Dubrovački dnevnik br. 179

pet

sub

ned

pon

uto

sri

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

čet

GORAN MRATINOVIĆ

Petak, 26. siječnja godina V. / broj 179 / 2024. / issn 2718-3742

Feljton“Zagonetka pobjede” -od ovog broja u Dubrovačkom dnevniku

NIKE BUPIĆ (90), NAJSTARIJA NAVIJAČICA ‘BILIH’ U KONAVLIMA:

Hajduk će ove godine biti prvak! stranica 16

RADOVI NA PLACI

INTERVJU S PETROM DUBELJOM,

PUTOPIS IZ

FELJTON ‘ZAGONETKA

U ZAVRŠNOJ FAZI

KOŠARKAŠEM DUBROVNIKA:

MALEZIJE

POBJEDE’ OLIVERA PEZA

Nekima se sviđa moderno, drugi bi kupe na krov

„Oduvijek sam želio vratiti ovaj klub u Premijer ligu”

Muslimanska zemlja u kojoj žene voze taksi

Ispovijesti branitelja o Crnom petku dubrovačkom

stranica 12

stranica 22

stranica 4

stranica 34

2

Uvodnik

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Ako nemate kruha, jedite kolače!

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Fotografija na naslovnici Goran Mratinović Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

Piše Vjera Šuman foto IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

S

asvim šašavo zvuči intervju koji je jednim novinama dao predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić. Kaže kako sedam mjeseci čeka razgovor s Plenkijem, ali i kako mu se ni ministar pravosuđa ne javlja na telefon. Dakle ekipa iz državne vlasti, posve mrtvo hladno krši Ustav RH i pravi se blesava. U normalnoj demokratskoj zemlji to je nezamislivo.

Predsjednik Vrhovnog suda, ma što mislili o toj instituciji, je čelni čovjek jedne od tri grane vlasti. Nije Plenki nadređen Dobroniću jer je po Ustavu Dobronić predstavnik jedne grane vlasti i potpuno ravnopravan Plenkiju. Ali, isto tako, Dobronić je hijerarhijski viši ‘čin’ od ministra pravosuđa. Ma koliko to čudno zvučalo, jednako je tako potpuno ravnopravan Plenkiju i Jandrokoviću. Pri ovako bezočnom kršenju Ustava, trebao bi se oglasiti Ustavni sud, ali to nitko od njih, naravno, ne očekuje. Oni se pokriju ušima i šute . onose odluke koje neće snervati Plenkija, poput one sumanute o nakaznoj ogradi na Trgu sv. Marka,

D

koji je postao parking naših voljenih dužnosnika. Turisti sa zanimanjem slikaju Audije i BMW-e koji ponosno okružuju crkvu sv. Marka. Jednako tako, ustavni suci se ne oglašavaju o neradnoj nedjelji koja poprima bizarne elemente. Pekare imaju dozvole kao ugostiteljski objekti pa mogu raditi nedjeljom, ali ne smiju prodavati kruh nego peciva, kolače, bureke i pizze. Kako bi rekla Marija Antoaneta: ‘Ako nemate kruha, jedite kolače!’.

Za to vrijeme, pred benzinskim pumpama su nedjeljom redovi jer se tamo uz benzin smije prodavati i kruh. Sve logično, ma koliko god vam se na prvu činilo – niđe veze. Što se tiče odluke o neradnoj nedjelji, očekuje se kako će se Ustavni sud hrabro očitovati nakon izbora. međuvremenu, suci su krenuli u štrajk, što ne izaziva odobravanje građana jer nitko više ne vjeruje hrvatskom pravosuđu. Međutim, suci su potpuno u pravu jer traže indeksaciju svojih plaća koja nema veze sa sindikalnim dogovaranjima s Vladom jer oni, barem nominalno, je-

U

Uvodnik 3

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

su odvojena vlast. Dakle, nisu i ne bi smjeli biti podređeni predsjedniku Vlade, ma tko on bio, pa tako predsjednik Vlade nije taj koji im daje ili, bolje rečeno, dobacuje velikodušno kojih par stotina eura u špag. Druga je tema problem sporog i neučinkovitog sudstva, jednostavnih suđenja koja traju najmanje pet godina, dok ona s više spisa i malo kompliciranija, već uobičajeno od deset, dvadeset, neki već i četrdeset godina. Višestupanjski sudovi su ti koji bi mogli i imaju apsolutno pravo i preinačiti presude, i donijeti pravorijek, ali im se ne da, nego sve uredno vraćaju na početak zbog neke procesne pogreške i ni najmanje ih nije briga što će zbog njihove odluke procesi trajati sljedećih desetak godina. Predsjednik Vrhovnog suda pak ima opstrukcije u vlastitom sudu i nisu bez osnove sumnje u pravilnost njihovih odluka.

Zato je moguće da taj sud vrati Sevinog sina ocu za kojeg se zna da je korumpirao sve i svakog kako bi dobio sina, ne zato jer ga želi, nego da napakosti svojoj bivšoj. Čak i kad se

radi o djetetu, suci nisu ni najmanje zainteresirani. Ili jesu, ali iz drugih razloga. Nažalost, osiguravanje pravde je upravo na Vrhovnom sudu koji je odabrao liniju manjeg otpora. I takav stav, dragi naš predsjedniče Vrhovnog suda, ma koliko sam bio častan čovjek, sasvim sigurno neće vratiti povjerenje u pravosuđe. ovoj izbornoj godini za štrajk se spremaju i doktori i medicinari.

Prosvjetari su nezadovoljni ponudom Vlade, ali koga briga za prosvjetare i obrazovanje. Što je i logično. Što lošije obrazovanje, to lakše vladanje.

Državni službenici su prilično zadovoljni. A policija je, navodno, ushićena. Zanimljivo! Beroš je opet spominjao reformu zdravstva, iako to od njega nitko ozbiljan ne očekuje. Čini se kako kod njega jedan od ‘genijalnih’ prijedloga liječnika nailazi na plodno tlo. Svi oni koji bez veze dolaze u hitne pomoći, bit će novčano kažnjeni. Ma zamislite, ima onih koji dođu za bezvezne gluposti od proljeva do svraba pa čak i kurjeg oka. Tako da, kako sami niste liječnici i ne mo-

U

žete procijeniti je li u pitanju srčani ili moždani udar ili je u pitanju samo lagani pad tlaka zraka, dakle obična meteoropatija, stojte doma i ne gnjavite hitnu. Ako baš imate peh da je u pitanju srčani udar, a vi ste ipak od straha pomislili da ste se prejeli, bit će vam to blago u Gospodinu posljednje misli. A Bože moj, bolje i to nego da vam raspale kaznu jer ste krivo procijenili. ad je u pitanju Gradsko vijeće, proteklo je već uobičajeno mirno i bez ozbiljnih rasprava. Samo uz onako redovno oponiranje oporbenih vijećnika uz šale i pošalice. To, naravno, ide u favor vladajućima, dok su Srđevci nekako uvenuli ili ih je snervalo gubljenje vjerodostojnosti zbog onog vražjeg odlagališta. Kako god, sve je bitno izglasano, ostalo spada u folklor. Najljepše mi je slušati gospara Potrebicu kad kaže: ‘Odluka o tome i tome, otvaram raspravu, zatvaram raspravu i stavljam točku na glasovanje. Tko je za, tko je protiv?’ Yes! To je to, završena sjednica! Vijećnici mogu u miru poć objedovat! Eto vas.

K

4 Aktualno

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

DVOJAKE REAKCIJE NA PLACU

Radovi u završnoj fazi, a građani podijeljeni, neki pozdravljaju ‘moderno’, drugi bi kupe na krov U poslovnim objektima završeni su obrtnički radovi, a preostaje montaža sanitarija i fina elektromontaža te završno popločavanje vanjskog dijela Placa u Gružu trebala je biti gotova na jesen a što o tome kažu prodavači? Iako je većina prošle godine, bio je to prvotni rok od kojega zadovoljna što će konačno imati primjeren se brzo odustalo s obzirom na da su još na prostor za rad, nisu svi oduševljeni izgledom. početku radova rekonstrukcije ‘isplivali’ pro- Gospođa Ana Bagoje na placi prodaje već 44 blemi u vidu česte pojave mora unutar isko- godine, sada je u parku Luja Šoletića kao i pnih jama, a osim toga nađene su i instala- njeni kolege, a za radove kaže kako su se precije fekalne i oborinske odvodnje koje nisu više otegnuli. bile ucrtane u postojeće stanje, što je odu- „Čini mi se da dugo nisu radili ništa jer bizelo još vremena za sanaciju. Idući rok bio lo je dana kada bi tu bio samo jedan radnik. je siječanj ove godine, pa iako su se radovi Sad mi se čini kako rade više, ali to što rade ‘zahuktali’, još uvijek ima posla kojega treba ne sliči na Dubrovnik. Nije to tako smjelo bidovršiti. Novi rok iz Sanitata za sada ne da- ti, trebali su staviti krov s kupama kanalicaju, iako će se, čini se, ovaj siječanjski mora- ma da izgleda starinski. Nadam se da će mati prolongirati. „Radovi na rekonstrukciji Tržnice Gruž su u završnoj fazi“, kazali su iz Sanitata za Dubrovački dnevnik uz napomenu kako je 19. siječnja montirano posljednjih pet elemenata čelične nosive konstrukcije. „Slijedi popločavanje preostalog dijela platoa tržnice. U poslovnim objektima su završeni obrtnički radovi te preostaje montaža sanitarija i fina elektromontaža“, naveli su i dodali kako će se konačna cijena rekonstrukcije utvrditi po završetku radova i obračunu konačne situacije. „BILO BI BOLJE DA JE KROV OD KUPA, KAO RIBARNICA“ Posljednjih dana na placi se već dobro naziru vizure budućeg, modernijeg uređenja,

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Aktualno 5

Ana Bagoje, prodavačica na placi

„Konstrukcije će imati unutra svoje vlastito svjetlo pa će djelovati kao svjetleći jastuci koji daju ujednačeno svjetlo na cijeloj tržnici navečer, a koje se može regulirati“

kar obložiti kamenom, jer ovako ne bi valja- čelnici, i načelnici, i države, i direktori, i šelo da ostane“, kritizira gospođa Bagoje kojoj fovi, a mi smo ostali uvijek isti. Sve dok buse pak više sviđa kako je uređena ribarnica. de seljaka koji rade, bit će ovdje i place“, go„Mislim da su i ovdje trebali kako su napra- vori Bagoje koja, čini se, nasljednicu ima, jer vili s ribarnicom, staviti kupe, a ne da strše njena unučica uživa s nonom doći na placu. ove plastike, kao kakve lastavice, to ne sliči „Nažalost, sve su nam u gradu uništili, tu vigradu“, mišljenja je gospođa Ana koja se ipak še nema ničega, a nekad smo imali butige za nada da će na novom prostoru biti zaštićeni sve, od igle do lokomotive se u Gradu moglo od vremenskih neprilika. kupiti! Imali smo našu banku, tvornice, pa „Sve su nam u gradu uništili, placu moramo evo i Atlantska plovidba je bila zadnja. Više čuvati“ u gradu ništa naše nemamo, čiji smo uopće „Ja sam već pri kraju s dolascima na placu, više? Ne znam tko je dozvolio da se sve unidugo sam ovdje. Mijenjali su se, i gradona- šti i rasproda, ali mi se na placi ne damo, bi-

6 Aktualno

Drage Mojaš

lo bi mi jako žao da placa ikada odumre“, zaključuje gospođa Ane Bagoje. „NEKA NEŠTO MODERNO, DRUGAČIJE!“ Gospar Drago u điru Gružem prokomentirao je placu, pa kaže kako je rekonstrukcija napredak, a svaki napredak je dobra stvar. „Iako bih volio, ovako po mom ukusu, da su krov kupe, sve što se napravi dobro je! Kupujem često na placi, ustvari sam tu svaki dan, malo je nezgodno sad u parku, ali vjerujem da će na kraju biti sve dobro. Bilo bi super kad bi bilo malo više parkinga, ali to je svugdje problem, a ne samo ovdje“, govori Drago Lepur.

Gospođa Drage dijeli mišljenje sa svojim imenjakom, placa je gusta. „Neka i nešto malo drugačije, mene gusta i to moderno, za promjenu, zašto mora biti vazda sve isto?“, komentirala je Drage Mojaš.

Prozračno, zaštićeno, uz smjernice konzervatora Autor po čijem se rješenju uređuje placa je Dinko Peračić, nagrađivani arhitekt koji je pojasnio kako bi placa po mnogočemu trebala biti specifična. „Ona po svojoj prirodi mora imati visoki otvoreni zračni prostor radi provjetravanja, s druge strane, mora biti i zaštićena, a s treće stra-

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Drago Lepur

ne konzervatori su uvjetovali da krov bude nizak kako bi se vidjeli svi elementi ljetnikovca“, pojasnio je arhitekt Peračić samo početne izazove samog projektiranja. Nakon brojnih konzultacija i studija, zaključeno je kako je najbolje rješenje krov koji se okreće, pa tako štiti u slučaju kiše, dok je ostatak vremena otvoren.

Konstrukciju nosi čelik prekriven platnom kako bi se propuštalo svjetlo. „Konstrukcije će imati unutra svoje vlastito svjetlo pa će djelovati kao svjetleći jastuci koji daju ujednačeno svjetlo na cijeloj tržnici navečer, a koje se može regulirati“, pojasnio je i kazao kako će upravo po tim svjetlosnim tendama gruška placa biti prepoznatljiva.

Osim pomičnog krova, i stolovi, odnosno banci će se moći micati, a njihova konfiguracija će biti izrađena na način da odgovora uvjetima prodaje voća, povrća i cvijeća u jutarnjim satima, uz mogućnost prenamjene u popodnevnim ili večernjim satima. „Ključno je da svaki dan tržnica radi kao zelena tržnica, da se ne događa da imamo prodaju koja bi tu došla umjesto voća i povrća. No, oprema je složena tako da se kroz popodne ili navečer neke druge stvari mogu prodavati. Tu onda može biti i neki sajam, degustacije i slično“, pojasnio je ranije arhitekt Dinko Peračić.

„Dugo godina sam ovdje. Mijenjali su se, i gradonačelnici, i načelnici, i države, i direktori, i šefovi, a mi smo ostali uvijek isti.

Sve dok bude seljaka koji rade, bit će ovdje i place“.

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Županija 7

REKORDNI IZNOS

Osigurana sredstva za rekonstrukciju Kalosa

LASTOVO

Napreduju radovi na rekonstrukciji i proširenju luke Ubli Projekt rekonstrukcije i proširenja luke Ubli na Lastovu napreduje sukladno planiranoj dinamici. Na gradilištu su u tijeku radovi na iskopu u čvrstoj i kompaktnoj stijeni, finom planiranju temeljnog kamenometa ispod obalne konstrukcije i izradi betonskih elemenata u izdvojenom pogonu i ugradnji istih na gradilištu.

