Dubrovački dnevnik br. 178 by Dubrovački dnevnik

Petak, 19. siječnja godina V. / broj 178 / 2024. / issn 2718-3742

sub

ned

pon

uto

sri

čet

grgo jelavić / pixsell

pet

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

ALEN BOŠKOVIĆ: Presretni smo zbog punih tribina, u Gružu je bilo kao nekada! stranica 18

MLADEN DRAGIČEVIĆ,

VLASNIK PROMIJENJEN,

INTERES

demografski

ŽARKO DRAGOJEVIĆ,

KANDIDAT Za GLAVNOG

PRILAGODBA TRAJE

SVE VEĆI

slom

SVESTRANI UMJETNIK:

Država preuzela bolnice, Bekić: Za pacijente se ništa ne mijenja!

Skoro dvije tisuće studenata prošle godine radilo u turizmu

U dubrovačkoj bolnici se rađa manje beba nego prije

Napustio sam stalni posao i ne bojim se, iako imam kredit za stan!

stranica 16

stranica 6

stranica 22

DRŽAVNOG ODVJETNIKA:

DORH-u treba lider, bit ću kao Carlo Ancelotti! stranica 12

stranica 4

Uvodnik

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o. — Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Bole li prepone mladiće iz Ureda predsjednika?

Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Fotografija na naslovnici Grgo Jelavić / PIXSELL Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

Piše Vjera Šuman foto Ivana Ivanovic/PIXSELL

vijek me uhvati tuga kad se raskićuju borovi, pakiraju ukrasi i gase razigrana i svečana svjetla, kako u našim domovima, tako i po gradu. Divno ozračje blagdana koji nas čini nekako sretnijima, opuštenijima pa čak i boljim ljudima nestaje i odjednom se sve vraća u naše svakodnevno sivilo. U skladu s onim što su naši stari govorili - sve što je lijepo, kratko traje! Istina, puno prije gašenja božićnih svjetla, u našim političkim vrhovima, ne samo sivilo nego i crnilo, prelijevalo se u velikim količinama, dokazujući ono što smo znali. Taj paralelni svemir o kojem, htjeli to ili ne, ovisimo, zanima samo vlastiti probitak i radost, koje god vrste ona bila. Upravo zato smo svjedočili prostačkom i primitivnom Milanovićevom prozivanju novog ministra, ne po tome je li sposoban ili nesposoban, nego po njegovoj seksualnoj orijentaciji. Dno dna. Poslije ćemo saznati kako je to zlobna osveta čovjeka kojeg bole prepone, navodno od sjedenja, jer je ovaj za njega svojedobno rekao kako ima bipolarni poremećaj. a se razumijemo, Habijan je svojim načinom polemiziranja s protivnici-

ma njegove stranke doista iritirao. I da, uvijek je ostavljao dojam arogantnog i bahatog klipana. Kad bolje razmislimo, puno je sličnosti između ove dvojice, samo što je Milanović u poziciji da može lupetati što god mu padne na pamet bez ikakvih posljedica, dok Habijan ipak ima šefa i smije lupetati ono što će se svidjeti njegovom šefu. Ali kakve to veze ima s njegovom seksualnom orijentacijom? Ako je točna, jedna od, u smislu metoda istraživanja, vrlo konzervativnih znanstvenih procjena tvrdi kako je najmanje pet posto populacije homoseksualno. Ostali idu i do 17 posto. U Hrvatskom saboru sjedi 151 zastupnik pa možemo izračunati da tamo sjedi barem 7-8 osoba homoseksualne orijentacije. Jedan SDP-ov se ‘outao’, jedan do nekidan HDZ-ov zastupnik je prokazan, dok je ostalih šest skriveno. Ured predsjednika broji cca dvjesto, što službenika, što dužnosnika, pa istom analogijom možemo izračunati kako je u Uredu predsjednika oko deset, ‘gejeva’, jer u njegovom uredu je broj žena minimaliziran. Što isto može govoriti o Zokijevoj orijentaciji. Može!? U Hrvatskoj su

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

ljudska prava ionako marginalizirana, pa zašto ne onda i pravo na seksualnu orijentaciju i pravo na intimnost, zbog čega se nacija urnebesno zabavlja vicevima tipa – nisi ti sine gej, ti si obična pederčina! a to vrijeme započela je procedura biranja glavnog državnog odvjetnika pa se kandidati izmjenjuju pred saborskim Odborom za pravosuđe i odgovaraju na pitanja. Pitanja koja uglavnom ne služe ničemu osim promocije onog koji pita jer će hadezeova većina ionako izabrati onog za kojeg se gazda odlučio. Je li to Kalebić ili Turudić, teško je znati. Tema Turudić izazvala je puno pažnje u medijima i proglašena manje-više gotovom stvari. Svi znaju kako je Turudićev mentor Šeks vrlo blizak s premijerom. No stvari nikad nisu tako jednostavne. Svojevremeno je Turudić bio uvjeren kako mu je sigurna fotelja predsjednika Visokog kaznenog suda pa mu je naglo izmakla. Zanimljiva je

povijest Turudićevog karijernog uzleta. Ministrica pravosuđa u Sanaderovoj vladi Vesna Škare Ožbolt smijenjena je upravo zato što nije htjela, po Sanaderovom nalogu, imenovati Turudića za predsjednika Županijskog suda. Turudić je postao predsjednik i sudio Sanadera opalivši mu debelu kaznu. Život piše romane, poglavito u Hrvatskoj. Hoće li sad doista postati glavni državni odvjetnik i može li to imati u budućnosti neku analogiju s prethodno opisanim slučajem? Tko god postane državni odvjetnik, morat će sudjelovati u provođenju Plenkijevog zakona kojim se novinarima posredno zatvaraju usta. Pa će kao takav biti i zapamćen u povijesti hrvatskih stranputica. gradu se raspravlja o temi zabrane novih iznajmljivanja kako bi se izbjeglo pretvaranje grada u hotel bez domaćeg stanovništva, što izaziva svakojake reakcije. Nažalost, ne vidim više kako je uopće moguće mijeniti nešto

Uvodnik 3

što sve više postaje gotova činjenica i bojim se da nema tih pogodnosti ili zabrana koje će to promijeniti. To je sudbina brojnih povijesnih gradova diljem Europe pa i svijeta. Sama činjenica kako je po popisu stanovnika 2017. godine u Gradu živjelo 1557 stanovnika u 568 kućanstava, dok je sad 4000 kreveta za najam. Ne znam najnovije podatke, ali svjedočimo sve većem odlasku, posebno mladih iz Grada jer je život jednostavniji van zidina. Nažalost, to je to novo, novo, novo vrijeme . Novo je vrijeme donijelo i podršku Srđevaca odlagalištu otpada u zagrebačkom naselju Resnik.Tomašević je u Zagrebu kao aktivist prosvjedovao protiv odlagališta u Resniku, a sad će ga, ako Bog da, napraviti. Nije isto kad si u vlasti i moraš napraviti ono što je neophodno ili kad si aktivist i galamiš protiv svega jer tako postaješ vidljiv. Koja dosljednost? Politika je ipak umijeće mogućeg, ma što pričali vrli aktivisti. Eto vas.

4 Aktualno

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

PROMJENE U ZDRAVSTVENOM SUSTAVU

Država preuzela bolnice, ali rok prilagodbe još traje. Bekić: Za pacijente se ništa ne mijenja! Pitali smo kako teku promjene u Općoj bolnici Dubrovnik i što je s listama čekanja koje sada moraju biti svedene na 270 dana

S prvim danom nove godine, država je od Županija preuzela upravljanje općim bolnicama, među kojima je i Opća bolnica Dubrovnik. Glavni cilj reforme trebalo bi biti smanjenje dugova bolnica i poboljšanje financijskog poslovanja. Kako je najavljeno iz Ministarstva zdravstva, u roku od tri mjeseca će se imenovati nova upravna vijeća koja će imati sedam članova, a u njima će biti i predstavnici županija. Ona će potom imenovati ravnatelje, uz suglasnost ministra, a do srpnja je potrebno izraditi i nove statute. U financijskom smislu, bolnice će se implementirati u sustav državne riznice. Preduvjet za promjene u bolnicama je i donošenje nove Mreže javne zdravstvene zaštite koja će biti donesena u prvom kvartalu ove godine, a koja bi trebala dovesti do reorganizacije bolničkih kapaciteta. Kako je najavljeno iz Ministarstva, smanjit će se broj kreveta tamo gdje se procijeni kako je to potrebno, a povećati u dnevnim bolnicama, palijativi i kod dugotrajnih liječenja. Jedna od novosti je i objedinjena javna nabava, kao i kraće liste čekanja. Naime, naputak Ministarstva prema bolnicama bio je smanjiti liste čekanja na 270 dana do kraja prošle godine.

‘ZA LIJEČNIKE, MEDICINSKO OSOBLJE I PACIJENTE SVE OSTAJE ISTO’ Zdravstveni sustav u Hrvatskoj generalno je u lošem stanju pa se pacijenti pribojavaju kako bi nove uštede mogle značiti i neadekvatnu zdravstvenu skrb. No, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik, dr. Marijo Bekić tvrdi kako se to ne bi trebalo dogoditi. „Za liječnike, medicinsko osoblje i pacijente se ne mijenja ništa, sve ostaje isto i to je vrlo važno naglasiti“, govori Bekić. Što se tiče usklađivanja s novim načinom upravljanja i poslovanja, Bekić tvrdi kako taj proces još uvijek traje. „Pripreme još traju. Prije 10-ak dana smo dobili poziv da se pripremi proces prijenosa osnivačkih prava gdje prilikom čega je potrebno provesti prilagodbe tj. preinake Statuta. Sukladno tom naputku, on je u fazi izrade“, izjavio je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik. ‘VISE’ TEK TRI LISTE ČEKANJA Još jedan naputak bio je i smanjenje lista čekanja na 270 dana. Taj je cilj ostvaren kad se radi o većini lista čekanja, međutim u Općoj bolnici Dubrovnik ostale su tri kod kojih taj standard nije bilo moguće postići. „To je lista čekanja za ultrazvuk dojke na ko-

„Za liječnike, medicinsko osoblje i pacijente se ne mijenja ništa, sve ostaje isto i to je vrlo važno naglasiti“, govori Bekić

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

ji čeka priličan broj žena, međutim vjerojatno će doći do promjene indikacije za biološke pretrage dojke, što uključuje i UZV, pa bi taj broj u skoroj budućnosti trebao biti znatno manji. Potom su to i liste čekanja za EMNG (elektromioneurografija) i color doppler donjih ekstremiteta. Bolnica, ni uz najbolje reorganizacije i organizacije liječnika ne može sama riješiti te liste čekanja i svesti ih na 270 dana, o čemu je obaviješteno i Ministarstvo. Sve liste čekanja koje su ostale u tom statusu su posljedica manjka djelatnika. Mi smo angažirali vanjske djelatnike, no oni su i inače kod nas angažirani. Bez njih bi te liste čekanja bile još i kudikamo dulje“, izjavio je Bekić. Problem manjka djelatnika zapravo je dugogodišnji problem Opće bolnice Dubrovnik, a Bekić napominje kako, uz smanjenja lista čekanja, liječnici imaju i svoje druge obveze kako bi bolnica mogla redovno i neometano funkcionirati. „Bolnica već godinama daje svoj maksimalni napor kad se o tome radi. Njeni djelatnici, ali i ispomoć, angažirani su do svojih maksimalnih granica, a svi imaju određene granice, kao i svoj redovan posao uz smanjenje lista čekanja, kao što su hitna služba, de-

Aktualno 5

Dr.Marijo Bekić

žurstva, druge pretrage… No, preraspodjelom posla uspjeli smo to svesti na jednu razumnu mjeru, a onda ćemo vidjeti kako ćemo se dalje nositi s tim. Naravno kako smo u redovnoj komunikaciji s Ministarstvom, naš angažman je maksimalan, ali više od ovoga ne možemo“, tvrdi Bekić koji dodaje kako su angažirani i domovi zdravlja, kao i privatne zdravstvene ustanove koji su se tek uključili u cijelu priču pa će i ti rezultati kroz dogledno vrijeme sigurno biti opipljivi.

Još jedan naputak bio je i smanjenje lista čekanja na 270 dana. Taj je cilj ostvaren kad se radi o većini lista čekanja, međutim u Općoj bolnici Dubrovnik ostale su tri kod kojih taj standard nije bilo moguće postići

6 Aktualno

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Demografski slom

U dubrovačkoj bolnici rođen isti broj djece kao i prethodne godine, nažalost ta brojka predstavlja pad Prema projekcijama, kroz samo desetak godina, broj Hrvata past će na 3,6 milijuna, a kroz 30 godina ispod tri milijuna. Pad broja rođenih kroz godine, u cijeloj zemlji, takvu teoriju i podržava

Piše Ivana Smilović foto Pexels

U dubrovačkoj bolnici 2023. godine rođeno je 769 djece, a zanimljivo je da je identičan broj rođen i 2022. Ipak, koliko god bila neobična i „fora“, ta brojka zapravo predstavlja pad u usporedbi s godinama prije.

