Dubrovački dnevnik br. 181

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

Grgo Jelavić/PIXSELL

Petak, 9. veljače godina V. / broj 181 / 2024. / issn 2718-3742

UGOSTITELJI SUGLASNI:

STRADUN ZIMI NE SMIJE BITI ZATVOREN! stranica 4

ZASAD SE NEĆE STARIM

PARIZ JE TO

GODINA DANA OD NESREĆE

NEVJEROJATAN

PUTEM, ALI…

VEĆ UVEO

U KOJOJ JE POGINULA

PROPUST

Vozači sanitetskih vozila: ‘Zbog plaćanja cestarine najviše ispaštamo mi s najvećom kilometražom!’

Dubrovački političari o tome trebaju li vlasnici SUV vozila plaćati veću cijenu parkinga

stranica 8

stranica 14

RUSKA PLESAČICA

Bili smo u pristaništu u Prapratnom i provjerili što se učinilo

Kako je zbog greške Hrvatskog plivačkog saveza Vlaho Nenadić ostao bez Svjetskog prvenstva u Dohi

stranica 18

stranica 34

2

Uvodnik

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Reducirala sam malo!

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Fotografija na naslovnici Grgo Jelavić/PIXSELL Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

Piše Vjera Šuman

T

ko to kaže, tko to laže da je Plenki zaprijetio DORH-u zbog slatkih poruka koje su sasvim privatnog karaktera. Normalno je da je privatnog karaktera poruka - nitko te neće uhititi. Još je pri tom i lažljiva s očitom namjerom da se Lipu dovuče u svoj stan. Srećom, nije ni Lipa od jučer pa mu plan nije uspio. Ali to što Turud nije neki frajer koji bi svojim zanosnim šarmom fascinirao Lipu, nema nikakve veze s njegovim neprikosnovenim i neupitnim sudačkim autoritetom. To je jučer potvrdio i najjači pravni autoritet na našim prostorima, stanoviti Skejo. Plenki je s potpunim pravom jasno i glasno poručio DORH-u - ne gurajte prstiće gdje vam nije mjesto. Ruku na srce, ne guraju oni prstiće ni tamo gdje im jest mjesto. Ali to nije tema. akle, ne radi se ni o kakvoj prijetnji izvršne vlasti DORH-u. Ma dajte, molim vas! Samo je rekao da svi trebaju biti unutar svojih ovlasti, što je potpuno točno i još je nešto objašnjavao o voajerizmu nacije. Zato, ako Možemo! hoće stajati noćima pred ili

D

iza saborske ograde, nitko im to ne brani. Drugima to ne pada na pamet, čemu se tramakat čitavu noć dok svi ostali spavaju i živo ih boli briga hoće li Turudić ‘biti ili ne biti’? Hrvati ne vole prosvjedovati, osim u betulama. Dobro, eventualno na ulice izlaze i zbog nogometnih sukoba. Ako mi jest, a jest, izričaj na ovu temu malo reduciran, neka odmah bude jasno da je to potpuno opravdan reducirani izričaj. Sam premijer je objasnio kako je reduciran izričaj potpuno legitiman, pa možda ponekad, je li, i neophodan. Sve logično. aš Ustavni sud ne koristi reducirane izvještaje jer za to nema nikakve potrebe. Oni su, kao najviši ustavni autoritet, objavili kako je odluka o zabrani rada nedjeljom ustavna, jednako kao i novoskrojene izborne jedinice. Potpuno je u skladu s hrvatskim Ustavom zabrana rada trgovcima, osim onih 16 nedjelja jer je to jedan oblik održavanja socijalne ravnoteže, što je i logično jer u Ustavu piše kako smo mi i socijalna država.

Zaštita u tom smislu nije potrebna

N

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

za ugostiteljske radnice i radnike, za ‘pumpađije’ kao ni za ostale djelatnosti koji mogu i/ili moraju raditi nedjeljom, koliko god im volja. I opet neki napadaju naše vrle ustavne suce kako pogoduju vladi pred izbore. Niđe veze, sve su to vrsni stručnjaci i znalci kakvih se ne bi postidjela ni Srbija, a kamoli neka druga jednako tako demokratska zemlja. emam pojma što je profesorici ustavnog prava Ani Horvat Vuković, koja kaže kako bi takvu odluku Ustavnog suda, bez problema, srušio student prve godine prava i dodaje :“ Zašto drugi radnici ne zaslužuju jednaku skrb Države za ravnotežu svog poslovnog i privatnog ži-

N

vota? Takva arbitrarna pod - uključivost jasno upućuje da usvojena mjera nije prikladna za ostvarenje navodnog cilja.“ Mislila sam kako Zoki lupeta, kao obično, kad je rekao kako Ustavni sud treba ukinuti jer ne služi ničemu. Sad vidimo da služi! U nekim nedemokratskim državama kompletno pravosuđe, jednako kao i policija i sve druge institucije, su pod kontrolom vladara, kako god se on zvao, jednako kao i svi mediji i to je tako.

Srećom, u nas nema o tome govora.

U nekima od tih država narod se buni i prosvjeduje, u nekima ne. Šute u nadi kako ih to ne dotiče. I to je tako. sad, cjelogodišnji turizam koji zazivamo, neradnim nedjeljama

E

Uvodnik 3

mogao bi biti u problemu. Ili je možda namjera sasvim suprotna. Nedjeljom nema ni hrane, ni suvenira, ali hoteli sve to imaju. Prema tome, cjelogodišnji turizam odnosi se na hotele, što je indirektno potvrdio i Ustavni sud. Jedino u privatnom smještaju turisti trebaju kruh i neke namirnice, barem za doručak. Imaju peh kad dođu u travnju ili listopadu ako u međuvremenu butige potroše svojih 16 nedjelja. Polako, ali sigurno, smanjit će se udio turističkog kolača malim turističkim poduzetnicima i domaćinstvima. Država dugoročno i pametno planira, samo mi toga nismo svjesni.

Nemojte se nervati, nego uživajte u suncu, vrag odnio i pare. Eto vas.

4 Aktualno

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

TURIZAM

Ugostitelji poručuju da su za dogovor i komunikaciju: „Stradun zimi ne smije biti zatvoren“ Od iduće zime u Gradu bi trebalo biti otvoreno više lokala.

Najavljen je pozamašan broj letova pa turisti moraju imati i konkretnu ponudu, a ne papirom oblijepljene zatvorene izloge

Robert Jasprica, Dalmatino: „Uvijek se nadam da ćemo imati koristi od rada zimi, ali to se do sada još nije ostvarilo. Uvijek je ta ista tema iz godine u godinu, priča se da će iduće godine biti puno više gostiju, pa onda opet ništa“

O zimskom ili cjelogodišnjem turizmu u Dubrovniku priča se već godinama, no on do sada nije realiziran. Iako u gradu svake godine boravi određeni broj turista i kroz zimske mjesece, on do sada nikada nije bio dovoljno značajan da bi se moglo govoriti o ostvarenom turizmu u hladnijim mjesecima. Pretpostavka turizma u Dubrovniku, kako ljeti, tako i zimi, su letovi, a njih do sada gotovo nije bilo nakon polovine studenog pa sve do ožujka.

Od iduće godine stvari bi se trebale promijeniti, irski avioprijevoznik Ryanair najavio je uspostavljanje baze u Dubrovniku i letove prema 18 europskih destinacija. Predstavnici Ryanaira ove su zime tako prošetali Gradom i neugodno se iznenadili brojem zatvorenih lokala. To je ponukalo dubrovačkog gradonačelnika da još jednom u fokus razgovora stavi zimski turizam, ovaj put puno ozbiljnije, pa najavljuje i razgovor s ugostiteljima.

GRAD ĆE U DOGOVOR S UGOSTITELJIMA OKO RADA ZIMI „Kroz veljaču ili najdalje ožujak ćemo imati službeni sastanak s ugostiteljima kako bismo se dogovorili što ćemo, posebno za zimu koja je pred nama, s obzirom na najave

Većini ugostitelja zimski mjeseci računicu vode u minus, no gradonačelnik poručuje da računicu treba bazirati na 12 mjeseci, a ne samo na sezoni

zimskih letova Ryanaira. Mislim da moramo postići zajednički dogovor na zadovoljstvo

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

Gradonačelnik Mato Franković najavio je sastanak s ugostiteljima zbog dogovora oko rada u zimskim mjesecima jer kaže – grad izgleda otužno, kao da spava, a Ryanair nam planira dovesti veći broj turista

Aktualno 5

svih“, rekao je gradonačelnik i poručio kako kroz jedini institut koji imamo, a to su javne ne moraju svi raditi, no i kako dio lokala mo- površine, s druge strane sustezanje ili slično ra biti otvoren.

– financijski podizanje cijena javne površine u slučaju nepridržavanja određenih pravila.

To trebamo partnerski razraditi jer nije real„Napravit ćemo prijedlog ugostiteljima kako no da svi restorani i suvenirnice budu otvobi trebalo raditi i koji broj bi trebao biti otvoreni istovremeno, zato mislim da možemo ren u zimskim mjesecima“, kazao je Franković postići jedan partnerski dogovor“, zaključio i dodao kako će prijedlog uskoro biti gotov. „Nažalost, sad je u povijesnoj jezgri tek neko- je gradonačelnik. liko objekata otvoreno, a gostiju i dalje ima.

Grad otužno izgleda, posebno kad se zalijepe A ŠTO KAŽU UGOSTITELJI? oni bijeli papiri na izloge. Grad uistinu izgle- Robert Jasprica, vlasnik restorana Dalmatida kao da spava i zato je važno promijeniti no i Bokar u Gradu, koji su otvoreni kroz cinačin razmišljanja“, rekao je Franković i po- jelu godinu kaže – financije ne idu u plus, a jasnio kako smatra da u Dubrovniku sezona održavanje itekako košta. traje 365 dana pa i da financijsku uspješnost treba bazirati na 12 mjeseci, a ne 10. „Moje razmišljanje je malo drugačije od većine ugostitelja jer imam 13 stalno zaposlenih „Negdje dobiješ, a negdje izgubiš, ali u ko- ljudi i samo tri sezonca, pa zbog održavanja načnici je važno da na kraju kalendarskih radne snage radimo i zimi, ali da tu ima ne12 mjeseci bude plus“, pojasnio je Franko- što financijske isplativosti – ne, skupiti ne vić pa otkrio neke detalje budućeg prijedlo- mogu ništa. ga za ugostitelje. „Uvijek se nadam da ćemo imati koristi od „Ići ćemo u sustav javnih površina. Poticanje rada zimi, ali to se do sada još nije ostvarilo.

U siječnju je u Gradu posebno pusto, jer i rijetki koji zimi rade prve dane siječnja iskoriste za kolektivne godišnje odmore

6 Aktualno

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Uvijek je ta ista tema iz godine u godinu, priča se da će iduće godine biti puno više gostiju, pa onda opet ništa. Već 14 godina Dalmatino radi cijelu zimu i uvijek je isto. Ipak, ove godine mi se čini nešto ozbiljnija priča o letovima, pa ako se to realizira bit će više posla.

No onda opet trebamo razmisliti – ako dođe do otvaranja 20 ili 30 objekata zimi, onda opet neće biti posla za svih, dakle treba balansirati“, govori Jasprica i dodaje još jednu kariku u jednadžbu zimskog rada.

TREBA RAZMIŠLJATI I O UVJETIMA ZA RAD ZIMI „Ako letovi Ryanaira i dovedu više ljudi, trebamo razmišljati imamo li uvjete za rad zimi, recimo unutarnji prostor u restoranu neki nemaju. Onda se postavlja pitanje imaju li ugostitelji dovoljno ljudi jer već sada postoji problem s radnom snagom, a oni koji rade trebaju se i odmoriti nakon sezone, onda je tu i pitanje cjelogodišnjeg smještaja za više radnika i tako dalje“, iznosi Jasprica. „Uvijek sam za komunikaciju i zajednički rad, ali onda ta komunikacija mora biti u svim temama. Recimo, još Prijeko nisu iskopali, a trebali su nakon Sveta tri kralja. Nitko nam ništa ne odgovara, a ja sam ozbiljan ugostitelj i prvi sam za komunikaciju. Upravo zato što sam ozbiljan i mogu raditi cijelu godinu, pa i ako gubim, želim graditi nešto dobro“, zaključuje Jasprica.

