Dubrovački dnevnik br. 182

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

goran mratinović, Grgo jelavić / pixsell

Petak, 16. veljače godina V. / broj 182 / 2024. / issn 2718-3742

NIKOLINA TROJIĆ:

Dubrovnik će propasti ako bude živio od rente, a ne od rada stranica 16

PROJEKT PUN IZAZOVA,

I DUBROVČANI ŽRTVE

TJEDAN VELIKIH

MATURALNE, DUBROVAČKI

ALI IDE SVOJIM TIJEKOM

INTERNETSKIH PREVARA!

DOGAĐAJA

KARNEVO, KONOVIZIJA…

Groblje Dubac spremno za prve ukope, ali i proširenje!

Kriminalci se predstavljaju kao policija, lijepe žene, savjetnici, žrtvama kradu milijune

Tvrđava Imperijal vraćena Gradu, brza cesta neće preko Omble

Donosimo najljepše prizore sa zabavnih događanja iza nas

stranica 8

stranica 30

stranica 4

stranica 20

2

Uvodnik

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Pazi Slavko, metak!

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Fotografija na naslovnici Goran Mratinović, Grgo Jelavić/PIXSELL Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

Piše Vjera Šuman foto: Hrvoje Jelavic / Pixsell

G

enijalna ideja našeg voljenog vođe AP-a, uvođenje neke vrste vojnog roka, oduševila je sve starije od šezdeset i pet godina. Oni mlađi, tek nedavno postali punoljetni, prvi put u svom životu guglali su što je to priziv savjesti. Ne baš voljen od premijera, ministar Anušić dobio je zadatak predložiti neke varijante obveznog vojnog roka koji bi mlade naučio upotrebljavati puške, streljivo, ali i ostale vojne vještine tipa: ‘Slavko, pazi, metak!’, za ne daj Bože, u ovim opako turbulentnim vremenima. Ono za što su ti mladi već spremni, recimo, digitalno navođenje raketa i sofisticirane vrste tehnologija za pokretanje i gađanje ciljeva, koje trebaju digitalne vještine, mi nemamo, pa nam njihova trenutna znanja ne igraju. rideset godina od Domovinskog rata više od polovine kasarni nije u funkciji. Ili su poklonjene u druge svrhe, ili su potpuno devastirane. Gdje i kako bi se ti novi ročnici smjestili ionako nije ozbiljna, već predizborna tema.

Respektabilnu civilnu zaštitu s naoružanim građanima tipa Švicarske nemamo niti je ikad razmatrana. Tko bi se

T

usudio Hrvatima podijeliti oružje? Nikad ne znaš s njima, što je vidljivo ako svratite do one odurne ograde na Markovom trgu u Zagrebu. Damir Bajs, bivši župan Bjelovarsko-bilogorske županije, jedini je shvatio koliki bi benefit imali mladi ljudi ako bi služili taj ‘novi’ skraćeni vojni rok. On je na vojnom roku u Jugi naučio složiti krevet pa je to vještina kojom se i danas ponosi. Svi oni koji nisu bili u vojsci, ako je suditi po Bajsu, ne znaju namjestit’ krevet. Prijedlog je da za učenje tih vještina u trajanju od tri mjeseca, dakle, oni kojima mama namješta krevet, uz dodatno vježbanje ranog dizanja i desetke sklekova, dobiju 700 eura mjesečno i upisan radni staž. Vratimo se sad na one preko šezdeset i pet koji su u visokom postotku u anketama glasali za vojni rok, na koji bi uputili svoje nestašne unuke kojima su samo ‘gluposti’ u glavi. edan dio njih istinski vjeruje kako je važno mlade ljude naučiti redu koji nisu savladali kod kuće, dok neki ozbiljno razmišljaju prijaviti se, jer bi tako uz mirovine od jedva 400 eura ba-

J

Uvodnik 3

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

rem tri mjeseca uz tih 700 živjeli kao ljudi. Oporba se slaže kako bi neka vrsta obuke trebala, ali ni da pisne kakve su njihove ideje na tu temu, da ih ne proglase mrziteljima Domovine. Iako je vjerojatnije da se nisu toga ni sjetili. Pa je to 1:0 za velikog vođu AP-a. Svi skupa nemaju pojma što i kako, a kamoli razrađen plan o nečemu o čemu u ovim vremenima doista i treba razmišljati. Još više se u proteklim godinama trebalo razmišljati o dobroj opremljenosti hrvatske vojske koja barata opremom koja je bila već islužena prije trideset godina. Točnije, ne barata, jer ni takve nemaju dovoljno. a to vrijeme počele su ozbiljne pripreme vladajućih, ali i oporbe za izbore. Tako smo vidjeli prvi HDZ-ov spot na temu obnove Zagreba. Razdragani Plenki obišao je s našim dobrim gosparom Bačićem radove na obnavljanju Vinogradske bolnice i zgradu Pedagoške akademije. Nasmijan i sretan

Z

nam je poručio da nije bilo njegove genijalnosti u izvlačenju para iz EU, ništa od toga ne bi bilo obnovljeno. Nije poslao poseban pozdrav onima na Banovini koji čuče u kontejnerima, jednako kao što se nije osvrnuo na iseljeni centar Zagreba i skele i žbuku koji prijete hrabro hodajućim Zagrepčanima.

Oni ionako nisu njegova izborna baza.

Stranke oporbe, one na centru i lijevo, i dalje se bave Turudom pritom praveći se nesvjesnima kako se samo ako, i jedino ako dobiju izbore, mogu riješiti tog polusvijeta na najvažnijoj funkciji u pravosuđu. Za zajednički izlazak na izbore ne mogu se dogovoriti jer su ambicije i ego njihovih vođa prevelike.

Plenki im je, što se Turudića tiče, pokazao srednji prst i pri tome ostaje. Jer može. Onaj dio oporbe koji je desno i desnije od HDZ-a, osim Mosta jer ga ovaj put Plenki ne bi primio, ionako namiguje Plenkiju, ma koliko govorili suprotno. Prosvjedni skup ljevice i cen-

tra zakazan za ovu subotu pokazat će što Hrvati misle, odnosno jesu li im misli dovoljne da pomaknu guzicu s kauča. Jer, i to je poruka, i oporbi, i vladajućima. Bez obzira koliko je Markov trg smanjen. Po svemu sudeći, i vladajući, i oporba se boje Trga bana Jelačića pa jedni pričaju o važnosti Markovog, dok se drugi kao sprdaju, ali sretni što nije na glavnom trgu. aši neponovljivi ‘Tata je tata’ prikupili su opet i više novaca nego što su očekivali za stipendiranje učenika i studenata koji su u potrebi. Što reći doli bravo, stvarno je tata tata! I svi oni koji su donirali slike, oni koji su ih kupili, oni koji su pomogli u organizaciji bez imalo podjela na kakve smo navikli u politici. Nikoga nije bilo briga je li netko desno, lijevo ili centar. Jedino je bilo važno pomoći. I to je ono što izazove knedlu u grlu pa i suzu u oku. To je ona Hrvatska o kojoj sanjamo. Hvala im. Eto vas.

N

4 Aktualno

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

POSLJEDNJE POČIVALIŠTE

Groblje Dubac spremno je za prve ukope, ali i za proširenje! Direktor: „Razumijem ljude koji su nestrpljivi, ali i izvođača koji se muči s radnom snagom“ Projekt od nemjerljive važnosti korača dalje, nešto sporijim tempom nego što je bilo planirano, ali prve prave vizure groblja danas su vidljive

Na pravoslavnom dijelu groblja ima još dosta posla

Kao u cijelom sektoru građevinarstva, tako je i na ovom gradilištu veći broj stranih radnika

Krajem prošle godine završene su privreme- cu. Iako je plan bio dovršiti sve do ljeta ove gone grobnice na groblju Dubac, a riječ je o devet dine, zbog nezavidne situacije na tržištu gragrobova opremljenih za korištenje unutar kojih đevinarstva, rokovi će se odužiti jer -alternase nalaze police, što čini ukupno 80 mjesta. Taj tive nema. broj bi, prema riječima direktora Groblja Dubac, „S izvođačem radova imamo okvirni sporazum Đura Lonze, trebao zadovoljiti eventualne po- za dovršenje radova do lipnja ove godine, tatrebe u razdoblju do dovršetka cijelog groblja. ko je bilo predviđeno prema dinamici radova Korištenje privremene grobnice mogu zatraži- i financijskom planu, no već sada pouzdano ti oni koji su svoja grobna mjesta kupili i dobi- znam, odnosno po dinamici radova vidim kali su rješenje, a u slučaju potrebe nemaju dru- ko to neće biti moguće“, otvoreno govori direkgu opciju osim privremenih grobnica na Dup- tor Groblja Dubac Đuro Lonza.

Krajem prošle godine završene su privremene grobnice na groblju Dubac, a riječ je o devet grobova opremljenih za korištenje unutar kojih se nalaze police, što čini ukupno 80 mjesta.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

Aktualno 5

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Đuro Lonza, direktor Groblja Dubac

Završeno je devet privremenih grobnica u kojima ima 80 grobnih mjesta

kvo vrijeme, teško je, neki dođu pa se zadrže kratko i onda odu. Razumijem izvođača, nezgodno je i njemu, a s druge strane razumijem i ljude koji su nestrpljivi i žele dobiti grobnicu“, govori Lonza koji se tako našao ‘između dvije vatre’ pa mora balansirati. „Treba se strpjeti, projekt ide, nešto sporije od IZVOĐAČ MUKU MUČI S RADNOM SNAGOM Na Dupcu je, kaže, svaki dan, a s izvođačem planiranog, ali nije rješenje sad zbog toga raradova ima tjedne koordinacije, no na neke skidati ugovore ili povlačiti tako drastične postvari nije moguće previše utjecati jer pitanje teze jer što bismo dobili time? Samo još veći radne snage, posebno onih visokokvalificira- problem. Ovako će projekt doći svome kraju nih majstora, je problem s kojim se nosi cije- uskoro“, mišljenja je. li svijet pa drugačije nije za očekivati niti na ovom dubrovačkom projektu.

PRED VRATIMA JE GRAĐEVINSKA DOZVOLA „Svaki dan sam na groblju i uporno pritišćem ZA NOVE GROBNICE da se ubrzaju radovi, ali vidim da se izvođač Veliki dio projekta, zapravo onaj najvažniji, a to muči naći radnu snagu, jednostavno je ta- su grobnice, bi prema njegovim riječima tre-

Iako je plan bio dovršiti sve do ljeta ove godine, zbog nezavidne situacije na tržištu građevinarstva, rokovi će se odužiti jer -alternative nema.

Katolički dio groblja zauzima najveću površinu, a jedan dio je u završnoj fazi radova

6 Aktualno

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Groblje je napravljeno s posebnom pažnjom za estetiku, pa se koristilo puno kamena, a ne samo izliveni beton

bao biti gotov do kraja godine. Nakon toga krenut će se i s proširenjem jer već sada mjesta nedostaje. Trenutno je predviđeno oko 1700 grobnih mjesta, dok bi u budućnosti ta brojka daljnjim proširenjima mogla rasti i do 3500. „Do sada smo izdali 130 konačnih rješenja, na groblju bez obilježja smo sve završili i ljudi mogu opremati svoje grobnice, na katoličkom dijelu tri grobna polja su pri samom kraju odnosno u završnoj fazi, još 15 polja imamo gotovih, no ne u fazi za izdavanje konačnih rješenja“, iznosi trenutno stanje Lonza i dodaje kako će do lipnja dobar dio projekta biti gotov, a do kraja godine sve. „Već nakon provođenja postupka dodjele grobnih mjesta, u onoj masovnosti zahtjeva smo uvidjeli da će mjesta nedostajati. Zato je prošle godine išao projekt za nova dva grobna polja, a do konca veljače će, vjerujem, za to biti

Groblje na Dupcu moglo bi konkurirati za posljednje počivalište s najljepšim pogledom

i izdata građevinska dozvola“, otkriva Lonza no upozorava kako radovi na tome neće krenuti prije dovršetka ovih sadašnjih. U ta dva nova polja bit će 65 grobnica, a trenutno Groblje Dubac ima 31 zahtjev ‘neodgovoren’, odnosno nova dva grobna polja bi trebala uspješno odgovoriti na sadašnju potražnju, a za budućnost će groblje u svom punom obuhvatu imati mogućnost gradnje i proširivanja.

SREDINOM 2026. SVE BI TREBALO BITI GOTOVO Što se popratnih objekata tiče, u prosincu je raspisan postupak javne nabave, a krajem si-

Lonza objašnjava kako su izdali određeni broj rješenja da bi ljudi mogli dogovoriti s majstorima opremanje grobova, jer kada bi svi navalili u istom trenutku po dovršetku groblja - nastao bi problem

Radovi na gradnji popratnih objekata groblja trebali bi početi u lipnju, a rok izgradnje je 24 mjeseca

Do kraja veljače se očekuje građevinska dozvola za nova grobna polja.

U ta dva nova polja bit će 65 grobnica.

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Aktualno 7

U trenutku našeg obilaska na gradilištu je bilo više od 40 radnika, iako pozamašan broj, na ovako velikom području rada ni to nije dovoljno

postupak u kojemu će povjerenstvo donijeti stav koja je ponuda najpovoljnija, zatim slijedi odabir izvođača, pa zakonom određen žalbeni rok od 15 dana, nakon čega slijedi zaključenje ugovora“, pojašnjava tijek postupka Lonza.

Centralni objekt groblja, glavni trg i kapelica se financiraju iz proračuna lokalne samouprave. Rok izgradnje će biti 24 mjeseca, a poGroblje ima i osiguran parking četak gradnje se planira u lipnju ove godine. „Financije imamo osigurane, nema razloga zaječnja su otvorene ponude. što se projekt ne bi završio, samo treba str„Četiri su ponuđača iskazala interes za grad- pljenja“, poručuje za kraj direktor Groblja Dunju, a vjerujem da ćemo u ovom tjednu imati bac Đuro Lonza.

Na kaskadnim dijelovima bit će mjesto novih grobnih polja za koja se čeka građevinska dozvola

Centralni objekt groblja, glavni trg i kapelica se financiraju iz proračuna lokalne samouprave. Rok izgradnje će biti 24 mjeseca, a početak gradnje se planira u lipnju ove godine.