Sve češće se na kavama može čuti rečenice poput – tko je lud praviti djecu u današnjem vremenu? Razlozi su raznoliki: od nikad većih financijskih izdataka koje život pretvaraju u životarenje, tu su i izazovi koje moderno vrijeme donosi u odgoju, pa sve do – cijenjenja vlastitog vremena i samostalnosti. Ovaj posljednji razlog uzrok je rasprava, ponekad vrlo strastvenih, posebice na društvenim mrežama. Priča otprilike ide ovako: određena influencerica objavi kako ne želi imati djecu, da je to njen izbor i kako je nitko ne treba osuđivati. To izazove niz mahom negativnih reakcija, pa na te reakcije opet reagiraju oni koji imaju suprotno mišljenje… I tako u krug, na sličnim objavama slični komentari i svađanje oko stvari koje su inače bile privatne, a sada se šakom i kapom dijele javnosti, a onda i dijele javnost. Unatoč svemu ovome, nesvjesne rasprava i izazova koje sa sobom donose, bebe i dalje stižu na ovaj svijet. U dubrovačkoj bolnici tako je 2023. rođeno 769 djece, a zanimljivo je da je identičan broj rođen i 2022. Ipak, koliko god bila neobična i „fora“, ta brojka zapravo predstavlja pad u usporedbi s godinama prije. Najviše djece u proteklih sedam godina rođeno je 2017., njih 917. Toj brojci se približila 2020., s 902 rođenih. Slijedi 2021. – 897 rođe-

Aktualno 7

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

nih, uz bok joj je 2018. s 870, a nije predaleko promijenili način života, jer smo razvijeniji i ni 2019. s brojkom od 863 bebice. Kako nam imamo manje djece”, rekao je Plenković. kažu iz dubrovačke bolnice, što se tiče po- Bez potrebe za ulaskom u druge dijelove izjadataka o spolu, u cijelom svijetu, pa i u Re- ve, premijer je u pravu što se tiče brojke ropublici Hrvatskoj se rađa više dječaka nego đenih. Ona je zaista pretprošle godine, predjevojčica, i to u omjeru: 51 posto dječaci, 49 ma podacima Državnog zavoda za statistiposto djevojčice. ku, iznosila 33,883. No, kada se pogledaju prethodne godine navedene u objavi DZS-a ‘Prirodno kretanje stanovništva – privremePROBLEMI KOJI TRAJU DUGI NIZ GODINA Mnogi će reći – pa što, razlika uopće nije ve- ni podaci’ koja je postavljena na stranicu 29. lika, između 2023. i 2017. tek 148. Ali dijete po prosinca, 33 tisuće nekako zvuči malo. Naidijete manje znači korak bliže često spomi- me, 2011. i 2012. “vrtjeli” smo se oko 41 tisunjanom „demografskom slomu“ koji se sve će, da bi ta brojka iz godine u godinu padala, pa onda ponovno opet skočila u 2021. na više veže uz Hrvatsku. malo više od 36 i pol tisuća, a onda se sunoTermin je to često upotrebljavan i kad se go- vratila na već spomenuti broj 2022. godine. vori o iseljavanju, pa tako i na „aktualcu“, od- A pad je osjetan i 2023. – iako se radi o prinosno aktualnom prijepodnevu, koje se odr- vremenim podacima, u brojkama DZS-a našlo žalo na prvoj sjednici Sabora. Premijer je ja- se prvih 11 mjeseci, a broj rođenih je 29, 594. sno rekao da se demografski problemi nisu Naravno, situaciju može popraviti prosinac, pojavili preko noći, već su prisutni zadnjih – no prosjek izvučen iz dostupnih podataka (do studenog) je 2690 rođenih mjesečno. Za one čak – 75 godina. kojima se ne da zbrajati, ako prosinac bude tek prosječan, broj rođenih bit će nešto viši ”1950-ih imali smo oko 95 tisuća djece, sad od 32 tisuće, čime bi se bilježio – daljnji pad. smo negdje na 33 tisuće godišnje. Pa nije se to dogodilo u jednoj godini. Pali smo jer smo IMA LI NADE ZA NAS? Tim problemom nedavno se pozabavio matematičar i poduzetnik Nenad Bakić. On je na svom blogu Pandemijski realizam objavio demografske projekcije. “Hrvatska - zemlja staraca”, piše Bakić u objavi i navodi kako je pri nastanku samostalne Hrvatske bilo 1,6 djece na jednog starijeg od 65, dok je sad obrnuto, na jedno dijete do 15 godina je 1,7 starijih od 65 godina. Pod osnovnim projekcijama na blogu, Bakić navodi kako će Hrvatska za deset godina pasti na oko 3,6 milijuna stanovnika i dodaje da će za samo 32 godine pasti ispod tri milijuna. No ono što je za njega još gore od pada stanovnika je spomenuta promjena dobne strukture. „Broj građana starijih od 65 će još dugo nastaviti rasti i doseći skoro milijun, a broj djece će nastaviti jako padati. I dok je još prije dvije godine udjel 65+ bio oko deset posto, sad je oko 22 posto, a za 20 godina će narasti na skoro 30 posto“, piše Bakić. Kako onda dalje? Bave se time i stručnjaci i političari, pa i obični građani, ali brojke su neumoljive. Trebat će se dobro potruditi da se nešto što već godinama tišti Hrvatsku, pretvori u makar donekle pozitivnu priču. Potrudit će se trebati, vjerojatno još i više, kako bi se mladi ljudi prestali pitati - „tko je lud praviti djecu u današnjem vremenu?“.

„Broj građana starijih od 65 će još dugo nastaviti rasti i doseći skoro milijun, a broj djece će nastaviti jako padati. I dok je još prije dvije godine udjel osoba 65+ bio oko deset posto, sad je oko 22 posto, a za 20 godina će narasti na skoro 30 posto“

8 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Započelo čišćenje i označavanje staze Camino DubrovnikMeđugorje

Članovi HPD „Sniježnica“, HPD „Brotnjo“ te HGSS-a Čapljina i Čitluk krenuli su s čišćenjem i označavanjem 147 kilometara duge trase staze Camino Dubrovnik-Međugorje. Riječ je o projektu Grada Dubrovnika, koji se realizira u suradnji s općinama Dubrovačko primorje, Neum, Ravno, Čitluk te gradom Čapljina. HPD „Sniježnica“ je u subotu i nedjelju krenula s čišćenjem i označavanjem dijelova trase na prvoj dionici koja se proteže od Grada odnosno benediktinskog samostana u sv. Jakovu do Gromače. Čišćena je i označena dionica od tvrđave Imperijal na Srđu preko Strinjčere i Nuncijate do povijesnog Onforijevog vodovoda. U subotu je označeno nešto više od osam kilometara odnosno potez od Srđa do Čajkovića. U nedjelju je označena i očišćena dionica povijesnog puta od Mokošice do Petrova sela te potez od Pobrežja prema Zatonu. Na dionici Kolojanj-Sjekose, dijelu pete dionice Camina Dubrovnik, pripadnici HGSS-a Čapljine i Čitluka te planinari HPD „Brotnjo“ u subotu su organizirali akciju čišćenja. Radi se o dva kilometra vrlo zahtjevne trase starog puta koji se od Kolojanja, središnjeg ilirskog naselja na ovim prostorima, spušta do Svitavskog jezera i parka prirode Hutovo blato.

Dubrovačko oko u 2023. godini: Riješeno 87 posto prijava Građani su u 2023. godini vrlo aktivno koristili platformu Dubrovačko oko, interaktivni alat Grada Dubrovnika za komunikaciju s građanima koji omogućava brži protok informacija i bržu realizaciju manjih popravaka. Tako je tijekom protekle godine pristiglo ukupno 1456 urednih prijava što je 57 posto prijava više nego 2022. Trenutno je riješeno 87 posto od ukupno obrađenih 1310 urednih prijava na Dubrovačkom oku, točnije njih 1140, dok je preostalih 170 prijava u postupku rješavanja. Obrađeno je i 146 prijava izvan nadležnosti Grada Dubrovnika koje su dalje proslijeđene nadležnima. Osim toga, 11 prijava koje su se odnosile na predmetne zahtjeve poput nove rasvjete, klupa i rukohvata proslijeđene su nadležnim gradskim kotarima. Dodat-

nih 140 prijava je odbijeno radi preglednosti platforme jer se radilo o ponovljenim ili novim prijavama koje ukazuju na isti problem. Od 1139 riješenih prijava, najučestalije bile one vezane uz kršenje komunalnog reda (175), čišćenje javnih površina (170), kvar javne rasvjete (150), sanaciju prometnih površina (144) te neuredan okoliš (127). Od ostalih prijavljenih problema i nepravilnosti vrijedi istaknuti prijave koje su se odnosile na opreme na gradskim igralištima i terenima (61), klupe (24), odvodnju (23), parking (18) te pločnik u staroj gradskoj jezgri (14). Na platformu je pristiglo i 110 prijava nepropisnog parkiranja, no građani se ponovno pozivaju da za ovu vrstu prijava kontaktiraju direktno prometno redarstvo na broj 099 882

730 ili Postaju prometne policije Dubrovnik na broj 020/443 666, kako bi se u najkraćem roku pristupilo rješavanju problema. Naime, sukladno Prekršajnom zakonu, da bi se mogao pokrenuti prekršajni postupak, uz sve podatke o počinitelju prekršaja, ovlašteni tužitelj je dužan utvrditi točno vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja. Bez izlaska na mjesto počinjenja prekršaja, prometni redar ove podatke ne može utvrditi na osnovu dostavljene fotografije građanina. Da bi se takva fotografija mogla koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, bilo bi potrebno dokazati da je pribavljena na zakonit način, točno vrijeme kada je nastala, te posebno, u sadašnje vrijeme napredne informatičke tehnologije, radi li se o originalnoj fotografiji.

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 9

Grad Dubrovnik nastavlja financirati rad ambulante na Kalamoti

EUROPSKO VATERPOLSKO PRVENSTVO 2024. Gradonačelniku Frankoviću uručeno priznanje za izvrsno gostoprimstvo U sklopu Europskog prvenstva u vaterpolu, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković ovog je ponedjeljka u Francuskom paviljonu u Zagrebu sudjelovao na završnoj večeri u organizaciji Hrvatskog vaterpolskog saveza i European Aquaticsa. Ovom je prigodom dubrovačkom gradonačelniku Frankoviću uručeno priznanje za doprinos i izvrsno gostoprimstvo Grada Dubrovnika, jednog od domaćina međunarodnog natjecanja. “Dubrovnik je vrlo ponosan na činjenicu kako je po prvi puta bio sudomaćin ovakvog jednog prepoznatljivog i vrijednog sportskog događanja. Time smo poslali jednu lijepu poruku u svijet, o Dubrov-

niku kao gradu sporta. Zahvaljujem svima, posebice Hrvatskom vaterpolskom savezu i Europskom vaterpolskom savezu koji su nam dodijelili mogućnost da ugostimo sportaše, vaterpoliste i priredimo našim sugrađanima i posjetiteljima događaj koji će ostati zapamćen”, istaknuo je gradonačelnik u svom obraćanju. Europsko seniorsko prvenstvo u vaterpolu za muškarce, osim u Zagrebu, održalo se u Dubrovniku kao gradu sudomaćinu, u kojem je ovo natjecanje i svečano otvoreno. Najveće je to sportsko natjecanje u dosadašnjoj povijesti Dubrovnika, a obilježili su ga odlična navijačka atmosfera, veliki interes javnosti, ispunjene tribine bazena u Gružu i sjajni sportski rezultati.

Grad Dubrovnik je i ove godine sklopio ugovor s Domom zdravlja Dubrovnik kojim se osigurava rad ambulante na otoku Koločepu za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine. U tu je svrhu u gradskom proračunu osigurano 19.500 eura za troškove plaće i dodataka na plaću za liječnika obiteljske medicine. Već duži niz godina Grad Dubrovnik izdvaja novčana sredstva za rad ove ambulante omogućavajući tako da na otoku stalno bude dostupna liječnička usluga. Od 2017. godine na provođenje ove usluge iz gradskog proračuna isplaćeno je preko 216 tisuća eura odnosno više od 1.6 milijuna kuna. Rad ambulante od iznimne je važnosti za stanovnike, ali i posjetitelje tijekom turističke sezone, a njenim kontinuiranim radom povećava se zdravstvena sigurnost i podiže kvaliteta življenja. Iako primarna zdravstvena skrb nije u nadležnosti gradova, Grad Dubrovnik razvija mnoge nadstandarde u zdravstvu te kontinuiranim donacijama pomaže rad zdravstvenih ustanova na svom području. Podsjetimo, uz ambulantu na Koločepu, Grad Dubrovnik je šest godina osiguravao financijska sredstva za punkt pripravnosti hitne medicine na Elatifima nakon što je isti prestao biti dijelom Mreže hitne medicine te ga samim tim Hrvatski zavod za javno zdravstvo više nije financirao. Za financiranje Hitnog interventnog tima na Elafitima, Grad Dubrovnik je od 2018. godine isplatio 227.141,49 eura (1.711.396,27 kuna) proračunskih sredstava. U 2024. više nije potrebno financirati navedenu uslugu je jer je punkt pripravnosti vraćen u mrežu HZZO-a.

10 Grad

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

NAPOKON KRAJ AGONIJE!

Kontroverzni poduzetnik u sukobu s Gradom spasio DU TV pozajmicom od sto tisuća eura Pašalić je uskočio s novčanom pomoći i spasio Dubrovačku televiziju od stečaja foto Dusko Jarmaz, Grgo Jelavic/PIXSELL

Vlasnik marine u Gružu, poduzetnik Franjo Pašalić, spasio je Dubrovačku televiziju od stečaja pozajmicom od 100 tisuća eura. Pašalić je potvrdio tu informaciju, ali nije htio davati podrobnije izjave za medije. Iako visoki novčani iznosi i pozajmice uvijek povlače pitanje slobodnog izvještavanja i eventualnih utjecaja na uređivačku politiku, Pašalić je u svojim izjavama za Dubrovački vjesnik kazao kako su njegove namjere prvenstveno bile ljudske i kako nema nikakvog interesa u cijeloj ovoj priči. Dugovi na Dubrovačkoj televiziji, čiji je vlasnik Orsat Zovko, a direktorica Nikolina Dvorski, gomilali su se mjesecima. Na ljeto je na Dubrovačku televiziju stigao i Tomislav Tabak, i to kao operativni direktor, da bi na to mjesto dao izvanredni otkaz početkom godine, kada je o problemima na prvoj dubrovačkoj televiziji više doznala šira javnost. Djelatnici DU TV-a su u svom otvorenom pismu iznijeli kako im nisu isplaćene plaće te kako im je Zovko Tabaka predstavio kao novog vlasnika i direktora. Tabak tvrdi kako na to mjesto nikada nije imenovan te kako su Zovko i Dvorski prije Božića pokupili novac s računa i ostavili djelatnike bez plaća. Svo vrijeme, u sudskom registru, Zovko i Dvorski neprekidno su navedeni kao osobe ovlaštene za zastupanje društva, od 2018. odnosno 2019. godine pa nadalje, što znači kako ni u jednom trenutku nije došlo do promjene u strukturi vlasništva. Dubrovačka televizija u svom radu se radu nikada

nije libila oštro kritizirati rad gradske vlasti, a u posljednje vrijeme često na temu Lapadske obale. Po istom pitanju ni sam Pašalić nije sretan jer je upravio dio Lapadske obale predmet spora u kojem ovaj poduzetnik želi osporiti izdanu građevinsku dozvolu i izboriti obeštećenje za dio koncesijskog područja za koji drži kako mu je cestom oduzet. Pašalićeva tvrtka Laguna Trade uplatila je novac 12. siječnja, čime je došlo do deblokade Dubrovačke televizije koja može normalno nastaviti s poslovanjem. Još je važnije što su se stekli uvjeti za isplatu plaća 15-ak medijskih djelatnika koji vrijedno rade i koji za svoj rad trebaju biti uredno plaćeni. U svakom slučaju, zahvaljujući Pašalićevoj uplati neće doći do stečaja televizije koja u Dubrovniku ima dugu tradiciju i postoji još od 2005. godine.

