Dubrovački dnevnik br. 180

Petak, 2. veljače godina V. / broj 180 / 2024. / issn 2718-3742

sub

ned

pon

uto

sri

čet

GORAN MRATINOVIĆ

pet

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

FESTANJULI PERICA BALETIĆ I VLADIMIR BUĆ:

Drugi gradovi imaju svoje zaštitnike, a sveti Vlaho ima svoj Grad! stranica 22

LOKACIJA U GRUŽU

REPORTAŽA IZ

VLASNICI SE SPOMINJU JOŠ

RMS “KILDONAN

NIJE PRESUDNA?

DUBROVAČKOG AZILA

OD AUSTRO-UGARSKE

CASTLE”

McDonald’s je i dalje zainteresiran za Dubrovnik!

‘Podižemo ljestvicu više, želimo da psi iz skloništa budu najpoželjniji!’

Lapadska kapelicaapartman oduvijek je bila u privatnom vlasništvu

Brod koji je u Gružu iskrcao jugoslavenske povratnike i zarobljenike iz Sibira

stranica 20

stranica 32

stranica 4

stranica 10

2

Uvodnik

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Ako Prođe!

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Fotografija na naslovnici Goran Mratinović Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

Piše Vjera Šuman foto Patrik Macek/PIXSELL

‘N

emojte nam pišati po leđima i uvjeravati nas da pada kiša!’, rekla je predsjednica Europske federacije novinara Maja Sever, citirajući rečenicu iz poznatog filma Clinta Eastwooda. Novinari su u srijedu na Markovom trgu u Zagrebu, ali i u Splitu, prosvjedovali protiv lexa AP, usprkos ublažavanju prve verzije prijedloga zakona, po kojem to ipak ne bi bilo kazneno djelo ako i samo ako se procijeni kako je od interesa javnosti. Što je od interesa javnosti, odlučivat će Turud i suci. Logično. To je po Plenkiju najbolja garancija čuvanja interesa javnosti. Eto, đe ćeš bolje. Pri tom i Manenica i Plenki tvrde kako takve zakone imaju sve demokratske države u EU. Sve u skladu s onom: ‘Ako laž ponoviš dovoljno puta, ona u javnoj percepciji postaje istina’.

Vidiš ti te zlonamjerne novinare, koji uporno tvrde kako je cilj ovog zakona zastrašivanje i sprečavanje javnog objavljivanja informacija, vezanih uz korupciju vladajućih. akvi su vam novinari. Zlonamjerni i vođeni tko zna čijim i kojim ne-

T

prijateljskim interesima, zbog čega im se Plenki ne može načuditi. Jednako tako, kad je oporba protiv tog zakona, onda je logično kako je to koordinirano s neprijateljima. Običnim zavidnim zelenim, žutim i crvenim vragovima. Sad kad to znamo, lakše se diše i odma’ je jasno da onaj AP iz SMS-ova između Rimac i Žalac nisu inicijali, ne daj Bože, predsjednika Vlade, nego samo skraćenica od Ako Prođe, prošlo je! Zato je Čićova mala u srijedu izjavila kako će ovaj zakon doprinijeti slobodi medija, što je u konačnici i cilj ove Vlade! Eto, odma’ je jasno kako su novinari pravi sretnici, posebno u usporedbi s onima u nekim represivnim sustavima.

Slobodni kao ptice i bez straha mogu stajati kraj prozora. Đe ćeš bolje. druge strane, novinari se previše bave korupcijom vjerujući u demokratske standarde koji, očito, građanima nisu tema ili barem nisu top tema. Top tema su im ekonomska situacija i svakodnevne muke s preživljavanjem. To nije dokučila ni naša oporba, pa su nove ankete stra-

S

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

načkih rejtinga pokazale kako HDZ opet raste dok su ostali, osim SDP-a, u padu. Rast SDP-a nije zbog toga što bi građani Peđu odjednom doživjele kao karizmatičnog vođu, nego zato što su građani u Zagrebu ljuti na Tomaševića i Možemo! zbog svih njegovih potpuno nesuvislih poteza sa smećem. Doista, koga briga što su oni konsolidirali gradski proračun i vratili dugove ako žive u prljavom gradu, pretrpanih i šporkih kontejnera, dok dio grada ne može disati od smrada s Jakuševca. Za to vrijeme Tomašević objašnjava kako je to naslijeđe od Bandića i njegovih. Naravno da jest, ali tri godine se nije maklo prstom u sanaciji Jakuševca, kao što se nisu napravili novi projekti za zbrinjavanje otpada u skladu s najnovijim tehnologijama. ožda bi Tomaševića trebalo poslati na Tenerife da obiđe nevje-

M

rojatan botanički vrt Las Palmas u Santa Cruse de Tenerife. Od 1970. do 1996. godine, to je bio njihov Jakuševac. Onda su napravili zatvoreni sustav zbrinjavanja otpada i sljedećih 18 godina su na mjestu brda smeća radili raj sa 60 vrsti palmi i tropskim biljem iz cijelog svijeta, uz mala umjetna jezera. Danas je to predivan park u kojem uživaju i njihovi građani i turisti. Što je poanta? Poanta je da su napravili plan i odmah ga počeli provoditi. Trajalo je, ali svi su građani znali što, kada i kako. U Zagrebu nema plana ili barem tako izgleda, a sve ostalo je kaos. Logično da im rejting pada. a to vrijeme u Gradu se završavaju pripreme za najveću Festu Grada, Festu sv. Vlaha. Uvijek i ponovno parčeva Festa izaziva radost i uzbuđenje svih generacija u Gradu.

U današnjem vremenu mobitela i di-

Z

Uvodnik 3

gitalije, fascinantno je koliko mladih njeguje tradiciju i s gustom se i dalje igra tombula i gađa ljutim narančinima. Nije to slučajno. Nije dovoljno poštivanje tradicije da bi ona doista i opstala, potrebno je puno raditi i učiti djecu što je Festa i zašto je treba čuvati. Upravo tako se ođe njeguje i čini se sve baš onako kao treba, kako bi i dalje parčevo slavlje bilo neraskidiv dio postojanja Grada. I zato nimalo ne čudi kolika je radost napravljena klincima u školi kad su ih vizitali trombunjeri i pričali im o tradiciji i ponosu svih njih, koji su trombunjeri generacijama, na ponos svojih familija. Nema sumnje kako će ti klinci jednog dana, s istim poštovanjem i radošću, slaviti najveću Festu od Grada. I jednog dana i sami posjećivati one najmanje, kako bi ih naučili ovoj najljepšoj i najvažnijoj tradiciji. Nazdravlje vam Festa. Eto vas.

4 Aktualno

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

GRAD IM JE JAKO ATRAKTIVAN

MCDONALD’S I DALJE ZAINTERESIRAN ZA DUBROVNIK, no lokacija u Gružu sve je manje izgledna Nakon što Grad nije uvažio zahtjeve tvrtke Frendy za uklapanje ‘drive in’ restorana u prostorne planove, vlasnik zemljišta Vide Matić najavio je tužbu. Franković tvrdi kako i dalje podržava dolazak lanca brze hrane u Dubrovnik, a i predstavnici McDonald’sa su i dalje zainteresirani Dolazak McDonald’sa u grušku luku donedavno ranim. Naime, prema izmjenama i dopunama prose činio kao gotova priča. Održani su sastanci na stornih planova, tu će se nalaziti biciklistička stakojima su sudjelovali predstavnici Grada, vlasni- za i drvored, a ulica bi se trebala dodatno proširici zemljišta u Gružu, kao i vlasnici McDonald’sove ti. Navedeno je i kako je zbog povećanja prometfranšize u Hrvatskoj. U Dubrovnik je stigao čak i di- nog opterećenja u toj ulici nužno osigurati kolni rektor McDonald’sa za jugoistočnu Europu. Grado- pristup do svih planiranih sadržaja planiranjem načelnik Mato Franković u više navrata je na sjed- skretača, osobito onih lijevih. nicama Gradskog vijeća kazao kako podržava dolazak najpopularnijeg lanca brze hrane na svijetu, ‘TUŽIT ĆEMO GRAD!’ što bi značilo i dodatni sadržaj za grad. „Izigrani smo, a zbog toga što nisu održana obeMeđutim, 23. siječnja je istekao predugovor izme- ćanja koje smo dobili, dovedeni smo u nezgodnu đu tvrtke Imogeo i tvrtke Frendy u čijem se vla- financijsku poziciju“, govori Vide Matić čija je tvrtsništvu nalazi prostor na koji se trebao smjestiti ka Frendy vlasnik zemljišta u Luci Gruž. Najavio je McDonald’sov restoran u Gružu. Naime, Imogeo je kako se konzultirao s odvjetnicima i kako će tužiti sestrinska tvrtka Globalne hrane, nositeljice fran- Grad Dubrovnik jer sada treba zaštititi tvrtku koja šize McDonald’sa u Hrvatskoj, čiji je osnivač Gregor Gavrilović, čelnik najvećeg mesnog carstva u Hrvatskoj, a uglavnom se bavi prodajom nekretnina u kojima su smješteni McDonald’sovi restorani.

Uz to, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća prihvaćeni su prijedlozi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika te Urbanističkog plana uređenja Gruški akvatorij koji ne predviđa McDonald’sov ‘drive in’ restoran na tom području. Tvrtka Frendy je od Grada zatražila zadržavanje postojećeg koridora Obale pape Ivana Pavla II., izmjene oko same prometnice, kao i prenamjenu zone autobusnog kolodvora u poslovnu, pretežno uslužnu odnosno poslovnu, pretežno trgovačku zonu kako bi se tu Vide Matić, vlasnik zemljišta mogao smjestiti McDonald’sov restoran. U obrau Luci Dubrovnik na koji zloženju stoji kako zadržavanje postojećeg profije planiran McDonald’sov la Obale pape Ivana Pavla II. nije u skladu s planirestoran s ‘drive inom’

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

„Izigrani smo, a zbog toga što nisu održana obećanja koje smo dobili, dovedeni smo u nezgodnu financijsku poziciju“, govori nam Vide Matić koji je najavio kako će tužiti Grad Dubrovnik jer sada treba zaštititi tvrtku koja je, kako kaže, dovedena u ozbiljne probleme

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

„U posljednjih godinu dana, nitko iz McDonald’sa nije došao do nas, a kada dođu, mi ćemo ih spremno primiti i pomoći im u realizaciji projekta. Pritisak vlasnika zemljišta, Vide Matića, na određene vijećnike u Gradskom vijeću ne mogu razumjeti.

Tako se ne realiziraju investicije, nego legalnim i zakonskim putem. To je jedini način“, poručio je gradonačelnik Mato Franković

je, kako kaže Matić, dovedena u ozbiljne probleme. „Sklopili smo predugovor s tvrtkom Imogeo koji je sada istekao, stavili smo plombu na našu imovinu te kupili zemljište u Komolcu gdje smo planirali preseliti. Kako bismo ga kupili, ušli smo u jedan nepovoljan kredit u Kent banci, s promjenjivom kamatom od šest posto, uz zadužnicu bez protesta. Plan nam je bio prihodom od prodaje zemljišta u Gružu isplatiti prostor u Komolcu. Imali smo obećanje gradonačelnika, no do toga nije došlo.

Sad smo dovedeni u strahovitu financijsku situaciju“, govori Matić.

