Dubrovački dnevnik br. 177

Petak, 5. siječnja godina V. / broj 177 / 2024. / issn 2718-3742

pet

sub

ned

pon

uto

sri

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

čet

grgo jelavić / pixsell

SLJEDEĆI BROJ IZLAZI 19. SIJEČNJA

Neka CIJELA GODINA bude kao doček na Stradunu!

ANKETA

STATISTIKA KNJIŽNICA

LOŠA CESTA

SKIJAŠKI SKOKOVI

Poznati Dubrovčani o željama za Novu godinu

Što smo najviše čitali u protekloj godini

Mještani Broca sve češće odsječeni od svijeta

Tko je najveći u povijesti?

stranica 4

stranica 6

stranica 14

stranica 20

2

Uvodnik

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Kuća puna naroda i par budala

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Piše Nikša Klečak

FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Fotografija na naslovnici Goran Mratinović Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

S

retna vam Nova godina! Udaljavamo se od one proklete 2020. godine i sad je jasno, bili su u pravu oni koji su još u vremenu pandemije rekli kako će se COVID infiltrirati u naše društvo poput gripe, varičela, prehlade ili bolesti glave. Potonje, ne manje bitno vratilo se kao problem broj jedan nakon četiri godine pandemijskog i post-pandemijskog razdoblja. Bolest glave, sijanje mržnje po društvenim mrežama i portalima, proklinjanje drugih nacionalnosti, posebno Srba i svega što na njih liči, naravno u govoru i pismu, postala je disciplina koju bi mnogobrojni salonski internetski dobrovoljci Domovinskog rata, rado gledali na Olimpijskim igrama.

lo BIH državljana odakle je pjevač i rodom, pa je logično da je 72-godišnjeg pjevača, rođenog u Sarajevu došlo vidjeti jako puno Bosanaca. I sam Čolić sebe deklarira Bosancem, što je samo po sebi deplasirano uopće spominjati u 21. stoljeću kada bismo valjda trebali biti građani i stanovnici svijeta.

Veličina novogodišnjeg dočeka je bila enormna, i u brojevima, i u pozitivnim emocijama da zasigurno ništa nije moglo zasjeniti dobru atmosferu. Središnji nastup Čolića, kako i Gelo benda trajali su satima i nije zabilježen niti jedan, najmanji incident. Policijska priopćenja su na radost normalnih ljudi bila prazna. Veselilo se 25 tisuća ljudi, dok je ipak respektabilan broj brojača Glavna meta naših salonskih ‘’domo- krvnih zrnaca ispod prijenosa nastuljuba’’ bila je zvijezda na dubrovačkom pa na društvenim mrežama pisao kanovogodišnjem dočeku. Glazbenik i ko je Čoliću otac policajac iz Srbije, a pjevač Zdravko Čolić privukao je posje- kako u masama na Stradunu nema ljutitelje iz cijele bivše Jugoslavije. Među di iz Dubrovnika te da je sve zatrpano njima je, onako odokativno najviše bi- ‘posetiteljima iz regijona’, istima onima

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

što rade u dubrovačkom Studencu, koji ‘našoj djeci otimaju hleb iz usta’ i govore ‘prijatno i zdravo’. Da ne bi ispalo kako su po mrežama gluposti pisali samo mladi ljudi, treba reći kako to apsolutno nije točno. Protagonisti ovakve komunikacije su i ljudi u poznim godinama poput jedne gospođe iz Grada što ima ime kao Kraševa čokolada.