Županija 11

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

ULAGANJA

Vela Luka dobila novi pomorsko – putnički terminal Projekt je vrijedan 14,8 milijuna eura Novoizgrađeni Pomorsko-putnički ter- ‘Što se tiče ulaganja u lučku infra- ‘Zasigurno da će ovaj važni projekt minal vrijedan 14,8 milijuna eura sve- strukturu, do sada su završeni projek- uvelike utjecati na život u Veloj Lučano je otvoren u Veloj Luci. Svečanom ti Donje Čelo na Koločepu, Trpanj, Dra- ci. i uvjeren sam da će utjecati poziotvaranju nazočili su potpredsjednik če, Duba Pelješka te Dominče, a sada tivno, kako prometnim raterećenjem, Vlade i ministar prostornog uređenja, su još u realizaciji, odnosno pri kra- tako i gospodarskim napretkom. No, graditeljstva i državne imovine te iza- ju Cavtat, Ubli i Polačište. Ovakav ve- osim terminala, naša Vlada u Velu Luslanik predsjednika Vlade Republike lebni projekt je zasigurno jedna kru- ku ulaže i preko drugih bitnih projekaHrvatske Branko Bačić, potpredsjednik na našeg rada, ali mi nastavljamo i da- ta, poput Memorijalne zbirke Olivera Vlade i ministar mora, prometa i infra- lje’, rekao je župan. Dragojevića, potom i obnove i adapstrukture Oleg Butković, župan Nikotacije Specijalne bolnice Kalos koja će la Dobroslavić, zamjenik župana Joško „Zaista je veliki dan danas za Vela Lu- krenuti uskoro, a osigurali smo i poCebalo, državni tajnik u Ministarstvu ku, za Korčulu i Dubrovačko-neretvan- sebnu otočnu omotnicu iz koje se u vanjskih i europskih poslova Frano Ma- sku županiju. Ovo je jedan od najve- Veloj Luci planira financirati Zavičajni tušić te brojni drugi uzvanici. ćih projekata koji je obilježio prošlu muzej. Čestitam ovom prilkom i lučkoj financijsku perspektivu, jer je riječ o upravi, i županiji i svima koji su u proU sklopu pomorsko-putničkog termi- projektu koji je financiran iz europ- jektu terminala sudjelovali’, poručio je nala Vela Luka izgrađen je terminal s skih fondova“, izjavio je potpredsjed- ministar Bačić i najavio i daljnje proukupno četiri veza, od čega je jedan nik Vlade i ministar Butković zahvaliv- metno povezivanje na području Duvez od 150 metara, dva od 70 metara ši Županijskoj lučkoj upravi, županu i brovačko-neretvanske županije, pos rampama te jedan vez od 40 metra. potpredsjedniku Vlade Bačiću na re- put projekata luka Prigradice i Perne, Na 18.685 m2 zaobalne površine na- alizaciji ovog važnog projekta. zaobilaznice Orebića te nastavka aulaze se stajanke za čekanje za ukrcaj toceste do Dubrovnika. Nakon sveča350 automobila, tri autobusna staja- Poptredsjednik Vlade i ministar Bran- nosti otvaranja, na novootvoreni terlišta, četiri taksi stajališta te 20 par- ko Bačić naglasio je kako otvaranjem minal je kao prvi trajekt uplovio Pekirališnih mjesta. terminala ne prestaju ulaganja. tar Hektorović.

12 Intervju

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Mladen Dragičević, kandidat za glavnog državnog odvjetnika

‘DORH-u treba lider, bit ću kao Carlo Ancelotti’ Čeka nas izbor za novog glavnog državnog odvjetnika. Jedan od kandidata je Dubrovčanin Mladen Dragičević, odvjetnik koji živi i radi u Zagrebu Odvjetnik Mladen Dragičević, Dubrovčanin sa zagrebačkom adresom, jedan je od četvero kandidata u izboru za novog glavnog državnog odvjetnika. Osim njega, za to važno mjesto natječu se Emilijo Kalabrić, Ivan Turudić te još jedan Dubrovčanin, Nikša Wagner. Odakle vam motiv za prijavu na natječaj? To je vrlo važna funkcija za promjenu percepcije o pravosuđu, kao i zaštiti interesa države. Javnost je odavno izgubila povjerenje u pravosuđe. Kada sam se prijavio na prošli izbor za državnog odvjetnika, mogu to reći bez lažne skromnosti, poboljšao sam izborni proces koji do tada nije bio dovoljno transparentan. Kandidati sada moraju izaći pred saborski Odbor za pravosuđe što onda nije bio slučaj. Zadovoljan sam što sam promijenio takvu izbornu proceduru. Koliko se politika upliće u izbor državnog odvjetnika? Izbor je prema ovom novom zakonu poprilično transparentan. Svatko tko udovoljava natječaju može se prijaviti. Nas četvero kandidata imali smo petlju i sada kreće borba. Moglo ih se prijaviti i više. Imaš teren i borbu na njemu tako da su smiješne optužbe da kandidatima pogoduje politika. Za Ivana Turudića kruže priče da je blizak HDZ-u? Potpuno je nebitno je li netko nekome blizak ili nije. Opet ponavljam, postoji natječaj, lijepo se prijavi ako udovoljavaš uvjetima i kreni u bitku. Sve ostalo su čiste špekulacije. Onaj tko pobijedi dobije mandat na četiri godine, ali u praksi se bira samo na jednu, jer svake godine Saboru

mora podnijeti izvješće. Ako ga većina u Saboru ne podrži, glavni državni odvjetnik se opet bira. Kako ocjenjujete mandat Zlate Hrvoj Šipek, glavne državne odvjetnice na odlasku? Po čemu bi je prosječan čovjek zapazio i zapamtio? Došlo je do potpune devastacije pravnog sustava kada građani ne znaju tko je glavni državni odvjetnik i kako izgleda. Glavni državni odvjetnik mora biti prepoznatljivo lice, na čelu svih važnih akcija u kojima se štiti interes države. Hrvoj Šipek je slabo komunicirala s javnošću. Državni odvjetnik prilikom bitnih stvari za državu mora održavati konferencije za medije i odgovarati na pitanja. Ne smije se ponašati kukavički i skrivati se, nego biti na čelu kolone. I za vrijeme mandata Hrvoj Šipek provodile su se istrage protiv ministara i dobar dio njih je smijenjen. Je li državno odvjetništvo taj dio posla dobro odradilo? Tu je riječ o procesima koji su europski tužitelji spustili na državno odvjetništvo, bolje rečeno DORH je odrađivao samo tehnički dio. Niti jedan veliki predmet, koliko se ja sjećam, DORH nije odradio samostalno. U mandatu Hrvoj Šipek oni su samo bili tehnička podrška, nikako progresivno tijelo koje brine o interesima države. Napravili su puno propusta, valjda u strahu od zamjeranja, a to je u biti trgovina utjecajem. Hoću reći da se nekome može pogodovati ne samo klasičnom korupcijom, nego i nečinjenjem. Dajte nam neki dobar primjer nečinjenja DORH-a. Odličan primjer su dubrovačke zidine. Ta vrijedna javna imovina dana je bez natječaja i konce-

Piše Maro Marušić

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

sije na upravljanje privatnoj udruzi. Međutim, državno odvjetništvo u Dubrovniku ništa ne radi po tom pitanju, a davno su trebali pokrenuti izvide. To zna i Ministarstvo kulture i nitko ništa ne radi. To ja zovem trgovina utjecajem. Prilikom prijave na natječaj izložili ste svoj program u kome ste naveli da bi posebnu pozornost stavili na zaštitu državne imovine. Naravno da bi posebna pozornost bila na zaštiti državne imovine. Državni odvjetnik koji nema snage djelovati u tom smjeru treba napustiti taj posao i baviti se nečim drugim. Ako ne može preuzeti odgovornost, ne mora biti na tom mjestu. Ima dobrih ljudi u državnom odvjetništvu, čak je većina takvih, ali fali im lider, fali im Ancelotti. Možeš imati dobre igrače, ali bez dobrog trenera nema ništa. Državno odvjetništvo je momčad bez trenera. Što kažete o slučaju golfa na Srđu? Gdje su tu državni interesi? Nisam dovoljno pratio, pa ne bih komentirao. Mogu samo reći da u takvim i sličnim slučajevima sve mora biti odigrano puno brže, a ne da se sudski procesi i arbitraže vuku godinama.

Intervju 13

Ako bih postao glavni državni odvjetnik, ne bih dopustio bankama da tuže državu na arbitraži u Washingtonu, a istovremeno da nesmetano posluju u Hrvatskoj. U svom programu spominjete i procesuiranje ratnih zločinaca. Koliko je takvih još na slobodi? Tu prije svega mislim na bolju i efikasniju suradnju s tužiteljstvima iz država bivše Jugoslavije kako bi se onda mogli pokretati neki procesi protiv ratnih zločinaca koji još uvijek nisu osuđeni. Korupcija je, naravno, uvijek DORH-ova glavna zadaća. Bez daljnjeg. Tu DORH mora biti progresivniji, posebno u velikim koruptivnim aferama. Tako bi se poslala poruka da se kriminal ne isplati. Nezakonito stečena imovina bi se trebala oduzimati počiniteljima i njihovim obiteljima. Bilo bi tu dosta posla (smijeh). Nekako mi se iz razgovora s vama čini da ja vaše mišljenje - tko god pobijedi, više će napraviti od Hrvoj Šipek.

‘Po čemu bi je prosječan čovjek zapazio i zapamtio? Došlo je do potpune devastacije pravnog sustava kada građani ne znaju tko je glavni državni odvjetnik i kako izgleda. Glavni državni odvjetnik mora biti prepoznatljivo lice, na čelu svih važnih akcija u kojima se štiti interes države. Hrvoj Šipek je slabo komunicirala s javnošću’

14 Intervju

‘Naravno kako bi posebna pozornost bila na zaštiti državne imovine. Državni odvjetnik koji nema snage djelovati u tom smjeru, treba napustiti taj posao i baviti se nečim drugim. Ako ne može preuzeti odgovornost, ne mora biti na tom mjestu. Ima dobrih ljudi u državnom odvjetništvu, čak je većina takvih, ali fali im lider, fali im Ancelotti. Možeš imati dobre igrače, ali bez dobrog trenera nema ništa’

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Da, imat će bolji rezultat od ovog vodstva. Teško može gore. Nije se našla ni s društvom Potrošač koji su vodili veliki spor s HT-om. Društvo Potrošač dobilo je pravomoćno tužbu protiv HT-a zbog nezakonite pretplate. Društvo Potrošač zastupa 42 tisuće pretplatnika HT-a, iako je u tužbi samo njih nekolicina podnijela prijavu da se sudski postupak što prije završi kao spor male vrijednosti. Vodstvo Potrošača dvije je godine pokušavalo dobiti termin kod državne odvjetnice kako ostatak pretplatnika ne bi opteretio pravni sustav i kako bi se našlo neko rješenje, ali nisu uspjeli. Eto koliko je ona bila izvan realnosti i usluge građanima. Čak bih rekao da je to nekakav strah od činje-

nja i zamjeranja. Ako netko ima strah od činjenja, onda ne može biti glavni državni odvjetnik. Bolje je i donijeti lošu odluku nego ne raditi ništa. Kad smo već spominjali nogomet i Ancelottija, ona je igrala na sredini terena i nikad nije pokušala prema naprijed nego je loptu stalno vraćala nazad. Nejasno je zašto se netko uopće prijavi za to odgovorno mjesto, ako mu nije do stresa. Baš tako. Stoga sam siguran kako će novi državni odvjetnik polučiti bolji rezultat. Ako osvojite mandat državnog odvjetnika, što će biti s vašim odvjetničkim uredom? Prema zakonu se mora staviti u mirovanje, odnosno prebaciti na nekoga.

Nova godina Druga Kolumna strana škura turizma bura 15 21

19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK petak, 13. 22.listopada rujna 2023. 2023.

PONEDJELJAK, 22.1.

PETAK, 26.1.

Doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

UTORAK, 23.1.

Menu dana Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

Doručak dana

SUBOTA, 27.1.