Na ‘brežuljcima’ zemlje u lipnju bi trebala krenuti gradnja popratnih objekata - centralnog objekta, trga i kapelice

8 Aktualno

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

RAZVOJ GOLF IZGUBIO KONCESIJU

Tvrđava Imperijal vraćena Gradu, Franković najavio obnovu “Punim plućima danas možemo reći - tvrđava Imperijal se vratila doma i njom gospodari isključivo i jedino Grad Dubrovnik i njegovi građani“, poručio je Franković

Dan 12. veljače 2024. ući će u povijest i kroniku “Nakon ovoga smo potpuno legitimni ulagati Dubrovnika - tvrđava Imperijal je vraćena Gradu sredstva u prostorno-plansku dokumentaciju. i građanima. Objavio je to gradonačelnik Mato Odmah krećemo s izradom idejnog rješenja, a Franković na izvanrednoj konferenciji za medije. onda izrade glavnog projekta i u konačnici ishođenje svih potrebnih akata kako bi rekonNaime, u ponedjeljak je zaprimljen pravorijek struirali tvrđavu Imperijal sa samo jednom naArbitražnog sudišta Hrvatske gospodarske ko- mjenom a to je Muzej Domovinskog rata. Sada more u predmetu poništenje koncesijskog ugo- su formalno-pravno ispunjeni svi uvjeti koje vora tvrđave Imperijal prema kojem su svi za- smo čekali i možemo krenuti na posao”, poruhtjevi tvrtke Razvoj Golf u potpunosti odbače- čio je Franković. ni. “To znači da od danas službeno možemo re- Franković je u prošlim mjesecima prozivao bivći kako je tvrđava Imperijal vraćena Gradu i nje- šeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića govim građanima i kako Grad konačno, u sluča- koji je bio svjedok na strani tvrtke Razvoj Golf, ju tvrđave Imperijal, može započeti s postup- ne želeći tada otkrivati Mesićeve izjave, gradocima kako bi je rekonstruirao, uredio i doveo u načelnik je govorio kako će o tome biti više ristanje da ona bude ono što je zapravo uvijek ječi po okončanju postupka. trebala biti – simbol obrane Grada i Muzej Do- “Arbitražni sud u Parizu je još uvijek u tijeku, pamovinskog rata”, rekao je Franković. ralelno se vodi i drugi postupak, pa bi sačekao određeno vrijeme da to prođe, a onda ću moći RAZVOJ GOLF SE NE MOŽE ŽALITI reći konkretno. Ali, dovoljno je reći da je bivši Odluka je konačna i Razvoj Golf se ne može na predsjednik Hrvatske bio svjedok na strani tunju žaliti. Franković je najavio i kako će tvrđa- žitelja, dakle protiv svoje vlastite države”, kazao va, u kojoj je smješten Muzej Domovinskog ra- je odgovarajući na pitanja novinara. ta Dubrovnik, biti rekonstruirana.

“Koncesija tvrđave Imperijal je razriješena sto

Piše Ivona Butjer Mratinović, Petra Srebrović

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

posto, ta je priča završena s današnjim danom i možemo reći da u potpunosti vladamo cijelim prostorom, stavljena je točka na i. Što se tiče drugog postupka, tu se još vode sitni postupci, zastupa nas Državno odvjetništvo, odnosno Republiku Hrvatsku, ali vjerujem da i to ide svom kraju”, rekao je gradonačelnik.

“Punim plućima danas možemo reći - tvrđava Imperijal se vratila doma i njom gospodari isključivo i jedino Grad Dubrovnik i njegovi građani“, poručio je Franković.

JAVILI SE ‘SRĐEVCI’ Konferenciju za medije sazvali su i pripadnici stranke ‘Srđ je Grad’ koji su zahvalili svima koji su uložili napore kako bi se dogodio ovaj pozitivan ishod i velika pobjeda.

Ivan Viđen je kazao kako je odluka Arbitražnog suda pri HGK o odbijanju zahtjeva Razvoj golfa prema Gradu velika pobjeda i obrana, ali je potrebno promatrati u širem kadru.

Aktualno 9

gi ljudi, partneri, volonteri, simpatizeri...”, izjavio je Viđen te im je zahvalio na 15-godišnjoj borbi i naporima jer su ‘pritiskali vlasti i institucije da rade svoj posao’, ali i kako je žalosno da su do ovoga trebali doći pritiscima.

Ljubo Nikolić je podsjetio kako su na 56 sjednica Gradskog vijeća uporno ponavljali i predlagali točku dnevnog reda o raskidu koncesijskog ugovora s tvrtkom Razvoj golf.

“Bio je i prije nekoliko prilika kad se ovaj ugovor mogao raskinuti, recimo kad Razvoj golf nije ispoštovao obvezu da do 2014. godine započnu obnovu. Bivši gradonačelnik je odbio naplatiti penale, imao je priliku tada raskinuti ugovor, nije se dogodilo“, izjavio je. Đuro Capor je kazao kako je ‘tvrđava Imperijal uvijek bila gradska’, ali kako je ‘samo jedno vrijeme bila od njega otuđena’.

‘Tvrđava Imperijal oduvijek je i bila gradska, no “Širi kadar je kako je to važna, ali i jedna od ni- ne smijemo zaboraviti tko je otuđio jedno vriza bitaka i pobjeda. Treba znati i da u tom nizu jeme - 2008. godine gradski HDZ s gospođom ne stojimo samo mi nego i mnogobrojni dru- Šuicom’, kazao je Capor.

Odluka je konačna i Razvoj Golf se ne može na nju žaliti. Franković je najavio i kako će tvrđava, u kojoj je smješten Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, biti rekonstruirana

10 Grad

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

ODLUKA SPLITSKOG SUDA

Pašalić izgubio, nije srušena građevinska dozvola za Lapadsku obalu Upravni sud u Splitu je odbio zahtjev tvrtke Laguna Trade i građevinska dozvola Grada Dubrovnika izdana za projekt rekonstrukcije Lapadske obale nije proglašena nevaljalom

Na Upravom sudu u Splitu ovog tjedna je donesena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tvrtke Laguna trade d.o.o. za utvrđivanjem ništetnosti građevinske dozvole za izgradnju Lapadske obale.

“Upravni sud u Splitu je odbio zahtjev tvrtke Laguna Trade i građevinska dozvola Grada Dubrovnika izdana za projekt rekonstrukcije Lapadske obale nije proglašena nevaljalom. To je tek prvi stupanj, međutim mislim da je to jedan dobar smjer u kojem smo krenuli”, komentirao je gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare sazvanoj zbog odluke Suda o poništenju koncesije tvrđave Imperijal tvrtki Razvoj Golf.

Zanimljivo je i kako su proteklog tjedna na Lapadskoj obali iscrtana parkirna mjesta ispred same Marine Frape, na području koje je predmet spora između Grada i tvrtke Laguna Trade, nakon čega je Grad pozvao građane da slobodno koriste ta mjesta. Franković je na društvenim mrežama objasnio taj potez. „Svi stvarni problemi Lapadske obale, odnosno njene izgradnje, započeli su kada je Vlada Zorana Milanovića pod pokroviteljstvom Siniše Hajdaša Dončića odlučila, unatoč prvotno poništenoj odluci Upravnog suda u Splitu o dodjeli kon-

cesije, suprotno onome kako je stvarno trebala - poništiti postojeći i započeti novi natječaj za izgradnju marine - no, oni tada dodjeljuju koncesiju tvrtki Laguna trade te samim tim dodjeljuju više od 700 m2 u trupu buduće ceste Lapadske obale drugoj pravnoj osobi.

Nakon što smo mi (Grad) kroz potpuno legitiman postupak ishođenja građevinske dozvole istu i dobili te osigurali financiranje 85% EU sredstvima i 15% nacionalnim sredstvima započeli smo gradnju, a podsjetit ću gospodin Pašalić pokreće protiv Grada više postupaka s ciljem blokiranja projekta Lapadske obale. U jednom trenutku uspijeva privremeno, na 2 mjeseca, zaustaviti nas u gradnji, a što je kasnije Visoki upravni sud odblokirao.

Svi rokovi koji su bili pred nama jasno su kazivali kako će ukoliko Pašalić ustraje u postupcima opstrukcije projekt Lapadske obale biti ozbiljno doveden u pitanje.

I u tom trenutku u suradnji s DORH -om i resornim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture tražimo način za kompromis. Osim proširenja morskog dijela koncesije čime se nadoknadio jedan dio od spomenutih 700 m2 bilo je nužno nadoknaditi i dio u kopnenom dijelu kako bi se ispunila ukupno dodijeljena kvadratu-

ra. Stoga je odlučeno kako će se dio parking mjesta koji je nacrtan na simulaciji i položen koso prebaciti na kameni dio tik do marine kao jedini način da navedeno bude dio pomorskog dobra koncesije.

Sve navedeno sam radio s ciljem da konačno, nakon 50 godina, proširimo Lapadsku obalu i da ona služi građanima.

Dokument dogovora s Pašalićem prezentirali smo javnosti, usvojili ga na sjednici Gradskog vijeća, pokrenuli izmjene UPU-a Gruški akvatorij kojima smo izmijenili i pozicije površine koncesijskog dobra te smo vjerovali kako smo s tim zaustavili konstantnu opstrukciju gospodina Pašalića.

Međutim, u jednom trenutku gospodin Pašalić od Ministarstva traži produljenje koncesije od 20 godina zbog kako ističe izgubljene dobiti i nakon što to nije dobio, sporazum s Gradom ne potpisuje te nastavlja dalje sve sudske procese protiv Grada na ‘njegovom’ Upravnom sudu u Splitu koji je podsjetit ću donio nezakonitu odluku o zaustavljanju radova Lapadske obale, a čiju nezakonitost je otklonio Visoki upravni sud u Zagrebu.

Unatoč i usprkos svemu ovome uspijevamo dovesti projekt do kraja. Izgradili smo Lapadsku obalu. U ovom trenutku više postupaka protiv Grada nam ostaju kao prijetnja, ali vjerujemo u neovisnost visokog sudstva te u ispravnost naših odluka.

Evo dragi sugrađani, nije ni meni drago što smo probleme na Lapadskoj obali morali rješavati ovako, nažalost po stoti put u mandatu morao sam jesti tuđa… Ali hvala Bogu, Lapadska obala je tu i ako je najgore što se dogodilo iscrtano 21 parking mjesto na kamenu u zamjenu za gotov projekt prihvaćam taj svoj križ i osudu. A, boja na kamenu se uvijek može izbrisati dok izgrađena Lapadska obala ne može”, objavio je Franković.

Vijesti 11

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

TRASA KOJA JE IZAZVALA NEGATIVNE REAKCIJE

POVUČENA STUDIJA ZA BRZU CESTU Franković: Trasa bi trebala ići kroz Srđ; Dobroslavić: Nećemo podržati usporavanja Studija o utjecaju na okoliš brze ceste do aerodroma je povučena, a Dobroslavić i Franković su prokomentirali ovaj potez Hrvatskih cesta

Povučena je Studija o utjecaju na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik koja je proteklih mjeseci izazvala niz negativnih reakcija lokalnog stanovništva od Komolca preko Dubrovnika do Župe dubrovačke. Ovu temu su na konferencijama za medije komentirali župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Mato Franković. „Mi imamo povjerenje u Hrvatske ceste koje provode projekt brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke, odnosno od Osojnika do Zračne luke jer imamo s njima odlično iskustvo. Vodili su projekt Pelješkog mosta i obilaznice Stona i doista su to napravili na najbolji mogući način. Vidjet ćemo koji će postupci iza ovoga slijediti. Nama je bitno što je u programu brza cesta kao što je bio Pelješki most i autocesta koja se sad gradi, kao što je obilaznica Orebića i brza cesta preko Pelješca, tako i brza cesta prema Zračnoj luci i mi naravno od toga nećemo odustati. To je potreba i Ko-

navala i Župe i grada, ali i ostatka županije da bude bliže gradu i Zračnoj luci.

To je nužnost koja se mora dogoditi i od toga nećemo odstupiti“, kazao je župan i dodao kako je Županija u prostornom planu napravila sve potrebno za tu investiciju, ali i povukao pitanje rokova. „Je li to znači usporavanje projekta što ne bismo podržali i nećemo podržati, ako to ne znači usporavanje projekta nego znači nalaženje najboljeg rješenja nemamo ništa protiv toga, to je njihov dio posla. Ne možemo mi određivati niti varijante niti trase, rekli smo svoje u prostornom planu i iza toga stojimo. To je volja većine, odnosno Županijske skupštine i to se mora poštivati, a sve ostalo je na Hrvatskim cestama“, zaključio je na ovu temu Dobroslavić.

Franković je ponovio kako je protiv trase koja bi išla nedaleko od izvorišta Omble. “Ono što sam kao gradonačelnik Grada Dubrovnika više puta isticao je kako mi nismo protiv brze

ceste, dapače, mi smo za nju jer smatramo kako nam ona ostvaruje veliku korist, ali ne na štetu po okoliš i kvalitetu života ljudi. Evidentno je kako je ona prva predložena trasa preko Rijeke dubrovačke odnosno preko brojnih izvorišta bila problematična i za takvu, osim naravno građana koji su rekli kako nisu zadovoljni, sam kao gradonačelnik od prvog dana i prvog sastanka na kojem sam bio, bio protiv”, izjavio je Franković, a potom podijelio svoju viziju prometa u budućnosti.

“Ono što je ključno i bitno za Grad je da trasa bude kroz tunel Srđ i da to bude taj spoj prema Zračnoj luci. Smatram potpuno nepotrebnim onaj tunel koji je odmah trebao biti poviše Grada jer naša koncentracija prometa je takva da to ne želimo odmah iznad naših glava, ako na Pobrežju radimo veliki park’n’ride sustav, od gotovo 1000 mjesta. Želimo da automobili komuniciraju u tom smjeru i da se napravi pravi spoj kroz Gruž do brze ceste preko Sustjepana, kako su to prvotno Hrvatske ceste zamislile. I da to bude spoj brze ceste. Onda će naši sugrađani i svi koji komuniciraju sa Zračnom lukom moći komunicirati na dva načina - koristeći se starom cestom i brzom cestom.

Svi koji su eventualno posjetitelji Grada će dolazeći na taj kružni tok na mostu dr. Franja Tuđmana biti upućivani prema Pobrežju, gore parkirati automobil i dalje se spuštati u Grad javnim gradskim prijevozom. To je budućnost, jedini način i mogućnost rasterećenja gradskih prometnica i davanja prioriteta našim sugrađanima, a istovremeno pružanja usluge”, izjavio je Franković.