Nositelj ovog infrastrukturnog pro-

jekta je Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, a sufinanciran je sredstvima Kohezijskog fonda. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznose 7.838.727,80. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda 85 posto što iznosi 6.662.918,63, dok će se ostatak od 15 posto financirati iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske osigurala je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti rekordni iznos od 61,7 milijuna eura putem kojih će se ukupno financirati šest projekata te još dodatnih 60 milijuna eura u Državnom proračunu kako bi se financirali svi projekti koji su zadovoljili kriterije u natječaju Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti, u grupi zdravstveni turizam.

Među projektima za koje su osigurana sredstva u državnom proračunu je i Rekonstrukcija, prenamjena i uređenje kompleksa Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Kalos u funkciji lječilišnog i wellness turizma. Za ovaj projekt odobreno je 9,1 milijuna eura.

8 Gradsko vijeće

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Nakon Feste održat će se tematska sjednica o turizmu: “Predstavnici Ryanaira su komentirali kako je sve u gradu zatvoreno, moramo nešto mijenjati” Prva ovogodišnja sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, 29. u ovom sazivu, održana je u srijedu, a obilježilo ju je donošenje prostornih planova za područje Gruža, ali i rasprava o turizmu Sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika održa- nica”, rekao je Franković. na je u srijedu u Velikoj vijećnici. Nezavisni gradski vijećnik Maro Kristić iznio je potrebu za održavanjem “A GDJE ĆE NAŠA DJECA OD SVIH tematske sjednice o turizmu na kraju svake sezone, APARTMANA?” posebno ističući kako su građani zbunjeni oko novi- Nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić pitao je teta poput pitanja registracija novih jedinica za smje- Frankovića “zašto mu smetaju građani Dubrovnika štaj, za što smatra da je jedno od pitanja o kojima se koji žive od svog rada i imovine, a čine manje od potreba raspravljati na tematskoj sjednici. lovice ukupnog smještaja”.

Gradonačelnik Mato Franković složio se s vijećni- “Vlasnici kuća i stanova u gradskoj jezgri koji ih obkom Kristićem. navljaju su zabrinuti i pitaju hoće li nastaviti s ulaga“Odmah nakon Feste sv. Vlaha ćemo sazvati sjedni- njem ili će Grad kupiti njihove stanove po tržišnim cicu i pozvati različite stručnjake, uključujući predstav- jenama. Hoće li se za mjesec i pol, dva uvesti potpunike gradskih kotareva. Razmišljajući što nam turi- na zabrana novih apartmana u gradskoj jezgri?”, pizam donosi i odnosi i gdje je mjera, vrlo često online tao je Vlahušić. kanalima pojedinci zagovaraju mjeru, međutim ka- Franković je odgovorio kako „svaki građanin koji se da se odlučimo i krenemo u smjeru donošenja mje- bavi rentijerstvom i iznajmljuje svoj dio životnog prore, uvođenja pravila i regulacije, onda vidite licemjer- stora, treba imati podršku jedinice lokalne samoustvo - jer sad ne bi nitko nešto previše. Upravo iz tog prave da to i dalje radi“. razloga mislim kako je važno na Gradskom vijeću sa „Svatko onaj koji ima jedan apartman, možemo restručnjacima otvoreno razgovarati o tome kakav je ći da je to uredu. Međutim, kako niču nove zgrade u turizam današnjice i budućnosti jer to je grana koja gradu i dobivaju građevinsku dozvolu da budu stanam puno donosi, a djelomično i odnosi na komodi- novi, a ne apartmani, one postaju apartmani. Na tržitetu”, poručio je gradonačelnik. štu nekretnina osobe koje imaju pet, šest ili više stanova pobjeđuju one koje nemaju ni jedan. Puna su PREDSTAVNICI RYANAIRA: KAKVA ZIMSKA SEZO- nam usta mladih, obitelji, živog grada, svi o tome priNA, SVE JE ZATVORENO čamo stalno, ali kad treba podvući crtu - onda svi ručFranković je još jednom pohvalio trud i napore Zrač- nu“, rekao je Franković i dodao kako je i Studija prine luke Dubrovnik, direktora Viktora Šobera i komer- hvatnog kapaciteta povijesne jezgre pri kraju uz nacijalnog direktora Ivana Maslaća oko dovođenja leto- pomenu kako je nacrte već vidio, a oni, prema njegova Ryanaira i izvan sezone. Poručio je kako će treba- vim riječima, ukazuju kako je već prekoračena brojti na tematsku sjednicu o turizmu pozvati i ugostite- ka kreveta koja bi bila održiva u jezgri. lje jer su oni važna karika budućeg zimskog turizma. „Ljudi, kada dođe ljeto i kad je grad pun, viču: pun je “Kad su došli predstavnici Ryanaira pa prošli po gra- grad, raspada se, problema tisuću, a kad dođe zima du gradom rekli su: pa kakva zimska sezona, sve je i kad se grad relaksira, svi bi onda još jedan aparzatvoreno. Moramo neka pravila i standarde uvodi- tman, još jednu sobu, zgradu... Zaboravljamo da će ti jer ljudi ne mogu dolaziti u zatvoren grad. Zatvo- naša djeca živjeti na periferiji grada ako nastavimo ren restoran, kafić, butiga, sve zatvoreno, a gostiju ovako. Zaboravljamo da su zgrade u Zlatnom potoima. Moramo se odrediti za što smo mi, hoćemo li ku prazne i kako tamo živi još par obitelji. Poštujem imati goste zimi ili ne, hoćemo li gurati letove zimi ili biznis, rentijere, zimmer frei i sve što je bitno, ali pone. Zato nam, među ostalim, treba i tematska sjed- stat ćemo grad bez ljudi. Pravi primjer, zorni primjer

Vijećnica HSU-a Olga Muratti upitala je kada će se otvoriti Dom za starije u Gružu.

“Započeli smo s natječajima za zaposlenike, neki su već zainteresirani i mislim kako tu nećemo imati problema. Nadam se kako ćemo vrlo skoro primiti nove korisnike jer je sve napravljeno, više problema nema, ostalo je još samo pitanje buke klima uređaja”, rekao je Franković.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Usvojena je Odluka o upisnim područjima osnovnih škola Grada Dubrovnika, pa su izmijenjena neka upisna područja zbog pritiska na određene škole, a u isto vrijeme pada broja učenika u drugim školama. Najveći pritisak vidljiv je u OŠ Montovjerna kojoj prijeti uvođenje dvosmjenske nastave, dok u Gružu i na Ilijinoj glavici broj učenika konstantno pada

Gradsko vijeće 9

je Zlatni potok, a takav će sutra biti i Lapad, pa će doći i do Mokošice, a naši će gdje? Vodimo računa o tome”, zaključio je gradonačelnik.

ZA IZGRADNJU ARENE LAPAD MORA SE MIJENJATI GUP Vijećnik KLGB Ivice Roka, Ivan Cetinić naglasio je potrebu za Arenom Lapad, pitao je u kojoj je fazi taj projekt, kao i za dvoranu u Gospinom polju kada bi mogla biti izgrađena.

“Grad je ishodio građevinsku dozvolu za multifunkcionalnu dvoranu, vrijednost ove investicije je 65 milijuna eura. Dobili smo od Europske investicijske banke potvrdu kako su nas voljni pratiti financiranjem od 50 posto, ostatak od 50 posto razgovaramo s re- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grasornim ministarstvima i Vladom da nas prati u sve- da Dubrovnika, Generalnog urbanističkog plana Gramu tome. Je li možemo stići Europsko prvenstvo u da Dubrovnika i Urbanističkog plana uređenja Grušrukometu? Ne možemo, ali bitno nam je da riješimo ki akvatorij. Riječ je bila o tri zasebne točke s objedibudućnost dvoranskih sportova u Dubrovniku”, od- njenom raspravom. govorio je Franković.

“Išlo se u segmentirane, ciljane izmjene koje se od“Što se tiče Arene Lapad riješili smo imovinsko-prav- nose na područje lučkog terminala u Gružu i rješane odnose, a onda smo zapeli. Arhitektonski i urba- vanje pitanja granice pomorskog dobra na zoni Lanistički natječaji za Arenu Lapad su provođeni kad padske obale. Izrađena je i HIA studija jer je to tražio većina nas nije ni bila u politici, onda smo mi prove- Konzervatorski odjel u Dubrovniku”, rekao je uvodli natječaj interesa, pa nam je jedna tvrtka dostavila no gradonačelnik. svoju želju. Htjeli smo to ‘preklopiti’ s GUP-om i onda Pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno smo vidjeli - tamo se ne može ništa graditi! GUP ka- planiranje i zaštitu okoliša, Božo Benić naglasio je že da možemo izgraditi otprilike teniski teren! Sreća kako je provedena javna rasprava i utvrđeni su koda sad mijenjamo GUP pa ćemo i to promijeniti” iznio načni prijedlozi na koje su ishođene suglasnosti Mije dubrovački gradonačelnik. nistarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

“Ključno je da je na razini ovih izmjena i dopuna HIA USVOJENE IZMJENE PROSTORNIH utvrdila kako izmjene donose pozitivan učinak u odPLANOVA U GRUŽU Vijećnici su usvojili Odluke o izmjenama i dopunama nosu na postojeći plan”, kazao je pročelnik.

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

MEGA PROJEKT

Rekonstruiranom Lapadskom obalom prvi prošao Leo Marinović, sin generala Nojka Lapadska obala nosit će ime upravo po generalu Marinoviću, ujedno i dobitniku Nagrade Dubrovnika za životno djelo Rekonstruirana i proširena Lapadska obala otvorena je za promet svih vozila prošlog petka, 19. siječnja, a prvim vozilom koje je prošlo novootvorenom prometnicom, simbolično, upravljao je Leo Marinović, sin zapovjednika obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu, general bojnika Nojka Marinovća.

Lapadska obala nosit će ime upravo po generalu Marinoviću, ujedno i dobitniku Nagrade Dubrovnika za životno djelo.

Podsjetimo, promet novoizgrađenom prometnicom od križanja na Batali do križanja s Ulicom Ivana pl. Zajca i Ulice Miljenka Bratoša odvija se dvosmjernim režimom. Kretanje Ulicom Ivana pl. Zajca (od restorana Orsan prema Lapadskoj obali) kao i Ulicom Miljenka Bratoša nije izmijenjeno i odvija se istim režimom prometovanja kao i do sada.

Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, kapitalna investicija financirana europskih i nacionalnim sredstvima, najveće je ulaganje u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedesetak godina.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

AGLOMERACIJA DUBROVNIK

Franković i predstavnici Vodovoda u obilasku sanirane vodne komore hidrotehničkog tunela Po prvi put od gradnje tunela 1960. godine, otvorena je, očišćena i sanirana prva od dvije vodne komore Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, u pratnji predsjednika Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukše Matušića i člana Uprave Vicka Begovića, obišao je prošlog petka radove na 117 milijuna eura vrijednom EU projektu Aglomeracija Dubrovnik, a koji se trenutno izvode na sanaciji hidrotehničkog tunela ispod Srđa. Kao dio ovog projekta, po prvi put od gradnje tunela 1960. godine, otvorena je, očišćena i sanirana prva od dvije vodne komore unutar njega te danas predstavljena javnosti. Duge oko 100 metara, šest metara visoke i isto toliko široke, ove komore bitan su dio sustava vodoopskrbe Dubrovnika jer se u njima skuplja voda koja danas dolazi s pročistača pitke vode u Komolcu prije distribucije po užem području Dubrovnika. „Čestitam Vodovodu na odlično odrađenom poslu, kao i izvođaču radova. Pred nama je još dosta posla po pitanju Aglomeracije. Čekaju nas još određeni zahtjevi po pitanju zacjevljenja tunela Srđ.

Ovom prilikom iskazujem zadovoljstvo na kontinuiranoj realizaciji brojnih projekata na području grada Dubrovnika. Mislim da uistinu ne postoji segment kojeg se nismo dotaknuli u ovih šest i pol godina i nešto unaprijedili po pitanju kvalitete života naših sugrađana. Ima još puno problema, svjesni smo toga, ali korak po korak rješavamo one ključne probleme za naš grad“ – istaknuo je Franković prilikom obilaska.

Predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić istaknuo je kako je zacjevljenje tunela zapravo logičan slijed, iza izgradnje pročistača pitke vode u Komolcu. „Radi se o jednom skučenom prostoru, gdje ne možete s velikim brojem ljudi niti s velikom mehanizacijom izvoditi radove, izuzev vodne komore. Negdje do jeseni ove godine u

potpunosti planiramo završetak ovih radova, koji su vrijedni 2,6 milijuna eura, a s time mislim da će Dubrovnik biti jedinstven grad koji će dobiti pročistač pitke vode i ovakvu dobavu pitke vode do grada, koja će u ovom trenutku biti najmodernija te sanitarno i zdravstveno najispravnija, usudim se reći, u cijeloj Republici Hrvatskoj“ – naglasio je Matušić. Član Uprave Begović najavio je nastavak radova na drugoj komori. „Puštanjem ove komore u funkciju, hvatamo se posla na ovoj drugoj i sanaciji na isti način na koji smo i ovu sanirali. Iza toga u ovom postsezonskom periodu, kad završimo sanacije u Komolcu, nastavljamo s radovima u tunelu i do jeseni planiramo završiti ovu investiciju“ – najavio je Begović.

Hidrotehnički tunel Srđ u funkciji je od 1961. godine. S obzirom da je riječ o magistralnom kanalu kojim se opskrbljuje većina dubrovačkih potrošača, svrha sanacije je modernizirati i dugoročno zaštititi vodoopskrbu.

Duge oko 100 metara, šest metara visoke i isto toliko široke, ove komore bitan su dio sustava vodoopskrbe Dubrovnika jer se u njima skuplja voda koja danas dolazi s pročistača pitke vode u Komolcu prije distribucije po užem području Dubrovnika

12 Putopis

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Posjet Maleziji, muslimanskoj zemlji u kojoj žene voze taksi

Moderni turizam mi se sve više gadi i sve mi se manje putuje Prijatelj se ženi Filipinkom i pozvao me na svadbu u Manillu.

Obzirom da ću prevaliti ogroman put i da će me oklepiti jet leg, prije samih Filipina, odlučio sam par dana provesti na Malajskom poluotoku.

Vi mi sad zavidite, ali najluđe od svega, što mi se uopće nije išlo

Centar Georgetowna se raspada, iako je pod zaštitom UNESCO-a

Nakon Singapura, svoj put jugoistočnom Azijom nastavljam u Maleziji. Što ja uopće radim u ovom kutku svijeta? Prijatelj se ženi Filipinkom i pozvao me na svadbu u Manillu. S obzirom na to da ću prevaliti ogroman put i da će me oklepiti jet leg, prije samih Filipina, odlučio sam par dana provesti na Malajskom poluotoku.

Vi mi sad zavidite, ali najluđe od svega, što mi se uopće nije išlo. Da nije bilo poziva na svadbu, sigurno ne bih bauljao po Indokini i otocima u Indijskom oceanu.