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Doručak dana

Menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

SRIJEDA, 24.1. Doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja Menu dana Gregada Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

ČETVRTAK, 25. 1. Doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama Menu dana Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem Menu dana Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

NEDJELJA, 28.1. Doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama Menu dana Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

16 Vijesti

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

VITALAN DIO TRŽIŠTA RADA

Skoro dvije tisuće studenata prošle je godine radilo u turizmu: „Interes poslodavaca svake je godine sve veći“ Tko bi rekao da će u samo nekoliko godina Hrvatska od države u kojoj je nezaposlenost ogromna, a prilike praktički nepostojeće, doći do toga da je tema nedostatka radne snage već izlizana. Prošle sezone tisuće studenata je zasukalo rukave, zaradili su đeparac, ali i ‘zakrpali rupe’ problema nedostatka radne snage u uslužnim i ugostiteljskim djelatnostima. U prošloj, 2023. godini mogućnost rada uz posre- la, turističkim agencijama te poslovima vezanim dovanje student servisa Studentskog centra u Du- uz prihvat i otpremu putnika u zračnoj luci. Osim brovniku iskoristilo je 1700 studenata u redovnom ovih poslova dio studenata radi i na poslovima u statusu. Kako od 2018. godine i izmjene ‘Zakona o trgovini prehrambenim i neprehrambenim namirobavljanju studentskih poslova’ i izvanredni stu- nicama, građevinarstvu, računalnim uslugama te denti imaju pravo rada preko student servisa, uz drugim poslovima“, govori Marko Asić, voditelj stuuvjet da nisu u radnom odnosu ili ne obavljaju dje- dent servisa, Studentskog centra u Dubrovniku i latnost obrta, a osim toga preko student servisa ra- napominje kako je „dobra strana rada preko stude i maturanti u postupku upisa na visoka učilišta, dent servisa u Dubrovniku, što se ljetno razdoblje ukupno se dolazi do brojke od 1900 studenata ko- kad studenti imaju manje obveza na fakultetima, ji su u prošloj godini radili u Dubrovniku. poklapa s vrhuncem turističke sezone pa studenti Tih 1900 mladih osoba važna su karika prvenstve- u tom razdoblju mogu raditi i puno radno vrijeme“. no dubrovačkog turizma i svih onih djelatnosti koje Prema podacima koje iznosi Asić, od 1900 studesu turizmu okrenute. U doba izraženog nedostat- nata koji su radili njih je 1150 s područja Dubrovnika radne snage ‘rupe krpaju’ studenti i strani rad- ka što približno iznosi 60 posto. Od preostalih 40 nici. Poslodavci pak nerijetko za vrhunac sezone posto studenata najveći broj je iz drugih dijelova prvo biraju studente, a tek onda strane radnike. Ia- Dubrovačko – neretvanske županije, posebno Žuko su studenti limitirani kako obimom posla koje- pe Dubrovačke, Konavala i Dubrovačkog Primorga mogu i smiju raditi, tako i radnim satima te pla- ja, ali tu su i studenti iz drugih dijelova Hrvatske. ćom, oni su ipak poslodavcima često draži izbor jer „Manji dio studenata dolazi iz susjednih država te poznaju kulturu, jezik i užance, a to ih naravno iz- država Europske unije, koji također koriste mogućdvaja od onih koji dolaze iz drugih zemalja, kultu- nost rada preko student servisa za vrijeme studira, govornih područja... ranja ili boravka na međunarodnoj razmjeni u Hrvatskoj“, govori. PRIMARNO SU POTREBNI U TURIZMU „S obzirom na gospodarsku sliku našeg područja VIŠE NOVACA ZA NJIH MOŽE ZNAČITI logično je da su studenti najčešće angažirani na – PROBLEM! poslovima direktno ili indirektno vezanim uz turi- Iako su jedan od vitalnih dijelova tržišta rada u ljetzam. Veliki broj naših studenata u vrijeme turistič- noj sezoni, studenti ipak moraju paziti koliko su zake sezone radi u hotelima, ugostiteljskim objekti- radili, jer kod njih nije uvijek više – bolje. Naime, ako ma, tvrtkama koje se bave iznajmljivanjem vozi- bi prešli prošlogodišnji porezni limit od 3.185,38 eu-

U prošloj, 2023. godini mogućnost rada uz posredovanje student servisa Studentskog centra u Dubrovniku iskoristilo je 1900 studenata u Dubrovniku, od kojih je tek manji dio njih iz drugih gradova ili država.

Piše Petra Srebrović foto Patrik Macek/PIXSELL, Grgo Jelavić/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

Vijesti 17

ra njihovi roditelji izgubili bi pravo na poreznu olakšicu, što znači da državi na kraju godine moraju vratiti nekoliko stotina, pa i tisuća eura. „Prosječna cijena sata rada naših studenata u prošloj godini iznosila je 6,08 eura. Taj iznos značajno je veći od minimalne propisane satnice koja je u prošloj godini odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja iznosila 4,38 eura po satu. S obzirom na to da u 2024. godini minimalna satnica iznosi 5,25 eura očekujemo da će ove godine naši studenti Studenti su posebno traženi moći zaraditi još i više, što će im omogućiti održau ljetnim mjesecima vanje studentskog standarda u uvjetima inflacije i povećanja svih životnih troškova pa tako i troškova vezanih uz studiranje“, govori Asić i dodaje radom, ali i interes poslodavaca za njihovim ankako je otprilike 65 posto studenata ostalo ispod gažiranjem. praga od 3.185,38 eura koji je roditeljima omogu- „Samo prošle godine 850 poslodavaca koristilo je ćio da ih na svojim poreznim karticama vode kao usluge studenata uz posredovanje student seruzdržavane članove i ostvaruju olakšicu prilikom visa Studentskog centra u Dubrovniku. Svake goobračuna plaće. dine bilježimo povećan interes poslodavaca i veći „Ove godine je limit povećan na 3.360,00 eura, ali broj oglasa za posao, naročito pred ljetne mjeseako uzmemo u obzir povećanje minimalne stu- ce“, govori Asić i dodaje kako i studenti na taj nadentske satnice s 4,38 na 5,25 eura ili otprilike 20 čin stječu neophodno iskustvo, pa čak i ako njihov posto, ponovno će dolaziti do situacija da studen- studentski posao nije direktno u vezi sa studijem ti rade kraće nego što bi mogli. To je osim studen- i budućim zaposlenjem. tima koji ostaju uskraćeni za zaradu, i naravno nji- „Osim iskustva stječu i brojna poznanstva i vještihovim obiteljima koji uglavnom snose troškove ne, a poslodavci pronalaze kvalitetnu radnu snastudija, problem i poslodavcima koji usred sezo- gu u uvjetima nedostatka radnika, posebno u ljetne ostaju bez radnika u uvjetima nedostatka radnim mjesecima. Nije zanemariva pritom i mogućne snage kao ključnog problema prethodnih sezo- nost vrlo pristojne zarade koja studentima kasnina“, mišljenja je Asić. je služi za pokrivanje troškova školarine, ili stanarine ako studiraju van svog mjesta boravka, i druINTERES POSLODAVACA RASTE SVAKE GODINE gih troškova vezanih uz održavanje studentskog Voditelj student servisa kazuje kako je s obzirom standarda“, zaključuje voditelj student servisa Stuna brojke, vidljivo da postoji interes studenata za dentskog centra u Dubrovniku, Marko Asić.

Samo prošle godine 850 poslodavaca koristilo je usluge studenata uz posredovanje student servisa Studentskog centra u Dubrovniku, a interes je svake godine sve veći.

18 Sport

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

DOJMOVI S EUROPSKOG PRVENSTVA

Šef organizacijskog tima Alen Bošković: „Presretan sam što smo opet vidjeli bazen pun, osjetila se atmosfera koja je Gruž krasila desetljećima“ Vijest da će Dubrovnik, uz Zagreb, ugostiti Europsko prvenstvo u vaterpolu stigla je tek nešto malo više od mjesec dana prije samoga događanja. I dok su Dubrovkinje i Dubrovčani jedva dočekali nešto što će im razbiti siječanjsku depresiju, pred organizatorima se našao težak zadatak koji su više nego uspješno savladali “Vjerujem kako su svi oni koji su došli na bazen osjetili da je sve ovo što je napravljeno, vizualno i u nekom tom emotivnom dijelu, zbilja izgledalo onako kako je Dubrovnik zaslužio” Došlo je Europsko vaterpolsko prvenstvo i proš- no sam zadovoljan s obzirom na rokove, s obzirom lo, zapravo proletjelo, a dojmovi se još zbrajaju. na izazov koji smo imali ispred sebe i način na koAlen Bošković bio je na čelu organizacijskog ti- ji smo prezentirali Grad u jednom vrhunskom euma, a to iskustvo će mu definitivno ostati ureza- ropskom natjecanju. Vjerujem kako su svi oni kono u sjećanje. ji su došli na bazen osjetili da je sve ovo što je na„Vjerujem kako će svi oni koji su pratili ovo, uz sve pravljeno, vizualno i u nekom tom emotivnom dišto je bilo po lokalnim i nacionalnim medijima, pri- jelu, zbilja izgledalo onako kako je Dubrovnik zamijetiti da smo svi zadovoljni – od HVS-a, do LEN-a služio“, priča Bošković. kao glavnog organizatora i nas u Dubrovniku ko- Odaziva je svakako bilo. Sve tri utakmice Hrvatji smo bili sudomaćini prvenstva. Ono čime sam ske rasprodane su u rekordnom roku, pa se traja najviše zadovoljan je način na koji je Dubrovnik žila karta više. to odradio iz razloga što je sve ono što ste vidjeli „Ono na što svi moramo biti ponosni je dostojanna bazenu plod mladih Dubrovkinja i Dubrovčana stveni način navijanja, kako je Dubrovnik to odrakoji su kompletan produkcijski dio odradili u jako dio. Posebice zbog toga što su utakmice bile u pokratkom roku. Ako uzmemo sve to u obzir, izuzet- četku Europskog prvenstva, 4., 6., 8. siječnja, pa lju-

Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović/DD

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

Sport 19

di nisu odmah ni shvatili važnost tog jednog uvod- jeme odigravanja utakmice i nakon utakmice. Zbinog dijela zbog toga što je Hrvatska morala u Za- lja možemo reći da je Dubrovnik položio s najbogreb nastaviti natjecanje, a onda došla do samog ljim ocjenama i natjecateljski dio“, dodaje. finala. Bilo je jako interesantno kako je recimo pr- Ipak, na utakmici s Crnom Gorom došlo je do inva utakmica sa Španjolskom manje izazvala potra- cidenta na tribinama gdje su bili pomiješani cržnje ulaznica nego ova druga s Francuskom. Iako nogorski i hrvatski navijači, prvo prenesenog kao je puno atraktivniji protivnik Španjolska, dovoljno naguravanje. je reći da su obje momčadi završile u finalu. Tako „Nije čak bilo naguravanje nego verbalno dobacida je te zadnje dvije utakmice bilo meni puno te- vanje. Policija je reagirala promptno i oni su to sve že odgovarati na pozive - ima li karata?, nego sa- u kratkom roku smirili i nastavilo se dalje. Vidjeli mo gledanje i pripremanje utakmice“, govori Boš- ste i crnogorske reprezentativce koji su pozdraković uz smijeh koji je posebno ponosan na prizo- vili svoje navijače nakon utakmice, to je sve bilo re punog bazena u Gružu. baš dostojanstveno. Vjerujte mi da je gledati to u organizacijskom smislu uvijek zahtjevno zbog toga što se pripremate na sve moguće scenarije, ali DOSTOJANSTVENO PONAŠANJE NAVIJAČA onda kada vidite način na koji dubrovačka publi„Presretan sam što smo opet vidjeli Gruž pun, vjeka reagira… Ja sam se naježio zbog načina na korujem da su svi koji su vezani uz gruški bazen na ji su cijelu utakmicu ispratili od početka do kraja“, bilo koji način osjetili dio one atmosfere koja je Gruž krasila desetljećima. Vjerujem kako su svi kaže Bošković. osjetili da je ovo nešto što nužno treba Gradu, ta- Iako bi bilo idealno da je bilo više vremena, sve se kvi spektakli, utakmice, pune tribine i vjerujem da nekako uspjelo realizirati. Ipak, šef organizacije će se to nastaviti i na Jugovim utakmicama. Ono priznaje da bi ipak par stvari promijenio da je bina što sam posebno ponosan je način na koji su lo više vremena. dubrovački gledatelji popratili utakmicu s Crnom „Ono na čemu bismo više radili je sigurno taj markeGorom, od predstavljanja momčadi, intonacija hi- tinški dio onoga što je bilo na lokalnoj razini, možmni, izuzetno dostojanstvenog ponašanja za vri- da malo više izbrendirati, da se još podigne ta vid-

“Iz ove perspektive, svi govore kako je to super, ali bilo je zbilja izazovno, vjerujte mi. Ni mi nismo znali u što uskačemo!”

20 Sport

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Kratki rok za orga- ljivost događanja za vrijeme trajanja natjecanja. Bilo je jako, jako malo vremena, pa je sve ono što je nizaciju u Dubrov- trebalo raditi u dizajnu, pripremi i realizaciji promotivnih materijala moralo kasniti. Zbog toga jer niku su shvatili su svi čekali, sponzori, slične stvari. Onda se sve kao izazov i to ih je to napravilo nekako na brzinu, u zadnja dva dana, dodatno motiviralo, što je i logično jer kad imate dvije godine valjda a u funkcioniranju znate s kime ćete pregovarati, razgovarati i imate sigurno nekoliko mjeseci prije složenu kompletno Europskog vatertu marketinšku stranu. Jedino to bih, pričam sad o polskog prvenstva LEN-u, Hrvatskom vaterpolskom savezu i nama kao organizatorima, možda pojačao“, govori Bošković. u Gružu je sudjelovalo preko 200 PREKO 200 LJUDI ODREKLO SE SVOG ljudi SLOBODNOG VREMENA No priznaje kako ima i dobrih strana kratkog roka. „Zbog toga što morate na brzinu donositi odluke, rješavati stvari trenutno jer ako ne uspijete to riješiti, onda se neće dosta toga realizirati. Iz ove perspektive, svi govore kako je to super, ali bilo je zbilja izazovno, vjerujte mi. Ni mi nismo znali u što uskačemo! Ali eto, možda je to i bolje, kad je ovako kratki rok – uskočite u nešto, reagirate instinktivno. Srećom što u Gradu postoje ljudi koji su se spremni odreći svog slobodnog vremena za nešto što je društveno korisno i ovako kao što

je bilo na ovom natjecanju, iz perspektive nekoga tko je nosio organizaciju, ja sam presretan što takvi ljudi žive u Gradu i što imam sreću raditi s tim ljudima“, ponosno govori. Mnogi nisu ni svjesni koliki je zapravo tim ljudi koji je spremno prihvatio ovaj izazov. „Uključimo li i samu ceremoniju otvaranja, kao i montažu i demontažu i sve skupa, malo više od 200 ljudi. Što se tiče samih volontera koji su bili na bazenu, onog tima koji je radio uski dio zapisničkog stola, vođenja momčadi kroz media centar, press i sve ostalo… Tu je bilo preko 100 volontera i koordinatora. Kad govorim o volonterima, mislim na volontere Vaterpolskog kluba Jug, mislim na volontere koji su se javili na poziv vaterpolskog saveza i koordinatore DuMotiona. Pričamo o periodu od, ako se ne varam, 23 dana. Krajem prosinca smo počeli ulaziti na bazen i montirati stvari i svi ti ljudi su svo to vrijeme bili na bazenu i radili u više smjena. Puno je to ljudi, računajmo na ljude koji su montirali i demontirali fan zonu, koji su radili u produkciji, kao i oni koji su s Paolom i Linom odradili ceremoniju otvaranja. Došli su pomoćni suci, DJ-evi, glazbeni dio produkcije koji je cijelo vrijeme natjecanja morao sudjelovati u natjecanju s jingleovima koji su se puštali, press centar koji je radio cijelo vrijeme od 30. prosinca do 16. siječnja… Tako da je taj broj zaista nemali za grad poput Dubrovnika“, kaže Bošković. VJEČNO PITANJE MANJKAVE SPORTSKE INFRASTRUKTURE Na krilima prvenstva i živosti koju je unijelo u naš grad, mnogi bi rekli – ovako nešto bi se trebalo organizirati češće. Međutim, za to bi se definitivno trebalo uložiti u sportsku infrastrukturu. „Vidljivo je kako ovakav vid organizacije zahtijeva kvalitetnu infrastrukturu. Nitko se neće napraviti posebno mudar, pa ni ja, pa kazati da nam fali toga. Svi vidimo da nam toga fali. Onda kad se dogode ovakva natjecanja, svi kažu – uh, kako je to bilo dobro! Za tako nešto treba biti konsenzus svih nas. Nije to pitanje želimo li mi nešto iz sporta kao djelatnosti napraviti, neku sportsku dvoranu ili još jedan bazen, atletsku stazu… To treba biti konsen-

