Dubrovački dnevnik br. 183

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

goran mratinović

Petak, 23. veljače godina V. / broj 183 / 2024. / issn 2718-3742

Feljton“Zagonetka pobjede” u ovom broju Dubrovačkog dnevnika

Posljednje zbogom Babinom kuku kakvog poznajemo stranica 7

INTERVJU S MILANOM

VENECIJA UVODI NAPLATU

MARO KRISTIĆ O

KAKO RIJEŠITI PROBLEMATIČNO

PERIĆEM

ULASKA U GRAD

TRŽIŠTU RADA:

KRIŽANJE KOD APOTEKE U

Od Dubrovnika se vazda učilo o turizmu, naša je obaveza da to tako i ostane!

Franković: Dubrovnik neće tim stopama, ali uvodimo promjenu od ove sezone

Domaći radnik je diskriminiran u odnosu na stranog, njegovi su troškovi veći!

Prometni stručnjak Marušić: ‘Postavite semafor i maknite dio parkinga’

stranica20

stranica 4

stranica 14

stranica 8

LAPADU?

2

Uvodnik

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Piše Vjera Šuman

Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak

foto: IVANA IVANOVIĆ/PIXSELL

Ma dajte, molim vas, kakva kleptokracija?

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Fotografija na naslovnici Goran Mratinović Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

N

ekom ‘rusofilu’ na prošlosubot- pučanstva. Dakle to nije ni nalik nanjem prosvjedu u Zagrebu, pa- šoj trenutnoj vlasti. Zato nam je odlo je na pamet spomenuti našu aktu- mah jasno kako je to što pričaju ti alnu Vladu u kontekstu kleptokraci- ‘rusofili’ potpuno neistinito. Kako bi je. Blagi Bože, kako im je tako nešto spriječio i slučajnu pomisao na, ne uopće moglo pasti na pamet? Klep- daj Bože, korupciju u Hrvata, premitokracija je oblik političke i držav- jer je posve razumno i odlučno postane koruptivne vladavine, u kojoj lju- vio najžešćeg borca protiv korupcidi na vlasti upravljaju državom tako je Turudića. To što se sastajao s Mada gledaju kako će prvenstveno se- minjom ili čuvao u ladici optužnicu bi, svojim bližnjima i svojim bliskim protiv svog rođaka, doista nema vesuradnicima povećati osobno bogat- ze s borbom protiv korupcije. Dopistvo i političku moć, na štetu općeg sivanje s Rimac? Ne budite smiješni,

Uvodnik 3

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

bio je to samo nespretan način udvaranja ‘lipoj’, koja mu je dizala hormone s ‘di si radosti?’, ali to je jedan sasvim običan mali ‘flertić’. Da nije, netko bi mogao, Bože mi ‘prosti, posumnjati u njegovu muškost. Nema u tome ništa više od toga, što je potpuno jasno svakom dobronamjernom hrvatskom biraču. aša ministrica od poljoprivrede Vučković, objašnjavajući Zakon o hrvatskom jeziku na Twitteru, doživjela je napade već uobičajeno zlobnih ‘hejtera’ na društvenim mrežama.

Sve zbog nekih nespretnih pravopisnih grešaka. Njezin tekst neću prenositi jer bi mi ga moja draga nekadašnja lektorica Maja Milošević iskrižala, ali u obranu ministrice moram reći kako pismenost nije obavezna za vođenje Ministarstva. Zakon o hrvatskom jeziku ne bavi se pravopisom, dok istovremeno imamo nekoliko važećih pravopisa što je sasvim sigurno otežalo ministrici pisanje u skladu s pravopisom hrvatskog jezika. Njezin posao i nije pravopis, već pametno vođenje naše poljoprivredne politike, oko čega se ona itekako vrijedno trudi. Trebalo bi ispitati jesu li ti vječno nezadovoljni poljoprivrednici uopće domoljubi ili obični ‘rusofili’. akon zagrebačkog skupa jednog dijela oporbe, neki pozivaju na zajednički izlazak na izbore. Uzalud, ne ide im povezivanje na radost onih u vlasti. Najnovije ankete pokazuju kako je HDZ izgubio manje od dva posto, što je u razini statističke pogreške. U toj razini je skočio i SDP dok je Možemo toliko i pao. Anketa je rađena nakon što ekipa u Zagrebu, na čelu s Tomaševićem, nije organizirala doček zlatnim vaterpolistima. Pri tom grad ima nemali i dobro plaćen odjel za sport. Totalno nesnalaženje i neorganiziranost zagrebačke vlasti sve je vidljivija i nažalost ne pokazuje očekivani napredak, nakon više od tri godine vladanja. Dobre namjere i loša organizacija, glavne su odrednice Možemo! u Zagrebu. Pokazalo se kako nije dovoljno ‘ne krasti’ i srediti financije, nego je jednako važno, ako ne i važnije, rješavanje svakodnevnih problema građana koji su sve frustriraniji. Uvijek je bijes veći na one koji su bili zadnja nada za promjene.

N

N

J

e li to kako je put u pakao doista države. Došlo je vrijeme kad je poposut dobrim namjerama samo trebno postaviti jednostavno pitanje floskula ili stvarnost, nisam sigurna, - je li ovo osoba koju bismo postavili ali sve više postaje jasno kako vlada- za direktora svoje tvrtke kako bi bila nje na svim razinama zahtjeva kom- uspješna i/ili još uspješnija?! agreb nije znao i sasvim je svepetencije koje imaju samo oni kojedno tko je još suodgovoran, ali ji su vodili realne sektore i u stanju su operativno i brzo donositi odluke srećom, Grad je znao kako se dočena dnevnoj bazi. Zahtijeva one koji kuju zlatni momci. I Grad, ali i Split, i nekog vraga znaju o funkcioniranju Šibenik, barem su mrcu oprali obraz sustava. Nažalost, ni oni koji su cije- i dostojno dočekali te toliko borbeli život aktivisti, ni oni koji su stasa- ne i sjajne ljude, koji su pokazali kali kroz ‘partijske’ sustave, od mlade- ko je i skromnost velika, ako ne i najži do seniora, ne znaju voditi ni ma- veća odlika uspješnih. Onih stvarno nje poduzeće, a kamoli gradove i/ili uspješnih! Hvala im na tome. Eto vas.

Z

4 Aktualno

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

PROBLEMI NA CESTI

Prometni stručnjak Marušić o raskrižju u Lapadu: „Nužno je ugraditi semafore, a treba ukloniti i dio parkinga“ Lapadska obala je dijelom pomogla prometnom rasterećenju ovog dijela Lapada, ali ostao je problem nepreglednog izlaska iz smjera apoteke prema Babinom kuku. Koja su moguća rješenja za Dubrovački dnevnik je prokomentirao profesor Željko Marušić Pješački prijelaz kod apoteke u Lapadu već godinama među Lapađanima slovi kao najopasniji pješački prijelaz u ovom dijelu grada. Iako je ‘zebra’ iscrtana, pješaci trebaju biti iznimno oprezni jer promet je gust, a raskrižje nepregledno, pa vozači u potrebi da se što prije uključe na glavnu cestu nerijetko gube pažnju s onih najugroženijih u prometu.

Sporno je priključivanje, točnije lijevo skretanje iz Ulice Mata Vodopića na glavnu cestu Ulice kralja Tomislava, odnosno pojednostavljeno – skretanje od apoteke prema pošti. Izlazak u ulozi lijevog skretača pokazuje se sve više problematičnim, pa osim što se stvaraju gužve, nerijetko dolazi i do opasnih situacija kada se vozači ‘ubacuju’ u promet i u nesigurnim situacijama, jer u suprotnom čekanje traje jako dugo i uzrokuje nervozu drugih vozača u koloni.

VOZAČI REAGIRAJU ISHITRENO, A PJEŠACI SU U OPASNOJ SITUACIJI Takvi ishitreni potezi vozača stvaraju probleme, kako drugim vozačima, tako i pješacima. Prvi problem je nepreglednost jer pješaka koji nailazi skriva grmlje, pa ga vozač zapravo i ne vidi do trenutka kada je već korak do pješačkog prijelaza - tu opasnost počinje, ali i ne prestaje.

Kako je većina vozača svjesna tog nezgodnog

Raskrižju gravitiraju i gosti nekoliko hotela, od kojih dva šire svoje kapacitete

kuta nailaska pješaka, ‘zebri’ prilaze polako. Međutim, u trenutku kada automobilom zagaze na pješački prijelaz - sav fokus prelazi na promet i kako se što prije uključiti na glavnu cestu, a zaboravljaju činjenicu kako se nalaze na pješačkom prijelazu gdje s lijeve i desne strane još uvijek mogu naići pješaci.

Cijeli problem potencira i to što apoteka nema osiguran parking, pa se vozači nerijetko zaustavljaju na kolniku, upale ‘sva četiri’ i tako ostave automobil dok uzimaju lijekove. Neki se desnom stranom automobila popenju na pločnik, drugi ni to, ali i jedni i drugi na taj način usporavaju promet i rade već nepreglednu cestu - još gorom.

Pješački prijelaz kod apoteke u Lapadu već godinama među Lapađanima slovi kao najopasniji pješački prijelaz u ovom dijelu grada zbog nepreglednosti.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

Neosporno je kako je potrebno bolje prometno rješenje na ovom području, a posebno u kontekstu očekivanja povećanog prometa u skoroj budućnosti. Treba li na raskrižju postaviti semafore, semafor za lijevog skretača, mijenjati smjerove u prometnim trakama, izgraditi kružni tok?

Aktualno 5

OČEKUJE SE I POVEĆANJE PROMETA Napomenuti treba kako se tu osim apoteke nalaze i stambene zgrade, jedan od parkinga za šetnicu Uvale Lapad, plaže i najveća butiga u Lapadu. Prema raskrižju, odnosno skretanju za apoteku, gravitiraju i gosti više hotela, od kojega su dva u izgradnji i širenju svojih kapaciteta. Hotel Park kapaciteta je više od 500 kreveta u više od 200 soba, dok će budući hotel Sumratin imati 94 sobe, tu je i hotel Zagreb, više apartmana, vila...

Zbog toga je za očekivati i povećanje prometa na predmetnom raskrižju u skorijoj budućnosti. Iako je Dubrovnik primarno avio destinacija, a mali dio tih gostiju dolazit će automobilima, prema hotelima će ipak voziti tisuće taksista.

Neosporno je kako je potrebno bolje prometno opisom problema, kazao je – „Ovdje je nužno rješenje na ovom području, a posebno u kontek- ugraditi semafore“, a potom je uslijedilo podrobstu očekivanja povećanog prometa u skoroj bu- nije objašnjenje. dućnosti. Treba li na raskrižju postaviti semafore, „Četverokrako raskrižje ulica Kralja Tomislava, semafor za lijevog skretača, mijenjati smjerove Mata Vodopića i Ivana Meštrovića s dominantnim u prometnim trakama, izgraditi kružni tok? Sve pravcem ulica Kralja Tomislava je zahtjevno, presu to ideje koje su do sada ostajale unutar ra- opterećeno i nesigurno“, ističe Marušić koji prosprava Lapađana i onih koji se ovim raskrižjem blem vidi u nepovoljno definiranim fizičkim i prosvakodnevno koriste, a mi smo mišljenje zatra- metnim elementima vođenja prometa križanjem, žili od prometnog stručnjaka, profesora na Fa- a kao najveći problem ističe sigurnost pješaka. kultetu prometnih znanosti u Zagrebu, novina- Marušić je definirao prometno-tehničke problera koji neumorno upozorava na manjkavosti u me raskrižja, njih četiri. prometu i predlaže rješenja problema na cesti, „Prvo, nije jasno definiran odvojeni prometni tok Željka Marušića. na kolniku Ulice kralja Tomislava, iz smjera kružnog toka u smjeru semafora na raskrižju Lapad.

Drugo, loša preglednost na raskrižju za sudio‘NUŽNO JE UGRADITI SEMAFORE’ Nakon što je pregledao fotografije raskrižja s nike u prometu koji se kreću iz smjera Ulice Ma-

Nakon što je pregledao fotografije raskrižja s opisom problema, prometni stručnjak Željko Marušić je zaključio kako je potrebno ugraditi semafore, uz još neka rješenja.

Problem je i što ljudi ispred apoteke automobile ostavljaju na kolniku i upaljena ‘sva četiri’

6 Aktualno

ta Vodopića. Treće, smanjena protočnost Ulicom kralja Tomislava, jer se desne prometne trake koriste za promet u mirovanju (zaustavljanje i parkiranje), što smanjuje protočnost i sigurnost, posebice ljeti. Četvrto, loša preglednost na raskrižju za sudionike u prometu koji dolaze iz smjera Ulice Mata Vodopića zbog raslinja“, pojasnio je. ČETIRI PRIJEDLOGA ZA BOLJI PROTOK PROMETA I SIGURNOST Nakon što je definirao probleme, Marušić je predložio i moguća rješenja, odnosno dorade u raskrižju.

Prvo što je naveo jest omogućiti kontinuitet glavne prometnice Ulice kralja Tomislava u smjeru Babinog kuka i nakon prolaza kroz križanje, oslobađanje desnih prometnih traka koje se sada koriste za promet u mirovanju, odnosno prenamijeniti ih u trake za promet vozila.

Druga stvar koju navodi jest djelomična rekonstrukcija prometnice u Ulici kralja Tomislava fizičkim odvajanjem prometnih tokova (razdjelnim otocima, rubnjacima i signalizacijom) iz kružnog toka prema Ulici Mata Vodopića, od prometnog odvajanja za ulicu Žrtava s Dakse.

Treće ukazuje na potrebu za povećanjem preglednosti na raskrižju ulica Mata Vodopića i Kralja Tomislava, uklanjanjem visokog raslinja s borom na zapadnoj strani kolnika Ulice Mata Vodopića.

Zadnje predlaže postavljanje semafora na pješačkom prijelazu za pješake na kolniku Ulice Mata Vodopića u raskrižju s Ulicom kralja Tomislava, u svrhu povećanja sigurnosti pješaka i povećanja protočnosti vozila.

‘REKONSTRUKCIJA LAPADSKE OBALE JE POMOGLA’ Dubrovnik je prostorom iznimno limitiran, zbog

Kada je ovaj automobil u poziciji lijevog skretača u pravilu se događaju gužve

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

čega je rad na prometnicama posebno zahtjevan, shodno tome i ulaganja u značajnije cestovne projekte su izostajala desetljećima unazad. Jedan od projekata koji je upravo dovršen je rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, a riječ je o ulaganju u prometnu infrastrukturu kakvo Dubrovnik ne pamti posljednjih 50 godina. Upravo taj primjer ističe i Marušić u kontekstu pozitivnog utjecaja na promet u Lapadu. „No, temeljni je problem što u tom području od osamdesetih nije napravljena niti jedna nova prometnica, a grad se neplanski urbanizirao bez prostora za nove prometnice i parkirališta. Jedno od dobrih prometnih rješenja je proširenje Lapadske obale čime se posredno povećala protočnost Ulice kralja Tomislava. Nažalost, nema više prostornih mogućnosti za daljnja poboljšanja i rasterećenja promet na konkretnoj lokaciji, osim smanjenja broja vozila u prometu, ali to je druga i šira priča“, navodi. „Ljudima ne treba automobil nego usluga prijevoza, a automobil kupuju zbog statusnog simbola“, mišljenja je Marušić i naglašava kako je jedino rješenje i ključna misao da Dubrovnik mora smanjiti broj vozila u prometu, jer s ovim brojem vozila, smatra, jednostavno nema rješenja. „Rekonstruirana Lapadska obala je odlična, tu se moglo, ali ovdje se više ne može ništa. Ljudi trebaju prodavati automobile i ponuditi svoje privatne parkinge Gradu Dubrovniku u najam. Motivacija je ključna, treba im ponuditi višestruke benefite, osim manjeg troška održavanja automobila, tu je zarada od iznajmljivanja parkinga, treba subvencionirati kupnju električnih bicikli i porezno rasteretiti one koji se riješe automobila“, poručuje prometni stručnjak Željko Marušić i zaključuje kako je promet ‘domaćih’ koji cirkuliraju potrebno smanjiti barem za 20 posto.

