je Smoljko.

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

POSLJEDICE KORONA KRIZE

„SVE VIŠE OBITELJI U DUBROVNIKU JE GLADNO! Bojim se što će tek biti ove zime” VODITELJICA FACEBOOK GRUPE Vesna Tadić priča nam o posljedicama korona krize na Dubrovnik. Upozorava da je sve više obitelji u teškoj financijskoj situaciji, a problem je i što oni koji su do sada pomagali, više ne mogu

MARO MARUŠIĆ Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

ll Kao što je bilo i očekivano, korona kriza pogodila je mnoge ljude diljem svijeta, pa tako i u Dubrovniku. Voditeljica i osnivačica Facebook grupe Pomoć za Dubrovčane Vesna Tadić kaže da se početkom jeseni jako povećao broj ljudi kojima je potrebna financijska pomoć. -U posljednjih deset dana imali smo dvije humanitarne akcije za dvije obitelji, a tri nove obitelji su već na čekanju. Sve su te situacije užasne. U toj prvoj akciji prije desetak dana koju smo organizirali bila je riječ o samohranoj majci s četvero djece. Njena situacija je takva da ako plati režije neće imati za hranu. Ona je u ovoj krizi ostala bez posla, a bivši muž joj ne plaća alimentaciju. Rastavili su se kada je počela korona kriza, do tada su imali dvije uredne plaće, a preko noći ona je ostala bez primanja s četvero djece – priča nam Tadić tužnu priču. Vesna Tadić

Druga obitelj, za koju su organizirali akciju pomoći, također je u teškoj situaciji. -Oni su podstanari s četvero djece, od čega je dvoje malih blizanaca. Suprug je ostao bez posla u ovoj krizi, a ne može pronaći nikakav novi posao. Majka je na porodiljnom i to su jedina primanja koja imaju. Problem je što su podstanari, pa im je to nedostatno. Samo na mlijeko djeci dnevno potroše 70 kuna – objašnjava voditeljica Facebook grupe. STALNO SE JAVLJAJU ONI KOJIMA JE POTREBNA POMOĆ Također, krenula je akcija pomoći i za novu, treću obitelj, sve u roku od desetak dana. -Riječ je o samohranoj majci s dvoje djece u dobi od četiri i pet godina. Njena situacija je takva da su joj djeca doslovno gladna – govori Tadić. Nažalost, odmah nakon ove treće akcije pokrenut će se još dvije nove.

obiteljima u teškoj situaciji da proguraju ovu zimu – ističe humanitarka.

...

Kaže kako joj se i samoj teško emocionalno nositi s ovim pričama.

MLADA DJEVOJKA MOLILA PLASTIČNE BOCE DA NE MORA KOPATI PO KONTEJNERIMA

-Ja sam mislila da s vremenom kada se čovjek ovim bavi ogugla na teške emocionalne priče. Ali meni se to nije dogodilo, teško ih proživljavam i dalje baš kao i prvog dana. Mislim da se s ovim užasnim pričama nikad neću moći pomiriti i da će me uvijek pogađati. Užasno se vežem za sve te situacije posebno s malom djecom. Jednom prilikom sam tako muža počela maltretirati da posvojimo jednu malu curicu, eto dokle sve to dođe. Dokle god budem mogla, nastavit ću ovo radit, iako je i meni samoj sve teže u ovoj korona krizi odvajati za potrebite – zaključuje Vesna Tadić.

Jedna od najtužnijih situacija koje je Tadić imala u posljednje vrijeme bila je objava mlade djevojke u Facebook grupi gdje je molila ljude da joj, ako žele, daju plastične boce da ne mora kopati po kontejnerima. -Na tu se objavu javilo dosta ljudi koji su joj rekli da će joj dati boce, a ona je bila toliko zahvalna, kao da smo napravili ne znam što. U takvim trenucima jasno vidiš kako se ljudi preko noći nađu u teškoj situaciji i očajni su, jer nemaju što poduzeti. Nakon svega rekla je da će volontirati u svim akcijama grupe kako bi se mogla odužiti - govori Vesna.

-Sve su mi te obitelji pisale da su gladne. Ovo je užas, bojim se ove crne zime! – iskrena je Vesna Tadić koja je još ovo ljeto smatrala da situacija neće biti tako katastrofalna. -Valjda su ljudi još nešto malo radili u kakvoj-takvoj sezoni, a sada početkom jeseni kada su ostali bez posla i primanja jasno se vide razmjeri katastrofe. Bojim se da će situacija kako zima bude odmicala biti sve gora

i gora – upozorava osnivačica Facebook grupe Pomoć za Dubrovčane. Ogroman je problem i što sve više Dubrovčana koji su prije ove krize sudjelovali u akcijama pomoći više nema viška za davanje u humanitarne svrhe. -U normalno vrijeme puno nam se ljudi javljalo da će pomoći. Sada je taj broj jako pao. I oni kojima su pomagali sada su u situaciji da ne mogu tek tako odvojiti koji solad. Primjerice za ovu predzadnju akciju pomoći javilo se svega pet ili šest ljudi što je nedovoljno da se ikome pomogne. Sreća da se javila jedna žena koja je platila dugovanja HEP-u, pa tako sada obitelj ne mora strahovati da će im isključiti struju – priča Tadić. POSTOJI RJEŠENJE Mišljenja je kako postoji rješenje u ovoj situaciji. -Znate kakvi su ljudi kod nas? Kada žele pomoći smatraju da trebaju da-

ti barem 100, 200 kuna, a sada im to nije lako. Međutim da se javi veći broj ljudi dovoljno bi bilo dati 20 kuna, a to nije tako teško izdvojiti. Ali ljudi su takvi da ih je sram dati samo 20 kuna, a ne bi trebali tako misliti. U Facebook grupi ima skoro 8 tisuća članova. Da se skupi stotinjak ljudi s po 20 kuna to je dvije tisuće kuna i za to se može kupiti lijepa spenza – naglašava Tadić. Facebook grupa Pomoć za Dubrovčane ne radi s nikakvim računima, kao ni skupljanjem novaca. Ljudi koji žele pomoći jave se u grupu na Facebook, te u dogovoru kupe hranu ili potrepštine u iznosu koji mogu odvojiti, te ih donesu na dogovoreno mjesto.. Naravno, mogu kupiti i bonove. Najmanji bon koji se može dobiti u Konzumu u Gružu iznosi 50 kuna. -Dosta ljudi može odvojiti dvadesetak kuna, uštedjeti na nekoj kaf i. Važno je samo da se skupi veći broj ljudi. Na taj način bi se moglo pomoći

Svi vi koji želite pomoći možete se priključiti grupi na Facebooku.

... „Znate kakvi su ljudi kod nas? Kada žele pomoći smatraju da trebaju dati barem 100, 200 kuna, a sada im to nije lako. Međutim da se javi veći broj ljudi dovoljno bi bilo dati 20 kuna, a to nije tako teško izdvojiti. Ali ljudi su takvi da ih je sram dati samo 20 kuna, a ne bi trebali tako misliti. U Facebook grupi ima skoro 8 tisuća članova. Da se skupi stotinjak ljudi s po 20 kuna to je dvije tisuće kuna i za to se može kupiti lijepa spenza“

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

...

MATE UZINIĆ NOVI JE NADBISKUP KOADJUTOR RIJEČKE NADBISKUPIJE

‚HVALA SVIMA VAMA, trudio sam se biti biskup Grada i Biskupije, oproštaji nisu laki’ IME NOVOG DUBROVAČKOG BISKUPA trebalo bi biti poznato do 16. prosinca PIŠE: AIDA ČAKIĆ

Foto: Goran Mratinović, Goran Kovacic/PIXSELL

ll Papa Franjo imenovao je dosadašnjeg dubrovačkog biskupa Matu Uzinića riječkim nadbiskupom koadjutorom, objavljeno je u srijedu na izvanrednoj konferenciji za medije - Prije gotovo deset godina zvonila su zvona u našem Gradu i Biskupiji, bili smo radosni što smo nakon godinu dana molitve dobili novog biskupa. Svjesni smo koliko je msgr. Mate Uzinić obilježio vjerski i društveni životu dubrovačkoj biskupiji. Ne možemo reći kako smo danas u Dubrovačkoj biskupiji radosni, danas se raduju i svečano zvone zvona u Riječ-

... NADBISKUP KOADJUTOR Pomoćnik biskupa, postavljen u skladu s potrebama biskupije, s pravom preuzimanja nadbiskupske časti. Postavlja ga Sveta stolica iz razloga što prethodni nadbiskup ne može u potpunosti obavljati svoje dužnosti zbog slabog zdravlja, bolesti, starosti ili drugog teškog razloga. Vrijeme provedeno uz nadbiskupa kojemu je postavljen za koadjutora treba iskoristiti za bolje upoznavanje sveukupnog stanja u nadbiskupiji nad kojom će preuzeti upravljanje.

Nadbiskup msgr. Ivan Devčić koj nadbiskupiji, a naša zvona svojom šutnjom pozivaju nas na molitvu za novog dubrovačkog biskupa, ali i na molitvu za našeg dosadašnjeg biskupa, od danas nadbiskupa Matu da nastavi u otvorenosti poniznosti i jednostavnosti služiti bogu gdje ga on šalje - kazao je prilikom objave ove vijesti Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić. ‚OVO JE ZA MENE VELIKI IZAZOV’ Nadbiskup Uzinić je do sada gotovo deset godina služio, vodio i brinuo se o dubrovačkoj Crkvi, što će i nastaviti činiti dok se ne odredi njegov nasljednik, točnije do 16. prosinca kada odlazi u Rijeku. - Razmišljao sam kako započeti ovo obraćanje pa sam nadahnuće našao u današnjem Evanđelju po Luki. ‚Niti jedan od vas koji se ne odrekne svega što posjeduje ne može biti učenik’. Ovo je za mene veliki izazov da bi bio Isusov učenik. Tako se i ja moram odreći svega pa i ove Biskupije i svih vas koji ste mi bili bliski deset godina. Izrekao bih zahvalnost svima u Biskupiji, svima s kojim sam surađivao, posebno svećenicima i djelatnicima u drugim ustanovama, a hvala i svim vjernicima. Hvala svima vama trudio sam se da budem biskup Grada i Biskupije. Ovo je trenutak u kojemu se

OMILJENI DUBROVAČKI BISKUP: ‚OD LJUDI ZA LJUDE’

ŽIVOTOPIS NOVOG NADBISKUPA Nadbiskup Uzinić rođen je 17. rujna 1967. godine u Dubravi, u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, gdje je završio osnovnu školu. Formacijski put ga dalje vodi u Split, u gimnaziju i Nadbiskupsko sjemenište. Nakon obavezne vojne službe u trajanju od godinu dana (1986./1987.) na poluotoku Prevlaka, upisuje Teološki fakultet u Splitu na kojem završava studij filozofije i teologije 1993. godine. Zaređen je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije 27. lipnja 1993. godine. Obnašao je pastoralnu službu župnog vikara u župi Omiš i župnika u župi Otrić-Struge. Godine 1996. odlazi na studij u Rimu na Papinsko Lateransko sveučilište, postigavši 2000. godine licencijat iz crkvenog i civilnog prava. Po povratku u Split bio je sudski vikar i sudac na Crkvenom interdijecezanskom sudu, kasnije rektor Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu, član je Prezbiterskog vijeća Splitskomakarske nadbiskupije, a od 2004. Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za sjemeništa i duhovna zvanja. Dubrovačkim biskupom imenovao ga je papa Benedikt XVI. na blagdan sv. Franje Saleškog 24. siječnja 2011. godine, a za biskupa je zaređen na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka 2011. godine u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku.

Mate Uzinić opraštamo i trebamo se prisjetiti svega što nije bilo dobro. Ako sam nekoga povrijedio i napravio nešto što nije u skladu s onim što sam trebao, pitam oproštenje - naznačio je Uzinić te dodao da je za njega bilo posebno razdoblje koje je proveo u Dubrovačkoj biskupiji.

- To nadilazi mene i moje sposobnosti, ali Crkva je tako odredila pa ću se ja potruditi i staviti na raspolaganje slijedeć Isusa Krista. Doći s ljubavlju, to je moj program kako bi mogli rađati Isusa Krista svojim djelovanjem u ljubavi - zaključio je nadbiskup Mate Uzinić.

- Oproštaji nisu laki, oni su teški posebno ako nema povratka, a njega nema. Ne bih htio da u mom slučaju ostanemo u žalosti i pamćenju onoga što smo izgubili, a ja sam premještajem izgubio vas kao što ste vi izgubili mene kako ste me imali do sada. Želio bih da pamtimo ono što smo imali, a to je skoro deset plodnih godina na kojima sam zahvalan Bogu - istaknuo je Uzinić te se osvrnuo na novu nadbiskupiju, Riječku gdje će od sada biti.

Istovremeno kada je Uzinić objavio vijest u Dubrovniku, održana je i konferencija za medije u Rijeci gdje je nadbiskup Ivan Devčić podsjetio kako već ima kanonsku dob zbog čega mu je papa Franjo dodijelio koadjutora.

‚MOJ PROGRAM JE DOĆI S LJUBAVI’ - Kod nadbiskupa Devčića ću biti pomoćnik otvorena srca. Nadam se plodnoj suradnji - istaknuo je Uzinić te naglasio kako nije prikladno da daje svoj program.

- Riječka nadbiskupija ima 90 župa, veliki broj svećenika, bogoslova, zajednica, škola, društava... Svima od srca zahvaljujem i s ponosom ističem sve djelatnosti i ustanove jer u njima se najbolje svjedoči djelatnost Riječke nadbiskupije kao i njezina prisutnost u ovome društvu - kazao je riječki nadbiskup Ivan Devčić koji se zahvalio papi Franji što mu je dodijelio zamjenu. Devčić je 45 godina svećenik, a 25 u biskupskoj službi.