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

Sport 21

„Vjerujem da bi ulaganjem u sportsku infrastrukturu svi vidjeli što ustvari sport kao djelatnost može i koji su kapaciteti sporta. Doć će vrijeme za to, kreće se malim koracima”

zus kompletnog društva i vjerujte mi da bi Dubrov- „Vjerujem da bi onda svi vidjeli što ustvari sport kao nik dobio jednu novu dimenziju, da biste sigurno djelatnost može i koji su kapaciteti sporta. Doći će imali natjecanja koja bi cijelu zimu punila Grad ili vrijeme za to, kreće se malim koracima, pa i ako sucijelo ljeto. Pričamo o nečemu što je vidljivo kroz tra budemo imali sportsku dvoranu, vjerujem kako aktivni turizam, kroz projekte koje preko DuMoti- će sljedeći koraci biti infrastruktura koju sam već ona radimo, a i s ostalim klubovima u predsezoni spomenuo – od atletske staze, nogometnog stai posezoni. Tako da, nužno nam treba toga, ne sa- diona, do još jednog bazena. To bi sve imalo svomo zbog organizacije, nego zbog toga što mladi je koristi. Dubrovnik to može i vjerujem kako će jaljudi ne mogu zadovoljavati neke standarde koji ko brzo doći vrijeme kad ćemo ti sve imati i pričati su uobičajeni u sportskoj djelatnosti, pa nema tih o nekim drugim natjecanjima koja će se događatreninga u određenim trajanjima od sat i pol vre- ti u gradu. Ja sam veliki optimist i kao sportaš bio, mena, nego je sve smanjeno na 45-50 minuta po a i kao čovjek inače, uvjeren sam da je grad sprenekom terminu“, iskreno govori Bošković i doda- man i ima kvalitete i kapacitete za tako nešto naje da Dubrovnik ima genijalnu povijest i dobru kli- praviti“, kaže Bošković. mu te da je uvjeren da bi ulaganje u sportsku in- U svakom slučaju, organizacijski tim zaista je isfrastrukturu donijelo težinu i dimenziju u turis- punio očekivanja, a i premašio ih, što se tiče Eutičkom smislu. ropskog vaterpolskog prvenstva u Dubrovniku, a jedina žalost je, osim osvojenog srebra, što se finale nije održalo u Gružu. „Sportski gledajući da, ali organizacijski – neka su bili gore! Tko bi preživio upite za karte“, uz smijeh zaključuje Alen Bošković.

22 Intervju

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Žarko Dragojević, svestrani umjetnik

‘Dao sam otkaz, iako imam kredit za stan, ali ne bojim se’ Žarko Dragojević predstavlja svoj prvi roman te album koji je probrao mnoge fenomenalne kritike Žarko Dragojević široj dubrovačkoj javnosti najpoznatiji je kao bivši glasnogovornik Kazališta Marina Držića, no prije svega, on je svestrani umjetnik. Sa svojim bendom Embassy 516 prošle je godine objavio album Trans. za Geenger Records koji su mnogi glazbeni kritičari uvrstili u svoje izbore kao jedan od najboljih domaćih albuma izdanih lani. Predstavljanje glazbenog uratka dubrovačkoj publici dogodit će se 24. siječnja u 20 sati u teatru, a samo dan prije, 23. siječnja Dragojević će imati i promociju svog prvog romana Prolaz na jugoistok u Art radionici Lazareti u 19 sati, što hoće reći da je više povoda za naš razgovor. Gdje sad radite nakon odlaska iz Kazališta Marina Držića? Freelancer sam, nemam stalno zaposlenje osim osnovne prijave preko udruge Audiovizualni centar Dubrovnik proteklih mjeseci. Nedavno mi je završio vanjski angažman na Dubrovačkom zimskom festivalu gdje sam radio kao koordinator programa & PR-a. Inače, KMD sam napustio krajem rujna i sad radim kao slobodnjak pretežno na projektima nezavisnog sektora, ali također i za institucije te privatnike koji ponude kvalitetnu suradnju. Starije generacije će reći da to baš nije racionalan potez. Napustiti stalno radno mjesto i sigurnost koje ono donosi. Plus kredit za stan još šest godina (smijeh). Ne želim živjeti u strahu, nego kako me srce vodi. Ne bojim se posla i rada, nikada to nije bilo upitno - a sada ću imati malo više kontrole odabira projekata u kojima želim biti prisutan. Znači klasično radno vrijeme vam nije ostavljalo dovoljno prostora za kreativnost?

U dubrovačko kazalište sam i došao preko glazbe. Kada sam se nakon završetka fakulteta u Zagrebu vratio u Dubrovnik, nisam znao kamo će me život odvesti. Tadašnja ravnateljica Jasna Jukić pitala me bi li sudjelovao na produkciji predstave “Bastion”, ja sam pristao, pa sam nakon toga odradio pripravničkih godinu i pol dana, te se tako upoznao s funkcioniranjem teatra i ostao. Na kraju spletom okolnosti zadržao sam se 11 godina, ali čitavo to vrijeme nisam prestao raditi muziku, bilo s bendom, bilo autorski. U KMD-u sam radio kao voditelj ureda prodaje i odnosa s javnošću, a glazbu za predstave počeo sam ponajviše skladati tek tijekom pandemije kada smo štekali s financijama i nismo uzimali vanjske suradnike. S vremenom sam se, kako vidite, aktivirao na jako puno strana i shvatio sam da ne mogu sve stizati. Da, skladate glazbu, pišete romane, organizirate koncerte, a vodite i emisiju Kulturni razgovori na DUTV-u. Sve iziskuje vrijeme. Upravo to. Stoga sam odlučio krenuti u malo manje sigurne vode (smijeh). Nudim se rado kao vanjski suradnik za usluge PR-a, organizacije, logistike i produkcije ako kome treba (smijeh). Sličan posao sam radio i na netom završenom jubilarnom 10. Dubrovačkom zimskom festivalu. Mislim da smo sve skupa odradili odličan posao, od čelnih ljudi Grada Dubrovnika i TZ-a pa do svakog pojedinca koji je bio uključen kroz kulturne ustanove, gradske tvrtke, udruge i dalje od tog. PR vam je struka. Zašto je ne upotrijebite za Embassy 516? Ne želite nikoga vući za rukav? Ili? Embassy smo 2005. godine pokrenuli Tomislav Kličan i ja kao klinci koji su došli iz totalnog undergro-

‘Embassy smo 2005. godine pokrenuli Tomislav Kličan i ja kao klinci koji su došli iz totalnog undergrounda. Bez klasičnog muzičkog obrazovanja, imali smo volju i počeli svirati s tri akorda. Od samog tog početka pa sve do danas, htjeli smo ostati vjerni svojim idealima, ne prodati se nikome. Uzor su nam i onda i danas bili autori kojima se glazba nikad relativno nije financijski isplatila’

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

unda. Bez klasičnog muzičkog obrazovanja, imali smo volju i počeli svirati s tri akorda. Od samog tog početka, pa sve do danas htjeli smo ostati vjerni svojim idealima, ne prodati se nikome. Uzor su nam i onda i danas bili autori kojima se glazba nikad relativno nije financijski isplatila. Radili su to iz čiste ljubavi i gušta, pa ako je publika to ‘kupila’, bilo je iz iskrene podrške i zajedničkog osjećaja pripadnosti. Naša vizija je bila da bend nikad ne smijemo zatrovati komercijalnim notama i mainstreamom, iako znam po kojoj smo matrici mogli ‘uspjeti’. E sad, poanta priče jest kako tko definira uspjeh. Je li teže bendu ‘uspjeti’ danas, kada se na internetu od šume ne vidi stablo ili prije 20 godina kada je postojao uski kanal diskografskih kuća koji je odlučio što ide u objavu, a što ne? Što se tiče same tehnologije i mogućnosti snimanja, danas je puno lakše. S boljim mobitelom mogu se snimiti odlične demo snimke što je nekoć bilo nezamislivo. Trebao je studio, trake, svašta nešto. Što se tiče probitka i prepoznatljivosti smatram da je danas puno teže. Vrlo je teško istupiti iz te mase. Svi su kao jako osviješteni, ali istovremeno se boje rizika i potencijalne greške, pa je sve nekako unificirano, zaglavljeno. Ako se takav netko pojavi,

Intervju 23

govorim o mlađim generacijama, vrlo brzo postane predmet ismijavanja. Danas nema ni subkultura kao nekad, sve se brzo prežvače, dosadi, površno je… Gdje vam bend održava probe? Posljednjih nekoliko godina u udruzi Podroom TUP u prostoru Ivice Glunčića (inače član Embassyja), Srđana Petrica, Ivana Jakića i ostalih. Oni su bili među prvima koji su uopće došli u TUP. Prije toga smo svirali u Udruzi mladih Orlando, u prostorima Stare bolnice. U Dubrovniku nema previše mladih alternativnih bendova. Koliko je uzrok tome turizam i AirBnB? Prije su bendovi svirali po garažama i sličnim prostorima, a danas se sve iznajmljuje. To nije samo problem u Dubrovniku, nego i u Splitu, Zagrebu, Berlinu… Više nigdje nema napuštenih atomskih skloništa, ni skvotova gdje su bendovi nekoć svirali. Sve što se moglo, iskomercijaliziralo se. U Dubrovniku je možda taj čitav proces primjetljiviji nego primjerice u Novom Zgarebu, ali on se svuda događa. Inače, dobra stvar u Zagrebu je ta što se na dvije, tri lokacije može iznajmiti prostor za sviranje po satu.

‘Šibenik je stvarno sjajan primjer kako se može. Baš smo nedavno svirali u tamošnjem klubu Azimut koji je vrlo važan faktor te scene. Ja priželjkujem da se nešto slično dogodi i Dubrovniku, a da bi se dogodilo mora se sve posložiti na svoje mjesto. Što se tiče moje uloge u svemu tome, mogu samo reći da imam volju razvijati nezavisnu scenu’

‘Nadam se da će Dubrovnik krenuti putem Šibenika’

24 Intervju

‘TUP je zaista zadnji prostor gdje se kreativnost i kultura mogu odvijati. Naravno postoje interesne skupine koje sigurno smatraju da je TUP bolji za nešto drugo, ali to je zapadni kapitalizam. Vi i ja, koji smo umjetničkog razmišljanja, smatramo da tamo treba biti kultura, a neki gospodarstvenik ima drugačiju viziju’

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Spomenuli ste Staru bolnicu. Zašto je tamo program zamro? Ne znam dovoljno detalje, znam da udruga i dalje funkcionira te da tamo probe imaju razni bendovi, uostalom i jedan od najpoznatijih pop-rock bendova u regiji - Silente. Eh, sad zašto nema više programa... Uvijek mora postojati ekipa koja ima volje i koncentracije izgurati nešto, imati kvalitetnu logistiku. Svi se vraćamo u prvo desetljeće 21. stoljeća i govorimo kako je onda bilo svakakvih događaja. To jest istina, ali vremena su se promijenila. Onda se to dosta organiziralo gerilski, (polu)ilegalno, sjetimo se samo elektronskih partyja. Danas za sve treba puno više papirologije. Vi ste organizirali dosta koncerata? Da, u posljednjih 15 godina organizirao sam zbrojeno skoro stotinu koncerata u Lazaretima, Orlandu, kinu Slavica, pa čak i Kazalištu te na brojnim drugim lokacijama. Nikad nisam ni lipe zaradio od sve te organizacije, nego sam smatrao da je to moj obol nezavisnoj sceni i da će se kad tad vratiti u drugom obliku. Međutim, meni je to nešto prirodno i nikad mi nije bilo opterećenje. Nemojte se ljutiti što vam ovo govorim, jer se kosi s vašom kreativnošću, ali ja vas vidim kao neku osobu koja bi bila u stanju odvesti Dubrovnik na put Šibenika. Tamo je alternativna scena strašno jaka, iza svega stoji Grad Šibenik, na tvrđavi svetog Mihovila odvijaju se spektakularni koncerti. Biste li se vi prihvatili nečeg sličnog u nas da vam dođe neka ponuda iz Grada Dubrovnika? Šibenik je stvarno sjajan primjer kako se može. Baš smo nedavno svirali u tamošnjem klubu Azimut koji je vrlo važan faktor te scene. Ja priželjkujem da se