Zagreb je bio smiješan s ovim internetskim trolovima. Na fotografijama dočeka iz Zagreba u krupnom planu bili su veseli Nepalci, koji baš poput ovih radnika u Studencu rade na deficitarnim zanimanjima koja nitko ne želi raditi i koja su slabo plaćena. Dok im ti isti Nepalci popravljaju krovove iz potresom porušenog Zagreba ili dok im putem GLOVA raznose hranu, onda su im dobri. Dok rade poslove koje oni neće ili njihovi roditelji ne žele da im djeca rade, onda su poželjna radna snaga, onda koriste njihove usluge. Ali, kada su vidjeli da se ti ljudi ra-

Uvodnik 3

duju i vesele, e to je onda krucijalan pisali o ustaštvu u Dubrovniku i udaproblem jer bi ti „tamnoputi Indijan- rali po onima koji su ga doveli. Takvici“, kako ih časte Facebook komenta- ma, kada je nešto dobro, to nije vijest, tori, trebali samo spavati i raditi, biti Ako parafraziramo Čolićevu pjesmu tužni i žalosni i dijeliti depresivne tre- ‘Kuća puna naroda’, mogli bismo zanutke s onim malim sitnim Hrvatima ključiti kako nam je kuća puna budala. koji ni na novogodišnju noć ne mogu prestati mrziti sebe i sve oko sebe. Ali, nije. Dubrovnik je u novu 2024. godinu uplovio kao kuća puna naroda, Da nije bilo Vjere Šuman koja je ovoga bez jednog jedinog incidenta. Reakciputa preskočila napisati uvodnik, ne je s dočeka domaćih i turista su fanbih uopće dijelio ove dojmove koje sam tastične. I upravo je to sve razlog za naknadno prikupljao s društvenih mre- nazdraviti godini koja dolazi. U njoj ćeža koje bi iz higijenskih razloga valjalo mo, između ostaloga, birati poslanike prestati koristiti. Da je Marko Perković u EU parlamentu, zastupnike u Sabobio na bini umjesto Čolića, jedna druga ru, samim time i predsjednika Vlade, postava Facebook pljuvača bi bila pri- a potom ćemo vidjeti tko će nam bisutna. Gradonačelnik Franković bi bio ti ili ostati, novi/stari predsjednik Renazivan ‘za dom spremnim’ gradona- publike. U međuvremenu ćemo slaviti čelnikom. Dubrovnik bi bio desničarski uspjehe hrvatske reprezentacije na Eugrad u kojem HDZ zbog ideologije nikad ropskom prvenstvu u Njemačkoj, slavit neće sići s vlasti. Bilo bi i službenih ko- ćemo dobre turističke rezultate i malo lumnista s nacionalnih medija pa i onih po malo izmaknut će nam i 2024. godikoji žive u Dubrovniku, a pišu za naci- na, ako Bog da cijela u slavlju i veselju. onalne medije, koji bi plahte tekstova Sretna vam bila!

4 Anketa

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

NOVA GODINA KAO NOVA NADA

Poznati Dubrovčani o tome čemu se nadaju u 2024. godini: Svi su poželjeli prvenstveno zdravlje Pitali smo poznate Dubrovčane što očekuju od nove godine Mihaela Mikulandra, direktorica Čistoće: 2023. godina za mene je bila godina neočekivanih promjena i novih izazova. Poslovno, želim svim djelatnicima društva Čistoća d.o.o. zdravu, sigurnu i uspješnu novu 2024. godinu, kako bismo zajedničkim snagama mogli postići poslovne ciljeve, ispuniti planove i ostvariti uspješne poslovne rezultate. Privatno, želim da nova 2024. godina, meni i mojoj obitelji donese puno zdravlja, ljubavi, smijeha i radosti. I neka bude ispunjena novim avanturama i blagoslovima!

Dr. Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik: Nadam da će se djeca truditi u školi, i dalje uzorno vladati i slušati suprugu i mene. Želim puno zdravlja meni, mojima najmilijima, ali i svima ostalima jer zdravlje je najvažnije. Što se tiče posla, ova godina je bila zahtjevna, izazovna, ali ne i neuspješna, pa se nadam kako će i 2024. godina biti jednako uspješna.