Aktualno 5

Pogled na Frendyjevo zemljište

‘MCDONALD’S JE KRAJEM 2022. GODINE HTIO NAJAVITI DOLAZAK U DUBROVNIK’ stavljanje privremenog bannera na kojem bi naKaže kako je cijela priča krenula još 2021. godine, javili dolazak u Dubrovnik u 2023. godini te kako kad je održan prvi sastanak, a uslijedili su brojni su to htjeli uvrstiti i u kataloge, no kako je gradodrugi, i kako je Franković već tada dao mišljenje načelnik predložio da malo pričekaju. kako je dolazak McDonald’sa u interesu Dubrov„Naša jedina greška je što smo vjerovali u obećanika te kako je dao podršku tom projektu. Također nje kako će McDonald’s biti otvoren na našem zeje kazao kako je izrađen idejni projekt, koji nikada mljištu. Bili smo naivni, trebali smo zatražiti donije uvršten u prostorne planove, ali i kako je Franzvolu prema starom GUP-u. Da nam je samo jedković javno govorio, primjerice na sjednicama Vinom netko iz Grada kazao da ne namjerava podrjeća, kako će taj projekt biti realiziran. Matić nadažati ovaj projekt i da ga neće uvrstiti u prostorne lje tvrdi i kako gradonačelnikovo pismo namjere planove, nikada ne bismo ni ulazili u ovu priču“, nikada nije stiglo do izrađivača projekta u Zagreizjavio je Matić. bu nego kako je stajalo u ladicama, stoga smatra Nadalje tvrdi kako je Grad planiranim pločnikom, kako nije postojala iskrena namjera da se taj prodrvoredom i biciklističkom stazom, za 16,5 metara jekt realizira. Istaknuo je i kako su krajem 2022. goušao u zemljište Frendyja. No, vrijedi spomenuti dine predstavnici McDonald’sa imali ideju za pokako se to ipak nije dogodilo novim izmjenama,

Obuhvat McDonald’sa s drive inom, restoranom i parkingom

6 Aktualno

nego kako je to rješenje bilo predviđeno i starim UPU-om. Ono što se zapravo dogodilo jest to kako nisu uvaženi zahtjevi tvrtke Frendy da se granice prometnice s jedne, i zone kolodvora s druge strane, pomaknu tako što bi izašle sa zemljišta tvrtke. „Prometnice spadaju pod infrastrukturu koja predstavlja viši društveni interes i mogu se planirati i preko privatnog zemljišta. Onda vas izvlaste sukladno procjeni sudskog vještaka, što je uvijek niže od tržišne cijene. I kome sada prodati taj prostor, kad nema parking ni ništa? Došli smo u financijsku situaciju da ne znamo što ćemo. Imamo 16 zaposlenih ljudi i ti ljudi imaju svoje obitelji. Eventualno ćemo preseliti u Komolac pa iznajmiti nekome da drži skladište, jer ovo kupiti neće nitko“, tvrdi Matić. Na pitanje je li se susreo s gradonačelnikom Frankovićem kako bi se otklonili nesporazumi, Matić je odgovorio kako nije već neko vrijeme.

Inače, McDonald’sov restoran u Gružu bio je planiran na dva kata. U prizemlju se trebao nalaziti ‘drive in’. Kuhinja i restoran su se trebali prostirati na 400-tinjak ‘kvadrata’, a još 200 je trebalo biti namijenjeno za dječje rođendane i proslave. Kako kaže Matić, Grad je tražio da objekt ne bude viši od 13 metara tj. ne viši od Konzuma u luci čija je visina 17 metara, kako se ne bi narušile vizure, što je ispoštovano.

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Gradonačelnik je podržao projekt

FRANKOVIĆ: UVIJEK SMO PODRŽAVALI DOLAZAK MCDONALD’SA, A TAKO JE I DANAS! Dubrovački dnevnik je kontaktirao i gradonačelnika Mata Frankovića, na što je on odgovorio kako ne želi detaljno komentirati Matićeve navode te je poručio kako je projekt McDonald’sa imao njegovu podršku uvijek, a imat će je i nadalje. „U posljednjih godinu dana, nitko iz McDonald’sa nije došao do nas, a kada dođu, mi ćemo ih spremno primiti i pomoći im u realizaciji projekta.

Pritisak vlasnika zemljišta, Vide Matića, na određene vijećnike u Gradskom vijeću ne mogu razumjeti. Tako se ne realiziraju investicije, nego legalnim i zakonskim putem. To je jedini način“, poručio je Franković koji nije htio ulaziti u detalje pritisaka o kojima govori, ali je poslao nedvosmislenu poruku kako je McDonald’s u Dubrovniku i dalje poželjan.

„McDonald’s je stavio Dubrovnik u svoje planove i KRISTIĆ OTKRIO ŠTO MU JE FRANKOVIĆ KAZAO jako im je stalo do NAKON SJEDNICE Ovu temu je na posljednjoj sjednici Gradskog vitoga da na njega jeća povukao vijećnik Maro Kristić koji je otvoreprošire svoje tržino postavio pitanje hoće li se McDonald’s otvoriti na zemljištu u vlasništvu tvrtke Frendy. Na samoj šte. Nije to samo sjednici nije dobio odgovor, ali jest nakon sjednice. zbog prometa, „Poznato mi je kako je od strane gradske uprave ovaj projekt dobio javnu podršku, koju je grastalo im je i u mardonačelnik potvrdio i pisanim putem. Iščitavajuketinškom smislu ći materijale za Gradsko vijeće koji se tiču UPU-a jer je Dubrovnik Gruškog akvatorija, primijetio sam da se u grafičkim prikazima na tom prostoru s jedne strasam po sebi brend, ne širi prometnica, a s druge strane u isti zadire ime, i s ponosom zona budućeg autobusnog kolodvora. Po onome što sam vidio, tu nema prostora za realizaci- MCDONALD’S JE I DALJE ZAINTERESIRAN bi ga nosio u svom ju nikakvog projekta pa sam zato i uputio pita- S druge strane, za ulazak u Dubrovnik, po svenastupu“, kazao nje, jer ne mogu vjerovati da bi Grad tako mo- mu sudeći, McDonald’s je i dalje zainteresiran, gao nekoga izigrati. K’ tome, ovdje su u pitanju što nam je potvrdio i Lukša Glavinja koji je u nam je Lukša Glagospar Vide Matić i njegova obitelj, koji su izni- ime te tvrtke vodio dio pregovora u Dubrovniku. vinja koji je ispred mno društveno odgovorni i godinama uspješno „McDonald’s je stavio Dubrovnik u svoje planorade, zapošljavaju i pomažu ljudima. Iako nisam ve i jako im je stalo do toga da na njega pro- McDonald’sa vodio dobio odgovor na samoj sjednici, gradonačelnik šire svoje tržište. Nije to samo zbog prometa, dio pregovora u mi je kasnije u razgovoru rekao kako tu nema ni- stalo im je i u marketinškom smislu jer je DuDubrovniku šta sporno i kako Grad Dubrovnik i dalje stoji iza onoga što je već javno izrečeno i potvrđeno pisanim putem, pa stoga želim vjerovati kako će tako i biti. Znam kako je na ime podrške iz Grada tvrtka dala i bankovnu garanciju McDonald’su tešku više stotina tisuća eura“, kazao je Kristić.

brovnik sam po sebi brend, ime, i s ponosom bi ga nosio u svom nastupu“, kazao je Glavinja.

Iz svega navedenog se čini kako dolazak McDonald’sa u Dubrovnik nije isključen. Samo je pitanje na koju lokaciju će se naposljetku smjestiti.

Druga Kolumna strana škura turizma bura 21 Županija 7

Dubrovački dnevniK petak, 13.

22.veljače listopada rujna 2023.

2023.

2.

2024.

PONEDJELJAK, 5.2.

PETAK, 9.2.

Doručak dana

Doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama Menu dana Hobotnica "Al forno" S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

UTORAK, 6.2.

Doručak dana Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem Menu dana Crni fettuccini sa morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SUBOTA, 10.2.

Menu dana

Doručak dana

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

SRIJEDA, 7.2.

Doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama Menu dana Penne carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

ČETVRTAK, 8. 2.

Doručak dana Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

NEDJELJA, 11.2.

Doručak dana Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem Menu dana

Menu dana

Špageti Bolognese

Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

8 Putopis

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Putopis 9

10 Reportaža

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

MALA EKIPA RADI FANTASTIČAN POSAO

Dubrovački azil danas je na ponos: „Dižemo ljestvicu više, želimo da psi iz skloništa budu najpoželjniji“ Dubrovnik je prije nešto više od dva mjeseca dobio prvi registrirani azil. Posjetili smo ga i uvjerili se kako psi imaju nikada bolje uvjete, a brojke udomljenih su odlične Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

Oni koji Azil Dubrovnik prate na društvenim mrežama jasno su uočili koliki trud stoji iza njihovih korisničkih računa. Od videa do emotivnih tekstova o psima koji borave u azilu u potrazi za domom, ekipa koja danas vodi Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik radi fantastičan posao približavanja azila gradu, a vidjet ćemo u razgovoru s Anom Iveljom, privremenom ravnateljicom – za njih granice ne postoje.

Dok se veliki broj građana tjednima bavio pitanjem tko je kriv za stanje na Žarkovici, Ivelja se bavila pitanjem kako pomoći psima za budućnost. Upravo

takvo proaktivno razmišljanje dovelo ju je na čelo Skloništa za nezbrinute životinje Dubrovnik koje danas djeluje na području Grabovice, nedaleko od deponija. I sama Ivelja priznaje, prvi put kada je kročila na tu parcelu teško je mogla zamisliti funkcionalni azil na toj lokaciji. No, danas je na toj nekadašnjoj livadi - montažni azil, privremeni, do nekog većeg i boljeg, investicije koja zahtjeva puno vremena i financija, a gradu je nešto trebalo – odmah. I da odmah na početku otklonimo sumnju – ne, u azilu ne smrdi smeće.

Reportaža 11

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Četiri štenca u tipu lovačkih pasa oduševljavaju veselim karakterom i željom za maženjem

Iza svakog psa u azilu stoji životna

OD PRISTIGLIH 22, UDOMLJENO NJIH 15 priča, koja je prečesto mučna Što kada nađete „Što se tiče udomljavanja, društvene mreže su danas psa bez vlasnika najbolji kanal jer se može prezentirati pas kroz foto- uzeti toliko stare pse kojima će pružiti dom i tek negrafije i video. Trudimo se što više objavljivati kako bi koliko mjeseci. Ekipa iz Dubrovnika tako se povezana cesti? ljudi stekli dojam kako je njima u skloništu, cilj nam la s udrugama i skloništima u Njemačkoj koji su vršiAko možete i osje- je privući što više ljudi, naravno i udomitelja. Od ka- li provjere domova budućih udomitelja, a psi su odćate se sigurno, a da smo, prije otprilike dva mjeseca krenuli s radom, lazili preko granice. Danas je u azilu ostalo tek tridepas je druželjubiv, primili smo 22 psa, a udomili njih 15. To je fantastič- setak pasa sa Žarkovice. na brojka i nadamo se da će se takav trend nastavizadržite ga i nati“, govori Ivelja i dodaje kako je upravo to i poanta IZA NEKIH PASA TEŠKE SU ŽIVOTNE PRIČE zovite komunalno skloništa – pas dođe, procijeni se, čipira, sterilizira i „Mi ne možemo birati koje ćemo pse primiti, tu smo veterinarski obradi, a onda ode u svoj zauvijek dom. kako bismo zbrinuli sve one koji se nađu na javnoj redarstvo. Redar Sa Žarkovice je udomljeno 180 pasa, a najveći broj površini, a nisu označeni mikročipom. Zato imamo će psu očitati otišao je izvan naše županije, tu su ostala tek četiri. slučajeva pasa koje smo udomili jako brzo, ali i onih Veliki broj ‘staraca’, pasa u poznim godinama, udomi- težih poput Erne, belgijske ovčarke koja, zbog uvjemikročip, ako ima li su Nijemci. Uveliko drugačijeg mentaliteta od Hrva- ta u kojima je živjela, ima puno trauma. Ona je još s vlasnika vratiti mu ta koji uglavnom žele štence, Nijemci su bili spremni nama, ali pokazuje ogroman napredak“, otkriva Ivepsa i naplatiti kaznu. Ako pas nema vlasnika, smješta se u sklonište. Ako ne uspijete dobiti komunalnog redara, možete nazvati i dežurni telefon skloništa 099 735 6070. Isto tako, ako se nalazite u blizini veterinarske ordinacije, ili imate prijevoz, možete psa odvesti na očitanje mikročipa.