Kao dubrovački biskup za svoje geslo uzeo je citat iz poslanice Hebrejima ‚Od ljudi za ljude’. Prvu pastoralnu godinu svog biskupskog djelovanja posvetio je osnaživanju biskupijskog Caritasa i osmišljavanju kvalitetnijeg karitativnog djelovanja u biskupiji. Osnovao je i nove biskupijske urede i vijeća, te napravio mnoge organizacijske promjene s ciljem što veće fleksibilnosti i otvorenosti za razvoj pastorala. Nosio se i s konstantnim nedostatkom svećenika, te smatrajući kako bi svaka biskupija primarno trebala imati svećenike iz svoje biskupije, neprestano je pozivao na molitvu i otvorenost obitelji i mladih za nova duhovna zvanja. Digitalni svijet je prepoznao kao priliku da susretne čovjeka, posebno onoga na marginama, što su sami mediji prepoznali te ga često pozivali kao rado viđenog gosta u svojim emisijama ili intervjuima, zbog njegovoj jasnog i transparentnog komuniciranja. Aktivan je na društvenim mrežama, od početka službe svake nedjelje objavljuje svoja razmišljanja uz evanđelje na svom blogu na mrežnim stranicama Dubrovačke biskupije. Nakon suočavanja s naslijeđenim financijskim problemima počinje svake godine objavljivati Financijsko izvješće Dubrovačke biskupije poboljšavajući iz godine u godinu sam model izvješćivanja, te radi na konsolidiranju biskupije naglašavajući važnost transparentnosti i odgovornog upravljanja crkvenim dobrima.

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

je bilo neprimjereno za kontaktnu zonu povijesne jezgre. Radove je provodio Upravni odjel za promet, slijedeći smjernice Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Sukladno uputama konzervatora da se očuva što više starog kamena, uspješno je očuvano i ponovno ugrađeno oko 300 kvadratnih metara pločnika. S radovima se započelo na Pilama zbog najveće frekvencije prolaznika, a u prvoj fazi obnovljen je i cijeli plato Brsalje. Spomenik braniteljima, tzv. Kocka mora, demontiran je i uklonjen zbog opasnosti od urušavanja, a uklonjena je i podloga cijelog platoa te je ugrađena potpuno nova. Prigodom obilaska radova u

lipnju, gradonačelnik Franković najavio je postavljanje novog spomenika o čijoj će se izvedbi i lokaciji gradska uprava usuglasiti s braniteljskim udrugama. U narednom periodu sanirat će se još manji dio nogostu-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Završena sanacija pločnika na Pilama Cjelovita sanacija ll kamenog nogostupa zapadnog pristupa povijesnoj jezgri Grada privedena je kraju, čime je „recepcija grada“ dobila ljepši i reprezentativniji izgled. Projekt obnove započeo je u ožujku, a radovi su bili podijeljeni u faze kako bi se pješacima omogućio neometan prolaz. Na potezu od restorana Dubravka, Ulicom branitelja Dubrovnika sve do skretanja za Gradac obnovljeno je ukupno oko 1.100 kvadratnih metara pločnika. Na ovom području kamene ploče su često pucale zbog opterećenja i dotrajalosti te je dolazilo do ulegnuća na pojedinim dijelovima što je predstavljalo moguću opasnost za prolaznike i izgledom

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020.

pa s druge strane ulice i popraviti pločnik na parkingu za motocikle na Pilama. Radove vrijedne 2.3 milijuna kuna s PDV-om izveo je Građevinar-Quélin d.d., a za stručni nadzor angažirana je tvrtka CON-TEH d.o.o.

Gradonačelnik na aktualnom satu Sabora o ambulanti na Kalamoti ll Dubrovački gradonačelnik Mato Franković, ujedno zastupnik u Hrvatskom saboru, ovog je tjedna na Aktualnom satu postavio pitanje ministru zdravstva Viliju Berošu vezano za uvrštavanje ambulante na otoku Koločepu u mrežu HZZO-a. Ovom je prilikom gradonačelnik Franković istaknuo kako Grad Dubrovnik pokriva troškove liječničkog tima na otoku te da je spreman to raditi i ubuduće. ‘’Činjenica je da na Koločepu postoji ambulanta koju financira Grad Dubrovnik, ali je problem što stanovnici ne mogu tu dobiti uputnicu jer spomenuta ambulanta nije u mreži HZZO-a, već uputnice izdaje liječnik na susjednom otoku Lopudu’’, pojasnio je gradonačelnik problematiku vezanu za ovu ambulantu. Naglasio je i kako je Grad i nadalje spreman financirati njezin rad, ali i

rad drugih turističkih ambulanti na svom području. ‘’Mi imamo dva takva slučaja, jedan je otok Koločep drugi je ambulanta u povijesnoj jezgri Grada. Obje su turističke ambulante i obje financira Grad Dubrovnik. Samo nam treba da ih HZZO uključi u svoju mrežu, bez obveze financiranja od strane HZZO-a’’, kazao je gradonačelnik i saborski zastupnik Mato Franković. Hoće li Ministarstvo prihvatiti prijedlog koji je već upućen od strane Dubrovačko-neretvanske županije i uvrstiti Koločep u mrežu HZZO-a, pitao je gradonačelnik. Ministar Vili Beroš, odgovarajući na pitanje, kazao je kako će se zahtjev analizirati s obzirom da je izrada mreže u tijeku i izrazio nadu da će se ovaj problem riješiti, posebno uzimajući u obzir da u ljetnim mjesecima višestruko raste broj ljudi koji bo-

rave na otoku te nepovoljne vremenske uvjete u zimskim mjesecima koji, u tom slučaju, onemogućavaju dostupnost primarne zdravstvene zaštite.

Akcija čišćenja u Zlatnom potoku

Dobivena uporabna dozvola za Grabovicu

Komunalna društva Grada Dubrovnika, kojima su se pridružili i stanovnici Zlatnog potoka, odradili su prošlog petka akciju čišćenja obraslih površina u ovom dijelu grada. Akciju je inicirao gradski kotar Ploče iza Grada na čiji je zahtjev gradonačelnik Mato Franković odobrio angažman komunalnih društava Čistoća, Vrtlar, ugovornog partnera Grada Dubrovnika društva Tehnogradnja te Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci. U akciji su očišćene površine uz prometnice i nogostup u Zlatnom potoku, a radove je obišao i gradonačelnik Franković.

ll Nakon obavljenog tehničkog pregleda, Grad Dubrovnik dobio je uporabnu dozvolu za I. etapu sanacije i zatvaranja odlagališta otpada Grabovica. Ovom 12 i pol milijuna kuna vrijednom investicijom ostvaren je prvi preduvjet potpunog zatvaranja odlagališta. U narednom razdoblju očekuje se i početak druge faze nakon čijeg završetka će uslijediti i potpuno zatvaranje odlagališta Grabovica. Završetkom ovih radova saniran je dio zatvorenog tijela odlagališta i prostor aktivnog

dijela odlagališta s obodnim kanalima i ogradom. Ovim projektom izgrađene su nove građevine čija je svrha povećavanje zaštite na odlagalištu Grabovica te je tako izgrađena cisterna za tehnološku vodu, sabirni bazen za otpadne i pročišćene tehnološke vode, a napravljen je i novi separator ulja i masti za plato za pranje vozila i vaga. Ujedno su u potpunosti rekonstruirane prateće građevine (ulazno – izlazne zone). Ovim projektom obuhvaćena je i sanacija kazeta s odvodnjom, a uz sve je povećan i kapacitet postojećih laguna za procjedne vode.

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

GRUPACIJA ROYAL RESORTS

„A JE TO” Bespravni objekt još nije uklonjen, inspekcija hotelima odredila prvu novčanu kaznu INSPEKCIJA JE JOŠ U LIPNJU naložila uklanjanje objekta za kojega investitor nije ishodovao građevinsku dozvolu

ne prethodne dozvole, jer nisu u pitanju građevinski radovi. Kasnije su pojasnili kako je izvođač izašao iz gabarita jednostavne građevine. Građevinska inspekcija izašla na teren prvi put Dubrovački dnevnik odgovore na ista pitanja zatražio je tada od Građevinske inspekcije Državnog inspektorata, koji su tada izjavili kako će izvršiti inspekcijski nadzor, nakon kojega će dostaviti odgovore.

PIŠE: LUCIJA KOMAIĆ

ll Bespravni objekt u ulici Kardinala Stepinca na zemljištu u vlasništvu hotelske grupacije Royal Resorts još uvijek je na istom mjestu, iako je inspekcija još u lipnju naložila njegovo rušenje zato što za njega nije ishodovana građevinska dozvola.

Kao što je Dubrovački dnevnik već pisao u više navrata, Hotelska grupacija Royal Resorts, odnosno bivši Importanne resorts, tijekom korona krize upustila se u brojne investicije, između ostaloga i nadogradnju katova postojećih hotelskih kapaciteta. Jedan od zahvata u tijeku ovih radova je i građevinski objekt u ulici Kardinala Stepinca, koji im služi za otpad. S obzirom na

to kako se radi o prekrasnoj lokaciji, svojevrsnom vidikovcu s pogledom na Uvalu Lapad i Grebene ovaj objekt pobudio je interes javnosti, a građani su se zapitali ima li objekt sve potrebne dozvole. Iz hotelske grupacije Royal Resorts još u lipnju su Dubrovačkom dnevniku odgovorili kako se radi o objektu za reciklažni otpad na privatnom zemljištu, za koji nisu potreb-

„Očevidom obavljenim dana 16. lipnja 2020. godine na lokaciji k.č.br. 380 k.o. Dubrovnik, utvrđeno je kako za izgrađenu građevinu investitor nije ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu. Slijedom navedenog, pokrenut je upravni inspekcijski postupak te doneseno rješenje o uklanjanju kojim se naređuje investitoru da ukloni bespravno izgrađenu građevinu,” potvrdili su za Dubrovački dnevnik iz Građevinske inspekcije Državnog inspektorata nakon obavljenog inspekcijskog nadzora u srpnju. Dubrovački dnevnik tražio je od Građevinske inspekcije daljnje odgovore o tome kako će se postupiti u ovom slučaju, s obzirom na potvrđene informacije kako se radi o bespravnom objektu

za kojega nisu ishodovane potrebne dozvole. „Građevinska inspekcija državnog inspektorata je donijela rješenje kojim je investitoru naredila da u roku od 90 dana ukloni bespravno izgrađenu građevinu. Ukoliko investitor u zadanom roku ne postupi po rješenju, izricat će se novčana kazna do izvršenja naredbe iz rješenja o uklanjanju,” odgovorili su u kolovozu. Građevinska inspekcija izašla na teren drugi put Dubrovački dnevnik Građevinskoj inspekciji u listopadu je poslao upit što se događa s bespravnim objektom u Lapadu, za kojega je u lipnju doneseno rješenje o uklanjanju u roku od 90 dana, a što bi značilo kako bi objekt do tada već trebao biti uklonjen, ali je još na istom mjestu. „Građevinska inspekcija Državnog inspektorata oba-

vila je kontrolni inspekcijski nadzor na lokaciji k.č.br. 380 K.O. Dubrovnik. Nadzo-

rom je utvrđeno kako investitor nije u zadanom roku postupio po naredbi iz inspekcijskog rješenja kojom mu se naređuje uklanjanje bespravno izgrađene građevine. Slijedom navedenog, stečeni su uvjeti za izricanje prve novčane kazne,” odgovorili su iz Inspekcije početkom studenog. Iako se ne radi o većem građevinskom objektu, iz ovoga primjera se može vidjeti kako stvari zapravo ne-

kada funkcioniraju na terenu. Pitanje je jedino koliko je još diljem Grada ovakvih ‚jednostavnih građevina”, koje to na kraju ipak nisu, ali su i dalje gdje jesu samo zato što to nitko nije prijavio. Zato bi građani kad god smatraju da je to potrebno trebali ukazivati na takve možebitne slučajeve, za koje bi se trebalo obavijestiti Građevinsku inspekcija, koja je pokazala kako itekako može i zna, ako hoće, raditi svoj posao.

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

COVID NAMETNUO NOVI TREND

Domaći gosti su u Dubrovniku češće noćili i dulje odsjedali nego u rekordnoj 2019. U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI je u prvih osam mjeseci ostvareno osam posto više noćenja domaćih gostiju, a u Dubrovniku četiri posto više nego lani. Također, ove godine je, kad su posjetitelji iz Hrvatske u pitanju, ostvareno 89 posto prošlogodišnjih brojki u dolascima u prvih osam mjeseci što nije zanemarivo IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

Dubrovačko-neretvanll ska županija je u prvih osam mjeseci tekuće godine koju je obilježila pandemija koronavirusa zabilježila 8,28 posto noćenja u odnosu na turistički rekordnu 2019. godinu. Kako su odgovorili iz Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, ove godine je u prvih osam mjeseci ostvareno 449 273, a prošle 414 905 noćenja što je značajan porast. Kad je riječ o dolascima domaćih gostiju, oni su prošle godine bili nešto veći, ali ne bitnije. Naime, ove godine je, kad su posjetitelji iz Hrvatske u pitanju, ostvareno 89 posto prošlogodišnjih brojki u dolascima u prvih osam mjeseci što nije zanemarivo. Vrijedi spomenuti i kako su gosti u pravilu dulje odsjedali za vrijeme svog odmora, no što je to bio slučaj proteklih godina kad su se tu zadržavali nešto kraće.