Postoje dva osnovna razloga zašto mi se danas

putuje mnogo manje nego ikad. Prvi i manje bitan razlog su korona-kreteni. Budaletine su nam nametnule lockdown, nitko ništa nije radio, pa se štampao novac kao da je riječ o slovenskom porno magazinu Vroči Kaj s kraja osamdesetih, što je rezultiralo brutalnom inflacijom i povećanjem cijena. Danas na svijetu nema jeftine zemlje, svuda je skupo kao povrće na pjaci u Gružu, pa potrošit tri, četiri hiljade krvavo zarađenih eura na dva-tri tjedna zezancije, nema previše smisla. Drugi i puno bitniji razlog je sam moderni turizam kao takav. Gdje turistička no-

Malezija je puno razvijenija od mojih stereotipa prema njoj, ne samo u ekonomskom smislu.

Smatrao sam da je riječ o klasičnoj muslimanskoj devojebini gdje žena ima pravo glasa kao Francuz iz doba Luja 14. - kad ono Mlada Debela me u taksiju vozi s aerodroma

Piše Maro Marušić

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Političko uređenje Malezije je nekakav čudan hibrid.

Riječ je o izbornoj monarhiji. Drugim riječima, kralj se bira, ne dolazi se na tron rodbinskom linijom.

Savezne države, odnosno sultanati od kojih se Malezija sastoji, na čelu imaju vođu koji se onda međusobno natječu za kralja. On se bira na razdoblje od pet godina

ga kroči, naime, nema više života lokalnog stanovništva, a i u ovom slučaju, cijene svega, posebno nekretnina, samo bujaju. Sve manje želim sudjelovati u tom začaranom krugu modernih putovanja gdje se okreće lova nauštrb kvalitete života domorodaca.

No, evo mene starog licemjernog turista u avionu Air Asije. I ona je lijepo poskupila, baš kao Ryanair ili Easy Jet. Na papiru su cijene prihvatljive, ali samo ako putuješ gol. Ako imaš ikakvu prtljagu, konačna karta dobrano će narasti. Sreća da je tamo vruće kao na duplerici Vročeg kaja, pa ne moraš potezati (pre)veliki ruksak. Kako god okreneš, super je da u Aziji, za razliku od Latinske Amerike, postoje niskotarifni prijevoznici.

I dobra, jako dobra stvar je ta da su nakon korone, kako bi nanovo privukli turiste, ukinuli sve vize. Sjećam se kad sam u ono davno doba pr. kr. (prije korone) morao ići u Zagreb, u tajlandsko veleposlanstvo kako bih pribavio papirologiju za ulazak u zemlju Paradorna Srichapana.

POSJET OTOKU PENANGU Kad sam već na obalama razvikanog Andamanskog mora naravno da ću na neki otok. Malezijska obala nije razvedena kao tajlandska, što potvrđuje i Penang, koji je u skladnom braku s kopnom, iako je djevojački otok. Naime, s mainlandom je spojen mostom i daleko je od nekog tropskog raja s razglednice. Pun nebode-

Plaža Tanjung zaista je prekrasna, ali boja mora je šugavo zelena

Putopis 13

ra - izgleda kao šanerska verzija Singapura i Kuala Lumpura - a baš u jednom takvom sam i uzeo smještaj. Cijena noćenja 40 eura, a u sredini četrdesetkatnog zdanja na raspolaganju su bazen i teretana. Gotovo svi novi i moderni neboderi u Maleziji imaju zajedničku prostranu kadu za rasplivavanje i prostore za rekreaciju poput stolnog tenisa, sprava za vježbanje, ali i mjesta za roštiljanje. U Dubrovniku možete kvadrat stana platiti i 10 tisuća eura, nikakvu sličnu pogodnost nećete dobiti.

Penang ima skoro 2 milijuna stanovnika od kojih najveći broj radi u IT sektoru koji uz naftu čini okosnicu malezijskog gospodarstva. Malezija je puno razvijenija od mojih stereotipa prema njoj, ne samo u ekonomskom smislu. Smatrao sam da je riječ o klasičnoj muslimanskoj devojebini gdje žena ima pravo glasa kao Francuz iz doba Luja 14. - kad ono Mlada Debela me u taksiju vozi s aerodroma u smještaj (!) - odnosno predrasuđivao sam da ne smiju izlaziti iz kuće na žurke bez burke, a kamoli voziti auto, ali Malezija se ipak vjekovima naslanja na budizam, pa je sve opuštenije nego li je to slučaj s islamskim rođakinjama u sjevernoj Africi ili na Bliskom istoku.

Inače, političko uređenje Malezije je nekakav čudan hibrid. Riječ je o izbornoj monarhiji. Drugim riječima, kralj se bira, ne dolazi se na tron rodbinskom linijom. Savezne države, odnosno sul-

14 Putopis

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

dje iz klimatiziranog prostora. Ajde, iskoristit ću neboderski bazen i strpjet se do pada sunca, a onda pravac Georgetown. Centar grada pun je kolonijalne ostavštine i pod zaštitom je UNESCO-a, pa se sigurno ima što vidjet.

Petronas Towers – čudo ljudske tehnologije

U jednom od pubova svira bend, naravno neki brit-pop, nisu loši, štoviše, napravili su vrhunsku atmosferu, a kad su završili s nastupom skupljaju lemozinu. Genijalno! To su ti spektakularni momenti zbog kojih vrijedi putovati, iako sa svakim novim putovanjem manja je mogućnost da ćeš iskusiti nešto slično, jer si već toliko toga prošao

tanati od kojih se Malezija sastoji, na čelu imaju vođu koji se onda međusobno natječu za kralja. On se bira na razdoblje od pet godina. Iako bi neupućeni Zapadnjak pomislio da je riječ o autokraciji, kralj više-manje ima ceremonijalnu ulogu. Vlada na čelu s premijerom je ustvari izvršna vlast, a tu je i Gornji, te Donji Parlament čije članove na izborima biraju građani. U biti je riječ o klasičnoj demokraciji, naravno ostaje pitanje koliko je ona u praksi slobodna, a koliko kontrolirana. Jedno je sigurno, za razliku od Singapura, puno je više političkih stranaka, a i u raznim godišnjim izvještajima o demokraciji, Malezija je znatno bolje plasirana od svojih susjeda Indonezije, Tajlanda, Mijanmara, Vijetnama…

Vratimo se mi na Penang. Moj plan je bio da se tamo kupam, naravno, jer što bih drugo radio na tropskom otoku, ali plaže su ružnjikave, čovječe, ljepše se točat u Rijeci dubrovačkoj, pa sam odustao od tog logičnog nauma. Baš sam glupi turist! Što sad da radim? Potegnuo na drugi kraj svijeta, a dosađujem se. Vruće je i vlažno, kao u sponzoruše na prvoj spoju s nogometašem, pa se tijekom dana ne mogu maknut nig-

UNESCO-v RASPAD Kolonijalna arhitektura zaista je prekrasna, ali u prilično derutnom stanju. Odmah mi napamet padaju prijetnje Dubrovniku kako će mu se skinuti zaštita ako bude radio sranja u kontaktnoj zoni stare gradske jezgre, a ovdje se sve raspada i čini se da se nitko previše na obazire, ponajmanje UNESCO. Stižem u ulicu Love Lane punu pubova u engleskom stilu, nije kolonijalni britanski duh nikada otišao iz Malezije što potvrđuje i činjenica da svi govore ili barem natucaju engleski. U jednom od pubova svira bend, naravno neki brit-pop, nisu loši, štoviše, napravili su vrhunsku atmosferu, a kad su završili s nastupom skupljaju lemozinu. Genijalno! To su ti spektakularni momenti zbog kojih vrijedi putovati, iako sa svakim novim putovanjem manja je mogućnost da ćeš iskusiti nešto slično/novo, jer si već toliko toga prošao.

Dosta je Penanga. Idem se okupati na neku lijepu plažu kad sam već ovdje stigao, tko zna hoće li mi noga ikad više kročiti u ovaj dio planete. Čitajući putopise o Maleziji svi ističu kako je otok Langkawi taj – tropski raj s tirkizom, a jedan čak piše kako mu se plaže mogu usporediti sa sejšelskim(!). Opa, zvuči dobro. Evo mene starog licemjernog turista opet u avionu AirAsije. Ovo je najkraći let u mom životu. Traje 25 minuta. Avion se nije ni dignuo, a već se počeo spuštati, kao da je riječ o muškarcu srednjih godina kojeg muči manjak testosterona. Zbog brze promjene visine i tlaka zuji mi u ušima kao u sobi bez komarica tijekom ljetnih mjeseci.

Potencijal Langkawija nisu samo prepoznali strani turisti, nego i domaći političari. Kako bi privukli još više posjetitelja i otkinuli dio kolača susjednom i puno posjećenijem Tajlandu, proglasili su ga duty free zonom, odnosno ukinuli su porez. Cijene bi trebale biti smiješne. Našao sam neki hotel od tri zvjezdice na plaži za 20 eura noć, ali nije tako idilično kako se čini na prvu.

Daleko sam ja od čistunca, potvrdit će vam to sve moje bivše, ali ovo je čak izvan granica mojih kriterija. Šporkeca sobe indijskih je razmjera, a ni plaža pred hotelom nije ništa bolja od penangških. Jebo ja onog sejšelskog putopisca s interneta, pa gdje mu je ta tirkiza? Ajde, možda na nekom drugom kraja otoka. Surfam bespućima internetske zbiljnosti i svi putovi vode na sjever Langkawija. Plaža Tanjung (na početku sam je zvao Tanjug, po legendarnoj telegrafskoj agenciji Jugoslavije) je sveti gral tirkize koji ci-

Putopis 15

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

jeli život tražim, tako bar ispada čitajući recenzije. Ja sam, čini mi se, i do sada svijetom putovao jedino da nađem tirkizni raj, ovisnik sam o toj boji još otkako sam se krajem osamdesetih godina po prvi put okupao u bazenu Hotela Belvedere čije je očaravajuće plavetnilo zauvijek promijenilo moje životne prioritete. Ima nešto opijajuće u tirkizi, zaista.

OD TIRKIZE – NIŠTA! Na Tanjugu nema skoro nikoga, turisti se nakon korone nisu amo vratili, ako su ikad i došli u nekom masovnijem broju. Plaža je zaista lijepa, pijesak bijele boje, prašuma koja se spušta sve do površine mora, ali od tirkize - ništa! Zakoračiš do gležnja i uopće ne vidiš stopala, eto kako je mutno more, u rangu s ušćem Neretve ili samim krajem Zatona, tamo gdje je onaj potok. Takva je i boja – šugavo zelena. Šta li je onaj putopisac vidio, bit će čovjek klasični daltonist.

Fotografije Tanjuga na internetu su baš poput srpske novinske agencije – lažu tisuću riječi!

Sutradan nemam previše motiva za tražit neku novu plažu, pa kad sam već u Aziji, odlazim na masažu. Cijena klasične masaže je nešto više od 100 kuna, naravno puno jeftinije nego u Dubrovniku, ali i to je strašno poskupilo nego što je bilo prije par godina. Na Tajlandu sam na

plaži resorta od 5 zvjezdica malo prije korone plaćao svega 50 kuna za sat vremena masaže, vjerojatno je i sad tamo triput skuplje, a ne bi me čudilo da je toliko cijena narasla i na Langkawiju – ne zaboravimo da nema poreza. Da ga ima, 150 kuna bi bila neka realna cijena što više nije prihvatljivo za moj džep.

Nikada se ta vremena hedonizma neće vratiti, ali možda i bolje tako. Moderni turizam je karcinom koji razara lokalno tkivo, nikakve ljepote i romantike tu više nema, kao prije 20 i 30 godina kada su u iste apartmane dolazili uvijek isti gosti koji su postajali prijatelji s domaćinima, dijelili radost i tugu, integrirali se u lokalno stanovništvo, a ne ga gazili.

Za kraj Malezije evo mene licemjernog turista u Kuala Lumpuru, New Yorku istoka, kako mu tepaju. Neboderi su zaista prelijepi, a posebno se ističu sad već legendarni Petronas Towers. Dok posmatram te ogromne divove razmišljam kako je moguće da ovako nešto čovjek napravi. Zaista je čovječanstvo u tehnološkom smislu daleko doguralo, no s druge strane, u onom emotivnom i empatičnom, još uvijek smo pri početku.

Moderni turizam je samo dokaz toga, industrija bez duše koja odavno sreću ne donosi lokalnom stanovništvu, a sve manje i samim putnicima.

Našao sam neki hotel od tri zvjezdice na plaži za 20 eura noć, ali nije tako idilično kako se čini na prvu. Daleko sam ja od čistunca, potvrdit će vam to sve moje bivše, ali ovo je čak izvan granica mojih kriterija. Šporkeca sobe indijskih je razmjera, a ni plaža pred hotelom nije ništa bolja od penangških. Jebo ja onog sejšelskog putopisca s interneta, pa gdje mu je ta tirkiza?

16 Ljudi među nama

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

LJUBAV KOJOJ VRIJEME NIŠTA NE MOŽE

Gospođa Nike Bupić (90) najstarija je navijačica ‘Bilih’ u Konavlima: ‘’Hajduk će ove godine biti prvak!’’

Posjetili smo strastvenu navijačicu u njenim Dunavama gdje su joj predstavnici Torcide Konavle donijeli tortu s grbom Hajduka i prigodne poklone Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran Mratinović

Ima jedna kuća u konavoskim Dunavama koja je među najtoplijim mjestima u kojima ćete se naći. Nije to toliko radi peći na drva nego radi domaćice, gospođe Nike Bupić. Na stolu domaće prikle, na kredenci stari radio, a na zidovima fotografije njenih najmilijih. U očima se iscrtava blagost, na licu mudrost, a u njenom velikom srcu posebno mjesto zauzima – Hajduk.

Naime, gospođa Nike Bupić najstarija je navi- ma je i Hajdukov šal kojim se gospođa Nike odjačica Hajduka u Konavlima i u svojoj 91. go- mah rado ogrnula. dini za njega zdušno navija. Gospođa Nike je početkom prosinca napunila 90 godina, a Dra- ČEKALI SMO 19 GODINA, ‘VRIME’ JE! gan i Ivo Bagoje te Perica Pušić ispred Torci- „Među najstarijim je navijačicama, a vjerojatno de Konavle su joj uručili tortu na kojoj se isti- i najstarija u Konavlima. Napunila je 90 godina, če grb Hajduka i prigodne poklone. Među nji- došli smo joj čestitati rođendan. Njen unuk ko-

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

„Kad je 70-ih pobijedio Hajduk, htjela sam na taracu objesiti zastavu Hajduka, da se malo proveselimo, ali djever mi nije dao, on je bio Dinamovac. Mogla sam dobro trčati pa sam izletjela s tom zastavom u euforiji niza skale i trčala do bogena.