‘Dio društva će u budućnosti prakticirati minimalizam, a drugi materijalizam’

nešto slično dogodi i Dubrovniku, a da bi se dogodilo mora se sve posložiti na svoje mjesto. Što se tiče moje uloge u svemu tome, mogu samo reći da imam volju razvijati nezavisnu scenu. Da bi se nešto pokrenulo, nije dovoljno samo deset osoba koje će pratiti Grad Dubrovnik, nego se u cjelokupnoj zajednici mora pojaviti želja za razvijanjem u tom smjeru. U Šibeniku se čini kao da se iskorak naglo dogodio, ali on je plod dugogodišnjeg rada koji je započeo još s festivalom Terraneo 2011./12. godine, a na kojem je i Embassy nastupao. Kada pričamo o Azimutu i Hrvoju Jelkoviću, prije svega se moramo sjetiti tog kratkog, ali mitskog Terranea. Ista stvar je s Matom Škugorom ili Vedranom Menigom koji su rođeni Šibenčani, plus još nekolicina ljudi, da ih sad ne nabrajam. Svi su oni još prije deset godina bili pokretačka snaga iz koje se izrodio Šibenik kakvog danas znamo, odnosno gdje nastupaju veliki svjetski bendovi. Spojila se energija na svim razinama, ne samo politike, nego prije svega građana koji su podržali taj smjer. Spomenimo samo udrugu Kolektiv 4B pri Azimutu koja okuplja razne umjetnike ili Ship festival koji su upravo 2023. pokrenuli Mirko Burazer i njegova sjajna ekipa iz We Move Music Croatia. Vjerujem da se jedan dan slična priča može dogoditi Dubrovniku ili pretočiti iz Šibenika južnije. U TUP-u? TUP je tako zamišljen. Imam veliku vjeru i nadu da će se razvijati upravo u tom smjeru. Hoće li se dogoditi i hoće li se putem nešto uplesti, ostaje za vidjeti. Inače, TUP je zaista zadnji prostor gdje se kreativnost i kultura mogu odvijati. Naravno, postoje interesne skupine koje sigurno smatraju da je TUP bolji za nešto drugo, ali to je zapadni kapitalizam. Vi i ja, koji smo umjetničkog razmišljanja, smatramo da tamo treba biti kultura, a neki gospodarstvenik ima drugačiju viziju. To je jednostavno tako, nije to u suštini ni crno, ni bijelo. Koliko vam je dugo trebalo da napišete roman? Tamo 2017. godine opet sam se okrenuo pisanju kojeg sam dugo zanemarivao. Uvijek sam imao sklonost pisanoj riječi, još od osnovne škole. Glazba i pisanje odavno su bili dio mene, ali u datom periodu života muzika je prevladala. Staša Aras je te 2017. godine održala radionicu kreativnog pisanja, došao sam je podržati kao dragu kolegicu, a na kraju mi je rekla da sam pravi skriboman i da moram pisati. Tako da mi je ona opet posijala sjeme za izražavanje kroz riječi. Započeo sam svoj prvi roman, ali nisam bio zadovoljan, pa sam ga bacio (smijeh). Onda sam se okrenuo novom uratku i sjeo pisati kroz 2018. i 2019. Ta priča u romanu je bliska mom životu. Naravno da pišem o onome što mi je poznato: lokacije, ljudi, situacije…, tako da novinar Filip, glavni lik romana prolazi dobar dio onoga što sam i sam prošao. Roman sam završio 2020., ali došla je pandemija, pa se na kraju sve odužilo, a lektorica Ivana Grkeš još mi je jednom popeglala tekst. Ilustraciju na naslovnici radio je Igor Jurilj. Roman je u iz-

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

‘U svim aspektima društva vlada jedna ogromna polarizacija, i u političkom, i u ekonomskom, i u ljudskom smislu. Ljudi će težiti jednome ili drugome i prema tome će odabirati prijatelje i životne situacije. S jedne strane će biti ljudi koji će se okrenuti starim vrijednostima i prakticirati minimalizam, a s druge strane će biti oni okrenuti materijalnom i raznim distrakcijama’

Intervju 25

‘Koncerta je u prošlosti bilo više, jer su bili (polu)ilegalni’

danju Art Radionice Lazareti i Audiovizualnog centra Dubrovnik, a tiskanje je podržao UO za kulturu i baština Grada Dubrovnika 2023. godine. Na koji način pišete? Čekate inspiraciju pa onda u hipu prospete na papir ili svaki dan disciplinirano sjednete, pa se iz toga nešto izrodi? Ne trebam čekati inspiraciju, uvijek se nešto izrodi. Tako je i s glazbom, i s pisanom riječi. Važno je jedino biti organiziran, bolje rečeno fokusiran. Danas je u svoj toj tehnologiji lako izgubiti fokus, to najbolje vidimo na djeci koja nisu u stanju poslušati cijeli album, čak ni pogledati nogometnu utakmicu. Stoga kada nešto stvaram, uvijek maknem mobitel da mi ne odvlači pažnju. Dok mi sada pričamo, sigurno mi je došlo pet, šest poruka, ali neću ih sada ni gledati, ni odgovarati, jer sam fokusiran na razgovor. To je najvažnije. Mislim da bi djeca u školama trebala učiti baš o toj organizaciji ‘života’, možda u sklopu predmeta medijska pismenost. Također, zapisujem skice u raznim situacijama, posebno kad nešto čekam ili sam, recimo, u avionu, pijem kafu negdje ili slično. Također i na putovanjima, pa tako razne lokacije spominjem i u romanu. Znači u vašem uratku ima elemenata romana ceste. Da. Put je stanje, ne samo fizički, nego prije svega mentalno. Puta se ne treba bojati, nego samo krenuti. Put je i ovo sada što sam napustio stalni posao. U posljednje vrijeme puno ljudi je krenulo s trčanjem, planinarenjem, bicikliranjem, idu na Camino… Iako su to fizičke aktivnosti, riječ je ponajprije o mentalnim procesima. Ja sam sličan proces prošao treniranjem vaterpola koje je trajalo punih 12 godina. Kasnije su taj vaterpolski put zamijenili drugi putevi. Treba ih prigrliti, veseliti im se.

Živimo u doba tehnologije, interneta, društvenih mreža. Sve je instant kultura. Kao što ste rekli, rijetko tko može pogledati utakmicu, poslušati album, pročitati knjigu… Nitko nema koncentraciju za ništa. Kako vidite svijet za pet do deset godina? Hoće li se ljudi okrenuti nekim prošlim vremenima, retro ponašanju ili će sve postati još luđe? Mislim da će biti dvije krajnosti, bez sredine. U svim aspektima društva vlada jedna ogromna polarizacija, i u političkom, i u ekonomskom, i u ljudskom smislu. Ljudi će težiti jednome ili drugome i prema tome će odabirati prijatelje i životne situacije. S jedne strane će biti ljudi koji će se okrenuti starim vrijednostima i prakticirati minimalizam, a s druge strane će biti oni okrenuti materijalnom i raznim distrakcijama. Možda će biti teže boraviti u tom društvu, ali će se donositi čišće i jasnije odluke. Pojedinac koji shvati koje su njegove istinske vrijednosti, bit će sretniji. Nečije vrijednosti bit će umjetnost, priroda, zimsko kupanje, a od nekoga drugoga deset auta, pet nekretnina i skupocjena putovanja. Identiteti i pripadnost su posebna priča. Ja osobno smatram da nisam ni glazbenik, ni pisac, ni ništa od ovoga što radim. To je samo produžena ruka moje osobnosti, nadogradnja, nikako moj identitet. Vidimo se na promociji knjige i koncerta. Promocija romana “Prolaz na jugoistok” je 23. siječnja od 19 sati u prostorima Art Radionice Lazareti uz slobodan ulazak, a koncert Embassy 516 uz goste Klapu Kaše i gudački kvartet te otvorenje izložbe Igora Jurilja (Yellow Yuri) je u Kazalištu Marina Držića 24. siječnja od 20:00 sati. Cijena ulaznice za koncert je osam eura i dostupne su na blagajni teatra ili online na www.ulaznice.hr

26 Kolumna

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Šutnja je zlato Naš novi nabildani ministar gospodar- svojevremeno je ovaj ministar (iako nije stva je nepunih mjesec dana od imenova- doktor) predsjedniku države ustvrdio dinja na tu funkciju, imenovan i članom Glav- jagnozu bipolarnog poremećaja, što se ne skupštine društva INA, zatim članom smatra ozbiljnom bolešću, a ministrova Skupštine društva Hrvatska elektroprivre- ‘dijagnoza’ je tek nečija privatna seksualda te članom Skupštine društva Janaf – Ja- na sklonost, a ne bolest. Pa tako ni uvreda! dranski naftovod. Javnost se čudi, gdje se I što je tu onda uvredljivo? Bilo bi uvredovaj stručnjak dosad krio. Država je dav- ljivo da im se reče da su ono - što nisu. no mogla procvjetati s takvim gigantom, Da su hetero! Je li falio general Rojs, kad kažu neki uvjereni da će ovaj nadčovjek je jedanput reko: budi muško i priznaj da sigurno briljirat na svim tim funkcijama. si gej? Ako je Herkul mogo obavljat dvanaest Zadnji simbol dubrovačkog i hrvatskog poslova, može i naš novi ministar gospo- pomorstva, brodarska kompanija ‘Atlantdarstva. ska plovidba’, kažu, mijenja ime i adresu A onda je, onako od vragova ili možda iz i plovi prema Zadru. Njezini brodovi neće ljubomore, bivši HDZ-ov ministar Milino- više vijorit bandijeru sv. Vlaha, niti će truvić iz Like, objavio polugole slike sebe i bit prilikom prolaska blizu gradskih minovog ministra. Suptilno zavodeći premi- ra, kako se to radilo još od vremena Rejera, mamio ga je da ih usporedi. Jedan publike, kad smo imali vlastito brodovlje doktor i stranački odmetnik, drugi prav- i valutu. Mlecima i Turcima i Srbima usprnik i ministar! Mišići im podjednako za- kos. Sve do novijih vremena, kad smo se mamni, a za onaj najvažniji mišić, gaćica- svih riješili i izborili za samostalnu državu. ma skriven pogledu, tvrde znalci, Ličani A to nas je bome koštalo, ne samo života su u prednosti. branitelja, nego i najboljih hotela, agenZa ovu provokaciju novinari su za komen- cija, tvornica, banke, a sad eto i Atlantske. tar pitali predsjednika države. On se na- Hrvatska opozicija tvrdi da su to zasluge ivno uhitio na baketinu, pa mu je izletje- onih čije se porijeklo imovine ne smije islo da je bivši ministar time otkrio kako je pitivat, a koji su uživali zaštitu struktura i novi ministar- gej. u onoj, i u ovoj državi. Ali to su naravno pitanja osobne intime i Nego, kad smo već u ovoj državi, naš Grad on ne bi nikako htio o tome. Eto. bi prvi u Hrvatskoj mogo zabranit nove Uvjereni da je predsjednik ovim perfid- apartmane, ali i ukinuti 30 posto postono bacio kost, kako bi se na desnici me- jećih apartmana, najavio je HDZ-ov građusobno poklali, mnogi političari, pa čak donačelnik. i predsjednik SDP-a, kritizirali su njego- Sve to zahvaljujući novom Zakonu o turizvo spominjanje ministrove seksualne ori- mu, poznatom po radnom nazivu - upravjentacije. A nakon neprospavane noći, ne- ljanje destinacijom. spretni lički doktor je ponudio podršku Ili ti ga, naški rečeno, upravljanje životibivšem stranačkom ‘drugu’ zbog razot- ma građana svoga grada, većini kojih je krivanja njegove tajne koja je zaprijetila najam postelja jedina moguća djelatnost. urušavanju samih temelja jedine nam do- Isti zakon ne smanjuje hotelske kapacimovine. tete. Već su izdate brojne dozvole za gradPriprosta javnost ne razumije kako su ovi nju i rekonstrukciju hotela inozemnih vlanaši ponosni sugrađani željni promocije, snika koji će onda sami upravljat destinapa čak organiziraju i povorke, a vrijeđaju cijom, ali i iznošenjem vreća solada iz zese kad ih se reče da su gejevi. Osim toga, mlje. Tako će se istovremeno riješit i pro-

blem uvoza radne snage, dajući šansu sad već uvježbanim gradskim gospođama da umjesto služenja gostima u vlastitim kućama, budu sluge gazdama hotelskih kuća. Ili ako više vole, mogu služit inozemnim vlasnicima brojnih apartmana od kojih, kažu, samo jedan Čeh ima 52. Zamisli kako tek taj upravlja destinacijom!? Vlada je u Sabor uputila izmjene Kaznenog zakona kojim se uvode nova kaznena djela - teško ubojstvo ženske osobe te neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Prva izmjena je o teškom ubojstvu žene. Dosad je kvalifikacija teškog ubojstva vrijedila za oba spola isto. Sad ženski život više vrijedi od muškoga. Nota bene, može bit da i vrijedi, bolje nego da su drugotne, ali javnost ne shvaća poantu; radi li se o slučaju kad ubojica koristi osobito teški predmet prilikom ubijanja ili kad ubija tešku žensku osobu? Druga izmjena se tiče kaznenog djela neovlaštenoga otkrivanje lopovluka velikih igrača. Predsjednik HND-a tvrdi da premijer već godinama ima ambiciju da bude glavni urednik svih medija. Zato vlada primjenjuje Staljinovu tezu – nema informacija, nema problema. Bez brige novinari, nećete vi odgovarat, nego oni koji vam odaju informacije. Dosta im je više da nas kradu i da mi to doznajemo. Sad žele krasti na miru, kako Bog zapovijeda.

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

/23

28 Fotogalerija

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Darinka, Nadin i Ranka - zajedno rade, ali se katkad sretnu i vanka

Lejla, Asia, Selmir i Eman - lijepo je obiteljski izaći, makar dan bio i prohladan

Stevo i Miho - Dubrovčanin iz Australije i Japanka iz Pariza bez problema komuniciraju, engleski se odlično govori i razumije

Semir, Andrea i Damir - ljubav, međusobno razumijevanje i uvažavanje i duši donosi mir

Vinko, Ivo i Branko - jedva se dočekaju dani za odjenuti tanko

Sara, Vivi i Marijo - i ljubimac je spremno pozirati htio

Fotogalerija 29

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nenad i Petar - u najuspješnijim danima NK GOŠK - Jug s veseljem i srčano su nogomet zajedno igrali nekad

Mira, Nera, Noemi i Lovro - kad zajedno prošetaju tri generacije baš je dobro

Nada, Kim, Kris i Tea Viktoria - u albumu će slika none i unučica sa Dubrovačkog zimskog festivala ostati vazda

Marina i Marija - prijateljstvo pravo ih veže bolje nego sila teže

Marko, Doris i Franica djevojčica je najsretnija kad pomaže gurati i vlastita kolica

Marta i Viktorija - kolegicama je zajednički slobodni vikend prava uživancija

30 Priče o moru i brodovima

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

MEĐU NAJVJERNIJIM POSJETITELJIMA

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

‘ARGONAUT’ Bio je naš stari znanac, u zadnji momenat je spašen od rezališta, posljednji put nam je stigao 1990. godine Jednom je od rezališta spašen u posljednjem trenutku, ali drugi put mu, nažalost, nije bilo pomoći

Julius Forstmann, bogati američki trgovac tekstilom, dao je 1929. na navozima brodogradilišta Krupp Germaniawerft Kiel (današnji HDW Howald Deutsche Werft) izgraditi luksuznu jahtu imena ORION. Bila je teška 4007 bruto tona, duga 93 i široka 14,2 metra. Dva diesel pogonska stroja ukupne snage 2686 kW omogućavale su joj preko dvije propele plovidbu brzinom od 13 čvorova. Nakon što je deset godina ugošćavala vlasnika i njegovu obitelj te brojne poslovne partnere i prijatelje, jahtu je Forstmann krajem 1940. predao američkoj ratnoj mornarici (US Navy). SJEDIŠTE ZAPOVJEDNIKA AMERIČKE ATLANTSKE FLOTE Tijekom Drugog svjetskog rata je plovila pod imenom i oznakom USS WIXEN (PG-53). Dobro naoružana topovnjača je bila sjedište zapovjednika američke atlantske flote i uglavnom je plovila uz obale i mora između New Yorka i Kariba. Vojna karijera USS VIXEN-a je završila 24. svibnja 1946. kada je raspremljena i otpuštena u pričuvni sastav tijela ‘War Shipping Administration’. Prodana je u siječnju sljedeće godine panamskom brodaru Pacific Cruises Line za kojega

Argonaut (kartolina)

pod imenom ORION plovi punih sedamnaest godina na održavanju brojnih putničkih pruga u Srednjoj Americi, a povremeno je poduzimao i turistička kružna putovanja.