Ana Hrnić: Planiramo i dalje promovirati Dubrovnik na domaćem tržištu

I U DUBROVNIKU RAST U NOĆENJIMA Slične trendove ove godine bilježi i sam Dubrovnik, kad je u pitanju broj noćenja domaćih gostiju, koji također bilježi porast od četiri posto. Kako su odgovorili iz Turističke zajednice grada Dubrovnika, prema izvješću ostvarenog turističkog prometa domaćih gostiju u prvih osam mjeseci iz susta-

va eVisitor, zabilježeno je 32 668 dolazaka ( 17 posto manje nego lani u istom periodu), a ostvareno je 108 951 noćenja (odnosno četiri posto više nego lani u istom periodu). “Zadovoljni smo rezultatima s hrvatskog tržišta, čemu su zasigurno doprinjele i kampanje Dubrovnik – tamo gdje je srce, provedene u lipnju i rujnu, koje su uključivale niz popusta i pogodnosti za sve naše posjetitelje. TZ grada Dubrovnika i dalje planira aktivno raditi na promociji Dubrovnika na domaćem tržištu, “ istaknula je direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić. AKCIJE ZA DOMAĆE I U PROSINCU Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić je kazala kako trendovi pokazuju kako je i tijekom pandemije Covida Dubrovnik itekako omiljen među domaćim gostima. „Tijekom turističke i COVID godine 2020., Hrvati su u

Dubrovniku bili najbrojniji gosti, što je potvrda kako je za državljane naše domovine omiljena lokacija. Važno je istaknuti da su i prethodnih godina Hrvati uvijek bili visoko zastupljeni na top-listama po broju dolazaka i noćenja u našem gradu,“ izjavila je Tepšić dodavši kako su brojke samo potvrda uspjeha strategije promocije turizma u Dubrovniku. „Tu smo, u suradnji s TZ grada Dubrovnika, kreirali medijske kampanje, posebno za domaće tržište u lipnju i rujnu, a uz promociju smo povezali i akcije organiziranih popusta za dubrovačke atrakcije – od zidina, Lokruma, DubrovnikCarda, Arboretuma pa do svih kulturnih

Grad Dubrovnik je tako potaknuo kulturne ustanove i ostale dionike u turizmu na uključenje u akciju ‘Tjedan odmora vrijedan’, koji je trajao od 16. do 25. listopada, a iz Grada najavljuju kako slične akcije i promocije planiraju ponovno u prosincu. „Ono što najviše veseli jest činjenica da su hrvatski građani bili iznimno zadovoljni posjetima Dubrovniku, objavljivali svoje pozitivne komentare na društvenim mrežama, hvalili su dubrovačko gostoprimstvo i ljubaznost ugostitelja, isticali popuste i pokazali da naš grad jest odredište za sve, posebno Hrvate,“ zaključila je Tepšić. TKO NAS VOLI I U KORONI? Od početka godine do 31. listopada 2020. godine, Dubrovnik je posjetilo najviše gostiju iz Hrvatske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Poljske, Bosne i Hercegovine, SAD-a, Ukrajine, Austrije i Mađarske, odgovorili su iz Turističke zajednice grada Dubrovnika. Kad je riječ o brojkama u Dubrovačko-neretvanskoj

... POSJETITELJI PO DRŽAVAMA 1.1.2020.-31.8.2020. DUBROVNIK 1. Hrvatska 2. Ujedinjeno Kraljevstvo 3. Njemačka 4. Francuska 5. Poljska 6. BiH 7. SAD 8. Ukrajina

ustanova Grada Dubrovnika koje su nudile posebne pakete i popuste u drugoj polovici lipnja te ponovno u rujnu te u listopadu,“ istaknula je Tepšić.

Jelka Tepšić: Posjetitelji iz Hrvatske hvalili dubrovačko gostoprimstvo i ljubaznost ugostitelja

DUBROVAČKO -NERETVANSKA ŽUPANIJA

Prednost je i to što je veliki dio dubrovačkih ugostiteljskih objekata poslovao prema cjeniku koji vrijedi za period izvan sezone

županiji, gosti iz Hrvatske su ostvarili gotovo 90 posto prošlogodišnjih dolazaka, a kako je rečeno, četiri posto više noćenja nego prošle godine. Za vrijeme epidemije koronakrize u Dubrovačko -neretvansku županiju su rado putovali i Poljaci koji su ostvarili 72,14 posto lanjskih dolazaka te 77,88 posto noćenja u prvih osam mjeseci ove godine. Slijede Slovenci s ostvarenih 76,21 posto lanjskih dolazaka i 88,73 posto lanjskih noćenja, gosti iz Ukrajine s ostvarenih 70,95 posto lanjskih dolazaka i 81,05 lanjskih noćenja te Česi sa 68,20 posto ostvarenih prošlo-

godišnjih dolazaka i 72,17 posto ostvarenih noćenja. Kad je riječ o broju dolazaka i noćenja u prvih osam mjeseci, DNŽ su najradije posjećivali upravo domaći gosti, a potom slijede gosti iz Poljske, Njemačke, Slovenije, BiH, Češke, Ujedinjenog Kraljevstva i Austrije. U ČEMU JE KVAKA? Uz spomenute akcije i kampanje koje su uvedene u cilju privlačenja domaćih gostiju, prednost je i to što je veliki dio dubrovačkih ugostiteljskih objekata, u prvom redu restorana, poslovao

1. Hrvatska 2. Poljska 3. Njemačka 4. Slovenija 5. BiH 6. Češka 7. Ujedinjeno Kraljevstvo 8. Austrija

prema cjeniku koji vrijedi za period izvan sezone. Stoga je sasvim očekivano kako su mnogi domaći gosti odlučili posjetiti krajnji jug Hrvatske kako bi ga doživjeli bez većih gužvi, ali i po nižim cijenama. Svakako ne treba izostaviti bojazan zbog pandemije koronavirusa zbog čega su mnogi odustali od putovanja u strane zemlje i odlučili su ostati u domaćem okruženju. U tom smislu svakako je doprinijela povoljna epidemiološka slika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tijekom većeg dijela ljeta.

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

NENAD JASPRICA ISTRAŽIO JE POJAVU TRAVE NA STRADUNU

OBNOVA PRIRODE? Ipak je predah bio prekratak TRAVA NA STRADUNU za vrijeme „lockdowna” izazvanog korona krizom iznenadila je građane. Tema je to znanstvenog rada kojeg je prof. dr.sc. Nenad Jasprica izradio s dr. Milenkom Milovićem VEDRAN SALVIA

nju ove godine. Uslijed smanjenog pritiska ljudi na Stradunu, a poglavito na okolnim ulicama i trgovima, pločnici su obrasli „travom“.

ll „Flora na ulicama i pločnicima u du-

- Da, to je preliminarni rezultat kojeg smo postavili u hipotezi. Naime, istraživanja su nastavljena kroz ljeto, a trajat će sve do početka sljedeće sezone, do lipnja 2021., kada ćemo imati potpuni uvid u to kako i koje biljke reagiraju na pritiske u urbanom ekosustavu u uvjetima kada ti pritisci nisu intenzivni. To je jedan od izazova i dio problematike kojima se bavi moderna urbana ekologija. Znanstvena istraživanja u staroj gradskoj jezgri, kao i sva ostala vezana uz temu urbane ekologije, služe kao model za istraživanje utjecaja urbanizacije tj. različitih ljudskih aktivnosti na promjene fizičkih, kemijskih ili bioloških značajki, u ovom slučaju biljaka. Treba imati na umu kako je urbana ekologija integralni dio svakodnevnog upravljanja gradom, ali je također i društveni zadatak jer se tiče načina života stanovnika.

Foto: Goran Mratinović, Nikola Duper

brovačkoj staroj gradskoj jezgri u vrijeme karantene uzrokovane epidemijom COVID-19” naziv je objavljenog znanstvenog članka autora prof. dr. sc. Nenada Jasprice s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku te botaničara dr. Milenka Milovića, člana Hrvatskog botaničkog društva koji živi i radi u Šibeniku. Eksperimentalni biolog Jasprica pobliže nam je objasnio zaključke ovog rada, ali uopće i povod zašto se ta flora koja se pojavila u povijesnoj jezgri išla istražiti. Jasprica je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, glavni urednik znanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica te redoviti profesor na doktorskom studiju Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je 100 izvornih znanstvenih članaka objavljenih u inozemnim znanstvenim časopisima. Dobitnik je Državne nagrade za popularizaciju i promicanje prirodnih znanosti. Sudjelovanje u odgoju mladih i obrazovanju najšire javnosti za zaštitu prirode i okoliša smatra važnim dijelom svojih znanstvenih i stručnih aktivnosti. LOCKDOWN JE BIO IDEALNA PRILIKA Istražili ste floru i vegetaciju na ulicama i pločnicima u staroj gradskoj jezgri u trav-

Kako ste se odlučili na tu vrstu istraživanja? Većini ljudi bi to bilo zanimljivo na razini dnevne vijesti, ali što vas je potaknulo da tu „travu“ treba istražiti? - Ideja je nastala u trenutku kad smo shvatili da nam je zatvaranje („lockdown“) idealna prilika za utvrditi prvotno, bazično, stanje flore i vegetacije unutar stare gradske jezgre u uvjetima kada je utjecaj čovjeka minimalan ili ga uopće nema. Do sada, osim naših sporadičnih istraživanja urbane flore u Dubrovniku iz-

van gradskih zidina iz 2010. te proljetos objavljenog rada u časopisu Plant Biosystems o flori i vegetaciji dubrovačkih zidova u okviru jedne šire teme, detaljnih podataka uopće nema. Tako, ne znamo što sve raste u staroj gradskoj jezgri, koje biljke su tamo naše domaće i samonikle, a koje su „pridošlice“ tj. namjerno ili nenamjerno unesene strane vrste. Posebno je kod stranih vrsta važno pratiti stanje populacija, njihovo moguće širenje ili utjecaj na domaću autohtonu floru, jer među njima ima invazivnih koje šire svoj areal na štetu domaćih vrsta. S obzirom na to da nismo znali koliko će dugo potrajati zatvaranje, napravili smo Plan istraživanja koji je uključio vrijeme zatvaranja, razdoblje koliko-toliko „normalne“ ljetne sezone te ponovno zimsko razdoblje. Nismo imali sreću utvrditi razvoj flore kroz ljeto onako kako smo predvidjeli jer je broj turista u Gradu bio izuzetno nizak, a poglavito u kolovozu kada je optimum razvoja mnogih biljaka koji rastu na nekultiviranim staništima u Sredozemlju s povremenim ili stalnim utjecajem čovjeka gaženjem, čupanjem, i dr. O ZAKLJUČCIMA... Do kojih ste zaključaka došli, kakve su značajke flore na Stradunu i ulicama pokraj njega? - Isključivo smo se ograničili na područje koje se podudara s tzv. „Heritage Crowding Map” tj. kartom koja je otprije poznata i pokazuje koja su to mjesta u staroj gradskoj jezgri najposjećenija tj. gdje je utjecaj gaženja najveći. Za tu priliku odabrali smo osam lokaliteta te dodatno Stradun koji je po metodi „transekta“ istražen u cijelosti. Broj biljnih vrsta u travnju nije bio visok jer je vegetacijska sezona tek počela. Najviše je bilo jednoljetnica tj. onih koje žive od proljeća do jeseni - počinju klijati u proljeće, sazrijevaju ljeti, a nepovoljne zimske uvjete preživljavaju u obliku sjemenki. Dodatno, trećina ukupnog broja biljaka bili su kozmopoli-

... Na znanstvenicima je istraživati, podastirati rezultate i ukazivati na probleme. Na osnovi toga političari moraju donositi odgovorne odluke. Općenito, mislim da bi svi trebali biti zabrinuti jer su ljudi tijekom posljednjih 50 godina promijenili ekosustave brže i opsežnije nego u bilo kojem usporedivom vremenskom razdoblju u ljudskoj povijesti, uglavnom radi zadovoljenja brzo rastućih zahtjeva za hranom, vodom, drvom, vlaknima i gorivom. To je dovelo do značajnog i uglavnom nepovratnog gubitka raznolikosti života na Zemlji.

ti, a njihovo pojavljivanje posljedica je utjecaja ljudskog djelovanja. prof. dr. sc. Nenad Jasprica

Najveći broj vrsta bio je na Gundulićevoj poljani i oko Velike Onofrijeve fontane na poljani Paska Miličevića, dok je najmanje vrsta bilo ispred Kneževog dvora. Na Stradunu je, također, utvrđen vrlo malo broj biljnih vrsta, i to isključivo uz rešetke šahtova. Podaci iz kolovoza nešto su drukčiji te je još rano za donositi zaključke. Međutim, posebno je zanimljivo da su utvrđene dvije endemične biljke – južnojadranski zvončić i južnojadranska ljubica te još dvije zakonski strogo zaštićene biljke u Hrvatskoj.

je površine namjerno „zapustiti“, itd. U potpunosti se slažem i podržavam da se Grad kreira po mjeri čovjeka, ali to treba uvijek biti u skladu s prirodom. Znamo kako urbana ekologija u naprednim zemljama i regijama sve više postaje integralni dio upravljanja, ali ne samo lokalnih vlasti već i samih stanovnika koji svojim aktivnim uključivanjem mogu planirati razvoj na svom lokalnom prostoru.