12 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Završeno asfaltiranje u ulici Gornji kono

Novo vozilo Dubrovačkih vatrogasaca jednako učinkovito u šumskim požarima i urbanim sredinama Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zapovjednik JVP Dubrovački vatrogasci Stjepko Krilanović predstavili su prošlog tjedna u sjedištu Vatrogasne postrojbe novo vatrogasno vozilo koje je zbog svojih karakteristika pogodno za gašenje šumskih požara, ali i za korištenje u svim urbanim sredinama.

Kapacitet vozila s pogonom na četiri kotača je 4.000 litara vode, opremljeno je pumpom od 2.000 litara na 10 bara, a nadogradnju profesionalne vatrogasne opreme izvela je hrvatska firma Flammifer d.o.o. Najnovije vozilo u voznom parku Dubrovačkih vatrogasaca vrijedno je 210.000,00 eura.

Zapovjednik Krilanović rekao je kako Dubrovački vatrogasci raspolažu s 40 različitih vozila te da će dio njih prepustiti na korištenje dobrovoljnim vatrogasnim društvima, a sukladno njihovih iskazanim potrebama. Najavio

je kako će, u suradnji s Gradom Dubrovnikom, buduće investicije u opremu biti nova hidraulična košara i novo navalno vozilo za potrebe intervencija unutar gradskih zidina.

Gradonačelnik Mato Franković, ujedno i predsjednik Vatrogasne zajednice grada Dubrovnika, podsjetio je da su u mandatu ove gradske uprave donesena dva kolektivna ugovora koji vatrogascima osiguravaju bolje uvjete rada i veća materijalna prava. Između ostalog, nabavljen i prvi vatrogasni brod, dok su ulaganja u opremu i vozila kontinuirana, rekao je gradonačelnik.

Grad Dubrovnik u prethodnoj je 2023. za potrebe vatrogastva u svom proračunu osigurao 3.767.015 eura, a za nabavu opreme 210.921,00 eura. U proračunu za ovu godinu sredstva za vatrogastvo dodatno su povećana na iznos od 4.337.000,00 eura.

Asfaltiran je dio ulice Gornji kono, od križanja s Ulicom Pera Bakića do križanja s Ulicom Nika Kulišića, ukupne dužine 110 metara.

Radovi su obuhvatili uklanjanje postojećeg betonskog kolnika, pripremu podloge i postavljanje asfaltnog zastora, čime je prolaz ovom ulicom olakšan za sve stanovnike.

Radove vrijedne 47.084,83 eura (bez PDV-a) izvela je tvrtka Dubrovnik Ceste d.d.

Nakon uređenja i asfaltiranja ulice Od Gaja i obnove asfaltnog zastora u Trstenome, ovo je treća završena ulica u okviru pojačanog održavanja prometnica na gradskom području, koje je Grad Dubrovnik pokrenuo u prvoj polovici siječnja. U tijeku su i radovi na sanaciji mosta Ombla te uređenju spojne ceste za Bosanku. Ujedno je i komunalno uređena Ulica Bartola Kašića u Mokošici, gdje je asfaltirano 250 kvadratnih metara kolnika za parkirališna mjesta te 250 metara nogostupa.

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 13

NAKON PROVEDENOG JAVNOG NATJEČAJA Objavljena konačna Lista reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam Nakon provedenog javnog natječaja za utvrđivanje nove Liste reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam te na prijedlog Povjerenstva, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković Zaključkom je utvrdio konačnu Listu reda prvenstva za davanje gradskih stanova u najam.

Lista prvenstva za davanje u najam gradskih stanova ne odnosi se na projekt Dubrovačke stanogradnje nego na građane Dubrovnika nižeg socijalnog statusa, žrtve obiteljskog nasilja, osobe od posebnog značenja za Grad Dubrovnik iz područja znanosti, zdravstva, kulture, športa i sl., te deficitarne profesije za koje se ocijeni da su prijeko potrebne

Gradu Dubrovniku.

S obzirom na protok vremena od 2018. godine, kada je prethodna Lista stupila na snagu, a uzimajući u obzir promjene socijalno-imovinskog statusa podnositelja zahtjeva, pokrenut je postupak utvrđivanja nove Liste reda prvenstva za gradske stanove prema kojoj će se dodjeljivati dostupni gradski stanovi, a Gradsko vijeće je u srpnju 2023. godine donijelo novu Odluku o najmu stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika, koja je proširila kategorije stanovništva koje obuhvaća, ali i povećala razinu kontrole korištenja stanova od strane najmoprimaca.

Javni natječaj objavljen je u krajem li-

stopada prošle godine i trajao je mjesec dana. Prijedlog liste reda prvenstva objavljen je 19. siječnja 2024. godine, a donijelo ga je Povjerenstvo za davanje stanova u najam na sjednici održanoj 16. siječnja 2024. godine. Na prijedlog Liste reda prvenstva svaka osoba s liste imala je pravo pisanog prigovora na obavljeno bodovanje i utvrđeni redoslijed na listi. Sukladno Odluci, prigovor se podnosio gradonačelniku putem nadležnog upravnog odjela, i to u roku od 15 dana od dana objave prijedloga liste reda prvenstva. Nakon odlučivanja po prigovorima, na prijedlog Povjerenstva, gradonačelnik utvrđuje konačnu Listu reda prvenstva.

14 Županija

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

VAŽNI NERETVANSKI PROJEKT

Ministrica Vučković u radnom posjetu Dubrovačko-neretvanskoj županiji: Realizira se projekt pokušališta za agrume Ovom prilikom, župan Dobroslavić i ravnateljica Sokolić razmijenili su potpisane ugovore o davanju na uporabu zemljišta Ministrica poljoprivrede Marija Vučković bo- proizvodnje odnosno unaprjeđenju uzgoja “Ovim ugovorom dali ravila je u radnom posjetu Dubrovačko-ne- agruma u dolini Neretve. smo na korištenje retvanskoj županiji. Ministrica je, s ravnate- “Ovim ugovorom dali smo na korištenje zezemljište koje smo ljicom Hrvatske agencije za poljoprivredu i mljište koje smo osigurali za pokušalište. hranu Darjom Sokolić, održala radni sastanak Ovo je značajan korak, jer smo njime ostva- osigurali za pokušasa županom Nikolom Dobroslavićem i njego- rili osnovni preduvjet da se na vrijeme, u opti- lište. Ovo je značajan vim suradnicima na temu daljnjih ulaganja u malnim agrotehničkim rokovima, mogu odra- korak, jer smo njime poljoprivredni sektor u našoj županiji. Riječi diti pripremne aktivnosti za proljetnu sadnju“, ostvarili osnovni je bilo o komasaciji Konavoskog polja, pro- kazao je župan Nikola Dobroslavić. preduvjet da se na jektima navodnjavanja Čarskog polja te ne- „Ovim ulazimo u sljedeću fazu realizacije ovog retvanskih područja zajedno s kapitalnom hvalevrijednog projekta u kojem ćemo, kroz vrijeme, u optimalnim investicijom brane na Neretvi, sektoru ma- podizanje pokusnih nasada agruma te pri- agrotehničkim rokoslinarstva, vinarstva i pčelarstva, kao i pro- mjenu suvremenih tehnologija uzgoja, utvr- vima, mogu odraditi jektu pokušališta za agrume i Centra za po- diti tehnološke parametre za unapređenje pripremne aktivnosti ljoprivredu u Opuzenu. kvalitete i produktivnosti proizvodnje ovih za proljetnu sadnju“, Ovom prilikom, župan Dobroslavić i ravnate- iznimno značajnih voćnih vrsta, kako za Duljica Sokolić razmijenili su potpisane ugovore brovačko-neretvansku županiju, tako i za ci- kazao je župan Nikola o davanju na uporabu zemljišta, a temeljem jelu Hrvatsku,“ rekla je Darja Sokolić, ravna- Dobroslavić Sporazuma o suradnji na daljnjem razvoju teljica HAPIH-a.

Aktualno 15

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

PONEDJELJAK, 19.2.

Menu dana

doručak dana

Dalmatinska pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama Menu dana Prženi plodovi mora s tempurom Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

UTORAK, 20.2.

PETAK, 23.2. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem Menu dana

doručak dana Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Crni fettuccini sa morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

Menu dana

SUBOTA, 24.2.

Gregada Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

doručak dana Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

SRIJEDA, 21.2.

Menu dana

doručak dana

Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem Menu dana

NEDJELJA, 25.2. doručak dana

Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

ČETVRTAK , 22.2.

Menu dana

doručak dana

Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

16 Intervju

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik

‘Dubrovnik će propasti ako nastavi živjeti od rente, a ne od rada’ Dubrovnik se nalazi u prilično kompliciranom trenutku što se tiče turizma. Popričali smo o izazovima s Nikolinom Trojić koja bez dlake na jeziku govori mnoge stvari koje bi drugi prešutjeli Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik, ne voli previše nastupati u medijima, ali novinari je često zovu jer je jedna od rijetkih osoba koje se ne libe reći ono što misle. Upravo zato smo je i pozvali, kako bi nam, među ostalim, najavila predstojeću turističku sezonu. Nedavno joj je produžen mandat predsjednice u Županijskoj komori Dubrovnik te će na tom mjestu ostati do 2027. godine.

Kakve su najave za sezonu? Može li se išta predvidjeti?

Jako je nezahvalno bilo što prognozirati u kontekstu geopolitičke situacije. Probudila su se i naša konkurentska tržišta, svatko se bori za svoju nišu, nameću se sa svojim komparativnim prednostima poput, primjerice, cijena. Iz mjeseca u mjesec se sve mijenja, pa u ovom trenutku nitko sa sigurnošću ne može tvrditi da će biti ovako ili onako. Od poslovnih subjekata mogu se čuti optimistične najave. No, i prošle sezone je predsezona bila dobra, pa se kasnije dogodio pad.

Dugi niz godina nam je situacija išla na ruku obzirom na nestabilnost u sjevernoj Africi, probleme s izbjeglicama u Turskoj i Grčkoj…

Hoće li nam oni sada uzeti dobar dio kolača?

Ta su se tržišta refala i otvorila. Pokušavaju privući turiste nižim cijenama i sigurno će dio gostiju iz Zapadne Europe otići tamo gdje im je jeftinije, jer im je pao životni standard. Neke europske zemlje, poput nama tradicionalno važne Njemačke, nalaze se u recesiji, a tu je i inflacija. Albanija je sad veliki bum i otkinut će i ona dio kolača. U Antaliji se može za isti novac dobiti puno više nego u Hrvatskoj. Ako mi u svemu tome uspijemo iskomunici-

rati odlične sadržaje koji su novi, drugačiji i zanimljivi, i ako se o nama u medijima ne bude pisalo da smo (pre)skupi s lošom kvalitetom, onda će sezona biti dobra. U protivnom će biti izazovna.

Uglavnom, ove godine su cijene i sadržaj ponude presudni za nečiji dolazak.

Prošle godine smo bili strašno skupi. Hoće li doći do korekcije cijena?

Smatram da će naši reagirati onog trenutka kada budu prazni. Mi poslovično idemo vidjeti kako će se stvari razvijati, pa onda djelujemo. Ono kao predsezona nije toliko bitna, pa da vidimo gdje smo. To nije dobar način, treba imati viziju. Ove je godine Europsko prvenstvo u nogometu u Njemačkoj i sigurno će u lipnju biti smanjen broj dolazaka. Ako i ostatak predsezone ne bude najbolji, onda tek u srpnju možemo računati na ozbiljnije rezultate. Po meni bi bilo mudro i pametno u sezonu oprezno krenuti s cijenama i dati dodatni napor u smislu kvalitete usluge.

Kakva nam je ponuda u globalu?

Osrednja. Ima ljudi koji imaju super priču, ali oni su manjina. Godinama nam je situacija išla na ruku, po inerciji su nam dolazili gosti, pa smo se ušuškali. Svi se ustručavaju novih ideja, jer iziskuju marketinške troškove. Posebno sad nije lako, kada je sve poskupilo. Ali bez obzira na sve, neprekidno treba ulagati i poboljšavati se.

Vi ste više puta govorili kako niste za elitni, nego visokokvalitetni turizam. U čemu je razlika?

Elitni turizam znači da je destinacija u funkciji elitnog gosta, odnosno sve je podređeno njemu. Elit-

Piše Maro Marušić foto goran mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

ni gost želi da mu se svi klanjaju, da se kompletni lokalni resursi stave njemu u prilog, jer on to može platiti. Dubrovnik, međutim, nije za takvu svrhu, jer on ima puno veću vrijednost, brend je sam po sebi. Visokokvalitetni turizam pokušava naći suživot između gostiju visoke (ali ne najviše) platežne moći i lokalnog stanovništva, ali uvažava i turistički resurs.

Koliko su kruzeri problem u jednadžbi visokokvalitetnog turizma?

Ne treba se u potpunosti riješiti niti jednog segmenta nego ga rabiti na prihvatljiv način koji neće ugrožavati ni građane, ni resurse, ni cjelokupno gospodarstvo. Sve ovo nabrojeno mora biti u balansu, i stalno mu treba težiti. Nije lako, ali to je jedini put. Dakle, kruzere treba ostaviti, ali napraviti dobru analizu te se okrenuti onima koji su nam bolji od drugih. Jesu li to manji brodovi koji ostaju dulje ili nešto drugo poput ‘home porta’, trebaju pokazati ozbiljne studije.

Da bi se turizam doveo u balans, trebaju nam stručnjaci različitih struka. Zbog čega nema destinacijskog menadžmenta koji je svojevremeno kratko zaživio, ali onda se vrlo brzo ugasio? Pogotovo sada kada lokalna samouprava ima velike ovlasti u upravljanju destinacijom.

Intervju 17

Ja osobno ne preferiram masovni turizam, jer smo ograničeni prostorom. Možda bi stručne analize i rasprave kroz destinacijski menadžment pokazale da je masovni turizam najbolje rješenje za našu destinaciju, tko zna? Ali ne smijemo govoriti napamet, nego vidjeti sve brojke i donositi rješenja. Bilo bi sjajno da to tijelo postoji, da se stvori dijalog i nađe optimalno rješenje, jer ovako soliramo. Svi se sada ponašaju po sistemu: slažemo se da se nešto treba rezati, ali ne dirajte mene. Premalo je svijesti o široj slici. Destinacijski menadžment je evolucijski doseg, a zašto mi do toga nismo došli, ne znam. Je li to možda politička (ne)spremnost ili nešto drugo, nije ni važno, ali svakako bi nam takvo tijelo bilo potrebno.