ORION je u jesen 1964. godine bio raspremljen, da bi na putu za rezaliSPAŠEN OD REZALIŠTA U POSLJEDNJEM šte bio spašen u TRENUTKU ORION je u jesen 1964. godine bio raspremljen, posljednjem treda bi na putu za rezalište bio spašen u ponutku kada je neosljednjem trenutku kada je neočekivano pronađen novi kupac - grčki brodar Epirotiki Li- čekivano pronađen nes. Preuređen u brod za kružna putovanja novi kupac - grčki i prihvat 170 putnika u komforne 84 kabine, brodar Epirotiki pod imenom ARGONAUT započinje ploviti na krstarenjima Sredozemljem u proljeće slje- Lines.

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

Priče o moru i brodovima 31

Argonaut (kartolina)

Argonautova kružna putovanja

lazi u grad tri do pet puta godišnje, uglavnom u proljeće i najesen, sve do 26. kolovoza 1990. kada je posljednji put digao sidro i više se ovamo nikada nije vratio. Nakon što se u 26 godina, na ukupno 67 registriranih uplovljavanja, neumorno sidrio pred gradskim mirima, svrstali smo ga među najvjernije posjetitelje grada.

Redovito je dolazio u grad tri do pet puta godišnje, uglavnom u proljeće i na jesen, sve do 26. kolovoza 1990. kada je posljednji put digao sidro i više se ovamo nikada nije vratio. Nakon što se u 26 godina, na ukupno 67 registriranih uplovljavanja, neumorno sidrio pred gradskim mirima, svrstali smo ga među najvjernije posjetitelje grada.

deće godine, a u prvim plovidbama dolazi u Dubrovnik. ARGONAUT se zbog nastupajuće dubrovačke Na sidrištu pored otoka Lokrum se usidrio ratne kataklizme sklonio iz nesigurnih voda 16. lipnja 1965. godine u 12:45. Nakon što su pa je plovio uglavnom Egejskim morem gdje putnici imali oko tri sata za obilazak grada se zadržao sve do 1995. Te je godine promii okolice, otplovio je dalje prema Veneciji u jenio vlasnika (panamsko-egipatski Memnon 16:30 sati. U programu “Voyage into Antiqui- Cruises), ali i ime u REGINA MARIS. Nakon što ty” u organizaciji Donald L. Ferguson Cruise, je sa sve manje uspjeha plovila u najmu njes polaskom iz Pireja ARGONAUT šezdesetih mačkog Phoenix Reisena na kružnim putovagodina posjećuje luke Gytheion, Pylos, Kata- njima oko Egipta, uglavnom među lukama u kolon, Itea, Krf, Kotor, Dubrovnik, Korčula, Na- Crvenom moru, REGINA MARIS je krajem 2001. pulj, Tunis, Sousse, Tripoli, Heraklion, Rodos, konačno raspremljena u egipatskoj AleksanMarmaris, Kos, Patmos, Kusadasi, Dikili, Ca- driji gdje je ostala ležati sljedeće tri godine. nakalle, Istanbul, Samothrace, Athos, Skyros, Još je samo privremeno dobro poslužila za Skiathos, Volos, Tinos, Mikonos, Delos, Paros, smještaj sudionika i posjetitelja Ljetnih OlimSantorini, Naufplion, Hydra, Poros i Aegina. pijskih Igara u Ateni 2004. nakon čega je prodana turskim rezalištima brodova. Doplovila POSLJEDNJI PUT JE U DUBROVNIKU je u rezalište brodova Aliaga 2. prosinca 2004. BIO 1990. GODINE gdje je početkom sljedeće godine izrezana u ARGONAUT sljedećim sezonama redovito do- staro željezo.

Argonaut na sidrištu pored otoka Lokrum

32 Crna kronika

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

U STANU PRONAĐENE ŠPRICE I AMPULE

Uhićena zdravstvena djelatnica, izdavala recepte za lijekove koji pacijentima ne trebaju Hrvatska državljanka u dobi od 28 godina je osumnjičena za kaznena djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave i zlouporabu položaja i ovlasti, obavijestila je policija. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičena, kao zdravstvena djelatnice zdravstvene ustanove s područja Dubrovačko-neretvanske županije, izdavala recepte za pacijente čije zdravstveno stanje ne indicira pisanje tog lijeka, a radi se o lijeku koji se nalazi na popisu droga i lijekova koji sadrže psihotropne tvari. Isto tako je utvrđeno da je u kartone pacijenata upisivala netočne podatke o izdanim lijekovima prilikom pregleda u ordinaciji.

NEOVLAŠTENO PEGLJANJE KARTICE

Mladić radio u butizi, preko aplikacije pronevjerio preko 13 tisuća eura

Temeljem naloga županijskog suda u Dubrovniku obavljena je pretraga stana kojim se osumnjičena kori- Dovršenim kriminalističkim istraživasti kada je pronađeno više recepata njem policijskih službenika Službe krina tuđe ime, više iskorištenih šprica, minalističke policije Policijske uprave praznih bočica i ampula lijekova te vi- dubrovačko-neretvanske 25-godišnji še lijekova koji se nalaze na popisu hrvatski državljanin se sumnjiči za kadroga i lijekova koji sadrže psihotro- zneno djelo pronevjere preko 13 tisupne tvari, stoji u priopćenju policije. ća eura. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni, od početka siječnja do sredine veljače 2023. godine, kao zaposlenik uslužne trgovine u Dubrovniku odgovoran za prodaju i naplatu proizvoda koje trgovina nudi, te pohranu gotovine u blagajnu i sef trgovine, uz pomoć za sada nepoznate osobe, neovlašteno izvršio 343 ručne kartične transakcije.

Utvrđeno je kako je osumnjičeni, koristeći aplikacije za daljinsko upravljanje i administratorske lozinke koje je dobio od spomenute nepoznate osobe, usluge i proizvode koji se prodaju u trgovini, najčešće novčane bonove, kroz prodajni sustav trgovine provlačio kao artikle koji su plaćeni kartično pri čemu je unosio izmišljene brojeve bankovnih kartica, a koje trgovina kasnije nije mogla naplatiti. Osumnjičeni je dio tako dobivenog gotovinskog novca zadržavao za sebe, a novčane bonove je prodavao ili koristio za klađenje, stoji u priopćenju policije.

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

Ime sekcije 33

POLIKLINIKA MARIN MED – ZNAČAJAN NAPREDAK DIJAGNOSTIKE U DUBROVNIKU

IMAMO NOVU MAGNETNU REZONANCIJU sa novim mogućnostima u dijagnostici! Poliklinika Marin Med ima novu magnetnu rezonanciju s kojom je znatno unaprijeđena dijagnostika: skraćeno je vrijeme trajanja tretmana, znatno poboljšana kvaliteta nalaza te proširen popis dijagnostičkih neinvazivnih pretraga. Znate li da sada neugodan pregled prostate možete obaviti petnaestominutnim pregledom na magnetnoj rezonanciji? Značajno su proširene dijagnostičke neinvazivne pretrage poput kompletne pretrage mozga, kralježnice, zdjelice i svih zglobova. Osim mul-

tiparametrijskog snimanja omogućeno je i snimanje dojki te proširene pretrage jetre i žučnih vodova. Biomatrix umjetna inteligencija omogućuje prilagodbu uređaja svakom pojedinom pacijentu prema njegovoj tjelesnoj figuri, a buka udarnog vala kod snimanja drastično je smanjena. Total imaging matrix 4. generacije omogućuje izvrsnu kvalitetu i oštrinu snimaka uz i do tri puta kraće vrijeme snimanja- za većinu pretraga samo desetak minuta. Naručite se:

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

34 Sport

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

ZAVRŠEN EURO

Španjolci prvi put na tronu Europe, Hrvatskoj šesta medalja, a za dva tjedna počinje Svjetsko prvenstvo. Tucak: Pariz je sada misija mog života! Završeno je 36. Europsko vaterpolsko prvenstvo, kojem su domaćini bili Dubrovnik i Zagreb. Hrvatska je bila na korak do obrane zlata iz Splita, no Španjolci su još jednom pokazali zašto su Španjolci... Piše Rafael Barkiđija

Foto: Pixsell/Sanjin Strukic/Igor Kralj

Španjolska, Francuska, Crna Gora, Grčka, Mađarska te ponovno Španjolska. Šest je to reprezentacija s kojima je Hrvatska igrala na ovom, upravo završenom Europskom prvenstvu u Dubrovniku i Zagrebu. Prve tri bile su u Gružu, a druge tri na zagrebačkom bazenu Mladost. Prva i zadnja utakmica bila je protiv Španjolske, koja je u finalu lovila svoje prvo europsko zlato, dok su izabranici Ivice Tucka tražili treći naslov. HRVATSKA JE KONTROLIRALA FINALE, ALI... Pred gotovo dvije tisuće ljudi Hrvatska je ušla hrabro u susret protiv moćnih Španjolaca, koji imaju što pokazati i u obrani, i u napadu. Najprije, Španjolska je prepuna klasnih igrača, zato i ne čudi što je bila jedna od glavnih favorita za osvajanje. Granados, Munarriz, Cabanas, Sanahuja, Perrone, vratar Aguirre... Uz to, njihova neprobojna obrana često je znala zadavati muke mnogim reprezentacijama, pa tako i Hrvatskoj. No, puno se toga pitalo i Hrvatsku u finalu, koja itekako ima što za ponuditi iz natjecanja u natjecanje. Vrhunski igrači iz vrhunskih klubova, uz domaću atmosferu. Krenulo je hrvatskim vodstvom, koje je u drugoj dionici bilo i +3 (6:3). Luka Bukić je bio „vruće” ruke, postignuvši četiri pogotka. U nastavku susreta, u drugom poluvremenu, Španjolska diže ritam. Prije svega u obrani, kada početkom treće četvrtine zatvaraju naše puteve do gola Aguirrea. No, i Bijač je zaključao vrata pa Hrvatska i dalje ima vodstvo, 10:8 uoči zadnje četvrtine. U zadnjoj dionici potpuni povratak Španjolaca u susret. Iako je teško izdvojiti tko je najzaslužniji za konačnu pobjedu Španjolske, valja istaknuti fenomenalna dva pogotka jednog od najboljih svjetskih igrača, Alvara Granadosa, kojima su Španjolci došli do svog prvog zlata u povijesti Europskih prvenstava. Konačnih 10:11.

TUCAK:Izgubili smo od protivnika kojem treba skinuti kapu i čestitati, PERRONE: Hrvatska je bila bolja, ali imali smo srce i neke genijalce Nakon što su Španjolci poveli 11:10, imala je Hrvatska na satu još 48 sekundi do kraja utakmice. Tražio se vanjski šut, ili bilo što drugo, što će ovo finale odvesti u peterce. Zaradio je i Munarriz isključenje, pa je lopta gotovo do samog kraja bila za Hrvatsku. Pokušao je Loren Fatović, nije ušlo. Blokirao je Bustos. Hrvatska je bila udaljena osam minuta od trećeg zlata, ali i od plasmana na Olimpijske igre. Španjolska je uspjela pokvariti planove, ali nije bilo previše žaljenja nakon utakmice. Jer za to nema vremena. Kratka pauza, a onda već 4. veljače počinje Svjetsko prvenstvo u Dohi. Tu se traže nove medalje, ali i plasman u Pariz ovog ljeta. Izbornik Tucak nije bio od