Varina Jurica Turk, ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik: Očekujem sve najbolje, kao i svake godine, i na poslovnom i privatnom planu. Ali ‘čovjek snuje, a Bog određuje’. Željko Raguž, direktor Luke Dubrovnik: Što se privatnog plana tiče, tu imam samo jednu želju, a to je zdravlje za svoju obitelj, prijatelje i poznanike. Nikad nismo dovoljno dobri da nemamo želju biti još bolji. Jednostavno mrzim zlo, a ljubim dobro i toga se nastojim držati svaki sat, dan, mjesec i godinu. Kad je u obitelji mir i dobro, onda imate najveću snagu za bilo koje izazove koji vas svakodnevno očekuju. Što se poslovnog plana tiče, tu želim da rezultati Luke Dubrovnik budu izuzetni kao i svih prethodnih godina, da djelatnici dolaze veseli na posao i odlaze zadovoljni svojim kućama. Kad su djelatnici sretni, sretan je i direktor tako da uspjehom smatram i to da smo jedni od rijetkih koji nisu posezali za inozemnom radnom snagom i da smo jako poželjan poslo-

Piše Ivona Butjer Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

davac. Neka na privatnom i poslovnom planu i u 2024. bude baš ovako kako sam i naveo, i ja ću biti istinski sretan čovjek kakav sam i sada.

Nila Miličić Vukosavić, glavna urednica Radio Dubrovnika: Moj popis želja u godini koja dolazi, svodi se na sljedeće: da svi moji bližnji, članovi obitelji i prijatelji budu zdravi!

Tome dodajem i mrvicu putovanja, ljubavi punu vreću, zadovoljstvo i sreću moje djece i prijatelja, i dakako, neka svuda vlada mir - u nama i oko nas!

Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića: Protekla godina za Dom Marina Držića predstavlja jednu od prijelomnih u povijesti ustanove budući da je u njoj realizirana nova stalna izložba pod nazivom „Držićeve životne pozornice“ koju smo dugo vremena promišljali te uz pomoć tima stručnjaka i suradnika realizirali početkom godine i predstavili u Noći muzeja. Držićevim riječima, ove smo godine „vidjeli svijeta“. U travnju je engleski prijevod cjelovitog teksta Novele od Stanca pod nazivom Old Stan or A FoolFooled, prevoditelja Filipa Krenusa, u izdanju Doma Marina Držića predstavljen u engleskom gradu Yorku, u sklopu Međunarodnog Shakespeareovog festivala (York International Shakespeare Festival). Tada je bilo upriličeno i dramsko čitanje pa je publika imala priliku doživjeti ljepotu Novele od Stanca na engleskom jeziku. Dom Marina Držića već nekoliko godina razvija snažnu izdavačku djelatnost, a 2023. godine priveli smo kraju kapitalni projekt strip-izdanja cjelovitog teksta Dunda Maroja, ilustratora Dubravka Kastrapelija. Druga velika izložbena suradnja ostvarena je s Prirodoslovnim muzejom Dubrovnik. Riječ je o izložbi Držićev životinjski svijet. Za sljedeću, 2024. godinu planiramo nastaviti s programima i projektima koji su u skladu s vizijom Doma Marina Držića da postane znanstveno-istraživački centar za proučavanje života i djela Marina Držića. Stoga su u planu izdanja prijevoda cjelovitih tekstova

Anketa 5

Držićevih komedija, Skupa na engleskom jeziku i Dunda Maroja na francuskom jeziku. Budući da su se strip-izdanja pokazala kao izvrstan način približavanja Držićevih djela mladima, posebice srednjoškolcima, u planu nam je napraviti iskorak u tom segmentu s engleskom inačicom stripa Novela od Stanca. A za one najmlađe, u namjeri približavanja radnje Držićevih djela na njima pristupačan način, Dom Marina Držića priprema slikovnicu Dundo Maroje.

Naravno, nastavljamo s višemjesečnim edukativnim radionicama, likovnim i literarnim, kao i s autorskim izložbama umjetnika koji u svom likovnom stvaralaštvu obrađuju teme i motive vezane uz Marina Držića. Na privatnom planu, u 2024. godini sebi i svojim bližnjima želim samo i isključivo zdravlje.

Suzi Sokol, dugogodišnja novinarka i glazbenica: Iz godine u godinu nadamo se najboljem, želimo najbolje i stremimo tome.