Primjer loše preglednosti na pješačkom prijelazu. Crveni automobil gazi preko cijelog pješačkog prijelaza kako bi dobio preglednost prometa, a pješakinja nailazi iza grmlja.

Marušić: Temeljni je problem što u tom području od osamdesetih nije napravljena niti jedna nova prometnica, a grad se neplanski urbanizirao bez prostora za nove prometnice i parkirališta.

Aktualno 7

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

PROMJENE U PROSTORU

Vizure Babinog kuka se nepovratno mijenjaju, gradnju započeo i “sin Jamesa Bonda” Jedan od investitora tvrtka Tricikl d.o.o. je zastupana po Marcu Dušku Popovu, sinu Duška Popova, čovjeka koji je poznat kao ‘predložak’ koji je Ianu Flemingu poslužio za stvaranje lika legendarnog agenta 007 Vizure Babinog kuka nastavljaju se nepovratno mijenjati. Značajno su izmijenjene već prije nekoliko godina kada su na padinama glavice Babinog kuka, ispod tvrđave izgrađene moderne novogradnje, a početkom veljače počela je gradnja novih stambeno-poslovnih građevina.

Početkom veljače, investitori Tricikl d.o.o. i Nikola Sršen su Gradu Dubrovniku prijavili početak gradnje četiri građevine stambeno, odnosno stambeno-poslovne namjene, na gradilištu su istaknute i ploče s podacima gradilišta, a bageri su prionuli poslu.

Iako je većina zaključila kako su bageri na glavici Babinog kuka zbog probijanja trase buduće prometnice čija je izgradnja najavljivana na ovom dijelu grada upravo kao pristup budućim luksuznim vilama, zgradama i građevinama, trenutno se na cesti ne radi, već je riječ isključivo o izgradnji građevina investitora Tricikl i Nikole Sršena. Put koji je probijen prolazi privatnom česticom zemlje, a služi samo kao privremeno rješenje do parcela na kojima će se graditi novi objekti.

GRADI SIN JAMESA BONDA Jedan od investitora tvrtka Tricikl d.o.o. je zastupana po Marcu Dušku Popovu, sinu Duška Popova, čovjeka koji je poznat kao ‘predložak’ koji je Ianu Flemingu poslužio za stvaranje lika Jamesa Bonda. Marcov otac je bio dvostruki agent - radio je za vrijeme Drugog svjetskog rata za Nijemce, a onda je svoje ‘usluge’ ponudio i Britancima. Njegov život misteriozan je i do te mjere da postoji priča kako je imao informacije i o planu napada na Pearl Harbour. Kodno ime Duška Popova je bilo Tricikl, a po njemu je Marco Popov svojoj tvrtki koja se bavi organizacijom izvedbe projekata za zgrade, dao i ime.

Dio obitelji Popov i danas živi u Dubrovniku, a Marco Popov je u djetinjstvu često dolazio u Dubrovnik, a tako je nastavio i u zrelim godinama, kada osim zbog razonode u Dubrovnik dolazi i zbog biznisa. Marco

Popov bio je i svjedok u aferi pet zvjezdica, kada je pred sudom upitan jesu li ga otac i sin Kralj iz ondašnje građevinske tvrtke Konel reketarili, odgovorio je kako nisu.

CESTA OS 3 Buduća prometnica na glavici Babinog kuka naziva je OS 3, a njezinu izgradnju u različitim fazama trebalo bi financirati više investitora, odnosno zainteresiranih strana kojima je potreban pristup luksuznim objektima. U prvoj fazi među investitorima za gradnju ceste su, osim društva Tricikl i Nikole Sršena - Iris Valentić, Srećko Žunec, Roko Tolić i Emir Spahić. U drugoj fazi se kao investitori pojavljuju društva Šest luksuznih vila i Dubrovnik Construction. Šest luksuznih vila je društvo Tihomira Brajkovića, čovjeka kojega je Forbes svojevremeno proglasio najbogatijim čovjekom na Balkanu. S medijima ne komunicira, ali svoje bogatstvo, jasno je, želi širiti i u Dubrovniku. Za luksuzne vile koje bi se trebale nalaziti na padinama glavice Babinog kuka, a do kojih bi također trebala voditi buduća cesta, ishodio je lokacijske dozvole.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

8 Grad

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

UPRAVLJANJE TURIZMOM

Dubrovnik neće uvoditi naplatu ulaska u grad kao Venecija, ali Franković najavljuje jednu promjenu: ‘Trebat će rezervirati…’

Talijanski biser od ovog proljeća uvodi testnu fazu naplate ulaza u grad jednodnevnim izletnicima. Franković poručuje kako Dubrovnik neće u tom smjeru, ali se od ove sezone uvode rezervacije za posjete zidinama, muzejima i ostalim atrakcijama Dugonajavljivana mjera vlasti u Veneciji u borbi protiv masovnog turizma zaživjet će od ove sezone. Naime, od 30. ožujka uvodi se naplata ulaska u poznatu talijansku destinaciju koja će iznositi pet eura po osobi za jednodnevne izletnike. Za one koji budu izbjegavali to pravilo, predviđene su i kazne koje će se kretati od 50 do 300 eura.

Riječ je o testnoj fazi, a ako se ona pokaže uspješnom, naplata će od 2025. godine biti trajno uvedena. Naplata će funkcionirati tako što će se iznos platiti online na ulazu u grad, a posjetitelji će dobiti QR kod.

TURISTI ĆE MORATI IMATI QR KOD Oni koji će prenoćiti u tom biseru Italije dobit će drugačiji QR kod prema kojem neće morati plaćati pristojbu. Neće je morati plaćati ni oni koji će u grad doći zbog posla, kao ni stanovnici Venecije i regije Veneto u kojoj se grad nalazi, djeca mlađa od 14 godina, osobe koje studiraju u tom gradu, koje tu posjeduju imovinu kao ni članovi njihove uže obitelji.

Najavljeno je kako će policija i inspektori nasumično provjeravati posjetitelje. Oni koji kod se-

be ne budu imali pripadajući QR kod, kažnjavat će se već spomenutim novčanim kaznama. Stanovnici Venecije i regije Veneto neće trebati imati QR kod, samo dokaz o prebivalištu.

DUBROVNIK I VENECIJA - DVA RAZLIČITA GRADA S PUNO DODIRNIH TOČAKA Dubrovnik je grad koji s Venecijom ima neke dodirne točke. Osim što su nekoć davno dijelili i zajedničku povijest, gradovi su pod UNESCO-vom zaštitom, iznimne kulturne vrijednosti i bogate baštine. U oba grada su se dogodile slične mjere kojima se nastoji smanjiti negativan utjecaj prekomjernog turizma i u kojima se nastoji pomiriti suživot lokalnog stanovništva i turizma – primjerice ograničavanjem decibela u povijesnim jezgrama gradova.

Venecija je problemom prekomjernog turizma puno pogođenija pa je stoga morala povlačiti i neke drastičnije mjere. Na primjer, za Dubrovnik je bilo dovoljno uvesti pravila u okviru kojih je došlo do ravnomjernije raspodjele dolaska kruzerskih gostiju u Grad i uplovljavanja kruzera, dok je Venecija bila primorana u potpunosti zabraniti uplovljavanja kruzera u Venecijansku

Piše Ivona Butjer Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

„Od ove godine, korak po korak, uvest ćemo i obvezu rezervacije posjeta muzejima, zidinama i ostalim atrakcijama“, najavio je Franković

Grad 9

lagunu. Odluka je to koja je donesena 2021. go- tiri sata povećan na deset. Nadalje, tu su dnevdine, no počela se primjenjivati tek sada. ni izletnici i ‘slotovi’ za njihove dolaske, unapriOba grada godinama osmišljavaju načine o to- jed određen broj izletnika…“, kazao je Franković. me kako smanjiti turističke gužve u srcu sezo- Pri tom, kao važan alat spominje i DuPass – dine. Jednodnevni izletnici obično su gosti koji ne gitalnu karticu koja omogućava Gradu velike troše puno novca u destinaciji, a u kratkom vre- prihode, ali i mogućnost da kontaktiraju gosta menu pokušavaju obići sve najatraktivnije, pa putem e-maila. Gradonačelnik navodi i novost time i najfrekventnije gradske lokacije zbog če- ove sezone. ga ni njihova disperzija nije moguća. Dubrovač- „Od ove godine, korak po korak, uvest ćemo i ki dnevnik stoga je upitao gradonačelnika Mata obvezu rezervacije posjeta muzejima, zidinaFrankovića razmišlja li se i u Gradu Dubrovniku ma i ostalim atrakcijama“, najavio je Franković. o naplati ulaza u Grad jednodnevnim gostima.

OD UPOZORENJA ZA IZBJEGAVANJE DO FRANKOVIĆ: NAPLATA ULAZA U GRAD POZITIVNOG PRIMJERA NE BI NIŠTA RIJEŠILA Dubrovnik je već donio paket mjera i smjernica „Svaki grad ima svoje posebnosti, svoje predno- u sklopu projekta ‘Poštujmo Grad’ koji se bavi sti i ograničenja. Grad Dubrovnik je od 2017. go- strateškim upravljanjem destinacijom s akcijdine, kroz različite alate, počeo uvoditi mjeru, a skim planom. Kao takav, predstavlja skup mjeposeban je fokus stavljen na istovremene do- ra i aktivnosti u čijem fokusu je Dubrovnik predlaske tj. na ravnomjerniju preraspodjelu tih do- vodnik održivog i odgovornog turizma na Medilazaka. Sukladno svim studijama i analizama, u teranu te smanjenje negativnih učinaka prekotome smo uspješni“, izjavio je Franković dodav- mjernog turizma. ši kako naplata ulaska u grad za jednodnevne Rezultati su zasad i vidljivi i mjerljivi. Ono što izletnike kakvu testno od proljeća uvodi Vene- stanovnici Dubrovnika mogu potvrditi jest to kacija, ne može i neće riješiti problem. ko na ulazu u Grad s Pila više nema ‘čepova’ ni „Onaj tko je odlučio doći u Dubrovnik na jedan gužvi, čemu se prije svjedodan, to će učiniti svakako. Smatram kako je čilo. Dubrovnik je uklozbog toga potrebno koristiti neke druge alanjen s lista gradova te poput ravnomjernijeg rasporeda uplovkoje treba izbjegaljavanja brodova na kružnim putovanjivati, a danas se o ma, što već prakticiramo, njihovog dunjemu u svjetljeg ostanka u gradu… I tu su zabilježeskim medijima ni bitni pomaci jer je taj prosjek s čepiše i govori više u kontekstu održivosti.

Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC) provelo je prije nekoliko mjeseci i drugu ocjenu odredišta za Grad Dubrovnik koja je 2023. godini iznosila čak 86,04 posto. Porast je to od 16 posto u odnosu na 2019. godinu kada je ista organizacija prvi put provela ocjenu održivosti, koja je tada iznosila 70 posto. Ovi rezultati doneseni su temeljem kriterija Ujedinjenih naroda, a završni dokument pokazatelj je da je Dubrovnik na dobrom putu ka zadanom cilju.

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Otvoren “Cvrčak” u prostorima DOC-a, s vrtićem “Čiopa” 97 novih mjesta u gradskim vrtićima

Radovi na Aglomeraciji odvijaju se na desetak lokacija diljem Dubrovnika Radovi na najvećem i najvažnijem području Lapada nešto manje od trekomunalnom projektu u Dubrovniku, ćine ukupnih radova završeno. UkuAglomeraciji Dubrovnik, dobro napre- pno je u sklopu ovog tendera dovršeduju, a trenutno se izvode istovreme- no preko četvrtine radova na javnoj no na desetak lokacija. odvodnji te oko 20 posto na projek„Radi se na cijelom području grada, od tu vodoopskrbe. Što se tiče sanacije povijesne jezgre preko Gruža i Lapa- kanalizacijskih crpnih stanica i cjevoda sve do Mokošice. U pitanju su veći- voda javne odvodnje, na tom tenderu nom radovi na sanaciji sustava vodo- do sada je napravljeno preko četvrtiopskrbe i odvodnje, što uključuje i sa- ne ukupnih radova. nacije crpnih stanica, ali i na izgradnji „I taj projekt napreduje dobro, s tim da do sada nepostojećih dijelova mreže, nas do sezone očekuje još i sanacija posebice u odvodnji gdje sada radi- crpne stanice Sustjepan, a poslije semo mrežu na području Gospinog po- zone i automatske rešetke u Mokošilja, koja je gotovo dovršena“ – poja- ci. Do sezone intenzivno će se raditi i snio je predsjednik Uprave Vodovoda u povijesnoj jezgri na projektu sanaDubrovnik, Lukša Matušić te dodao cije mješovitog kanala odvodnje iskako radovi i na ostalim radilištima u pod Straduna i u poprečnim ulicama sklopu ovog tendera dobro napreduju. te sanaciji vodoopskrbe u Ulici PrijeNa području Nove Mokošice, Obulje- ko“ – najavio je Matušić te dodao da nog, Prijevora i Rožata dovršeno je ot- se tamo trenutno na površini odvija prilike 60 posto radova na izgradnji sanacija cjevovoda vodoopskrbe, dok sustava javne odvodnje te vodoop- se radovi na sanaciji odvodnje odviskrbe, na području Knežice i Šume- jaju u samom kanalu, a radovi bi treta preko trećine investicije, dok je na bali biti gotovi najkasnije do 1. travnja.

Još jedan novi gradski dječji vrtić otvorio je vrata najmlađim korisnicima, i to u prostorima centra DOC, na adresi Kralja Tomislava 7. Vrtić „Cvrčak“, potpuno adaptiran i opremljen za tri vrtićke skupine djece, ovog je tjedna obišao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima. „Kapacitet dva nova vrtića je 97 djece. U potpunosti su ispunjeni pedagoški uvjeti u svim novim grupama, one više nisu prenatrpane nego imaju broj djece kako je to pravilnikom definirano. Riješili smo pitanja kolektivnih prava zaposlenika vrtića također, tako da smo završili cijeli niz ulaganja u predškolski odgoj. Naravno, ono što je najvrjednije su ljudi, zaposlenici ustanova su nam iznimno bitan segment jer možemo graditi zgrade ali bez pravih i kvalitetnih ljudi nema ništa. Prije desetak dana smo dodatno povećali plaće za otprilike pet posto i povećali hranarinu“, rekao je gradonačelnik Franković prilikom obilaska objekta.

Nakon preuređenja i adaptacije prostora, u objektu su u ponedjeljak s radom krenule dvije odgojne skupine s 23 djece. Jedna skupina prima petero djece s teškoćama u razvoju i to je njen maksimalan kapacitet, druga je mješovita skupina s 18 djece. Površina prostora od 230 metara kvadratnih uređena je i adaptirana za smještaj tri vrtićke grupe i osigurava smještaj 39 djece, sukladno državnom pedagoškom standardu.

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

PRIUŠTIVO STANOVANJE 30 X 30 - do prve nekretnine uz pomoć Grada

POKRENUTA JAVNA NABAVA Kreće obnova skalina uz Jezuite Zavod za obnovu Dubrovnika pokrenuo je javnu nabavu za izvođenje radova sanacije skalina uz Jezuite. Obnova skalina ukupne površine 197.25 m2 u ulici Uz Jezuite dio je Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2024. godinu Zavoda za obnovu, a sredstva su osigurana u ovogodišnjem Proračunu Grada Dubrovnika.