RAČUNICE NEMA, ALI… Jedan dubrovački ugostitelj koji je s nama podijelio svoja razmišljanja, a želio je ostati anoniman, ističe kako je ove zime pokušao raditi 12 mjeseci i tvrdi – računice nema. „Imam lokale u Gradu i otvoreno ću reći da je to minus. Zaposleno je dosta ljudi na devet i 12 mjeseci, radili smo Badnjak, doček Nove godine, cijeli prosinac, ali meni je to bio minus“, iznosi i nadovezuje se kako se slaže s gradonačelnikom kako je dogovor potreban i kako neki lokali trebaju biti otvoreni ako dogodine bude turista. „Ako on, odnosno Zračna luka stvarno misle dovesti više gostiju to je odlično i podržavam dogovor kad će tko raditi. Jasno je da se teško može dogovarati s nekim tko je u privatnom prostoru, ali razgovor s ljudima koji je potaknuo je najbolji način. Dakle, priča i dogovor da, a prijetnje ne. Meni osobno ne bi bio problem raditi potencijalno jednu zimu u pet godina“, kazao je ovaj dubrovački ugostitelj. „U normalnom biznisu gdje se ne priča o se-

Ugostitelj iz Grada: „U normalnom biznisu gdje se ne Od iduće godine Ryanair bi trebao dovoditi turiste i zimi pa će prizori zatvopriča o sezonskom renih lokala, svi se nadaju, biti prošlost poslu je u redu da zonskom poslu, onda je u redu da se finan- se financijski podcijski podvlači crta na kraju 12 mjeseci. On- vlači crta na kraju da postoji mogućnost da se minusi iz nekog 12 mjeseci. Onda mjeseca isprave u drugome, mi tu mogućnost nemamo jer nam prvo trebaju gosti. Samo postoji mogućnost moram podsjetiti na gradonačelnikovu izja- da se minusi iz vu prije nekoliko godina kada je kazao da je nekog mjeseca cjelogodišnji turizam u Dubrovniku floskula i da gradu treba vrijeme za regeneraciju. isprave u drugome, Iskreno, Dubrovnik u siječnju i veljači može mi tu mogućnost spavati što se tiče dosta ljudi, odmaraju se jer je praktički nemoguće raditi cijelu godi- nemamo jer nam nu tempom koji se radi ovdje“, govori pa do- prvo trebaju gosti“

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

daje sličnu opasku kao i njegov kolega ugostitelj Jasprica.

domaći mogu sjesti u zimsko doba kada svi ipak imaju više vremena za odmor i druženje. „Nas se to neće posebno ticati jer mi svakako „Za cjelogodišnji rad trebao bi nam sigurno ne zatvaramo zimi. Tu nismo neko posebno 30 posto veći broj zaposlenih ljudi u svim mjerilo, velika smo tvrtka, imamo dosta zaobjektima, od restorana do hotela i doma- poslenih i tako radimo. Jasno je da tu finanćinstava, gdje bi svi ti ljudi živjeli kad ni sad cijske računice nema ni blizu, ali smatramo nema dovoljno smještaja za radnike? Neke da smo na takvoj lokaciji gdje ne bi bilo u restvari su i fizički nemoguće. Naravno da je du zatvoriti“, poručuje Ivušić i dodaje da je više gostiju zimi dobra stvar, a da jednom u jedino vrijeme u godini kada Cele eventualpet godina moji ljudi i ja moramo držati otvo- no ne radi - dva tjedna u siječnju kada radreno svih 12 mjeseci, to nam ne bi bio pro- nici koriste godišnje odmore. blem“, zaključuje. „Smatram da bi barem lokali na Stradunu treNEŠTO UZMEŠ, NEŠTO VRATIŠ GRADU bali biti otvoreni cijelu godinu po dogovoru.

Tomislav Ivušić iz Cele kaže kako oni odluku Naravno nije potrebno ni da svi u isto vrijepozdravljaju, a bez obzira na ishod oni su i me budu otvoreni, ali potpuno prazan Grad, prije, pa će i dalje raditi cijelu godinu. Upra- to nikako“, ističe Ivušić no dodaje i kako ravo Ivušić artikulira neke stavove koji se če- zumije svoje kolege ugostitelje koji s obzisto mogu čuti među građanima, a može se rom na povećanje troškova baš svega i nesvesti u nekoliko riječi – ako od grada uzimaš, mogućnosti pronalaska cjelogodišnjeg smjeonda gradu i daj nešto zauzvrat. To nešto u štaja za radnike ipak zatvaraju svoja vrata u ovom je slučaju mjesto na Stradunu gdje i zimskim mjesecima.

Aktualno 7

Tomislav Ivušić, Cele: „Jasno je da financijske računice u zimskim mjesecima nema ni blizu, ali smatramo da smo na takvoj lokaciji gdje ne bi bilo u redu zatvoriti“

8 Aktualno

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

NOVOSTI NA AUTOPUTU

Sanitetska vozila moraju plaćati cestarinu, vozač Čikor: „Najviše ispaštamo mi koji imamo najviše prijeđenih kilometara u Hrvatskoj“ Hoće li se ili neće sanitetski prijevoz odsad odvijati starim putem, jedna je od glavnih tema koja je zaokupila građane ovih dana. Provjerili smo što o tome kažu u Domu zdravlja, ali i koliko je uopće zahtjevan taj posao Početak veljače donio je novost koja nije nimalo „sjela“ građanima. Radi se o tome da vozila sanitetskog prijevoza moraju plaćati cestarinu, a u prvim informacijama Doma zdravlja Dubrovnik rečeno je da ta promjena znači da će se odsad medicinski prijevozi iz ustanove voziti starim putem, osim ako korisnik sam ne plati cestarinu. Ta objava izazvala je niz reakcija onih koji su bili pacijenti, ali i onih koji su svjesni da im jednog dana takav prijevoz može zatrebati. Zaredali su se komentari. „Pa je li ovo moguće? Ovdje se više ne zna tko je lud, a tko pametan?“, stoji u jednom od komentara, a nastavlja se nizom onih u istom tonu. „Bože moj ima li kraja? Ja sam bila pacijent koji je ìšao samo do Splita, pa do ulaska na autocestu. Ajme meni, uz dužno poštovanje vozača i pratnje, bilo je grubo, a zamislite tako do Splita ili Zagreba“, piše jedna od čitateljica. I tako redom… Šok i nevjerica oko ove odluke, koja se nekima možda čini kao mala stvar, ali onima koji su putovali van Dubrovnika i starim i novim putem, definitivno značajna.

Dan nakon ove objave, stigla je informacija iz Doma zdravlja Dubrovnik da se odluka odgađa za 1. ožujka, no ipak nije tako. Za pojašnjenje smo pitali ravnatelja ustanove Branka Bazdana, koji nam govori kako se radi o odluci dijelom Hrvatskih autocesta, a dijelom Ministarstva prometa, koji su donijeli novi Pravilnik. „Dom zdravlja od 1. veljače plaća cestarinu. Problem

„Pa je li ovo moguće? Ovdje se više ne zna tko je lud, a tko pametan“, stoji u jednoj od reakcija na odluku Nova promjena ponajviše je utjecala na dubrovački Dom zdravlja

je u tome, što ja vidim, što je našim Pravilnikom i HZZO-om određeno da hitne pacijente iz ustanove u ustanovu, znači iz ustanove opće bolnice koja je nižeg ranga u klinike koje su većeg ranga, hitne pacijente prevozi sanitetski prijevoz. Tu je po meni najveći problem ili previd da se naplaćuje za sanitetski prijevoz koji je u biti hitni“, objašnjava Bazdan i dodaje da će OB Dubrovnik pokrivati troškove za hitne pacijente, a druge će pokrivati Dom zdravlja jer HZZO te troškove zasad ne priznaje, za razliku od nekih drugih stvari koje „pokrivaju“.

Pojasnio je i da je, nažalost, odgoda naplate na ožujak bila dezinformacija, a što se tiče vožnje van autoputa kaže: „Naravno da se neće voziti starim putem, to je bio samo jedan manevar da se ukaže na problematiku, koja je nelogična.“

Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović/DD

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

Aktualno 9

DALEKO NAJVIŠE PRIJEĐENIH KILOMETARA „S pacijentom normalni, redovni put, ako se ne radi Ukazalo se zaista na problematiku koja je uz mo- o hitnom slučaju traje negdje šest sati, a ako je riguće korisnike sanitetskog prijevoza, uznemirila i ječ o hitnom slučaju nešto manje, ali ništa osjetno. one koji su u njemu zaposleni, pa tako i Hrvoja Či- Borba je, a u svakom slučaju pacijentu nije ugodkora, vozača sanitetskog prijevoza. no“, objašnjava Čikor. „Isključivo se ne vozi starim putem radi Doma Što se tiče samog autoputa, postoje određena prazdravlja i ravnatelja, jer je on na kraju donio od- vila, koja su znala zbuniti ljude koji bi rekli da se roluku da ćemo mi to ipak plaćati novcima Doma tacije „pale bezveze“. zdravlja. Kako bi to izgledalo? Neki su imali priliku „Mi smo dosad po zakonu morali kad bi ušli nori osjetiti s obzirom da nam je dosta često i zatvo- malno uzeti karticu, na izlazu s autoceste morali ren autoput koji plaćamo, pa onda moramo nekad smo upaliti svjetlosne signale ako nije hitno. Ako je ići okolnim putem. Nama vozačima i nije toliki pro- hitno, može se kontaktirati policija da nam se diže blem, ali pacijentu je to užas, u zatvorenom pro- rampa, imali smo dosta takvih slučajeva. Nažalost, storu po 8 do 12 sati, ako vas zapadnu Krapinske neki su pacijenti i preminuli, ali to je sve sastavni toplice ili Bizovačke toplice, to bi se 13 sati vozilo. dio ovoga posla. Nije lako sve to proživljavati, ali Da ne govorim Rijeka, Rab… Ne bi se moglo voziti, najteže je pacijentima, mislim, voziti ih okolo preod 90 puta možda bi vozili 45, jer je non-stop bu- ko Knina, Sinja… Zamislite ljeti da moramo vozira i slično. Tako da ne znam kako bi to išlo i nije mi ti Zagreb, moramo ići u Split starom magistralom. uopće jasna ta odluka, koja pogotovo na nas utje- Došli bi do Splita za 5 i po’ sati“, dodaje Čikor i doče jer imamo daleko najviše kilometara od svih sa- daje kako imaju veliku podršku građana. niteta u Hrvatskoj, a vjerojatno i svih hitnih službi“, govori Čikor.

6500 EURA TROŠKA PROSJEČNO Na ako se i zanemari ova odluka, sanitetski prije- SAMO ZA ZAGREB voz i inače je zahtjevan, pogotovo kad se uzme u „Radimo abnormalno puno posla za naše područje, obzir položaj Dubrovnika. samo u našoj županiji vozimo od Prevlake do Janji-

„Radimo abnormalno puno posla za naše područje, samo u našoj županiji vozimo od Prevlake do Janjine, to je ogroman prostor“, priča vozač sanitetskog prijevoza Hrvoje Čikor

Vozač sanitetskog prijevoza Hrvoje Čikor

10 Aktualno

Dubrovački sanitet je na autoputu doslovno svaki dan, što znači da plaćanje cestarine predstavlja popriličan trošak

Dubrovački sanitet samo u županiji pokriva područje od Prevlake do Janjine

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

ne, to je ogroman prostor. Dosta puta smo dobili pohvale, naravno, bude i kritika, to je sve normalno, ali podržali su nas, a mislim da to i zaslužujemo“, priča Čikor i osvrće se na neke od komentara u kojima stoji da bi zaposlenici sanitetskog prijevoza mogli autocestu platiti i sami. „To ne bi imalo nikakvog smisla, mi radimo za plaću, a ne kako bismo plaćali iz svog džepa. Na mjesečnoj bazi prosječno vozimo 60 puta u Zagreb, dakle u mjesec dana to je 6500 eura cestarine samo na Zagreb, da ne govorim Split, Rab, Rijeka, Ugljan…

To je abnormalni trošak”, tvrdi.