Ana Ivelja i Tessa koja se vratila u azil jer je udomitelj imao alergiju. Kako su svi njeni braća i sestre udomljeni, Ana je Tessu odvela kod sebe doma dok čeka udomljenje

12 Reportaža

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Osim što šetaju dva puta dnevno, svi psi imaju vanjski prostor, ali i kućicu s krevetom i klimom

lja dok nas, ipak na pristojnoj udaljenosti, upoznaje s Ernom, glasnom belgijkom kojoj naše prisustvo baš i nije bilo drago. Razumljivo, živjela je pet godina zatvorena, nikada prošetana. Vlasnici su je kupili u osmom desetljeću života, o pasmini s jakim karakterom nisu se mogli ispravno skrbiti, na kraju su oni završili u bolnici, a Erna u azilu. sretno nas ližu iako smo ih došli samo ‘poviriti’, proS njom postupaju po uputama trenera i drugih sklo- pinju se kako bi došli što bliže rukama koje ih maze, ništa koji su imali iskustva s traumatiziranim belgij- plijene pažnju i prikazuju se u najboljem svjetlu traskim ovčarima, a ono što rade dalo je rezultate. Pr- žeći ljude koji bi se zaljubili u njihov karakter i poveli vi dan nije im dopuštala niti da se približe na metar ih novom domu. Ima i onih ‘flegmanih’, koji leže sunod boksa, a sada s njom planiraju krenuti i u šetnje. čajući se kao gušteri, pa se tek lijeno dogegaju do Teške priče stoje iza nekih pasa, dio njih je toliko tra- ograde boksa javiti se, a onda isto tako mirno legnu umatiziran, a star, da će vjerojatno i svoje zadnje da- nazad na sunce odmarati nakon šetnje. Od euforične provesti ovdje. Dok šetamo pored bokseva neko- nih, veselih, ‘živih’ kojima treba puno šetnje i aktivliko pasa glasno laje, uzrok – naš fotoreporter, muš- nog života, do onih koji će rado učiniti đir po nasekarac koji nekolicinu životinja podsjeća na traume lju, a onda se pored vlasnika ‘zavaliti’ na kauču, kakoje su proživjeli kada ih je muškarac gađao kame- raktera ima različitih, za ‘kliknuti’ s različitim ljudima. njem, sustavno, godinama. „On se boji i povodca, otima se, reži, laje dok ga stav- „NITKO NE TREBA IMATI PSA, ALI TKO GA IMA ljamo za izlazak u šetnju. Bilo što oko vrata predstav- - TREBA SE O NJEMU SKRBITI“ lja mu opasnost, pa onda i on reagira. To je bolno i Napuštanje životinja je kažnjivo zakonom, tako da u mučno za gledati, ali radimo kako bi se riješili tih tra- azilu do sada nisu imali situaciju da je netko ostavio uma“, pripovijeda nam Ivelja život jednog psa. Onda pse kod ulaza i pobjegao, ali na Grabovici su po redrugog, trećeg, desetog... Svaki od njih ima ime, po- gistraciji azila pronašli pet štenaca i jednog psa koji seban karakter i priču koja ih je obilježila. je živio na deponiju i hranio se smećem. U blizini je i granica s BIH, pa postoji mogućnost i da psi dolaze SURAĐUJU SE S TRENERIMA I iz susjedstva gdje je situacija s napuštenim životiDRUGIM STRUČNJACIMA njama, prema riječima Ivelje, iznimno loša. „Sada će nam doći i trener koji će tu biti mjesec da- „Uvijek ponavljam da nitko na ovom svijetu ne trena. On će nas dodatno obučiti o svemu što trebamo ba imati psa, ali ako ga ima, onda se treba o njemu znati za rad s psima. Ideja nam je dignuti ljestvicu lijepo i odgovorno skrbiti“, ističe i napominje kako toliko visoko da psi iz azila budu puno poželjniji za se upravo iz tog razloga svi psi iz azila udomljavaju imati ih kao kućne ljubimce, nego kupljeni psi. Že- uz ugovor, a rade se i provjere domova. limo da svi znaju osnove poslušnosti - doći, sjesti, Proces se odvija tako da se prvo ispunjava kratki upithodati na povodcu i da su socijalizirani, pa će i bu- nik s informacijama zašto udomitelj želi psa, je li ga dućem vlasniku biti puno lakše“, iznosi Ivelja ambi- prije imao i slično. Obično se ljudi unaprijed odluče za ciozne planove. nekog psa, ali kako se u azilu posvete razgovoru, tako Nisu tu samo životinje s traumama, više je onih koji se nerijetko dogodi da udomitelji shvate kako im zase vesele posjetiteljima pa se rado propinju na ogra- pravo karakterom odgovara neki drugi. Nakon odlude kako bi pozdravili nova lica. Oni mašu repovima, ke, pas dva tjedna ide ‘privremeno’, odnosno u ta dva

Nezbrinuti psi sada imaju pristojan smještaj, prostor za igru i vježbanje, ali i priliku za učenje

Reportaža 13

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Za ovoga dobermana bilo je nebrojeno upita za udomljavanje. U azil je došao nedavno, a uskoro odlazi u svoj zauvijek dom

tjedna on je i dalje vlasništvo azila, a ako nakon toga sve bude uredu, provjera doma prođe dobro i potpiše se ugovor, pas postaje vlasništvo udomitelja. „Želimo znati u koje uvjete pas ide. Ako je udomitelj u Dubrovniku ili okolici odemo fizički u provjeru. Ako živi dalje, onda nam šalju slike. Ideja je da toj obitelji, ali i psu bude dobro. Zato imamo takve odredbe“, pojašnjava.

na sam da smo, ne tako dugo od početka projekta, došli do ovoga. Imamo azil, registrirano sklonište“, priča Ivelja i odgovara kako se, iako je njena titula ‘privremena ravnateljica’ i dalje vidi tu.

VAŽNO JE IMATI SLOBODNOG MJESTA U AZILU Azil ima kapacitet za primiti 74 psa, a trenutno su AZIL NIJE SAMO POSAO popunjena 42 mjesta. Cilj je uvijek imati slobod- „Iako je ovo naporan posao, kako fizički tako i psihičnog mjesta jer nikada ne znaju kada će i koliko pa- ki, emotivno, vidim se tu još i dalje kako bismo reasa negdje biti u potrebi. Zbog toga je bitno nagla- lizirali sve planove“, govori i dodaje kako je najbitnisiti i kako udomitelji sa svakim udomljavanjem po- je imati dobar tim. Sada imaju troje timaritelja i jedmažu psu kojega su uzeli, ali i onome nezbrinutom nog kućnog majstora, a pridružit će im se još dvoje koji će doći na njegovo mjesto. ljudi. Iako interes nije bio posebno velik na prijavaIvelja ima četiri psa, a kako je došla do privremene ma za poslove, Ivelja napominje kako je sretna što ravnateljice Skloništa? Kaže kroz smijeh – nepla- su našli dobre ljude. nirano. Na Žarkovici je volontirala, udomila je dva „Ako želimo kvalitetno raditi, onda ovo ne može biti štenca, nosila im je neke potrepštine i slično, a on- samo posao. Psi su živa bića, nije to neki e-mail koda je došlo do pitanja tko će voditi projekt Adopt ji možeš odgovoriti sutra ili sastanak koji možeš odŽarkovica, kada je veterinarska inspekcija zbog lo- goditi. Dogodi se na kraju smjene da primijetimo kaših uvjeta naložila zatvaranje ondašnjeg neregi- ko je pas počeo šepati ili da mu nije dobro, onda ga striranog azila. vodimo u veterinara. Dogodi se kada imamo puno „U početku su došli volonteri iz Osijeka i Crikveni- posjetitelja da nismo stigli odraditi sve pa ostajemo ce, te su uz Prijatelje životinja i volontere iz Azi- duže. Imamo kolege koji dođu i ranije na posao sala Čakovec započeli projekt Adopt Žarkovica. Me- mo kako bi se družili s nekim psom. Iako ne bi trebali, đutim, nakon nekoliko tjedana trebali su se vrati- svi mi imamo nekog miljenika, a to su uglavnom psi s ti svojim skloništima i obavezama i onda sam ne- kojima treba više vremena i rada“, priča Ivelja i dodakako tu neplanirano došla ja. Prvotno su rokovi in- je kako radni dan ne prolazi ispod 15 kilometara, taspekcije bili jako kratki po 15 i 30 dana, a onda su ko im pokazuju pametni satovi i mobiteli. nam ih produživali jer su vidjeli da se trudimo. Nji- „Iako je posao i fizički zahtjevan,uz to postoji i emotivma je bilo bitno da se brojka pasa smanjuje, a na- na komponenta, a nekad je to i još teže. Ali na kraju, ma je bilo bitno dobiti na vremenu kako bismo bi- nema te plaće kada vidiš iz kojih je uvjeta došao pas li sigurni da psi zaista odlaze u provjerene i dobre i kakav je bio prvi dan, a onda polako, s vremenom vidomove ili smještaje. U nekom trenutku smo shva- diš kako se opušta i uči, to je jednostavno nešto potili kako će postojati dio pasa koji neće moći nigdje. sebno“, zaključuje naš razgovor i obilazak Ana Ivelja, To su životinje koje su u svemu bile kolateralna žr- privremena ravnateljica Skloništa za nezbrinute žitva, a radi se o starijim psima, bolesnima i koji su ja- votinje Dubrovnik, žena koja s malom ekipom ljudi ko plahi. Tako se potencirala ideja skloništa i sret- radi veliki posao, a dobre stvari netko uvijek primijeti.

Svaki azil, pa tako i dubrovački, čini vrijedna ekipa kojoj je to puno više od samo posla

14 Županija

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

ULAGANJA

Potpisan 1,6 milijuna eura vrijedan ugovor o izgradnji obilaznice Mravince

Ravnatelj Županijske uprave za ceste Ivo Kaštelan i direktor Dubrovnik cesta Roberto Krile potpisali su u palači Ranjina u Dubrovniku ugovor o izvođenju radova

ne Dubrovačko primorje Nikola Knežić. ”Riječ je o obilaznici naselja Mravinca, odnosno kompletno novoj trasi dužine 1500 metara. Vrijednost radova je više od 1,6 milijuna eura koje u potpunosti financira ŽUC, a prethodno smo uložili i 250 tisuća eura u potrebni otkup zemljišta. Postojeća cesta kroz naselje Mravinca je neadekvatna za prometovanje vozila zbog prolaza kroz središte naselja i ima samo jedan kolnički trak. Nova cesta će ići ispod naselja u prvoj fazi do na obilaznici naselja Mravinca vrijedan lokaliteta Miholj krst, a u drugoj dalje do više od 1,6 milijuna eura. Potpisivanju su Čepikuća. Rok za izvođenje radova je 18 nazočili i župan Nikola Dobroslavić, za- mjeseci”, rekao je ovom prilikom ravnamjenik Joško Cebalo te načelnik Opći- telj ŽUC-a Ivo Kaštelan.

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Putopis 15

16 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Za Festu besplatan prijevoz Libertasa, preporuka poslodavcima da djelatnicima omoguće proslavu

Nova sportska podloga postavljena u školskoj dvorani OŠ Lapad Završeni su radovi postavljanja nove podne obloge u sportskoj dvorani OŠ Lapad, a investicija je uključila i izvedbu hidro i toplinske izolacije čime je podignuta kvaliteta rada i izvođenja sportskih aktivnosti u lapadskoj školi.

Postavljena je polipropil e n s ka s p o r t s ka p o d l o ga nove generacije. Ovakve, vodootporne, podloge ističu se kvalitetom materijala te jednostavnim sustavom spajanja i održavanja. Protuklizne su te na taj način preveniraju ozljede, a zbog svojih karakteristika često se koriste za unutarnje sportske terene, posebno u školskim sportskim dvoranama.