Znači, osim znanstvenog interesa, rezultate ćemo podastrijeti ustanovama i tijelima u cilju postizanja uravnoteženog odnosa između zaštite prirode i održavanju javnih površina. Nije svejedno koju metodu primijeniti kod uklanjanja biljaka u održavanju zidova i pločnika, ko-

Koliko je neobično da smanjeni pritisak ljudi u svega mjesec dana pokrene život? - Biološki organizmi reagiraju relativno brzo na promjene ekoloških uvjeta, a posebno filogenetski stariji, kao npr. alge, ili organizmi manje veličine koji se često

rabe kao pouzdani pokazatelji stanja u ekosustavima. Tako nam prisutnost nekih vrsta ili funkcionalnih skupina biljaka, npr. jednoljetnica, ukazuje o kojem je tipu ekosustava riječ, u kojoj je fazi razvoja i prema dostupnim podacima možemo predvidjeti njegovu budućnost. A to je praktična primjena ovog istraživanja. U IGRI JE PUNO NEPOZNANICA Koliko se uistinu priroda mogla obnoviti u ovih nekoliko mjeseci? - Općenito, predah je prekratak. Trebao bi biti mnogo duži kako bi se neka staništa, uključujući najugroženije vodene ekosustave, oporavili. Ne zaboravimo da su pritisci bili dugotrajni i jaki. Populacije mnogih vrsta će se obnoviti, a po mo-

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ma od kojih je većina bezopasna za ljudsko zdravlje. Ekosustavi s očuvanom prirodnom strukturom i karakteristikama općenito se opiru uvođenju invazivnih patogena u ljudske i životinjske populacije, kao što je to npr. utvrđeno za koleru, kala-azar i neke druge, koji se nisu utvrdili u amazonskom šumskom ekosustavu. Zaključak bi bio, ekosustave treba održati onakvima kakvi oni prirodno jesu. Upravo zato i služe istraživanja ekosustava, njihove bioraznolikosti i funkcionalnosti, nešto poput ovog u staroj gradskoj jezgri. Istraživanja raznolikosti života – bioraznolikosti – o kojoj se priča u posljednje vrijeme i na dnevnoj razini, nisu hirovi ili modni trendovi u znanosti nego su preduvjet poznavanju i očuvanju ekosustava.

OTVORILI SMO

ručak / večera kava / kolač / palačinke Dobro došli!

Što čovjek može poduzeti da njegov utjecaj bude pozitivan?

... Najveći broj vrsta bio je na Gundulićevoj poljani i oko Velike Onofrijeve fontane na poljani Paska Miličevića, dok je najmanje vrsta bilo ispred Kneževog dvora. Na Stradunu je, također, utvrđen vrlo malo broj biljnih vrsta, i to isključivo uz rešetke šahtova. Podaci iz kolovoza nešto su drukčiji te je još rano za donositi zaključke. Međutim, posebno je zanimljivo da su utvrđene dvije endemične biljke – južnojadranski zvončić i južnojadranska ljubica te još dvije zakonski strogo zaštićene biljke u Hrvatskoj.

jem mišljenju veće i nepopravljive štete nastaju u obalnim ekosustavima. Posebno bih tu istaknuo neraskidivu vezu između kopna i mora u osjetljivim ekosustavima koji su još dodatno visokovrijedni zbog svojih, u svijetu jedinstvenih prirodnih svojstava, ali i komercijalne važnosti. Tu prije svega mislim na posebni rezervat Malostonski zaljev, u kojem se na-

dam da projekt gradnje turističkog naselja u Dubi Stonskoj ukupne površine 13 ha i kapaciteta 550 kreveta neće nikada biti realiziran. Konačno, o izgradnji se cijela relevantna znanstvena zajednica u Hrvatskoj već nekoliko puta jednoglasno i jasno odredila te je ocijenila izuzetnom štetnom po ekosustav mora i kopna, a posljedično i po stanovništvo. Neki znanstvenici pokušavaju ukazati vezu između ljudskog utjecaja na prirodu i okoliš te pojave SARS-CoV-2 virusa? - Odlično pitanje. O SARS-CoV-2 još uvijek malo znaju molekularni biolozi i liječnici koji nas liječe, a o njegovom podrijetlu je puno nagađanja. U situaciji kada je u “igri” puno nepoznanica, nastaju teorije, uključujući i one o zavjeri. U njih osobno ne vjerujem. Međutim, nije isključeno, što se već može pročitati u znanstvenoj literaturi, kako je ustvari, uslijed narušenog ekosustava u kojem je bio “običan” stanovnik, virus prebjegao i pronašao put do čovjeka. Ne treba smetnut s uma da u mnogim ekosustavima mikroorganizmi interakcijski djeluju s populacijama ostalih vrsta i igraju važnu ulogu u kruženju tvari. Na kraju krajeva, čovjek je svakodnevno izložen milijunima tih sićušnih organiza-

- Na znanstvenicima je istraživati, podastirati rezultate i ukazivati na probleme. Na osnovi toga političari moraju donositi odgovorne odluke. Općenito, mislim da bi svi trebali biti zabrinuti jer su ljudi tijekom posljednjih 50 godina promijenili ekosustave brže i opsežnije nego u bilo kojem usporedivom vremenskom razdoblju u ljudskoj povijesti, uglavnom radi zadovoljenja brzo rastućih zahtjeva za hranom, vodom, drvom, vlaknima i gorivom. To je dovelo do značajnog i uglavnom nepovratnog gubitka raznolikosti života na Zemlji. Promjene u ekosustavima doprinijele su neto-dobicima, dobrobiti ljudi i gospodarskom razvoju, ali ti su dobici postignuti uz rastuće troškove u obliku pogoršavanja ili gubljenja mnogih ekosustava i povećanje siromaštva nekih skupina ljudi. Degradacija i koristi od ekosustava mogli bi se znatno pogoršati do kraja prve polovice ovog stoljeća. Ubrzani godišnji prirast svjetskog stanovništva, negativan utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu, onečišćenje površinskih voda, mora i dr. prepreke su razvoju društava. Već danas, uz uvjet da svi stanovnici na Zemlji žive jednakim standardom tj. imaju stan, hranu, vodu, odjeću i drugo, nedostaje nam trećina prirodnih resursa. Svi navedeni podaci su razlog za zabrinutost!

Sunset Beach Dubrovnik

Šetalište kralja Zvonimira 17 reservations@sbd.hr 00385 (20) 642 700

www.sbd.hr

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Politika

KORONA MEĐU POLITIČARIMA

NEĆE SAMOSTALNO NA IZBORE, PREGOVARAJU O SURADNJI

Vlahušić zbog Covida završio u bolnici, pozitivni Muratti i Barač

DARKO MARINOVIĆ imenovan povjerenikom Reformista za DNŽ ll Predsjedništvo Narodne stranke - Reformisti na sjednici održanoj krajem rujna donijelo je odluku kako se Darko Marinović iz Dubrovnika imenuje povjerenikom te stranke za Dubrovačko – neretvansku županiju. On je na prethodnim Parlamentarnim izborima bio nositelj liste Reformista za X. izbornu jedinicu.

Foto: Goran Mratinović

ll Koronavirusom su se

zarazili i poznati akteri dubrovačke politike. Tako je zbog Covida-19 u Općoj bolnici Dubrovnik hospitaliziran bivši gradonačelnik Andro Vlahušić. Osim njega, pozitivna na Covid-19 je i čelnica dubrovačkog HSU-a Olga Muratti. Kako je kazala za Dubrovački dnevnik, ne zna gdje se zarazila, a mislila je kako se radi o običnoj prehladi, no ipak se odlučila testirati. Drugih simptoma osim kašlja i blago povišene tjelesne temperature nije imala, a tvrdi kako se redovito inhalira. Muratti je svoje sugrađane pozvala na odgovornost.

Covid pozitivan je i predsjednik dubrovačkog HSU-a Jadran Barač, što je objavio na društvenim mrežama. Barač je objavio kako je imao blage simptome, a potom se njegovo stanje naglo pogoršalo. „Imam visoku temperaturu i opću slabost s bolovima u mišićima, kao jaka gripa. Dakle, po meni, stvar je dosta ozbiljna u ovakvom obliku,“ objavio je prošlog tjedna, a njegovo se stanje, na sreću, ubrzo popravilo. „Čuvajte svoje kontakte, a posebno pripadnike rizičnih skupina. Moramo se naviknuti na maske, pa i u kaf ićima...,“ poručio je Barač.

BIVŠI NAČELNIK OPĆINE MLJET

Nikola Hajdić je jedini kandidat za predsjednika županijskog SDP-a

Narodna stranka - Reformisti na Parlamentarnim izborima u srpnju 2020 u III. izbornoj jedinici dobila je jednog predstavnika u Hrvatskom saboru. Izabran je župan Radimir Čačić koji je svoj saborski mandat prepustio kolegici Nataliji Martinčević kako bi on nastavio voditi i razvijati Varaždinsku županiju. Kako govori Marinović , Narodna stranka - Reformisti odlučila je i u budućnosti aktivno djelova-

ti i na nacionalnoj razini. ‘’ Iako ima gradske i općinske organizacije u svim županijama Hrvatske, a u mnogima ima i županijske organizacije, u nekima od njih došlo je do stagnacije. Budući da su neke stranačke organizacije postale neaktivne, Narodna stranka – Reformisti odlučila je imenovati povjerenike koji će obnoviti postojeće organizacije, a u pojedinim županijama uspostaviti nove organizacije,’ govori Marinović koji je unatoč epidemiji i otežanim uvjetima rada na terenu započeo s radom uz pomoć postojećih članova i s nekolicinom novih, koji su pristupili stranci tijekom listopada. Tako su povodom nedavnog blagdana Svih svetih nekolicina članova Reformista u općini Trpanj prigodno darivali cvijeće stanovnicima.

ll Županijski SDP ima

samo jednog kandidata za predsjednika. Bivši načelnik Općine Mljet, ali i bivši predsjednik Županijskog odbora SDP-a, Nikola Hajdić je jedini podnio kandidaturu za čelno mjesto županijskog SDP-a nakon što je Krešimir

PROBUD

‘ ’Kontakti s članstvom uglavnom se odvijaju u pojedinačnim susretima ili telefonskom komunikacijom, što znatno otežava i usporava rad,’’ pojašnjava Marinović koji kaže kako u svjetlu toga Narodna stranka – Re-

I SVOJ

M A R G A INST Kuran podnio ostavku s te funkcije zbog loših izbornih rezultata.

formisti vjerojatno neće samostalno izaći na predstojeće lokalne izbore u svibnju 2021, ali da već pregovaraju s nekim mogućim partnerima o zajedničkom nastupu za izbore općinskih i gradskih vijećnika.

* Održavanje društvenih mreža * Fotograﬁranje * Produkcija promotivnih videa

PROFIL

* Dizajn web stranica

091/443-0029

* Graﬁcki dizajn

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Priče o moru i brodovima

OD SLJEDEĆEG BROJA U TISKANOM IZDANJU DUBROVAČKOG DNEVNIKA

GOSPAR IVO otkriva najzanimljivije priče o moru i pomorstvu u Dubrovniku

SVAKOG TJEDNA ćete imati priliku čitati tekstove autora Iva Batričevića u rubrici ‚Priče o moru i brodovima’. Radit će se tu o zanimljivim temama o brodovima, barkama, jahtama, sportskim jedrilicama, vojnim brodovima i svemu onome što je povezano uz pomorstvo u Dubrovniku, a sve će to biti popraćeno vrijednim fotografijama PIŠE: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Malo je onih koji ne znaju gospara Iva Batričevića. Šira javnost s njegovim se kolekcionarskim radom upoznala u Facebook grupi ‚Dubrovnik nekad’ čiji je osnivač i administrator, a u kojoj su godinama objavljivane fotografije, kartoline, zanimljivosti iz dubrovačke prošlosti.

Kako kaže gospar Ivo, uz more voli fotografiju i skupljanje kartolina što ga je učinilo strastvenim kolekcionarom. Tako danas u svom fundusu posjeduje oko 250 tisuća kartolina, slika, dijapozitiva, a sve je to 2012. godine odlučio predstaviti svojim sugrađanima kad je otvorio grupu ‚Dubrovnik nekad’. „Ta grupa je tijekom godina bila veoma uspješna i u njoj se postavilo oko 40 000 slika koje su starije od 25 godina. Grupa je bila ve-

oma popularna, a članovi grupe su se dužili i izvan nje na 40 tematskih izleta kao i druženja uz muziku, iće i piće. Grupa je dosegla svoj maksimum, a neke su se objave počele ponavljati zbog čega je grupa zatvorena,“ izjavio je Batričević. BRODOVI DUBROVNIKA NEKAD I DANAS A sada je, na radost svih ljubitelja dubrovačke bogate povijesti, osnovao novu grupu. Radi se o Facebook stranici ‚Brodovi Dubrovnika nekad i danas’ koja je s radom počela 19. kolovoza, a koja je odmah dobro prihvaćena u dubrovačkoj javnosti. U grupi se tako može uživati u slikama, kartolinama i zanimljivim crticama vezanima uz brodove i brodice, jahte, sportske jedrilice, veslače, luke, lučice, pomorske agencije, poznate pomorske obitelji i pomorce, profesore iz pomorske škole, pomorske tvrtke Dubrovnika i uz sve ono što se tiče mora, od Prevlake do Luke šipanske. Trud su ubrzo prepoznali Dubrovčani koji su se priključili ovoj lijepoj priči te svoj doprinos dali postavljanjem slika, kartolina, poveznica i zanimljivosti o pomorstvu u Dubrovniku.

Njegova kolekcionarska strast iznjedrila je i šest tisuća originalnih kartolina kruzera koje su posložene u albumima, poredanih po brodarskim kompanijama, od najstarijeg do najnovijeg, a posjeduje i veliku kolekciju fotografija

O MORU I OKO MORA Batričević je rođen u Dubrovniku 1958. godine, a njegovi su preci bili povezani s morem i brodovima. Ivo je od malih nogu stalno bio po moru s obiteljskom jedrilicom, a njegov je otac bio zapovjednik na školskom brodu ‚Nautika’ te je svakodnevno plovio njime. Batričević je bio i član jedriličarskog klu-

Gospar Ivo je od malih nogu stalno bio po moru, a do mirovine je radio poslove vezane uz more i brodove ba Orsan koju mu je u mladosti, kaže, bio drugi dom, navegav’o je na Atlantskoj plovidbi, plovio na jahtama i do mirovine radio posao vezan uz more i brodove. Ljubav prema moru usadio mu je upravo njegov otac. „Za to razdoblje me vežu lijepe uspomene na uživanje u plivanju, ribanju, jedrenju s roditeljima gdje se uvijek pričalo o moru i oko mora. Uživao sam u plovidbama s ocem i upijao sam svaku njegovu riječ kad je podučavao buduće pomorce srednje pomorske škole,“ izjavio je Batričević.