Srela sam moga ćaću koji je jahao na mazgi. Pitao me jesam li normalna, jesam li poludjela. Prepao se od mene. Rekao sam – ćaća, pobijedio je Hajduk. Prošla sam i ćaću, otrčala sam dalje s tom zastavom, bila sam presretna“

Ljudi među nama 17

ji igra u Slavena nam je kazao da joj je bio ro- ‘RADI MUŽA SAM JOŠ VIŠE ZAVOLJELA đendan pa smo to odlučili obilježiti na prigodan HAJDUK!’ način“, izjavio je predsjednik udruge Klub na- Kaže kako za Hajduka navija od malih nogu, vijača Hajduka Torcida Konavle Dragan Bagoje. a toj je ljubavi posebno doprinio njen suprug, Naravno, i očekivanja od ove sezone su velika. pokojni gospar Ivo. „Zasad smo prvi pa ćemo vidjeti. Očekujemo bi- „Bila sam jako mlada, pristala sam se vjerati prvi, normalno! Dosta nam je 19 godina čeka- ti za jednog mladića koji je na kraju postao nja. Svi će igrati protiv nas, ali mislim kako će- i moj muž. On je lijepo pjevao, ali je i dobro mo ove godine to riješiti“, kaže Bagoje, a gos- igrao nogomet. Volio je Hajduka, a onda i ja s pođa Nike se slaže i poručuje – Hajduk bi ove njime. Braća su mu živjela u gradu i onda bi godine trebao osvojiti Prvenstvo! nam svake subote poslali ‘Sportske novosti’

Gospođa Nike Bupić

18 Ljudi među nama

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

na mazgi. Pitao me jesam li normalna, jesam li poludjela. Prepao se od mene. Rekao sam – ćaća, pobijedio je Hajduk. Prošla sam i ćaću, otrčala sam dalje s tom zastavom, bila sam presretna“, govori kroz smijeh Nike.

„Sve se promijenilo, a ja se rado sjećam tih starih dana. Oni koji su bili moja generacija uglavnom više nisu među nama.

No, rado se sjetim kako smo se zabavljali, pjevali, plesali i, naravno, navijali. Meni je Hajduk vazda bio u srcu, a navijali smo i za naš klub, koji se prvo zvao Soko, onda je promijenio ime u Mladost, a danas je NK Sokol, i rado gledali utakmice“

‘PERIŠIĆ MI JE U SRCU, GLEDALA SAM GA U REPREZENTACIJI’ Svim se srcem nada kako će Hajduk osvojiti Prvenstvo, za što itekako ima izgleda. „Nadam se da ću to dočekati i doživjeti, nije osvojio naslov ima 19 godina. Valjda ćemo imati priliku da se malo proveselimo, bilo bi to divno“, izjavila je gospođa Nike. Pitamo je hoće li onda izvjesiti zastavu na taracu, a ona se smije i kaže – ovisi što će moći, radi godina.

Nedavno je za Hajduk potpisao i Ivan Perišić što je izazvalo pravo oduševljenje među Torcidašima. Izuzetak nije ni gospođa Nike. pa smo skupa čitali, gledali i pratili što se do- „Jako mi je on dobar. U srcu mi je, posebno nagađa. Ta se ljubav prema Hajduku razbuktala i kon nastupa za reprezentaciju na prošlim prvenstvima“, kaže gospođa Nike koja rado praostala je tu“, govori gospođa Nike.

Hajduka je vazda vjerno gledala i pratila, no da- ti i nastupe Hrvatske nogometne reprezentanas, zbog godina i zdravlja, pazi da se previše cije. No, ne samo njih. Ona vjerno prati i nastune ushiti. Ako procijeni da bi joj to bilo preveli- pe ostalih reprezentacija, pa i one rukometne ki stres, onda pogleda samo rezultat na kraju koja se borila za medalju na Euru. utakmice. Vazda je u toku i vrlo dobro zna kako Pitamo je koga posebno voli iz Hajduka, a gospođa Nike kaže kako ne bi nikoga posebno istiklub kotira i što se u njemu događa. cala. Ipak, prisjeća se Hajdukovih legendi poput No, nisu svi u familiji za Hajduka. Nekima se ne Holcera, braće Matušić, Peruzovića… nosi ‘bila’ nego plava boja. No, gospođa Nike kaže kako se nikada zbog toga nisu krivo gle- ‘VAZDA SAM SE VESELILA MALIM STVARIMA’ dali niti su se posvađali. Ipak, ispričala je jed- Puno je vremena prošlo otkad su igrali ti igrači. nu anegdotu.

Promijenio se Hajduk, promijenilo se vrijeme, a „Kad je 70-ih pobijedio Hajduk, htjela sam na ta- promijenile su se i Dunave. U ovom konavoskom racu objesiti zastavu Hajduka, da se malo pro- selu sad je manje djece i mladih. veselimo, ali djever mi nije dao, on je bio Dina- „Sve se promijenilo, a ja se rado sjećam tih stamovac. Mogla sam dobro trčati pa sam izletje- rih dana. Oni koji su bili moja generacija uglavla s tom zastavom u euforiji niza skale i trčala nom više nisu među nama. No, rado se sjetim do bogena. Srela sam moga ćaću koji je jahao kako smo se zabavljali, pjevali, plesali i, narav-

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Gospođa Nike, mada u 91. godini, živi samostalno i tek ponekad zatraži pomoć od svoje kćeri Kate Pulić. Pitamo je koja je tajna njene vitalnosti. „Vazda sam bila takva! Vazda sam se veselila malim stvarima i mislim da je u tome tajna“, poručuje.

Ljudi među nama 19

Gospođa Nike Bupić s Draganom Bagojem, Pericom Pušićem i Ivom Bagojem

no, navijali. Meni je Hajduk vazda bio u srcu, a vamo. Zapjevala bih i danas, ali njih više nema“, navijali smo i za naš klub, koji se prvo zvao So- govori sa sjetom gospođa Nike. ko, onda je promijenio ime u Mladost, a danas Danas je ona majka, none, ali i pranone! Gospoje NK Sokol, i rado gledali utakmice“, prisjeća se đa Nike ima petero praunučadi, od kojih će najgospođa Nike. stariji praunuk ove godine napuniti 20 godina.

U njenim sjećanjima puno je radosti i veselja, ali Gospođa Nike, mada u 91. godini, živi samostali puno nostalgije. Vremena su se promijenila, o no i tek ponekad zatraži pomoć od svoje kćeri čemu gospođa Nike govori s posebnom emo- Kate Pulić. Pitamo je koja je tajna njene vitalnosti. cijom. Prisjeća se zabava, druženja, a posebno „Vazda sam bila takva! Vazda sam se veselila masvog pokojnog supruga Iva. lim stvarima i mislim da je u tome tajna“, poru„Moj muž Ivo sjajno je svirao, bio je samouk, a čuje za kraj gospođa Nike i tako nas podsjeća ja sam strašno voljela pjesmu. I jako sam volje- na pravi i istinski smisao života – zapjevati, zala plesati! On bi znao zasvirati, a dok bi on svi- plesati, pogledati utakmicu i istinski se veselirao, ja bih pjevala. Pjevali bismo dalmatinsko, i ti životu. Za to ne trebaju pusti soldi ni velika fidanas me ta muzika strašno vuče. Sve se pro- lozofija. Dovoljno je malo dobre volje i malo jedmijenilo otkako je Ivo otišao. Čeznem za mojim nostavnih, lijepih stvari, jer srcu ne treba puno društvom, da se kao nekad sastanemo i zapje- da bi bilo istinski sretno.

20 Kolumna Škura bura

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Bitke u Jugoslaviji bile su bitne za ishod Rata kao slovo r u Marlboru

Partizani su izginuli isključivo za Titov dolazak na vlast Pogledao sam tisuće i tisuće dokumentaraca o Drugom svjetskom ratu, znam napamet sve bitke, generale, konc logore, Panzer divizije, podmornice, brojnost Luftwaffea i RAF-a, kao i sve druge finese, ali u nijednom, ama baš nijednom povijesnom uratku ne spominju se Tito, partizani i Jugoslavija Ne znam jesam li vam to ikad pričao, ali ja sam u prošlom životu zginuo u Drugom svjetskom ratu.

Kako drugačije objasniti moju opsjednutost tim povijesnim razdobljem? Nisam siguran jesam li bio nacist, fašist, partizan, Amer, Englez ili Rus, ali moja fascinacija brutalnim ratnim zbivanjima traje još otkako sam krenuo u Osnovnu školu Nikica Franić, a koja je, gle koincidencije, i sama dobila ime po protagonistici Drugog svjetskog rata.

U toj sam školi po prvi put u životu upoznat s hrabrim partizanima koji su goloruki stali braniti zemlju od Nijemaca, Talijana, ustaša i četnika. Slušao sam o velikoj bitki na Sutjesci, pa onda i na Neretvi i Kozari, o legendarnom desantu na Drvar, pa oslobađanju Dubrovnika i Stona, te bitki u Vukovom klancu.

Ne samo da su me tijekom tjedna profesori Nikice Franić neprekidno upoznavali sa strašnim okršajima partizana i Nijemaca, nego su se još i nedjeljom ujutro stalno prikazivali partizanski filmovi s profesorom Batom Živojinovićem u glavnoj ulozi. Tu su, jasno, bili i školski izleti koji su se sastojali od obilazaka lokacija gdje su se bitke odigravale, kao i divljenju monumentalnim partizanskim spomenicima.

I tako mi je u školskim klupama prošla čitava druga polovica osamdesetih godina prošlog stoljeća u kojoj sam strašno bio ponosan na partizane predvođene Maršalom Titom što su sami samcati oslobodili Jugoslaviju, Europu, Trst i svijet. Da nije bilo druga Tita, Save Kovačevića, Koče Popovića, Velimira Škorpika i ostalih danas bi čitav svijet imao samo jedan simbol – crni kukasti križ na crvenoj zastavi.

FALSIFICIRANJE POVIJESTI No pri kraju osnovne škole stvari se stubokom mijenjaju. Jugoslavija se raspada, stižu demokracija i kapitalizam, a s njima i američki, te britanski filmovi i dokumentarci o Drugom svjetskom ratu. Razrogačio sam oči na besramno falsificiranje povijesti koju

smo usvajali u Osnovnoj školi Nikica Franić. Po toj britanskoj i američkoj verziji Drugi svjetski rat započeo je ulaskom Nijemaca u Poljsku 1. rujna 1939. godine, a ne bombardiranjem Beograda 6. travnja 1941. Čovječe, pa šta je ovo, šupci sa Zapada dodali su dvije godine ratnim zbivanjima, a ja sam (bio) siguran da je Drugi svjetski rat trajao od 41. do 45.

Nisam mogao vjerovati kakve su sve laži u stanju Zapadnjaci govoriti, ali svejedno sam upijao njihove propagandne dokumentarce čisto da vidim dokud te besramne tvrdnje mogu ići. Prema toj iskrivljenoj verziji Drugog svjetskog rata koju sam po prvi puta u svom kratkom životu otkrivao, u njemu su sudjelovali ne samo partizani i Tito, nego i Francuzi, Britanci, Rusi, Amerikanci, Japanci, a borbe su se čak vodile i u Sjevernoj Africi. Gledao sam tako bitku za Staljingrad, borbe oko Kurska, čitavu Operaciju Barbarossa, Pearl Harbour, Okinawu, Dan D, kontraofenzivu u Ardenima, bombardiranje Dresdena, ulazak Crvene Armije u Berlin, Hirošimu, Nagasaki…

Od tada pa sve do danas - kada upravo gledam novi dokumentarac o Drugom svjetskom ratu na Netflixu koji me i ponukao na ovaj tekst - stvari su se potpuno iskristalizirale – to o čemu oni govore, ustvari, jest istina o najvećem masakru u povijesti. Pogledao sam tisuće i tisuće dokumentaraca i ratnih filmova, znam napamet sve bitke, generale, konc logore, Panzer divizije, podmornice, brojnost Luftwaffea i RAF-a, kao i sve druge finese, ali u nijednom, ama baš nijednom povijesnom uratku ne spominju se Tito, partizani i Jugoslavija. Oni su za zbivanja i tijek Drugog svjetskog rata bili bitni kao slovo r u Marlboru.

Te bitke na Sutjesci, Kozari, Neretvi i Vukovom klancu služile su, ubio me SS ako lažem, samo da se Tito dokopa vlasti. Partizani su izginuli da bi komunisti preuzeli vodstvo nove Jugoslavije. Drugi svjetski rat svejedno bi završio i da se na prostorima Jugo-

Te bitke na Sutjesci, Kozari, Neretvi i Vukovom klancu služile su, ubio me SS ako lažem, samo da se Tito dokopa vlasti. Partizani su izginuli da bi komunisti preuzeli vodstvo nove Jugoslavije.

Drugi svjetski rat svejedno bi završio i da se na prostorima Jugoslavije ležalo na plaži, samo je pitanje kako bi Amerikanci, Britanci i Rusi dogovorili njeno političko uređenje nakon rata

Piše Maro Marušić

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Po toj britanskoj i američkoj verziji Drugi svjetski rat započeo je ulaskom Nijemaca u Poljsku 1. rujna 1939. godine, a ne bombardiranjem Beograda 6. travnja 1941. Čovječe, pa šta je ovo, šupci sa Zapada dodali su dvije godine ratnim zbivanjima

slavije ležalo na plaži, samo je pitanje kako bi Amerikanci, Britanci i Rusi dogovorili njeno političko uređenje nakon rata. Ovako pošto brojni partizani izginuše, Tito je od Saveznika dobio dopuštenje da vodi novoformiranu državu.

Realno, Jugoslavija je strateški bila potpuno nebitna. Dan D otvorio je zapadni front, Crvena Armija nadirala je preko Poljske na istočnom frontu, a desantom na Siciliju savezničke trupe prodirale su s južnog fronta koji naposljetku i nije bio toliko presudan.

Jugoslavija je bila između svega toga, daleko od svih tih pravaca, iako su postojale neke teze da se planiralo otvoriti i front preko Jadranskog mora, pa nastaviti dalje prema Austriji i Njemačkoj, no to se, kako znamo, nikad nije dogodilo.

KEITH RICHARDS JE MALA BEBA ZA JOSIPA BROZA TITA Vratimo se u prosinac 1943., u vrhunac ludila Drugog svjetskog rata. Dok njemački bombarderi svakodnevno zasipaju London i ostale britanske gradove, na svijet stiže Keith Richards, slavni član Rolling Stonesa. Godinu iza Saveznici se iskrcavaju u Normandiji, a Hitler u odmazdi zasipa glavni engleski grad novim čudom tehnologije – smrtonosnim V-1 raketama. Jedna takva pogodila je dječji krevetić malog Keitha kojeg je mama Richards samo malo ranije odvela na sigurno. No to je samo početak nevjerojatne sreće koja će ga pratiti čitav život - preživjet će kasnije Keith, ne samo Hitlera, nego i svu

Kolumna Škura bura 21

drogu i alkohol, požare, trovanje otrovom strihninom, strujni udar, i pad s 12 metara visokog stabla.

No, čak i Richard, ta hodajuća nakupina sreće mala je bebuška za Josipa Broza. Tito će prvo preživjeti djetinjstvo kao sedmo od sveukupno petnaestero djece što je samo po sebi bio ogroman podvig. Nadalje, proći će Prvi svjetski rat kao vojnik Austro-ugarske na istočnom frontu, biti zarobljen, vratit će se živ iz ruskog zatvora, biti opetovano ranjavan u Drugom svjetskom ratu, reći će NE Staljinu i ostat živ (ovo ne bi uspio ni Keith), a njegovo vođenje Jugoslavije bio je najveći oblik hedonizma koji je svijet ikada vidio, a na čemu su mu zavidjeli čak i članovi Rolling Stonesa.