Obala Stjepana Radića dobila novi cjevovod i dugoročno stabilniju vodoopskrbu Vodovod Dubrovnik rekonstruirao je još jedan cjevovod na području Dubrovnika. Ovog puta riječ je o 220 metara vodoopskrbnog cjevovoda na Obali Stjepana Radića, gdje je umjesto dotrajale PVC cijevi postavljena nova cijev od nodularnog lijeva. „Učestali kvarovi na ovom području ponukali su nas da krenemo u kompletnu zamjenu cjevovoda. Tako da sada možemo slobodno reći da je sanirana još jedna kritična točka na sustavu

vodoopskrbe i da smo osigurali dugoročnu stabilnost ovog dijela mreže. Radovima smo osigurali veću fleksibilnost, tj. da u slučaju nekog budućeg kvara znatno manji broj naših potrošača ostane bez opskrbe pitkom vodom.– rekao je prigodom završetka ovih radova predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te naglasio kako su iskoristili priliku da naprave modernizaciju sustava zamjenom tamošnjeg zasunskog okna ispred Hotela Petka, što je bio iznimno složen zahvat.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković donio je Zaključak kojim se utvrđuje besplatan prijevoz autobusima Libertasa za Festu sv. Vlaha počevši od 14 sati na Kandeloru.

Naime, besplatan prijevoz vozilima trgovačkog društva Libertas – Dubrovnik d.o.o. na linijama koje prometuju od i prema povijesnoj jezgri Grada osiguran je svim putnicima od petka, 2. veljače od 14:00 sati kao i na dan proslave Feste svetog Vlaha, u subotu, 3. veljače od 0:00 do 24:00 sata.

Grad Dubrovnik poziva sve poslodavce s područja Grada Dubrovnika da svojim djelatnicima omoguće nazočnost na proslavi Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika.

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 17

RADOVI U TIJEKU Uskoro novo igralište za najmlađe na Šipanu

Predstavljena Godina UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku s preko 100 različitih programa Program Godine UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku, s preko 100 događanja kroz cijelu godinu, predstavljen je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Kneževu dvoru. Naglaske bogatog kulturnog, znanstvenog i edukativnog programa predstavila je zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić dok je o ideji i konceptu same Godine UNESCO-ove svjetske baštine uvodno govorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Julijana Antić Brautović.

Obraćajući se prigodnim govorom gradonačelnik Mato Franković rekao je kako su gradu dugog i znamenitog povijesnog kontinuiteta, obljetnice neizbježne, česte i dobrodošle. –„Prilika su da osvježimo i produbimo pamćenje Grada. Ali iznad svega, one su podsjetnik o važnosti naših uloga baštinika i skrbnika kulturnog, povijesnog, graditeljskog naslijeđa grada“, rekao je istaknuvši značaj donošenja i provođenja prvog hrvatskog Plana upravljana zaštićenom povijesnom baštinom u čijem je fokus očuvanje živog grada. –„Jer grad bez ljudi nije grad, to

su samo prazne palače, i ma koliko bile veličanstvene, bez ljudi neće biti istinski lijepe. Mi danas zbilja možemo reći da smo pokrenuli procese koji će omogućiti život grada na održivim postavkama i to je od presudne važnosti da bi za 50 ili 100 godina mogli održavati ovakve i slične jubileje“, poručio je gradonačelnik.

Program obilježavanja Godine UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku počinje već u veljači Festom sv. Vlaha i svečanim uručenjem Povelje o uvrštenju arhivskih fondova Dubrovačke Republike na UNESCO-ov popis Sjećanje svijeta, dok će se središnja izložba “Dubrovnik i UNESCO” Dubrovačkih muzeja i Državnog arhiva u Dubrovniku otvoriti 18. svibnja.

Središnja proslava u kojoj će uz Grad Dubrovnik sudjelovati Ministarstvo kulture i medija RH, europska mreža Europa Nostra i Društvo prijatelja dubrovačke starine te drugi održat će se u listopadu uz četverodnevnu znanstvenu konferenciju „Planiranje i baština“. U međuvremenu, Dubrovčane i njihove goste očekuje preko stotinu kulturnih, znanstvenih i obrazovnih programa.

U tijeku su radovi na izgradnji novog dječjeg igrališta u mjestu Suđurađ na otoku Šipanu namijenjenog djeci od 2 do 12 godina.

Na gradilištu se trenutno izvode armiranobetonski temelji za ugradnju tri sprave, penjalice sa zidom za penjanje, dvostruke ljuljačke i velikog tobogana. U tijeku je i gradnja armiranobetonskih klupica na koje će se potom ugraditi drveni nasloni sa čeličnom potkonstrukcijom. Parcela se hortikulturno uređuje te se polažu instalacije za sistem navodnjavanja za zalijevanje biljaka, kao i instalacija javne rasvjete za dva stupa javne rasvjete sa LED reflektorima. Sukladno ugovornoj obavezi, izvođač radova, tvrtka Platanus d.o.o., radove je dužna okončati do kraja veljače. Ugovorena vrijednost ove investicije iznosi 146.348,45 eura s PDV-om.

18 Ljudi među nama

Čestitamo vam Festu sv. Vlaha i Dan Grada Dubrovnika

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Ljudi među nama 19

20 Povijest

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Vlasnici se prvi put spominju u zemljišnim knjigama iz Austro-Ugarske

Crkvica u Lapadu koja je pretvorena u apartman oduvijek je bila u privatnom vlasništvu Kapelica Mater Dolorosa (Majka Žalosna) u Lapadu koja je pretvorena u apartman ponovno se prodaje. Cijena je 120 tisuća eura, a mi smo se pozabavili njenom poviješću Ponovno je vijest o prodaji crkvice u Lapadu uzburkala nacionalne i regionalne medije. Riječ je o sakralnom objektu površine 25 kvadrata koji je legalno pretvoren u apartman. Vlasnik Dejan Kubervašvili traži 120 tisuća eura, a istu cijenu istaknuo je 2020. godine. Kako je moguće da je kapelica u privatnom vlasništvu? Je li ju prodala Crkva? Tko su bili prethodni vlasnici, tko ju je i kada izgradio i zašto? To su pitanja koja nam je ova vijest izazvala, pa smo se bacili u potragu.

Sadašnji vlasnik Kubervašvili crkvicu je kupio 2014. godine od Nikole Dubčića za 20 tisuća eura. Obitelj Dubčić svojevremeno je planirala pretvoriti kapelicu u atelje ili galeriju, ali nakon godina borbe s birokracijom (crkvica je pod zaštitom i za bilo kakve intervencije treba dozvola konzervatora), odlučili su se za prodaju. Crkvica je u vrijeme prodaje bila u prilično derutnom stanju, a Kubervašvili ju je obnovio sukladno konzervatorskim smjernicama.

MIHO PITAREVIĆ – PRVI POZNATI VLASNIK! Nikola Dubčić crkvicu je pak kupio 1998. godine, a prije toga vlasnici su bili Srećko Benić, Katarina Lasić i Tamara Zečević, pa smo se još dalje vratili u prošlost, sve do 19. stoljeća i Austro-Ugarske kada se na našim prostorima po prvi put u povijesti počelo uređivati zemljišne čestice. Za pomoć smo se obratili povjesničaru umjetnosti Ivanu Vigjenu koji ima uvid u najstariji katastar naših prostora iz tridesetih godina 19. stoljeća.

-Što se tiče crkvice u Lapadu, kao tadašnji vlasnik

upisan je Miho Pitarević od pokojnog Balda. Obitelj Pitarević nije bila plemićka. Bavili su se pomorskom trgovinom i lijepo se obogatili. Kupovali su zemljišta po Lapadu, tik do čestica u vlasništvu obitelji Zamagna koji su bili poznati dubrovački plemići. Zamagne su, spomenimo, u svom vlasništvu imali prostor današnjeg kina Lapad, pa sve dole do Kazbeka koji je također bio njihov – istaknuo je Vigjen.

Upravo se u zemljišnim knjigama dubrovačkog Suda kao prvi upisani vlasnik lapadske kapelice vodi Matteo (Mato) Zamagna, ali tu je riječ tek o sedamdesetim godinama 19. stoljeća. Vjerojatno su u međuvremenu Pitarevići prodali ili dali crkvicu susjedima. Vigjen napominje da su se u to vrijeme muškoj djeci davala imena po očevima, pa je tijekom 19. stoljeća bilo više Mattea Zamagna. Najpoznatiji od svih njih bio je povjesničar koji je napisao knjigu La storia di Ragusa, djelo koje mu je tiskano u Trstu. Jedno vrijeme živio je u Veneciji gdje je bio savjetnik austrijskoj carskoj vladi. Kao mladić pisao je kolende za razne blagdane koji su se slavili u Dubrovniku, ponajviše za Božić i Novu godinu, a tijekom 1818. godine, kao učenik humanističke škole, napisao je pjesmu austrijskom caru Franju I. i carici Karolini Augusti prilikom njihova posjeta Dubrovniku. Zapisivao je svakakve zanimljivosti, pa je tako napomenuo da je 1869. godine na „području poluotoka Lapad živjelo 212 duša“. Sve ove podatke o kolendaru Zamagni istražila je i zapisala Jelena Obradović Mojaš sa Sveučilišta u Dubrovniku.

Nakon Mattea Zamagne, vlasnik lapadske kapelice

Sadašnji vlasnik Kubervašvili crkvicu je kupio 2014. godine od Nikole Dubčića za 20 tisuća eura. Obitelj Dubčić svojevremeno je planirala pretvoriti kapelicu u atelje ili galeriju, ali nakon godina borbe s birokracijom (crkvica je pod zaštitom i za bilo kakve intervencije treba dozvola konzervatora), odlučili su se za prodaju

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Puno prašine je podignula činjenica da je crkvica pretvorena u apartman i da se sada prodaje, ali kada znamo sve ove podatke, nije tako čudno. Kapelica je oduvijek bila privatna imovina, a legalno je pretvorena u apartman, baš kao što je to slučaj s garažama i sličnim prostorima po Dubrovniku

Povijest 21

na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće postaje Nicolo Gjiva- lom, nije ni riječ o nekom monumentalnom zdanju o novich. Obitelj Đivanović vlasnik je do Drugog svjet- kojem bi se puno pisalo. Vigjen ističe da su se brojne skog rata kada ju kupuje Drago Rašica kao crkvicu crkvice u to doba gradile od strane privatnih osoba. sv. Marko. Luko Bradarić u svom djelu Zapisi iz la- -Iz današnjeg kuta zvuči pomalo čudno, ali samo na padske prošlosti pak piše kako je jedno vrijeme ka- malom prostoru u Lapadu ima izgrađenih pet takvih pelica bila u vlasništvu obitelji Amerling. Vjerojatno crkvica. Crkva kao institucija nije imala nikakve veje riječ o vremenskom intervalu u 19. stoljeću izme- ze s tom gradnjom. Kapelice su podizane na privatđu vlasnika Pitarević i Zamagna, odnosno negdje iz- nom zemljištu – napominje povjesničar umjetnosti. među tridesetih i sedamdesetih godina pretprošlog Puno prašine je podignula činjenica da je crkvica stoljeća, iako mi nismo uspjeli naići na pisani trag. pretvorena u apartman i da se sada prodaje, ali kada znamo sve ove podatke, nije tako čudno. Kapelica je CRKVA NIJE IMALA NIKAKVE VEZE S GRADNJOM oduvijek bila privatna imovina, a legalno je pretvorePRIVATNIH KAPELICA na u apartman, baš kao što je to slučaj s garažama No tko ju je izgradio? Iako u Dubrovniku postoje broj- i sličnim prostorima po Dubrovniku. E sad, drugo je ni zapisi o koječemu, što se tiče lapadske kapelice, ne pitanje hoće li se uspjeti prodati po cijeni od 120 tiznaju se točni podaci, čak ni pravi naziv. Dok je Raši- suća eura, ali to je stvar ponude i potražnje. Lokacica bio vlasnik, spominjala se kao crkvica sv. Marka, a ja nije previše atraktivna, jer do crkvice odmah pročešće ju se zove kapelica Mater Dolorosa (Majka ža- lazi cesta, pa je buka cijeli dan, a i okružena je stamlosna). Kao godina izgradnje ističe se 1710., a ne zna benim zgradama, ali za našu povijesnu priču to je se prvi vlasnik, jer nije bilo zemljišnih knjiga. Uosta- potpuno nevažno.