Ravnatelj Doma zdravlja Branko Bazdan Vožnja van županije je svakodnevica, a postoje i nije zadovoljan novom promjenom 24-satna dežurstva za hitne slučajeve, koja uskaču ako helikopter i avion ne mogu poletjeti, uz pratnju medicinskog osoblja. Posao je to izazovan na DOK DURA, DURA puno načina.

Iskoristili smo priliku i provjerili kako se ponaša„Zahtjevan je, ali u drugu ruku se osjećate ispu- ti kada se zateknemo s vozilom upaljenih rotacinjenim jer pomažete ljudima na neki način. Svat- ja na prometnicama. Mnogi ljudi, u najboljoj želji, ko tko misli da je volan lak kruh, mora znati da nije pogrešno reagiraju. tako. Možda jesam malo mlađi, ali imam kilometa- „Osnovno je ne zakočiti i ukopati se na mjestu, jer ra i kilometara i to iz iskustva govorim. Pogotovo u to može biti pogubno i za mene i za vozača autonekim kriznim situacijama kad moraš ići malo br- mobila. Bilo bi idealno nastaviti se voziti istim riže, pa se nekad i ljudi ne znaju prilagoditi sirena- tmom, ne usporavati, ne ubrzavati, dati se što vima… Ima tu svega. Često govore kako palimo sire- še u desnu stranu. Kad to napravite vi, ali i oni iz ne iako ne moramo, to nije istina. Mi upalimo sire- kontra smjera, mi bez problema prolazimo kroz ne jer moramo odvesti čovjeka na dijalizu, ako on sredinu. To je idealno. Znam da se ljudi prepadne dođe na dijalizu, on ne može izdržati dva da- nu u momentu kad čuju sirenu i to shvaćam, ali na… Nije lako, zahtjevno je, ali definitivno ispunja- najgore je u svakom slučaju zakočiti“, kaže Čikor. va“, objašnjava Čikor.

U svakom slučaju, što se tiče ove nenadane i neNo takav posao ostavlja traga i na privatnom životu. željene promjene, zasad troškove pokriva Dom „Definitivno utječe. Primjerice, kad se vozi u Zagreb, zdravlja Dubrovnik, a povremeno i bolnica, ali obavezno je prespavati. Ipak ste udaljeni od obi- dokad, ne zna se. telji dva dana. Ali valjda su žene navikle, imaju ra- „Došla je obavijest 1. veljače da se cestarina mozumijevanja“, smije se Čikor. ra plaćati, a kad se digla pobuna, koja je krenula iz Dubrovnika, već 2. veljače je došla obavijest da se ne plaća. Međutim, to na kraju nije ispalo točno, odnosno Hrvatske autoceste nisu dobile obavijest. Mi nastavljamo voziti autoputom, iskreno ne znam za druge sanitete, plaćamo karticom Doma zdravlja. Zasad ide tako, a dokad će to biti… Hoće li se rješavati? Nadam se da hoće!

Mislim, mi smo svaki dan na autoputu, svaki dan.

Meni to nikako nije jasno i mogla se napraviti nekakva regulativa. Prednost ispred nas ima HGSS, oni nisu toliko na autoputu. Momcima svaka čast, rade svoj posao vrhunski, ali govorim samo primjer. Hitna mora izaći na prometnu nesreću, to stoji, ali sve hitne slučajeve koji idu iz bolnice u bolnicu vozimo u prvi KBC gdje je moguće. Malo je nelogično, ali što je tu je“, kaže Čikor i zaključuje da u zdravstvu ima dosta stvari koje su nelogične, pa je u neku ruku bolje šutjeti.

No ipak postoji nada da će podignut glas i to upravo u Dubrovniku utjecati na odluku koja je donijela dodatne troškove zdravstvenim institucijama. Da se ne bi kroz nekoliko mjeseci opet govorilo o vožnji starim putem.

Putopis 11

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

PONEDJELJAK, 12.2.

Menu dana

doručak dana

Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom Menu dana Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

UTORAK, 13.2. doručak dana

PETAK, 16.2. doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja Menu dana

Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Crni rižot od sipe Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

Menu dana

doručak dana

Penne carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

SRIJEDA, 14.2.

Menu dana

doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

Menu dana

NEDJELJA, 18.2.

Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

ČETVRTAK , 15.2.

Menu dana

doručak dana

Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

SUBOTA, 17.2.

doručak dana

12 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Asfaltirana gruška ulica Od Gaja

Završeni radovi uređenja ceste u Trstenome dužine 1200 metara

Završeni su radovi obnove asfalta dijela ceste ulice Od Gaja. Grad Dubrovnik ovom je investicijom osigurao lakše i sigurnije kretanje automobilima do nebodera u Gružu.

Radovima je bio obuhvaćen kolnik ukupne površine 3000 metara četvornih, na potezu od križanja s Ulicom generala Janka Bobetka do križanja s Ulicom padre Perice.

Investicija je vrijedna 118.980,70 eura, bez PDV-a, a radove je izvela tvrtka Dubrovnik Ceste d.d., uz stručni nadzor tvrtke Adria Tehno j.d.o.o.

Ovi radovi dio su pojačanog održavanja prometnica na više lokacija na gradskom području koje je Grad Dubrovnik pokrenuo u prvoj polovici siječnja, a koji uz sanaciju mosta Ombla uključuju uređenje spojne ceste za Bosanku, obnovu asfaltnog zastora u Trstenome, u ulici Gornji Kono i ceste koja vodi do novoizgrađenog gradskog azila za nezbrinute i napuštene životinje.

Postavlja se armatura na Mostu Ombla Nakon što su odrađeni pripremni radovi skidanja postojećeg asfaltnog zastora i betonske ploče, koja je bila u lošem stanju, nastavljaju se zahvati na rekonstrukciji Mosta Ombla. U tijeku su visokotlačno pranje kontrukcije s gornje i donje strane mosta te se izvode bušotine za sidrenje i ugradnju armature, što je priprema za izgradnju nove armirano-betonske ploče.

Slijedi čitav niz specijaliziranih radova, uz korištenje posebnih materijala poput epoksila, a koji zahtijevaju posebne uvjete, duže suše-

nje te izbjegavanje vibracija od prometa za to vrijeme.

Ujedno, izvodit će se u dvije faze, traku po traku, s obzirom da jedna mora uvijek biti prohodna za slučaj zatvaranja Mosta dr. Franja Tuđmana zbog jake bure.

Sanaciju Mosta Ombla vrijednu 494.302,50 eura provodi tvrtka Mar d.o.o. uz stručni nadzor Graf d.o.o.. Prema projektu Građevinskog fakulteta izradit će se nove armirano-betonske ploče, nova hidroizolacija mosta te izvesti novi asfaltni zastor, a radovi obuhvaćaju i izradu novog nogostupa i pješačke ograde.

Završeno je asfaltiranje dijela ulica kroz naselje Trsteno gdje je u sklopu programa pojačanog i investicijskog održavanja prometnica i javnih površina nadležnog upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu uređeno oko 1.200 metara kolnika i to od križanja s državnom cestom.

Radove ugovorene vrijednosti 110.140,00 eura izvela je tvrtka Asphalt Team d.o.o., a trajali su 20 dana.

Podsjetimo, tvrtka Dubrovnik Ceste prethodno je izvela obnovu četiri kilometra duge nerazvrstane ceste Dubravica – Trsteno s mjestimičnim proširenjima kolnika kako bi se omogućilo lakše i sigurnije prometovanje.

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 13

Provođenje aktivnosti dubrovačkog Plana upravljanja kao primjer drugim sredinama Druga zajednička sjednica Upravnog odbora i Izvršnog odbora Upravljačke komisije Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a održana je u ponedjeljak, 5. veljače u Maloj vijećnici Grada Dubrovnika.

Sjednicu je vodila ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, ujedno predsjednica Upravnog odbora, kojem su članovi još gradonačelnik Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, predsjednik Vijeća Gradskog kotara Grad Marin Krstulović te predstavnik udruga civilnog društva.

Ministrica Obuljen Koržinek uvodno je ocijenila kako je dubrovački Plan upravljanja, osim što je prvi u Hrvatskoj, primjer drugim gradovima i sredinama u donošenju i provođenju ovakvih strateških dokumenata.

Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika i predsjednica Izvršnog odbora Upravljačke komisije Plana

upravljanja Mihaela Skurić izvijestila je članove Upravljačke komisije o radu Izvršnog odbora u 2023. godini te je predstavila financijski plan za realizaciju aktivnosti u tekućoj godini.

Od provedenih aktivnosti i onih čije je provođenje u tijeku izdvojene su uspostava digitalne platforme „Vox Populi“, putem koje je uspješno proveden prvi ciklus participiranog budžetiranja, te donošenje programa potpora stanovnicima povijesne jezgre za obnovu stolarije. Izrada Plana nosivog kapaciteta za područje svjetskog dobra, čije se predstavljanje očekuje uskoro, povjerena je Sveučilištu u Dubrovnika.

Pohvaljena je populacijska inicijativa Grada Dubrovnika usmjerena na demografsku revitalizaciju povijesne jezgre. U tu svrhu, podsjetimo, Grad Dubrovnik pristupio je obnovi vlastitog stambenog fonda te je pokrenuo kupovinu novih stambenih jedinica

unutar gradskih zidina, a uslijedila je objava javnog natječaja za davanje u najam stanova na području povijesne jezgre obiteljima s više djece. Putem natječaja koji je u tijeku samo u ovoj godini planirano je stambeno zbrinuti prvih šest obitelji. Gradonačelnik Mato Franković ujedno je najavio nastavak aktivnosti na stjecanju vlasništva nad novim stambenim jedinicama u ovoj godini.

Gradonačelnik se osvrnuo i na 22 milijuna eura vrijedan ITU mehanizam u okviru kojeg je planirana realizacija ulaganja u zelenu infrastrukturu. Uređenjem parka Gradac te rekonstrukcijom parka Pile i zelene zone ispod platane na Brsaljama, rekao je gradonačelnik, dobit će se novi vizualni identitet ulaska u samu povijesnu jezgru, a realizacijom Park & Ride sustava na Pobrežju utjecat će se na smanjenje gužvi i prometno rasterećenje kontaktne zone povijesne jezgre.

14 Aktualno

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Bi li mjera pomogla u smanjenju zagađenja i prometnih gužvi?

Pitali smo dubrovačke političare trebaju li vlasnici SUV vozila plaćati veću cijenu parkinga Prošlog vikenda građani Pariza na referendumu su izglasali povećanje cijene parkinga za SUV-ove kako bi se smanjile prometne gužve i zagađenje okoliša. Bi li slična mjera dala rezultate u Dubrovniku?