NAJBOLJE PRIČE O POMORSTVU NA DUBROVAČKOM DNEVNIKU Njegova kolekcionarska strast iznjedrila je i šest tisuća originalnih kartolina kruzera koje su posložene u albumima, poredanih po brodarskim kompanijama, od najstarijeg do najnovijeg, a posjeduje i veliku kolekciju fotografija. Gospar Ivo je dio tog vrijednog nasljeđa odlučio podijeliti s čitateljima ‚Dubrovačkog dnevnika’. Tako ćete od sljedećeg petka svakog tjedna u tiskanom izdanju ‚Dubrovački dnevnik pe-

tkom’ imati priliku čitati tekstove autora Iva Batričevića u rubrici ‚Priče o moru i brodovima’. Radit će se tu o zanimljivim temama o brodovima, barkama, jahtama, sportskim jedrilicama, vojnim brodovima i svemu onome što je povezano uz pomorstvo u Dubrovniku, a sve će to biti popraćeno vrijednim fotografijama koje posjeduje gospar Ivo. Kako su Dubrovčani oduvijek od mora živjeli, uz njega rasli i s njime su srasli, nova rubrika ‚Dubrovačkog dnevnika’ bit će prava poslastica za naše čitatelje svakog petka.

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

BURGER MENU BURGER CHEESEBURGER CRISPY BACON BURGER + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

110 kn

PIZZA MENU PIZZA ROMANA PIZZA TUNA PIZZA TUTTO BENE (s biftekom) + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

110 kn

OBITELJSKI MENU MIJEŠANA PIZZA HAMBURGER CHICKEN NUGGETS + 3 x GAZIRANI SOK ILI PIVO ZLATNI PAN 0,30 l

100 kn

NOVO

Piše: Vjera Šuman

Sve je pod kontrolom

ukovarski vodotoranj, taj simbol strašnog stradanja Vukovara, obnovljen je i svečano, koliko je to moguće u uvjetima pandemije, otvoren. Obnavljanje su omogućili svi građani Hrvatske svojim nemalim donacijama, kao i Vlada, Grad Vukovar i Županija. Tu, u ovim vremenima toliko potrebnu lijepu vijest, zasjenile su već uobičajene hrvatske igre s ‚ja tebi - ti meni’ zapošljavanjima i izmišljanjem radnih mjesta samo s jednom svrhom: uhljebimo naše. Tako su u Vodotornju, koji je ujedno i muzej, zaposlena tri vodiča (kustosa) za koja u natječaju nije traženo znanje jezika, pet čistačica, tri prodavača (za suvenire) i petero ljudi u Upravi. Direktor i četiri voditelja. Petorica zaposlenih u Upravi tog simbola Vukovara pravi su simbol stanja Hrvatske i razloga zbog kojeg nam ide tako kako nam ide i zbog čega je besmisleno nadati se smanjenju troškova Države i lokalne uprave na koje otpada preveliki dio BDP-a i zbog čega imamo preskupu i neef ikasnu Državu. Mala institucija ‚Vodotoranj’ samo je

ilustracija onog zbog čega ćemo teško dočekati suvislu, ozbiljnu i efikasnu reformu državne uprave. Zbog svih takvih ‚slučajeva’ mladi će nakon diplome samo produžiti dalje iz male zemlje za veliku birokraciju. Srećom, oni znaju jezike što im je svuda, osim u nas, prednost. redsjednik Vlade podnio je Saboru izvješće o stanju nacije, točnije, izvješće o tome što je Vlada napravila u svojih prvih sto dana, uz puno dobrih želja za budućnost. Naravno, korona je promijenila prioritete i postala centar svega što je dobro učinjeno ili nije učinjeno posljednjih mjeseci. Ma kako bogohulno zvučalo, možda je korona i jedini način da se ova Vlada suoči sa stanjem u zdravstvenom sustavu na svim razinama. Hoće li imati snage, spremnosti i znanja drugo je pitanje. Što god Plenki i Beroš pričali, nemoguće je sakriti. Sustav je u kolapsu. Zagrebačka bolnica Dubrava nova je bolnica u odnosu na oronule stare bolnice koje su građene u vrijeme Austro-Ugarske i ma koliko se krpale i obnavljale, ne mogu zadovoljiti

funkciju koju medicina danas zahtijeva. Jedina novija bolnica jest trenutno Covid bolnica u nastajanju, ona u Dubravi. Povijest bolnice u Dubravi je kratka. Projektirana je 70-tih godina kao Vojna bolnica, gradila ju je 80-tih tadašnja JNA, da se razumijemo, našim novcem i otvorena je u proljeće 1988. godine. U to vrijeme predstavljala je vrhunski domet prostora i opreme u hrvatskom zdravstvu, a njezin poliklinički dio, hitna služba i odjeli bili su otvoreni za građanstvo. Nakon 22 godine slabog i nikakvog održavanja, došla je u stanje koje zahtijeva temeljito renoviranje i popravak, kako bi zadovoljila potrebe medicinske struke i potrebe pacijenata. Uz sve to, međuljudski odnosi su katastrofalni. Temeljito ih je devastirao prethodni ministar Kujundžić postavljajući svoje poslušnike pa Beroš, kao svojevremeno njegov najbliži suradnik, koristi iste modele ‚sređivanja stanja’ što rezultira potpunim kaosom i pobunom. Liječnici su ostali bez pacijenata. Dakle, neurokirurzi, kirurzi, onkolozi i ostali mogu cijeli dan vrtjeti prstima jer nemaju što ra-

diti, osim iznimno s Covid pacijentima, dok njihovi pacijenti koji ih trebaju nemaju gdje dobiti potrebnu skrb u ionako pretrpanim ostalim bolnicama. Drugim bolnicama itekako nedostaje i liječnika, i sestara, ali i prostora za eventualni smještaj doktora iz Dubrave. Istovremeno, oni koji rade s Covid pacijentima padaju s nogu jer ih je premalo a pomoć iz drugih bolnica dolazi na kapaljku. Baš ovog tjedna poslan im je jedan specijalizant dermatologije. Da nije tužno bilo bi smiješno. Prema onom što kažu Plenki i Beroš, nema razloga za brigu, sve je pod kontrolom. aš nas biskup Uzinić napušta. Avanco je i odlazi u Rijeku kad mu izaberu zamjenu. To je dobro za njega jer pokazuje da putovanje i poziv koji je odabrao dobro i časno obavlja. Dobro je to i za Rijeku, ali šteta je za Grad i sve nas koji smo voljeli dašak drugačijeg, bliskog i novog što je donio sa sobom u svoju službu ovdje. Sretno mu bilo na putu koji je pred njim. Čuvajte sebe i druge, sve ovo mora i hoće proći. Eto vas.

SUPER PONUDA BURGER DIMLJENI BIFTEK S PLOŠKAMA KRUMPIRA PIZZA TUTO BENE (s biftekom) + CRNO VINO 0.75 l “SOLAD”

VIDIMO SE U SREBRENOM I LAPADU

200 kn

UVIJEK UZ VAS! - POSEBNE AKCIJE KEBAB PIZZA + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

CRISPY BACON BURGER + POMFRIT + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

CHEESEBURGER + POMFRIT + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

PIZZA BOLOGNESE + GAZIRANI SOK 0,25 ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

BIFTEK S PLOŠKAMA KRUMPIRA

NOVO

50 kn

+ GAZIRANI SOK 0,25 l ILI KUĆNO VINO 1,5 dl TAGLIATELLE BOLOGNESE + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

75 kn

TAGLIATELLE S KOZICAMA + GAZIRANI SOK 0,25 l ILI ZLATNI PAN 0,30 l

50 kn

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

LIJEČENJE UZ NOVE UVJETE

KORONA I MENTALNO ZDRAVLJE ‚Imali smo stotine poziva dnevno, a pomoć se pruža i video komunikacijom preko interneta’ KAKO KORONA VRIJEME UTJEČE na mentalno zdravlje komentira psihijatar dr.sc. Ivan Ćelić, pročelnik zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, član Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku i saborski zastupnik

SILVA CAPURSO Foto: Božidar Bebek

ll Još se nismo oporavili niti od prvog vala koronavirusa i tzv. lockdowna, a s dolaskom jeseni i većim brojem oboljelih od koronavirusa mjere zaštite sve su oštrije. Uz oboljele od duševnih bolesti koji su imali problema i ranije, u vrijeme potpunog zatvaranja sustava pojavili su se i ljudi kojima je pomoć i potrebna zbog situacija u kojima su se našli. Kako „koronavrijeme” utječe na mentalno zdravlje i pojavljuje li se veći broj psihičkih teškoća kod stanovništva komentirao nam je pročelnik zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, član Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku i saborski zastupnik psihijatar dr.sc. Ivan Ćelić. Upućuje na nedavno objavljeno istraživanje Nacionalnog instituta za zlouporabu droga u SAD-u psihijatrice Nore Volkow koja je ustvrdila kako su osobe s duševnim smetnjama u 100 puta većem riziku od opće populacije od razvoja ozbiljnih komplikacija Covida, a nažalost i smrtnih slučajeva. PRONAŠLI NAČIN KAKO POMOĆI -Mi smo se u trenutku zaključavanja našli u situaciji gdje je zdravstveni sustav zbog straha proboja od koronavirusa maksimalno reducirao broj prijema u bolnice, pa tako i u psihijatrijske bolnice.

Od samog početka smo kao Klinika za psihijatriju Vrapče ustrojili jedinicu za telepsihijatrijsku skrb gdje smo prvenstveno mislili na naše pacijente, dakle na one koji već imaju dijagnosticiran neki od psihijatrijskih poremećaja. Putem modernih društvenih aplikacija poput Microsoft teamsa, Zooma, ali i putem telefona za osobe starije životne dobi, kontaktirali smo s našim pacijentima i pokušali im pomoći i porazgovarati s njima jer je razgovor vrlo učinkovito terapijsko sredstvo kod svih, pa tako i kod osoba sa psihičkim tegobama. Premda smo prije svega mislili na naše pacijente, mi smo mislili i na ljude koji su se našli u jednoj novoj situaciji, na mlade koji nisu mogli ići na fakultete, na osobe koje nisu mogle ići na svoje radno mjesto, a znamo da je to značajan dio socijalne interakcije. Oni su počeli imati određene psihičke tegobe u vidu psihomotornog nemira, nesanice, tjeskobe, depresivnosti. Takav vid pomoći otvorili smo odmah, a 10 naših kolegica i kolega je bilo zaduženo za taj dio telepsihijatrijske skrbi i imali smo po nekoliko stotina poziva dnevno. Mislim da smo napravili dobar posao. Nismo to radili samo mi u Klinici za psihijatriji Vrapče, to su radile i Službe za mentalno zdravlje pri županijskim zavodima, ali i kolegice i kolege koji rade u općim bolnicama. Znam da je takva situacija bila i u Općoj bolnici Dubrovnik jer sam o tome razgovarao s dr. Ber-

jekova oboljeli se nerijetko odlučuju na prekid terapije. Stoga je izuzetno važno pokušati izbjeći stigmatizaciju oboljelih u svakodnevnom životu, a u tome značajno mogu pomoći sredina u kojoj žive, obitelj i radna sredina. Psihijatar Ćelić posebno apostrofira stjecanje uvida u vlastito zdravstveno stanje kao jedan od važnijih terapijskih ciljeva u pomoći osobama s duševnim smetnjama.

nardom Hajdić, tako da smo se pokušali i na taj način prilagoditi novonastalim prilikama i pružiti adekvatnu pomoć. PRILAGODBA TERAPIJE Oboljeli od duševnih smetnji i poremećaja često nisu skloni uzimati propisanu terapiju, a nerijetko se odlučuju i sami dozirati lijekove, prema vlastitom nahođenju i mišljenju o tome što bi im moglo pomoći. Rade to često bez konzultacija s liječnicima psihijatrima, pa očekivani učinci liječenja izostaju. Stoga dr.sc. Ivan Ćelić posebno ističe kako je jako bitno točno se pridržavati uputa liječnika.

-U tom smislu puno puta radimo usporedbe s određenim tjelesnim zdravstvenim stanjima. Dakle, ako netko ima šećernu bolest i dobio je preporuku da pije lijekove, on ih mora piti redovito jer ako ih ne pije doći će do promjene koncentracije šećera u krvi i to može izazvati komu u nekim ekstremnim slučajevima. Ili ako netko ima arterijsku hipertenziju on mora redovito piti lijekove da bi vrijednosti krvnog tlaka bile uredne. Tako je i kod psihičkih poremećaja. Vrlo je važan redoviti unos psihofarmaka koji jamči veliku vjerojatnost da neće doći do pogoršanja i da više neće biti potrebno bolničko liječenje. Bolničko liječenje osim što je skupo je uvijek trauma. Znači nitko od nas ne voli ići u bolnicu, a osobito kad morate doći u psihijatrijsku bolnicu to je još jedan dodatni pritisak. Nipošto ne želim stigmatizirati osobe s duševnim smetnjama, nego to upravo i naglašavam zbog stigme. Ljudi koji nisu dovoljno educirani i informirani oni će prokazivati i upirati prstom i govoriti – E ovaj je bio na psihijatriji – pojašnjava dr. Ćelić te zaključuje kako se ‚mi moramo boriti protiv stigme educiranjem ljudi kao bi bili svjesni da je psihički poremećaj isto kao bilo koje drugo zdravstveno stanje koje treba stručnu pomoć.’