22 Aktualno

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

MEŠTRI OD FESTE

Festanjuli Perica Baletić i Vladimir Buć: „To vam se ne kupuje, to treba zaslužiti!“ Nije upitno kako je biti festanjul velika čast, no ta uloga sa sobom nosi puno toga što javnost ne vidi, ali uz dobru volju i raspoloženje lako je svladati sve izazove Da je festanjul biti lako, festanjul bi bio svatko! No ta velika dužnost ipak zahtijeva temeljitiji pristup. Iz redova pomoraca i zanatlija ponovno se pažljivo biralo i izabralo – Pericu Baletića i Vladimira Buća.

Pomorac Baletić kontinuirano plovi od 2004. godine, dok je elektromehaničar, a sada vatrogasac Buć do 2001. godine radio u GP Dubrovnik na održavanju elektropostrojenja i instalacija. Nakon toga dodatno se obrazovao te se zaposlio u Javnoj vatrogasnoj postrojbi “Dubrovački vatrogasci” gdje radi i danas.

Ono što će većina građana reći jest – biti izabran za Perica Baletić festanjula je iznimna čast. ovogodišnji je „To se stalno ponavlja. Čast je, nego što je nego čast! predstavnik Nije na prvu ni lako, bilo je nas tu više kandidata u izpomoraca boru, pa je to došlo na Bratovštinu. Tu je vazda neki prosjek 40-50 ljudi, sistem je tajnog glasovanja i nevjerojatno ti je da ti prevladaš… Gledaju se kriteri- gledamo da ne bismo pogriješili, da ovo, da ono… A ji! Dosta ljudi misli da je to samo tako, a gleda se i cr- dogodine ćemo vidjeti koliko je to stvarno posebno, kveni, ali i svjetovni dio“, priča Buć i priznaje da ga je kad ideš Stradunom, pa možeš vidjeti kako taj narod reagira, kako se netko nakloni… Po sto puta ponaviznenadilo što je odabran. ljamo da je čast i stvarno jest“, priča. „Da, i mene!“, nadovezuje se Baletić. „Čast nam jest, ali izgleda da je to i jedan moralni, pa ne bih rekao posao, već zadatak i obaveza. Nama je „SAMA PRIPREMA UKLJUČUJE SVE DO došlo iznenada stvarno, ljudi koji su nas preporučili, NAJMANJIH DETALJA“ koji su nas stavili da budemo jedni od kandidata, oni Osim iznenađenja oko toga da su dobili tu, opet posu morali vidjeti je li to prava osoba za koju bi oni da- novimo - čast, bilo je i nepoznanica oko toga što sve li svoju ruku i glas, da nas među svojima u Bratovšti- ta uloga sa sobom nosi. ni predstave. Ja sam u zadnjih 20-tak dana imao upi- „Iznenadili smo se. Ja sam pomorac, imam svoj ustate ljudi: ‘Kako to? Mogu li se ja prijaviti, gdje se to pri- ljeni red plovidbe, doma-vanka tri mjeseca manje-vijavi, kako ćemo doći do toga?’ To su ljudi koji žive u še. Kad sam ušao u taj uži izbor, onda mi je bilo jasno gradu, ali nisu detaljno upućeni u to, kao što nismo da ću morati malo duže ostati doma da bi se to sve ni mi bili. Znali smo osnovno, rekli su nam – to vam odradilo u skladu s datumima Feste. Sama priprema se ne kupuje, to se treba zaslužiti. To je nešto što uključuje sve do najmanjih detalja, od vestita, pa nanam je došlo kao nagrada za ovaj dio života što smo dalje. Činjenica je da moraš imati određeno vrijeme proveli časno i uredno. Vjerojatno će to biti i pod ve- odvojeno za pripreme, familiju, novinare… Najlakše ćim povećalom ubuduće jer nije to samo za ovu go- je reći ‘ne’, ali mi bismo prvi uzeli novinu i pročitali o dinu, već za sve sljedeće, do kraja života. Ove godi- tome! A druge, tehničke stvari, su na rasporedu pone smo prvi, dogodine drugi, doći će novi, pa im mo- nedjeljkom kad su susreti Bratovštine. To se počne ramo dati ruke, pomoći, biti primjer“, govori Baletić, a ranije, ali je dosta intenzivnije pred samu Festu. Imate pripremanje Proglasa, pripremanje Programa, reks njime se slaže i Buć. „Tek dogodine kad mi budemo iza festanjula ćemo vi- tor Ivica Pervan kaže što sve trebamo, koji gosti dodjeti sve, malo više baciti oko na okolinu. Sad samo laze, tko će što raditi. Morali smo se složiti oko nekih

Što se tiče festanjulskih dužnosti, najvažnija je ipak ona – da Festa teče.

Piše Ivana Smilović foto goran mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

„To je nešto što nam je došlo kao nagrada za ovaj dio života što smo proveli časno i uredno. Vjerojatno će to biti i pod većim povećalom ubuduće jer nije to samo za ovu godinu, već za sve sljedeće, do kraja života”, govori Baletić, a s njime se slaže i Buć.

Aktualno 23

simo Proglas, nema osobe koju tražimo, pa ga preuzme druga. Dočeka, pričeka, posluša te.“

Vladimir Buć dolazi iz redova zanatlija

stvari, na primjer onih tehničkih – Grad se obnavlja, procesija može, ne može, hoćemo li pasati preko Široke ili oko Velike Onofrijeve, može li proć pelenica, može li proći baldahin… To su samo neke od stvari.

Tu su i tribine o svetom Vlahu, trodnevlje, u tome se snađemo. I još smo i pajdaši, kako bi rekli Zagorci!“, s osmijehom priča Baletić.

‘Kliknuli’ su ovogodišnji festanjuli i međusobno, to se itekako vidi, a najviše po tome što su opušteni jedan s drugim i dobro se nadopunjuju. „Nekako smo se našli ove godine, stvarno. Morao sam i ja uzeti godišnji, stalno imamo neke dogovore, nešto iskrsne, miče se termin. Ne možeš se obvezati nigdje, ni za što drugo, jer se dosta toga mora odrađivati. Ima i puno toga što se rješava u hodu, bez točnog termina. Ali sve da nam Festa dobra bude“, govori Buć, a Baletić dodaje: „Slatko i ugodno je! Ljudi te trefe, mi smo ljudi iz grada, znaju nas. Pomorci su vam isto posebni, oni plove, pa ih ima, pa ih nema, gube iz vida ljude… Vlado je stalno među ljudima, pa možda malo više njih s tog gledišta i zna. Ali stvarno nam trebaju ljudi, veze i pomoć razna. Na primjer, no-

NIJE TO DUŽNOST SAMO ZA SVETOG VLAHA Pri tom su se dobro nahodali. Obišli su župe, ali i bolnicu, pa i raznorazne udruge, poput Dva skalina. „Poslušaš probleme tih ljudi, stvarno vidiš da nije to sve sjajno kao što mislimo. Najlakše je danas nekome dati novac ili nešto, ali treba to i popratiti dodatno. Stvarno smo zadnjih dana dosta ljudi upoznali i dosta toga vidjeli. Drago mi je da smo djelić toga, koliko možemo. Jer Bratovština djeluje cijelu godinu, pomaže se i humanitarno i svakako. Nije to samo za Festu, toga ljudi nisu svjesni. To je zapravo širok spektar ljudi, koji imaju smisla i volje, lijepo se to odradi i pomogne pravim ljudima“, objašnjava Buć.

Svoju poziciju su iskoristili i kako bi gradonačelniku dali nove prijedloge vezane uz Festu. „Božić, Nova godina, okiti se lijepo sve, a za Svetog Vlaha nemamo ništa. Vratite malo film, prije 30-40 godina bila je crkva u lovoru, bilo bi lijepo okićeno, ali u zadnje vrijeme slabo. Ne treba to biti kič, ali samo nešto“, kaže Buć, a Baletić dodaje da bi uvijek trebali težiti boljemu. No unatoč svemu smatraju da ovakve Feste – nema na svijetu. „I Kandelora i Sveti Vlaho, barjaci, dočekivanje, narodno nošnje, gosti, imamo koordinaciju i s trombunjerima što ćemo i kako ćemo, oni imaju svoju posebnu ulogu. Jesmo li nabavili materijale, imamo li dovoljno baruta… Jer bez toga ne ide. Pa zajedničke večere naše festanjulske, s don Ivicom gdje se donosi proglas, pa sastanci s biskupom. Ljudi se zbliže, htjeli oni ili ne. Mislim da je to isto dobro jer poznanstva su danas ustvari sve. Život tako brzo ide da treba koristiti svaki trenutak za provesti s dobrim ljudima i pomoći drugima“, priča Baletić. Što se tiče festanjulskih dužnosti, najvažnija je ipak ona – da festa teče.

Kako se Festa bliži, festanjuli su sve spremniji za svoju ulogu

24 Aktualno

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Dio posla je i nošenje Proglasa po župama, ali i različitim institucijama

„Kao što je nedavno rekao rektor: ‘Kako to sve tako vanja gdje zovu ljude koji vas znaju. Tako da sam nadobro ide? Bez ikakvih odstupanja. Ide zato jer je toli- knadno povezao i izvrtio film, sjetio se par prijatelja ko ljudi uključeno – od festanjula, crkvenih vlasti, no- koji su me zvali i postavljaju mi čudna pitanja“, smije vinara, policije, svih.’ Jer svi zajedno daju ruke da se se Baletić i dodaje da su im radosnu vijest došli reći to napravi, pripremi i odigra u najboljem mogućem u domove nakon posljednjeg glasanja. A zanimljiva redu“, kaže Baletić. je i cijela procedura.

Ali unatoč zajedničkom radu, kad krene Festa, oči će „Pokucali su na vrata, rekli nam da smo izabrani i da biti uprte u njih dvojicu. budemo tihi jer se to ne smije razglasiti okolo jer bi„Više mi nije toliki pritisak. Iz dana u dan se smanjuje. skup mora provjeriti izbor nakon toga. Festanjuli Pa i sam razgovor s novinarima… Prvih dana je bilo osobno, bez vanjskih utjecaja, predložene kandidaopterećenje što ćeš reći, ali sad je to malo ležernije. te provjeravaju, stavljaju u bubanj i tu se tajno glasaMoment kad će svi gledati u nas je dizanje barjaka, nje vrši. Kad se izvuku ljudi s većinom glasova, oni su onda moraš paziti da ga ne bi krivo okrenuo“, smije kandidati koji su službeno odabrani od strane festase Buć i dodaje da će za to i trenirati. njula. To se onda daje rektoru, pa biskupu na provje„To nam je što se tiče tehničkih stvari baš bila nepo- ru, a on onda zove naše župe, provjerava“, objašnjava znanica, kako ćemo to brzo podići. Himna traje 120 Baletić, a Buć dodaje da svi moraju dati svoj pristanak. sekundi. Ali i to ćemo probati na licu mjesta. Vrijeme U svemu ovome, najponosnije su njihove familije, za pokazuje dobro, mislim da tu ne bi trebalo biti izne- koje nađu vremena unatoč nizu obaveza. nađenja“, dodaje Baletić. „Navečer se sastanemo malo, zahuktalo se ovih par dana… Ali normalno da im je drago!“, kaže Buć.