Piše Maro Marušić foto Jurica Galoić/PIXSELL, Goran Mratinović/DD

Marko Potrebica: ‘Povećanje cijene za SUV-ove ne bi dalo nikakve rezultate’

Maro Kristić: ‘To je ideja o kojoj bi valjalo razmisliti’

Prošlog vikenda u Parizu je održan referendum drugim gradovima Francuske, ne samo Parizu. na kojem se glasalo o povećanju cijene za par- Bi li ova ili slična mjera bila dobra za Dubrovnik? king SUV vozila. Cilj gradonačelnice Pariza Anne Bi li povećanje cijena parkinga za SUV-ove smaHidalgo je smanjenje prometnih gužvi, poseb- njilo gužve oko grada obzirom da je riječ o glono u centru, ali i zagađenje zraka. Na referen- maznim vozilima, a dubrovačke prometnice su dumu je 54,5 posto građana Pariza bilo za po- sve samo ne komotne? Predsjednik Gradskog većanje cijena parkinga koji je tom odlukom po- vijeća Marko Potrebica (HDZ) smatra da svaki skupio s dosadašnjih 6 eura u centru grada na grad ima svoje specifičnosti. čak 18 eura dok je izvan centra parkiranje ne- -Ono što vrijedi za Pariz ne vrijedi za Dubrovšto jeftinije – 12 eura. To pravilo vrijedi za vozila nik i obratno. Mišljenja sam da ta mjera ne bi teža od 1,6 tona. Rat protiv SUV-ova odvija se i u polučila nikakve rezultate. Što se tiče zagađe-

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

‘Problem treba gledati sveobuhvatnije. Za rješavanje prometa prvenstveno treba poboljšati javni prijevoz. Dok se javni prijevoz ne poboljša ne možemo raditi na metodama obeshrabrivanja što jest mjera o povećanju naplate parkinga za SUV vozila. Dok nema alternative, svako poskupljenje parkinga je isključivo udaranje po džepu, a ne dubinsko rješavanje problema’, kaže Anita Bonačić Obradović

Đuro Capor: ‘Kruzeri najviše zagađuju i stvaraju prometni kaos’

nja valja naglasiti da je prosječna starost vozila u Hrvatskoj oko petnaest godina, pa samim tim SUV-ovi zagađuju manje nego stara vozila. Što se pak gužvi tiče, posebno onih oko stare gradske jezgre, na njihovom rješavanju radimo kontrolom taksija i drugih turističkih vozila što ćemo implementirati ove sezone, a to je puno važnije za poboljšanje cjelokupnog prometa od dodatnog naplaćivanja parkinga vlasnicima SUV vozila – zaključuje Potrebica.

‘FAST FOOD’ RJEŠENJE Gradski vijećnik Maro Kristić (nezavisni) kaže da je to ideja o kojoj bi se dalo razmisliti posebno sada kada zakon dopušta takve intervencije lokalnoj samoupravi.

Aktualno 15

-Da se poveća cijena parkinga SUV-ova, vjerojatno bi došlo do smanjenja gužvi u centru, jer bi se vlasnike demotiviralo na njihovo korištenju i kupnju. Nije isto je li oko grada vozi SUV ili Smart. Em bi se smanjile gužve, em bi se smanjilo zagađenje, a obje točke imaju uporište u zakonu. Naravno s druge strane kada govorimo o ograničenjima treba ponuditi alternativu, a to je u ovom slučaju poboljšanje javnog prijevoza – ističe Kristić.

Njegov kolega iz gradske vijećnice Đuro Capor (Srđ je grad) kaže kako gradska vlast ne čini dovoljno u pogledu zaštite okoliša.

-Pogledajmo samo ovu novu investiciju kraj Karingtonki i koliko je posječeno stabala. Još od doba Dubravke Šuice priča se o takozvanom Katastru zelenila koje nikad nije zaživjelo. Zato je smiješno kada gradska vlast priča o Smart Cityju i nekoj održivosti. Tako da udar na SUV vozila ne bi značio ništa prije donošenja drugih desetak- petnaest mjera o očuvanju okoliša. Dubrovnik ima ogroman problem po pitanju održivosti, dovoljno je pogledati politiku kruzera koji su veliki zagađivači i akumulatori prometnih gužvi. Možda bi povećanje cijene parkinga za SUV malo pomoglo pri rješavanju problema, ali to je samo kozmetička mjera. Kažem opet, moralo bi se donijeti još pregršt drugih odluka.

Smiješno je da studije o održivosti dubrovačkog turizma plaćaju kruzing kompanije, a njihov zaključak je da Dubrovnik još ima mjesta

16 Aktualno

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

‘Nama je jedina pomoć i jedini lijek da izgradimo ogromne podzemne garaže i izgradimo podzemne prometnice po uzoru na Monte Carlo. Sve drugo osim toga je placebo. Jedino što može riješiti problem su veliki, strukturni zahvati’, kaže Viktorija Knežević

ša, ne možemo raditi na metodama obeshrabrivanja što jest mjera o povećanju naplate parkinga za SUV vozila. Dok nema alternative, svako poskupljenje parkinga je isključivo udaranje po džepu, a ne dubinsko rješavanje problema. Što se tiče zagađenja okoliša valja naglasiti da jedan kruzer zagađuje kao svi auti skupa, tako da se tu ne bi ništa puno postiglo – govori Bonačić Obradović.

Viktorija Knežević: ‘Trebaju nam veliki infrastrukturni projekti’

Anita Bonačić Obradović: ‘Prvo treba ponuditi alternativu, a to je poboljšanje javnog prijevoza’

za povećanje svojih brojki. Kako takve studije mogu biti nezavisne i objektivne? – pita se Capor koji je odgovore od gradske uprave tražio tijekom vijećničkih pitanja, ali mu na njih nikad nije odgovoreno.

Gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović (SDP) smatra da bi ova odluka bila ‘fast food’ rješenje.

-Problem treba gledati sveobuhvatnije. Za rješavanje prometa prvenstveno treba poboljšati javni prijevoz. Dok se javni prijevoz ne pobolj-

VELIKI INFRASTRUKTURNI ZAHVATI -U Koprivnici gradska uprava i gradska poduzeća imaju vozila na struju koja međusobno dijele. Nema da svaki direktor ima svoje auto i da ga još koristi za privatne svrhe. To je dobra mjera kako za smanjenje zagađenja, tako i za smanjenje gužvi. Znači treba nam više rješenja, a ne samo izglasati da SUV-ovi plaćaju veći parking. Na kraju krajeva, vlasnici takvih vozila bolje su platežne moći, pa bi oni vjerojatno nastavili plaćati i ništa se ne bi riješilo - dodaje SDP-ova vijećnica.

Viktorija Knežević, kandidatkinja Centra za gradonačelnicu na sljedećim izborima, mišljenja je da prometne probleme Dubrovnika mogu riješiti samo veliki infrastrukturni zahvati poput gradnje tunela.

-Mislim da povećanje cijene parkinga za SUV vozila u Dubrovniku nema smisla. Naši su vozači već kažnjeni kaosom koji vlada. Nekad mi se čini da nam fali 90 posto parkirnih mjesta ako bi htjeli svima omogućiti legalan parking. Negdje gdje fali 5 posto mjesta, možeš taj broj osigurati ako motiviraš vozače da kupuju manja vozila, ali kod nas je razlika tolika da to nema smisla. Nama je jedina pomoć i jedini lijek da izgradimo ogromne podzemne garaže i izgradimo podzemne prometnice po uzoru na Monte Carlo. Sve drugo osim toga je placebo. Jedino što može riješiti problem su veliki, strukturni zahvati. Nadzemni promet će se moći ograničiti samo ako osiguramo odgovarajući podzemni. To imaju svi velegradovi.

Bez toga se ne može. Grad mora živjeti – mišljenja je Knežević.

Kristić pak smatra da gradnja tunela nije rješenje.

-Riječ je o skupocjenim projektima koji bi se desetljećima (g)radili. Pitanje je što će s prometom uopće biti u budućnosti. Trend u svijetu je da se ide ka smanjenju cjelokupnog prometa, poboljšanju javnog prijevoza, gradnji biciklističkih staza…- tvrdi Kristić.

U čitavoj Europi promet je kaotičan. Svaki grad i država bore se na neke svoje načine. U budućnosti će se morati pronaći bolja i dugoročnija rješenja, jer ogromne prometne gužve i zagađenje zraka strašno smanjuju kvalitetu života.

Grad 17

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

VRIJEDNA GRAĐA

Državnom arhivu dodijeljena UNESCO povelja za dokumente Dubrovačke republike Lista “Sjećanje povijesti” sada je bogatija za djelić slavne povijesti Grada uručila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Svečanosti uručenja povelje nazočili su župan Dubrovačko-neretvanske županija Nikola Dobroslavić sa suradnicima, dubrovački biskup Roko Glasnović i ravnateljica Uprave za muzeje, arhive i knjižnice Anuška Deranja Crnokić.

Ukupno 73 arhivska fonda iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić nazočili su u palači Sponza svečanosti uručenja povelje UNESCO-a povodom upisa arhivskih fondova Dubrovačke Republike na UNESCO-ov popis „Sjećanje svijeta“.

Povelju je ravnateljici Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolini Pozniak

- 1808.) koja se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku te kao bogato povijesno vrelo omogućavaju detaljno proučavanje dubrovačke prošlosti, stila života starih Dubrovčana i pružaju mnoštvo podataka o državno - pravnom ustroju Dubrovnika, na Općoj skupštini UNESCO-a u studenom 2023. upisana su na popis “Sjećanje svijeta”.

18 Županija

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

CRNA TOČKA NA PELJEŠCU

Uskoro će godina od nesreće u Prapratnom u kojoj je poginula ruska plesačica. Provjerili smo što je učinjeno Ekipa Dubrovačkog dnevnika posjetila je trajektno pristanište kako bi provjerila je li se što promijenilo nabolje nakon posljednje nesreće u kojoj je vozilo upalo u more, tijekom čega je smrtno stradala Polina Golubeva Tekst i foto Ivona Butjer Mratinović

Ograda se postavlja nakon što trajekt odvozi zadnju liniju

Krajem ožujka navršava se godina dana od nesreće na trajektnom pristaništu u Prapratnom na Pelješcu, gdje je poginula Polina Golubeva, rođena Ruskinja koja se preselila u Hrvatsku i koja je široj javnosti postala po-

znata po zavidnoj plesačkoj karijeri. U automobilu je bilo još troje putnika koji su se uspjeli spasiti.

Podsjetimo, policijskim očevidom je utvrđeno da je vozilom marke BMW upravljao tada 47-

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

Mještani su u neformalnim razgovorima za Dubrovački dnevnik u više navrata kazali kako je bilo više slučajeva u kojima su vozila s trajektnog pristaništa upadala u more, samo što nije bilo smrtnih posljedica.

Tada se povuklo pitanje koliko je područje osvijetljeno po mraku, ali i koliko je jasna prometna signalizacija koja pokazuje kako se radi o skretanju prema trajektnom pristaništu, a ne nastavku ceste prema Pelješkom mostu.

godišnji muškarac, a s njim u vozilu nalazili su se 42-godišnjakinja, 39-godišnjak i 45-godišnjakinja, svi državljani Republike Hrvatske.

MISLIO DA VOZI PRISTUPNOM CESTOM PREMA PELJEŠKOM MOSTU Vozeći iz smjera Stona u pravcu Splita, vozač je pogrešno skrenuo za trajektno pristanište misleći kako vozi pristupnom cestom prema Pelješkom mostu.

Županija 19

kućice u kojoj Jadrolinija prodaje brodske karte. Utvrđeno je da je do prometne nesreće došlo jer je 27-godišnji državljanin Indije, prilikom parkiranja, zaboravio povući ručnu kočnicu te je s vozilom upao u more.

‘Zbog navedenog propusta došlo je do naglog pokretanja vozila prema naprijed dok se u njemu nalazio spomenuti vozač. Vozilo je upalo u more s visine od oko četiri metra te se odmah okrenulo na krov i potonulo na “Odmah nakon slijetanja, iz vozila su, samo- dubinu od šest metara. stalno i bez ozljeda, uspjeli izaći vozač i dvoje putnika, dok je jedna od putnica, 45-godišnja- Policijski službenici Policijske postaje Ston kinja, ostala u vozilu”, objavila je tada policija. su odmah nakon dolaska na mjesto događaNjezino su tijelo izvukli ronioci dubrovačke ja pokušali pomoći unesrećenom tako što Interventne jedinice policije. Alkotestom je je jedan policijski službenik skočio u more, utvrđeno kako je vozač vozio pod utjecajem zaronio do vozila i izvukao vozača na obalu, alkohola, imao je 0,81 promila u krvi. dok je drugi odmah započeo postupak reanimacije, ali unatoč svim naporima, vozač je, nažalost, preminuo’, navela je tada policija.