Evo sad imamo primjer problema apartmana. Uskoro će se ta odluka naći pred Gradskim vijećem, koji je političko, a ne stručno tijelo.

Gradsko vijeće će donijeti odluku, to je neosporno i neophodno, samo je pitanje kakvi će biti materijali koji im se pripreme. Ako materijal bude kvalitetan, onda OK, ali ako ne, tada nastaje problem.

Dobro je što u ovom slučaju struka radi analizu nosivih kapaciteta, ali i nakon njenog donošenja, treba napraviti širu raspravu, jer su ti zaključci ponekad u kontrastu s realnošću. Statistika, naime, često ne uzima u obzir tekući život. Pitanje apar-

„Treba ostaviti obiteljski smještaj.

To je onaj smještaj kada se turisti ugošćuju pod istim krovom kao domaćini, a oni ih dočekaju s pršutom, sirom, rakijom, suhim smokvama…

No nama su apartmani izmaknuli kontroli, pa sad paušal plaćaju i oni koji imaju pregršt smještajnih jedinica, odnosno čisti biznis“ ‘Nepalci žive u katastrofalnim uvjetima, ali inspektori to ne kontroliraju’

18 Intervju

„Kada shvatimo što je obiteljski smještaj, a što rentijerstvo, odnosno biznis, onda možemo provoditi poreznu politiku.

Ja ni tu nisam za pretjeranu zabranu, odnosno da na tržište ne mogu doći novi apartmani. Znači, obiteljski smještaj ostaviti na paušalu, a rentijerstvu odnosno biznisu oporezivati prihod. Što je veći prihod, veći porez“

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

tmana nevjerojatno je važno. Oni su nas zadnjih tridesetak godina hranili i othranili, a sad nas “jedu” prostorno i demografski, moramo naći optimalno rješenje.

Koje bi po vama rješenje bilo najbolje?

Treba ostaviti obiteljski smještaj. To je onaj smještaj kada se turisti ugošćuju pod istim krovom kao domaćini, a oni ih dočekaju s pršutom, sirom, rakijom, suhim smokvama… No nama su apartmani izmaknuli kontroli, pa sad paušal plaćaju i oni koji imaju pregršt smještajnih jedinica, odnosno čisti biznis. Ovaj segment turizma tako je postao porezna oaza i nelojalna konkurencija ostalim sektorima, koji plaćaju poslovni porez. Tko god danas ima novca kupuje nekretnine, plaća paušal i bježi od poreznih škara.

To najbolje vidimo na primjeru Lapadskih dvora.

Lako da su oni jedini, nego je takvih primjera jako puno. U biti ovakvo iznajmljivanje je socijalna kategorija, a u njoj sudjeluju brojni bogataši. Koji paradoks. Zašto su apartmani socijala i subvencija, a ne primjerice poljoprivreda ili neka proizvodnja s dodanom vrijednošću? Zašto su baš apartmani socijalna kategorija? Obitelj s četiri člana, može zajedno imati čak 80 kreveta i na to plaćati smiješni paušal po krevetu, koji isplati za svega jedno noćenje. A 80 kreveta je ustvari hotel, a znamo kakve poreze plaćaju hoteli. Zbog svega, došli smo do toga da dobar dio ljudi ne može kupiti stan, niti naći dugoročni najam.

Dobro, niste mi odgovorili koje bi po vama bilo najbolje rješenje?

Prvo, u Dubrovniku, ali i ostatku Hrvatske je visok udio nekomercijalnog smještaja. Kod nas čak tre-

‘Šteta što brojni vlasnici apartmana ne vide širu sliku’

ćina cjelokupnog smještaja. O čemu se radi? Garantiram da je to većim dijelom rad na crno. Dobar dio tog nekomercijalnog smještaja otpada na strane vlasnike koji preko nekih njihovih internetskih stranica i(li) agencija, kojima je teško ući u trag, iznajmljuju svoje nekretnine i ne plaćaju ništa, čak ni paušal. Opterećuju lokalnu infrastrukturu, a zauzvrat ne vraćaju apsolutno ništa. Pa je li to veći porezni raj od Djevičanskih otoka? Treba promijeniti i kategorizaciju objekata koja je zastarjela i bazira se na nekim glupostima; imate li sliku na zidu ili ne. Bitno je zadovoljiti kvadraturu i da ima prozor, i eto ga, garaža je već apartman. Te anomalije, poput garaža pretvorenih u apartman, treba anulirati. Prvo se s tim treba obračunati. Drugi korak je vidjeti kakvu strukturu privatnog smještaja imamo, koliki je udio obiteljskog smještaja kojemu treba ostaviti paušal. Kada shvatimo što je obiteljski smještaj, a što rentijerstvo, odnosno biznis, onda možemo provoditi poreznu politiku. Ja ni tu nisam za pretjeranu zabranu, odnosno da na tržište ne mogu doći novi apartmani. Znači, obiteljski smještaj ostaviti na paušalu, a rentijerstvu odnosno biznisu oporezivati prihod. Što je veći prihod, veći porez. Tako bi se jedan dio smještajnih kapaciteta prelio u dugoročni najam. Ovako je suluda situacija, sada se stanovi na dugoročni najam više oporezuju od stanova za turizam. Moram napomenuti da poreznu politiku što se tiče oporezivanja apartmana, te kategorizacije, ne može donijeti Grad Dubrovnik na lokalnoj razini, nego se mora donijeti na nacionalnoj.

Gradonačelniku nije jednostavno?

Ima pune ruke posla što se tiče problema apartmana. Dok država ne donese pravilnike, koji su dodaci novom Zakonu o turizmu, nisam sigurna ni da ima dostupne mehanizme za rezanje. Ipak svaka mu čast da se uhvatio u koštac i počeo spominjati problem. Može mu naštetiti, ali prepoznao je važnost i ne šuti. Svako društvo u povijesti koje je došlo do toga da živi isključivo od rente, a ne od rada, propalo je. Vidimo da i u Dubrovniku kvaliteta života stalno opada, a pričamo o nekoj autentičnosti. Šteta što brojni vlasnici apartmana ne vide širu sliku. Svjesni su da nije dobro, ali ga ne diraj. Opet ponavljam, dok je prihod od rente veći nego od rada, ne piše nam se dobro. Uglavnom, podržavam gradonačelnika u njegovim nastojanjima. Treba biti pažljiv i donijeti najbolje rješenje za svih. U suprotnom, nestat će ljudi, Dubrovnik će postati grad duhova.

Biste li zabranili apartmane u stambenih zgradama?

Ne bih, ako ima suglasnost svih stanara. Nisam za konačne zabrane.

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Intervju 19

‘Nisam za zabranu novih apartmana, pa čak ni u stambenim zgradama’

„Svako društvo u povijesti koje je došlo do toga da živi isključivo od rente, a ne od rada, propalo je. Vidimo da i u Dubrovniku kvaliteta života stalno opada, a pričamo o nekoj autentičnosti. Šteta što brojni vlasnici apartmana ne vide širu sliku.

Svjesni su da nije dobro, ali ga ne diraj. Opet ponavljam, dok je prihod od rente veći nego od rada, ne piše nam se dobro“

Da, nekome u budućnosti to može biti neka zarada sa strane, a konačnom zabranom to ne bi moglo.

Opet se vraćam na pitanje biznisa. To treba riješiti porezom. Svake godine isti ljudi kupuju nove stanove i stavljaju ih u biznis, a pri tom samo plaćaju paušal. Jako loša politika, a s druge strane netko nikad ne može doći do svog stana, pa niti biti siguran u najmu. Nema apsolutno nikakve logike. Ljudi se iseljavaju, jer nemaju gdje živjeti, na kraju neće imati tko raditi, niti će biti doktora, ikakvih struka sa strane, jer će ljudima ovdje biti skupo živjeti.

Sada posljedično dolaze Nepalci i druga jeftina radna snaga.

Gdje oni žive? U rupama i suspektnim prostorima.

Zakon definira uvjete i kvadraturu po osobi, ali tko to kontrolira? Jednostavno nema dovoljno inspektora. Nikad se tome neće stati u kraj, to da poslodavci trpaju 50 ljudi u 100 kvadrata. A s druge strane, kao da i oni imaju izbora. Uz najbolju volju i želju, nemaju ih gdje staviti.

Mi znači izvozimo doktore, inženjere koje smo školovali, a uvozimo niskokvalificiranu radnu snagu.

Nemam ništa protiv nikoga, ali ta jeftina radna snaga dolazi iz skroz drugačijeg okruženja, odrasli su u drugoj kulturi, još su im primarne potrebe glavna i jedina zanimacija. Znači, njihov kulturni doseg je niži, ne zato što su oni gori od nas, nego jednostavno dolaze iz takvog okruženja. Kakav je njihov građanski habitus? Ne postoji. I to je problem. Ka-

ko ih integrirati u društvo? Predlagala sam da ove godine sudjeluju u procesiji sv. Vlaha da vide da su dobrodošli, nema veze ako su druge vjere. Također ne bi bilo loše ni da predstave njihove kuhinje u sklopu Dubrovačke trpeze ili slične manifestacije. To su sve znakovi pažnje da se obaziremo na njih, da ih prihvaćamo kao naše sugrađane.

Bi li se svi skupa malo unormalili da turizam traje cijelu godinu? Je li on uopće moguć?

Vjerujem da bi nam bilo lakše, ne bismo trčali šest mjeseci. Niti bi se u sezoni zgazili poduzetnici, niti njihovi radnici, nervoza bi se smanjila. Djelatnici koji dolaze sa strane ne bi tijekom zime išli kući, nego bi se integrirali i postali punopravni građani.

Mi još uvijek nismo ništa učinili na njihovoj integraciji, a oni nam itekako trebaju, jer zarađuju naše mirovine. Ja još od 2016. godine pričam o integraciji stranaca u Dubrovniku, ali ništa se ne događa. Nitko se s tim ne želi baviti, jer iziskuje puno posla, puno organizacije. Što se tiče pitanja je li turizam zimi moguć, to se treba gledati kroz prizmu što je bilo prije - kokoš ili jaje? Je li prvo trebaju letovi ili sadržaj? Lako će restoran biti otvoren ako ima kome. Super je što Ryanair najavljuje letove zimi, sad bi se na to trebalo nadovezati ponudom, kulturnim, sportskim, zabavnim i ostalim sadržajem. Treba zimi privući i goste iz regije. TUP bi moglo biti sjajno mjesto za kulturu. Naravno sve ove sadržaje bi marketinški trebalo predstaviti tržištima na koja ciljamo dok se ne dogodi kritična masa. Ne smije se odmah odustati, za vidjeti imamo li potencijala zimi, minimalno trebaju tri godine.

20 Kibernetički kriminal

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

NE NASJEDAJTE!

I DUBROVČANI ŽRTVE PREVARA PREKO INTERNETA Kriminalci se predstavljaju kao lijepe žene, policija, poduzetnici, žrtve oštećuju i za milijune!

Najveći iznosi se otuđe kod prevara s kriptovalutama, a najčešće su one u kojima prevaranti šalju lažne obrasce dostavnih službi.

Donosimo kojim se trikovima najčešće služe i kako se zaštititi Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ/ DD, MARKO LUKUNIĆ/ PIXSELL

Jedan je stariji Dubrovčanin, nazovimo ga Mario, na društvenim mrežama dobio poruku stanovite Jane iz Amerike. Netko bi pomislio kako nije to ništa čudno. Naime, mnogi parovi su se upoznali putem društvenih mreža, započeli romansu, a neki su se naposljetku vjenčali i zasnovali obitelj.

Mario i Jane su se počeli dopisivati, ona mu je kazala kako se trenutno nalazi s ocem u Siriji koji je tu vojno angažiran. Komunikacija je postala sve češća i romantična, a Mario je uvjeren kako je upoznao svoju veliku ljubav. Zaljubljena je i Jane koja želi doći u Hrvatsku i koja se želi udati za Marija kako bi živjeli sretno i u ljubavi do kraja života.

No, život piše romane. U trenutku kad Jane odluči doći u Hrvatsku, otac smrtno stradava u ratu i ostavlja unesrećenoj kćeri puno boli, ali i pozamašan novčani iznos. Jane sad ima 200 tisuća dolara koje je naslijedila od oca i koje želi donijeti u Hrvatsku i staviti na račun svog Marija. On pristaje, no javljaju se problemi oko procedure i papirologije. Jane ima problema s carinom, a kako ovaj novčani prijenos ne bi institucijama izgledao sumnjivo i kao pranje novca te kako ne bi ostali bez pozamašnog iznosa kojeg je Jane naslijedila, ona sad moli Marija da prvi uplati novac na račun. On to i učini. Ta svota novca još ga samo dijeli od njegove voljene Jane koja stiže k njemu, od vjenčanja i naposljetku velikog iznosa novca koji će im pomoći da žive sretno i u ljubavi do kraja života. No, Jane stalno ima nove probleme i svako

Internet je korisno, ali može biti i opasno mjesto

Kibernetički kriminal 21

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

malo traži Marija da uplati poneku svotu jer samo još ta nedostaje kako bi mogla prenijeti novac na njegov račun i doći k’ njemu. Mariju cijela priča postaje sumnjiva, prijavljuje je policiji i naposljetku doznaje kako Jane nikada nije postojala i kako se iza ekrana krio kriminalac koji ga je upravo prevario za veću svotu novca.

ZVALI STARIJE LJUDE I PREDSTAVLJALI SE KAO POLICIJA Ovaj slučaj je samo jedan od primjera sve češćih internetskih prijevara kojima Policijska uprava dubrovačko-neretvanska svjedoči u posljednje vrijeme. Iako se predstavljaju kao odvjetnici, liječnici, vojnici, žene iz snova, oni su kibernetički prevaranti koji koriste vrlo suptilne i dobro uvježbane trikove i obećanja kako bi od svojih žrtava dobili vrijedne podatke ili novac. Meta su obično starije ili usamljene osobe, a dopisivanja znaju trajati mjesecima. No, nisu sve te prijevare nužno romantične.

Na području naše županije zabilježeni su i slučajevi u kojima bi prevaranti slali poruke e-mailom putem kojih svoje žrtve navode na dijeljenje osobnih, financijskih i sigurnosnih podataka. Takve se prevare nazivaju ‘phishingom’ što je varijanta engleske riječi za ‘ribanje’. Prevaranti pošalju

identičnu poruku na e-mail adrese velikog broja ljudi ili na njihove brojeve telefona i onda čekaju tko će se od njih ‘uloviti na mamac’, tko će otkriti informacije vezane uz svoje bankovne račune, brojeve kartica… Zanimljivo je i to kako ‘phishing’ zakonom nije kažnjiv ako se dogodilo samo dopisivanje ili ako je poruka samo zaprimljena, nego jedino u slučaju ako je osoba nasjela i ako je materijalno oštećena.