Radovi sanacije podrazumijevaju pripremne, građevinske i konzervatorsko-restauratorske radove na čitavoj površini skalina iz 18. stoljeća, a procijenjena vrijednost nabave iznosi: 160.000,00 eura (bez PDV-a). Nakon provedenog postupka javne nabave planiran je početak radova u ožujku uz očekivano trajanje od tri mjeseca.

ODOBRENO 10 MILIJUNA EURA ZA DOGRADNJU OŠ MOKOŠICA Posljednja gradska škola prelazi na jednosmjensku nastavu Gradu Dubrovniku odobren je stopostotni iznos troškova, 10.093.680,21 eura bespovratnih sredstava, za projekt ‘Rekonstrukcije, dogradnje i opremanja Osnovne škole Mokošica’, kapitalnog gradskog projekta. Njegovom realizacijom ostvarit će se preduvjeti za organizaciju jednosmjenske nastave u svim školama na području Grada Dubrovnika.

U tijeku je ishođenje građevinske dozvole, nakon čega slijedi javni natječaj za odabir izvođača. Ispunjenje još jednog važnog preduvjeta je u tijeku, a riječ je o izgradnji ceste Tamarić, koja će omogućiti izvođenje samih radova, a kasnije i lakšu kolnu komunikaciju do škole.

U cilju povećanja kapaciteta postojeće osnovne škole planira se dogradnja potpu-

no nove zgrade na mjestu postojećeg vanjskog igrališta, koje se nalazi istočno od glavne školske zgrade i dvorane.

Time bi OŠ Mokošica trebala preći u jednosmjenski rad, s obzirom da će se osigurati kapaciteti za 18 novih učionica s pratećim kabinetima, polivalentnim prostorom, sanitarnim, tehničkim i gospodarskim prostorima, uredima za administraciju, zbornicom, knjižnicom i vanjskim igralištem na krovu, sve dimenzionirano prema Normativima dimenzioniranja prostora osnovnih škola u RH. Također, izgradit će se topla veza između planirane dogradnje i postojeće škole. Prema projekcijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u školskoj godini 2026./2027. predviđen je upis 952 učenika u OŠ Mokošica.

Otvoren je javni poziv za još jednu novu mjeru Grada Dubrovnika, program 30 x 30, kojim se trideset mladih obitelji dodjeljuju nepovratna financijska sredstva u iznosu od 30 tisuća eura, a radi kupnje prve nekretnine – kuće ili stana, odnosno izgradnje ili nadogradnje objekta.

Kao odgovor na problematiku stanovanja koja u najvećoj mjeri danas pogađa mlade, Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je osmislila vlastiti model sustavne politike rješavanja stambenog pitanja nazvan “Dubrovačka stanogradnja”.

Tako je 39 mladih dubrovačkih obitelji putem modela dodijele stana u dugoročni najam pronašlo svoj dom u Mokošici, a nedavno objavljenim javnim pozivom za davanje u najam 6 stanova na području povijesne jezgre 6 novih obitelji s više djece nastanit će se u povijesnoj jezgri.

Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u povećanje stambenog fonda u svom vlasništvu te razvija nove mjere kako bi osigurao priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje za svoje građane.

Predmet ovog Javnog poziva, za koji je u Proračunu Grada za 2024. osigurano 900 tisuća eura, dodjela je nepovratnih financijskih sredstava kroz dvije mjere: Mjera 1 – za kupnju stambenog objekta i Mjera 2 – za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta.

Rok za podnošenje zahtjeva teče od 17. veljače 2024. do iskorištenja osiguranih sredstava ili do kraja kalendarske 2024. godine, ovisno koja od navedenih okolnost prije nastupi.

12 Županija

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

PODACI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU

Dubrovačkoneretvanska županija u top tri po visini bruto domaćeg proizvoda u 2021. godini USLUGA KOJA ŽIVOT ZNAČI Primorsko-goranska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija imale su u 2021. godini najveći bruto domaći proizvod po stanovniku nakon Grada Zagreba, pokazuju objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Kako prenosi portal župan.hr, 2021. godini Primorsko-goranska je imala 123.426 kuna BDP-a po stanovniku, odnosno 16.404 eura, Istarska 122.770 kuna ili 16.317 eura, Dubrovačko-neretvanska 106.249 kuna BDP-a po stanovniku ili 14.121 euro.

I tijekom 2024. godine osigurana cjelogodišnja hitna helikopterska služba u našoj županiji Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravstva i Dubrovačko-neretvanska županija sklopili su III. Dodatak Sporazumu o suradnji kod provedbe zračnog prijevoza kojim se i za 2024. godinu osigurava cjelogodišnja hitna helikopterska medicinska služba na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Podsjećamo da je hitna helikopterska medicinska služba uspostavljena

kao pilot-projekt 2016. godine kada je potpisan Sporazum između Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva i Dubrovačko-neretvanske županije. Usluga se nastavila pružati u narednom razdoblju tijekom ljetnih mjeseci da bi se u ožujku 2021. godine napravio veliki iskorak za sigurnost i očuvanje zdravlja svih građana i gostiju Dubrovačko-neretvanske županije kada je uspostavljena cjelogodišnja hitna helikopterska služba.

Aktualno 13

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

PONEDJELJAK, 26.2.

doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama Menu dana Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

UTORAK, 27.2.

doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu Menu dana Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

SRIJEDA, 28.2.

doručak dana Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem Menu dana Crni rožot od sipe Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

ČETVRTAK , 29.2.

doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 1.3.

doručak dana Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem Menu dana Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 2.3.

doručak dana Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem Menu dana Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

NEDJELJA, 3.3.

doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama Menu dana Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

14 Intervju

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Prof. Milan Perić, voditelj dubrovačke podružnice Međunarodnog sveučilišta Libertas

‘’Plodove karijere vidim u poslovnim uspjesima mojih studenata“ Piše Lucija Komaić foto GORAN MRATINOVIĆ

Cijeli svoj radni vijek Milan Perić proveo je u turizmu, a zrele godine posvetio izobrazbi mladih kadrova u glavnoj dubrovačkoj gospodarskoj grani. Rad u Turističkoj i ugostiteljskoj školi nije napustio čak ni onih godina kada je bio direktor vodećih dubrovačkih hotela visoke kategorije. Od 2010. do 2016. bio je pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i more Grada Dubrovnika. Za sebe kaže kako je uvijek promišljao kako podizati razinu kvalitete pružanja turističkih i ugostiteljskih usluga te se rodila ideja o stvaranju visoke škole za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, s ciljem da se upravo naši mladi ljudi mogu kvalitetno stručno obrazovati za vodeće pozicije u turističkim subjektima.

U razgovoru za Dubrovački dnevnik, između ostaloga, osvrnuo se na krucijalnu važnost ulaganja u obrazovanje domaćeg kadra u postizanju održivosti dubrovačkog turizma, o čemu je upravo objavio i stručni članak pod nazivom ‘’Razvoj ljudskih potencijala kao jamstvo uspjeha projekta Respect the City’’ .

Iza vas su desetljeća rada s učenicima, a posljednjih godina i sa studentima kroz studijski program kojega ste osmislili s vašim timom, i to je svojevrsna kruna vašeg rada u obrazovanju kadrova u turizmu.

Ako sam na išta ponosan, onda je to ovaj studijski program i ti mladi ljudi koji završavaju ovaj fakultet, spremni za ulazak na tržište rada i preuzimanje odgovornosti, ne samo za svoje pozicije, nego i održivi razvoj naše destinacije. Već do sada je to ostavilo trag, a on je iz dana u dan, odnosno iz generacije u generaciju diplomanata, sve dublji. Čovjek je ključ uspjeha, a naši studenti se već ističu na svojim radnim mjestima.

Naši su profesori iskusni stručnjaci, ali ne samo akademski teoretičari, nego i dokazani praktičari. Nama studenti nisu brojevi, svakoga znamo, što se kaže, u glavu, porazgovaramo s njima, pomažemo, jer smo mi ovdje radi studenata, a ne oni radi nas.

U svojim ranijim intervjuima rekli ste kako učenike doživljavate kao svoju djecu.

Dok sam bio u školi, učenike sam doista doživljavao kao vlastitu djecu. Njihove uspjehe doživljavao sam kao svoje, njihove probleme i neuspjehe također. Tako isto i ovdje. Svaki uspjeh naših studenata je uspjeh mojih kolega i mene i ovaj posao radim za dobrobit njih i institucije koju vodim, kao i zbog turističkog gospodarstva ovdje u Gradu. Dubrovnik je taj koji mora stalno ulagati u kadar. Ljudi daju budućnost, ton života, kvalitetu poslova, ljudi stvaraju dobre rezultate i ljudi su temelj održivog razvoja. On se ne može dogoditi sam od sebe niti propisati programom, ma kako dobar bio.

Zanimljiva je priča o tome kako je sam studij nastao. Vi ste u tom trenutku bili na funkciji pročelnika u Gradu Dubrovniku, no ideja se vjerojatno rodila i znatno ranije.

Kao što sam uvodno spomenuo, ovaj studijski program je nastao upravo na temelju mog dugogodišnjeg iskustva kojega sam stekao radeći u Turističkoj i ugostiteljskoj školi i paralelno u vodećim dubrovačkim hotelima. Dulje od pet godina sam bio u Excelsioru, a nakon toga sam preuzeo Bellevue. Nakon mandata u tim hotelima s pet zvjezdica, u njih su na vodeće pozicije dolazili brojni ino-manageri, i čim bi sletjeli na našu zračnu luku, porasla bi im cijena i bila odskočna daska za buduće poslove u svijetu. Tako ih se promijenio veliki broj, nije bilo kontinuiteta, a takva je praksa postala pravilo, a ne iznimka.

Na primjer, u Imperijalu je ‘’šefovao’’ neki Nizozemac koji je tražio komunikaciju sa svim djelatnicima na engleskom i da sobarica poznaje četiri i tečno govori dva strana jezika. A naši ljudi bili su izmoreni od rata i poslijeratnih godina, dok su plaće na tim pozicijama u to vrijeme bile razmjerno niske, kao što su u okolici pa i samom Gradu bile vidljive ratne rane. Strani šefovi kuhinja dobivali su visoke plaće, a recepte

Intervju 15

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

bi skidali s interneta, umjesto da kreiraju jedinstvenu ponudu na našoj bogatoj gastronomskoj tradiciji.

Dolazili su s nadmenim stavom, smatrali su se vrjednijima od drugih, kao da smo mi jučer počeli raditi u turizmu. Sve me je to već tada smučilo. Često sam s prijateljima i kolegama komentirao kako to nije kadar za Dubrovnik i kako moramo ulagati u obrazovanje i našu mladost. Turistička i ugostiteljska škola je službeno otvorena 1947. godine i kroz nju su prošle generacije učenika i ljudi koji su se kasnije dokazali na svojim poslovima. Ne samo u Dubrovniku, nego i izvan granica naše države jer su nažalost otišli, a te su zemlje dobile kvalitetne i gotove stručne kadrove.

Počeo sam tada iznositi svoje stavove, pitati se i javno jesmo li na to spali, da nam ovdje dolaze ti ljudi i izigravaju menadžere. Na nekim tijelima potaknuo sam raspravu o tome zašto Dubrovnik ne bi imao jednu visoku školu kojom bi se omogućilo našoj djeci, primarno iz naše Županije, Hrvatske i susjedne BiH, da oni budu šefovi i direktori. Sazrela je ideja i jedna nam je konzultantska tvrtka ponudila osmisliti program takvog studija za 400 tisuća kuna i više od šest mjeseci rada. To mi se učinilo neprihvatljivim, oformili smo sami stručnu skupinu ljudi, napravili elaborat bez i jedne lipe. Nismo se dali tada, na samom početku, opet staviti u poziciju da nam, nakon stotinu godina razvoja dubrovačkog turizma i poslijeratne obnove te podizanja iz pepela, dolazi netko sa strane i govori što bismo i kako trebali. Naravno, obišli smo prethodno slične studijske programe u Austriji i Švicarskoj, najbolje u Europi, razgovarali s kolegama iz Francuske, vidjeli smo kako to oni rade i krenuli smo s ovim programom, prilagođenim našem tržištu i potrebama, 2015. godine.

ZASLUGE ZA VISOKU ŠKOLU ZA TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Kao kapitalni projekt upravnog odjela kojega je vodio Milan Perić, izrađen je elaborat o programu visoke škole za turizam i ugostiteljstvo. Kako kaže, iako su neki bili skeptični prema ideji takve visoke škole, pripremljeni elaborat, koji je sadržavao kurikulum cijelog studija, Dubrovnik je i ove godine proglašen šampionom ponuđen je Sveuturizma. S druge strane, svi smo svjesni s kojim se čilištu Libertas iz sve izazovima Grad nosi u postizanju održivosti.

Zagreba, koje je tada U razdoblju u kojem sam bio pročelnik za turizam, Dubrovnik je četiri godine dobivao to priznanje. Mogao preuzelo i Međunabih postaviti pitanje, tko bi to bio u Hrvatskoj, ako ne rodno sveučilište u Dubrovnik, uz dužno poštovanje i nekih drugih, tradicionalnih destinacija i onih koje su zaista napre- Dubrovniku. Libertas je objeručke prihvatio inovativni program utemeljen na bogatom stručnom iskustvu, koji je ponikao iz perjanice hrvatskog turizma te je profesoru Periću ponudio ne samo da ga realizira, nego i da vodi dubrovačku podružnicu što je on i prihvatio pa je i danas na istoj poziciji.

Je li studij na Međunarodnom sveučilištu Libertas već dosad dao rezultate? Pratite li studente i dalje u karijeri?

Apsolutno, ja njih pratim i danas. Često se čujemo, razgovaramo, pitaju me za mišljenje, imam veliki broj bivših učenika, to je jedan divan osjećaj, da se ne zaboravljamo. Svi se skupa trebamo više družiti, uvažavati. Život je tako kratak, velika je stvar kad čovjek vidi rezultate svoga rada, kad je nešto posijao da je to dobro niklo. Mislim da je to dalo rezultate. Mi danas u Dubrovniku i šire imamo dobar dio kvalitetnih kadrova, naši su bivši studenti direktori hotela, direktori hrane i pića, voditelji recepcija itd. U Gradu, dakle, postoji studijski program kroz kojega mladi ljudi mogu stjecati adekvatno znanje za karijere u turizmu. Dobro je širiti vidike, naši studenti i za vrijeme studija odlaze na Erasmus u inozemstvo, odlaze na prakse, ali studiraju u duhu poimanja kako se u nas, pogotovo u Dubrovniku, može iskoristiti puni potencijal, odnosno da se nakon boravka u inozemstvu vrate i ostanu ovdje, da rade i za svoj Grad, za svoje obitelji i širu društvenu zajednicu. Mislim da bi trebali Gradu vratiti ono što je u njih uložio, ali to je opet ulaganje i u njihovu djecu i unuke, u bolju budućnost naše zajednice.

16 Intervju

KLJUČ USPJEHA JE STRUČAN DOMAĆI KADAR ‘’Ideja za novim studijem rodila se posebno nakon što su vođenje brojnih prestižnih dubrovačkih hotelskih kuće počeli preuzimati strani menadžeri, dakle puno prije uvozne radne snage koja je danas očitija, imali smo „ino-menadžere“, koji su na svojim mandatima jurili za profitom i kratkoročnim ciljevima, a nisu vodili računa ni o tradiciji, ni o budućnosti, kao i održivosti destinacije. Kao jedino pravo rješenje činio se program koji će omogućiti stvaranje izuzetno stručnog i posvećenog domaćeg kadra, dovoljno obrazovanog da preuzme takve odgovorne dužnosti u globalnoj konkurenciji, a ipak senzibiliziranog za potrebe zajednice i Grada’’

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

dovale zadnjih godina? Imamo sve blagodati, klimu, ti kruzera, koliko će biti gostiju, koliko će ih biti usikulturu, povijest, ali je pitanje koliko imamo kvali- dreno kraj Lokruma, koliko u Gružu i sukladno tome tetne i stručne ljude na ključnim mjestima koji će smo dogovarali aktivnosti s komunalnim službama, predvoditi stvaranje adekvatne ponude i sadrža- policijom i s prometnom jedinicom mladeži tijekom ja – jedino zbog toga nam takve titule, odnosno po- ljetnih mjeseci. zitivne percepcije mogu izmaći. Dakle, prave ljude . na pravom mjestu.