NIJE TO JEDINI SLUČAJ ULIJETANJA Mještani su u neformalnim razgovorima za AUTOM U MORE No, nije to jedina nesreća koja se dogodila na Dubrovački dnevnik u više navrata kazali katrajektnom pristaništu u Prapratnom. Jedna ko je bilo više slučajeva u kojima su vozila s muška osoba je izgubila život 2022. godine, trajektnog pristaništa upadala u more, sakada je također s vozilom uletjela u more. No, mo što nije bilo smrtnih posljedica. Tada se povuklo pitanje koliko je područje osvijetokolnosti su bile nešto drugačije. ljeno po mraku, ali i koliko je jasna prometna signalizacija koja pokazuje kako se radi Mladi Indijac u pratnji svoje djevojke je stio skretanju prema trajektnom pristaništu, a gao do pristaništa luksuznim vozilom marne nastavku ceste prema Pelješkom mostu. ke ‘Mercedes’ te ga je parkirao nedaleko od

Cesta koja vodi do pristaništa je jednako (ne)osvijetljena

20 Županija

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Treptač s prometnim upozorenjem

POSTAVLJENA JE BARIJERA Ekipa Dubrovačkog dnevnika posjetila je trajektno pristanište kako bi provjerila je li se što promijenilo nabolje nakon posljednje nesreće sa smrtnom posljedicom, ali i brojnih medijskih upozorenja kako bi na područje trebalo postaviti određene barijere ili poboljšati prometnu signalizaciju. Dolaskom na mjesto događaja, uočili smo kako je postavljena ograda, no ona se u tom trenutku nalazila sa strane, pored ugostiteljskog objekta, dok je na samom pristaništu bio trajekt koji vozi za Mljet. No, kako su nam odgovorili iz Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije, ograda se postavlja nakon što trajekt prestane voziti.

ma također potvrdili kako se ograda postavlja svake večeri, kada trajekt odvozi svoju zadnju liniju te kada nema koća i drugih brodova. Uz to, dolaskom na pristanište, uočili smo i prometnu signalizaciju u vidu ‘treptača’ te uz prometni znak koji upozorava na mogućnost ulijetanja vozila u more.

I mještani su nam u neformalnim razgovori-

le neke daljnje pogibije u luci u Prapratnom.

„Odmah nakon nesretnog slučaja i pregleda terena odlučili smo se za fizičku barijeru koja je i postavljena. Dakle svaki dan CESTA JEDNAKO (NE)OSVIJETLJENA Što se tiče osvjetljenja, samo pristanište je nakon zadnjeg tradobro osvijetljeno, no cesta koja vodi do njejekta, lučki operater ga ima svega četiri rasvjetna tijela. Tri stupa se nalaze na početku ceste, još jedan rasvjet- postavlja ogradu, a ni stup je postavljen na skretanju za kamp ujutro prije dolaska Prapratno, a dalje, do pristaništa, više nema prvog trajekta je nijednog. Takva je situacija bila kad se nesremiče. Mišljenja smo ća dogodila, a jednaka je i danas. da je fizička barijera „Odmah nakon nesretnog slučaja i pregleda terena odlučili smo se za fizičku barije- No, s obzirom na to kako u posljednjih godi- najbolje rješenje ru koja je i postavljena. Dakle svaki dan na- nu dana nije zabilježena niti jedna promet- uz prometni znak i kon zadnjeg trajekta, lučki operater postav- na nesreća ulijetanja vozila u more na tom lja ogradu, a ujutro prije dolaska prvog tra- području, čini se kako su upozorenja ipak dovoljno osvjetljejekta je miče. Mišljenja smo da je fizička bari- ‘odradila posao’ i kako su dovoljna te kako nosti pristaništa“, jera najbolje rješenje uz prometni znak i do- se iznašlo rješenje za sprječavanje tragič- odgovorili su iz Lučvoljno osvjetljenosti pristaništa“, odgovori- nih događaja. Doduše, vjerojatno s određeke uprave Dubroli su iz Lučke uprave Dubrovačko-neretvan- nim zakašnjenjem, jer bi u nekom drugačijem scenariju Polina Golubeva još uvijek bila ži- vačko-neretvanske ske županije. va, ali dovoljno navrijeme kako bi se spriječi- županije.

Županija 21

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Prihvaćeno mišljenje koje je izradio Dobroslavić o paketu proširenja EU na zapadni Balkan „U mišljenju se daje podrška svim zemljama zapadnog Balkana na putu ka EU, ali uz ispunjavanje kriterija za članstvo. Ponovo se naglašava konstitutivnost naroda u BiH i nužnost izmjene izbornog zakona“, objavio je Dobroslavić Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u radu Povjerenstva za građanstvo, upravljanje, institicijske i vanjske poslove Europskog odbora regija (CIVEX) u Bruxellesu. Teme sastanka bile su Paket mjera za proširenje EU-a za zapadni Balkan, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. Na ovom sastanku župan Dobroslavić predstavio je nacrt mišljenja o proširenju EU na zapadni Balkan na kojem radi kao izvjestitelj Odbora regija u proteklih dva mjeseca. „Na povjerenstvu CIVEX Odbora regija prihvaćeno je Mišljenje o paketu proširenja EU za zapadni Balkan i Tursku, za koje sam bio izrađivač (izvjestitelj). Zahvaljujem prof. Igoru Vidačku, koji je bio naš stručnjak za izradu mišljenja, na ključnom doprinosu kvaliteti dokumenta. U mišljenju se daje podrška svim zemljama zapadnog Balkana na putu ka EU, ali uz ispunjavanje kriterija za

članstvo. Ponovo se naglašava konstitutivnost naroda u BiH i nužnost izmjene izbornog zakona“, objavio je Dobroslavić na društvenim mrežama.

Uz župana Dobroslavića, na sastanku u funkciji suradnika eksperta za temu proširenja EU-a sudjelovao je prof. dr. sc. Igor Vidačak.

Tekst mišljenja rezultat je izvješća Europske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana u prošloj godini kao i imputa sa sastanaka koje je župan Dobroslavić obavio s raznim dionicima poput predstavnika nadležnih uprava iz Europske komisije, članovima Europskog parlamenta, veleposlanicima zemalja u procesu proširenja, organizacijama EU-a na prostoru zapadnog Balkana te nevladinim organizacijama. Tekst mišljenja bit će predstavljen na plenarnoj sjednici Odbora regija u travnju ove godine gdje će se o njemu izjasniti delegati iz svih država članica EU-a.

Tekst mišljenja bit će predstavljen na plenarnoj sjednici Odbora regija u travnju ove godine gdje će se o njemu izjasniti delegati iz svih država članica EU-a

22 Kolumna Škura bura

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Dobro staro licemjerje

Dragi vlasnici apartmana, je*o ja vaše privatno vlasništvo!

Kada govorimo o zaradi od apartmana, onda je to privatno vlasništvo, a kada iste te apartmane zadesi rat ili potres, onda je javno dobro i obnavlja se mojim novcem Pukle su mi puce na kaputu. Odlazim u onu butigu od tkanine uz Batalu kupiti nove. Ljubazna vlasnica mi objašnjava da u ponudi ima samo nekoliko vrsta puca. Nove odavno nije naručivala.

-Zašto niste? - pitam ju.

-Komu, čemu? – odgovara mi u stilu dativa, pa odmah nastavlja – U ovom gradu više nema ničega, ništa više ne treba, osim čišćenja apartmana. Slobodno se mogu sve škole zatvoriti, sve se može ugasiti, samo ostaviti apartmane.

-Dobro govorite – složih se s njom.

-Jeste čitali Mara Marušića u Dubrovačkom dnevniku? – upitala me ne prepoznavši me – On često o tome piše.

-Ja sam Maro Marušić – rečem i glasno se nasmijem.

-Ne mogu vjerovati, hahahhahahah, koja koincidencija – oraspoloži se, a odmah potom zaključi – Ubrzo ću i ja zatvoriti ovu radnju.

VRHUNAC LUDILA Eto, došli smo do samog vrhunca. U Dubrovniku se, zbog divljanja cijena nekretnina i manjka stambenog prostora, više ne mogu kupiti ni puce za kaput. Kao što je vlasnica butige od tkanine više puta naglasila, posljedično nema više ničega, od meštara, pa sve do doktora. Uskoro neće biti ni profesora, u školi će predavati ljudi koji završe tečaj, a ne fakultet. Postoje samo apartmani, a daleko najvažnije zanimanje je čistač(ica) smještajnih objekata. Jedino znanje koje se trenutno u gradu pod Srđem cijeni jest ono kako skinuti mrlje s posteljine od krema za tamnjenje kože. Možeš biti kvantni fizičar, neurokirurg, molekularni biolog, sva su ta znanja smiješna prema sposobnostima odstranjivača tvrdokornih mrlja s lincula.

Gradonačelnik Mato Franković shvatio je dubinu problema, pa pokušava pronaći rješenje i doći do optimalnog broja apartmana. Ni sam nije siguran koji je najbolji način, pušta u javnost probne balone, a ista ta javnost balone mu buši verbalnim atacima. Spominjale su se čak i zabrane otvaranja novih apartmana, mada to Franković nije najavio. Osobno se s tim ne slažem, o čemu sam više puta pisao. Moje je skromno mišljenje da je progresivni porez najbolje rješenje. Ako imaš jedan ili dva apartmana, onda mali porez, a tri, četiri i više, sve veći i veći kako bi se demotiviralo razne ‘vahide halilhodžiće’ i ‘jasmine repeše’ da čitave blokove Lapadskih dvora pretvore u apartmane pri tom plaćajući samo smiješni paušal. Naravno, nisu oni krivi, sve rade legalno, takvi su zakoni, ali toj praksi treba stati na kraj.

Matu Frankoviću svaka čast što je uopće počeo govoriti o ovoj super važnoj temi, jer zbog nje lako može izgubiti izbore. No glupi vlasnici apartmana uopće ne kontaju širinu i dubinu posljedica AirBnb ekonomije. Ne razumiju da zbog apartmana moraš čekati pregled u bolnici godinu dana (jer nema doktora, nisu ludi doći u Dubrovnik kad nemaju gdje živjeti), niti možeš kupiti puce za kaput. Što god da se kaže o rješavanju ogromnog broja smještajnih jedinica koje zagušuju život Grada, oni uvijek imaju spreman jedan te isti odgovor, poput papige na lošem THC-u.

-To je naše privatno vlasništvo, naša djedovina, s tim možemo raditi što nas je god volja! – kažu napušene apartmanske papige.

Jeblo vas vaše privatno vlasništvo! Možda ne znate, ili ste zaboravili, ali prije 33 godine na jugu Hrvatske odvijao se pravi pravcati rat. U tom ratu, Domovinski se zvao, bacale su se bombe i granate, čak i maljutke, zapaljiva streljiva. Mož-

Jedino znanje koje se trenutno u gradu pod Srđem cijeni jest ono kako skinuti mrlje s posteljine od krema za tamnjenje kože.