Osim pisanim putem preko elektroničke pošte, prevare su izvršavane i putem poziva, bilo telefonom ili putem aplikacija poput WhatsAppa.

Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj tako su prijavljeni slučajevi u kojima su prevaranti zvali osobe, mahom starije životne dobi, i predstavljali se kao službene osobe, često kao policijski službenici. Svojim su žrtvama preko telefona govorili kako imaju informacije kako im netko krade novac s bankovnih računa te kako je važno da surađuju i da što hitnije podignu novac s računa, kako bi ga zaštitili. Potom su tražili i da osobi koju će poslati k njima predaju taj novac u cilju daljnjeg istraživanja.

NISTE SIGURNI NI KADA PRODAJETE, A TO SU I NAJČEŠĆE PRIJEVARE! Kibernetički kriminalci vrebaju i kada prodajete putem interneta, pa čak i na nekim provjerenim stranicama poput Njuškala. Naravno, nije problem u stranici nego u ekipi koja na njoj zna vrebati. Ljudi su obično skeptični kada trebaju nešto kupiti i boje se kako će biti nasamareni, ali su takvi slučajevi mogući i onda kada nešto prodajete.

Kako nam objašnjavaju u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj, sve počinje tako što prevarant putem mobilne aplikacije, dakle Vibera, WhatsAppa, Telegrama i sličnih, pošalje poruku oko oglasa koji je osoba postavila na neku stranicu. Obično kaže kako je zainteresiran za kupnju, no kako radi s dostavnim službama poput GLS-a, DPD-a, Hrvatske pošte. Potom šalje lažni obrazac na kojem stoji logo neke od relevantnih dostavnih službi i traži podatke, među kojima su i

Iako se predstavljaju kao odvjetnici, liječnici, vojnici, žene iz snova, oni su kibernetički prevaranti koji koriste vrlo suptilne i dobro uvježbane trikove i obećanja kako bi od svojih žrtava dobili vrijedne podatke ili novac. Meta su obično starije ili usamljene osobe, a dopisivanja znaju trajati mjesecima

22 Kibernetički kriminal

Kibernetički kriminalci vrebaju i kada prodajete putem interneta, pa čak i na nekim provjerenim stranicama poput Njuškala. Naravno, nije problem u stranici nego u ekipi koja na njoj zna vrebati. Ljudi su obično skeptični kada trebaju nešto kupiti i boje se kako će biti nasamareni, ali su takvi slučajevi mogući i onda kada nešto prodajete

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

oni koji se odnose na bankovnu karticu, pa i troznamenkasti broj koji se nalazi na poleđini kartice tj. CVV kod kojeg zaista ne bi trebalo dijeliti ni unositi na neprovjerenim mjestima.

Međutim, dostavne službe ne rade na takav način i nikada od svojih klijenata ne traže bankovne podatke. Ovdje je riječ o prevarantima koji račune svojih žrtava ‘očiste’ za maksimalni dopušteni iznos. Ovakve prevare su zabilježene i kod oglasa koji se postavljaju na društvenim mrežama, primjerice na Facebooku, ali i Marketplaceu i slično.

U Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj bilježe najviše takvih prijevara, čak dvije do tri tjedno! Ti su prevaranti obično jako samouvjereni, a o tome najbolje govori činjenica kako je u Beogradu pao jedan takav call centar koji je imao 15-ak do 20 članova i sjedište u neposrednoj blizini tamošnjeg ravnateljstva policije. Obično su takve prijevare dolazile s ukrajinskog područja, no taj se trend, izbivanjem rata, promijenio. No, i dalje se tu radi o prevarantima s jugoistočnog odnosno istočnog europskog područja.

OSOBA MISLILA DA ULAŽE U KRIPTOVALUTE PA OSTALA BEZ VIŠE OD MILIJUN EURA Brojni maštaju o lakoj i brzoj zaradi, no to je u naravi jako teško ostvarivo. Za svaku kunu, ili po novome euro, treba se itekako pomučiti. No, mnogi prevaranti nude brza rješenja za bogaćenje preko noći. Kad je riječ o prevarama vezanima uz ulaganja u kriptovalute, one nisu najčešće, ali se obično radi o zaista velikim svotama novca za koje su žrtve prevarene. Kako nam kažu iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, baš je nedavno zabilježen slučaj u kojem je osoba ostala bez više od 10 tisuća eura! Rekord je, nažalost, puno veći. Naime, jedna je osoba s našeg područja prevarena za iznos veći od milijun eura!

Kako to izgleda na djelu? Kriminalci obično žrtve kontaktiraju s pozivnih brojeva +44, odnosno brojeva iz Velike Britanije, a u posljednje vrijeme vrlo često i s domaćeg pozivnog broja. No, to ne znači kako prevaranti zaista zovu s tog područja, nego obično koriste različite alate kako bi prikrili svoj broj i lokaciju. Prevaranti, nakon što pridobiju povjerenje osobe, otvaraju račun na njeno ime u kriptomjenjačnici koja se može nalaziti bilo gdje na svijetu. Račun zaista postoji i osoba zaista ulaže pravi novac. No, uz to, od žrtve se također traži instaliranje aplikacija poput Anydeska ili Team Viewera. One znaju biti jako korisne kada imate posla s ljudima kojima vjerujete, no s prevarantima je drugačija priča. Naime, te aplikacije omogućuju kontrolu nad vašim računalom. U nekom trenutku, prevarant odluči spojiti se na računalo žrtve, ući u njen račun i otuđiti novac koji je dotad uložen.

To je prva opcija, ali postoji i druga koja je još opa-

snija. U toj verziji, prevarant otvara račun, a od žrtava se traži i instaliranje različitih lažnih platformi koje prikazuju lažne podatke o ostvarenoj zaradi u svijetu kriptovaluta. Dakle, žrtva gleda u podatke o svojoj zaradi koja je zapravo fiktivna. Tako žrtve ‘navlače’ na daljnja ulaganja na lažnim stranicama u kojima ostaju prevarene za velike svote novca. Takve lažne stranice se često gase kada ljudima postanu sumnjive, a potom se otvaraju nove, no obično su dizajnom osmišljene na način da izgledaju kao da su relevantne i sigurne.

Preko dviju najpoznatijih lažnih stranica, Soltex i Webtrader, prošli su milijuni eura i ‘guglanjem’ tj. nekom osnovnom provjerom se lako dođe do tih podataka i upozorenja.

Ulaganjem preko lažnih kripto stranica, žrtva ostaje bez velikog iznosa novca, a čak ni to ne mora biti kraj. Znalo bi se događati da je nakon prevare kontaktira druga ekipa prevaranata iz istog call centra i kaže kako su upoznati s time kako je prevarena te kako se oni bave privatnim istragama. Uvjeravaju osobu kako joj mogu vratiti novac, ali kako rade za proviziju i kako je potrebno uplatiti određeni iznos novca kako bi joj izgubljeno bilo vraćeno. Naravno, opet je riječ o prevari i osoba ostaje i bez tog novca. Obično tu nema milosti, čak i onda kada se osobe žale kako su ostale bez posljednjeg novca za lijek ili za nešto što im je od životne važnosti. Prevaranti se i dalje lažno predstavljaju i uvjeravaju žrtve na daljnje uplate.

Iz policije upozoravaju kako bi svi oni koji žele ulagati u svijet kriptovaluta, ali i ako žele izvršiti neka druga ulaganja, obavezno trebali provjeriti jesu li društva koja nude pomoć stvarna, koje usluge nude, imaju li dozvolu za poslovanje na području Hrvatske te bi se trebali dobro posavjetovati sa stručnim osobama prije svakog ulaganja u kojem se obećava brza i velika zarada.

SVI SU NA UDARU U cilju prevencije računalnih prijevara policija je od prošle godine započela s preventivnom kampanjom naziva „Web heroj“ pod sloganom „Ulovi lika s weba koji tvoje eure vreba“. Kampanja se provodi kako bi se što većem broju građana približila važnost znanja o pojavnim oblicima kibernetičkog kriminala, opasnostima te mjerama prevencije i zaštite. Kampanja „Web heroj“ je ponajviše usmjerena na tri ciljane skupine: opću populaciju građana, poslovne subjekte te djecu, a edukaciju provode policijski službenici.

Više o samoj kampanji može se pronaći na web stranici webheroj.hr ili na stranicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a upravo provođenje kampanje bio je povod za razgovor s voditelj Kriminalističko – obavještajnog odjela u Službi kriminalističke policije Mariom Martinovićem.

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Kibernetički kriminal 23

Mario Martinović, voditelj Kriminalističko – obavještajnog odjela u Službi kriminalističke policije

On govori kako je slučajeva internetskih prije- te koji su obično od njih udaljeni stotinama, pa i Kad je riječ o vara sve više, a to je samo jedan segment posla tisućama kilometara, u nekim drugim državama, prevarama vezani- kojim se ovaj Odjel bavi. Kako kaže, građani su čak i na drugim krajevima svijeta. Stoga je i razrma uz ulaganja u prošle godine Policijskoj upravi dubrovačko-ne- ješenje ovakvih slučajeva nešto izazovnije, no retvanskoj prijavili oko 60-ak takvih slučajeva, a ne treba zbog toga odustajati od prijava. Svakakriptovalute, one primjetno je da taj broj stalno raste, dok veliki ko, najbolji način je spriječiti katastrofu, a to znanisu najčešće, ali broj takvih kaznenih djela ostaje neprijavljen jer či educirati se i biti oprezan prema nepoznatim se žrtve srame zbog činjenice da su nasamare- osobama koje od vas traže osobne, bankovne ili se obično radi o zaista velikim svo- ne ili se radi o manjim novčanim iznosima koji im bilo koje druge podatke pomoću kojih bi vas monisu važni. Stoga je statistički broj tih prevara sa- gle financijski oštetiti. tama novca za koje svim sigurno puno veći. „Razriješenost ovakve vrste kaznenih djela oscilisu žrtve prevarene. No, bez obzira o kolikom iznosu je riječ, je li on mi- ra i u prosjeku je kao i kod drugih zemalja EU. Nanimalan ili se pak radi o višemilijunskim iznosi- ime kibernetički kriminalci koriste vrlo profinjeKako nam kažu iz ma, prijevare je potrebno prijaviti, pa i zbog svih ne trikove i obećanja kako bi od vas izvukli novac Policijske uprave onih potencijalnih žrtava koje bi mogle biti pre- ili vrijedne informacijske podatke. Od pretvaravarene u budućnosti. Kibernetički kriminal je na- nja da su voditelji raznih organizacija do toga da dubrovačko-neša stvarnost te svatko, u trenutku nepažnje ili la- su zainteresirani za romantičnu vezu ili da preretvanske, baš je kovjernosti, može postati žrtva. ko njih možete ostvariti laku zaradu. Taktike koje nedavno zabilje„Ciljna grupa ovih prijevara su osobe svih profe- pri tom koriste su sve inovativnije i jako ih je tešžen slučaj u kojem sija, godišta, obrazovanja i prihoda. Ne postoje ko otkriti. Stoga treba biti sumnjičav prema svigrupe ljudi koje su podložnije postati žrtve ovih ma onima koji od vas traže novac ili bankovne je osoba ostala bez prijevara – svatko od nas u nekom trenutku mo- podatke. Svakako dosadašnja iskustva ukazuviše od 10 tisuća že postati laka meta. Ipak, ako ćemo raditi deta- ju kako se počinitelji uglavnom ne nalaze na poljan profil žrtve ovakvih kaznenih djela, može- dručju RH, što otežava kriminalističko istraživaeura! Rekord je, mo reći da su idealne osobe starije životne dobi, nje, zahtjeva suradnju putem Službe za međunanažalost, puno i još k’ tome koje se tek upoznaju s internetom“, rodnu policijsku suradnju ili pak putem Zahtjeva za međunarodnu pomoć koji je instrument kojim veći. Naime, jedna tvrdi Martinović. se po procjeni opravdanosti koristi Državno odje osoba s našeg vjetništvo. Naposljetku, čest je slučaj da, kada se PREVARANTI OBIČNO U INOZEMSTVU područja prevare- S pojavom i popularizacijom interneta, promije- i dođe do konkretnih podataka, u nemalom broju na za iznos veći od nio se i način na koje se prijevare ostvaruju. Pri- situacija proizađe da nije riječ o počinitelju nego je su žrtve nerijetko znale kako njihov prevarant o oštećenoj osobi kojoj je netko došao u posjed milijun eura! osobne ili druge isprave i istom se služi za počiizgleda, no danas se sve odvija virtualno i na daljinu. Naime, one nikada ne vide svoje prevaran-

njenje kaznenih djela. Najdjelotvornije je svaka-

24 Kibernetički kriminal

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

ko konstantno upozoravati građane na najnovije prijevarne oblike, odnosno djelovati preventivno“, tvrdi Martinović.

KAKO SE ZAŠTITITI? Bez obzira na opasnosti koje na njemu vrebaju i na prevarante, ne treba odmah ‘ocrniti’ Internet.

On je olakšao komunikaciju i učinio je povoljnijom, olakšao je kupovinu, ali i posao. I zbog brojnih benefita je putem njega potrebno i dalje komunicirati, kupovati i raditi, samo je potrebno biti na oprezu.

Kako savjetuje Martinović, nikada ne unosite svoje osobne podatke na web stranicu ako niste sigurni da je verificirana!

Nemojte davati podatke o svom bankovnom računu putem telefona nikome, s obzirom na to da banke i drugi pružatelji platnih usluga putem interneta nikad te podatke ne traže u telefonskom kontaktu. „Imali smo situaciju u kojoj su prevaranti zvali građane i predstavljali se kao Porezna uprava.

Tražili su bankovne podatke, pa i od ljudi koji ne rade, kako bi dobili povrat poreza. Treba biti jako oprezan oko ostavljanja takvih podataka putem telefona. Često oni koriste prigodu, recimo u ovom slučaju razdoblje povrata poreza. I vrlo često požuruju žrtvu i plaše je kako će u protivnom ostati bez novca, kako ne bi imala vremena razmisliti i otkriti kako je riječ o prevari“, izjavio je Martinović.