- I voda može biti štetna ako je previše unosite jer može doći do disbalansa elektrolita u organizmu koje mogu izazvati određene zdravstvene poteškoće. Mi smo svi skloni kad nam je bolje a npr. imamo upalu pluća ili upalu zuba i dobijemo antibiotik prestati piti lijek idućih nekoliko dana iako nam je propisan. Treba biti svjestan toga da sve može biti otrov, ali i lijek. Osobe koje boluju od pravih psihičkih poremećaja kao što su psihotični poremećaji moraju piti doživotno terapiju. Tu bih podijelio dvije skupine lijekova. Postoje anksiolitici koji djeluju odmah kad popijete neki sedativ i kada ga unesete nakon 35 do 40 minuta osjetite njegovo djelovanje. Međutim, unutar psihijatrije postoje lijekovi poput antidepresiva koje kad popijete ništa ne osjećate, ali kad ga pijete redovito povisi se koncentracija lijeka u organizmu, dođe do povećane koncentracije npr. serotonina kojeg se laički zove hormon sreće. Važno je da se takav lijek kontinuirano unosi kako bi bio učinkovit. I tu imamo najčešći problem. Kod takve vrste lijekova koji ne djeluju sad i odmah najčešće osoba kada se počne osjećati dobro prestane uzimati lijekove. Ista stvar je i kod antipsihotične terapije. I što se događa? Znači nakon 30 ili 45 dana dođe do ponovne pojave određenih psihičkih poteškoća koje

dr.sc. Ivan Ćelić

onda zahtijevaju intenzivniji tretman koji nerijetko završi i s ponovnom hospitalizacijom. Zato je izuzetno važno naglasiti da osobe koje imaju određene duševne smetnje poštuju ono što im je preporučio njihov psihijatar i da to redovito piju. Ukoliko smatraju da ih ti lijekovi usporavaju ili da im onemogućavaju svakodnevno funkcioniranje onda se trebaju konzultirati s psihijatrom, ali nikako nije moja

preporuka da propisanu terapiju sami samoinicijativno smanjuju ili ne daj Bože prekidaju uzimanje lijekova - naglašava dr.sc. Ivan Ćelić. OSOBE S DUŠEVNIM SMETNJAMA NE TREBA STIGMATIZIRATI Upravo kada je riječ o težim psihičkim poremećajima i potrebi kontinuiranog uzimanja li-

-U društvu se moramo boriti protiv stigme osoba s duševnim smetnjama, a to ćemo moći samo ako smo dovoljno informirani, ako smo dovoljno educirani i ako govorimo o tom problemu. Stoga su ovakvi razgovori u medijskom prostoru vrlo važni jer daju adekvatnu informaciju općoj populaciji – zaključuje Ćelić.

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

INTERVJU

DOKTORICA SNEŽANA ČAŠULE-BAZDAN: Djeci sam savjetovala da se ne bave medicinom, ali ja nisam požalila DOKTORICA SNEŽANA ČAŠULE BAZDAN ima 73 godine i još uvijek radi kao liječnica opće prakse

Piše: AIDA ČAKIĆ

Foto: Goran Mratinović

ll Kada je ministar zdravlja Vili Beroš najavio mobilizaciju liječnika iz mirovine da pomognu sustavu koji je opterećen zbog koronavirusa, dubrovački liječnici su se nasmijali. Veliki broj njih koji imaju uvjete za mirovinu već odavno radi, a i pojedini liječnici iz mirovine vratili su se na posao jer Dubrovnik godinama ima veliki problem s nedostatkom medicinskog kadra. Jedna od takvih koja spašava dubrovačko zdravstvo je i doktorica Snežana Čašule Bazdan koja u ordinaciji opće medicine svaki dan prima svoje pacijente. U Gružu smo porazgovarali o aktualnoj situaciji u zdravstvu za vrijeme pandemije, ali i o njezinoj obitelji. -Uopće me nije iznenadila pandemija koronavirusa jer smo imali slično iskustvo sa SARS-om kojega smo ipak na vrijeme ‚skinuli s dnevnog reda’. Zapravo svako nekoliko godina u svijetu se pojavljuju pandemije samo ovisi koje su. Ovaj virus je nepoznat, ali dosta toga ukazuje da je umjetno stvoren. O tome je govorio jedan japanski nobelovac koji je kao virusolog ukazao da je čudno što virus opstaje posvuda u svijetu, i u toplim i hladnim predjelima. Prvi nalet virusa bio je težak, ovaj drugi je nešto blaži, a doći će i treći samo ne znamo kad – govori doktorica Čašu-

le-Bazdan. Ona se početkom pandemije koja je u Hrvatsku stigla u veljači poprilično zabrinula za svoje zdravlje budući da pripada rizičnoj skupini. ‚NA SVADBI JE PJEVAO ZARAŽEN ČOVJEK. TO JE NEODGOVORNO!’ -Prepala sam se jer ipak sam ja starija, a i pušač sam već 51 godinu. Ne bi mi bilo prijatno da idem na respirator. Sad sam više oguglala i navikla se na ovo stanje tako da sam opuštenija. Vjerujem da je ljudima teško podnositi izolaciju i zaštitne maske što dodatno izluđuje pa će psihijatri nakon svega imati jako puno posla. Situacija nam je pokazala kako nismo spremni za ovakve stvari, moderni čovjek je živio previše opušteno, a i velike su i klasne razlike u svijetu – mišljenje je doktorice koja je posebno naglasila kako je važno da pojedinci u ovakvim situacijama budu odgovorni. -Neki kažu da koronavirus ne postoji i da je sve izmišljeno... Pa pogledajte što je bilo u susjednoj nam općini na jednoj svadbi gdje je pjevao glazbenik zaražen koronom. Tri dana je nastupao, a znao je da je pozitivan i tada je počeo rasti broj zaraženih u Dubrovniku. To je po meni neodgovornost i kažnjivo djelo! – naglasila je ona. Broj pacijenata prema njezinim riječima za vrijeme pandemije je nešto manji jer su mnogi u strahu da se

... „Pandemija koronavirusa me nije iznenadila, ali sam se prepala kad je izbio prvi val jer ipak sam ja starija. Broj pacijenata se smanjio, sad nas češće zovu telefonskim putem, no meni nikad nisu smetali pacijenti koji bi dolazili tek da izmjere tlak i da me vide.“

ne zaraze. Iako je takvo stanje liječnicima olakšalo posao zbog nekih možda nepotrebnih dolazaka koji su opterećivali sustav, doktorici Čašule-Bazdan nije teško padalo za svoje pacijente biti uvijek tu kad je potrebno. - Ljudi su dolazili zbog sitnice, ali meni to nije smetalo. U staroj sam ambulanti imala jednu stariju gospođu koja bi dolazila skoro svaki dan čisto da me vidi i da joj izmjerim tlak. Nakon toga bila je sva sretna i govorila kako je mirna te da može ići na placu. Mene to nikad nije nerviralo, rado pomažem ljudima pa čak i kad me na putu nešto pitaju. Svoj posao volim i uvijek sam ga voljela. Danas nije lako mladim liječnicima i zbog toga mnogi odlaze u inozemstvo gdje je sustav organiziran, plaće su veće i imaju vremena za obitelj. Baš sam jutros govorila medicinskoj sestri kako sam izračunala da je cijena našeg pregleda 30 kuna. Pa za te novce ne možete nikakvu uslugu dobiti, ne može vam nitko popraviti neki kvar u kući. Zbog svega toga mladi odlaze – kazuje doktorica.

Njezino školovanje i medicinska karijera bili su iznimno bogati. Otac Kole Čašule, poznati makedonski književnik i ambasador puno je putovao te je tako vodio obitelj po cijelome svijetu. ‚U MIROVINU IDEM DO NOVE GODINE’ -Radila sam kao liječnica u Limi u Peruu gdje sam završila studij i stekla izvrsno znanje, a gimnaziju sam završila u La Pazu u Boliviji. Meni je to bilo super jer sam upoznala različite kulture, načine života i ljude. To je jedan sasvim drugi život koji je nepojmljiv. Završavajući studij sam shvatila koliko oni ulažu u stjecanje iskustva i kako im je važno da su liječnici spremni. Operirala sam kao studentica čovjeku slijepo crijevo i bilo me je neopisivo strah. Nakon toga sam shvatila kako znam puno teorije, a u praksi sam nula pa sam upisala godinu unatrag da utvrdim znanje – prisjeća se doktorica koja se nakon studija i rada u inozemstvu vratila doma u Makedoniju. Kroz smijeh govori kako joj je otac rekao da se ipak vrati jer se bojao da će puno putovati ako se uda daleko. Ipak

... Zbog očeve prirode posla doktorica Snežana je obišla cijeli svijet. Makedonski književnik i diplomat Kole Čašule s obitelji se često selio pa su živjeli posvuda. „Najveće bogatstvo je putovati i vidjeti svijeta“, govori ona.

dr. Snežana Čašule Bazdan je otac u konačnici morao putovati, no znatno kraće jer se udala u Dubrovnik. Prije 43 godine je došla u grad sasvim slučajno, a supruga je upoznala na Babinom kuku. - Išli smo u Rijeku voziti pacijenta pa smo rekli kako ćemo svratiti u povratku u Dubrovnik. Tada sam upoznala muža, poslije sam došla na godišnji odmor, često smo se čuli telefonom i onda nakon šest mjeseci odlučili smo se vjenčati jer nismo mogli podnositi udaljenost. Tata nije ništa na to rekao, uvijek nas je odgajao da sami biramo što je najbolje za nas – govori doktorica koja je po dolasku u Dubrovnik radila u Kuni na Pelješcu, nakon toga u Mlinima, a bila je liječnica za poduzeće Dubrovkinja.

-Ja ne bih odabrala ništa drago osim ovog posla jer ga volim, ali sam svojoj djeci rekla da se nikad ne bave medicinom jer to opterećuje čovjeka psihički i f izički. Ostavlja velikog traga i to sam primijetila nakon što sam pošla u mirovinu. Mogu misliti kako je tek kolegama koji rade operacije, dežurstva i ostalo. Uskoro i ona planira konačno poći u mirovinu jer kako navodi postalo joj je zamorno raditi posebno popodne. -Trebala sam raditi do 30. rujna pa je onda pomjereno do 16. listopada, a sad sam čula kako radim do Nove godine. Mislim da će to biti zadnje. Dosta je više – zaključila je za Dubrovački dnevnik doktorica Snežana Čašule- Bazdan.

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

KATICA BJELOKOSIĆ, KROJAČICA

samo meni tako, svih nas je ova kriza pogodila u većoj ili manjoj mjeri. Ako vi nemate, nećete doći kod mene, ako ja nemam, neću doći kod vas. Tako je s odjećom, frizurom, cipelama, svime… Ali optimist sam, proći će i ovo.

„Dolaskom šoping centara i internetske trgovine smanjila se potražnja za krojačima” KATICA BJELOKOSIĆ šivanjem se bavi 35 godina. Puno toga se promijenilo u tom vremenu. Prije se više šivalo, a danas se zbog jeftine robe u šoping centrima i na internetu sve manje traže usluge krojača, koje jesu skuplje, ali zato se dobije odjeća šivana po mjeri. MARO MARUŠIĆ ll Krojačica Katica Bjelokosić poznato je lice u Cavtatu. Godinama pokraj Hotela Cavtat ima svoju krojačku butigu u koju rado svraćaju domaći i strani posjetitelji. Popričali smo s njom o tajnama šivanja. Koliko dugo šivate i kako je sve počelo? Bavim se ovim poslom evo već 35 godina. Moja mama je bila samouka krojačica, pa sam pomalo uz nju počela i zavoljela sam taj posao. Bilo nas je četvero djece, a majka je šivala odjeću iz potrebe. Ona je završila tečaj i nije radila nikome drugome, nego samo svojoj obitelji. Potom sam upisala srednju školu u Zagrebu, jer u Dubrovniku nije bilo mogućnosti obrazovanja. Poslije sam upisala višu školu, ali tata se razbolio, pa sam se vratila kući. Znači cijeli sam život htjela biti krojačica, nije se to dogodilo spontano kao hobi ili nešto slično. Kako ste se osjećali kada ste tako mladi išli u Zagreb? Nije mi bilo teško, jer sam išla kod obitelji koji su bili prijatelji mojih roditelja. Oni su kod nas u Cavtat dolazili godinama i kada sam se preselila k njima, držali su me kao svoje dijete. I nakon završene škole to se prijateljstvo nastavilo, tako da su mi oni puno pomogli u prilagodbi na veliki grad. Gdje ste se zaposlili kada ste se vratili iz Zagreba? Kakva je tad bila situacija s krojačkim poslom u Dubrovniku?

Počela sam raditi po buticima u gradu, bilo ih je jako puno. Tada se dosta šivalo, jer nije bilo šoping centara kao danas. Poslije sam otvorila butik u Cavtatu, pa jedno vrijeme radila za turske vlasnike koji su ot-

... HOBI SU VAM PUTOVANJA. GDJE STE SVE BILI I ŠTO VAS JE POSEBNO DOJMILO? Ove godine zbog korone nigdje (smijeh). Da, stvarno volim putovanja i ono novca što uštedim potrošim na upoznavanje novih zemalja. Svaka destinacija je zanimljiva na svoj način, ali izdvojila bih Kubu kao broj jedan. Voljela bih se tamo vratiti, ako budem imala novaca još dok im se sistem nije promijenio. Tunis me isto osvojio. Bila sam i u Meksiku, Kini, Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Maroku, Izraelu, Turskoj nekoliko puta... Europu sam prešla uzduž i poprijeko. Velika mi je želja Peru i Bolivija, nadam se da ću ih posjetiti kada ova situacija s koronom završi.