Možeš biti kvantni fizičar, neurokirurg, molekularni biolog, sva su ta znanja smiješna prema sposobnostima odstranjivača tvrdokornih mrlja s lincula

Piše Maro Marušić foto Patrik Maček/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

Kolumna Škura bura 23

da ne znate, ili ste zaboravili, ali 6. prosinca 1991. vlasnici nekretnina u Gradu zavapili su: Čekaj sad! Ništa godine na Dubrovnik je palo više tisuća grana- -Obnovite nam našu djedovinu! mi više nije jasno. ta, od toga ponajviše na staru gradsku jezgru. Čekaj sad! Ništa mi više nije jasno. Kada je poKada je potres ra- Brojne kuće su spaljene, izgorjele su cijele, sa- tres razorio kuće, privatni vlasnici apartmana zorio kuće, privat- mo su kameni zidovi ostali. Kada je rat napo- vapili su da se obnovi javnim novcem, znači mokon završio, privatni vlasnici nekretnina u Gra- jim novcem, a kada govorimo o problemu aparni vlasnici apardu zavapili su: tmana, onda je to privatno vlasništvo. Pa jebo vas pas, ako je to vaše privatno vlasništvo, vaša tmana vapili su da -Obnovite nam našu djedovinu! Čekaj sad! Ništa mi više nije jasno. Kada su kuće djedovina s kojom želite raditi što hoćete, onda se obnovi javnim spaljene, privatni vlasnici apartmana vapili su ćemo vam ju kurac obnavljati s javnim novcima. novcem, znači mo- da se obnovi javnim novcem, znači mojim nov- Koje licemjerje, kada treba uzeti lovu od aparjim novcem, a kada cem, a kada govorimo o problemu apartmana, tmana, onda je privatno vlasništvo, a kada treonda je to privatno vlasništvo. Pa jebo vas pas, ba obnoviti pogođene kuće, onda je javno dobro. govorimo o proako je to vaše privatno vlasništvo, vaša djedo- Zavod za obnovu Dubrovnika na čelu s ravnablemu apartmana, vina s kojom želite raditi što hoćete, onda ćemo teljicom Mihaelom Skurić neprekidno, iz godionda je to privatno vam ju kurac obnavljati s javnim novcima. Koje ne u godinu, pojačava zidove u Gradu kako bi licemjerje, kada treba uzeti lovu od apartmana, se što bolje zaštitile od budućeg potresa. Uopvlasništvo. Pa jebo onda je privatno vlasništvo, a kada treba obno- će nije pitanje hoće li se dogoditi snažan potres vas pas, ako je viti pogođene kuće, onda je javno dobro. nego kada. U futuru će opet sila prirode razoriti staru gradsku jezgru, a da bi posljedice bile što to vaše privatno DJEDOVINA manje provode se projekti plaćeni novcem povlasništvo, vaša Možda ne znate, ili ste zaboravili, ali prije 45 go- reznih obveznika. dina na jugu Hrvatske odvijao se pravi pravcati Čekaj malo! Ništa mi više nije jasno. Ako je to vadjedovina s kozemljotres. U tom potresu, zove se trešnja po še privatno vlasništvo, vaša djedovina, s kojim jom želite raditi dubrovački (iako nema veze s voćem), ljuljale su možete raditi što god hoćete koji kurac vam se što hoćete, onda se nekretnine, zidovi su pucali, krovovi padali. s mojim novcima zaštićuju nekretnine od potrećemo vam ju kurac Možda ne znate, ili ste zaboravili, ali 15. travnja sa? Ako zaista želite da radite s tim što god hogodine, od Konavala, pa sve do Stona je ćete, onda vam ne treba ni zaštita od potresa, ni obnavljati s javnim 1979. oštećeno 1376 objekata, a ukupna šteta je pro- traženje javnog novca za obnovu kada vam ponovcima cijenjena na ondašnjih 436 milijuna dolara (u tres razori apartman - a jednog dana će vam radanašnjem novcu riječ je o milijardama). Brojne kuće su nestale, ostali su samo kameni zidovi. Kada je potres napokon završio, privatni

zoriti - ako ne vama, onda vašoj djeci ili unucima.

U tom slučaju, dragi vlasnici apartmana, jebo ja vaše privatno vlasništvo!

24 Kolumna

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Oda radosti Prekinut je štrajk sudaca. Ponovno se osjetio mio dašak pravne države. Iako prema anketama većina Hrvata nije podržavala štrajk sudaca, većinu sudaca ionako nije briga što Hrvati misle.

Imaju i pravo kad ih neupućeni kritikaju kako vaga pravde odavno nije kalibrirana, pa osim što se sudi sporo, veliki gadovi dobivaju male kazne. Još se naslađuju njihovim malim plaćama pa kažu - ako im se ne sviđa plaća od nekoliko tisuća eura, široko im polje; nek idu u Irsku, s ostalom sirotinjom.

Oni naivni vjeruju Mamiću da u nas suci mogu dobro živjet i od bakšiša. Tako ti je s neukima. Briga njih što Hrvatska nema kapaciteta da sve te ljude strpa u ionako pretrpane zatvore. Trebalo bi izgraditi još barem 10 -15 zatvora. A to ne možeš iz europskih fondova. Zato su kazne male i blage.

I eto, na koncu ni Vlada ih nije podržala, ali đe to piše da je on moro odradit bivšu drće im svejedno malo krešit plaće, pa će se žavnu tajnicu? I onda nije ni čudo da časni brzina rješavanja sporova smanjiti na de- i kvalitetni muškarci, što kleče subotom na setak godina. kamenu studenome, više ne daju ženama Nakon što nas je Amerikanac Trump poučio blizu. Sad je jasno koliko samo jedna Hrvatida je laž alternativna činjenica, hrvatski ca i katolkinja može ofabrikat muškom rodu! premijer je laganje Turudića nazvo reduci- O časti i kvaliteti političara se već mjesecima ranim izričajem. A ministar policije je po- licitira na Novoj TV. Na postavljena pitanja, tvrdio kako je spomenuti sudac prošo naj- većina gledatelja su do prije nekoliko dana rigoroznije sigurnosne provjere. stranci na vlasti redovito davali negativne A onda je predsjednik države, kojega su pri- ocjene, o čemu god je bilo pitanje. je zvali fikus, a sad kaktus, pomamio jav- A onda obrat; zadnju setemanu, premijeru nost izjavom da kandidat nikako ne smi- i Vladi bolje ocjene nego ikad. Moglo se poje bit izabran radi čvrstih dokaza o njego- sumnjat da je Nova TV dobila lovu da frizira vim grijesima. rezultate glasanja. Dok slučajno nije objavPa su mediji objavili poruke s mobitela odu- ljen nedavni sastanak premijera i mladih zetog onoj bivšoj državnoj tajnici, što je HDZ-a, kojom zgodom ih je podsjetio čemu u nas na Svetog Vlaha pila kafu u Gradskoj zapravo služi mobitel. Za aktivno sudjelovakafani. Već sutradan su iscurile u javnost nje u svim online anketama. Tako su mladi poruke suca i njemu jedva poznate bivše već rano naučili kako se penje na stranačdržavne tajnice, u kojima on njoj tepa ‘lipo- koj ljestvici i gdje ih to može odvesti. to’, a ona njemu - di si radosti. Čitali smo ovih dana kako je u nas u Gradu I tako je predsjednik opet podijelio Hrvate. jeftinije umrijet nego živjet. Kažu, u cijeloj Jedni su sigurni da sudac nije kriv. Njegov državi poskupjeli sprovodi, a u nas - bagamobitel može dirati i telefonirati koga volja. tela. To ti ga dođe ko Crni petak. Iz našega Tako je bilo i kad je nepoznat ne’ko, s nje- ‘Boninova’ su tu pogodnost potvrdili, i navegovim autom bježo policiji. Kakvi su to do- li cijenu običnog sprovoda po cijeni od sakazi? Altroke prognoze onih drugih kako će mo - tisuću eura. Naravno, samo ako imaš navedeni gospar bit prvi državni odvjetnik svoj grob i da ne tražiš mumificiranje i zlatkoji će uhititi samog sebe. Jer, tobože, ako ni sarkofag, kako bi i u drugom životu bio državne institucije i moraju radit svoj poso, među povlaštenim stranačkim faraonima.

Za one koji grob nemaju, bolje da se pripaze i čekaju dovršenje već davno uplaćenog smještaja na Dupcu. Sad im je taj smještaj tek u roh - bau fazi, pa useljenja nema dok ne bude - ključ u ruke. Neka se dobro pripaze, jer nema police osiguranja koja pokriva zagrobni život.

Predsjednik Ustavnog suda uz nešto problema prilikom čitanja, objavio je odluku kojom je potvrđena HDZ-ova zabrana rada nedjeljom. Naveli su neospornu potrebu blagajnica da imaju neradnu nedjelju, kako to Bog zapovijeda i povijesno-kulturološki običaji.

Mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca osporavali su tu zabranu, ali nisu ništa mogli protiv odluke mudrih sudaca, koji ne rade ni subotom, a kamoli nedjeljom. Zajedno s ostalih 270 tisuća državnih službenika. Male trgovce sve to podsjeća na tečajeve o braku, spolnim odnosima i zabrani pobačaja koje drže svećenici zavjetovani na celibat. Pitaju se radi li se o nesposobnim bivšim sucima, koji su dosad dva puta ukinuli zabranu rada nedjeljom, ili su nesposobni ovi koji sad ovako tumače Ustav.

Jer taj isti Ustav dozvoljava rad nedjeljom stočarima, vatrogascima, policajcima, konobarima, kuharima, kockarima, doktorima. Ali pekarima ne! Ako nemaju benzinsku pumpu.

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

26 Fotogalerija

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

FESTA 2024.

Tako je ove godine izgledao Dan ki dohodi jednom nami na godište Ovogodišnja Festa trajala je tek tri dana, ali je bila veličanstvena. Na Svetog Vlaha je u Gradu bilo više od 16 tisuća ljudi! Donosimo najljepše prizore Foto: GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

Fotogalerija 27

28 Fotogalerija

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Maro, Đino, Ivan, Frane i Zoran - što su im tate Dubrovački trombunjeri i djeci je ponos ogroman Jasmina, Petra i Irena - za druženje s trombunjerima je, pored kćeri člana Toma, i čeljad s Raba raspoložena

Lucija, Ana, Stijepo i Kate - za Festu i naši iz Bruxellesa sa svojima doma slaviti svetog Vlaha svrate

Milica, Vesna, Ivo, Ivo i Gabriel - procesiju je lijepo i glediti, ne mogu baš svi ni hoditi

Kate, Zvone, Elizabeth, Luka i Roko - jedino (pre)brzi sin i brat Teo nije kameri “ušao u oko”

Ivo, Deša, Niko i Nika - sa 1052. procesije će za uspomenu u albumu obitelji ostati slika

Fotogalerija 29

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Željko, Željka, Nikica i Maro prijateljice iz srednje škole su sretne što se i na njihove obitelji “proširilo” prijateljstvo staro

Božo, Mateo i Božo - završetku Feste svetog Vlaha na Gorici pomažu u svakoj prilici

Rita, Ivana, Nikoleta i Pave - vidi se da su babine unučice Konavoke prave

Mia, Robi i Ives stasitom trombunjeru su na slici kćer i njena prijateljica dodatni ures

Matina, Maria i Maja - kad kćer s unučicom u svoj Dubrovnik dođe sreći nema kraja

Festanjuli i Dubrovački trombunjeri - tradicija se ni na 1052. Festi ne može iznevjeriti, sliku s gostima običaj je snimiti

30 Priče o moru i brodovima

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

VEZA SREDOZEMLJA I BLISKOG ISTOKA

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

SS “AUSONIA“ Bila je najmoderniji, najveći i najbrži putničko-teretni brod na Sredozemlju Prvi dolazak broda AVSONIA u grušku luku je bio 28. ožujka 1970.

U brodogradilištu Cantieri Riunti dell’Adriatico u Trstu izgrađen je 1957. godine putničko-teretni brod AVSONIA od 11880 bruto tona. Bio je dug 160 i širok 21 metara, a mogao je prihvatiti 540 putnika, 215 članova posade i 3400 tona tereta. Dvije DR parne turbine ukupne snage

Za kompaniju Adriatica di Navigazione iz Venecije je zaplovio na bliskoistočnoj redovnoj pruzi u listopadu 1957. godine iz Trsta tičući luke: Venecija, Brindisi, Aleksandrija, Bejrut, Pirej i Bari. Bio je u to doba najmoderniji, najbrži i najveći putničko - teretni 12800 kW su mu preko dvije propele omogu- brod na Sredozećavale ekonomsku brzinu od 21 čvora do mak- mlju simalnih 25 čvorova.