Nadalje savjetuje - ne odgovarajte, ne ‘klikajte’ na linkove i ne otvarajte nikakve datoteke u spam porukama. Ne pozivajte nikakve brojeve iz spam e-poruka. Nemojte koristiti softvere koji za vas

popunjavaju određene obrasce na računalu.

Martinović upozorava kako je važno provjeriti vjerodostojnost stranica prilikom kupovine, ali i ulaganja, primjerice u kriptovalute, gdje žrtve znaju ostati bez velikih svoga novca ako je riječ o lažnim stranicama. „Najbolje se prije bilo kakvih ulaganja raspitati odnosno istraživati. Obično takve stranice imaju jako negativne komentare u kojima korisnici pišu kako su imali loša iskustva te su loše ocijenjene, što se lako može pronaći korištenjem google tražilice. Potrebno je biti sumnjičav prema svim ponudama koje nude nerealno visoke prinose u vrlo kratkom razdoblju. To je prvi i najočigledniji znak da se radi o prijevarnim namjerama. Jedan od znakova je svakako i taj ako stranica, osim što je nepoznata, ima isključivo mogućnost plaćanja kartičnim putem. Osim loših komentara, zanimljivo je i to kako ovakve stranice uobičajeno nemaju dugu povijest na Internetu nego se otvaraju isključivo za prijevare i potom vrlo brzo, nakon nekolicine oštećenih, gase odnosno uklanjaju s Interneta. Veći je problem što se bezbroj sličnih otvara odmah. Za bilo kakve investicije, primjerice kriptovalute, najvažnije je obratiti pozornost na to radi li se o registriranoj tvrtki, a prilikom Internet kupnji preporučili bismo stranice koje su poznate i koje prodaju provjerene brendove, koje imaju povijest postojanja i koje nisu tvrtke iz ‘egzotičnih zemalja’“, objašnjava Martinović.

Naglašava i kako je preventivno poželjno imati i račun koji bi se koristio samo za Internet kupovinu, na koji bi se položio samo novac koji odgovara iznosu za određenu kupnju. U tom slučaju, čak i ako se kompromitiraju povjerljivi podatci, šteta će svakako biti manja nego što je slučaj kada nestane cjelokupan iznos s računa.

No, čini se kako se većina tih prevara vrši na dva glavna načina – ili prevaranti navedu žrtvu da uplaćuje novac ili da im dostavi svoje podatke vezane uz karticu nakon čega karticu zloupotrijebe. „Budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego što nekom date ili uložite novac. Tijekom komunikacije potrebno je svakako izbjeći dostavljanje povjerljivih osobnih podataka, fotografija osobnih isprava, bankovnih kartica, slanje jednokratnih zaporki aplikacija internetskog bankarstva, kao i dijeljenje drugih podataka vezanih za autorizaciju bankovnih transakcija“, savjetuje Martinović.

I imajte na umu one dobre stare životne mudrosti – nema kruha bez motike pa ne nasjedajte na priče o brzoj zaradi bez puno rada i truda. I, naravno, slobodno se zaljubljujte i preko interneta. Ali sve dok se ne spominje slanje novca, bankovnih računa i sličnih podataka. Naime, onaj tko vas voli, voljet će vas i bez da od vas traži pare.

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Ime sekcije 25

/23

26 Kolumna Škura bura

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Mediji su ti koji štite demokraciju

Bez mnogih vaših struka se može, ali bez novinarstva - ne Moderni mediji su teško žutilo i sivilo, ali i dalje znaju biti važni čuvari demokracije. Pokazuje to afera novog državnog odvjetnika Ivana Turudića

Novinarstvo digitalnog doba je teška kaljuža. Gu- đa u državi uključujući onaj sektor koji bi trezice i sise, prometne i sve druge nesreće, clic- bao biti najvažniji za funkcioniranje demokrakbait naslovi – ‘pogledajte koliko kokoš može cije, a to je pravosuđe. Objavom poruka u Jusnijeti jaja dok radi trbušnjake’. Ili recimo ‘Zna- tarnjem listu - što u budućnosti upravo premite li po čemu je poznat ovaj hrvatski otok?’, a jer želi zakonom zabraniti – novinarstvo ispukada se klikne vidi se da je poznat po tome što nja svoj glavni cilj – štiti demokraciju od potennije spojen s kopnom. Mediji trče za klikovima i cijalnih diktatora. lovom od Google oglasa - lizanje analnih otvora, No, nigdje, ama baš nigdje nisam pročitao kopardon Google Anal(yticsa) - važnije je od etičkih mentar građana u kojem oni zahvaljuju novinamorala, ne možeš vjerovati kako se neka struka rima što su p(r)okazali kakva je napast premijer preko noći ovako može srozati.

Hrvatske. Novinari koji ovakvim radom riskiraPa, ipak i u tom živom blatu crne i žute kronike, ju svoju egzistenciju, baš kao i svoje djece, suponekad mediji i novinari odrade spektakula- tra će možda ostati bez posla s velikim brojem ran posao. Upravo svjedočimo aferi novog glav- sudskih tužbi, a za objavu ovih poruka neće ni nog državnog odvjetnika Ivana Turudića koji u za euro dobiti višu plaću. Pa ipak u svom tom slobodno vrijeme prijateljuje s optuženima od mulju novinarstva digitalnog doba nađe se ovastrane istog tog tijela kojem sad predsjedava. kav neki povijesni članak zbog kojeg sam i sam Jutarnji list objavio je prepisku poruka Turudi- ponosan što sam dio tog svijeta. ća i Josipe Rimac, a HDZ i premijer Andrej Plen- Vi ste to vjerojatno zaboravili, ali i prije nekoliko ković, umjesto da se sablazne nad tim nebulo- godina, mediji i novinarka Orhidea Gaura odrazama, oni baš njega izabiru na super važnu po- dili su strašan posao. Još jedan lik s autokratziciju. I ne samo to, nego žele zakonom zabraniti skim sklonostima, Tomislav Karamarko se zvao curenje takvih i sličnih poruka u medije. Naravno, – gle čuda, i on je (bio) u dobrim odnosima s Tukako se sutra nešto slično njima ne bi dogodilo. rudićem – prozvan je zbog afere Konzultantica.

Nakon što je objavljen članak, Karamarko je odstupio s pozicije, i sreća po Hrvatsku, zauvijek DIKTATORSKE AMBICIJE Novinarstvo je u ovom slučaju dokazalo nevje- nestao iz javnog života. Ni tada nitko od čitaterojatnu činjenicu – premijer Hrvatske Andrej lja novinarki nije rekao - hvala što si se izložila, Plenković, čovjek za kojeg bi se na prvu reklo hvala ti što si štitila javni interes. da je uljudan, ustvari je političar s diktatorskim Vi ste to vjerojatno zaboravili, ali prije nekoliambicijama. Želi kontrolirati sve što se doga- ko godina, medij Dubrovački dnevnik i njegova

Piše Maro Marušić foto Davor Puklavec/ PIXSELL

Vi ste to vjerojatno zaboravili, ali prije nekoliko godina, medij Dubrovački dnevnik i njegova glavna urednica Lucija Komaić odradili su strašan posao.

U to vrijeme Tomislava Karamarka o sastavljanju nove Vlade odlučivao je MOST i Božo Petrov. Mnogi građani Hrvatske u metkovskom gradonačelniku vidjeli su nadu za spas.

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

glavna urednica Lucija Komaić odradili su strašan posao. U to vrijeme Tomislava Karamarka o sastavljanju nove Vlade odlučivao je MOST i Božo Petrov. Mnogi građani Hrvatske u metkovskom gradonačelniku vidjeli su nadu za spas.

Bio je elokventan, uljudan, nešto kao apdejtirana PR verzija Andreja Plenkovića, no Komaić je prva u državi shvatila o kome se zapravo radi. Ultradesničaru bliskom Crkvi koji se bori za svoje interese, a ne građana. Čak ni ja osobno u to vrijeme nisam vjerovao u ono što mi je Lucija govorila. No pokazalo se točno. Glavna urednica Dubrovačkog dnevnika odradila je spektakularan posao, a naravno da joj nitko od građana nije rekao hvala.

NEMA DŽABE NI U STARE BABE Ti isti građani bi bili najsretniji da svi mediji i novinari crknu od gladi. Činjenica jest da su moderni mediji teško žutilo, i ja ih se kao novinar u pravilu sramim, ali normalno je da su takvi, kad su čitateljima besplatni. Može li nešto što je besplatno valjati? Zamislite da odete u kafić i naručite besplatnu bijelu kafu. Može li ona valjati? Naravno da ne. Mediji su još i super kakvi bi ustvari trebali biti obzirom na situaciju. Čak i u ovakvoj teškoj poziciji u kojoj jesu, svako nekoliko izbace spektakularne naslove od kojih se zatrese čitava javna sfera.

Kolumna Škura bura 27

Bez mnogih struka se može, ali bez kvalitetnog novinarstva se ne može. Novinarstvo je jedno od najvažnijih zanimanja (uz sadnju pomadora i drugog bilja) i trebalo bi ga čuvati kao šibensku katedralu, ali čitatelji to nikako da shvate.

Najteže im je izdvojiti euro za medije, više bi voljeli da svi novinari crknu nego da otkrivaju afere o Plenkoviću, Turudiću, Karamarku, Petrovu…

Hrvatska je zemlja raspada, a bila bi daleko gora da nije bilo novinara koji posljednjih 30 godina propitkuju, istražuju, razotkrivaju mreže političara, sudaca, svećenika, kriminalaca… Nažalost brojne afere koje novinari otkriju nikad ne dobiju sudski epilog. Jedino suđenje na kraju cijele balade bude upravo novinarima zbog klevete.

Novinari su u ovom slučaju svoje odradili, pokazali su da je Hrvatska mafijaški bolje organizirana od Cose Nostre. Sljedeći korak je trebao biti na građanima. Oni su morali izaći na ulice i tražiti da se Turudića makne s mjesta glavnog državnog odvjetnika. I Plenkovića s mjesta premijera. Nažalost, mi smo mlada demokracija, mnogi od nas još ne razumiju njeno funkcioniranje, a sve bi bilo još puno gore da nije bilo novinara.

Da skratim, bez mnogih vaših struka se može, ali bez novinarstva - ne. Imajte to na umu kada sljedeći put budete ‘čiketali’ medije. Koliko god oni često to zaslužuju.

Činjenica jest da su moderni mediji teško žutilo, i ja ih se kao novinar u pravilu sramim, ali normalno je da su takvi, kad su čitateljima besplatni. Može li nešto što je besplatno valjati? Zamislite da odete u kafić i naručite besplatnu bijelu kafu. Može li ona valjati?

28 Kolumna

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Ne diraj lava Mnogi građani još nisu ni prošli novom Lapadskom obalom, a odvjetnik frapantne Marine Frapa već je podnio kaznenu prijavu protiv gradonačelnika, jer je ovaj, osim nogostupa, potaraco i dio gazdine koncesije na Lapadskoj obali. A onda mu je samo nacrto parking. Jes vražji!

Zahvaljujući našem transparentnom sudstvu, sposobni odvjetnik još sposobnijeg gazde, odma’ je objavio podatke o tijeku izvida, temeljem podnesene kaznene prijave. A Grad o tome ništa nije znao.

Ako Grad i nije znao, znala je naša odvjetnica i kandidatkinja za gradonačelnicu na nadolazećim lokalnim izborima.

Nevezano za izbore, gospođa je sigurna da je gazda Franjo u pravu, jer je Grad Dubrovnik, onako kaubojski, izdo sam sebi građevinsku dozvolu. Hrabrom odlukom, koja uključuje gradnju i na najširem dijelu rive, koji je pod koncesijskom šapom moćnoga lava.

Svjesni da je opasno dirat lava i da bi splitski sud opet mogo presudit protiv kaubojskog grada i poništit građevinsku dozvolu, svima nam se stisla. Zamisli samo da presude kako se Lapadska obala mora vratit u prijašnje stanje. Na naše olakšanje, gradonačelnik je izvijestio da je splitski sud odbio tužbu.

Brza cesta prema aerodromu čini se sve sporijom. Hrvatske ceste su odustale od gradnje preko Omble još prije Božića, a medijima nisu za despet javili, nego tek ovih dana. Nije to što su se građani bunili, nego je Vladi bilo žao značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke. Barem do iza izbora.

Na Dan zaljubljenih, puni su bili restorani, cvjećarnice, parfumerije, zlatarnice i ostali dućani. Stariji Hrvati nisu u svojim mlađim danima slavili taj dan, jer je 1969. godine Katolička crkva izbacila svetog Valentina iz Općeg rimskog ka-

lendara. Prema starim zapisima, bila su tri Valentina, pa nakon 1800 godina, nisu bili sigurni koji je onaj pravi. Po svemu sudeći, nije Valentin mučenik iz Afrike niti biskup iz Ternija.

Preostaje svećenik Valentin u Rimu, koji je potajno, usprkos carevoj zabrani, sklapao kršćanske brakove pa kad je to otkriveno, zatvoren je i ubijen. Prije nego što je ubijen, navodno se zaljubio u tamničarevu kćer i poslo joj ljubavno pismo potpisano ‘od tvog Valentina’. Kasnije će to postat iskaz ljubavi mladih, otisnut na čestitkama za Valentinovo.

Pa, iako je dan sv. Valentina vezan za Katoličku crkvu, u svijetu se obilježavanje Valentinova dana zaljubljenih, uglavnom veže uz utjecaje iz američke popularne kulture.

U nas eto, u srijedu četrnaestoga, bila je Pepelnica, (tzv. Čista srijeda), početak korizmenog odricanja, pokore, nemrsa i posipanja pepelom. Tako ispada da istoga dana oženjeni imaju Pepelnicu, a neoženjeni Valentinovo. Fino je kad imaš izbora!

Zadnjih dana se sve više govori o uvođenju vojnog roka za mlade Hrvate. Nisu rekli hoće li i sinovi glasača iz dijaspore bit vojni obveznici! Bilo kako mu drago, svijet je posto opasan pa naši političari znaju da je mir u svijetu veliki izazov. Za to vrijedi i ratovat! Smatraju i da mladost ne može zdravo odrastat - bez vojske.

Igra mi oko, rekli bi stari, ali nešto mlađi znaju da vojska nije samo bjesomučno pucanje iz video igara i filmova budućnost, nego su tu i druge psihofizičke vještine. Ustajanje u cik zore, apstinencija od mobitela, interneta i seksa, sklekovi, straža po kiši i snijegu, metenje dugih hodnika vojarni i čišćenje čučavaca, sigurno bi im proizvelo tone adrenalina.