Dakle, operativno je to bio zapravo početak projekta ‘’Respect the City’’, iako se to nije tako zvalo.

Temom kadrova u postizanju održivosti bavili Upravo tako, nije se tako zvalo, ali je upravo to bio ste se i u vašem stručnom članku koji je upravo trenutak kad bismo na ulazu u Grad stavljali one stuobjavljen u Zborniku radova Sveučilišta Libertas. piće s konopom, redare i prometnu mladež na PilaTo je upravo ono na čemu treba stalno raditi. Du- ma, tako da je ulazak u Grad bio s Pila, a izlazak bi se brovnik, kao i svako turističko odredište, kao i sva- usmjerio kroz Park. Na Pilama se turistički autobus ka institucija, ako nema kvalitetne kadrove, dovo- nije mogao zadržati pola sata, nego je to bilo pet di u pitanje rezultate u budućnosti. Kad pogleda- minuta koliko je dovoljno za ukrcaj i iskrcaj. Odredimo naš Grad, uz malo više truda i volje, prvenstve- li smo maksimalni broj taksista i za njih adekvatan no onih koji su za to odgovorni, moglo bi nam biti broj mjesta. Tada nije mogao bilo tko doći u Dubrovznatno bolje i uspješnije, da ljudi budu zadovoljni- nik i taksirati, niti je prekomjeran broj taksista stvaji, da se postiže bolji standard, a ujedno i zadovolj- rao gužve i smanjivao broj dostupnih javnih parking stvo svih onih gostiju koji tu dolaze. mjesta za građane i goste.

Vratimo se malo unazad. Dotakli smo se već poslijeratnih godina. Dubrovnik je dugo radio na obnovi svog turizma i dostizanju zavidnih prijeratnih turističkih brojki. U tom procesu, moglo bi se reći naglo je skliznuo u destinaciju s prekomjernim turizmom. I tada kreće nova borba, kako razbiti percepciju destinacije koju treba izbjegavati u razdobljima najvećih gužvi. Kreće i projekt Respect the City.

Rekao bih kako čovjek uči cijeloga života. I mi, koji smo malo u odmaklim godinama i imamo dosta utakmica u turizmu, i dan danas učimo, moramo pratiti trendove na tržištu, ne samo kad je u pitanju turizam, nego i u svim drugim djelatnostima. Moramo ići ukorak s vremenom pa čak i biti ispred vremena, da ne bismo zaostali. Isto tako, ne možemo govoriti o vremenu s kraja 20. i početka ovog stoljeća iz perspektive recimo 2019., ili iz ove godine. Naime, vrhunac tih gužvi bio je vjerojatno u rekordnim sezonama, prije COVID-a i činjenica je da se i godinama prije možda nije ‘’vodilo’’ dovoljno računa kako smanjiti te gužve, nego se promišljalo - neka gostiju, nikada ih nije previše i svi su bili dobrodošli.

I to je tako bilo u tom trenutku.

Ali, budimo realni, ta „glad“ za brojkama je bila posljedica rata i poratnog razdoblja, kada smo imali gotovo desetljeće izostanka ozbiljne turističke aktivnosti, izostanka prihoda iz glavne gospodarske grane, što je utjecalo na životni standard u našem Gradu. Loše se živjelo, nije se moglo ulagati. Turizam je to promijenio, okrenuo trendove i omogućio brojnim obiteljima dostojan i ugodan život, a mnogim poduzetnicima sjajne poslovne rezultate i veliki ulagački potencijal. Zbog toga danas i jesmo pred novim izazovima – moramo osigurati da to ostane tako, a da masovni turizam ne ugrozi životni baš kako je nekad to činila njegova odsutnost.

Sjećam se, dok sam bio pročelnik, da smo mi tada itekako vodili računa o tome koliko će u Gradu bi-

Onda je na državnoj razini uslijedila liberalizacija taksi tržišta i sve se promijenilo. Ostali ste poznati po tome što ste u to vrijeme željeli uvesti brojne promjene u taksi tržište.

Točno se znalo tko je mogao biti taksist u Dubrovniku. Morao je imati određenu naobrazbu, završiti poseban tečaj u suradnji s Turističkom i ugostiteljskom školom, kroz kojega se polagao ispit o poznavanju kulturno-povijesnih znamenitosti. Oni su morali znati osnove povijesti Dubrovačke Republike, crtice iz povijesti zanimljive gostima, informacije o kulturno-povijesnim znamenitostima i slično, osnove barem dva strana jezika. Morali su poznavati osnove poslovnog komuniciranja i bontona i bez toga nisu mogli dobiti dozvolu, a koja se izdavala na četiri godine.

Svaki kandidat je sukladno Odluci Gradskog vijeća morao biti prijavljen na području Grada Dubrovnika minimalno šest mjeseci. Bili su određeni i kriteriji za vozila - ona su morala imati minimum od 500 litara zapremine prtljažnika, dakle radilo se o većoj kategoriji. Morali su imati GPS, omogućiti kartično plaćanje, odnosno imati fiskalnu kasu za izdavanje računa i sve ono što se očekuje od takve usluge javnog prijevoza u ozbiljnoj destinaciji, na svjetskoj razini.

Upravo su taksisti često prvi kontakt s našim Gradom svim gostima koji dolaze avionom, a znamo da smo avio destinacija. Zato sam tražio uniformiranje, akreditacije, kulturu komuniciranja, naobrazbu, kvalitetu auta, jer za prvi dojam imamo samo jednu priliku. Ne zaboravimo da smo i u tom segmentu često bili vodeći i htio sam da takvi i ostanemo – dubrovački taksisti su godinama bili sinonim gospara, uredni, s luksuznim autima i dobri domaćini koje su gosti voljeli.

Na toj tradiciji je nastala današnja industrija luksuznih transfera, koji ne povezuju samo hotele i zračnu luku, nego goste voze i na izlete i pomažu im otkriti destinaciju i njenu okolicu.

Nadam se da će se kroz zakonske izmjene za Dubrovnik, i njemu slične gradove omogućiti da opet upravljaju ovim vidom javnog prijevoza na svom područ-

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

TAKSIRANJE MORA BITI NA VISOKOJ RAZINI KULTURE I USLUGE Upravo su taksisti često prvi kontakt s našim Gradom svim gostima koji dolaze avionom, a znamo da smo avio destinacija. Zato sam tražio uniformiranje, akreditacije, kulturu komuniciranja, naobrazbu, kvalitetu auta, jer za prvi dojam imamo samo jednu priliku. Ne zaboravimo da smo i u tom segmentu često bili vodeći i htio sam da takvi i ostanemo – dubrovački taksisti su godinama bili sinonim gospara, uredni, s luksuznim autima i dobri domaćini koje su gosti voljeli.

ju, kvaliteta i održivost su uostalom i interesi Republike Hrvatske. Međutim, sad su neka nova vremena po pitanju autotaksi prijevoza i mislim da nisu dobra. Povećalo se tržište, mislim kako bi se u Gradu sada moglo izdati više dozvola nego što ih je bilo onda kada sam bio pročelnik za turizam, ali nikako sedam, osam tisuća jer tu zaista nema kvalitete, stvara se gužva, upitna je i sigurnost.

Tu upravo prestaje ikakva priča o održivosti.

Dubrovnik zaista može biti primjer mnogima u svijetu, samo ako će ljudi raditi, pogotovo oni na javnim funkcijama. Ako neće i ne znaju, treba im se zahvaliti i na to mjesto staviti mlade ljude koji imaju rezultate i koji su osposobljeni, željni rada... Hvala Bogu, radio sam dosta poslova, ali sam najponosniji na ovaj studijski program koji se provodi na Međunarodnom sveučilištu Libertas ovdje u Dubrovniku, gdje se mladim ljudima pruža primjerena edukacija sukladno novim trendovima na turističkom tržištu kako bi upravo oni mogli odgovoriti svim ovim izazovima koje smo spomenuli.

Dubrovniku općenito nedostaje svih kadrova. To je trend od kojega pate i druge destinacije. Onda dolazi do situacije u kojoj se zapošljava i nedovoljno kvalitetan kadar, jer netko mora raditi i nema drugog rješenja.

Postoji danas o tome izreka – „uzmi što ima“, ali to nije dobro. Moramo usmjeravati našu djecu još od osnovne škole. Sve nas je manje, iz godine u godinu više je sprovoda, nego rođenih, za to su brojni razlozi, ali oskudica je kadrova svugdje, u svim gospodarskim granama, u zanatskim djelatnostima, u zdravstvu, u školstvu... O tome moramo svi skupa voditi računa i dobro razmisliti. Jednom dobrom menadže-

Intervju 17

ru treba vremena da završi školu, fakultet i stekne znanje, a potom iskustvo da bi preuzeo takvu odgovornu funkciju.

I onda bi takvi menadžeri mogli kontrolirati i ostali kadar koji mora dolaziti izvana. Sad su to Nepalci, Filipinci i ostali.

Uvijek su ljudi dolazili, i za vrijeme Republike i za vrijeme razvoja turizma nakon ratova i velikih društveno-političkih promjena, nije to tolika novost, uz razliku iz koje daljine sada dolaze, i što ne poznaju naš jezik. Međutim, pitanje je što se događa s onima koji dolaze, kako su primljeni, kako se tu osjećaju i jesu li se i do koje mjere spremni integrirati u ovu zajednicu. U načelu, ljudi su se uglavnom spremni prilagoditi boljem, zato uostalom i odlaze iz svojih domovina i dolaze tu. Dakle, i oni koji dolaze, trebaju prihvaćati našu kulturu i običaje, a za to im je bitan naš jezik, ali mi se moramo ovdje nametnuti s nekim našim običajima i načinom života koji će im biti poželjan – prvo ga mi moramo održati i sačuvati da bi ga netko poželio i prihvatio. Naši poslodavci im moraju omogućiti da uče hrvatski, kao osnovu integriranja u novu zajednicu. Kad naš čovjek dođe raditi u Njemačku ili Austriju, obično prvo nauči jezik, a svim silama se potrudi uklopiti u društvene i kulturne norme nove sredine, obično zato budu dobro prihvaćeni i poslovno uspješni. Međutim, to rade jer su pod dojmom, uvjereni, da su pošli u bolje pa i kad se vrate često je za sve mjera kako je „kod nas u Njemačkoj“.

Ne moramo se pod svaku cijenu prodavati, moramo imati razinu i kvalitetu, po narodnom običaju, kako bi se reklo u mom rodnom selu, „tko može u kolo, neka bala, tko ne može, neka gleda sa strane“. Dubrovnik zaslužuje perfekcionizam u svemu!

18 Kibernetički kriminal

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

letove jer će vidjeti da nemaju gdje bukirati smještaj, UGOSTITELJSKI da ne mogu računati na ugostiteljsku ponudu i druOBJEKTI ZIMI ge sadržaje, poput kulturnih događanja, koncerata i predstava, sportskih manifestacija, da neće imati što Nadležne gradske raditi u destinaciji i onda će se ti letovi otkazivati, kainstitucije i Turističko smo vidjeli da se znalo događati u pandemiji kada ka zajednica moraju su pooštrene mjere. Što radi TZ? Je li pozvala navedene dionike, je li im već sada reagirati za netko rekao - gospodo, hajdemo sjesti, dogovoriti se sljedeću i naredne i raditi?! Odgovor je uvijek - tržišna ekonomija i kako nema interesa. Izvolite, nađite, kreirajte interes! Zazime, već sada treba to pokušavam i kroz rad Sveučilišta Libertas i razvoj sjesti s ugostiteljima naših kadrova utjecati na ovo. Odluke donose vlasnici koji nisu iz Dubrovnika i nije ih briga za Dubrovnik i razgovarati. To je te su upravo oni dobrim dijelom nositelji upropaštastrašno, neshvatvanja turističkog Dubrovnika i turističke zime u Graljivo i nedopustivo du. Samo ih zanima je li jedan plus jedan ‘’osam’’, iako je i ‘’dva’’ dobro, a mislim na poslovni uspjeh, odda se u Dubrovniku nosno povrat uloženog i dobivenog. I netko tu mora dobar dio jeseni i reagirati, treba raditi. Dubrovnik treba stvoriti proizvod koji će ponuditi tržištu, partnerima i agencijama zime nema gdje poći Ogroman je problem to što ugostiteljski objekti već sad ne samo za narednu zimu, nego i sve one kopojesti objed s obi- ne rade zimi. Grad sredinom siječnja izgleda sa- je će slijediti.

Restorani i hoteli moraju raditi, s razublasno, zastrašujuće. Možemo samo zamisliti katelji, a Grad kao vla- ko to tek izgleda u očima turista koji ‘’zalutaju’’ u mnom politikom cijena. snik javne površine Dubrovnik u tom periodu i nemaju gdje objedoJeste li optimistični po pitanju daljnjeg razvoja vati ni večerati. je ipak u poziciji da Živio sam na Pilama dvadesetak godina, nikada Ka- projekta Respect the City? Hoće li polučiti rezulvana Dubravka preko zime nije bila zatvorena, dok ni- tate? Može li Dubrovnik postići tu toliko željenu ima snažni upravje došao novi najmoprimac, nije bitno tko je – očito u održivost? ljački mehanizam ugovoru nema odredbu da objekt mora biti otvoren Ja sam uvijek optimist i svi bismo skupa trebali biti, za utjecaj na podu- tijekom cijele godine, a nije našao računicu da to bu- nemamo pravo biti pesimisti. Ako itko to može, može Dubrovnik. Samo, kao što sam već naglasio, treba zetničke aktivnosti i de tijekom zimskih mjeseci. Kao i mnogi poduzetni- staviti prave, stručne i ciljevima Grada i građana poci, zatvore već oko 1. studenog, a otvore 1. ožujka. Ako mogao bi potaknuti je to gradski objekt, a Grad želi dulju sezonu, potreb- svećene kadrove na prava mjesta. Turistička zajedno je tim ugovorima regulirati da taj objekt mora ra- nica i Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i mopromjene. diti cijelu godinu. Ako treba, smanji mu se najamnina, oslobodi ih se plaćanja javne površine i slično, ali moraju raditi. Nadležne gradske institucije i Turistička zajednica moraju već sada reagirati za sljedeću i naredne zime, već sada treba sjesti s ugostiteljima i razgovarati. Primjerice, oni na Prijekome, neka se dogovore oko vremena zatvaranja objekata, odnosno odmora koje naravno i oni mogu koristiti, ali ne nužno svi u isto vrijeme i na toliko mjeseci. To je strašno, neshvatljivo i nedopustivo da se u Dubrovniku dobar dio jeseni i zime nema gdje poći pojesti objed s obitelji, a Grad kao vlasnik javne površine je ipak u poziciji da ima snažni upravljački mehanizam za utjecaj na poduzetničke aktivnosti i mogao bi potaknuti promjene.