Ima ona jedna nevjerojatna legenda da su Tita na jednoj večeri pitali da okrene turu. On se jadan cijeli zbunio, pa izustio: ‘Ja nemam para!’ Što će, molim vas lijepo, Titu pare? Ionako je sve njegovo – vile, avioni, brodovi, Brijuni… U goste mu stižu holivudske dive Elisabeth Taylor i Sophia Loren, čitav njegov život kolosalna je uživancija, čak mu ni smrt nije ništa gora. Na sprovod su mu došli svi, ama baš svi ljudi koji su u tom trenutku nešto značili na svijetu. Komunisti, kapitalisti, demokrati, autokrati, vanzemaljci, Margareth Thatcher…

Naravno došli su mu i svi preostali živući partizani koji bi mu i život poklonili samo da se može zajebavati na Vlasti. A teta Vlasta i drug Tito idu zajedno kao burek i sitni noćni sat. Srodne duše. Kada ih čovjek vidi kako uživaju jedno u drugom, možda čak ni ti brojni životi nisu dani uzalud.

22 Feljton

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Foto: Satnija osiguranja COB-a

Stradanje branitelja na sustjepanskom groblju Božo Putica

Samostalni vod Sustjepan

Mi smo dobili dojavu da na nas kreće pješadija i jedino mjesto u Sustjepanu odakle se pravac prema Mokošici mogao kontrolirati je bilo mjesto na groblju. Istrčali smo, uzeli smo zaklone...

Bestijalno granatiranje povijesne jezgre snimljeno s obrambenog položaja na magistrali tijekom jutra 6. prosinca 1991. godine.

Dragan Petrušić

Samostalni vod Sustjepan

CRNI PETAK DUBROVAČKI Pomračeni umovi protiv sjaja Grada

Dan kada su zavladali pomračeni umovi koji su se krenuli granatama iživljavati nad svjetskom kulturnom baštinom osvanuo je 6. 12. 1991. godine i prozvan je “dubrovačkim crnim petkom”. Mjesecima očekivan scenarij razaranja povijesne jezgre Grada obistinio se unatoč nadama kako se JNA “neće usuditi” oružjem ići protiv civilizacijskog dostignuća koje je predstavljao svaki kamen u dubrovačkim zidinama. Kronologija razaranja pokazala je još jedan podli pokušaj JNA koji se izjalovio u izvedbi. Naime, koristeći se mirovnim pregovorima, ovaj put na dotad najvišoj političkoj razini koju su s hrvatske strane predstavljali ministri u Vladi Rudolf, Cifrić i Kriste, pripadnici 3. bataljuna 472. trebinjske brigade, pod zapovjedništvom kapetana 1. klase Vladimira Kovačevića zvanog “Rambo”, uspjeli su iznenaditi branitelje tvrđave “Imperial” na Srđu. Bila je to važna točka koja se više puta u zapovijedima JNA navodila kao cilj koji treba osvojiti i koja je uporno odoljevala agresoru. Međutim, početni uspjeh pretvorio se u debakl snaga JNA koje nisu uspjele prodrijeti unutar objekta te su ostale na otvorenom prostoru izložene koncentriranoj vatri, kako iz same tvrđave tako i onoj iz gradskih četvrti, i to jednog topa ZIS, minobacača 82 i 120 mm i PZO topova. Uvidjevši propast svojeg plana JNA je počela s divljačkom odmazdom po cijelom Gradu, a najviše je stradala upravo povijesna jezgra. Unatoč golemoj gorčini zbog velikog broja poginulih i nepodnošljivoj spoznaji da se JNA “ipak usudila” napraviti novi zločin pred očima cijelog svijeta, hrvatski branitelji dočekali su kraj dana ponosni što je neprijatelj ipak poražen i što se “podvijenog repa” morao povlačiti tražeći primirje kako bi pokupio svoje mrtve i ranjene. I onda opet, unatoč svemu i nakon svega, agresor je iskoristio i takvo primirje da bi novim podmuklim minobacačkim napadom iznenada zasuo branitelje izoliranog Sustjepana koji su tom prilikom imali više poginulih i ranjenih suboraca.

Oko 12 sati došlo je do prestanka napada četnika iz pravca Mokošice prema nama. Šuškalo se da političari iz Dubrovnika vrše neke pregovore u Cavtatu, čekalo se to nekakvo primirje. Ljudi iz zapovjedništva u “Bonaci” su oko 12 sati donijeli nešto hrane jer nismo ništa jeli cijeli dan... Vladalo je to primirje možda još pola sata dok smo mi to pojeli... I onda je krenula kanonada. Prve 4 granate su pale možda 200 metara od nas. Već treći plotun minobacača 120 mm je bio nama po glavama, na samo sustjepansko groblje. Taj pakao je trajao otprilike sat i po - dva vremena, neprestano, a nismo imali kvalitetne zaklone. Čuli smo ispaljenja četničkih minobacača, brojali smo 45 sekundi i očekivali smo granatu u metar, dva, tri, pet ili u glavu!

Stipe Poljak

2. bojna 4. gbr. HV-a

Sam 6. 12. za mene je jedan od najstrašnijih dana u mom životu, koji sam doživio. Jednostavno “mali paka’”. Iza zidina kod groblja bilo nas je oko 15, izmiješano, dubrovačkih branitelja i Sinjana, nas iz 2. bojne... Jedna od prvih

FELJTON “ZAGONETKA POBJEDE”

Nojko Marinović

Dubrovački dnevnik jednom mjesečno objavljivat će feljton “Zagonetka pobjede”, prema istoimenoj knjizi našeg sugrađanina Olivera Peza koja se bavi tematikom Domovinskog rata na dubrovačkom području tijekom 1991. godine. Za ovaj broj autor je pripremio dio svjedočanstava vezanih za stradanje branitelja u Sustjepanu 6. prosinca ‘91. godine. Tog dana, koji se obilježava kao Dan dubrovačkih branitelja, teške borbe vodile su se za Srđ i Sustjepan, povijesna jezgra pretrpila je najteži napad u svojoj povijesti, a više desetaka građana i prognanika iz tada okupiranih područja poginulo je ili ranjeno.

Hrvatskom narodu je uvijek dosad istinu pisao netko drugi. Pisali su, nazovimo to “pobjednici”, bilo da je to Beč, bilo da je Pešta, bilo da je to Beograd. Ja bih želio da povijest o Domovinskom ratu piše istina. Zagovaram opciju da mlade generacije ne odgajamo da mrze, nego da pamte, jer pamćenje je alat, a mržnja je golemi teret.

zapovjednik obrane Dubrovnika

Feljton 23

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Foto: Pavo Urban

Deseci mrtvih i ranjenih

U granatiranju Dubrovnika i Sustjepana, pokošeno gelerima bezbrojnih granata poginulo je ukupno 14 branitelja i ljudi uključenih na razne načine u obranu, kao i 5 civila. Najmlađa žrtva bio je 18-godišnji civil Tonći Skočko. Sedam žrtava bilo je kod hotela “Libertas”, tri u Gružu, dvije u hotelu “Lero”, dvije u povijesnoj jezgri, a jedna osoba je život izgubila na Babinom kuku. Četiri branitelja poginula su u Sustjepanu. Ukupno 60 branitelja i civila je zbog ranjavanja bilo primljeno u dubrovačku bolnicu.

Posljednja fotografija neustrašivog dubrovačkog fotoreportera Pava Urbana nastala dok je slikavao razaranje Straduna, na mjestu na kojem ga je usmrtila krhotina granate.

Pale su blizu dosta, što se ja sjećam, 3 4 granate su pale blizu. Prvom nije ubacio odmah, pogodio je vrh groblja prvo, a onda ove okolo što su isto padale... drugom me pogodio u rame, trećom me pogodio u kičmu, ja nisam uopće tada znao nego kasnije sam saznao da sam ostao nepokretan. Da sam ostao, ono, paraplegija...

nismo mogli nikoga iznijeti jer bi riskirali sami svoj život. Prvo sam došao do Poljak Stipe, zamalo me nije upucao iz puške jer je bila noć i nije se ništa vidjelo i on nije ništa čuo... Primio sam ga, za pušku sam ga uhvatio, za cijev, i zakočio mu pušku te sam mu počeo šaptati na uho da nisu četnici, da nema nitko, da je stalo sve... I prvo sam njega iznio dole do konobe gdje smo sve donosili. I tada sam prvi put vidio da je ova desetina koja je bila dole na cesti, da su dole svi borci ranjeni. I onda smo se organizirali, ovi koji su mogli. Ja sam bio sav krvav, po gaćama, po vratu, i više nisam imao ni municije u pušci... i onda smo krenuli izvlačiti ostale.

Stipe Poljak

Dragan Petrušić

Većinom nas pogađa sve. Sjećam se, pokojnog Zelenike, što ističem, ostao je na smjeni koju uopće nije trebao odraditi. Osobno nisam ni znao da sam pogođen, osjetio sam da me žicnulo, ali kolika je to borba za život, ne razmišljaš o tome, misliš da si sposoban. Tada se kontroliraš nekako, ali nastupa ta panika jer ja već nisam čuo, oglušio sam...

Nakon prestanka četničkih napada koji su trajali negdje otprilike skoro 4 sata, došlo je do izvlačenja naših mrtvih prijatelja, ranjenika, u podrum zapovjedništva dole u “Bonaci”. Još je bio dan, znači, i mi naše mrtve prijatelje, naše ranjene prijatelje nismo uspjeli, nismo mogli po danu izvući iz Sustjepana zato što je on bio u poluokruženju, mi smo bili u jednoj potkovi. Znači čekalo se 4 i po sata, i mi smo izvlačili naše ranjene prijatelje, ja sam bio u ekipi koja je nosila pokojnog Marka Bitunjca, nažalost preminuo je, izdahnuo je na ulasku u dubrovačku bolnicu.

granata pada samo metar ispred nas i tu pogiba Šaban Islamovski. Sjećam se njegovog krika: “Prijatelji, pomozite!”

Pada druga, treća, četvrta, peta...

Ivica Devčić

Samostalni vod Sustjepan

2. bojna 4. gbr. HV-a

Damir Mastelić

2. bojna 4. gbr. HV-a

Poslije, kad se sve stišalo, pred noć... zapomaganje, zavijanje i tako, mi dotad

Samostalni vod Sustjepan

Jakša Hodak

zapovjednik obrane Sustjepana

Svi su to bili ljudi koji su navikli na smrt, na krv, na ranjavanje, to njima nije bio prvi susret s detonacijama, s neprijateljem, s mecima... Mislim da je broj poginulih i ranjenih u stvari doprinio tome da se ljudi osjećaju tako kako su se osjećali. To je momenat kad izostane radost i veselje, izostane sreća zbog pobjede jer u biti pobjeda je “šuplja”, jalova pobjeda kad imaš toliki broj ranjenih i poginulih. Bez euforije, bez slavlja, bez ičega... jednostavno jedna žalost, tuga zbog izgubljenih života...

Dobio si bitku, a izgubio si 4 čovjeka, imaš 12 ranjenih suboraca, 13... i jedno gorko iskustvo...

Stipe Poljak

2. bojna 4. gbr. HV-a

Na ovom položaju sustjepanskog groblja imali smo 4 poginula branitelja. To su: Miroslav Buntić, koliko znam tada ratni nadimak Tigar, dubrovački borac, zatim Šaban Islamovski, dubrovački borac, Mario Zelenika, pripadnik Sinjana, naš borac, Marko Bitunjac zvani Pop, pripadnik Sinjana... znači 4 poginula.

Imali smo 11 ranjenih od nas 15 koji su bili na položaju...

24 Kolumna

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Bijeli štrajk Nakon najave zakona zvanog Lex AP o zviždačima, ilitiga neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, predsjednik države je ustvrdio da je to uvođenje državne represije protiv onih koji bi hrvatskoj javnosti prokazali HDZove pljačke. S tim u svezi, poručio je svim građanima da se ne boje otkrivat javnosti kriminal i korupciju političara i njihovih partnera. Ako zbog toga i dođu pod udar zakona, on će svakoga od njih pomilovat.

Ma ‘ko ne bi volio da ga pomiluje predsjednik države? Nije doduše spomenuo ‘ko će uhićene milovat u istražnom zatvoru, dok presuda ne bude izrečena.

Oni oprezniji bi radije malo pričekali. Zakoni se mogu i mijenjat, pa ako nam se ne sviđaju, promijenimo one koji ih donose.

Državne institucije i pored svega rade svoj poso. Pala je i lovačka mafija. Velikom akcijom USKOK-a i policije diljem Hrvatske, uhićeno je 40, što lovaca, što policijskih i djelatnika Ministarstva gospodarstva. Svi se terete za teška kaznena djela mita i korupcije u iznosu od preko šest tisuća eura. I to ne zbog krivolova, nego zbog trgovine ilegalnim lovačkim uvjerenjima za one koji nisu prošli potrebnu edukaciju. Upućeni tvrde da u nas nema robe koja se ne može kupit. Samo moraš znat ime butige. Jedan od osumnjičenih se brani kako je bio na skraćenoj obuci prije ispita na kojem su ga pitali zna li razliku između zeca i lisice. Znao je i prošo iz prve. Svi su izgledi da je odzvonilo bandama! Nakon lovaca, vjerojatno slijede serijski tamanitelji ribe u sprezi s ribarskim klubovima, pa pretrčavači prometnica, na kojima uopće nema pješačke zebre.

Ni Ministarstvo obrane ne dangubi; smišlja se koncept osnovne vojne obuke. Novi ministar obrane dobio je zadatak da uvede bar mjesec dana obvezne vojne obuke nakon srednje škole.

Svi bi prošli obuku prve pomoći, rukovanja oružjem, nuklearne i kemijske zaštite.

Ova vijest je postala glavna tema tjedna.

Prema nekim anketama, većina Hrvata su dostatno domoljubni da podrže uvođenje vojne obuke ili tečaja za takvo što.

Isto tako bi svi rado išli i u rat ako zatreba, a prema riječima mladih srednjoškolaca, većini njih bila bi čast primit metak umjesto svojih političara. Doduše, oni mlađi bi radije brusili neke vojničke vještine koje se mogu radit od doma, po mogućnosti sjedeći. Budućnost je već stigla; laseri, dronovi, roboti i umjetna inteligencija, a ne više pješadija, tenkovi i upitna, prirodna inteligencija. To više nema smisla!

Njihovi roditelji su donekle neodlučni, ali bi pristali ako bi barem oni važniji političari prvo ponudili svoju djecu, unuke, praunuke i širu familiju da popune NATO-ve kvote.

A roditelji njihovih roditelja nemaju nikakvih dilema. Malo ih čudi što vladajući vjeruju da bi Hrvati ikad više ratovali za zemlju koju oni vode. Procjenjuju da im je ipak manja šteta od agresora. Nije ni čudo, u njihovim godinama prognoze su prilično crne; ako se ostvare, na kraju tunela čeka nas - mrak.

Sutkinja iz Udruge hrvatskih sudaca najavila je početak mjera upozorenja ili bijeli štrajk.