I U KRATKOJ FESTI SVE SE TREBA OBAVITI „Posebno vjerojatno zato što majke prema sinovima Pomoć su imali i u bivšim festanjulima koji su im dali gledaju osjećajno kao uvijek. Jest, to je možda vrhuupute i koji su im na raspolaganju za sve što im tre- nac svega. Familija pomaže, prijatelji zovu treba li ba. „Pomogli su nam, imamo mi i mentora! Riječ je o uskočiti, pričekati, dočekati, skuhati, zapjevati, progospodinu Antunu Kraljiću s Brgata, koji se potru- slaviti…“, nadovezuje se Baletić. dio i koji to prati već godinama, želi da sve bude kako Zanimljivo je i kako će ovogodišnja Festa trajati svetreba, što bismo mi rekli ‘po špagi’“, objašnjava Buć. ga tri dana. „Imamo brošure od Bratovštine gdje smo dobili „Kratka jest, ali u tom periodu se isto sve treba obaosnovne upute kako Festa teče. Posebno su nam viti“, kaže uz osmijeh Baletić. pomogli oni festanjuli koji su nas preporučili, oni su „Samo da je lijepo vrijeme, a ostalo ćemo lako!“, donam dali osnovne upute. Meni gospar Marko Matić iz daje Buć. Čilipa i gospar Pero Butijer, a Vladu gospar Antun So- I više nego spremni, sad s velikim uzbuđenjem iščeko. Kad smo došli do tog stadija da pričamo o even- kuju Festu. tualnom izboru, pošli smo dalje u detalje što nas če- „Pozivamo svih, Proglas je tu. Sveti Vlaho je uvijek s ka, da bi se ipak na vrijeme pripremili. Svaka im čast gradom. Kako su rekli – drugi gradovi imaju svoje što su nas predložili jer to je nešto što je stvarno ima- zaštitnike, a sveti Vlaho ima svoj grad! On je tu, drlo težinu. Razmišljam, ako mi sutra budemo nekoga ži Grad svojim rukama, a mi se moramo skupiti, doći, predlagali, isto moramo vidjeti da je to uredno, mo- pokloniti se i tražiti njegov zagovor i zaštitu. Nisu laralno, dobro, da je familija u redu. Gledajte, imate ta- ka vremena, mislim da imamo što tražiti, a moramo i mo 54 živuća festanjula, koliko ja znam. To su 54 du- dati od sebe najbolje što možemo. Mislim da će sve še. Svatko gleda drugačijim parom očiju. Jednom ste biti u najboljem mogućem redu“, emotivno će Baletić. dobri, drugome niste, tamo ste dobro govorili, tamo Dok se rastajemo od ovogodišnjih festanjula i želimo niste, vidi kako drži klobuk, pogledajte kako se obu- im puno sreće, Buć nas pozdravlja najljepšim mogukao, kakav mu je kaput, što je učinio, kakvog si čovjeka ćim pozdravom - živio Sveti Vlaho! „I na moru i na sudoveo… A oni između sebe imaju taj sistem provjera- hu!“, dodao je Baletić. I da nam živi Festa, zavazda!

Perica Baletić i Vladimir Buć i sami kažu da su postali pravi ‘pajdaši’

„On je tu, drži Grad svojim rukama, a mi se moramo skupiti, doći, pokloniti se i tražiti njegov zagovor i zaštitu.

Nisu laka vremena, mislim da imamo što tražiti, a moramo i dati od sebe najbolje što možemo. Mislim da će sve biti u najboljem mogućem redu“, emotivno će Baletić.

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Ime sekcije 25

26 Kolumna

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Čipirani mozak Dok cijela Francuska štrajka i govori samo o propasti njihove poljoprivrede, a u Njemačkoj je aktualno i to, ali i potpuna paraliza željeznica, našu javnost je pomamila tvrdnja šefa Vrhovnog suda, da je Severinu popularna i puna ko brod, a ne mala i nemoćna ženica. I zato nema mjesta čuđenju što su joj ukinuli presudu o skrbništvu nad djetetom pa ga sad mogu dodijelit ocu. I to zbog proceduralne greške vještaka prilikom prve presude, njoj u korist.

Neki zli uličarski komentatori ovoj tužnoj majci zamjeraju što nije s nekim siromašnim hrvatskim donatorom dijete ishodovala; taj ne bi financijski izdržo ni prvu žalbu, a kamoli tolike godine sudovanja ko bivši muž. Ovako, oboje puni para, stalno se žale na presude.

Neki još zločestiji iz susjedne nam i prijateljske zemlje sumnjaju čak i u njezino majčinstvo. Navodno postoji dokaz da je na dan rođenja sina imala koncert u - Srbiji. A svima njima i tati voljenog joj sina, sa zadnjeg koncerta u Sarajevu, naša estradna umjetnica, uvjerena u svoju novu sudsku pobjedu, poslala je srednji prst. Prema onoj: ‘ko se zadnji smije - najsporije misli.

Prvi ministar hrvatske vlade misli najbrže pa je uz pomoć svojih istančanih radara za čas postavio suca Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Tim izborom nije izazvo šok i nevjericu, jer su u javnost mnogi bili spremni uložit rodnu kuću na okladu. Šteta što takve oklade nije bilo u kladionicama. Desnici je ipak najvažnije da državni odvjetnik ima domoljubne stavove, a velika mu je prednost i to što se ne slaže s predsjednikom države, izabranim na izborima od većine Hrvata.

Ljevica je pak posve sigurna da će se novi državni odvjetnik pobrinut kako ne bi bilo curenja informacija prema javnosti. Od sada informacije smiju curiti isključivo prema osumnjičenima.

Svih čudi što je milijun nedomoljubnih Hrvata preselilo na zapad, radi čega u nas kronično fali radnika. Prema tvrdnjama poslodavaca i političara, zaposlenici su odlično plaćeni pa je pravo čudo što nam ne dolaze s bliskog nam Zapada, nego s dalekog Istoka.

I to oni crni, škuri, mali, kako ih je nazvala HDZ-ova saborska zastupnica, kći bračkih emigranata rođena u - Australiji. Tamo je njezina familija, zahvaljujući nacionalnim resursima i ostavštini autohtonih škurih, crnih, malih Aboridžina, zaradila spasonosnu koricu kruha, kako bi se ona vratila doma, sjela u Sabor, dobro uhranjena, bijela i ohola. Poslije je ustvrdila kako je krivo shvaćena. Bože sačuvaj, da ona ima nešto protiv tih i takvih ljudskih stvorenja, ali da ih toliko ima po Zagrebu, to njoj nije poželjna slika. Valjda brine da kojega od tih malih nehotice - ne ugazi!

Naši mediji su i ove godine zabilježili izvještaje međunarodne agencije Transparency International za korupciju. Naša zemlja zauzela je visoko 57. mjesto od 180 zemalja, a manje koruptivna od nas je Ruanda.

E, pa dragi novinari, nije to došlo samo od sebe! To su rezultati transparentnog i dugogodišnjeg rada Hrvatima omiljenog HDZ-a.

Nije bilo lako devedesetih uposlit sve članove stranke i skrojit zakone po kojima bi pretvorbom i privatizacijom, 50 milijardi eura pripalo najboljim među njima, koji su znali što će sa soldima, ali i sa 400 tisuća radnika. Otpustili su ih, jer su realno u firmama bili višak, a domovini su trebali za rat. I dok je Hrvatska krvarila, krvarili su i vozači, cvjećari, pica majstori i vodoinstalateri u povijesnoj bitci da postanu - tajkuni.

Neki od njih su bili toliko empatični da su čak i agresorima prodavali naftu, a neke manje empatične se sumnjičilo za ubojstva političkih neistomišljenika i svašta nešto....ali, ko u svakom ratu, to su bile tek kolateralne žrtve.

Zato apolitične Hrvate čudi da se 30 godina nakon rata, uz znatno bolje plaćene državne službenike i nešto lošije pravosudne, još uvijek istim tempom priča o novim aferama, pronevjerama, korupcijama. Prema procjenama razjedinjene opozicije, radi se o 8 milijardi eura - godišnje. Iz svega navedenog jasno je zašto Hrvati nemaju pet, šest tisuća eura plaće. Jasno je i zašto nas je pola milijuna manje! Mladi su toliko napuštali očevinu da je ona odjedanput postala - djedovina!

A što bi tek bilo da HDZ nije domoljubna stranka i da premijer AP ne vodi transpa-

rentnu borbu protiv korupcije? Na kojem bi tek onda mjestu bila Hrvatska?

Uz sve to, ministar pravosuđa najavio je izmjenu još neusvojenog Kaznenog zakona o curenju informacija iz istraga. Zakon doduše ostaje, ali se neće kažnjavat prekršitelj ako je informacija u pretežitom javnom interesu. Nota bene, kažnjavat će se samo curenja onih informacija koje nikoga ne zanimaju. Naravno, suci će odlučivat što je to javni interes.

Oporba vjeruje kako su vladi iz Bruxellesa predložili kaznu za predlagatelja ovog zakona pa se sad nastoje malo posut pepelom.

Dok se u nas čeka da Rimac ugradi ‘umjetni mozak’ autu bez šofera, u Americi je Musk objavio da je njegov čip ugrađen paraliziranom pacijentu u mozak, kako bi mogo upravljat mobitelom ili računalom – razmišljanjem. Eto! Svi antivakseri su nedavno tvrdili da nas Gejts želi čipirat i pozivali se na antivaksera Muska, a ovaj im ga egotriper uvalio, direktno u mozak.

Na društvenim mrežama je bilo raznih komentara. Jedni su pitali ide li to humano pomagalo na recept, drugi u svemu vide tek mogućnost da nesretni pacijent može mijenjat kanale na TV-u po cijeli dan, a neke brine mogućnost da netko hakira tog jadnika i resetira ga. Ili još gore, da mu online utrpaju - cyber sex. Ma bi li ovo vragu palo na pamet!?

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

28 Fotogalerija

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Kristina, Adriana i Ivana - ne uspijevaju zajedno vanka poći svakoga dana Toni i Aleksandra Saša - bračni par, po snimateljskim, folklornim i klapsko pjevačkim talentima poznati su oni, sve to ima svoju čar

Karla, Luce i Lora - žele da zdrav bude svak, s veseljem su sugrađanima ispred Robne kuće Srđ mjerile šećer u krvi i tlak

Tonći, Hilarija i Antun - iz Turističke i ugostiteljske škole zdušno rade da Akademis Garište na korist svojim učenicima i Gradu Dubrovniku izgrade

Hrvoje, Gita, Orsula i Ana - mala umjetnica je ponosna što je i njena slika u čast svetom Vlahu za izložbu odabrana

Lucija, Anis, Šimun i Nina - šestomjesečna bebica, uspavana ljepotica, cijele obitelji je miljenica

Fotogalerija 29

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Filko i Pasko - bratimi katedrale bili su u “inspekciji”, utvrditi kojim će putem radovi na Stradunu najmanje “smetati” u čast svetog Vlaha procesiji

Anamarija i Lea Naomi - slikati i crtati vole, ne čudi što su učenice Slikarskog odjela Umjetničke škole

Jakov, Niko, Lora i Marija - kazališnu publiku valja od malih nogu odgajati, u Gradu na dlanu parca, Jasne Held, u Studentskom teatru Lero su uspjeli jako uživati

Francis i Rina - vole svoj Grad, i kroz Porat proći gust im je i milina

Vanda, Gabriela, Orsula, Slavica, Maruša, Lucija, Mara, Matea, Ena, Emanuela, Filip i Mario - dobitnici i izvođači na priredbi Društva Naša djeca Dubrovnik u Narodnoj knjižnici Grad i dodjeli nagrada za najbolje likovne i literarne radove učenika osnovnih škola na temu svetog Vlaha

30 Crna kronika

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Čestitamo Dan Grada i Festu svetog Vlaha!

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Crna kronika 31

32 Priče o moru i brodovima

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

U DUBROVNIK UPLOVIO SAMO JEDNOM

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

RMS “KILDONAN CASTLE” je u Gružu iskrcao jugoslavenske povratnike i ratne zarobljenike iz Sibira Bio je ratni brod, brod-zatvor, bolnički brod, prevozio je terete, ali i puške i streljivo Parobrod KILDONAN CASTLE izgrađen je 1899. godine pod brojem 408 u brodogradilištu Fairfield Shipbuilding & Engineering Company Ltd. u Glasgowu.