A dovodimo Ryan Air. Kome? Razgovarao sam s kolegama iz turističkog sektora, gdje će ti gosti poći? Za Svetoga Vlaha, svi su hoteli od Svetog Jakova do Babinog kuka bili zatvoreni, izuzev Lera i Rixosa. I mi govorimo o cjelogodišnjem poslovanju?! Ja to ne mogu prihvatiti. Dubrovniku turistička godina mora trajati od 1. siječnja do 31. prosinca. Netko može očekivati da će se sve dogoditi samo od sebe – da će sama najava letova preko zime otvoriti sve te hotele i restorane. Međutim, postoji i opasnost od drugog scenarija – da gosti neće bukirati

re moraju biti glavne karike i pokretači svih turističkih aktivnosti, a Grad im mora omogućiti da aktivno upravljaju destinacijom u željenom smjeru. Recimo, provedbu programa Respect the City treba jačati kroz pokretanje odbora za upravljanje destinacijom koji bi okupljao sve dionike, a bio bi koordiniran od Turističke zajednice i nadležnog Upravnog odjela, takvo tijelo smo imali prije desetak godina i dalo je rezultate. Neka građani i turistički djelatnici procijene koliko je sistematizirano upravljanje destinacijom danas učinkovito. To je žila kucavica, krvotok grada, i ako mi tu nećemo biti angažirani i truditi se, neće ni drugi – ni strani vlasnici koji će ubirati profit samo ljeti kada je najveća zarada, ako ih se ne usmjeri na drugačiji model poslovanja, ni ino-menadžeri koji su tu došli po crticu u životopisu, kao ni strani pomoćni radnici koji su tu na sezonu – dvije, dok ne nađu nešto bolje, ako im se ne ponudi motivacija da nauče naš jezik i prihvate naše običaje, našu kulturu - naš stil života.

Nitko nam u tome neće pomoći ako se ne osigura dovoljan broj stručnih, domaćih kadrova za ove pozicije, koji će imati senzibilitet prema našem Gradu. Od Dubrovnika su uvijek svi drugi učili, osigurajmo da to rade i ubuduće, jer je to i naša obveza.

Cijeli razgovor pročitajte na portalu Dubrovački dnevnik.

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

Ime sekcije 19

20 Intervju

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Maro Kristić, nezavisni gradski vijećnik

‘Domaći radnik diskriminiran je u odnosu na stranog jer mora plaćati podstanarstvo i sve druge troškove’ S nezavisnim vijećnikom Marom Kristićem razgovarali smo o prekretnici na kojoj se Dubrovnik nalazi. I sportu, naravno Maro Kristić nezavisni je gradski vijećnik i to najaktivniji od svih u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika.

Inače je zaposlen na mjestu stručnog suradnika u Čistoći. Popričali smo o svim najaktualnijim temama.

Nedavno ste govorili o problemu integracije azijskih radnika u dubrovačku svakodnevnicu.

Cijela Hrvatska, ne samo Dubrovnik jako kasne s tim pitanjem. Problem je sveobuhvatan. Prvenstveno moramo raditi na poboljšanju položaja domaćeg radnika.

Da vas odmah prekinem. Je li riječ o svojevrsnoj diskriminaciji? Stranim radnicima se plaća smještaj, topli obroci, struja, voda, internet, sve ono što rođeni Dubrovčanin mora iskeširati iz svog džepa. A ista im je plaća, ako primjerice rade u nekom hotelu.

Uvijek se govorilo: ‘Ako nećeš ti, ima tko će’, a sada se iscrpila prvo domaća radna snaga, potom iz drugih dijelova Hrvatske, zatim iz regije, pa smo došli do azijskih radnika. Sada čak uopće nije bitno znaju li raditi neki posao, važno je samo da ih se pronađe. To je velika degradacija mnogih zanimanja. Ti radnici dolaze iz skroz drugačijeg kulturnog okruženja. Nisu oni krivi za to, ali riječ je o činjenici. Sutra će zbog toga doći do socijalnih problema, a da ne govorimo o sigurnosnom aspektu.

Zakonom velikih brojeva dogodit će se neki zločin azijskog radnika, a onda bi po ulicama moglo doći do raznoraznih nelagodnih situacija, primjerice da navijačke skupine tuku nekoga samo zbog toga što dolazi iz Azije, iako nije kriv što se dogodilo kazneno djelo.

To će se kad-tad dogoditi. Mi ovaj problem manjka

radne snage rješavamo ad hoc, što znači - daj što daš, sigurno se ne radi njihova dovoljno ozbiljna sigurnosna provjera. Dogodit će se problem, zato o njemu moramo unaprijed misliti. Nažalost, jako kasnimo s cijelom integracijom, a čitav taj uvoz radne snage potpuno je nekontroliran. U Dubrovniku je ukupan broj radnika iz trećih zemalja između 3 i pol i 4 tisuće. Ogromna brojka koju ne govorim napamet, nego sam provjeravao u policiji.

Imate li u Čistoći zaposlenih Azijaca?

Prošle godine smo ih imali 23, pretežno iz Bangladeša. U Čistoću su došli preko jedne agencije. Nažalost, pola njih otišlo je s radnog mjesta. Dio njih se samo želio domoći Europske unije, ali ne razumiju da kada s nama potpišu radni ugovor, kasnije se nigdje ne mogu zaposliti u dužini trajanja ugovora. U biti ih čeka deportacija. Čistoća će i ove godine tražiti između 20 i 30 stranih radnika. Neizvjesno je koliko će ih na kraju ostati. Rezultat ovih procesa je velika podcijenjenost domaćeg radnika koji mora plaćati podstanarstvo, režije, hranu, a svi znamo koliki su troškovi života u gradu. Realno, rođeni Dubrovčanin ili onaj radnik koji već dugo živi i radi u Dubrovniku zbog svega navedenog u startu ima značajno manju plaću, iako je na papiru jednaka. Nije li to katastrofa? Nažalost, mnogi poslodavci nisu to prepoznali navrijeme. Malo tko od njih je gledao dublje od svog džepa i sada smo svi skupa u nezavidnoj situaciji. Mi nemamo strateški riješeno nijedno temeljno pitanje. Nedostaje doktora i policajaca, a tko će doći ovdje raditi kada su troškovi života i stanovanja strašno skupi? Sve radimo zbrda-zdola bez ikakvog dugoročnog plana. Dubrovačka poticajna stanogradnja riješila je samo promil problema.

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

Da, na kraju bi možda bolje bilo da se taj novac potrošio na školovanje deficitarnih struka i onda te ljude obvezao da moraju raditi u Dubrovniku.

Ta priča nije dobra, jer ne rješava suštinski problem, a troši se novac koji nije malen. Sad se spominje novi model koji po meni također nije sjajan. Da bi se trideset kupaca prve nekretnine sufinanciralo s 30 tisuća eura. Realno, pomoći će se tim kupcima kupiti dodatnih par kvadrata. Riječ je o kozmetičkim mjerama. Mi političari često mislimo da smo najpametniji na svijetu. To nije istina. Ako razgovaramo o demografiji, ne mogu Maro Kristić ili Maro Marušić odlučivati o konačnim rješenjima. Treba pitati i ovoga i onoga stručnjaka te kroz dijalog naći najbolje rješenje. Mi se često u vijećnici natežemo s budalaštinama mimo stručnih mišljenja.

Ipak sam dojma da je u posljednje vrijeme bolji dijalog na sjednicama Gradskog vijeća nego ikad prije.

Došlo je do velike prekretnice. Ako sada ne riješimo ove probleme o kojima ovdje pričamo, Dubrovnik će nestati kao grad. Nažalost, mnogi političari važnost svega ovoga o čemu govorimo nisu prepoznali navrijeme, tamo negdje 2017., 2018. ili najkasnije 2019. godine. Sada su ipak postali svjesniji širine problema, pa je samim time i dijalog bolji. Nema više vremena za prepucavanja oko prvog polja šahovnice, je li bijelo ili crveno. Imamo puno važnijih stvari, jer kasnimo žestoko.

‘Dubrovački savez špotova ponaša se kao masonska organizacija’

Intervju 21

Dobro, korona može poslužiti kao opravdanje.

Korona je napravila ogroman kaos, ne samo financijski, nego i psihički. Kako vrijeme prolazi sve smo svjesniji katastrofalnih posljedica. Korona je puno odmogla, ali mi smo ove probleme trebali prepoznati i prije pandemije.

Gradonačelnik Mato Franković prepoznao je problem apartmana. Kakvo je vaše mišljenje?

Gradonačelnik malo vrluda, pušta probne balone, ni sam nije siguran na koji bi način trebalo riješiti pitanje apartmana, a ni koje točno regulative Grad ima na raspolaganju. Kako god, mislim da je to hrabar potez, jer mu može nanijeti političku štetu zbog otpora građana. Pohvaljujem ga, jer bi mnogi na njegovom mjestu šutjeli i pravili se da problem ne postoji. Problem postoji i, kao što već rekoh, u raspravu trebamo uključiti razne stručnjake, ali i građane te donijeti najbolje rješenje. Nadam se da gradonačelnik neće odustati nakon negativnih reakcija javnosti nego da će do kraja izgurati ovu super važnu temu. Koje je moje osobno mišljenje? Nisam za zabrane. Treba odijeliti obiteljski smještaj od biznisa.

Paušal ostaviti onima koji pod istim krovom iznajmljuju gostima, a uvesti normalni porez za ostale apartmane. Također, uvesti i porezne razrede prema prihodima, ako netko ima puno apartmana, više ga oporezivati od onoga koji, primjerice, ima samo jedan. Zbog svega ovoga sam i tražio tematsku sjednicu po pitanju turizma i gradonačelnik je

‘Rezultat ovih procesa je velika podcijenjenost domaćeg radnika koji mora plaćati podstanarstvo, režije, hranu, a svi znamo koliki su troškovi života u Gradu. Realno, rođeni Dubrovčanin ili onaj radnik koji već dugo živi i radi u Dubrovniku zbog svega navedenog u startu ima značajno manju plaću, iako je na papiru jednaka’

22 Intervju

‘Gradonačelnik malo vrluda, pušta probne balone, ni sam nije siguran na koji bi način trebalo riješiti pitanje apartmana, a ni koje točno regulative Grad ima na raspolaganju. Kako god, mislim da je to hrabar potez, jer mu može nanijeti političku štetu zbog otpora građana. Pohvaljujem ga, jer bi mnogi na njegovom mjestu šutjeli i pravili se da problem ne postoji’

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

pristao. Moramo donijeti najbolja rješenja za grad, bez obzira na stranačke boje. To nam je svim vijećnicima dužnost.

ne bismo smjeli hvaliti, nego samo šutjeti. Pa nama je Makarska u sportskoj infrastrukturi svemirski brod, a šije nas i Trebinje.

Da, najgluplje je kad si kontra nečega samo zato jer dolazi iz te i te stranke.

Valjda sam dovoljno politički sazrio da sam to prošao. Ako je neka ideja dobra, bilo da je predlaže HDZ, bilo SDP, ili netko treći, ja ću je podržati. Ako smatram da nije, neću. To je sve. Ne interesira me tko govori, nego što govori. Možda će mi netko zamjeriti što znam podržati toga i toga, ali neka. Na kraju je jedino važno da se poboljša život građana, to mi je jedini motiv, uostalom i ja sam prije svega građanin.

Igralište u Lapadu pola stoljeća nije promijenilo izgled. Ja sam još prije petnaestak godina pisao kako je vlasnik Red Bulla želio ulagati u dubrovački nogomet. Zašto se nikad ništa nije maknulo s mjesta, tko je krivac?

Krivci smo svi mi koji smo bili u prilici negdje nekad nešto napraviti, a glavni krivac je Pero Vićan. On je dugo vedrio i oblačio u nogometu, a svojevremeno je bio na visokoj funkciji, kako u Hrvatskom nogometnom savezu, tako i u lokalnoj vlasti. Na obje funkcije je bio praktično drugi čovjek. U cijelom tom razdoblju apsolutno se ništa nije napravilo. Krivci su i Šuica, te Vlahušić, ljudi koje sport uopće nije interesirao.

Sad kad već spominjemo taj neutralni kut, što je Franković po vašem mišljenju napravio dobro, a što loše?

Mislim da ga krasi radna etika i volja. To je neupitno. Ipak nije puno napravio u šest godina na vlasti. Dugo mu je trebalo da prepozna sve ove ključne probleme. Korona mu jest olakotna okolnost, ali bez obzira na to, trebalo je prije djelovati. Tek ga je teška situacija, ova u kojoj smo sad, prisila na veću akciju. Nažalost, dobra vlast treba unaprijed gledati. Stoga je najveća šteta napravljena Dubrovniku, upravo zato jer se pitanje apartmana, radnika i svega ostalog nije prepoznalo na vrijeme. Napravio jest neke komunalne stvari, ali po pitanju sportske infrastrukture, u čemu smo katastrofa, jako malo.

U vezi sporta, kad god nešto napravimo, uopće se

Je li uopće treba graditi stadion u Lapadu?

Mislim da ne. Ako ćemo raditi stadion koji bi ugošćavao reprezentaciju, onda ga je bolje napraviti na Pobrežju ili negdje drugo van grada, a u Lapadu ušminkati i urediti igralište kako bi se na njemu mogle odigravati službene utakmice većih rangova natjecanja. Ali nikakvi veliki zahvati, nikakve arene, kojima je mjesto tamo gdje ima više prostora i gdje bi prometni problem bio znatno jednostavniji za riješiti.

Valjda ćemo u bližoj budućnosti imati dvoranu.

Dobra je stvar što je riješena građevinska dozvola, to odmah ulijeva optimizam. Vjerojatno će dvorane biti, treba se sada naći izvor financija, jer se ne mogu koristiti sredstva iz EU fondova. Smatram da bi Grad Dubrovnik trebao ući u tu investiciju bez obzira na zaduženja. Nasušno je potrebna, a ta bi multifunkcionalna dvorana uz dobro vođenje, sama mogla vraćati ulog.

Je li vaterpolo u Dubrovniku veliki uteg svim ostalim sportovima?

Postao je. U Dubrovačkom savezu športova nametnula se ta, da je nazovem tako, vaterpolska linija koja sad odlučuje o cijelom sportu. Uvijek je vaterpolo prioritet, a svi ostali jedva preživljavaju. Ista ta vaterpolska linija stoji iza DU Motiona. To se financira ozbiljnim novcima, a istovremeno nema atletske staze.

‘Ići ću na izbore, još imam strasti za politiku’

Je li Du Motion počeo javno objavljivati financijska izvješća? Vi ste više puta ukazivali na netransparentnost.

Ja vjerujem da bi bilo svega kad bi oni objavili financijska izvješća. Pod ‘svega’, mislim da bi bio problem za njih. Da ja ili vi pod tim uvjetima organiziramo neku manifestaciju, vjerojatno bi nam policija pokucala na vrata. Kako drugačije objasniti da oni ne žele obavijestiti javnost o utrošku javnih novaca? Njihovi događaji jesu važni za

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

‘Ako ćemo raditi stadion koji bi ugošćavao reprezentaciju, onda ga je bolje napraviti na Pobrežju ili negdje drugo van grada, a u Lapadu ušminkati i urediti igralište kako bi se na njemu mogle odigravati službene utakmice većih rangova natjecanja. Ali nikakvi veliki zahvati, nikakve arene’

Intervju 23

‘Mnogi poslodavci nisu gledali dublje od svog džepa’

grad, ali moraju biti transparentni.

Nije ni Dubrovački savez športova najtransparentnije tijelo. Kako bi ga trebalo urediti?

Trebalo bi promijeniti ustroj. Nažalost, tematska sjednica po pitanju sporta nije baš uspjela, niti je rezultirala nekim ozbiljnim pomacima. Dubrovački savez športova sada djeluje kao zatvorena, masonska organizacija gdje se ljudi biraju ukrug.

Moja ideja je bila da ljudi iz svih sportova koji imaju rezultate, kao i dokazani sportaši s ugledom, trebaju biti u izvršnom odboru Saveza športova.