Objasnila je da će svaki sudac zadovoljan plaćom dat sve od sebe pa će neovisno radit svoj posao. Po toj analogiji, oni koji nisu zadovoljni plaćom neće neovisno radit svoj poso?

O kome oni trenutno ovise ako tek moraju postat neovisni?! Možda o donacijama kriminalaca, a što je već kod nekih dokazano i izašlo u javnost. Nameće se retoričko pitanje: Znači li to da će od mafije uzimat mito, presuđivat u njihovu korist i otezat postupke desetljećima? Ili je njihova glasnogovornica pobrkala lončiće. Bit će da je ovo zadnje!

Naši rukometaši su izgubili od Islanda što znači - ništa od medalje. Brojni navijači su odma tražili krivca po svaku cijenu. Neki tvrde da je za sve kriv apel izbornika, da reprezentaciju više ne zovemo - kaubojima. Navodno im je neko preveo s engleskog da su kauboji čuvari krava, a ne čuvari šampionske titule. Drugi nisu htjeli priznat poraz pa su se hvatali teoretske slamke spasa. Ako se sve poklopi, tj. ako sve zemlje iz naše grupe otkažu daljnje natjecanje, još imamo šansu. Bilo kako bilo, utopljenik koji se hvata za slamku mora bit svjestan rizika.

Druga Kolumna strana škura turizma bura 21

Dubrovački dnevniK petak, 13.

22.listopada rujna 2023.

2023.

26. siječnja 2024.

PONEDJELJAK, 29.1.

PETAK, 2.2.

Doručak dana

Doručak dana

Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem Menu dana Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

UTORAK, 30.1.

Doručak dana Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom Menu dana Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

SRIJEDA, 31.1.

Doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem Menu dana Crni rižot od sipe Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

ČETVRTAK, 1.2.

Doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu Menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem Menu dana Prženi plodovi mora s tempurom Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

SUBOTA, 3.2.

Doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja Menu dana Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

NEDJELJA, 4.2.

Doručak dana Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom Menu dana Sarma M ljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani sa dimljenom slaninom posluženo

26 Priče o moru i brodovima

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

PRESUDILO MU JAKO NEVRIJEME

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

‘OCEANOS’ je potonuo poput Titanika, kapetan prvi napustio brod Helikopteri su brod pronašli tek sutradan i započeli evakuaciju koja je trajala sedam sati Francuski brodar Messageries Maritimes je početkom pedesetih godina prošlog stoljeća naručio u domaćim brodogradilištima izgradnju četiri istovjetna broda od 10100 bruto tona namijenjenih održavanju redovnih putničko-teretnih pruga iz Marseillea kroz Suez prema Mauricijusu i Madagaskaru koji se nalaze pored istočne obale Afrike. Bili su dugi 150 metara, mogli su primiti 352 putnika i 6090 tona generalnih tereta, a dva desetcilindarska dizel B &W pogonska stroja ukupne snage 9847 kW omogućavali su im preko dvije propele plovidbu brzinom od 18 čvorova.

U brodogradilištu Forges et Chantiers de la Gironde u Bordeauxu u srpnju 1952. porinuta je u more novogradnja broj 225 koja je tom prigodom dobila ime JEAN LABORDE, zajedno s ranije isporučenim brodovima blizancima FERDINAND DE LESSEPS, PIERRE LOTTI i LA BOURDONNAIS. Nakon uspješnih sezona plovidbe na prugama prema tadašnjim francuskim kolonijama u Indijskom oceanu, sva su četiri broda nakon njihovog osamostaljenja ostala bez posla pa su krajem šezdesetih godina raspremljeni i ponuđeni na prodaju. Zanimljivo je da su svi na kraju završili u vlasništvu grčkih brodara koji su ih u svojim domaćim brodogradilištima preuredili.

PROŠAO JE TRNOVIT PUT DOK NIJE POSTAO OCEANOS Tako je i JEAN LABORDE prodan krajem 1970., bro-

darskoj kompaniji Efthymiadis Line koji ga je pod imenom MYKINAI zaposlio na plovidbama između Pireja i otoka Krete. Posao se slabo razvijao pa je brod uskoro ponovo raspremljen i prebačen u flotu sestrinskog ciparskog Hellenic Italian Linea.

Pod imenom ANCONA započinje od ožujka 1972. ploviti na pruzi između Patrasa i Ancone na kojoj od 1974. ponovo mijenja ime, ovaj put u BRINDISI EXPRESS. Ipak, krajem iste godine je iznajmljen u Singapore odakle kao EASTERN PRINCESS sljedeće dvije godine započinje redovne plovidbe prema Fremantleu u Australiji. Napokon 1976. dolazi u flotu Epirotiki Linesa u kojoj nakon potpune rekonstrukcije poduzima turistička kružna putovanja pod imenom OCEANOS. DUBROVNIK POSJETIO TRI PUTA Od tada ima 13700 bruto tona, a može prihvatiti 550 putnika i 250 članova posade. Odmah je na šest godina iznajmljen talijanskom Star Lauro Linesu. U Dubrovnik, iako ne baš često, dolazi tek kada ga je 1982. ponovo preuzeo Epirotiki Lines.

OCEANOS je prvi put posjetio naš grad 19. listopada 1982., potom 2. studenog 1988. i 14. travnja 1990. kad je ticao luke: Toulon, La Valletta, Haifa, Limassol, Drač, Dubrovnik, Venecija. Nakon te posjete, u naše se vode nažalost više nikada nije vratio.

Brod se okrenuo na bok te pramcem počeo tonuti. Uskoro je i krma konačno nestala (kao krma Titanika) te je OCEANOS nepovratno potonuo na morsko dno gdje se i danas nalazi na dubini od 92 do 97 metara i 2,7 nautičkih milja od obale Južne Afrike

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Muzičari Tracy i Moss uz ostale brodske zabavljaće su bili glavni za spašavanje

OCEANOS je prvi put posjetio naš grad 19. listopada 1982., potom 2. studenog 1988. i 14. travnja 1990. kad je ticao luke: Toulon, La Valletta, Haifa, Limassol, Drač, Dubrovnik, Venecija. Nakon te posjete, u naše se vode nažalost više nikada nije vratio

EVAKUACIJA TRAJALA SEDAM SATI Sljedeće je godine iznajmljen južnoafričkom touroperatoru TFC Tours za kojega je trebao poduzimati kružna putovanja u vodama oko Rta dobre nade. U plovidbi sa 570 putnika i članova posade između luka East London i Durban zahvatilo ga je 3. kolovoza 1991. veliko nevrijeme s brzinom vjetra od 40 čvorova i valovima do devet metara pa je zapovjednik Yiannis Avranas navečer oko 21:30 sati nakon prigušene eksplozije i prodora mora u strojarnicu naredio napuštanje broda jer brod se počeo sve više i više naginjati.

Spasitelji su pronašli OCEANOS sutradan ujutro kada su helikopteri južnoafričkog ratnog zrakoplovstva započeli spektakularnu evakuaciju koja je nakon dramatičnih sedam sati uspješno okon-

Priče o moru i brodovima 27

Kapetan Yiannis Avranas je među prvima napustio brod

čana spašavanjem svih putnika i članova posade. Nažalost za OCEANOS više nije bilo spasa.

Oko 15:30 sati, brod se okrenuo na bok te pramcem počeo tonuti. Uskoro je i krma konačno nestala (kao krma Titanika) te je OCEANOS nepovratno potonuo na morsko dno gdje se i danas nalazi na dubini od 92 do 97 metara i 2,7 nautičkih milja od obale Južne Afrike.

KAPETAN PROGLAŠEN KRIVIM ZBOG NAPUŠTANJA BRODA I PUTNIKA Kapetan Avranas je u akciji spašavanja prvi napustio brod pa ga je kasnije grčki sud proglasio krivim za napuštanje broda i putnika. Ronilac južnoafričke mornarice posvjedočio je da je kapetan inzistirao da ga na kopno odveze prvi

28 Priče o moru i brodovima

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Kapetan Avranas je u akciji spašavanja prvi napustio brod pa ga je kasnije grčki sud proglasio krivim za napuštanje broda i putnika.

Ronilac južnoafričke mornarice posvjedočio je da je kapetan inzistirao da ga na kopno odveze prvi helikopter

helikopter. Organizaciju spašavanja putnika i posade na brodu su uspješno organizirali zaposlenici i zabavljači agencije TFC Tours, što je bacilo veliku mrlju na profesionalnost i etičnost grčkih pomoraca.

Da nevolja bude još i veća, brodarska kompanija Epirotiki Line je samo dva mjeseca ranije izgu-

bio svoj najbolji brod PEGASUS, a tri godine prije i brod JUPITER, pa je gubitak OCEANOSA bio doista poguban za kompaniju. Sve to je bio pretežak teret za ovoga poznatog grčkog putničkog brodara, pa je unatoč očajničkim pokušajima udruživanja s drugim brodarskim kompanijama uskoro doživio financijski kolaps i konačno otišao u stečaj.

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Ime sekcije 29

30 Fotogalerija

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Zdravko i Ante - ljubazni i profesionalni zet i punac širokim osmijesima sve goste i dočekaju, i isprate

Ante, Katarina, Pero, Frano i Kate - kad bura “smiri živce” rado se na taraci osvježe zna(j)te

Mitar, Nadija, Božo, Saša, Mladen, Ivan, Leona, Filip, Ilija i Jakov kućice su do iduće zime uklonjene, ekipi ostaju foto uspomene

Elvira, Anel, Emir i Emma - i kad malešni blizanci mirno u kolicima spavaju s roditeljima na čistom zraku biti trebaju

Mirjana i Leni - mjesto su srećom “uhvatile”, stići će svaki čas i konobari ljubazni i prezaposleni

Đuro i Vesna - turizam im je obojima (bio) struka, temu za razgovor naći nikad nije muka

Fotogalerija 31

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ana i Vinko - svojim Lapadom godi prošetati svakog dana

Mara i Mišo - na njih dvoje raspoloženih stari je prijatelj u pravi čas naiš’o

Jasmina i Almira - čista je istina da uživaju prošetati Gradom ispod mira

Ante i Ružica - uvijek se u svemu slažu, vole se “spustiti” i na Neptuna sunčanu plažu

Katarina i Vesna - problem im nije nikakav u điru preko Babinog Kuka “zatvoriti krug” čitav

Gordana, Metodika, Antonija i Arijan susret i đir s prijateljima iz Makedonije bio je radostan

32 Crna kronika

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

SUĐENJE ZA TRAGEDIJU IZ 2019. GODINE

Bivši direktor HE Dubrovnik Ivo Miletić ne zna što je uzrok požara, Košta podigla nove kaznene prijave Svjedok je potvrdio kako, kao direktor postrojenja, nije pokrenuo ishođenje građevinske dozvole, a nije upoznat s uzrokom požara, sa spornim otvorom u zidu, kao ni s time što je radio njegov sin Pero protiv kojeg je odvjetnica oštećenika, kao i protiv Lise, Miljka i Sekonda, ovog tjedna podigla kaznene prijave Suđenje za tragediju koja se u siječnju 2019. godine mjenika državne odvjetnice Vlatka Cibilića. dogodila u postrojenju Hidroelektrane Dubrovnik u Doris Košta koja zastupa oštećenike u ovom slučaPlatu, u kojoj su živote izgubili djelatnici HEP-a Mato ju upitala ga je za iskaz Ane Bender koja je bila vodiMaškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak bježeći od di- teljica pravnih poslova i koja je kao svjedokinja izjama i požara, nastavljeno je ovog tjedna na Županij- vila kako joj je Miletić kazao kako dozvola za planiskom sudu u Dubrovniku. Prvi je svjedočio Ivo Mi- rane radove nije potrebna. Pitala ga je temeljem čeletić, direktor HE u trenutku kada se nesreća dogo- ga je to kazao. „Tvrdim kako to nikada nisam izjavio“, dila, ali i u mandatu prije Mata Miškovića. U petak je odgovorio je Miletić. kao svjedok najavljen Frane Barbarić, bivši šef HEP-a. Odvjetnik Hrvoje Tokić koji zastupa oštećenike je taPodsjetimo, u ovom slučaju optužnicom su okrivlje- kođer postavio pitanja potrebe ishođenja građevinni bivši direktor Pogona elektrane Mato Mišković te ske dozvole. „Mišljenje Ministarstva nije bilo obvedvojica tadašnjih direktora u HEP-ovoj tvrtki kćeri, HEP zujuće, ali je bilo razumno ishoditi građevinsku doProizvodnji, Nikola Rukavina i Željko Starman. U dvi- zvolu, nakon dva takva mišljenja kako bi bila potrebje zasebne točke optužnicom se terete i dvojica nad- na“, izjavio je Tokić. zornika radova Ivica Nujić i Miljenko Vučić. Osim pro- „Mislim kako je jedan takav projekt trebao imati grativ navedenih, optužnica je podignuta i protiv pravne đevinsku dozvolu“, odgovorio je Miletić. osobe HEP Proizvodnja d.o.o..

Nakon obavljenog razgovora u Ministarstvu graditeljstva na kojem je ponovljeno mišljenje kako je građeMILETIĆ TVRDI JEDNO, ŠEFICA PRAVNE vinska potrebna, kazao je kako je pri povratku u DuSLUŽBE DRUGO brovnik o sadržaju razgovora obavijestio voditelja tiTijekom suđenja se više puta povuklo pitanje potre- ma, a pretpostavlja da je Gabela o istom obavijestio be postojanja građevinske dozvole za opširne rado- tadašnjeg direktora HEP Proizvodnje. Ne može decive revitalizacije, posebno zbog toga što je nadlež- dirano tvrditi da je to prenio i Miškoviću, kaže kako je no Ministarstvo dalo mišljenje kako je ona potrebna. to možda prenio u nekom neformalnom razgovoru.

Pitanja oko građevinske dozvole upućena su i svjedoku Miletiću.

‘KAO DIREKTOR NISAM POKRENUO ISHOĐENJE „Oko eventualne potrebe građevinske dozvole, izvi- GRAĐEVINSKE DOZVOLE’ jestio sam voditelja tima, pokojnog Vinka Bašića i di- Odvjetnik koji zastupa prvooptuženog Miškovića Jošrektora sektora za hidroelektrane Josipa Gabelu. Ne ko Čeh upitao je je li išao s upitom prema HEP-u oko mogu se sjetiti da sam to iznio Miškoviću osobno, ali potrebne ishođenja građevinske dozvole i što napraje to bila općepoznata stvar. Taj dokument je bio do- viti, s obzirom kako je Ministarstvo dalo mišljenje prestupan Miškoviću kad je došlo do primopredaje duž- ma kojem je ona potrebna. Miletić je odgovorio kako nosti voditelja pogona. Vjerujem da mu je čak bilo i nije zatražio pojašnjenje iz Uprave HEP-a d.d., jer je na stolu“, izjavio je Miletić odgovarajući na pitanja za- to bio posao imenovanog tima.

Piše Ivona Butjer Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Crna kronika 33

viti radovi, na što je Miletić odgovorio kako su, prije no što su radovi krenuli, na sastanku u Ministarstvu dobili sugestiju da započnu s radovima obnove i održavanja, ali pod formom kapitalnog remonta te da se paralelno radi na ishođenju građevinske dozvole.