... „Imam mušterija koje se emocionalno vežu uz odjevni predmet, primjerice rebatinke koje zašiju bezbroj puta. Ima ispod više novog materijala nego originalnog. Koliko su puta popravili gaće, mogli su kupiti nekoliko pari novih, ali svejedno ih vole i nanovo dolaze“

vorili butigu u Gradu, te sam se naposljetku opet vratila u Cavtat gdje i dan danas imam svoju krojačku radnju. Danas su butici u gradu prava rijetkost. Sve se promijenilo, druga su vremena. Većina butika po Dubrovniku sada nudi popravke odjeće, ali ne i cjelokupno šivanje. Nije lako ni materijal kupiti u Gradu. Ja osobno za svoje potrebe kupim materijal u Zagrebu. Kada sebi sašijem neku haljinu, često me ljudi pitaju odakle mi, da i oni žele nešto slično, jer volim raditi neobične kreacije, koje nisu po šablonu. Danas netko mladi tko bi se želio baviti tim poslom također mora ići u Zagreb, je li tako? Nema škole u Dubrovniku. Nema mogućnosti obrazovanja u Dubrovniku, kao ni u drugim hrvatskim gradovima, osim Zagreba. U Dubrovniku jest jedno vrijeme unutar Trgovačke i obrtničke škole postojao odjel za krojača, i kod mene su dolazili na praksu, ali posljednjih deset godina nema ništa. Mlade ovaj posao ne interesira, a i nema prevelike potražnje na tržištu. Nema se kod koga zaposlit, nego eventualno otvoriti nešto svoje i šivati ovako kako ja radim. Naravno, prije je bilo puno više posla, više se ši-

Jeste li prije korone imali više šivanja ili popravaka odjeće? Bilo je i jednog i drugog. Imam ja mušterija koje se emocionalno vežu uz odjevni predmet, primjerice rebatinke koje zašiju bezbroj puta. Ima ispod više novog materijala nego originalnog. Koliko su puta popravili gaće, mogli su kupiti nekoliko pari novih, ali svejedno ih vole i nanovo dolaze. Vjenčanice ne šivam, ali zato mi dolaze mušterije za svečane haljine pogotovo da su malo neobičnije. I ja to volim raditi, jer je cijeli taj proces kreativan.

valo i za svadbe, maturalne zabave, slične proslave… Dolaskom velikih šoping centara i jeftine robe smanjila se potražnja za krojačima. Naravno i s internetskim trgovinama. Mladi pogotovo puno naručuju preko interneta. Da, ali neusporediva je razlika kada se nekome šije po mjeri od odjeće iz H&M-a i sličnih radnji, gdje je sve unificirano i često nekvalitetno, a da ne govorimo o narudžbama preko interneta gdje nikad ne znaš što će ti doći i hoće li ti se svidjeti. Na kraju dolazimo do one priče ‚Nisam bogat da kupujem jeftino.’ Naravno da je ogromna razlika, ali većina ljudi ipak gleda cijenu. Normalno da su hlače u tako nekoj butizi ili na internetu puno jeftinije nego da ih se dođe sašiti kod mene, ali s druge strane ove moje su prilagođene svakome ponaosob, odnosno šivane su po mjeri. Evo samo jedan mali primjer. Kocke na kariranoj odjeći u butigama se neće podudarati na mjestu gdje se šivaju, a ja ću se potruditi da se slažu, jer je tako jednostavno ljepše. Osim

... ZA VRIJEME PRVOG LOCKDOWNA IZRADILI STE BROJNE MASKE I PODIJELILI SUGRAĐANIMA. Da, tada je butiga bila zatvorena i nije bilo posla, pa sam izradila 700 maski i podijelila ih. Osim toga šivala sam kape i kute medicinskom osoblju. Oni su mi dali materijal, a ja sam besplatno šivala u karanteni. To je bio moj mali obol situaciji.

Koliko treba vremena za naučiti šivati, doći na jedan kvalitetan nivo? Cijeli život se uči. Nakon što sam došla iz Zagreba i počela raditi po buticima upijala sam različite tehnike. Svatko ima neki svoj stil. Najviše sam naučila u Zagrebu u školi, jer sam imala sreću da mi predaje meštar Ivan Puntarić. Bio je autoritativan, nije s njim bilo zezancije, ali nas je stvarno naučio i od srca mu hvala.

Katica Bjelokosić toga brojna odjeća u trgovačkim centrima je od sintetike. Ali unatoč svemu ipak možete živjeti od ovog posla? Mogu i to pristojno. Sam sam svoj šef i imam za svoje potrebe. Meni više ne treba, jedino što je sad u koroni sve opalo. Koliko vas je pogodila kriza s koronom? Jasno da je posla znatno manje. Ljudi se boje za egzistenciju, ako je netko prije dolazio sašiti dva komada odjeće, sad će eventualno jedno. Također, puno sam radila i sezonskim radnicima u turizmu, a sada je sve to stalo. Čista je logika da kad ljudi ne rade ili slabije rade da manje dolaze kod mene. Sve je to jedan krug, nije

Znači postoji evolucija u šivanju, mijenjaju se tehnike. Kako napreduje tehnologija, mijenjaju se stilovi. Sada postoje nove mašine za šivanje, drugačije od onih starih, ali svejedno ja te stare mašine, uz ove nove, i dalje koristim pogotovo za popravke rebatinki. Nevjerojatno su kvalitetne ove stare mašine, jako malo se kvare, ja imam svoju 35 godina, napravim servis i ona radi dalje. Bojim se da mlađe generacije neće znati ne samo šivati, nego ni napraviti servis na vašoj staroj mašini. Moj serviser mašine ima 75 godina, to vam puno govori. Ali konavoski vez ipak se prenosi s koljena na koljeno. Sreća da je tako, postoje razne radionice i puno se ta priča forsira i to mi je baš drago. Samo neka se tako nastavi, to je pohvalno. I ja sam prije vezla, sada nemam toliko vremena.

BROJ 1 PIZZERIA U GRADU. I IL EN IJ OC I ST GO

POSEBNE PONUDE: UTORKOM: #TripleTuesday Za dvije naručene pizze, treća gratis, po vašem izboru PETKOM: #JumboFriday Za svaku naručenu jumbo pizzu, jedna standardna gratis, po izboru NEDJELJOM: #SundayMeating Za dva naručena jela s roštilja, treće gratis, po izboru.

Narudžbe i dostava na: 020 358 713 099 3358 713 www.vitabella.com.hr

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

NOVO RUHO ŠETNICE NIKA I MEDA PUCIĆA

Omiljena lapadska šetnica sada izgleda svjetski SLIJEDI I IZMJENA RUKOHVATA na već prije napravljenoj ogradi, a doći će i kante za otpad

Foto: Goran Mratinović

ll Proširena Šetnica Nika i Meda

Pucića dobila je novi reprezentativan izgled, a sada su odrađeni svi hortikulturni radovi te su postavljene klupe sa sjedištem te klupe sa sjedištem i naslonom. Slijedi i izmjena rukohvata na već prije napravljenoj ogradi, a doći će i kante za otpad. Podsjetimo, šetnica je na svom najužem dijelu proširena te je sada širine 2,40 metara uz dodatnih 20 centimetara za smještaj ograde.

Uređenjem je obuhvaćena sanacija južnog podzida, uređenje partera, postavljanje novih tijela javne rasvjete, uređenje hidrantske mreže s podzemnim hidrantima, te uklanjanje stare i postavljanje nove, karakteristične i tipizirane urbane opreme. Također, u suradnji s Vodovodom Dubrovnik i Elektrojugom provedena je ugradnja nedostajuće vodovodne mreže i svih potrebnih elektroinstalacija pod zemlju, uključujući i instalacije za novu javnu rasvjetu. Brojni sugrađani ponovno šetaju omiljenom lapadskom šetnicom koja sada izgleda znatno bolje, urednije i sigurnije.

... OSVIJETLJENA S GOTOVO 150 RASVJETNIH TIJELA Radovi postavljanja javne i ambijentalne rasvjete dovršeni su početkom listopada. U smjeru od Šetališta kralja Zvonimira prema hotelu More, na prvom dijelu obuhvata, postavljeno je 17 stupova javne rasvjete visine četiri metra, dok je na ostatku šetnice u kameni zidić sa sjeverne strane ugrađeno 108 komada ugradbenih tijela ambijentalne rasvjete. Duž šetnice raspoređeno je i 16 ambijentalnih reflektora.

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

[PANJOLSKI NOGOMETA[, ALVARO

RIBLJA JAJA

FILM GLUMCA SA SLIKE

NADJEV ZA OGLAS U KOLA^E, NOVINAMA FIL (mn.)

KALIJ

KORA^AJU]I SLO@NO

KALUP, MODEL, OBRAZAC

ELEMENT (skr.)

JU@NOAMERI^KE @IVOTINJE

GLUMAC SA SLIKE, RO\EN U DUBROVNIKU

Smetaju Vas neželjene dlačice i želite ih se trajno riješiti? Mi nudimo rješenje!

SOCIJAL. NI@A PARTIJA BO@ANSTVA PORTUIZ GR^KE GALA (skr.) MITOLOGIJE

SALA ZA PROJEKCIJE FILMOVA

GRADI] I LUKA U SLOVENIJI

FILM GLUMCA SA SLIKE LIGNJE

DIO TELEVIZORA

FAKULTET (skr.)

SPRAVA ZA SLU[ANJE GLAZBE SA PLO^A

MOTOCIKL GRAD ALKARA JU@NO VO]E

POSAO

VRIJEME ZASJEDANJA

RANO USTAJANJE

ENERGIJA

GR^. SLOVO

PODRAZRED RAKOVA

TRENUTAK

SLIKE VOD. BOJAMA

ALT

DEF

FILM GLUMCA SA SLIKE

LUKSEMBURG

STRANA MJERA ZA TE@INU BAKAR PRVO SLOVO

UGOSTITELJSKI OBJEKT

IZVAN BARICA, MLAKA

EKSER, ^AVAO

NAGLA MALAKSALOST

POSUDA ZA KISELI KUPUS

SLIKARICA, NASTA

UZVIK PRI ZAJEDNI^KOM DIZANJU TERETA

OSOVINA (lat.) VRSTA NEZASI]ENOG ALKHOLA

TALO@NA STIJENA, PRAPOR

SNA@AN

PLANINSKI MASIV U EUROPI

GLASONO[A (zast.) DETEKTIV IZ STRIPA KIRBY

FIGURA U [AHU

SUMPOR

Rezultati vidljivi već nakon prvog tretmana!

VELIKI NERED

AMERI^KI SLIKAR, GEORGE

LITRA

ZVONKI SMIJEH

[ATORSKO NASELJE

GLUMICA BEGOVI]

@UTOSME\A BOJA

KRA\A NOVCA U FIRMI (mn.) GR^. SLOVO BUGARSKI KRALJ

MJERA ZA PAPIR

DR@AVNA BLAGAJNA (lat.)

UZVIK DOZIVANJA SLATKOVODNA RIBA SEKUNDA

KARTA[KA IGRA

DOKTOR

GRAD U ITALIJI

GEM, NESIT

ISTA SLOVA

SJEVER ADV. KOM. VOJVODINE (skr.)

M. V. BAR[UN

NIKAL

NEUTRON

PORTUGAL UZVIK ZAPOMAGANJA

RJE[ENJE - Nik{a Ku{elj, SPP, ekran, kalamari, gramofon, motor, rad, nar, sesija, e, ljuskari, tren, daire, Konjanik, lokva, A, Cu, van, klin, kaca, Rojc, o-ruk, aksa, les, jak, Alpe, ulak, pion, S, Dr, S, morski lavovi, pelikan, kikot, kan, pronevjere, arak, Asen, erar, mm, som, samt, Ni, pasijans, vapaj.

i rezervirajte svoj termin za lasersko uklanjanje dlačica snižen 30% do 31.11.2020.

TANKA POKORICA NA RANI

VRSTA PERAJARA

MONGOLSKA VLADARSKA TITULA

Nazovite nas na 091/1800-700

MJERILO

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Crna kronika

SLUČAJ LIHVARSKIH UGOVORA

ODVJETNIK DRAGAN PIŠTALO: Imali smo priliku gledati jednu orkestriranu hajku oko Grubišića „POGREŠNE SE PERCEPCIJE STVARAJU, izvode se kojekakvi zaključci... Naš branjenik se javio na poziv Županijskog suda u Dubrovniku koji mu je poslan, dakle on je na Sud došao je sa slobode,“ istaknuo je Pištalo

SVE ZBOG POSLA

Krivotvorila diplomu kako bi se zaposlila u školi na području županije

PRISVOJIO GOTOVO 400 TISUĆA KUNA?

Voditelj Skybara osumnjičen za pronevjeru, utaju i neisplatu plaće

rujnu protiv Grubišića, dostavljena nova kaznena prijava zbog osnovane sumnje na počinjenje četiri kaznena djela lihvarskog ugovora.