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

Sport 35

Hrvatskoj je ovo previše riječi u večeri nakon poraza, ali je dan nakon, novinarima u hotelu Sheraton istaknuo: „Prišesta medalja na je svega treba reći da smo izgubili od protivnika Europskim prven- kojem treba skinuti kapu i čestitati. Za dobiti Španjolsku moraš biti na 100 posto, 115 posto. Koncestvima. Sada imaju traciju imati 32 minute. Imali smo je veći dio utakmice, bili smo dobri, odlični. Nismo imali dovoljno dva zlata (Zagreb snage i koncetracije. Nismo imali sportske sreće”. ‘10, Split ‘22), tri srebra (Firenca ‘99, Osvrnuo se Tucak i na suđenje u ovom susretu (suci Boris Margeta i Georgios Stavridis), ali i na pogodak Kranj ‘03, Zagreb Granadosa: „Imali smo jednog čovjeka protiv kojeg ni‘24) i jednu broncu smo mogli igrati. U zadnjoj smo četvrtini imali dosuđena tri kontra faula, 2 metra. U vremenu kad su bi(Barcelona ‘18). li bezidejni, nisu zapucali, dobili su isključenje, Kon- ma. I nije neka prevelika utjeha ova titula zbog toga...” Kharkov. Ispod mene, na najobičnijem faulu Španjolcima je ovo stantin kakvih ima u vaterpolu tristo, i onda su opet na igraču DRUŽENJE S HRVATSKOM bilo prvo zlato. Do više dali gol. I ova majstorija Granadosa, dečku kapa REPREZENTACIJOM SE NASTAVLJA dolje, ja sam rekao odmah poslije utakmice”. Vaterpolski kalendar i dalje „pati” zbog svih problesada su osvajali Pamtit će ovo Europsko prvenstvo Felipe Perrone, ma, koje je za sobom ostavio koronavirus u vremešpanjolski kapetan, a hrvatski zet. Odveo je svoju re- nu odgođenih utakmica. Nevjerojatna situacija je da tri srebra i četiri na europski vrh, pa su sada kompletira- se u razmaku od dva tjedna održavaju dva velika nabronce. Najtrofej- prezentaciju li titule na tri glavna natjecanja: svjetsko i europsko tjecanja. I ove zime pratit ćemo Svjetsko prvenstvo iz nija momčad ovog prvenstvo te Olimpijske igre. Katra, ali u vodenim sportovima, koje počinje 4. velja„Hrvatska je igrala bolje. Ja sam bio ovdje i 2010., ta- če u Dohi. Hrvatski vaterpolisti će tu tražiti novu šannatjecanja i dalje da su dobili. Imaju nešto specijalno kada igraju doma. su za plasman na Olimpijske igre, ali i novu medalju je Mađarska, koja Više energije. Igrali su bolje večeras nego mi. Drago na velikim natjecanjima. mi je da smo danas uspjeli. Izgubili smo 2018. od Srima 26 medalja, a bije doma na peterce, od Mađara 2020., na isti način. „Ne medalja, ne nešto drugo, nego moramo otvoriti vrata Pariza. Olimpijske igre su konačni cilj ove reImali smo srce i neke genijalce poput Alvara Grana- prezentacije. Moramo izboriti Pariz. Samo Pariz. To od toga 13 zlata. dosa. Svi daju nešto u ekipi...” - rekao je nakon uta- je sada misija mog života” – otvoreno je rekao Tucak. kmice Felipe Perrone, nekadašnji Jugaš. „Moramo se odmoriti. Iza nas je težak turnir. Bili smo fantastični. Odmorit ćemo, izanalizirati greške. NajKAPETAN, NAJBOLJI VRATAR, važnije je da zadržimo ovaj nivo agresivnosti, želje, MARKO BIJAČ! borbenosti, pa mislim da se onda imamo pravo naImao je kapetan Marko Bijač 14 obrana u finalu. Svoj dati još jednom velikom rezultatu” – istaknuo je kaje posao na ovom Prvenstvu odradio bez zamjerki, petan Marko Bijač o nadolazećem mundijalu. na što nas je već pomalo i naviknuo, pa je proglašen Hrvatska je smještena u skupinu A, gdje su Austranajboljim vratarom Eura. lija, Južna Afrika te ponovno, tko drugi nego Španjol„Mislim da smo ostavili srce u bazenu. Od početka smo ska. Prvoplasirani iz skupine ide u četvrtfinale, a druodigrali točno kako smo se dogovorili. Probili smo gi i treći u doigravanje za četvrtfinale. Svjetsko prvenšpanjolsku obranu. U zadnjim minutama utakmice stvo otvaramo 5. veljače protiv Australije u devet sati doživjeli smo pad, i oni su to danas uspjeli koristiti” – po našem vremenu. Dva dana poslije slijede Španjolrekao je Bijač nakon utakmice, koji se titulom najbo- ci, od 19 sati. Zadnji susret skupine, protiv Južnoafričljeg golmana nije previše zadovoljio: „Nakon ovakve ke Republike, na rasporedu je 9. veljače od 17:30 sati. utakmice ostaje žal za prilikama i primljenim golovi-

36 Vijesti

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

humanitarni prilozi ZAJEDNICA MASLINA • Djeca Dječjeg vrtića Pčelica 1, grupa mješovita 1, djeci Masline za Božićne praznike doniraju 345 EUR • Djelatnici Državnog inspektorata Dubrovnik, u spomen na oca naše kolegice Anite Petković umjesto cvijeća prilažu 150 EUR • Marija Milošević i Katica Bojić u spomen na pok. Joška Medi, umjesto cvijeća prilažu 50 EUR • Članovi neformalne družine „Uveli garofal“ umjesto cvijeća za svog pokojnog člana i prijatelja Antuna Surjan prilažu 30 EUR UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ • U spomen na pokojnog Ivicu Barčota 40€ prilaže obitelj Ane Kovačić. • Dječji vrtić Ston prilaže 467,16€. • Umjesto cvijeća u spomen na majku našeg susjeda gđu. Dragicu Lović, obitelji Čizmić-Jojić, Carević, Bagović, Štrljić-Miroslavljević, Farčić, Canić, Čokljat, Tomšić, prilažu 80€. DVA SKALINA • Umjesto cvijeća za pok. Ivicu Barčota, 50 € prilaže obitelj Njirić; • Umjesto cvijeća za pok. Ivicu Barčota 50 € prilažu Anita, Deša, Majda i Vesna; • Umjesto vijenca, povodom smrti rođaka Ivice Barčota, 50 € prilažu Ivica i Perica s

obitelji; • Za pok. dunda Mata Mihovića, umjesto cvijeća 50 € prilaže obitelj Napica; • U spomen na pok. Josipa Perkića, 50 € prilaže Nela Kovačević Bokarica; • U mjesto cvijeća za sprovod pok. Josipu Perkić, 100 € prilaže Štefi Ljubimir; • U sjećanje na Ivicu Cumeljana, 50 € prilaže Ivica Ljubica Kopanica; • Zlatko Kovač Ramiz donacija 10 €; • Glanz Fran donacija 25 €; • Maja Sršen donacija 13,27 €;• U spomen na pok. Ivicu Barčota, obitelj Šegedin prilaže 60 €; • U spomen na pok. djevera i dunda Ivicu Barčot, 80 € prilažu Ita, Dube i Maro; • Umjesto vijenca za pok. susjeda Ivicu Barčota, stanari zgrade Generala Janka Bobetka br. 12 prilažu 80 €; • U spomen na pok. Tomislava Marića, 100 € prilaže obitelj Vjekoslava Bilića; • U spomen na Josipa Perkića, 50 € prilaže obitelj Kecerin; • U spomen na pok. Vlatka Lovrića 30 € prilaže Suada Džanovć; • U spomen na našeg nedavno preminulog susjeda Antuna Mišo Vetma, 85 € prilažu stanari zgrade Janjnska 18 , Dubrovnik; • Umjesto vijenca za pok. dunda Pera Šiševića, obitelj Nikše Lučića prilaže 50 €; • U spomen na pok. Jera Katić, obitelji Kar-

men i Lukše Stanišić prilažu 50 €; • U spomen na pok. Jera Katića, 100 € prilaže Marina Jerko Bajurin ; • U spomen na pok. Jera Katića, oca naših prijateljica Lidije i Jelene, prilažu Anđelka i Marina; • Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €; • BEŠO, vl. Emir Bešo donacija 100 €; • Obitelj A. i B. Mojaš donacija 20 €; CARITAS -Antun Barović prilaže 30 eura u spomen na pok.Mata Mihovića -Ana Žarak prilaže 50 eura za pok. Mata Mihovića -Mićo i Beti 50 eura u spomen na pok.Mata Mihovića - Obitelj Ane Glumac 30 eura umjesto cvijeća za pok. Mata Mihovića -Jele Kmetović Glumac s obitelji 30 eura umjesto cvijeća za pok. Mata Mihovića - Obitelj Svilarić 30 eura umjesto cvijeća za pok. Mata Mihovića - Obitelj Siniše Mihović prilaže 50 eura umjesto cvijeća za rođaka pok. Mata Mihovića - U spomen na oca naše prijateljice Ane, pok. Mata Mihovića (Diana,Kike,Vlatka,Zrinka) 80eura -U spomen na pok. Mata Mihovića susjedi Zlatnog potoka 100eura

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

GLAZBENIK NA SLICI

UZANO

PLATINA

AMERIČKI KNJIŽEVNIK MILLER

PRAOTAC DORANA

UNOŠENJE BALKANSKI PODATAKA POLUOTOK

RUTENIJ

PRILIČNO TANAK

ČEŠKI PISAC ZAVADA

AMPER

TREN, RIJEKA U ATONIČAR TRENUTAK HRVATSKOJ

OPĆINA U HRVATSKOJ

UMJETNOST (fr.)

KOZMONAUTI

NJEGOVA KNJIGA

RUKOMETNI KLUB

PATULJAK IZ NORDIJSKIH MITOVA

KOJE SE ODNOSI NA ALPE

NOGOMET. ARTHUR

POLITIČAR RAMA

SLAVNA NJEMAČKA TRKAČICA, MARITA

STRUČNJAK ZA GAŠENJE POŽARA

TORINO LOPTA VAN IGRE SVOJSTVO UOBIČAJENOG

DRAMATIČAR, ARTHUR

ISTOK AZIJSKA DRŽAVA

VOLUMEN

RODNI GRAD GLAZBENIKA NA SLICI

NESTRUČNJAK

STOVARIŠTE

ČUNAK, SULUNDAR

DRŽAVA U SJEVERNOJ AMERICI

KRATICA ZA STRIBUT

ŠPANJOL. REDATELJ, JAVIER (anagram: BADA)

SLOBODAN PROSTOR IZNAD TLA

PJEVAČ AMAR JAŠARSPAHIĆ

BAKA U DALMACIJI NORVEŠKA

PORTUGAL OKLOPNI ČAMAC

RUPA U ZEMLJI

SNAŽNO

KOZAČKI STARJEŠINA (mn.)

VRSTA PTICE

KOB, SUDBINA

PRVA ŽENA PO BIBLIJI

KRVNI SUD

VRSTA POVRĆA

GRAD U SLOVENIJI MALTA

ŠAHIST KAMSKI

PRIJEDLOG, KAMEN ZA S OŠTRENJE RIJEKA U ISTRI

DIO BOKS MEČA (mn.)

SLIJEPO NA JEDNO OKO

LUKA U ITALIJI

NOVO MESTO

REDATELJ HOWARD

JEDAN PRILOG UTOČITI

VELIKI INDONEZIJSKI OTOK

INSTITUT ZA KRIMIN. ISTRAŽIV.

VRSTA MAČA DOBIT (mn.)

VULKAN NA SICILIJI

VERGILIJEV EP

KELVIN

TERMOSICA

INDIJ

POND

BIĆE NASTALO MUTACIJOM

SREBRO

MONGOL. VLADARSKA TITULA

REPUBLIKA KONJ U EPOVIMA

GLUMAC HARRIS DNEVNE NOVINE

AZIJSKA DRŽAVA

DUŠIK

SUMPOR

FLOPPY DISK

RJEŠENJE: Župa Dubrovačka, astronauti, art, RK, trol, alpsko, Koch, skener, AN, O, aut, Adamov, I, Dubrovnik, laik, ror, atr, Abad, zrak, Gile, nona, oč, P, Ag, N, jako, jama, eja, usud, vena, Gata, In, termos-boca, ćoravo, Bari, NM, Sumatra, usuti, Etna, koristi, R, p, dnevnik, Oman, Eneida, disketa.

KISIK

ANCONA

MEDICINSKI APARAT

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Citroen C3, 2015. godište. Prešao cca 100 000 km. Cijena 5 500 eur. Registriran do 3/24. Mob: 099 838 4870 Prodajem FIAT UNO, godina proizvodnje 2000., prešao 47 000 kilometara, registriran do devetog mjeseca. Telefon: 020/432-257. IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem garažu - poslovni prostor u Prijevoru uz magistralu 30 kvadrata. 098 765 459 Unajmio bih manji stambeni prostor sa parkirnih mjestom u Župi ili u Gružu i želio bih da se uračuna dio najamnina u zamjenu za održavanje. mob. 0916143946 Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s korištenjem banje kuhinje i dnevnog boravka kontakt 0922858452 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107 Prodajem stan u Mostaru (Centar II) 40 m2. Cijena po dogovoru. Tel. 099 683 32 64. Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se stan na Motovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046

Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz ja-

dransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880. Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četi-

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h. Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta rav-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice. Kontakt: 098 244 390

ri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

na i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

P r o d a j e s e g r a đ ev i n s ko zemljište u centru Oraš ca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 19. siječnja 2024.

Mali oglasi

297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

€. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076 Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208. Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem jednu mušku kožnu bundu. Potpuno nova. Mob. 099 696 5706 Prodaje domaći krompir (patatu) s dostavom. Mob: 099 507 4000 Prodajem tri kreveta s madracem 200x90 cm, blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179 USLUGE RAZNO Traži se djelatnica sa iskustvom za rad u frizerskom salonu. Kontakt 099/517-9452 i 020/332-820 (dostupan od 1418h) Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

DEŽURNE LJEKARNE

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946 Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664 Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60 KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 15.1. do 21.1. - LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 22.1. do 28.1.

preminuli Antun Matković (1957) Vera Batinić (1930) Anka Orepić (1931) Jero Katić (1950) Antun Surjan (1938) Jele Medić (1933) Mihajlo Jurišić (1938) Marko Botica (1954) Katica Dobud (1944) Zdravko Cvjetković (1957) Dragica Prce (1937) Milena Novaković (1950) Davor Bjelokosić (1961) Marija Bazdan (1936) Jelka Pulić (1942) Marija Bašica (1942) Slobodan Vojvodić (1951) Radosava Šehović (1935)

40 Zadnja

petak, 19. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

OCEANSKO PARTOLNO PLOVILO

Brod nizozemske mornarice u prijateljskom posjetu u Gružu, bori se protiv gusara i krijumčara Brod je dizajniran s ciljem smanjenja sposobnosti radara da ga otkrije pa je obojan svijetloplavo-sivom bojom foto GORAN MRATINOVIĆ

Osmišljeni su kako bi ispunjavali zadaće patroliranja i intervencija protiv slabo naoružanih protivnika kao što su gusari i krijumčari, ali imaju i zavidnu razinu elektroničkih i radarskih uređaja koji se koriste za vojnu stabilizaciju i sigurnosne uloge Oceanski patrolni brod klase Holland, Kraljevske Nizozemske Mornarice prošlog je tjedna bio u posjetu Gružu. Njegove zadaće koje obično obavlja su zastrašujuće, no u Dubrovnik je došao u miru. Riječ je o patrolnim brodovima konstruiranim za Kraljevsku Nizozemsku Mornaricu. Osmišljeni su kako bi ispunjavali zadaće patroliranja i intervencija protiv slabo naoružanih protivnika kao što su gusari i krijumčari, ali imaju i zavidnu razinu elektroničkih i radarskih uređaja koji se koriste za vojnu stabilizaciju i sigurnosne uloge. Brodovi su dizajnirani s ciljem smanjenja

sposobnosti radara da ih otkrije, pa su i obojani svijetloplavo-sivom bojom, koja navodno ima bolji kamuflažni učinak od standardne svijetlosive boje. Iako dizajnirani za globalnu upotrebu, najčešće su raspoređeni u karipskoj regiji, Južnom kineskom i Sjevernom moru. Kada su raspoređeni na Karibima, djeluju u suradnji s nizozemskom karipskom obalnom stražom. Brodovi imaju sposobnost obavljanja misija kao što su protupiratske dužnosti, borba protiv krijumčarskih plovila i slično, a mogu se koristiti i za hitan prijevoz.