„Nakon donošenja odluke, Uprava HEP-a d.d. je zadužila HEP Proizvodnju za provođenje odluke o izvođenju radova revitalizacije. Nakon toga je HEP Proizvodnja formirala tim koji je bio zadužen projekt zamjene i obnove. Ja, nakon što sam zaprimio mišljenje Ministarstva graditeljstva o potrebi ishođenja građevinske dozvole, kao direktor pogona nisam pokrenuo postupak ishođenja građevinske dozvole jer sam kao direktor pogona smatrao kako je za to zadužen netko iznad mene u hijerarhiji HEP-a“, izjavio je Miletić. Čeh je dalje upitao je li kao direktor pogona, nakon mišljenja Ministarstva, smatrao da se trebaju zausta-

PROMETNA IZMEĐU ORAŠCA I TRSTENOG

Smrtno stradala muška osoba iz Dubrovnika

Prometna nesreća sa smrtnim ishodom dogodila se u srijedu u večernjim satima, na magistrali između Orašca i Trstenog. Smrtno

je stradala muška osoba iz osobnog vozila, a u nesreći su još sudjelovali teretno vozilo i autobus.

Dvije osobe su ozlijeđene.

NE ZNA NIŠTA O OTVORU U ZIDU, UZROKU POŽARA, NI ŠTO MU JE RADIO SIN I tijekom ovog ispitivanja svjedoka pokrenuto je pitanje lakozapaljivih PVC ploča u stropu, zbog kojih se požar naglo proširio te se stvorio gusti, crni dim. „Bilo je ne jednom raznih inspekcijskih tijela. Je li itko ikada vama kao rukovoditelju ili zaposleniku upozorio na opasnost od ploča?“, upitao je na što je Miletić odgovorio kako nikada nije kontaktirao s nadležnim tijelima i kako nikada nije čuo da je netko spomenuo tu opasnost.

Odvjetnik ga je dalje upitao je li mu poznato da je uzrok požara starost kabela u kabelskoj vertikali, na što je svjedok odgovorio kako ‘nikad nije čuo da je tako nešto utvrđeno’.

Spomenut je i sporni otvor u zidu koji je postojao u postrojenju, preko kojeg se požar naglo proširio. Odvjetnik Čeh je podsjetio Miletića kako je pred DORHom kazao kako nije znao ništa o otvoru u zidu, što je u suprotnosti s iskazima svjedoka Iva Lise, koji se spominje kao osoba zadužena za zaštitu na radu i od požara i koji je kazao kako je upoznao Miletića s tim problemom tijekom obilaska 2018. godine. Miletić je to opovrgnuo, kazavši kako su mu skrenuli pozornost na neke druge probleme, ali ne i na sporni otvor.

Odvjetnik drugooptuženog Ante Rukavine Čedo Prodanović Miletića je upitao što je u pogonu radio njegov sin Pero Miletić koji se spominje kao osoba zadužena za provedbu ugovora vezanih uz stropne obloge sačinjenje od lakozapaljivog materijala. Miletić je odgovorio kako ne zna koji je bio posao njegovog sina. „Dakle, ne znate što je vaš sin konkretno radio?“, upitao je opet Prodanović, na što je Miletić kazao kako je on imao svog nadređenog.

KAZNENE PRIJAVE PROTIV MILETIĆA, LISE, MILJKA I SEKONDA Upravo je Pero Miletić među osobama protiv kojih je odvjetnica Doris Košta ovog tjedna podigla kaznene prijave, uz već spomenutog Iva Lisu, arhitekta Miljenka Miljka te Tea Sekonda koji se tijekom iskaza svjedoka spominjao kako voditelj jutarnjih sastanaka, osoba kojoj su prijavljivani nedostaci, član Povjerenstva za ishođenje uporabne dozvole, ali i ‘samonametnuti šef’. „Iz dosadašnjih iskaza i stanja spisa, evidentno je da su počinili kaznena djela iz područja opasnog izvođenja građevinskih radova. U čijem interesu? Vjerojatno investitora. Međutim, podnošenje te kaznene prijave samo će po nama doprinijeti jednom cjelovitom i potpunom utvrđenju odgovornosti svakog pojedinca, ali neće ekskulpirati ove koji se sada nalaze na optuženičkim klupama”, kazala je Košta. Riječ je o kaznenom dijelu za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

34 Sport

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Intervju

Petar Dubelj, košarkaš Dubrovnika: „Oduvijek sam želio vratiti ovaj klub u Premijer ligu” Kako diše Dubrovnik u povratničkoj sezoni Premijer lige, prate li ih navijači i može li Dubrovnik u četvrtfinalu u Gospinom polju napraviti spektakl, pitali smo beka momčadi Piše Rafael Barkiđija

Foto: KK Dubrovnik; Dean Tošović (Foto Adria), Rafael Barkiđija

Jeste li zadovoljni povratničkom sezonom Dubrovnika u Premijer ligi? Od trenutne forme, do posjećenosti i košarkaške priče u gradu općenito.

Mislim da moram biti zadovoljan. U sezonu smo ušli bez da smo znali što očekivati. Prvi cilj je bio osigurati ostanak. Mislim da smo već sada daleko iznad toga. Imamo priliku ući u doigravanje. Nitko nije očekivao da ćemo se boriti ovako s ekipama, pogotovo s vrha. Ostvarili smo gotovo sve pobjede protiv ekipa koje su ispod nas. Bilo bi, naravno, lijepo kada bi mogli pobijediti nekoga od prvih pet. Nadam se kako će i to doći pred domaćom publikom, bit će prilika. S omjerom i formom možemo biti zadovoljni, a vjerujem i publika. Prate nas i nagrađuju fenomenalnom posjećenošću. Nadam se da će tako nastaviti i da će biti sve skupa sjajna prva povratnička sezona.

Dugogodišnje ste ime kluba, igrali ste ovdje i prije svojih avantura van Dubrovnika. Čini li vam se da je sada košarka na nekom većem nivou, nego kada ste počinjali?

Kada sam krenuo sa seniorima Dubrovnika, klub je bio u padu. Klub je dugo godina bio u Premijer ligi, a kada sam se priključivao s 14-15 godina, ispao je u A-2 ligu jug. Nekoliko godina sam igrao tu ligu, nakon čega sam otišao u Kaštela mjesec dana. Zatim sam išao u Škrljevo jednu sezonu, pa sam jednu sezonu proveo u Studentu iz Mostara. To je njihova premijer liga. Nakon toga sam došao u Dubrovnik, jer sam uvijek imao želju da se klub vrati u premijer ligu, da pomognem u tom pohodu. U dvije godine to nismo uspjeli napraviti, a dobio sam ponudu iz Cedevite Junior, što sam prihvatio. Oni su pokazali visoke ambicije te sezone. S njima sam uspio ući u premijer ligu. Ali, falio mi je moj grad. Opet sam se odlučio vratiti. Predstavljen mi je projekt povratka u Premijer ligu. Nismo uspjeli u prve dvije sezone ući, ali

Dubelj protiv svog bivšeg kluba u Gospinom polju, Cedevite Junior, 7. siječnja 2024. Cedevita pobijedila rezultatom 79-73.

evo, s trenerom Ivanom Perinčićem smo to uspjeli.

Klub se digao na jednu veću razinu, puno veće ambicije. Svi smo sretni gdje se trenutno klub nalazi.

Od samog početka sezone držite se šestog mjesta tablice. Koliko daleko vam je osiguravanje doigravanja za prvaka, odnosno najmanje osmo mjesto?

Mogu reći da čvrsto držimo šesto mjesto. Tu su nam najveći konkurenti, po meni, Zabok, Šibenik i Dubrava. S time da imamo dvije važne pobjede protiv Šibenke, što znači bismo u slučaju istog omjera bili ispred njih. Zato bi bilo dobro da u nedjelju pobijedimo Dubravu na domaćem terenu, tako da bi i s njima imali 2-0 omjer. Sa Zabokom imamo 1-1. No ima još cijeli treći krug utakmica i teško je reći ko-

Sport 35

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Košarkaši Dubrovnika trenutno su na šestom mjestu tablice FAVBET premijer lige (osam pobjeda, devet poraza).

U elitno društvo hrvatske košarke vratili su se prošle sezone, nakon deset godina.

Sljedeći protivnik je Dubrava, koja u Gospino polje stiže u nedjelju (21. siječnja) od 17 sati.

Vikend nakon toga pružit će pravu košarkašku poslasticu – stiže aktualni prvak Hrvatske.

liko točno pobjeda treba. Ali sigurno da su ključne utakmice protiv ove tri ekipe.

Da je sada kraj trećeg dijela, odnosno regularnog, u četvrtfinalu biste igrali s Cibonom. To bi bio spektakl u Gospinom polju.

Mi već računamo, kako putujemo do Zagreba ili negdje često, pa imamo vremena za kalkulacije. Ako smo šesti, idemo na trećeg, tko će biti taj treći...Najrealnije je da naše mjesto bude šesto, pa se onda gleda kakav je taj treći, je li realno pobijediti tog trećeg.

Sada je to Cibona. Kakav bi to spektakl u četvrtfinalu bio, a kamoli još kad bi se prošlo u polufinale. Svi sanjamo o tome, ali stvarno je daleko to od nas još.

Ima puno utakmica do tada. Da napravimo jedan pravi spektakl. Ali mi se uvijek držimo onoga što slijedi, a sada je to Dubrava. Nadam se da ćemo na kraju napraviti jednu lijepu priču.

Koje su vam utakmice ove sezone ostale u lijepom pamćenju, kada ste shvatili da sa svojim klubom igrate premijerligašku utakmicu?

Meni je najljepše bilo igrati u Gospinom polju. Ali ako se mora reći jedna gostujuća utakmica, onda je to sigurno Zadar. Mogu samo zamisliti kako je u Zadru kada dođe jedan abaligaš, Crvena Zvezda ili Partizan. Ako su napravili fenomenalnu atmosferu protiv nas, koji smo prošle godine igrali drugi rang, mogu misliti kako je tada. Žalite li za nekom utakmicom ove sezone, u kojoj ste blizu bili pobjede? Je li to ona utakmica u trećem kolu u Gospinom polju, kada ste za samo četiri poena izgubili od Splita?

Teško mi je reći, jer smo imali velike šanse i protiv Splita i Cibone i Dinama na domaćem terenu. Nitko nije očekivao pobjedu, jer su te ekipe favoriti na papiru. Odigrali smo tri sjajne utakmice, nažalost bez pobjede. Ne znam za kojom najviše žalim. Možda bih najprije rekao Cibona, koja ove godine ima svojih problema. Mislim da smo tu propustili sjajnu prili-

ku. Imamo Zadar tu 4. veljače, a bit će i u trećem krugu dobrih utakmica i novih šansi.

Vaša odluka bila je povratak u grad, a kad ste se vraćali, zatekli bi vas bivši domaći suigrači. To je vrlo bitno za svaki klub.

Osim kapetana Ivana Vodopije, tu su i dva brata Vujičić. Filip i Jakov. Tu sam i ja. Bilo bi lijepo kada bi se jednog dana vratio neko od Dubrovčana, koji ne igraju trenutno tu. Baš u Dubravi koja sada stiže, imamo Matea Vidovića. U Ciboni je to Domagoj Proleta.

I u prvaku Europe...

Tako je! Mario Hezonja. Ali sve u svemu, lijepo je da ima domaćih igrača. Mi ćemo uvijek na tribine dovesti svoje prijatelje, obitelj, i tako pomoći klubu i na taj način.

Sada malo i o vašem učinku ove sezone. Uz Filipa Vujičića, koji je bio MVP listopada, imate „najdeblje” brojke uz svoje ime. Obojica ste često znali presuditi utakmicu.

Filip stvarno igra sjajnu sezonu i već drugo vremena drži prvo mjesto po broju poena u ligi, trenutno 304 (op.a. Dubelj je treći s 285). Stvarno mu čestitam na tome. Baš igra fenomenalno. Ako ne ide nekome od nas dvojice, tu je i naš Amerikanac Javon Levi. Sjajan playmaker. Imamo i centra Tomislava Cvitkovića, koji je imao nekoliko sjajnih utakmica. Mislim da jesmo ja i Filip nositelji, to se iskristaliziralo, ali nas dva ne možemo ništa sami. Tu su i treneri...

U tjednu Svetog Vlaha imat ćete, možemo reći prigodno, dvije poslastice. Nakon Dubrave, gostujete kod Cibone (31. listopada), pa onda 4. veljače u Gospino polje stiže aktualni prvak, Zadar.

Dubrovčanin Petar Dubelj (26), košarkaš Dubrovnika, igrač na poziciji beka-šutera. U klubu je još od mlađih kategorija.

Nama je fokus na nedjelji i Dubravi. Spomenuli smo da je to jedan od naših glavnih konkurenata u borbi za doigravanje. Slijede nam nakon toga dvije nagrade za ovaj rad. Cibona u Draženovom domu, gdje mislim da imamo svoje šanse. Vidjeli smo da je Zabok uspio pobijediti Cibonu, ali i Šibenka u gostima. Ne vidim zašto mi ne bismo napravili isto. Pa da s dvije pobjede u nizu dočekamo Zadar. Nadam se da će biti puna puncata dvorana. Dolazi prvak. U Prvenstvu imaju samo jedan poraz, u ABA ligi su u borbi za playoff. Oni jesu favoriti, ali mi ćemo dati sve od sebe protiv njih.

36 Vijesti

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

DUBROVNIK JE ŽRTVA

Ako ti je novac gospodar, siromašan

Dubrovnik je žrtva vlastitoga slavlja Solad a ne mozak Gradom kad upravlja Furestima predan loš dojam ostavlja Zanemaruju se minula poglavlja U njemu se samo jeftino zabavlja Kusi i repati poslove obavlja Što pamtiti valja to se zaboravlja Tako i nasilje tuđa pravoslavlja Mîre a ne čeljad uprava obnavlja Mladi bezidejni bolesnoga zdravlja Ciljeve obstanka enjoy* zapostavlja Hegemoni tu su do mojeg uzglavlja Konteso povijest se oduvijek ponavlja Iza brda novi nasrtaj se valja 13/11/23 Enjoy (eng.) ̶ uživaj, temeljena doktrina zapadnoga svijeta.