Privođenje Dragana Grubišića llDubrovački poduzetnik Dragan Grubišić prošlog je tjedna priveden pred suca istrage kao osumnjičenik u slučaju sklapanja lihvarskih ugovora. Grubišiću, odlukom suca istrage, nije određen istražni zatvor, a njegov odvjetnik Dragan Pištalo prokomentirao je kako za određivanje istog njegovom branjeniku nije bilo nikakve osnove. Dodao je kako se u ovom slučaju stvaraju sasvim pogrešne percepcije. ‚NIJE UHIĆEN NA ULICI’ „Pogrešne se percepcije stvaraju, izvode se kojekakvi zaključci... Naš branjenik se javio na poziv Županijskog suda u Dubrovniku koji mu je poslan, dakle on je na Sud došao je sa slobode. No, nakon toga smo imali priliku iščitavati određenu orkestriranu hajku koja se provodila

kroz javne pozive i isforsirana postupanja, što dovodi do stvaranja tih pogrešnih percepcija, ali i kršenja prava mog branjenika’,” izjavio je Pištalo posebno naglasivši kako ‚Grubišić nije bio uhićen na ulici, nego se sam javio na poziv suca Županijskog suda u Dubrovniku’. Po pitanju odluke o određivanju istražnog zatvora, Pištalo je istaknuo kako se ni u kom slučaju nije stvorio povod za pritvaranje Grubišića temeljem očitovanja oštećenika koje je poslano na tužilaštvo i na Istražni centar Županijskog suda u Dubrovniku. ZA ŠTO GA SE TERETI U NOVOJ KAZNENOJ PRIJAVI? Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku je 9. listopada, nakon onih koje su već bile dostavljene u kolovozu i

Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, u toj novoj kaznenoj prijavi navedeno je da postoji osnova sumnje da je Grubišić u četiri navrata u Dubrovniku, u nakani stjecanja znatne protupravne imovinske koristi, koristeći financijske probleme državljanina Republike Hrvatske (49) kao odgovorne osobe trgovačkog društva iz Dubrovnika u kojima se to trgovačko društvo našlo zbog nelikvidnosti i nemogućnosti realizacije poslovnih kredita za servisiranje obveza, te koristeći lakomislenost oštećenika, počinio kaznena djela lihvarskog ugovora. „Postoji osnova sumnje da se okrivljenik nepripadno okoristio za iznose koje mu je oštećenik isplatio, i to ukupno 79.000,00 eura (na ime kamata prvog zajma) na štetu oštećenika, ukupno 13.000,00 eura (na ime vraćanja zajma i kamata drugog zajma) čime mu je pričinjena šteta u iznosu od tri tisuće eura u korist okrivljenika; ukupno 38.000,00 eura (na ime kamata trećeg zajma) na štetu oštećenika, iznos od 24.000,00 eura (na ime kamata po četvrtom zajmu) na štetu oštećenika,“ stoji na stranicama DORH-a. Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 9. listopada donijelo rješenje o proširenju istrage protiv Grubišića zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio četiri kaznena djela lihvarskog ugovora .

ll Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i Policijske postaje Ploče, u suradnji sa Službom kriminalističke policije Policijske uprave zadarske, utvrđena je sumnja da je 26-godišnjakinja počinila kazneno djelo „Krivotvorenje isprave“ u vezi s kaznenim djelom „Ovjeravanje neistinitog sadržaja“. Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da je u veljači ove godine izradila krivotvorenu diplomu Sveučilišta u Zadru na svoje ime koju je potom upotrijebila kao istinitu kada se krajem veljače prijavila na natječaj za popunu radnih mjesta jedne osnov-

ne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije. Kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno da je u veljači 2018.g. izradila potvrdu o završetku studija Sveučilišta u Zadru na svoje ime koju je potom krajem ožujka iste godine ovjerila kao istinitu, te je sredinom travnja, temeljem krivotvorene i ovjerene potvrde sklopila ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa s istom osnovnom školom na području Dubrovačko-neretvanske županije. Protiv osumnjičene slijedi podnošenje kaznene prijave nadležnom Državnom odvjetništvu u Metkoviću, stoji u priopćenju policije.

ll Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske utvrđena je osnovana sumnja da je 47-godišnji voditelj ugostiteljskog objekta iz Dubrovnika počinio kaznena djela „Pronevjera“, „Utaja poreza i carine“ te kazneno djelo „Neisplata plaće“, stoji u priopćenju policije. Kako neslužbeno doznaje Dubrovački dnevnik, radi se o B.L., voditelju kluba Skybar na Pilama. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni tijekom 2019. godine prisvojio dio prometa u iznosu od gotovo 400 tisuća kuna. Isto tako je utvrđeno da nije prikazivao stvarno ostvareni promet ugostiteljskog objekta, s ciljem djelomičnog izbjegavanja obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dodatnu vrijednost. Također, isti voditelj je trojici zaposlenika tijekom 2018. i 2019. godine isplaćivao dio plaće u gotovini, a da pri tom nije obračunavao i uplaćivao propisana davanja iz plaće, stoji u priopćenju.

STUDIO LEA

STIGLE SU BOJE JESENI - pronađite svoju boju trajnog laka! Nova kolekcija i novi dizajn ll Kada je riječ o lakovima za nokte, svake sezone istakne se nekoliko trendi boja, a jesen 2020. donosi nam ponešto za svakoga - od sigurnih nude nijansi, preko odvažnih neonskih boja, do tipičnih jesenskih tonova. Ako se veselite isprobavanju novih lakova za nokte ili želite promijeniti nijansu laka koji inače koristite, ispod provjerite koje će boje lakova za nokte biti najtraženije u jesenskim mjesecima. Evo2 by biosculpture je izbacio Novu kolekciju i novi dizajn..koje možete pronaći u Studiu Lea Narudžbe na mobitel: 092/3811-832

Agencija za posredovanje u prometu nekretnina

IZDVAJAMO IZ PONUDE NOVOGRADNJA CENTAR Moguća prilagodba prostorija Cijene od 2.300 EUR / m2

PROJEKT ŠTIKOVICA Apartmani s jedinstvenim pogledom na more. Pripadajuće zelene površine i parking.

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM

+385 99 823 2636 +385 91 607 2735 info@lausnekretnine.hr

Vukovarska 15 (zgrada Addiko banke) 20000 Dubrovnik

Više informacija s fotografijama: www.lausnekretnine.hr

petkom

Renault Scenic 1.5 dci

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem 2 studio apart-

ll 2007.g. 181000 km, 4 nove gume,

kemijski očišćena unutrašnjost. Moguća zamjena za lakše teretno ili skuter preko 50ccm. Cijena 23000 kn. MOB: 091 427 8888 ___________________________________ Fiat Tipo 1,3

ll Benzin, 156000 km, drugi vlas-

nik. Registriran do 30.11. Klima,servo,abs,centralna brava, prednja stakla na struju, dva seta guma ljeto/ zima sa felgama. Cijena 16500 kuna. MOB: 098 364 079 ___________________________________

Clio 1.2 Rip Curl

mana, jednokrevetni i dvokrevetni u Gruzu.Informacije na mob. 0981624155 ___________________________________ ll Iznajmljuje se stan od 40 kvadrata u Župi Dubrovačkoj. Cijena 2000kn plus struja i voda. Informacije na broj 091 762 0438 ___________________________________ ll Iznajmljuje se stan na duze vrijeme(I. Vojnovica 50).Kontakt 098392233 ___________________________________ Iznajmljuje se dugorocno kuca u Orascu,katnica,3 spavace sobe,DB,kuhinja,podrum,kupaonica i dva odvojena wc-a.Dvoriste,parking i vrtovi uz kucu. MOB: 098244416 ___________________________________

PRODAJA NEKRETNINE ll 2007.god. Prvi vlasnik,118 500 km

Diesel MOB: 099 849 2772 ___________________________________

presao.Napravljen veliki servis,registriran do kraja 7 mj. Cijena 3200 EUR. Mob: 099 252 0138 ___________________________________

Mercedes B 180 cdi

Buba 1865.

ll MONTOVJERNA - STAN 55 M2,d-

ll GRUŽ STAN 37 M2,adaptiran

luksuzno 2020g.139.490 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll ATLANT CENTAR-53

M2,atraktivan PP u prizemlju. 239.560 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert A. ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll LAPAD-STAN 67 M2,dvije so-

be+DB,parking,193.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

llProdaje se starija kuca u

Orašcu,katnica,3 spavaće sobe, DB, kuhinja, podrum,kupaonica i dva odvojena wc-a.Dvoriste,parking i vrtovi uz kucu. MOB:098-244416 llStanovi za prodaju. Cijena kva-

drata od 3000 do 3500 eura. Kontakt: 091 442 3251

okućnice + 2 parkinga,490.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll GRUŽ STAN 76 M2,tri sobe+DB,-

vrt 34 M2.187.948 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll LAPAD-STAN 85 M2,tri sobe +

DB,uključen parking.288.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B ll GRUŽ-APARTMAN/PP 30 M2

namješten i uređen.107.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll KUPARI KUĆA 550 M2 za tu-

rizam,smještaj više djelatnika (30-40) potrebna rekonstrukcija 377.850 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. ll Prodajem „bubu” (1965.). Ne ll 2012.g., 194tkm, reg.12/’20.g.,

cijena 11.900€. Moguća zamjena. MOB:091 285 2851

prodajem vrijednost, već starost. Registrirana pred 3 mjeseca, u voznom stanju. Tel. 020/425-744

ll Tim iskusnih meštara nudi

pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoGRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE viranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, ll Građevinsko zemljiste3000m2 te pituravanje istih, građevinski poslovne namjene u blizini zračne radovi, elektroinstalacije, vodoinluke mijenjam za stan ili manju stalacije, gipsarski, keramičarski kucu uz moju doplatu. MOB: 091 i soboslikarski radovi, postavl9374727 janje podova-laminati, montaza i demontaža namjestaja, izrada PRODAJA RAZNO i postavljanje željeznih ograda, vrata. MOB: 098 765 460 ___________________________________ ll Prodajem extra djevičansko ll Prodaju se suha drva iz Konamaslonovo ulje i med. Kontakt: 091 vala, cijena 550 kn/m3 (dostava 936 64 81 uključena). Ispilana i iscijepana po želji. MOB: 0913963373 Prodajem pomoćni sklopivi krevet ___________________________________ za 100 kn. Kontakt: 099 792 5759 ll Zaštita od sunca i komaraca - NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL ,izrada, montaža i servis roleta,kodječja kolica u odličll sProdajem marica, žaluzina, trakastih zavjesa, više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno nom stanju te gratis hranilica. Konrolo zavijesa, zatvaranje vašeg bal- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA takt: 020 422 085 kona roletama, sve informacije na s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka 0911472794 ___________________________________ KUPNJA RAZNO ll Pomoć kod učenja, rješavanje domaćih zadataka, rad i čuvanje djell Kupujem masline za mljevenje ce, dodatni posao, nazovite na mob: po MARKETING: cijeni 6Kn/Kg. MOB: 098200247 0917864666. ___________________________________

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

DEŽURNA LJEKARNA

„ KOD ZVONIKA” od 2.11.do 8.11.2020. „GRUŽ” od 9.11. do 15.11.2020. PREMINULI

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 379.440 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

RAZNO

vije sobe+DB,122.700 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2

AKO VOLIŠ KOMUNICIRATI S LJUDIMA I VOLIŠ AKTIVNU PRODAJU, A REZULTATI PRODAJE TI PREDSTAVLJAJU IZAZOV, MOŽEŠ POSTATI DIO USPJEŠNOG TIMA. 091/2333452

ll Multijet 2016 god., 160000 km.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

Chevrolet Aveo 1.2 16v

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020.

PREDAJ OGLAS BESPLATNO

JAKUP SELMANOVIĆ (1946) SONJA ŠULJAK (1936) RATKO PRKUT (1943) KATE LJUMOVIĆ (1963)

MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI

ANTUN KNEŽEVIĆ (1930)

OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

MILJENKO VIKIĆ (1931)

JOVO POROBIĆ (1928) ĐURO PAVLIĆ (1936) GORDANA KASAČ (1953) MARA FERK (1925) ANTUN OBRVAN (1954)

petkom

• BROJ 23 • 6. studenoga 2020. WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

ORIGINALAN PROJEKT

Dubrovkinja Marita Bonačić otvorila je prvi hotel za biljke u Zagrebu Nagrađivana hrvatska dizajnerica u Deželićevoj 89 sa suradnicima je otvorila Đardin

Foto: Nikola Zelmanović

ll Zagreb je bogatiji za prvi hotel za biljke - Đardin. Riječ je o projektu kojeg je sa suradnicima pokrenula hrvatska dizajnerica Marita Bonačić u centru grada. Pojasnila je kako je riječ o prvom dizajnerskom hotelu za biljke koji je namijenjen za sve koji na godišnjem žele uživati dok im oni nude uslugu brige

o biljkama. Ujedno, Đardin je i walk-in prostor u kojemu možete ubrati ideju te ukrasiti prostor za različite zabave - od vjenčanja do korporativnih evenata. “Ako želite biti posebni u posebnim prilikama, nudimo vam jedinstven koncept održivog uređenja interijera i najam živih biljaka”, kazala je product dizajnerica Marita Bonačić, suvlasnica Đardina. “Ako volite biljke, a nešto vam nedostaje - vrijeme, iskustvo, material ili znanje - mi ćemo vam pomoći da imate najljepši ured, dnevni boravak ili scenografiju u posebnim prigodama”, istaknula je druga suvlasnica Kristina Poljanić, biologinja koja je bila uključena u suprugov obiteljski posao s biljem. Đardin ima različite vrste biljaka - od kaktusa i sukulenata do nolina i strelicija; orhideje, ljubicice, lyrate, pachire. Osim živog vanjskog i unutarnjeg bilja, utorkom će Đardin će imati

mini ponudu rezanog i suhog cvijeća jer kako cure ističu - ideja je bila da lijepo i jednostavno zamotanu lavandu, grane vrbe ili eukaliptus iz Župe dubrovačke možete kupiti i preko tjedna, sljubiti uz vino i odnijeti kao poklon uz večeru, sebi ili nekome drugome. Posebno privlači pažnju dizajniranje pakiranja biljke koju odaberete - prije svega izaberete

joj posebno ime, kako biste je bez problema mogli smjestiti i u hotel u budućnosti, a zatim cure pažljivo dizajniraju omot, ručno ispisuju deklaraciju i detaljne upute za brigu, uz broj telefona koji je dostupan u bilo kojem trenutku za hitnu pomoć i savjet.

Dubrovački dnevnik petkom br. 23