Ti ljudi koji su sad tamo svojim modelom djelovanja unazađuju dubrovački sport, umjesto da ga unapređuju. Primjerice, u Trebinju imaju dvije atletske staze i novi bazen. Nema u Dubrovniku zatvorenog teniskog terena, niti drugog bazena kojeg bi mogli koristiti građani.

Bi li sport financiran javnim sredstvima najveći naglasak trebao staviti na djecu, a ako hoćeš neki ozbiljn(ij)i rezultat, onda privatni sponzor treba gurati?

Svakako. Sav javni novac u sportu treba biti usmjeren na djecu. U Njemačkoj, primjerice, seniori amateri, kakvih je većina sportova u Dubrovniku, sami plaćaju svoje nastupe i traže sponzore. Tako bi trebalo biti i kod nas. Javnim novcem samo financirati djecu, a ne seniore amatere. Djeca se sportom moraju baviti besplatno, bez plaćanja članarina, opreme, putovanja… Kada bismo imali kvalitetnu sportsku infrastrukturu uz dobro vođenje klubova, oni bi se dobrim dijelom mogli samofinancirati.

Pratite li moderni nogomet? Je li vam dosadan obzirom da su velike razlike između bogatih i siromašnih?

Pratim još uvijek, ali da tako kažem, ove egzotičnije klubove koji imaju ogromnu povijest, ali sada financijski ne stoje najbolje. Previše se novaca, zbog neimanja nikakvih ograničenja, slilo u svega nekoliko klubova koji sada kolo vode, pa je nogomet prilično dosadan i predvidiv.

Idete li na sljedeće izbore?

Ići ću kao nezavisni, ili ćemo do tada osnovati stranku, ali svakako ću ići. Nije me napustila ni volja, ni želja za bavljenjem politikom. Ja to volim i mislim da imam još uvijek dovoljno strasti.

Bit će zanimljivi izbori. Glasači sada drugačije glasaju nego prije pet ili deset godina. Mijenja se fokus interesa.

Za kraj jedno pitanje u vezi Čistoće. Kod nas još uvijek nije dovoljno zaživjelo razdvajanje otpada. Je li zbog toga što građanima kontejneri nisu pri ruci ili je u pitanju njihova svijest?

I jedno i drugo. Recimo, u Zagrebu je dobar dio spremnika odmah do ulaza u zgradu. Kod nas to nije slučaj, mi smo prostorno limitirani, pa je dobar dio građana samim time demotiviran. Razlog je geografska struktura našeg grada, puno je lakše to provesti u Zagrebu koji ima mjesta, nego kod nas. Problem je i svijest građana.

U bliskoj budućnosti, bit će kartice za kontejnere. Onaj tko ne bude razdvajao, imat će veće račune, no bojim se da dio građana u tom slučaju uopće neće koristiti kontejnere nego će bacati otpad gdje stigne. Trebat će postaviti puno kamera, a i komunalni redari će morati nadgledati čitav proces. Uglavnom, puno izazova. No ipak pored svih ovih poteškoća, svi skupa moramo priznati da je grad relativno čist. I turisti to često govore.

24 Sport

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

BRAVO, GRADE!

NEKOLIKO PRIZORA ZA POVIJEST: Stradun dočekao svjetske prvake onako kako zaslužuju Dubrovnik još jednom ima prvake svijeta u vaterpolu: Marko Bijač, Loren Fatović, Filip Kržić i Marko Žuvela. U ponedjeljak su dočekani pred crkvom svetog Vlaha. Mjestu gdje se slave veliki vaterpolski uspjesi. Od Divlje lige, do ovakvih, svjetskih medalja

Stiglo je treće svjetsko zlato za hrvatske vaterpoliste. U Melbourneu je 2007. godine u finalu svladana Mađarska, rezultatom 9:8. Drugo zlato došlo je deset godina poslije, u Budimpešti 2017. godine, kada je u finalu opet pala Mađarska, domaćin, s 8:6. Ako treba podsjetnik na to finale, valja se prisjetiti rečenice HTVovog komentatora Marka Šapita: „Sandro Suknuo ga je šukn’o”. Eto, to je tada bilo. Za treći naslov Hrvatska nije čekala cijelo desetljeće. Avantura u Dohi završila je petercima u finalu protiv Italije (15:13). Bilo je to treće zlato, a ukupno osma medalja Barakuda na Svjetskim prvenstvima.

HRVATSKA JE POBJEDNIK SVJETSKOG PRVENSTVA I NEVIĐENE SITUACIJE U VATERPOLSKOM KALENDARU Europsko prvenstvo u Hrvatskoj trajalo je dva tjed-

na. Nakon toga, srebrni europski vaterpolisti, izabranici Ivice Tucka, imali su manje od dva tjedna za odmor i pripremu za Svjetsko prvenstvo u Dohi. Potom je krenulo drugo veliko natjecanje u mjesec dana. I ponovno natjecanje u kojem su hrvatski vaterpolisti došli do samog kraja. Do finala. Osim fizičke potrošnje, dva finala u manje od mjesec dana bila su i velika emocionalna potrošnja.

Nakon europskog srebra u Zagrebu i poraza od Španjolaca, primarni cilj u Dohi je bio osigurati plasman na Olimpijske igre u Parizu ovog ljeta. Za to nam je trebao plasman u četvrtfinale. Skupina je ponovno pružila suočavanje snaga sa Španjolcima. Barakude nisu uspjele doći do pobjede, štoviše, Španjolska je uzela zasluženu pobjedu (10:6). Uvjerljive pobjede protiv Južnoafričke Republike i Australije odvele su Hrvat-

Piše Rafael Barkiđija foto: Pixsell; Šime Fabris/ Grad Dubrovnik; DD

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

sku u doigravanje za četvrtfinale, kojeg su dalje izborili pobjedom nad Kinom (22:4), a time i vizu za Pariz.

A onda su uslijedile tri utakmice za povijest. Barakude su srušile Srbiju, aktualnog Olimpijskog prvaka (15:13).

Idući izazov bili su sve bolji Francuzi, koje s klupe kao trener vodi Jugov Vjeko Kobešćak. Istina je da Francuska nije reprezentacija koja spada u rang najbogatijih po pitanju medalja, niti je to zemlja s izraženom vaterpolskom kulturom, no projekt Olimpijskih igara u Parizu piše neke nove stranice francuskog vaterpola. Uz to, imaju jednog od najboljih igrača svijeta – Thomasa Vernouxa. I ne čudi što je utakmica završila u petercima, usprkos vodstvu Hrvatske sve do zadnje četvrtine. Malo sreće, malo hrabrosti, malo taktiziranja (Mate Anić), i na kraju su i polufinale i finale imali isti epilog.

Kroz cijelu se prošlu godinu isticao početak 2024. godine. I to baš zbog apsurdne situacije da se Europsko

Sport 25

i Svjetsko prvenstvo odigravaju u dva tjedna razmaka. Pogotovo zbog činjenice da reprezentativci nisu imali puno vremena za odmor uoči ova dva natjecanja, a i zbog činjenice da se već za desetak dana nastavljaju klupska natjecanja. Lijepo je da je ovu, pomalo apsurdnu situaciju u vaterpolskom kalendaru, s dvije medalje obilježila Hrvatska.

DOŠLI DOMA, MALO PRETIHO Vaterpolo je u prva dva mjeseca ove godine u Hrvatskoj dobio medijsku pažnju kakvu nije godinama una-

26 Sport

zad. Istina, daleko je to od bilo kakvih usporedbi s nekakvom nogometnom euforijom, jer nogomet se sve više izdvaja kao zaseban svijet. No, domaćinstvo Hrvatske za Euro, a nakon toga i svjetska medalja, izmamile su hrvatsku javnost uz male ekrane. I neke nedavne medalje nisu toliko zaživile, koliko su ova dva natjecanja ove godine. Prepoznala je to svekolika javnost, koja je čekala povratni let svojih vaterpolista iz Dohe. U subotu (17. veljače) odigrano je finale s Italijom, a u nedjelju su zlatni momci sletjeli u Zagreb. Sve to dogodilo se pretiho, kao da nije došla svjetska medalja.

Brzo su na kritike javnosti o neprimjerenom dočeku, reagirali Dubrovnik, Split i Šibenik. Treba biti realan i reći kako je riječ o gradovima u kojima je vaterpolo prisutan kroz cijelu godinu, više nego li je trenutno zastupljen u Zagrebu. Skupilo se nekoliko tisuća ljudi na splitskoj Rivi, ali i ispred svetog Vlaha.

EUFORIJA ODUŠEVLJENJA NA STRADUNU I NEKOLIKO PRIZORA ZA POVIJEST Dubrovnik se iskazao kao dobar domaćin Europskog prvenstva, organiziravši ga svega u mjesec dana. Slično je bilo i s dočekom. U manje od 24 sata organiziran je spektakl na Stradunu. Zlatni dubrovački kvartet sletio je na ‘Ruđera Boškovića’ u ponedjeljak oko 15:50 sati. Uputili su se tada do Dubrovnika, gdje ih je čekao old timer. Od Ilijine glavice do Straduna provozali su se old timerom, putem su ih pozdravljali sugrađani, a poseban pozdrav napravili su i dubrovački vatrogasci. Euforija oduševljenja bio je trenutak kada su se Marko Bijač, Loren Fatović, Marko Žuve-

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

la i Filip Kržić, pojavili ispod Zvonika. Baklja na baklju, bubnjevi, pjesma, pljesak, i probijanje do vrha skalina. Čim su zlatni vaterpolisti kročili na skaline od svetog Vlaha, zaskočilo ih je tisuće mladih, koji su htjeli fotografiju i autogram od osvajača svjetskog zlata. Priča je to koja svemu daje posebnu notu, ali i optimizam za budućnost ovog sporta. Sportski heroji mladih su u Dubrovniku vaterpolisti, čime se može pohvaliti rijetko koji grad na svijetu. Taj dan su na Stradunu bili prisutni i predstavnici javnog života Grada i Županije, ali i mnogi dubrovački sportaši. Naravno, nije to bio prvi put da se dubrovačke vaterpoliste ovako dočekuje.

Kapetan Bijač zahvalio je svima na podršci tijekom ova dva natjecanja. Čim je progovorio nekoliko riječi, „kockastim” Stradunom prolomilo se oduševljenje.

Fatović je priznao kako se iznenadio brojem prisutnih: „Bio sam do sada dva puta. Bilo je ljeto i uvijek se skupi turista. Sada su sve domaći ljudi. Srce mi je puno, presretan sam”. Još jedan Marko postaje sve veći miljenik publike, a to je najmlađi član reprezentacije s 22 godine, Žuvela, koji je zabio odlučujući peterac protiv Italije za naslov, a da tada nije ni znao da je odlučujući. Ogromne ovacije dubrovačke publike, njemu, ali i godinu dana starijem Filipu Kržiću. Žuvelinom suigraču iz Juga. Kržić je priznao kako mu je veća trema i uzbuđenje bilo pred ovoliko podrške navijača, negoli u Dohi.

Kada je sve završilo, zahvala za kraj bili su prekrasni prizori na Zvoniku. Grafički je prikazivan igrač po igrač. Petnaest zlatnih iz katarske avanture. Videozapisi iz zraka objavljeni dan nakon, obišli su cijelu Hrvatsku. Kakav način za završiti vaterpolsku bajku s početka 2024. godine.

ZA NOVA VATERPOLSKA UZBUĐENJA NE TREBA ČEKATI SRPANJ I PARIZ Olimpijske igre u Parizu (26. srpnja-11. kolovoza) sljedeći su izazov hrvatskih vaterpolista. Želja svih je da se nakon Igara ponove ovakvi prizori, pa da izbornik Ivica Tucak može mirno u penziju. To je i sam priznao, nakon osvajanja zlata u Dohi. No, svjetske prvake i europske doprvake se može itekako pratiti već s početkom ožujka.

Jugaši će krenuti u doigravanje Eurokupa, koji se do kraja igra po sistemu doma-gosti. Jugaši su jedni od favorita u ovom natjecanju u kojeg su ispali ove sezone iz Lige prvaka, pa bi u Gružu moglo biti i finale Eurokupa. Prvi protivnik Juga je Vasas, u jednom europskom klasiku.

Potom Jugaši kreću i u obranu naslova pobjednika Regionalne lige, a čeka ih i domaće Prvenstvo. Tu će se pitanje prvaka ponovno rješavati protiv splitskog Jadrana. Na dubrovačkoj strani Žuvela, Kržić, Popadić, Lazić, Burić, a na splitskoj Fatović, Biljaka, Kharkov, Marinić-Kragić, Anić, Vrlić, Butić. Na jednoj strani Vjeko Kobešćak, a na drugoj Jure Marelja, pomoćnik izborniku Tucku. Serija se igra na tri pobjede, a gotovo svako doigravanje u zadnjih nekoliko godina završi u četiri ili pet utakmica.

Kolumna 27

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Zimmer frei Službena Srbija je bijesna što je na karnevalu u Kaštelima spaljena papirnata prispodoba Don Kihota i Sancha Panze, para maškara s likom predsjednika Srbije i ruskog predsjednika. Presuda Karnevalskog suda obrazlaže da su njih dvojica bila najveće zlo u prošloj godini.

Ne ulazeći u svrhovitost naših povijesnih tradicija, neki misle da bi slične kulturne manifestacije ipak trebale bit smislenije i puno duhovitije. Jer, ako je Kaštelanima, potpuno nebitni Vučić krivac za sve, onda se moraju dobro zamislit. Nešto su falili; je li spomenuta kartonska groteska bio scenski rekvizit nekakve neuspješne kazališne predstave, pa je ionako išla u smeće, ili se umjetnik toliko trudio, samo zbog karnevala?

A i stručnjaci za maškare misle da po tradiciji treba vazda spaljivat domaćega Krnevala. Čudi ih, kako se ni’ko nije sjetio prošle godine u znaku svinje, kad smo ono za Božić odojka plaćali po cijeni janjeta, zahvaljujući kremiranju prasaca u izvedbi firme ministra vanjskih poslova. A baš dan prije kaštelanske lomače, u Saboru nikad prije viđene, a kamoli snimljene, teatralne grimase upravo tog ministra, koji se bečio i plazio jezik prema nekima, preobrazba dostojna Kafkinog - skarambeža.

Na Markovom trgu su prosvjedovali lijevi i liberalni iz oporbe. Tražili su tek zaustavljanje korupcije, kriminala, pljačke i HDZ-ove uzurpacije vlasti te trenutačno raspisivanje izbora.

Uz odobravanje okupljenih, bilo je i neumjesnih poruka, što je uobičajeno stručnu procijenio premijer, a njegov ministar Beroš je prosvjed ocijenio tragikomičnim, pitajući se živi li možda taj pobunjeni dio Hrvata u – svemiru. Tom poznatom neurokirurgu nisu prinijeli pažnji da svi mi živimo u svemiru.

Neki su to ocijenili dokazom da diploma nije isto što i inteligencija. Jedino što mi živimo u običnom svemiru, a gospar doktor i njegovi stranački kolege žive u paralelnom svemiru. A ako je prosvjed i bio tragikomičan, koliko je tragikomično kad stručan neurokirurg ode u politiku, poručili su mu na

društvenim mrežama.

Među nama rečeno, prosvjed je moguće i bio tragikomičan, jer razjedinjena opozicija samo hoće skinut HDZ s vlasti, a ništa ne govori što će onda bit.

A naš predsjednik vlade je upozorio one koji na izborima glasuju , da bi lako mogli ostat bez novoizglasanog Zakona o hrvatskom jeziku. Pala je i kritika opoziciji što nisu digli ruke u Saboru za epohalno djelo vladajućih intelektualaca, domoljuba i mislilaca koji su i bez njih uspjeli. Iako su pojedini kritičari izrazili čuđenje kako se ide na razvoj jezika s jedne strane i zabrane govora s druge strane, premijer je poručio da se ne uspostavlja nikakva “jezična policija” te da zakon nije u suprotnosti sa sadašnjim Zakonom o uporabi jezika.