ćeš biti ma koliko ga imao. humanitarni prilozi Udruzi za Down sindrom DNŽ doniraju Mihovil Fjorović prilaže 70€ Umjesto vijenca za pok. Jozicu Marušić Ćurin, kolegice iz Ekonomske škole 6.A razreda 1973. g., prilažu 70€ U spomen na pok. Luja Daničića, umjesto vijenca stanari zgrade Iva Vojnovića 89 prilažu 45€ Dječji dom Maslina Ina i Ivo Koprivec u spomen na dragog Helmuta Lohr umjesto vijenca prilažu 40 EUR- Ina Koprivec u spomen na dragu Moniku Vlašić, umjesto vijenca prilaže 30 EUR- Gordana Marković uz posljednji pozdrav Moniki prilaže 20 EUR dva skalina U spomen na pok. prijatelja Davora Bjelokosića, umjesto vijenca, 70 € prilaže obitelj Pera Mlinarić; U spomen na pok. Davora Bjelokosića, umjesto vijenca 50 € prilažu Matko i Pero Garvan; Umjesto cvijeća za pok. Davora Bjelokosića, oca naše prijateljice Diane, 100 € prilažu: Ivana, Lana, Nikol i Nikolina; Uz posljednji pozdrav dragom Davoru, Marovi prijatelji prilažu 150 €; Umjesto cvijeća, u spomen na rođaka, pokojnog Davora Bjelokosića 50 eura prilažu Emma i Jelica; U spomen na dragoga susjeda Hajrudina, Haka Avdića, 50 € prilaže obitelj Stijepa Butjera; U spomen na pok. Pava Puticu, 100€ prilažu obitelji: Arbulić, Franić, Majić, Putica i Zvono; Jelka Dedo donacija 10 €; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I MEDICINSKIH TEHNIČARA DONACIJA 50 €.

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Citroen C3, 2015. godište. Prešao cca 100 000 km.

Cijena 5 500 eur. Registriran do 3/24. Mob: 099 838 4870 Prodajem Fiat Uno, proizveden 1998 godine, prešao samo 75000 km, benzinac, registriran do travnja 2024. Broj telefona: 486 841 IZNAJMLJIVANJE Unajmio bih manji stambeni prostor s parkirnim mjestom u Župi ili Gružu, i želio bih da se dio najamnine uračuna u zamjenu za održavanje. Kontaktirajte me na broj 0916143946.

Iznajmljujem garažu - poslovni prostor u Prijevoru uz magistralu 30 kvadrata. 098 765 459 Iznajmljujem dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob: 098 679 111 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu.

098 177 6107 Prodajem stan u Mostaru (Centar II) 40 m2. Cijena po dogovoru. Tel. 099 683 32 64.

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/ m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodaje se stan na Motovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom.

U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2.

Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Zaton Doli, građevinsko zemlji-

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 26. siječnja 2024.

Mali oglasi

šte s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

Mob.098 7654 60

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem tri para tenisaka novo,malo rabljeno.Bijele,kožne Puma, br 43, cijena 50€, tenisice Asics, kožne bijele s crvenim i modrim crtama br.44, 45€ i platnene Nike Revolucion, crne br. 43 užeg modela, cijena 50€. Mob: 091 561 0650

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

Prodajem bijelu aluminijsku persijanu vel. 120x216 cm. Cijena 290 Eura. 095/8090993 Prodajem modne lutke za butike, krojačice, KUD-ove. Mob: 0958090993 Prodajem domaći krompir (patatu) s dostavom. Mob: 099 507 4000 Prodajem blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179 Prodajem tri kreveta s madracem 200x90 cm, blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179 USLUGE RAZNO Traži se djelatnica sa iskustvom za rad u frizerskom salonu. Kontakt 099/517-9452 i 020/332-820 (dostupan od 1418h) Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmje-

na dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664 Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946 Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664 Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 22.1. do 28.1.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 29.1. do 4.2.

preminuli ANE HAJDIĆ (1932) FRANO LUČIĆ (1940) MARIJA KARAČIĆ (1938) IVO VUČICA (1941) EMILIO STAMENIĆ (1941) IVO OBULJEN (1938) ŠEFIKA KRVOPIĆ (1943) HAJRUDIN AVDIĆ (1941) CVIJETA KOJIĆ (1946) PERO KLEČAK (1932) STIPAN ĐEREK (1932) VICKO ZLOŠILO (1960)

40 Zadnja

22.1. pon

23.1. uTo

Kolektivna izložba „Mitra“ u izlogu pozamanterije „Vlaho Slijepi“ Organizator: Udruga Dart ulica izMeđu polača 13

19:00

Predavanje povjesničarke umjetnosti mr.sc. Maje Nodari „Festa sv. Vlaha – petnaest godina u UNESCO-ovoj obitelji“ Organizator: Dubrovački muzeji i Društvo prijatelja dubrovačke starine knežev dvor

19:30

20:00

18:00

19:00

27.1. sub

11:00

17:00

Predavanje dr.sc. Ivice Martinovića „Geneza Časoslova sv. Vlaha (1672.-1723.)“ Organizator: Dubrovački muzeji knežev dvor Koncert Embassy i gosti (klapa Kaše i gudački kvartet) i izložba ilustracija Igora Jurilija /Yellow Yuri Organizator: Festa Dubrovnik kazalište Marina držića Kulturni program „Ususret sv. Vlahu“ Predavanje „Sveti otok Daksa: Jeruzalem u Dubrovniku“ Predavač: dr.sc. Matko Matija Marušić, znanstveni suradnik Instituta za povijest umjetnosti dvorana ivana pavla ii.

Kazališni program za djecu i odrasle „Grad na dlanu Parca“ Organizator: Studentski teatar Lero lazareti viii. lađa

11:00

17:00

18:00

20:00

Gala koncert povodom Feste sv. Vlaha „Dear Mr. Sinatra“ by Marko Tolja Organizator: Festa Dubrovnik kazalište Marina držića

Kazališni program za djecu i odrasle „Grad na dlanu Parca“ Organizator: Studentski teatar Lero lazareti viii. lađa

1.2. čeT

10:00 - Radionica izrade mljetskih makarula 12:00 Voditeljica Jany Hansal Organizator: Udruga DEŠA lazareti – udruGa deša

17:00

Film „Konavoske bubice“ Autorica Antonia Rusković Radonić Organizator: Kinematografi Dubrovnik dvorana visia

Predstava „Carevo novo ruho“ Humanitarna izvedba u povodu Feste sv. Vlaha Kazališna družina Kolarin Organizator: Festa Dubrovnik kazalište Marina držića

Otvaranje izložbe „Armenia Sacra“ Autor: Miljenko Domjan Organizatori: Grad Dubrovnik i Dubrovačka biskupija palača sponza

19:30

Kazališni program za djecu i odrasle „Grad na dlanu Parca“ Organizator: Studentski teatar Lero lazareti viii. lađa Predstavljanje izložbe radova edukativno likovne radionice Organizator: Umjetnička galerija Dubrovnik atrij uMjetničke Galerije dubrovnik

31.1. sri

Trodnevnica za Festu Sv. Vlaha Prevodi fr. Tomislav Kraljević, prior dominikanskog samostana u Dubrovniku zborna crkva sv. vlaha Priče iz Ragusine - Sveti Vlaho i njegovi festanjuli, uz treće, dopunjeno i prošireno izdanje knjige Dubravka Kovačevića Sudjeluju: Ivan Viđen, Boris Njavro, Katedralni madrigalisti Organizator: Dubrovačke knjižnice saloča od zrcala

10:00 - Radionica izrade hrostula 12:00 Voditeljica Antonia Medo Organizator: Udruga Deša lazareti – udruGa deša 10:30

Konferencija održivog razvoja kulturno povijesnog i vjerskog turizma Organizator: Lux Promocija lazareti – iii. lađa

11:00

Svečano otvaranje kolektivne izložbe domaćih i stranih umjetnika „ Sv. Vlahu u čast“ Organizator: Artur Sebastian design Galerija artur

17:00

Radionica za odrasle „Mozaik Marina Držića i svetog Vlaha“ Organizator: Ustanova u kulturi Dom Marina Držića doM Marina držića

11:15

Folklorni nastup djece vjerskih odgojnih skupina “Mala kuća“ / Izložba dječjih likovnih radova i konavoskog veza / Tratamenat - “Parčeva trpeza” Organizator: Dječji vrtić Mala kuća dvorana župe presvetoG spasitelja Mokošica

12:00

Izložba grupe autora „Grad slavi Njemu u čast“ Organizator: Dubrovačke knjižnice prizeMlje narodne knjižnice Grad

13:00

Predstavljanje programa 75.Dubrovačkih ljetnih igara Organizator: Ustanova u kulturi Dubrovačke ljetne igre press sala Festivalske palače

14:45

Mimohod Gradske glazbe Dubrovnik i izvedba prigodnih koračnica te nastup s Katedralnim zborom stradun

15:00

Barjak Sv. Vlaha okuplja gradske barjake ispred zborne crkve sv. vlaha

15:30

Svečano otvaranje Feste Sv. Vlaha ispred zborne crkve sv. vlaha

17:30

Svečana molitva Večernja i koncert katedrala Gospe velike

20:00

Večera od Kandelore tvrđava revelin

6:00

Budnica Plotuni Dubrovačkih trombonjera i zvonjava gradskih zvona veliki Mul u GradskoM portu

7:00

Euharistijsko slavlje zborna crkva sv. vlaha

7:00

Budnica Organizator: Gradska glazba Dubrovnik stradun Ispraćaj trombonjera, glazbe i barjaktara

Svečano euharistijsko slavlje, a potom procesija Predvodi mons. Milan Zgrablić, zadarski nadbiskup ispred katedrale Gospe velike

13:00

Tratamenat u čast Sv. Vlahu (šporki makaruli, krafen i čaša vina) luža

15:30

Barjaktari pozdravljaju Prvostolnicu, biskupe i festanjule ispred katedrale Gospe velike

16:00

Tombola ispred luže

18:00

Euharistijsko slavlje zborna crkva sv. vlaha

20:00

Koncert Zagrebačkog orkestra ZET-a Organizator: Gradska glazba Dubrovnik crkva Male braće

8:00

Okupljanje barjaka i hodočasnika Ispred Zborne crkve Sv. Vlaha i odlazak na Goricu

9:00

10:00 - Dan ljute naranče 16:00 Organizator: Udruga DEŠA Gradska kavana

Proslava Sv. Vlaha na Gorici, misa Predvodi fra Ivan Gavran Gorica sv. vlaha

11:00

Doček barjaka na Pilama i ulazak u Grad u pratnji Gradske glazbe Dubrovnik

11:00

12:00

Povratak barjaktara u Grad i završetak Feste Sv. Vlaha ispred zborne crkve sv. vlaha

Trodnevnica za Festu Sv. Vlaha Prevodi fr. Tomislav Kraljević,prior dominikanskog samostana u Dubrovniku zborna crkva sv. vlaha Predstavljanje zbirke razglednica Marije i Krunoslava Leka Organizator: Državni arhiv u Dubrovniku čitaonica palače sponza

Trodnevnica za Festu Sv. Vlaha Prevodi fr. Tomislav Kraljević, prior dominikanskog samostana u Dubrovniku zborna crkva sv. vlaha

18:30

Predstavljanje monografije „20 godina Ljetne škole filma Šipan“ Organizator: Festa Dubrovnik dvorana visia

Predstava „Do posljednje kapi krvi“ Kazališna družina Kolarin Autorica: Nina Horvat Režija: Paolo Tišljarić kazalište Marina držića

19:30

Predstavljanje znanstveno-likovne monografije „Arhitektura Dubrovnika između dva svjetska rata“ autora dr.sc.

Antuna Baće Organizator: ArTresor Naklada uMjetnička Galerija dubrovnik

10:00 - Radionica „Izradi pastu, 12:00 oblikuj po svom te je začini u čast Parcu“ Voditeljica Mirna Sentić Organizator: Udruga DEŠA lazareti - udruGa deša

„Festa od Vina“ Organizator: Gospodarska i Obrtnička komora Dubrovnik i Dubrovačkoneretvanska županija, Festa Dubrovnik Gradska kavana

10:00

18:00

2.2. peT

11:00

7:30

18:00

Predstavljanje slikovnice „Paskoje Miličević-graditelj Dubrovnika“ Organizator: Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku čitaonica narodne knjižnice Grad

09:30 - Radionica izrade glinenih golubica 10:30 Voditeljica Anamarija Bezek Organizator: Deša Dubrovnik oš ivan Gundulić 3a razred

3.2. sub

17:00 - Gastronomska radionica „Izrada torte 18:30 od skorupa“ za djecu Odgojiteljice vjerskih skupina DV „Mala kuća“ Organizator: Dječji vrtić Mala kuća dvorana župe presvetoG spasitelja Mokošica

17:00 - Radionica „Konavoski vez“ za roditelje i 18:30 djecu Ivana Kralj s odgojiteljicama vjerskih skupina DV „Mala kuća“ Organizator: Dječji vrtić Mala kuća dvorana župe presvetoG spasitelja Mokošica

Otvorenje izložbe „Kriposti zvizda svih“ Autor: Duje Medić Organizator: Dom Marina Držića doM Marina držića

17:00

19:00

12:00

Predstava „Vitača“ Gostovanje Teatar Bursa kazalište Marina držića

18:00

Predstavljanje edicije „Izabrana djela mons. Pavla Butorca“ Sudjeluju: mons. Srećko Majić, Slavko Dabinović, akademik Radoslav Tomić i don Robert Tonsati Organizator: Dubrovačke knjižnice saloča od zrcala Otvaranje izložbe „Sveti Vlaho - znamen u kamenu“ Organizatori: DULU, Festa Dubrovnik, UGD, KMD, DMD, MHI predvorje kazališta Marina držića

Radionica o tradicionalnim jelima i vinima za sv. Vlaha Organizator: Festa Dubrovnik, DEŠA Dubrovnik, TUŠ Dubrovnik, TZ Grada Dubrovnika restoran MiMoza

17:00 - Vjerska radionica „U potrazi za srećom“ 19:00 Odgojiteljice vjerskih skupina DV Mala kuća Likovna radionica za djecu – Nevenka Curić i Ivana Jovanović Trostmann Organizator: Dječji vrtić Mala kuća dvorana župe presvetoG spasitelja Mokošica

Predstavljanje Programa „Godine UNESCO-ve svjetske baštine“ u Gradu Dubrovniku Organizator: Grad Dubrovnik knežev dvor

18:00

10:00

Festa od Klapa Organizator: Festa Dubrovnik kazalište Marina držića

Predstava „Vitača“ Gostovanje Teatar Bursa kazalište Marina držića

20:00

30.1. uTo

11:00

Koncert „Dive u sv. Vlahu“ u suradnji Dubrovačkim simfonijskim orkestrom Organizator: Festa Dubrovnik crkva sv. vlaha

09:00 - Edukativno likovna radionica „Barjaci“ 12:00 Organizator: Umjetnička galerija Dubrovnik uMjetnička Galerija dubrovnik

Promocija romana Žarka Dragojevića „Prolaz na jugoistok“ Organizator: Festa Dubrovnik art radionica lazareti

20:00

19:00

28.1. ned

29.1. pon

17:00 i Radionice modelarstva i pirografije s 19:00 likom sv. Vlaha Organizator: Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika centar za Mlade dubrovnik

20:00

26.1. peT

19:00

17:00 i Radionice modelarstva i pirografije s 19:00 likom sv. Vlaha Organizator: Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika centar za Mlade dubrovnik

18:00

25.1. čeT

FESTA SVETOG VLAHA 2024.

DAN GRADA

09:00

19:00

24.1. sri

petak, 26. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

8:00

Odavanje počasti poginulim braniteljima Grada Dubrovnika Organizator: Grad Dubrovnik spoMen-obilježje na Groblju boninovo

Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika kazalište Marina držića

4.2. ned