Umjesto da kuhaju, konobare ili zidaju

Lijepu Našu. To mogu Nepalci i Filipinci.

Ako već rade umjesto nas, ginut umjesto nas - neće. A na roditeljima je odgovornost učit djecu da se bore za svoju Hrvatsku jednakim žarom s kojim se HDZ bori protiv kriminala i korupcije!

A Vlada jedino treba nabavit milijardu eura za njihov smještaj, infrastrukturu, plaćicu, opremu i hranu. Jedino još smišljaju što s prizivom savjesti, po Ustavu svakome omogućenom.

Mogu budući obveznici izbjeći oružje, prizivajući se na savjest, ali nema priziva savjesti od metle, dežurstva, pranja zahoda, krampe, lopate i drugih poluautomatskih oruđa, s kojima će kopat rovove. Uz sve te vještine, dolazi i socijalizacija; naučit će bumbit, spavat u šatoru ili u spavaonicama i s onima koji se rjeđe peru, a češće hrču i prde te jesti zdravu hranu iz vojne kantine. Na mjestu voljno!

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

30 Lifestyle

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

U SLUŽBI LJEPOTE I ZDRAVLJA

Svečano otvoren Centar dentalne i estetske medicine dr. Ane Bekić Prisustvovali su brojni uzvanici iz društvenog i političkog života, klijenti dr. Ane Bekić, obitelj i prijatelji foto lucija komaić

Centar dentalne i estetske medicine dr.

Ane Bekić svečano je otvoren u petak navečer u hotelu Rixos Premium Dubrovnik.

U novoj ustanovi pružat će se usluge estetske i dentalne medicine. Na sve-

čanom otvorenju prisustvovali su brojni uzvanici iz društvenog i političkog života, klijenti dr. Ane Bekić, obitelj i prijatelji.

Dr. Marijo Bekić prigodnim riječima obratio se okupljenima naglasivši kako se kli-

nika njegove supruge simbolično otvara na blagdan Sv. Apolonije, koja je zaštitnica stomatologa. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u realizaciji ove nove ustanove.

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Lifestyle 31

32 Fotogalerija

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

MAŠKARE PREUZELE GRAD

Ni maske nisu mogle sakriti osmijehe i odličan provod Ultimi od karnevala su održani u utorak u Revelinu čime je zaključen ovogodišnji Dubrovački karnevo. Bilo je tu maškaranih zabava, đireva školaraca i vrtićke djece, tratamenta uz makarule i krafene, a prizore veselja i kreativnih maski, donosimo u fotogaleriji.

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ, IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Opuštena ekipa

Ne zovi mama doktora!

Pregršt zabave i u Studentskom domu

Vesele ‘štrumfete’

Fotogalerija 33

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Fride s Ultima od karnevala

Veliki ples malih maškara

S Ultima

Maškarani tratamenat uz šporke makarule

Kreativni školarci

34 Fotogalerija

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

MATURALNE ZABAVE

Ne, to nisu filmske zvijezde, to su naši maturanti!

Maturanti Gimnazije Dubrovnik, Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik i Biskupijske gimnazije Ruđera Boškovića prošlog su vikenda proslavili svoje maturalne večeri. Krasna je mladost zablistala u večernjim haljinama i odijelima, a najljepši modni dodatak bio je – osmijeh. Čestitamo im i želimo svu sreću u životu!

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ, ŽELJKO TUTNJEVIĆ, KARLA KOLUNĐIJA

Kate Lujo i Toni Čeović simpatični voditeljski duo

Osmijesi sve govore

Crno-bijeli svijet

‘Turisti’ proslavili sa stilom

Fotogalerija 35

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Koja emocija!

Modno su se uskladili za nezaboravnu večer

Mladi, zgodni i pametni

Krasna mladost Gimnazije Dubrovnik

Divni maturanti Biskupijske gimnazije Ruđera Boškovića

36 Zabava

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

KONAVOSKA EUROVIZIJA

Renato Benković pobjednik Konovizije, titulu osvojio Obod U napetoj završnici, drugo mjesto je zauzela Karmen Bogdanović koja je predstavljala Pločice, a treće Petar Klaić i Miho Duper, predstavnici Komaja FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

Kate Lujo i Toni Čeović simpatični voditeljski duo

Konovizija, sad već kultno konavosko natjecanje u pjevanju, održana je u subotu navečer u hotelu Croatia, a pobjednik ovogodišnjeg izdanja je Renato Benković koji je s pjesmom ‘Kap po kap’ Divljih jagoda nastupao za Obod.

U napetoj završnici, drugo mjesto je zauzela Karmen Bogdanović koja je predstavljala Pločice, a treće Petar Klaić i Miho Duper, predstavnici Komaja.

Voditelji ovogodišnje Konovizije bili

Na Konoviziji je vazda pozitiva

S pozornošću se pratio svaki nastup

su osnivač i idejni začetnik projekta Toni Čeović te Kate Lujo, a kao poseban gost nastupio je Luka Nižetić. Zabave i veselja ni ove godine nije nedostajalo, zbog čega su zapravo svi pobjednici.

Petar Klaić i Miho Duper - duo koji je dobio ogroman aplauz

Zabava 37

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Renato Benković, predstavnik Oboda, odnio je pobjedu

U posebnom dijelu večeri nastupio je Luka Nižetić

‘I mi bismo mogli nastupati sljedeće godine’

Marjan Lipanović pjevao je za Dubrovnik

Oduševljena publika

Anamarija Milković predstavljala je Dubravku

Karmen Bogdanović je predstavljala Pločice - malo joj je falilo za pobjedu

38 Fotogalerija

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Niko, Laura, Mihael i Marija - uvijek je lijepo s maturalne zabave sliku s partnericom i roditeljima imati, u albumu je vrijedi sačuvati

Patrik, č.s. Marta, Marija i Dominik - budući pomoćni kuhari sa razrednicom oduševljeni su svojom maturalnom zabavom

Duško, Petra, Loreta i Laura - nitko sretniji od muža i tate u društvu svojih “cura”

Karmen i Dora - baba i unučica jedna su drugoj i najdraža prijateljica

Marina i Drago - uvijek im je iz Župe u Grad doći drago

Paulina i Željka - nisu (pre)daleko Dubrovnik i Split, ali drage sestre svejedno ne mogu često zajedno bit’

Fotogalerija 39

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Vlaho i Ivica - sin i otac su ponosni Dubrovački trombunjeri, od mlađega o trombunjerima puno zanimljivosti čuju školska dječica

Oliver, Mia, Leo, Nora i Jelena - po tome kako djeca rastu se najlakše vidi brzi protok vremena

Jadranka i Violeta - radosno iščekivanje da njihova maturantica Marijana s, partnerom Petrom, niz crveni tapit došeta

Antonija i Patrik - od prvog trenutka poznanstva ljubav je počela i traje zauvik

Luna, Sandra, Ivan i Dora - obitelj se svojoj najdražoj maturantici na maturalnoj zabavi pridružiti “mora”

Nastavnici i osoblje TUŠ - škola je već dugo i tradicionalno od izvrsnosti i sudjeluje u Regionalnom centru kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo, svi sa svojim učenicima rade stručno i s puno radosti

40 Priče o moru i brodovima

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

SKLADNO GRAĐENI KRUZER

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

APOLLON XI Dubrovnik je koristio kao home port, a ime je dobio po svemirskom brodu koji se prvi spustio na Mjesec Prvi put uplovljava u grušku luku 15. rujna 1971. godine, da bi se u sljedećih devet godina ovamo vratio ukupno 20 puta Skladno građeni kruzer prvi put uplovljava u grušku luku 15. rujna 1971. godine, da bị se u sljedećih devet godina ovamo vratio ukupno 20 puta, od čega po dva puta 1974. i 1975. koristi Dubrovnik kao svoj home port verpoola. Krštena imenom IRISH COAST zaplo-

Medu brojnim putničkim kruzerima koji su sedamdesetih godina prošlog stoljeća redovito vila je pod britanskom zastavom 17. listopada uplovljavali u grušku luku bio je i APOLLON XI, iste godine u sestrinskoj floti Burns & Laird Likojeg na priloženoj fotografiji vidimo na ve- nes na dobro uhodanoj noćnoj pruzi Belfast zu uz još jedan grčki brod, dobro nam zna- - Liverpool. ni ATALANTE. Imala je 3824 bruto registarskih tona, bila je Putničko-teretna novogradnja broj 1461 pori- duga 103,5 i široka 15,7 metara. Dva desetcilinnuta je u more 8. svibnja 1952. godine s navo- darska motora Harland & Wolff diesel pogonza brodogradilišta Harland & Wolff u irskom ska stroja ukupne snage 4849 kW koja su joj Belfastu za kompaniju Coast Lines Ltd. iz Li- preko dvije propele omogućavala plovidbu br-

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Priče o moru i brodovima 41

Svoja prva krstarenja započinje sredinom svibnja sljedeće godine tičući luke: Pirej, Iraklion, Rodos, Kos, Patmos, Delos, Mikonos te povratkom u Pirej. Do konca 1969. godine tri puta mijenja ime, prvo u SEMIRAMIS I, nedugo potom u ACHILLEUS te konačno u APOLLON XI, nesumnjivo pod snažnim dojmom prvog iskrcavanja ljudske posade na Mjesec u misiji Apollo 11 u srpnju iste godine.

Raspremljen je u filipinskoj luci Batangas na jugozapadnom otoku Luzon nakon što ga je sredinom listopada 1989. poharao tajfun “Dan” i toliko ga demolirao da je REGENCY odmah morao biti ponuđen za prodaju u staro željezo

zinom od 17 čvorova. Mogla je prevoziti ukupno 1200 putnika i 880 tona generalnog tereta.

TRI IMENA, POSLJEDNJE NAJZANIMLJIVIJE IRISH COAST održava redovne putničko - teretne pruge između irskih luka Cork, Belfast i Dublin, velškog Fishguarda, engleskog Liverpoola i škotskog Glasgowa sve do sredine kolovoza 1968. godine kada je prodan u Grčku gdje ga je kupio karizmatični brodovlasnik George Potamianos za svoju tvrtku Epirotiki Steamship Navigation. Preuređen je u Pireju u brod za kružna putovanja maksimalnog kapaciteta prihvata 343 putnika pod imenom ORPHEUS.

PRESUDIO MU TAJFUN Skladno građeni kruzer prvi put uplovljava u grušku luku 15. rujna 1971. godine, da bị se u sljedećih devet godina ovamo vratio ukupno 20 puta, od čega po dva puta 1974. i 1975. koristi Dubrovnik kao svoj home port. Ostalo je zabilježeno da je u jednotjednoj plovidbi započetoj u Veneciji 7. svibnja 1976. godine APOLLON XI posjetio luke Dubrovnik, Krf, Catania i Napulj.

Posljednji put posjetio je naš grad 28. listopada 1979. godine. Već sljedeće godine ime modificira u APOLLON 11 da bi 1980. bio prodan panamskom brodaru Corporacion Naviera Intercontinental de Panama za kojeg medu filipinskim otocima plovi pod još jednim novim imenom, ovaj put REGENCY. Raspremljen je u filipinskoj luci Batangas na jugozapadnom otoku Luzon nakon što ga je sredinom listopada 1989. poharao tajfun “Dan” i toliko ga demolirao da je REGENCY odmah morao biti ponuđen za prodaju u staro željezo. Otegļjen je u Manilu u rezalište Navotas gdje je uskoro završio u hrpi sekundarnih sirovina.

42 Sport

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

ODBOJKA

Može li tko zaustaviti odbojkašice Dubrovnika?

Trener Barić: „Sada se svi oštre na nas” Dubrovkinje u Prvoj ženskoj ligi ove sezone u 14 utakmica imaju svih 14 pobjeda. Jedan su od glavnih favorita za ulazak u najviši rang – Superligu. No, morat će se još puno „naigrati” kako bi došle do tog cilja. U tome će im pripomoći nekoliko novih imena Posljednje, 14. kolo Prve ženske lige ponudilo je derbi susret u Gospinom polju. Prvoplasiranom Dubrovniku stigao je zagrebački Olimpik. Jedan od glavnih konkurenata s vrha tablice, koji je uoči susreta imao deset pobjeda i tri poraza. Meč je u Gospinom polju trajao dva i po’ sata. Prvi set pripao je Zagrepčankama (22:25), a imale su gošće i servis za uzimanje drugog seta (22:24). Tada se dogodio jedan od dva velika preokreta Dubrovnika u ovom susretu. Uspijevaju se vratiti (26:24), i izjednačiti meč na 1:1. Treći set uzele su Dubrovkinje (25:21), a četvrti ponovno Olimpik (19:25).

Kao i u prvom međusobnom ogledu ove dvije ekipe ove sezone, stvari su se rješavale u petom setu. Uspjele su Dubrovkinje u Zagrebu doći do pobjede, ali i u Gospinom polju prošlog vikenda. Tada se dogodio još jedan preokretu u susretu. Naime, Olimpik je peti set otvorio vodstvom (2:6), da bi Dubrovkinje fantastičnom serijom vratile rezultat i u konačnici pobijedile set (15:10). Konačnih 3:2 i velika, nova dva boda.

EKIPA S POBJEDNIČKIM MENTALITETOM U više susreta ove sezone Dubrovnik je bio u rezultatskom zaostatku, što bi do kraja meča odbojkašice trenera Leonarda Barića uspjele nadoknaditi. I uspjele bi to svaki put, jer i dalje ih nitko nije uspio savladati u drugom rangu hrvatske odbojke. „Olimpik je odigrao dobro. Naravno, mi smo to dozvolili. Nismo bili skoncentrirani kod jednostavnih lopti, dali smo im puno poena. Došli su ovdje nadigravati se. Sada smo u drugačijoj situaciji nego prije. Sada se svi oštre na nas i zato moramo podni-

jeti ulogu favorita” – rekao je nakon utakmice trener Dubrovnika Leonard Barić.

Zadovoljna je nakon utakmice bila i kapetanica, Sinjanka Doris Buzolić, koja već nekoliko sezona brani boje dubrovačkog kluba. „Jedna vrlo teška utakmica za obje ekipe. Iziskivala je puno napora. Ovaj put je sreća bila na našoj strani. Preokreti i takve situacije su nešto što nas krasi ove sezone. To neko zajedništvo” – istaknula je Buzolić.