U duhu novih kočijaško - komunikacijskih trendova u Saboru, Brdu i Dvorima, prezrena opozicija mu je poručila da Zakon o hrvatskom jeziku nabije u guzicu svim svojim jedva pismenim brđanima kojima treba zakon da bi uopće znali prepoznati kojim jezikom (jedva) govore. A što im nipošto ne smeta, da svoje bogatstvo broje u nezamislivim brojkama.

Neki u ovome vide tek uhljebljenje desetak zaslužnih za zaštitu lika i djela AP-a i Ministarstva kulture. Jer, hrvatski jezik mora ubuduće bit toliko drugačiji od ostalih balkanskih jezika da će se morat titlovat filmovi iz Srbije, Bosne i Crne Gore. Čuo se je i glas ulice. Neimenovani građanin tvrdi da, koliko god se trudio govorit na čistom Tuđmanovskom hrvatskom, svaki put kad izvrši zavirdbu u svoj novčanik da prinese pažnji koliko mu je mala penzija, shvati da mu je, za ono što bi napiso vladajućim jezikoljupcima, prikladniji srpski jezik: mamicu vam vašu j....

Naša javnost se zabrinula, kad je ovih dana doznala od turističkih stručnjaka da će Dubrovnik propasti ako nastavi živjet od rente, a ne od rada. Zamisli ti, rentijeri kupuju stanove, zadužuju se cjeloživotnim kreditima i onda besprizorno mlate pare ne radeći ništa. A drugi nemaju ni kredit, ni stan. Đe to ima u svijetu?

A društvu fali spremačica, poštara, vozača,

zidara i poljodjelaca. Zato stručnjake današnji privatni smještaj nikako ne gusta; ovo više nije tradicijski obiteljski smještaj iz sedamdesetih godina. A baš taj je bio najbolji! Barem su tako današnjim turističkim znalcima pričali tate i mame. Ono kad se turisti ugošćuju u našoj vlastitoj kući, a domaćini se malo stisnu u ljetnu kuhinju i magazin, samo da njima bude komodno.

Samo vi izgefelite, bite!

I ne samo to, nego nakon što bi ih doveli doma s magistrale ili kolodvora, tratavali su ih pršutom, sirom, rakijom, suhim smokvama.

Muški nasljednik kućevlasnika, nerijetko bi zahvalnu strankinju častio i više od navedenoga.

Pa bi se svu godinu dopišivali. A prezadovoljni gosti iz Europe, drugi put bi im na regal donosili kafe, praška za robu, cukara, a kadikad bome i radio tranzistor, a djeci domaćina slatkiša i luft-madrace. Da mogu udobnije spavat u magazinu.

Doznali smo i da se planira zimski turizam.

Zadnjih pedeset godina je to bilo nemoguće, jer radi orkanske bure avioni danima nisu mogli slijetat na Čilipe, nego u Split. Mora bit da su danas avioni otporni na buru. A kako stvari stoje, nema više ni kiše, koja bi nekad i u proljeće znala padat cijelu setemanu, pa turisti nisu iz kuće izlazili danima.

Možda su se baš radi kiše i osjećali ko doma, pa su od napornog rada u tvornicama, počivali uz ljubaznog domaćina, pršut, sir, rakiju i suhe smokve. Zato, ushićeni čekamo zimski turizam! I suhe smokve.

28 Feljton

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Feljton 29

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

Foto: Pavo Urban

Deseci mrtvih i ranjenih

U granatiranju Dubrovnika i Sustjepana, pokošeno gelerima bezbrojnih granata poginulo je ukupno 14 branitelja i ljudi uključenih na razne načine u obranu, kao i 5 civila. Najmlađa žrtva bio je 18-godišnji civil Tonći Skočko. Sedam žrtava bilo je kod hotela “Libertas”, tri u Gružu, dvije u hotelu “Lero”, dvije u povijesnoj jezgri, a jedna osoba je život izgubila na Babinom kuku. Četiri branitelja poginula su u Sustjepanu. Ukupno 60 branitelja i civila je zbog ranjavanja bilo primljeno u dubrovačku bolnicu.

Posljednja fotografija neustrašivog dubrovačkog fotoreportera Pava Urbana nastala dok je slikavao razaranje Straduna, na mjestu na kojem ga je usmrtila krhotina granate.

Pale su blizu dosta, što se ja sjećam, 3 4 granate su pale blizu. Prvom nije ubacio odmah, pogodio je vrh groblja prvo, a onda ove okolo što su isto padale... drugom me pogodio u rame, trećom me pogodio u kičmu, ja nisam uopće tada znao nego kasnije sam saznao da sam ostao nepokretan. Da sam ostao, ono, paraplegija...

nismo mogli nikoga iznijeti jer bi riskirali sami svoj život. Prvo sam došao do Poljak Stipe, zamalo me nije upucao iz puške jer je bila noć i nije se ništa vidjelo i on nije ništa čuo... Primio sam ga, za pušku sam ga uhvatio, za cijev, i zakočio mu pušku te sam mu počeo šaptati na uho da nisu četnici, da nema nitko, da je stalo sve... I prvo sam njega iznio dole do konobe gdje smo sve donosili. I tada sam prvi put vidio da je ova desetina koja je bila dole na cesti, da su dole svi borci ranjeni. I onda smo se organizirali, ovi koji su mogli. Ja sam bio sav krvav, po gaćama, po vratu, i više nisam imao ni municije u pušci... i onda smo krenuli izvlačiti ostale.

Stipe Poljak

Dragan Petrušić

Većinom nas pogađa sve. Sjećam se, pokojnog Zelenike, što ističem, ostao je na smjeni koju uopće nije trebao odraditi. Osobno nisam ni znao da sam pogođen, osjetio sam da me žicnulo, ali kolika je to borba za život, ne razmišljaš o tome, misliš da si sposoban. Tada se kontroliraš nekako, ali nastupa ta panika jer ja već nisam čuo, oglušio sam...

Nakon prestanka četničkih napada koji su trajali negdje otprilike skoro 4 sata, došlo je do izvlačenja naših mrtvih prijatelja, ranjenika, u podrum zapovjedništva dole u “Bonaci”. Još je bio dan, znači, i mi naše mrtve prijatelje, naše ranjene prijatelje nismo uspjeli, nismo mogli po danu izvući iz Sustjepana zato što je on bio u poluokruženju, mi smo bili u jednoj potkovi. Znači čekalo se 4 i po sata, i mi smo izvlačili naše ranjene prijatelje, ja sam bio u ekipi koja je nosila pokojnog Marka Bitunjca, nažalost preminuo je, izdahnuo je na ulasku u dubrovačku bolnicu.

granata pada samo metar ispred nas i tu pogiba Šaban Islamovski. Sjećam se njegovog krika: “Prijatelji, pomozite!”

Pada druga, treća, četvrta, peta...

Ivica Devčić

Samostalni vod Sustjepan

2. bojna 4. gbr. HV-a

Damir Mastelić

2. bojna 4. gbr. HV-a

Poslije, kad se sve stišalo, pred noć... zapomaganje, zavijanje i tako, mi dotad

Samostalni vod Sustjepan

Jakša Hodak

zapovjednik obrane Sustjepana

Svi su to bili ljudi koji su navikli na smrt, na krv, na ranjavanje, to njima nije bio prvi susret s detonacijama, s neprijateljem, s mecima... Mislim da je broj poginulih i ranjenih u stvari doprinio tome da se ljudi osjećaju tako kako su se osjećali. To je momenat kad izostane radost i veselje, izostane sreća zbog pobjede jer u biti pobjeda je “šuplja”, jalova pobjeda kad imaš toliki broj ranjenih i poginulih. Bez euforije, bez slavlja, bez ičega... jednostavno jedna žalost, tuga zbog izgubljenih života...

Dobio si bitku, a izgubio si 4 čovjeka, imaš 12 ranjenih suboraca, 13... i jedno gorko iskustvo...

Stipe Poljak

2. bojna 4. gbr. HV-a

Na ovom položaju sustjepanskog groblja imali smo 4 poginula branitelja. To su: Miroslav Buntić, koliko znam tada ratni nadimak Tigar, dubrovački borac, zatim Šaban Islamovski, dubrovački borac, Mario Zelenika, pripadnik Sinjana, naš borac, Marko Bitunjac zvani Pop, pripadnik Sinjana... znači 4 poginula.

Imali smo 11 ranjenih od nas 15 koji su bili na položaju...

30 Kolumna Škura bura

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

NEMINOVNO JE

Sutra će se dogoditi sranje, ali neće ga napraviti Nepalac, nego - kreten!

U Hrvatskoj će se dogoditi zločin. Ne znamo u kojem točno gradu, ali on će se dogoditi. Samo je pitanje vremena. Nepalac će silovati Hrvaticu, a mediji će baš tako vrištati s naslovnica. Naglašavat će da je počinitelj Azijac, uvijek je to tako.

Kada Hrvat siluje, on je monstrum, ali Nepalac će u naslov državljanstvom Zakon velikih brojeva temeljni je teorem teorije vjerojatnosti koji ukazuje da ako ponovimo više puta isti eksperiment, učestalost određenog događaja obično je konstanta. Odnosno, zakon velikih brojeva ukazuje na to da će se ponavljanje određenog događaja ponavljati ako se isti test provodi više puta i približit će se konstanti. To će pak biti vjerojatnost da se dogodi ovaj događaj. Da ne pilamo sad dalje s definicijama koje su često po definiciji zbunjujuće, ukratko, jasno vam je o čemu se radi.

U Hrvatskoj i čitavoj Zapadnoj Europi iz godine u godinu sve više nedostaje radne snage. Ne rađa se dovoljno djece, pa sutra neće imati tko puniti mirovinske fondove i u pitanje će doći isplata penzija. Da bi se takav scenarij spriječio, radna snaga se uvozi pretežno iz azijskih zemalja, Nepala, Tajlanda, Filipina i ostalih. Na našim ulicama sve je više pripadnika druge boje kože.

Poštu nam donose Nepalci, domaći burek prema receptu bosanske bake rade Filipinci, a sarmu po restoranima motaju Vijetnamci.

Ovo je tek početak. U (bliskoj) budućnosti će jeftine radne snage s drugih kontinenata biti još više. Doći ćemo do velikih brojeva. A on-

da će na snagu stupiti zakon velikih brojeva.

Piše Maro Marušić foto Simon/PIXABAY

NAVIJAČI ĆE PROGANJATI AZIJCE U Hrvatskoj će se dogoditi zločin. Ne znamo u kojem točno gradu, ali on će se dogoditi. Samo je pitanje vremena. Nepalac će silovat Hrvaticu, a mediji će baš tako vrištati s naslovnica. Naglašavat će da je počinitelj Azijac, uvijek je to tako. Kada Hrvat siluje, on je monstrum, ali Nepalac će u naslov državljanstvom. Nakon što se dogodi ovaj nemili događaj, građani će poludjeti. Torcida i Bad Blue Boysi na ulicama će proganjati tamne, tući će ih, iako su ti ljudi nevini. Naše babe i djedovi pitat će se kuda ide ovaj svijet, je li to ona Hrvatska čiju su neovisnost sanjali tisuću godina. Braniteljske udruge slat će dramatična priopćenja u kojima će naglašavati da se nisu borili i davali živote za državu u kojoj će doći živjeti Nepalci da siluju hrvatske kćeri. Crkva se neće oglašavati, a dobro znamo što njihova šutnja znači.

Uglavnom, doći će do velikog sranja. Nepalci i Filipinci bojat će se Hrvata i obratno. Suživota neće biti, samo mrkog gledanja preko ramena. Azijski radnici još će se više povući u svoje katastrofalne smještaje, a ras-

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

cjep među kulturama, bit će još gori. Nikoga U ovom trenutku, od Hrvata ni prije, a pogotovo nakon zločina prije nego se sutra neće biti briga što su Azijci natiskani u malom dogodi incident, va- broju kvadrata i što žive u neljudskim uvjetilja nama Hrvatima ma samo kako bi njihovi poslodavci imali još koji tjedan skijanja i još koju konjsku snagu dobro osvijestiti da više na svom SUV-u.

Integracija stranih radnika u domaće društvo i među Nepalcima postat će znanstvena fantastika, javnost će i Filipincima, baš tražiti da im se još više pooštre uvjeti za dokao i među Srbima, bivanje državljanstva, a djeci će se govoriti Bosancima, Ameri- da se klone tamne boje kože, a da ni u ludilu nemaju romantične odnose s tim pripadkancima, Englezima, nicima niže vrste ljudi. Naposljetku će straFrancuzima, Talini radnici potpuno biti odvojeni od domaćeg stanovništva, u svojim getima gdje bijanima i Hrvatima jelci neće kročiti. postoji određeni broj ljudi koji su – UVIJEK JE ODREĐENI POSTOTAK LJUDI PO DEFINICIJI KRETEN kreteni! To je čisti U ovom trenutku, prije nego se sutra dogozakon velikih brodi incident, valja nama Hrvatima dobro osvijeva. Sutra kada se jestiti da i među Nepalcima i Filipincima, baš dogodi silovanje, tu kao i među Srbima, Bosancima, Amerikancima, Englezima, Francuzima, Talijanima i Hrvažensku osobu neće tima postoji određeni broj ljudi koji su – kreteni! To je čisti zakon velikih brojeva. Sutra silovati Nepalac, kada se dogodi silovanje, tu žensku osobu nego kreten neće silovati Nepalac, nego kreten. Kreten s

Kolumna Škura bura 31

nepalskom putovnicom. To je jako važno za shvatiti u ovom trenutku. Bez obzira što će mediji isticati da je Nepalac, on je prije svega smeće od čovjeka koji se spletom okolnosti rodio u Katmanduu. Mogao se roditi bilo gdje, baš kao što se kreteni svuda rađaju. Uostalom, ima i ona legendarna talijanska poslovnica – mater kretena je vazda trudna!

Sutra, kada se dogodi sranje, nipošto ne smijemo upasti u zamku generaliziranja. Da nam se svi Azijci zgade. Na kraju krajeva, mi njih molimo da dođu, a ne oni nas. Da ih nema, brojne poslove ne bi imao tko raditi. To uvijek moramo imati na umu. Ljude moramo dijeliti na dobre i loše, a ne prema nacionalnosti, vjeri, boji kože, seksualnim sklonostima…

Postoji, recimo, i masa pedera koji su kreteni.

Opet zakon velikih brojeva. Dovoljno je pogledati dio fotografija s parada ponosa. Točno vidiš tko su tamo kreteni. Ali to ne znači da homoseksualci ne zaslužuju prava, niti da su svi pederi kreteni. Nipošto. Baš kao što je među Hrvatima heteroseksualcima masa kretena, tako je i sa svim drugim društvenim skupinama. Taj netko tko radi sranja nije ni Nepalac, ni Filipinac, ni peder, ni navijač Hajduka, nego kratko i jednostavno – debil!

Debil s nepalskim pasošem će sutra silovati Hrvaticu, a ne Nepalac, je li to jasno?

Sutra, kada se dogodi sranje, nipošto ne smijemo upasti u zamku generaliziranja.

Da nam se svi Azijski zgade. Na kraju krajeva, mi njih molimo da dođu, a ne oni nas. Da ih nema, brojne poslove ne bi imao tko raditi.

To uvijek moramo imati na umu. Ljude moramo dijeliti na dobre i loše, a ne prema nacionalnosti, vjeri, boji kože, seksualnim sklonostima

32 Fotogalerija

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivana i Anita - s veseljem se na zanimljiva događanja zajedno hita...