Za kompaniju Adriatica di Navigazione iz Venecije je zaplovio na bliskoistočnoj redovnoj pruzi u listopadu 1957. godine iz Trsta tičući lu-

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

Priče o moru i brodovima 31

irutu i Rodosu. Nakon dvogodišnje stanke pojavljuje se 20. svibnja 1973. godine i tada nas posjećuje ukupno 10 puta s polascima prema Bariju. Isti red plovidbe, s promijenjenim dolaskom u 8:00 sati ujutro i odlaskom u 23:00 sati navečer zadržava i sljedeće četiri godine.

Prvi dolazak broda AVSONIA u grušku luku je bio 28. ožujka 1970. godine u 11:00 sati kada je i Dubrovnik, nakon Venecije, Barija, Brindisia, Rodosa i Pireja uvršten u njegovu redovnu liniju iz Trsta za Bliski Istok. Te godine uplovljava ukupno 13 puta iz Venecije u 11:00 sati te isplovljava u pravcu Brindisia u 16:00 sati

AVSONIA POSTALA AUSONIA Ime broda AVSONIA modificirano je u AUSONIA. Ovo novo vrijeme i dulji boravak u Gružu pokazuje da plovidba broda uz linijski prijevoz već preuzima elemente kružnih putovanja. U programu putovanja objavljenom 1976. godine AUSONIA na dvotjednoj plovidbi s polaskom 5. i 18. ožujka iz Venecije posjećuje luke: Dubrovnik, Tunis, Casablancu, Tanger i La Vallettu. Nakon toga sve do listopada uplovljava u Dubrovnik, Pirej, Kusadasi, Istanbul, Kos, Rodos, Santorini i Krf naizmjenično tičući luke: Venecija, Brindisi, ke: Venecija, Brindisi, Aleksandrija, Bejrut, Pirej Aleksandrija, Antalija, Rodos, Izmir, Iraklion, Dui Bari. Bio je u to doba najmoderniji, najbrži i brovnik, Bari, Venecija. Posljednji put iz grušnajveći putničko - teretni brod na Sredozemlju. ke luke AUSONIA odlazi 18. rujna 1977. godine u 23:00 sati s 345 putnika prema Pireju i Tunisu.

Već dvadeset godina tako uspješno plovi. Kad U DUBROVNIKU PRVI PUT 1970. GODINE Prvi dolazak broda AVSONIA u grušku luku je konačno prestane zanimanje za ovakvim pubio 28. ožujka 1970. godine u 11:00 sati kada tovanjima i prijevozom odlazi 1978. godine u je i Dubrovnik, nakon Venecije, Barija, Brindi- brodogradilište Arsenal Triestino San Marco sia, Rodosa i Pireja uvršten u njegovu redov- na preuređenje u brod za kružna putovanja nu liniju iz Trsta za Bliski Istok. Te godine up- za smještaj 690 putnika. lovljava ukupno 13 puta iz Venecije u 11:00 sati te isplovljava u pravcu Brindisia u 16:00 sati. BROD ZA KRUŽNA PUTOVANJA Sličan program s devet dolazaka nastavlja i Od sljedeće godine u najmu plovi do 1983. godisljedeće godine, s isplovljavanjima prema Be- ne kada ga kupuje Ausonia Crociere iz Napulja,

32 Priče o moru i brodovima

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Iako je brod još bio u odličnom stanju, nadolazeća konvencija SOLAS 2010 (Safety Of Life At Sea) mu je odredila konačnu sudbinu.

Ta konvencija nije dozvoljavala brodovima starijim od 40 godina da plove u međunarodnoj plovidbi s putnicima osim pod posebnim uvjetima te se više u njega nije isplatilo ulagati

u vlasništvu poznatije Grimaldi-Siosa brodarske grupe. Nakon još dva preuređenja u brodogradilištima La Spezia 1984. i u Palermu 1986. godine s novim kapacitetom za 750 putnika uspješno krstari Sredozemljem sve do 1998. kada ga je kupio ciparski Louis Cruise Lines iz Limassola. Ponovo rekonstruiran od tada može prihvatiti do 700 putnika i 280 članova posade te plovi isključivo na kratkim mini krstarenjima oko grčkih otoka i Bliskog Istoka u najmu britanske putničke agencije First Choice Holidays.

U najmu First Choicea nas je posjetio 30. listopada 2001. godine, a njegov posljednji dolazak u luku Gruž pod Luisom bio je 16. listopada 2005. godine. Brodarska kompanija Louis Cruise Lines je još jednom preuredila brod i dala mu novo ime pa je tako od kraja 2006. godine ovaj legendarni brod nakon brojnih preinaka imao 12609 bruto tona i novo ime IVORY. Ali samo nakratko, jer je već 2007. godine iznajmljen grčkom brodaru Golden Star Cruises za kojega je iz Pireja započeo ploviti na trodnevnim i četverodnevnim mini kružnim putovanjima Egejskim morem pod privremenim imenom AEGEAN TWO. BIO JE U ODLIČNOM STANJU, ALI JE IPAK ZAVRŠIO U REZALIŠTU Nakon završene sezone krstarenja, brod je raspremljen na sidrištu pored Pireja u Grčkoj. U siječnju 2010. godine objavljena je vijest da je indijskim rezalištima brodova za dva milijuna dolara

prodan brod IVORY. Iako je brod još bio u odličnom stanju, nadolazeća konvencija SOLAS 2010 (Safety Of Life At Sea) mu je odredila konačnu sudbinu. Ta konvencija nije dozvoljavala brodovima starijim od 40 godina da plove u međunarodnoj plovidbi s putnicima osim pod posebnim uvjetima te se više u njega nije isplatilo ulagati.

Tako je priča o ovome zanimljivom brodu dobila svoj konačan i tužan epilog. Početkom rujna 2010. godine na plažama rezališta brodova Alang, okončano je rezanje broda WINNEN 5, pod kojim je imenom nekadašnja AUSONIA izrezana.

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

Crna kronika 33

/23

34 Sport

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

SMIJU LI SE OVAKVE GREŠKE DOGAĐATI?

Kako je zbog greške Hrvatskog plivačkog saveza Vlaho Nenadić ostao bez Svjetskog prvenstva u Dohi Plivač Juga, 18-godišnji Vlaho Nenadić, trebao je s hrvatskom seniorskom štafetom na 4x100 slobodno nastupiti na Svjetskom prvenstvu u vodenim sportovima u Katru. Međutim, nastup Hrvatske je otkazan, kako doznajemo zbog nevaljane prijave za natjecanje Mlada nada dubrovačkog i hrvatskog plivanja, Vlaho Nenadić, nanizao je nekoliko sjajnih rezultata na domaćim, europskim i svjetskim pozornicama pa je njegov nastup na Svjetskom seniorskom prvenstvu trebao biti jedna velika nagrada. A može li biti veća nagrada od činjenice da si na natjecanju u kojem možeš izboriti Olimpijske igre? Posebno je to značajno za plivanje koje je jedno od najpraćenijih i najatraktivnijih sportova na igrama.

Znali su sve to dobro u Plivačkom klubu Jug, kada su dobili pozivnicu za ovo natjecanje, ali i u svim ostalim klubovima ove štafete. Uz Vlaha, trebali su još nastupiti Hrvoje Tomić (Grdelin, Split), Nikola Miljenić (Medveščak) te Niko Janković (Mladost). No, od mlade štafete, koja se u rujnu iskazala na Svjetskom juniorskom u Netanyi zauzevši šesto mjesto, neće biti ništa. Barem ne u Dohi.

SITUACIJA KOJA SE NA OVOM NIVOU SPORTA NE VIĐA ČESTO Svjetsko prvenstvo za seniore, uz Olimpijske igre i Europsko prvenstvo, natjecanja su koja za plivanje predstavljaju nekakav svojevrsni vrhunac. Ne samo u sportskom smislu, već i u smislu značaja i velikog interesa za ovaj sport diljem svijeta. Iako se iz hrvatske perspektive to trenutno ne čini tako, plivanje je ostalo jedan od „važnijih” svjetskih sportova, ako je tako ispravno kazati.

Kako doznajemo iz pouzdanih izvora, na adresu plivačkog kluba Jug malo prije polaska u Dohu, stigao je dopis HPS-a, kojeg potpisuju Savez i izbornik, dr.sc.

Pero Kuterovac. U njemu stoji kako se nastup štafe-

te 4x100 slobodno otkazuje. Razlog je što jedan od članova te štafete, Hrvoje Tomić, nije imao zadovoljavajuću normu za nastup. Ukratko, za ovo natjecanje treba imati isplivan „A” i „B” standard, a odraditi to u sklopu nekog od natjecanja na popisu FINA-e, svjetske krovne organizacije za vodene sportove. Iz FINA-e su naveli kako Prvenstvo Hrvatske za dobne uzraste, na kojem je Tomić isplivao normu, ne spada u natjecanja u kojima se isplivavaju norme za FINA-ina natjecanja. ČIJA JE (NE)ODGOVORNOST? Iz Hrvatskog plivačkog saveza su uz ovu obavijest, uputili isprike Vlahu Nenadiću i Hrvoju Tomiću. No, istaknuli su još jednu važnu stvar. A to je da Stručno-programska komisija i izbornik nisu određivali koja će natjecanja biti za isplivavanje normi, pa time ni da oni nisu mogli znati je li ovo natjecanje normativno. U neku ruku, odbacili su odgovornost.

Je li to greška konkretno izbornika, SPK ili nekoga drugoga, to u ovom trenutku nije moguće s lakoćom utvrditi. U neku ruku nije ni bitno, jer, greška je to prije svega cijele krovne organizacije. Kada pratimo hrvatsku nogometnu, rukometnu ili bilo koju drugu reprezentaciju, sva tehnička, financijska i organizacijska odgovornost uvijek dolazi iz krovne organizacije. HNS, HRS, HKS...Tako je i u ovom slučaju. Netko u HPS-u je trebao biti informiran o normama za ovako veliko natjecanje. Naime, ovakav ishod, u kojem se u zadnji čas doznaje otkazivanje nastupa na SP, plivačima nanosi višestruku štetu i bitno mijenja kalendar. Krovnoj organizaciji se ovakve greške ne bi smjele doga-

Piše Rafael Barkiđija foto pk jug

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

đati, barem ne kada je u pitanju Svjetsko prvenstvo.

Netko je o potrebnim normama u HPS-u jednostavno morao znati. I da na kraju netko snese sankcije, to ne bi nadoknadilo sve izgubljeno ovim otkazivanjem.

VIŠESTRUKI PROBLEMI: FORMA, BODOVI, PRIVATNI ŽIVOT Vlaho i njegov trener Frane Ćirak za nastup u Dohi doznali su sredinom siječnja. To je bilo malo vremena za pripremu, za ovo natjecanje koje je počelo već proteklog tjedna. Trener Ćirak ranije je čak apelirao na Savez da Nenadić ne ode na Svjetsko prvenstvo s obzirom na manje zdravstvene probleme tijekom prosinca, smatravši da je prioritet u ovoj godini Europsko juniorsko prvenstvo. No, prvi nastup na Svjetskom seniorskom prvenstvu je nešto što će rijetko koji sportaš odbiti. Pa čak i ako je maturalna zabava u pitanju, kao što je bilo Vlahu, koji je sve protekle dane posvetio nastupu među svjetskom plivačkom elitom.

Osim što mladi sportaši mogu biti razočarani, što srećom Vlaho u ovom slučaju nije, plivanje je sport u kojem se vrlo lako ispadne iz željene forme. Pogotovo na ovakvoj razini, gdje su nekada razlike u stotinkama. Sve se to osjeti, pa i trenutna „deformacija” koju će Vlaho u svom kalendaru imati. Postoje i druga natjecanja u ovoj godini, za koja je Vlaho morao plivati norme na ovom Svjetskom prvenstvu, pa sad i to dodatno remeti planove.