OSVAJANJE PRVE LIGE NE JAMČI PLASMAN U SUPERLIGU...

Dubrovnik i dalje gleda sa samog vrha tablice, 14 pobjeda i bez poraza. Slijede Mladost II i Veli Vrh (omjer 11/3), pa onda Olimpik (10/4). Olimpik su Dubrovkinje svladale, a sljedeća dva protivnika su upravo spomenuti prvi pratitelji. Najprije Veli Vrh u Puli (subota, 17. veljače u 20 sati), a zatim u Gospino polje stiže Mladost II. Tri kola zaredom su ujedno i tri najvažnije utakmice ovog dijela sezone.

Dubrovkinje su veliki bodovni odmak već napravile pa bi eventualnim pobjedama u sljedeća dva kola napravile korak prema osvajanju naslova u Prvoj ženskoj ligi. No, to ih i dalje ne bi vodilo u najveći rang, već bi Dubrovkinje i kao pobjednice Prve lige, morale igrati kvalifikacije za Superligu. Takve, vrlo diskutabilne propozicije natjecanja donesene su malo prije početka ove sezone. Bilo kako bilo, pobjednik Prve ženske lige igrat će doigravanje s desetom ekipom Superlige, gdje ih ukupno ima 12. U ovom trenutku oko desetog mjesta Superlige „vrte” se ekipe Split, Don Bosco i Nebo. Ekipe s dosta superligaškog iskustva.

Piše Rafael Barkiđija foto rafael barkiđija

Sport 43

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Milica Đukić i Julia Oliveira nove su igračice ŽOK Dubrovnik, uskoro se priključuje i Nika Stanović

nom Dubrovkinjom koja se uoči ove sezone vraNAPAD NA SUPERLIGU S TRI NOVA IMENA Dubrovnik se zbog svega toga pojačao na poziciji tila u dubrovački klub. srednje blokerice i tehničarke. Za ovo prvo pristi- „Mi se generalno spremamo za nešto što će se dogla je Milica Đukić, 24-godišnja srpska odbojkaši- goditi za dva mjeseca. Napravili smo zalihu na taca, koja je do sada igrala za niz sveučilišta diljem blici od nekoliko bodova prednosti, pa se možemo SAD-a. Pristigla je i 21-godišnja Brazila Julia Olveira, lijepo spremati za te bitne stvari. A to je osvajanje kojoj će ovo biti prvi izazov van Brazila. U klub se prvog mjesta, nadam se, i kvalifikacije za Superlivraća i Nika Stanović, 30-godišnja Konavoka, ko- gu. Bit će tada prostora za sve igračice. Prvenstveja je u Kaštelima osvojila naslov prvakinja Hrvat- no moramo naglasiti da su protiv Olimpika, domaske, a uz to je bila i naša reprezentativka. U Kašte- će cure iznijele teret” – ističe Barić, riječki strateg lima je bila suigračica s Larom Dežulović, još jed- na klupi Dubrovnika.

STOLNI TENIS

Završila zimska pauza, pituri krenuli po peti naslov prvaka Lijepe Naše!

Stolnotenisači Libertas Marinkolora, aktualni prvaci Hrvatske, s dvjema su pobjedama ušli u drugi dio sezone Superlige. I dalje su jedina momčad bez poraza u tom natjecanju. Uskoro je na rasporedu meč koji bi mogao biti vrijedan titule Piše Rafael Barkiđija

Uvjerljivih 3:0 na gostovanju kod osječ- bjeda” – rekao je kapetan Libertas Makog Vodovoda i istih 3:0 u Požegi, pobje- rinkolora Miho Simović. de su kojima su Miho Simović, Filip Čipin Pituri u 12 mečeva imaju 12 pobjeda. Po i Tomislav Japec krenuli u drugi dio se- omjeru, sljedeća najbolja momčad je STK zone ovog natjecanja. Jasno, u tim su- Zagreb (11 pobjeda, jedan poraz). U sljesretima Dubrovnik je bio izraziti favorit, dećem kolu, STK Libertas dočekuje Zas kolikim god da se respektom putova- dar (2. ožujka) i Split (3. ožujka) u B dvolo u Slavoniju. „Osijek nije nastupio u pu- rani Gospinog polja. No, pitanje prvaka nom sastavu. Požega je pak uvijek neu- moglo bi se riješiti sredinom ožujka, kagodna ekipa, pa smo znali da to mora- da gostuju upravo kod navedenog zamo odraditi sto posto. Protiv takve eki- grebačkog kluba. pe pad koncentracije može donijeti neu- „Oni su prošli vikend pobijedili varaždingodnu situaciju. Na kraju jedna lijepa po- ski StaRR u gostima, što pokazuje da su

spremni. Jedini poraz koji imaju je poraz od nas u Dubrovniku. Imamo mjesec i po’ za spremiti se za taj meč, i onda na glavu, kako se kaže. Čujem da se sprema i jedan bus navijača iz Dubrovnika, što će biti dodatni vjetar u leđa” – rekao je o meču sa Zagrebom Miho Simović.

Valja istaknuti kako dubrovački klub, koji je ove sezone premijerno nastupio i u stolnoteniskoj Ligi prvaka, čeka protivnika u četvrtfinalu Kupa Hrvatske. Bit će to pobjednik ogleda Velika Gorica i Pula.

Borba za duplu krunu tek se zakuhala.

44

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

ZVONIN JE SAŽETAK Zvonin je sažetak i mene i svijeta Disciplina mašte zanat akribije Sve što se i kako u zvoninu zbije Vazda stremi duši svakog čeljadeta Promišljanjem starca a igrom djeteta Zvonin zvoni kao kućne orlođije I sklad i ljepotu odkriva i krije Poniznosti pun a vrijedan pijeteta Ne godi tek duši mísli části duhu Već glasbu i ritam ostavlja u sluhu Uzbudljiva žudna zatajena slavlja Spašava me zbrke virtualna doba Nas dva smo sa svime pomireni oba Konteso zvonin me smiruje obnavlja

17/3/21//23,25

Ogledalo je ženin najbolji prijatelj – i plače i smije se s njom.

humanitarni prilozi MASLINA • Obitelj Aleksić, umjesto vijenca za pok. Ljubicu Tolja prilaže 50,00 EUR; • Obitelj Koprivec, u spomen na Ružu Dunatov, umjesto vijenca prilaže 40,00 EUR; • Zlatko Kovač, dar korisnicima Centra 10,26 EUR Udruga za Down sindrom DNŽ U spomen na pokojnog Zorana Puljizevića 60€ prilaže obitelj B. Capora. dva skalina Umjesto cvijeća za pok. Mariju Prkačin, 50 € prilaže obitelj Pakušić; U spomen na pok. Ninu Ivanović, umjesto vijenca, 270 € prilažu prijatelji iz 4.b razreda generacija 2003/2004 s razrednicom Lucijom Trojić; Zlatko Kovač donacija 10 €; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €; Baldo Mojaš donacija 20 €;

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

SELEKCIJA ODBOJKAŠICE NA SLICI

LIJEČNIK SPECIJALIST U GRANI MEDICINE

ZRAČNA LUKA

UDRUŽENJE OFFICE OF INTELITRANSITION GENTNIH INITIATIVES LJUDI

BOJA U KARTAMA

OKRUNJEN KLIP KUKURUZA

TULIPAN (reg.)

ITALIJA

OČEVA SESTRA

NAZIV

STIJEG, BARJAK

AUSTRIJA

MLADA ODBOJKAŠICA NA SLICI

INTERNACIONALIZAM ŽEN. IME, EMILIJA

KRALJICA SPORTOVA

ISTOK DJEVOJKA KOJA PJEVA OBREDNE PJESME

NOINA LAĐA ČUVENI FIZIČAR

NOTA SOLMIZACIJE

VULKAN U MEKSIKU

GRČKI BOG LJUBAVI

NOVO MESTO

PLIVAČ SPITZ

HEBREJSKO SLOVO

KRIPTON

GL. GRAD UKRAJINE

STANOVNICA GLAVNOG GRADA ALBANIJE

VRSTA PAPIGE VOLUMEN VRSTA POVRĆA

SNOVI

IVOVA ŠUMA, IVIK

VLADAR (grč.)

DOMAĆA ŽIVOTINJA

VELIKA VRUĆINA, ŽEGA

PRIJEVOJ NA VELEBITU

ELEKTRON

RIJEKA U MADŽARSKOJ

ŠALA

ISLAND TEKST KOJIM SE ISPRAVLJA POGREŠKA KRUH PEČEN U OSOBNOJ PEĆNICI

OVOG MOMENTA

GLUMICA, NINA

OTOK

TEMPO 3, 14

OPUS

SODAVPDA OTOČNA DRŽAVA U KARIPSKOM MORU

KRATICA ZA RIBONUKLEINSKI ACID TEZEJEV OTAC (grč. mit)

DODATAK HRANI (mn.)

STID

DUŠIK

ZEMLJA IZ KNJIGE J. R. R. TOLKENA

KRATICA ZA INDUSTR. PRECIZNOG ALATA

LIČANIN

ŽELJA ZA JELOM

OČEKIVANJE USPJEHA NATRIJ

PREDSJEDNIK HRVATSKE DREVNI GRAD U MEZOPOTAMIJI

ISTRAŽIVATI PIPANJEM POLUDRAGI KAMEN ADAPTIV. HARDVER. SUSTAV

GROBNE JAME

KAJDA

ARHITEKT BIJEDA

OZNAKA NA ČAMCIMA IZ TROGIRA

ALT

DUBROVAČKI DNEVNIK

UZVIK BOLA

VLASTORUČNO

RODITELJ SVETI

LEECE

VRSTA STIHOVNE ZAGONETKE

GLUMICA LUCY

VEZNIK

KALIJ

VODIK

RJEŠENJE: kozmopolitizam, atletika, Ema, I, do, Nikola Tesla, Eros, Mark, tav, Tiranka, kakadu, sni, mrkva, ivak, koza, jara, Alan, E, IS, Raba, vic, Erak, sad, pi, T, op, o, RNA, sram, Egej, nada, Zoran Milanović, Elam, opipavati, nota, rake, akik, TG, jad, otac, VR, a, akrostih, Liu, cija Hrvatske, H.

UČENIK OSNOVNE ŠKOLE

46 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Fiat Uno, proizveden 1998 godine, prešao samo 75000 km, benzinac, registriran do travnja 2024. Broj telefona: 486 841

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

9558339282, ponude slati na Whats App. Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046

Prodajem VW Touran, 2013. godište, prešao 412 000 km.

Cijena povoljna. 098 595 356

upit. Kontakt +385 98 9230 545

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem jednosoban stan u Šipčinama bračnom paru na duže vrijeme. Kontakt: (020) 425-906

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Iznajmljujem garažu - poslovni prostor u Prijevoru uz magistralu 30 kvadrata. 098 765 459 Iznajmljujem dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob: 098 679 111 PLOVILA Kupujem barku istranku s kabinom. Kontakt: (020) 425-906 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2.

Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu.

098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor.

Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Žu-

lanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

pe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623 P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom.

U blizini trgovina, škola, ambu-

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Mali oglasi 47

Dubrovački dnevniK petak, 16. veljače 2024.

Mali oglasi

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine.

Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076 Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem povoljno rezervoare, spremnike za tekuća goriva, 3 komada po 2 000 litara. Lokacija Lapad. Mob: 091 356 0301 Prodajem povoljno cijevi i blokove za dimnjak, šamotne fi 160 mm.Lokacija Lapad. Mob: 091 356 0301 Prodaje se restaurirana secesijska vitrina, 1900g. Visina 180 cm, širina 90 cm. Cijena po dogovoru. mob: 098 959 3769 Prodajem blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179 Kupio bih stari kameni puco i stare kamene stvari. 097 670 7137

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

USLUGE RAZNO Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664 Rezidba maslina, loze, kivi-

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica. ja, ruža, košnja trave, uređivanje okućnice, vrtova, dvorišta i sl. 0916143946 Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe,čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala.

Upiti na : 098 765 757 Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946 Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 12.2. do 18.2.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 19.2. do 25.2.

preminuli MAGDALENA KOVANDA 1935.

MARKO STJEPOVIĆ 1945.

ZORAN PULJIZEVIĆ 1947.

PERE ZEC 1935.

PERO LJEPOTICA 1952.

NINA IVANOVIĆ 1985.

MARA PATA 1929.

IVO DABO 1933.

BOŽA LIMOV 1932.

WALDEMAR OLSZEWSKI 1942.

ZVONKO MUSTAPIĆ 1942.

NIKOLA ZEC 1964.

LUKO NOVAK 1947.

PAVICA KOSTOPEČ 1953.

48 Zadnja

petak, 16. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

VELIKA DJELA VELIKIH LJUDI

‘Tate’, dubrovačke umjetnice i građani prikupili preko 20 tisuća eura, sve ide u humanitarne svrhe Novac će biti iskorišten za potrebe stipendiranja dubrovačkih učenika i studenta u teškoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji foto goran mratinović

Na drugoj humanitarnoj aukciji udruge Tata je tata održanoj u Studentskom domu, licitacijom i prodajom umjetničkih djela ukupno je prikupljeno čak 20,350 eura. Tako je 13 umjetničkih djela renomiranih umjetnica našlo svoje nove domove, a novac će biti iskorišten za potrebe stipendiranja dubrovačkih učenika i studenta u teškoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji. „Naše drage umjetnice: Lena Kramarić, Nikolina Šimunović, Katarina Ivanišin, Ivana Selmani, Jasmina Runje, Antonia Rusković Radonić, Aida Hebib Raguž, Iris Lobaš Kukavičić, Iva Laterza

Obuljen, Dubravka Tullio, Romana Milutin Fabris, Ivona Šimunović i Katarina Alamat Kusijanović spremno su dale zalog za budućnost i obrazovanje naše djece baš kao što su to lani učinili njihovi muški kolege.

Humanitarna udruga Tata je tata Dubrovnik svojom drugom uspješnom aukcijom, uz podršku svih navedenih, nastavlja s gradnjom fonda za školovanje onih koji nemaju zaleđe, a kojima se nadamo barem malo pomoći na njihovom životnom putu i obrazovanju sve u htijenju da mi budemo bolji, a s nadom kako će nas djeca kojoj

pomognemo jednog dana graditi u bolje društvo. Odgovornost je velika, ali uz ovakvu podršku i veliko srce naših sugrađana bez imalo sumnje gledamo u budućnost“, poručili su iz Udruge.