Mirnes i Miljenko - skromni i radišni su ljudi, uz to uvijek vedri i dobre ćudi

Bože i Joško - kad je ljubavi i sklada već skoro 60 godina se u sretnom braku biti može

Slavica, Kiro i Vesna - u Društvu Naša djeca nastoje za djecu nešto organizirati svakog mjeseca

Ena, Lara, Maja i Filip proljetnoliko ih sunce mami, godi na igralištu biti i djeci i mami

Fotogalerija 33

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Srđan, Amir i Meša - bila je prilika da se sretnu prijtelji iz Beograda i Dubrovnika

Jelena i Paulina - uživati na sunčanoj Porporeli lijepa je dubrovačka “sudbina”

Pero i Jelena - lijepo im je u slobodne dane i kad za druženje imaju vremena

Goran, Dario, Ante, Ivana, Anel i Ivan - zajedno rade i rado se druže, kad je puno posla pomažu jedni drugima, nikad se ne tuže

Tihana i Jele - susjede i prijateljice, bez obzira na (ne)ulov ribe, na zraku i u prirodi što više biti žele

Katarina i Jozefina u Grad zajedno poći im je istinska milina

Diana i Jure - blažena mirovina, svugdje zajedno stignu i kad se ne žure

34 Priče o moru i brodovima

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

NAŠ STARI ZNANAC

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

‘GOLDEN ODYSSEY’ Plovio je svim morima svijeta, bio je i kockarnica, a na Dalekom istoku mu se izgubio svaki trag Brod je bio dio Norwegianove obitelji, a u Dubrovnik je uplovio na desetke puta

Početkom veljače 1974. godine porinuta je s navoza danskoga brodogradilišta Elsinore Shipbuilding & Enginerring Co. u Helsingoru novogradnja broj 404 izgrađena za grčkog brodara Royal Cruise Line.

Cijena izgradnje je bila 22 milijuna američkih dolara. Imala je 6757 bruto tona, bila je duga 130 i široka 19 metara. Dva 12- cilindarska Mak diesel pogonska stroja ukupne snage 14560 kW omogućavala su joj preko dvije propele plovidbenu brzinu od 21 čvora.

U rujnu iste godine zaplovila je na prvo putovanje pod imenom GOLDEN ODYSSEY s 509 putnika i 200

članova posade. Brodarska kompanija Roval Cruise Line je bila u vlasništvu Periclesa Panagopoulosa te je brod uspješno plovio sve do 1989. godine kada ga je kupio Kloster Cruises, iz kojega se osnovana današnja velika brodarska kompanija Norwegian Cruise Line.

GRAD JE POSJETIO PREKO 60 PUTA GOLDEN ODYSSEY je plovio svim morima svijeta, a u njima nije zaboravio posjetiti ni naš grad. U evidenciji gruških armižadora zabilježeno je ukupno 66

GOLDEN ODYSSEY je plovio svim morima svijeta, a u njima nije zaboravio posjetiti ni naš grad.

U evidenciji gruških armižadora zabilježeno je ukupno 66 njegovih posjeta, sve do 9. rujna 1990. godine kad je posljednji put pod tim imenom napustio Dubrovnik

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

Priče o moru i brodovima 35

S polaskom 3. svibnja 1985. godine iz Pireja uplovljava u Odessu, Yaltu, Istanbul, Izmir, Mikonos, Krf, Kotor, Dubrovnik i Veneciju da bi na povratnom putovanju iz Venecije 15. svibnja posjetio luke Ravena, Dubrovnik, Kotor, Krf, Korint, Pirej, Santorini, Mikonos, Rodos, La Valletta, Capri, Portofino i Nica.

S polascima iz Venecije 12. travnja, 21. lipnja, 5. srpnja i 13. rujna 1989. godine posjećuje: Ankonu, Dubrovnik, Kotor, La Vallettu, Kusadasi, Yaltu, Odessu, Istanbul, Mikonos i Pirej.

Početkom travnja 1998. godine, ASTRA II počinje ploviti na kružnim putovanjima u najmu Hapag-Lloyda.

Naravno, naš je stari znanac i pod novim imenom često uplovljavao u grušku luku, i to prvi put 24. listopada 1996. Zadnja njegova posjeta Dubrovniku bila je 21. rujna 1998. nakon koje se ovamo više nikada nije vratio

njegovih posjeta, sve do 9. rujna 1990. godine kad je posljednji put pod tim imenom napustio Dubrovnik. Zanimljive su četiri njegove dvotjedne plovidbe iz 1982. kada je 5. lipnja i 11. srpnja zaplovio iz Pireja prema: Odesi, Jalti, Istanbulu, Izmiru, Mikonosu, Krfu, Kotoru, Dubrovniku i Veneciji te 17. lipnja i 3. srpnja istim putem natrag, što je u isto vrijeme ponovio i sljedeće 1983. godine.

Iste godine GOLDEN ODYSSEY je plovio na četiri slična putovanja iz Pireja prema: Kusadasiju, Mikonosu, Rodosu, Iraklionu, Napulju, Messini, Krfu, Kotoru, Dubrovniku i Veneciji. Tijekom 1984. tri puta ovamo dolazi, i to s polaskom 23. svibnja i 24. srpnja iz Venecije prema: Raveni, Dubrovniku, Kotoru, Krfu, Korintu, Pireju, Santoriniju, Mikonosu, Rodosu, La Valletti, Capriju, Portofinu i Nici te iz Venecije 18. lipnja tičući luke: Dubrovnik, Kotor, Krf, Mikonos, Izmir, Istanbul, Odessa, Yalta i Pirej.

DUBROVNIK JE POSJEĆIVAO I KAO ASTRA II GOLDEN ODYSSEY, nakon uspješnih sezona provedenih u Norwegian Cruise Lineu, zbog modernizacije flote, koncem 1994. godine ponuđen je na prodaju.

Kupac je uskoro pronađen u njemačkom brodaru Deutsche Seetouristik koji ga je od svibnja sljedeće godine, nakon potpunog preuređenja, pod novim imenom ASTRA II unajmio Neckermann Seereisenu.

Zbog problema u poslovanju, brod je nakon tri plovidbene sezone u studenom 1997. godine raspremljen u Genovi, ali je već koncem siječnja sljedeće godine otplovio u remontno brodogradilište “Viktor Lenac” u Rijeci gdje je obavio kompletan tromjesečni remont.

Početkom travnja 1998. godine, ASTRA II počinje ploviti na kružnim putovanjima u najmu Hapag-Lloyda.

Naravno, naš je stari znanac i pod novim imenom često uplovljavao u grušku luku, i to prvi put 24. listopada 1996. Zadnja njegova posjeta Dubrovniku bila je 21. rujna 1998. nakon koje se ovamo više nikada nije vratio. U studenom 2000. ponovo je raspremljen i prodan brodaru Conning Shipping s Bahama.

Pod novim imenom OMAR II plovi sve do nove promjene vlasnika u veljači 2004. godine. Od tada, u floti Capture Success, i pod imenom MACAU SUCCESS sve do kolovoza 2014. godine plovi kao brod kockarnica u vodama oko Hong Konga, a potom i za Island Management kao REX FORTUNE. Nakon 2017. godine mu se gubi svaki trag negdje na Dalekom istoku.

36

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

KAD U ČISTU SRIJEDU

I s prozora potleušice vidi se svijet.

Kad u Čistu srijedu završe poklade S maskama i bez njih bezočnim lažima Hranit će nas svašta tv-ekran prima I dalje će lagat sve u korist vlade Muka Isusova koliko se znade Smrt na križu znači spas pokradenima Sve više i više baš takvih nas ima Što okanismo se već svakoje nade Isusu se moliš i ljubiš krunicu Bol patnju i nadu čitam na Tvom licu Ja ne predajem se spas vidim u stihu A on zavarava i duh mi i psihu Tvoju čvrstu vjeru ništa neće strti Konteso spas nam je ̶ tek u skoroj smrti 14/2/21

humanitarni prilozi MASLINA - Obitelj Marković, umjesto cvijeća za pok. Dinu Miletić prilaže 60,00 EUR. dva skalina U spomen na našu voljenu pok. Danicu Bokun, umjesto cvijeća 50 € prilažu Ivan i Ane Bokun; U spomen dragom susjedu pok. Luku Novaku, umjesto cvijeća 30 € prilaže obitelj Marinka Novak; U znak sjećanja na dragu prijateljicu Bernardinu (Dinu) Miletić, umjesto cvijeća 90 € prilažu: Marija, Madlena, Nadja, Marina, Mare i Marina; Umjesto cvijeća za pok. tetu Dinu Miletić, 60 € prilažu Anita i Martina; U spomen na dragog rođaka Zorana Puljizevića, umjesto cvijeća 30 € prilaže Anka Puljizević s obitelji; Hiacinta Beatović donacija 830 €; Đivo Krilanović donacija 50 €; Karmen Kraljević donacija 988,10 €.

Caritas Dubrovačke Biskupije - U spomen na dragog Zorana Puljizovića prilaže sestra pok. Emira Avdića mjesto cvijeća 50 eura

S K A N D I N A V K A MLADI DUBROVAČKI SPORTAŠ NA SLICI, OSVAJAČ BRONČANE MEDALJE NA VAŽNOM NATJECANJU

OTPOR PRIPADNIK CIJEV TEKUĆINA NOGE PRI IZBOR TAJIJANSKE KOJOM DIM U PROROBE U PARAVOJPRENOŠEIZVODNJI PROLAZI DO TRGOVINI NJU TEŽINE SKE U 1. SV. BOJA DIMNJAKA RATU TIJELA

BLAGO LJULJATI

RADNIK U TKAONICI

KISIK

ENGLESKA PJEVAČICA (anagram: ONA)

NATJECAKRATICA ZA NJE NA KOJEM JE LOCAL OSVOJIO TIME MEDALJU

KATANAC

VRSTA NAPITKA

TALIJANSKA GLUMICA ROĐENA U PULI IZBOČINA NA PUTU ZA USPORAVANJE VOZILA

TVORAC, KREATOR NAJMEKŠI MINERAL KONJSKA SNAGA

ONAJ KOJI KOORDINIRA

OTAC OD MILJA

KRATICA ZA AGENCIJU ZA REGION. RAZVOJ

MJESTO KOD VINKOVACA

HVAR ILI BRAČ

MALI ŠARAN

ISTA SLOVA

OBRAMBENO ORUĐE

INDUSTRIJA TEPIHA

VRSTA ALATKE

UPOTREBLJAVATI

SJEVER KALIJ

PODLOST, PODMUKLOST

GALAMA

VELIKI KAŠALJ, HRIPAVAC

RIMSKI BOG LJUBAVI

NOŽ S DVIJE OŠTRICE

DREVNA JAPANSKA PRIJESTOLNICA

ISTOK

GRAD U HRVATSKOJ

DUHOVNE VJEŽBE

AVENIJA

KATICA ZA UDRUGU PODVODNIH AKTIVNOSTI

BIV. NOG. VRATAR HAJDUKA

NOSITI TAKO DA LEPRŠA, RAZVIJATI

LIK IZ SERIJE “SOUTH PARK” (anagram: PRED)

SLAVNI NOGOMET. TRENER, TOMISLAV

RODNI GRAD IVANA TURGENJEVA KRATICA ZA KEY GENE- LOPATICA ZA RATOR STRUGANJE TRANSPLUGA MITTER

CIGARETNI PAPIRIĆ

BILJKA POVIJUŠA

ŽELJA ZA JELOM

GRAD U ALBANIJI, BERAT

ŽENA NAJAMNIK (mn.)

ZGRADA AUSTRIJA

RIJAKA NA KUBI

HRVATSKI AKADEMIK, TEATROLOG ZASTUPNIK KAKVE TVRTKE AUTOMATSKA PUŠKA

LOŠE, ZLE

DVORANA U SPLITU

NOMURA RESEARCH INSTITUTE

BILJKE ŠUMARICE

KRATICA ZA TANZANIJU

ZDENAC ZA SKUPLJANJE KIŠNICE HRVATSKA NOVINARKA VUJEVIĆ

KOPRENA, ZAR NAPREDNIJI

TATARIN TRST

SKOPJE AKTINIJ

NASELITI SE NAGLO I BUČNO ZATVARATI VRATA VIŠE PUTA

PORTUGAL

ATLETSKI REKVIZIT

RJEŠENJE: Laura Antonelli, uspornik, autor, koordinator, KS, ARR, Ila;a, otok, IT, [tit, lopata, vika, niskost, K, Amor, kama, Nara, I, AV, Knin, joga, O, sč, UPA, viti, Derp, Ivić, Orel, ćat. kuća, Nikola Batušić, AP, Gripe, opake, gustijerna, TAN, Eda, Tatar, viši, nastaniti se, Ac, treskati, koplje.

S. Č.

OTOK

OČUPATI PERJE

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Fiat Uno, proizveden 1998 godine, prešao samo 75000 km, benzinac, registriran do travnja 2024. Broj telefona: 486 841 Prodajem Citroen C4, 1.6 benzinac, 2009.g, prešao 59000km. Registriran do 5.2024. Mob: 098 594 563 Prodajem VW Touran, 2013. godište, prešao 412 000 km.

Cijena povoljna. 098 595 356 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob: 098 679 111 Iznajmljujem jednosoban stan u Šipčinama bračnom paru na duže vrijeme. Kontakt: (020) 425-906 PLOVILA Kupujem barku istranku s kabinom. Kontakt: (020) 425-906 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2.

Mob: 098 975 3970

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor.

Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

šte, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

no K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodaje se građevinsko zemljiKupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu.

098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623 P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom.

U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvide-

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009 Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine.

Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076 Zaton Doli, građevinsko zemlji-

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 23. veljače 2024.

šte s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem povoljno rezervoare, spremnike za tekuća goriva, 3 komada po 2 000 litara. Lokacija Lapad. Mob: 091 356 0301

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Prodajem 4 plinske boce, cijena po boci 30 eura. Mob. 098 1849 730 Prodaje se restaurirana secesijska vitrina, 1900g. Visina 180 cm, širina 90 cm. Cijena po dogovoru. mob: 098 959 3769 Prodajem modne lutke za butike,krojačice,KUD-ove. Mob: 0958090993 Prodajem bijelu aluminijsku persijanu vel. 120x216 cm. Cijena 250 Eura. 095/8090993 Kupio bih stari kameni puco i stare kamene stvari. 097 670 7137

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179

USLUGE RAZNO Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664 Rezidba maslina, loze, kivi-

ja, ruža, košnja trave, uređivanje okućnice, vrtova, dvorišta i sl. 0916143946 Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe,čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala.

Upiti na : 098 765 757 Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946 Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 19.2. do 25.2.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 26.2. do 3.3.

preminuli JANE SPREMIĆ (1938) MATO GULJELMOVIĆ (1949) JANJA JERKOVIĆ (1936) LUKŠA KOSOVIĆ (1946) VINKA GAŠPAR (1940) BERNARDINA MILETIĆ (1948) NARCIS ĆIMIĆ (1978) TEREZIJA BOŠKOVIĆ (1937) MIHO VUKOVIĆ (1960) MERA PRIZMIĆ (1934) NIKŠA DOMIĆ (1955) IVO KRISTOVIĆ (1931)

40 Zadnja

petak, 23. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

U DVA DANA NA ZIDINAMA PREKO 1100 POSJETITELJA

Ako se po jutru dan poznaje, sezona će biti odlična Odlične brojke za sredinu veljače zabilježene su prošlog vikenda na zidinama. Brojni su iskoristili sunčano vrijeme i ugodne temperature za posjet zidinama pa je u subotu najznačajniju dubrovačku znamenitost posjetilo 437 posjetitelja. U nedjelju ih je na zidinama bilo još i više – njih 665, prema podacima DPDS-a. Dakle, u ta dva dana, zidine je posjetilo više od 1100 ljudi. Ako se po jutru dan poznaje, mogla bi ovo biti odlična turistička sezona.