Izgrađen je kao linijski putničko teretni brod za liniju iz Southamptona iz Engleske za Cape Town u Južnoj Africi.

Imao je 9652 bruto registarskih tona, bio je dug 156, širok 18 metara. Parni stroj proizveden u istom brodogradilištu ga je pokretao preko dvije propele brzinom od 17 čvorova. Na prvom putovanju ukrcao je tri tisuće vojnika za Cape Town za borbu u Burskom ratu, a u prosincu 1900. godine koristio se kao brod-zatvor za ratne zarobljenike u Simonstownu.

za 1916. pridružio Desetoj eskadri krstarica u bazi u Glasgowu. Sredinom siječnja 1917. ukrcao je britansku vojnu misiju na čelu s Lordom Milnerom i s 51 predstavnikom Engleske, Francuske i Italije prevezao ih je u Murmansk i Petrograd gdje misija nije uspjela spriječiti Ruse u pregovorima s Nijemcima za prekid neprijateljstava. Sporazum iz Brest-Litovsku, po kojem je Rusija potpisala poseban mirovni ugovor s Centralnim silama, potpisan je drugog ožujka 1917. godine, na dan kada se brod vratio u Scapa Flow (poznato zakloniše engleskih brodova u oba svjetska rata na otocima Orkney Islands- Škotska). Nakon toga plovio je u konvojima u sjevernom Atlantiku.

BIO JE BROD-BOLNICA, A ONDA I NAORUŽANI TRGOVAČKI BROD Sljedeće 1901. godine vraća se u brodogradilište Fairfield u Glasgowu kako bi se preuredio za svoje prvo komercijalno putovanje iz Engleske za Južnu Afriku gdje je na toj liniji plovilo ukupno devet parobroda. Posljednjeg dana listopada 1914. godine, poduzeo je izvanredno putovanje za Lisabon gdje je ukrcao deset tisuća pušaka i streljivo za Cape Town za južnoafričke trupe koje su se borile protiv secesionista u Johannesburgu. Dobiva ratne oznake H.M. TRANSPORT 44/ PENNANT MI 74.

Početkom listopada 1915. preuređen je u bolnički brod s 603 kreveta, ali je već sljedećeg ožujka pretvoren u naoružani trgovački brod te se 21. kolovo-

POSJET DUBROVNIKU U prosincu 1918. dobio je zadatak repatrijacije trupa, te prijevoz trupa u Archangelsk koje su trebale spriječiti unutarnje borbe. Zatim je učinio jedno putovanje za Šangaj prije ticanja Vladivostoka gdje je u ožujku 1920. godine ukrcao 1800 jugoslavenskih povratnika i ratnih zarobljenika iz Sibira te ih je iskrcao u luci Gruž 15. kolovoza iste godine. Tijekom burnih 20-tih godina KILDONAN CASTLE je bio jedan od 38 brodova flote brodarske kompanije Union Castle. Krajem 1920. godine, ponovo je preuređen za svoje redovne putničko teretne linije. Godine 1931. je izrezan u rezalištu brodova Stavanger u Norveškoj.

Napisat ću još nekoliko slučajeva repatrijacije pre-

Sredinom siječnja 1917. ukrcao je britansku vojnu misiju na čelu s Lordom Milnerom i s 51 predstavnikom Engleske, Francuske i Italije prevezao ih je u Murmansk i Petrograd gdje misija nije uspjela spriječiti Ruse u pregovorima s Nijemcima za prekid neprijateljstava.

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Učinio je jedno putovanje za Šangaj prije ticanja Vladivostoka gdje je u ožujku 1920. godine ukrcao 1800 jugoslavenskih povratnika i ratnih zarobljenika iz Sibira te ih je iskrcao u luci Gruž 15. kolovoza iste godine.

Priče o moru i brodovima 33

ko luke Gruž. Zanimljiv je dolazak hrvatsko-mađar- prvi parobrod PARTIZANKA (bivši Shawnee i bivskog parobroda SZEGED koji je u plovidbi iz Ode- ši City of Lisabon) sa 700 povratnika iz Australije. se preko Istanbula u prosincu 1920. koji je neoče- U doba Covida-19 krize naši pomorci su bili zatokivano doplovio u Gruž prekrcan s 2530 od Crve- čeni na raznim sidrištima diljem svijeta jer su krune Armije poraženih pripadnika ostataka nekada zing putovanja stala. Brodarska kompanija Carmoćne Wrangelove Bjelogardejske armije. U nehi- nival Cruise Line organizirala je povratak naših gijenskim i primitivnim uvjetima ova je masa izmu- pomoraca, kao i pomoraca ostalih susjednih zečenog svijeta neko vrijeme zarobljena i izolirana u malja i zemalja Europske Unije koji su se iskrcali žici boravila u gruškoj luci. Dio njih je otišao dalje u luci Gruž, a s autobusima i avionima su prosliu neizvjesnost u druge krajeve zemlje, a jedan dio jeđeni svojim domovima. Prvi je uplovio 20. svibje nekako uspio ostati u Gradu (Ruski dom pored nja 2020. godine CARNIVAL MAGIC, s oko 800 poRevelina) i okolici te tu osnovati svoje obitelji. Iako moraca povratnika, a iza njega 20. svibnja CARNIovaj dolazak ne predstavlja klasični primjer repa- VAL BREZZE s 1100 pomoraca. Sve službe i svi sutrijacije, zanimljivo je spomenuti ga zbog nesret- dionici prihvata pomoraca i njihov transfer prene sudbine njegovih sudionika. ma njihovim domovima je profesionalno odraNakon završetka Drugog svjetskog rata tj. dana 18. đen pazeći na sve sigurnosne mjere protiv šireveljače 1948. godine je u grušku luku uplovio naš nja virusa Covid-19.

34 Sport

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

TROSTRUKI PROGRAM OVOG VIKENDA

Festa od sporta u vikendu od Feste, stiže aktualni prvak Hrvatske!

U vikendu svetog Vlaha čak tri utakmice u Gospinom polju.

Odbojkašice igraju u subotu, a košarkašice i košarkaši u nedjelju

MOŽE LI ITKO ZAUSTAVITI DUBROVAČKE ODBOJKAŠICE? Dvanaest pobjeda. Nula poraza. Zvuči savršeno, a takva za sada i jest sezona Ženskog odbojkaškog kluba Dubrovnik. Kluba koji ove sezone „puca” na povratak u najveći rang odbojke – Superligu. U tom cilju im za sada ide jako dobro. U 12. kolu gostovale su kod Pule, gdje su gubile 2:0 u setovima, da bi uslijedila tri seta za pobjedu i potpuni preokret. Drama od pet činova u dva sata.

Prvo mjesto tablice, 12-0, a drugi pratitelj Veli Vrh ima 10-2. Sljedeći izazov je trenutno najlošija ekipa Prve lige, Zadar, koja je na dnu tablice sa samo jednom pobjedom. Utakmica se igra u subotu, na Svetog Vlaha, od 19 sati u Gospinom polju. Ekipa trenera Leonarda Barića izraziti je favorit u ovom susretu. No, važno je reći kako će ta domaća utakmica biti odlična uvertira u ono što slijedi u vikendu nakon Zadranki. A to je domaći susret protiv zagrebačkog Olimpika, trećeplasirane ekipe lige.

U Prvoj ženskoj ligi ove se sezone natječe 12 klubova.

Pobjednik lige neće izboriti direktan plasman u rang više – Superligu, već će pobjednik Prve lige igrati doigravanje protiv ekipe iz Superlige. Ne posljednje, ne pretposljednje, već protiv desete ekipe tablice. Propozicije natjecanja promijenjene su tek uoči sezone, o čemu se dosta raspravljalo u odbojkaškim krugovima. „Žokice” tako mogu bez poraza završiti drugi rang, ali im to ne jamči plasman u Superligu, već bi sve ovisilo o doigravanju sa superligašem. U svakom slučaju, Dubrovkinje očekuje puno posla do kraja sezone, a u svemu tome pripomoći će nova igračica. Beograđanka Milica Djukić (24) nova je srednja blokerica kluba. Do sada je igrala sveučilišne lige u SAD-u, a nastupala je i za crnogorski Albatros. „SVETI VLAHO ČUVAJ JUNAKINJE SVOJE...”

Premijer ženska liga stigla je do 15. kola. Aktualne pr-

Piše Rafael Barkiđija foto Rafael Barkiđija/ dd

vakinje Hrvatske, košarkašice Raguse, u nedjelju će igrati u Gospinom polju. Protivnik je Brod na Savi. Ekipa koja je trenutno na desetom od 12 mjesta ove sezone. Brođanke su uspjele pobijediti četiri puta, uz to imaju deset poraza. Što se tiče Dubrovkinja, one su trenutno na trećem mjestu tablice. Planove je ove sezone poremetila splitska Košarkaška akademija Žana Lelas, koja ih je svladala dva puta. Uz to, izgubile su i od požeškog Plamena. No, osim tri poraza, imaju i 11 pobjeda.

Situacija se na tablici ženskog košarkaškog Prvenstva itekako zakomplicirala. Plamen je prvi s omjerom 12/2, slijede čak četiri ekipe s omjerom 11 pobjeda i tri poraza. To su redom KAŽL, Ragusa, Medveščak i Trešnjevka. Zahuktava se borba za prva četiri mjesta, koja vode u doigravanje za prvakinje Hrvatske.

Utakmica 14. kola bila je opomena kako nema laganih utakmica ove sezone. Zagreb, koji je posljednjeplasirana ekipa s tek jednom pobjedom, uspio je Ragusi zadati puno problema. U polusezoni su Zagrepčanke pojačale redove s nekoliko novih igračica. Tek u zadnjoj četvrtini Dubrovkinje uspostavljaju rezultatsku kontrolu i upisuju pobjedu. Završilo je 63-67.

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Protiv Broda je Ragusa izrazit favorit, tražit će se u nedjelju (4. veljače) od 16 sati uvjerljiva pobjeda pred domaćim navijačima. „Naših dragih cura svi se redom boje, sveti Vlaho čuvaj junakinje svoje”. Pjevalo se to dva puta u Gospinom polju, kada su Dubrovkinje podignule pehar prvakinja Lijepe naše. Jednom se slavilo u Požegi. Ove se godina traži četvrti uzastopni naslov.

KAKVA SE FESTA SPREMA U NEDJELJU: STIŽE ZADAR, STIŽE TORNADO Košarkaška FAVBET premijer liga stigla je do 20. kola.

U ovoj sezoni se puno toga pita košarkaše Dubrovnika, povratnike u najveći rang nakon deset godina.

Trenutno su na šestom mjestu tablice, s omjerom devet pobjeda i deset poraza. Ne čudi što mnogi treneri upravo dubrovačku momčad ističu kao jedno od najugodnijih iznenađenja ove sezone.

No, valja prije najave Zadra, istaknuti i dvije utakmice igrane u prethodnim danima. Dubrovnik je u nedjelju (28. siječnja) u Gospinom polju dočekao Dubravu.

Solidna ekipa, spoj mladosti i iskustva. I ne čudi što

Sport 35

su poveli s čak 18-2 na samom otvaranju. Dubrovački su se košarkaši u susret vratili tek u drugom poluvremenu, točnije u zadnjoj četvrtini, kada su na krilima dobre obrane i Petra Dubelja (34 poena), upisali devetu pobjedu ove sezone.

Vremena za odmor nakon Dubrave nije bilo previše.

Ponedjeljak oporavak, utorak trening, a srijeda put u Zagreb. Tamo ih je čekao trenutno uspavani div hrvatske košarke – Cibona. Ekipa koja ima sjajnu početku petorku, a izostaje klupa, što je plod mnogih drugih i dubljih problema kluba u zadnjih nekoliko godina. Šibenka i Zabok su uspjeli doći do pobjeda na njihovom terenu ove sezone, pa je momčad trenera Ivana Perinčića u Zagreb krenula vrlo odlučno. Najveći problem bio je izostanak najboljeg igrača Dubrovnika Filipa Vujičića, koji zbog problema s leđima nije nastupio ni protiv Dubrave.