Zbog svega su se iz dubrovačkog kluba očitovali na dopis HPS-a, navodeći većinom zabrinutost zbog prethodno navedenih propusta, ali i mnogih drugih, koji su se dogodili u prethodnom vremenu. Ponajviše jer je ovo bila velika stvar za klub, s obzirom da bi prvi put nakon Sanje Jovanović imali predstavnika na Svjetskom prvenstvu u 50-metarskom bazenu. Ali i prvog muškog predstavnika na SP općenito.

Sport 35

NIJE LAKO BITI SPORT U HRVATSKOJ, ALI...

Dugogodišnje zanemarivanje sporta na mnogim razinama, uz to nedostatak privatnih sredstava i sponzora, kojoj su pak posljedica loša komercijalna isplativost sporta, neki su od problema s kojima se susreće hrvatski sport. Najviše oni koji nemaju toliko veliki publicitet, kao što trenutno to nema plivanje u Hrvatskoj.

Ona rečenica „mediji bi trebali biti ti koji nas guraju” postaje stvar prošlosti. Sve više zastupljenost sporta ovisi o PR službama i uloženom naporu u promoviranje sporta. I to dolazi od krovne organizacije, barem kada se radi o nacionalnim uspjesima i nastupima na međunarodnim natjecanjima. Ako primjer nije nogomet, koji je postao biznis sam za sebe, onda je primjer judo. Ne spada u „elitne” sportove koje prate milijarde ljudi, pa tako ni u Hrvatskoj, ali u zadnje vrijeme dobiva sve veću medijsku zastupljenost. Upravo zbog uloženog vremena i napora u promociju sporta, pa više nije čudno što najveći nacionalni portali često objavljuju o uspjesima hrvatskih judoka diljem svijeta.

Zašto je sve ovo uopće navedeno na kraju priče o otkazivanju hrvatske štafete u Dohi? Zato što je i to jedan od pokazatelja kako plivanju kao sportu u Hrvatskoj potrebno buđenje na svim razinama. Nerijetko se dogodi da nacionalno prvenstvo Hrvatske bude bez streama na YouTubeu, bez da se obavijeste mediji, bez ikakvog truda da se o istome negdje pročita pokoja suvisla rečenica. Kada sve to uzmemo u obzir, ali i činjenicu da se zbog greške u administraciji dogodi da plivači ne idu na Svjetsko prvenstvo, sve to odaje dojam da je ovaj sport u Hrvatskoj pomalo zapostavljen. Jer, znamo da sportskih talenata imamo, pogotovo za vodene sportove.

Vlaho Nenadić i trener PK Jug Frane Ćirak

36 Kultura

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

MENE SU UBILI Mene su ubili ̶ zna se gdje i kada* Svetoga Jakova crkva zapaljena Stećci grobne ploče od obližnjih stijena Tu su moje kosti pod njima i sada Hajdučija divljim plemenom kad vlada Svaka ljudskost tu je davno izgubljena Jej** ponoćni šišmiš divlji prasac hijena Njihov izmet na me i na grob moj pada Zvijeri divlje ovdje bludniče u noći U višestoljetnoj i hladnoj samoći Moje oči trunu ja nemam pogleda Moj potomak ne znam ni kako izgleda Zemlja sam za vječnu podzemnu mi sobu Konteso dođi me zagrli u grobu 9/10/23 *Pljačkaške bande sa sjevera i s istoka, „Crnogorci i Rusi“ 1806. u vrijeme bezvlašća u Dubrovačkoj Republici, pale, pljačkaju i ubijaju; u pograničnom selu Višnjići/Gornji Đurinići u noćnim prepadima najvjerojatnije kolju Stijepa Kočana u njegovoj kući, koju pljačkaju pa pale, slično kao i 1991.

Posve slučajno pokolj preživljava malodobno dijete, sin Ivo. (Vidi: Niko Kapetanić: „Stanovništvo Konavala od 1799. do 1807.“ str. 55, u „600 godina dubrovačke vlasti u Konavlima“, Zbornik Muzeja i galerija Konavala 1, Ogranak Matice hrvatske Gruda, 2021.) **Jej, golema sova.

Bolje bez novca – nego bez iluzija.

humanitarni prilozi Udruga za Down sindrom DNŽ Cvijeta Knego prilaže 15€ DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKONERETVANSKE ŽUPANIJE Umjesto cvijeća za pok. Tomislava Peručića, 70 eura za rad udruge prilaže Jele Galić. dva skalina U spomen na dragog Toma Peručića, 120 € prilaže Baldo Mojaš sa djecom; U spomen na dragu jelu Krkić-Šutalo, umjesto cvijeća 60 € prilaže obitelj Gorana i Marije Gabrieri; Umjesto cvijeća, u spomen na mamu naše drage prijateljice Katarine, pok. Ljubicu Tolju, 60 € prilažu Azra, Ivana, Ivona, Katarina, Tihana i Vanesa; CARINSKA UPRAVA KARASOVIĆI donacija umjesto vijenca 240 €; Mario Butrica donacija 50 €; Matica Hrvatska Bruxelles donacija 1550 €; Maja Sršen donacija 13,27 €.

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

MUZEJ U DUBROVNIKU (SLIKA)

POPARITI

ZNAK U HOROSKOPU

ŽENSKO IME ILI GRAD U BUGARSKOJ

MANJI ZALJEV

NORVEŠKA

ATLETSKI KLUB

VEĆE NASELJE

LIRSKI PJESNICI, LIRIČARI

LJEKOVITA BILJKA

PODSTANARSKI ODNOS

OPĆINSKA LIGA

GRAD U GRČKOJ

TVRĐAVA U KOJOJ JE MUZEJ NA SLICI

PRETJERANO VISOKA CIJENA (fig.)

LOVOKRAĐA

OBLAST UZ VODU

TRENER OSIM RUMUNJSKI GRAD

VJERAN MODEL BRODA (NPR. U MUZEJU)

LOKALNI RADIO

PISAC ŠOPOV

TIH

LJUDI KOJI SE STALNO SELE

OREGON

SLATKOVODNA RIBA E. Č.

GRAD U SAD ONO ŠTO JE NARIBANO (SIR, KUPUS, ...)

RIJEKA U DALMACIJI DUŠIK ONAJ KOJI GOVORI IRONIČNO PREDMET OBRADE

TROZNAMENKAST BROJ

VOLT MINERAL TINJAC KRALJ IZ EPA MAHABHARATA

SLIKARSKA ČETKICA TELUR

ZAČINSKA BILJKA

HRVATSKA PJESNIKINJA

ITALIJA

SVETI RAZRED

POSUDA S PEPELOM POKOJNIKA, ŽARA

JAPANSKA RAKIJA OD RIŽE TONA

29. I 9.

SLOVO ABECEDE

MUŽJAK PČELE

SKRBNIŠTVO

SVESTRANI UMJETNIK BILAL (anagram: NEKI)

PIĆE OD GROŽĐA

KRATICA ZA TEMELJNI SMJER VATRE

BOLAN UZVIK

DUBROVAČKI DNEVNIK

VRH U VIJETNAMU

O. Z.

FOSFOR BEZDAN, AMBIS

DIO TIJELA

MEMBRANA

MRAČNO

TIP SLOVA

PRIVREDNO DRUŠTVO

BLAGO LJULJATI

GRAM

TEKUĆINA ZA SKIDANJE LAKA

365 DANA OGNJEN OD MILJA TIM

HRVATSKI PJEVAČ POLITIČAR HIROBUMI U NEKO VRIJEME

RADIŠNO, DJELATNO

SJEVERNI ILI JUŽNI

NAŠ OTOK

ONO ŠTO SE KOME NALOŽI (mn.)

OSOBNA ZAMJENICA

DRŽAVA U SAD

UTRPAVATI

INDIJ

ZAGONETAČKI SAVEZ

INICIJALI KOŠARKAŠA DANEUA RASTVOR AMPER

PJESMA OLIVERA DRAGOJEVIĆA

DUBROVAČKI DNEVNIK

RJEŠENJE: porez na glupost, obala, krivolov, maketa, Arad, lr, OR, nomadi, smuđ, ribanac, Cetina, sto, ironičar, V, kist, Nala, I, TE, anis, miom, R, sv, urna, sake, ze, T, trut, Enki, vino, jauk, OZ, g, vrat, opna, Ogi, Tra, Sandi Cenov, aktivno, nekada, Mljet, trpati, In, nalozi, otopina, ona, Skalinada.

ČVORIĆ NA MIŠIĆU

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Fiat Uno, proizveden 1998 godine, prešao samo 75000 km, benzinac, registriran do travnja 2024. Broj telefona: 486 841 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem stan u Dubrovnik. Mob: 099 827 6351 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2.

Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu.

098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fa-

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046

sadu, novi lift i video nadzor.

Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623 P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom.

U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009 Prodaje se građevinsko zemlji-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476

šte u Župi Dubrovačkoj – Lazine.

Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076 Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 9. veljače 2024.

Mali oglasi

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009

dogovoru. Mob: 099 857 1306

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodajem malu tornu Bosch, 100 EUR. Mob: 099 851 45886

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Kupujem stare automobilske i motor registarske tablice iz doba jugoslavije i stare motore. 097 670 7137

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179 Prodaje se dobro očuvani stilski namještaj, stol i 6 stolica, dimenzija stola 80x150 cm, razvučen 80x210 cm. Cijena po

Prodaje se šator za 3 osobe, impregiran. Mob: 099 857 1306

Kupio bih stari kameni puco i stare kamene stvari. 097 670 7137

Prodajem malu tornu Bosch, 100 EUR. Mob: 099 851 45886 Prodajem tri para tenisaka novo,malo rabljeno.Bijele,kožne Puma, br 43, cijena 50€, tenisice Asics, kožne bijele s crvenim i modrim crtama br.44, 45€ i platnene Nike Revolucion, crne br. 43 užeg modela, cijena 50€. Mob: 091 561 0650 Prodajem bijelu aluminijsku persijanu vel. 120x216 cm. Cijena 290 Eura. 095/8090993

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

USLUGE RAZNO Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664 Rezidba maslina, loze, kivija, ruža, košnja trave, uređi-

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica. vanje okućnice, vrtova, dvorišta i sl. 0916143946 Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe,čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala.

Upiti na : 098 765 757 Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946 Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 5.2. do 11.2.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 12.2. do 18.2.

preminuli CVIJETA OBLIZALO TOMISLAV DUBOVIĆ (1936) MARIJA PRKAČIN (1955) RATIMIR CAREVIĆ (19439 SPASO BEATOVIĆ (1953) RASIM OVČINA (1940) LJUBICA TOLJA (1943) DANICA BOKUN (1938) SENIJA KALITERNA KARAHASANOVIĆ (1932) PETAR ROMANOV RUŽA DUNATOV (1933) PETAR FRANIĆ (1934) ANTUN BEATOVIĆ (1935)

40 Zadnja

petak, 9. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

JAVNI NATJEČAJ U TIJEKU

Grad daje šest stanova u najam obiteljima s više djece

Javni natječaj za podnošenje zahtjeva za davanje u najam šest stanova na području povijesne jezgre obiteljima s više djece je u tijeku te je isti otvoren do 4. ožujka 2024. godine.

“Svjesni izazova s kojim se susreću mla-

de dubrovačke obitelji pri rješavanju stambenog pitanja, uređenjem ukupno šest gradskih stanova u povijesnoj jezgri samo u ovoj godini Grad Dubrovnik će omogućiti priuštivo stanovanje za šest dubrovačkih obitelji s više dje-

ce čime će se doprinijeti i revitalizaciji života u gradu, što je ujedno i cilj jedne od aktivnosti održivog razvoja Plana upravljanja”, poručili su iz gradske uprave. Tekst javnog natječaja dostupan je na stranicama Grada Dubrovnika.