Krenulo je solidno, Dubrovnik je uspio uspostaviti dobru obranu na početku susreta, ali realizacija je bila na tek 30 % (19/63). Zona zagrebačke momčadi bila je neprobojna. Uz to, dosta grešaka i neiskorištenih šuteva, rezultirali su visokom pobjedom Cibone. Završilo je 83-55. I nakon poraza su ostali šestoplasirana momčad tablice. Cilj je ostati među prvih osam nakon tri kruga (33 kola), jer prvih osam igra doigravanje za prvaka.

Za Zadar nema previše vremena za pripremu, no treneru Perinčiću, inače Zadraninu na klupi Dubrovnika, jasan je protivnik. Ove godine dva poraza u Premijer ligi, uz to drže solidno šesto mjesto u ABA ligi. Pamti se još ona pobjeda protiv Partizana na Badnjak, i slične utakmice, koje su pokazale snagu zadarske momčadi ove sezone. Bit će sve, samo ne lagano, upitan je i nastup Filipa Vujičića. No, bit će to prava košarkaška poslastica za dubrovačku publiku, koja je ove sezone napunila dvoranu protiv Splita i Cibone, a gotovo popunila u nekoliko drugih utakmica.

36 Vijesti

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

VÓĐE SMO SE NȔTI

Teško je letjeti visoko kao sokol – kad živiš s vrapcima.

Vóđe smo se nȕti đusto kongregali Za skapulat nostru lingvu sempre belu Gospari u Gradu i vlasi na selu Govoru je taku njente jom ne fali Morebi vokabul koji su ukrali Furesti ̶ Konteso svaku šporku felu Barbaćepa činu ̶ lopar i kurđelu Duperaju kašun s mûkom ̶ papàgali Daj im golòkuda kad prosa uzfali Bez dzere krijance vraga da iźeli Serio na naše tovjelice śeli A mi smo iza nji na kojena pali Anke ni skužajte ̶ propjo partidzani Mûčimo perke smo fino alevani 25/7/21

humanitarni prilozi Udruzi za Down sindrom DNŽ doniraju U SPOMEN NA OCA NAŠE KOLEGICE POK. IVICA BARČOT 50€ Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 098296122 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

Dječji dom Maslina Ina i Ivo Koprivec u spomen na dragog Helmuta Lohr umjesto vijenca prilažu 40 EUR- Ina Koprivec u spomen na dragu Moniku Vlašić, umjesto vijenca prilaže 30 EUR- Gordana Marković uz posljednji pozdrav Moniki prilaže 20 EUR dva skalina U spomen na pok. Jelku Pulić, umjesto cvijeća, obitelj Đura i Sonje Skvrce prilaže 50 €; Umjesto cvijeća za pok. Cvijetu Kojić, 50 € prilaže Marija Golemac; U spomen na pok. Pera Batiniće, 60 € prilažu Ita i Dube s obiteljima; Umjesto vijenca za pok. Davora Bjelokosića, 50 € prilaže obitelj Joška Hazdovca; U spomen na dragu susjedu Šefiku Krvopić, 140 € prilažu obitelji: Falkoni, Kabiček, Neda Marjanović, Račević, Rusković-Merčep, Žaja i Ratković-Rosseti; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA-MEDICINSKIH TEHNIČARA donacija 50 €.

S K A N D I N A V K A DJELO POVJESNIČARKE NA SLICI

DAMA

BRISANJE NADMU- IZ EVIDENDRITI KOGA CIJE (žarg.)

ISTA SLOVA

NORVEŠKA

INUITI

PREKID VEZE

TALIJANSKA NAFTNA KOJI JE PUN ČIREVA INDUSTRIJA

VRSTA TANKE TKANINE

NATAKNUTI

RUDA IRIDIJA

KALCIJ

GRAFIČKI RADNICI

VRSTA REČENICE (mn.)

RADNIK U SANITARNOJ SLUŽBI

LIŠĆE KOJE STOKA BRSTI

PRKOS ENERGIJA

PRECRTAVATI SLOVOM X

DIO TIJELA NEKIH ŽIVOTINJA

STRUČNJACI U EKOLOGIJI

POSPANO NEPROFESIONALAC

ZAVISNIK

4. I 1.

VOKAL KIRIBATI

POVJESNIČARKA NA SLICI

NJENO DJELO SKLADBA ZA VJEŽBU

VRHUNSKI SPORTAŠ

SKLADATELJ ROTA

1, 2, 3, 4,...

MJENIČNO JAMSTVO

PRIPADNIK NEKOG UDRUŽENJA

AUTOR: SLAVKO BOVAN

BOJA U KARTAMA

GORNJI DIO KUĆE ŽENARATNICA IZ GRČKE MITOLOGIJE

ŽENSKO IME, ITALINA

STIL U PLIVANJU

RAZIJA OD MILJA

SAMARIJ

ANGLOSAKSONSKA MJERA OBUJMA

PAMET, RAZUM

VRSTA PTICE

TALIJANSKI MOTOCIKLIST, MARIO

POKRET OTPORA CIPARSKIH GRKA NEKADAŠNJA ADMINISTRATIVNA JEDINICA

KATRAN

JEDAN OD MUŠKETIRA

ŽENSKI

ZNAK ZA UZBUNU

DUBROVAČKI DNEVNIK

UČENIK ŠIBENIK

MJESTO NA PAŠMANU

HODULJA DIVERZIJA SUDIONIK UDARAC IZ UGLA U NOGOMETU

URUGVAJ

AMERIČKA GLUMICA (1893-1980)

OSOBNI DOHODAK

SLOVO GLAGOLJICE

ČUVAR PASA

KRAJ KRUHA DUG VREMENSKI PERIOD

MEMBRANE GLUMICA BEGOVIĆ PISAC, PIERRE

PRAMAJKA IZ GRČKE MITOLOGIJE KRATICA ZA OMLADIN. RUKOMET. KLUB

NESTRUČNJAK

METAR MOLIBDEN

PERU ONAJ KOJI ZNA PISATI I ČITATI

TIP FR. AUTA

STRANO SLOVO

ZAPAD

ŠKILJAV, ZRIKAV

PRIPADNIK VISOKE ZNANSTVENE USTANOVE

RJEŠENJE: upitne rečenice, brst, sanitarac, rep, iksirati, e, ovisnik, amater, Vesna Miović, KI, as, etida, Nino, član, ala, karo, krov, Ita, Raza, pipa, azil, l, Sm, um, EOKA, Lega, srez, đak, sabotaža, štula, korner, laik, od, U, okrajak, opne, Geja, Martens, m, ORK, pismen, ami, Mae West, razrok.

POLITIČKO UTOČIŠTE

SLAVINA

LITRA

NEMAN

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Fiat Uno, proizveden 1998 godine, prešao samo 75000 km, benzinac, registriran do travnja 2024. Broj telefona: 486 841 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem garažu - poslovni prostor u Prijevoru uz magistralu 30 kvadrata. 098 765 459 Iznajmljujem dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob: 098 679 111 Iznajmljujem stan u Dubrovniku. Mob: 095 3938 565 Iznajmljujem garažu - poslovni prostor u Prijevoru uz magistralu 30 kvadrata. 098 765 459 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se stan na Montovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/ m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom.

U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2.

Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Zaton Doli, građevinsko zemlji-

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 2. veljače 2024.

Mali oglasi

šte s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179 Prodajem malu tornu Bosch, 100 EUR. Mob: 099 851 45886 Prodajem tri para tenisaka novo,malo rabljeno.Bijele,kožne Puma, br 43, cijena 50€, tenisice Asics, kožne bijele s crvenim i modrim crtama br.44, 45€ i platnene Nike Revolucion, crne br. 43 užeg modela, cijena 50€. Mob: 091 561 0650

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Prodajem bijelu aluminijsku persijanu vel. 120x216 cm. Cijena 290 Eura. 095/8090993

USLUGE RAZNO Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Prodajem modne lutke za butike, krojačice, KUD-ove. Mob: 0958090993

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

Prodajem domaći krompir (patatu) s dostavom. Mob: 099 507 4000

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi.

Mob.098 7654 60

Prodajem blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179 Prodajem tri kreveta s madracem 200x90 cm, blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 29.1. do 4.2.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 5.2. do 11.2.

preminuli STANKA VUJIĆ (1943) PERO BATINIĆ (1935) MARA MATIĆ (1929) IVICA MAJKOVICA (1974) TOMISLAV PERUČIĆ (1938) MILENKO VUKAS (1946) JELA ŠUTALO DRAGO PRKAČIN (1967) MAJA DRAGOVIĆ (1984) MELKO POPOVIĆ (1932) LUCE BOROVIĆ (1929) NIKOLA BENIĆ (1936) MARIJA LAKIĆ (1950) DRAGO BOJANIĆ (1950) IVANKA LAZIĆ JANJA BAKO (1941)

40 Zadnja

petak, 2. veljače 2024. Dubrovački dnevniK

TEŽAK 500 MILIJUNA DOLARA!

MR BEAST SNIMAO U DUBROVNIKU! Najpopularniji youtuber zablokirao razrušene Kupare Mr. Beast za sada nije otkrio što snima u okolici Dubrovnika, no sigurno je kako će i to biti vrhunska promocija za grad kojega filmaši obožavaju foto GORAN MRATINOVIĆ, INSTAGRAM

Najpopularniji svjetski youtuber težak 500 milijuna dolara, James Stephen Donaldson, poznat kao Mr. Beast proteklih je dana snimao jedan od svojih visokoprodukcijskih videa u razrušenom hotelskom kompleksu u Kuparima, doznaje Dubrovački dnevnik.

Kako javljaju građani, u razrušeni kompleks ne može se ući već danima jer su putevi zablokirani, a Dubrovački dnevnik doznaje kako je razlog snimanje jednog od videouradaka Mr. Beasta. Za video se očekuje kako će brojati gledanost u desecima milijuna pregleda na Youtubeu. Mr. Beast za sada nije otkrio što snima u okolici Dubrovnika, no sigurno je kako će i to biti vrhunska promocija za grad kojega filmaši obožavaju.

TIM BROJI 250 LJUDI Ovaj 25-godišnjak snimanjem videa za Youtube se počeo baviti s 13 godina, a njegov uspon je počeo 2017. godine kada je video u kojemu broju do 100 000 postao viralan i osigurao mu budućnost. Danas njegov tim broji nevjerojatnih 250 ljudi, a videi koje snima su na zavidnoj razini produkcije. Na Youtube kanalu Mr.Beast ima preko 236 milijuna pretplata što ga čini prvim na listi pojedinaca s najviše pretplatnika, a drugi je po broju pretplatnika od svih Youtube kanala.

VELIKI FILANTROP Veliki dio svog bogatstva vraća zajednici po

čemu je poznat, pa je tako do sada donirao milijune dolara organizacijama koje se bave očuvanjem biljnog svijeta, čišćenjem oceana i slično. Zahvaljujući njemu, diljem SAD-a je posađeno 25 milijuna stabala, donirao je 20 tisuća pari obuće djeci u Africi, financirao gradnju više stotina bunara s pitkom vodom i poklonio školama tehnologije u vrijednosti 300 tisuća dolara. Ima i poseban kanal Beast Philanthropy, a sav prihod od reklama i promocija donira humanitarnim organizacijama. Njegove donacije ipak nailaze i na kritike pa ga dio javnosti optužuje da profitira na tuđem siromaštvu, a njegov sadržaj naziva “charity porn”.

Kako javljaju građani, u razrušeni kompleks ne može se ući već danima jer su putevi zablokirani, a Dubrovački dnevnik doznaje kako je razlog snimanje jednog od videouradaka Mr. Beasta