Koliko su realne naše želje, naravno da je ponekad upitno. U nešto mlađim godinama želje su bile velike no s vremenom postaneš jednostavno - realan. Tako da u idućoj godini želim ili, još bolje, nadam se zdravlju u mogućim količinama, da su i dalje uza me moji dragi ljudi, snazi da posao koji neizmjerno volim budem u mogućnosti i dalje obavljati uz dobre, drage i pozitivne ljude (iako biti pozitivan danas nije popularno), a najviše želim da se što više smijem jer to bi značilo da sam uvijek u pravo vrijeme na pravom mjestu i privatno i poslovno.

Stjepan Simović, vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije: U vatrogasnom smislu, 2023 je bila uspješna, ali nas u 2024. godini očekuju novi izazovi, tako da će biti aktivna, izazovna i ‘vesela’, ali vjerujem operativno uspješna. Prošla godina je bila odlična kad govorimo o intervencijama, opremanju, osposobljavanju, sve je bilo na zavidnom nivou. Što se tiče privatnog plana, 2023. je bila dobra, a 2024. godine očekujemo jedno lijepo veselje. Naime, sin se ženi u rujnu.

6 Županija

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

CESTA KOJA ŽIVOT ZNAČI

Mještani Broca sve češće odsječeni od svijeta: ‘Cijeli Pelješac cvjeta, a ovdje nitko da uloži dvije kune!’

Cesta između Stona i Broca već desetljećima plavi, no stanje se pogoršalo zadnjih godinu dana, otkako se ulegla pod teškom mehanizacijom korištenom na izgradnji obilaznice Stona. Poplave su sve češće, a mještani tada ostaju doma i pitaju se kako je moguće da se to nekome može dogoditi u 21. stoljeću i apeliraju na hitno rješenje „Luka, Hodilje, Česvinica, sve okolo je stvarno sređeno, samo kod nas u Broce nitko neće da uloži ni dvije kune. Pa se pitamo, jesmo li što učinili krivo, jesmo li se kome zamjerili?“, pita se predsjednik Mjesnog odbora Maro Bonačić govoreći o naselju smještenom na južnoj strani Stonskog zaljeva, na Pelješcu. Dok cijeli poluotok cvjeta, posebno nakon izgradnje dugoočekivanog Pelješkog mosta, a onda i vrlo impresivne stonske obilaznice, cesta koja spaja Broce i Ston sve češće plavi i mještane drži odsječenima od Stona, Dubrovnika i ostatka svijeta.

Kako tvrde mještani Broca, ta je cesta već desetljećima problematična, no prije bi poplavila jednom godišnje. Danas je to i nekoliko puta, a kada se to dogodi, kako nam kažu, stanovnici ostaju u kućama, djeca ne mogu u školu, a nekima su oštećena i osobna vozila jer ih je nagrizla sol. Svaki put kad se dogodi plavljenje, 100-tinjak familija iz Broca i Kobaša koji se nalazi u sastavu općine, pa i okolnih mjesta, odsječeni su od svijeta.

‘CESTA JE PALA ZA POLA METRA’ „Nikad stanje nije bilo sjajno, ali sad je katastrofalno.

Cesta je sigurno pala za pola metra“, govori Bonačić.

Kako kažu mještani Broca, stanje se naglo pogoršalo nakon gradnje stonske obilaznice odnosno stonskog mosta. Cestu je tada zauzela teška mehanizacija; veliki strojevi i dizalice, što je nepovoljno djelovalo na muljevito tlo i ionako problematičnu cestu koja sad još više i češće plavi, pogotovo

Manji dio ceste je saniran

kada puše zapadni vjetar.

Dubrovački dnevnik je o ovom problemu pisao krajem listopada, a općinski načelnik Vedran Antunica kazao nam je tada kako će radovi krenuti uskoro te kako će se cesta vratiti u prvobitno stanje, a poplave na tom području postati prošlost.

Kazao je kako se ranije nije moglo pristupiti saniranju područja jer su se tu nalazili strojevi. Mještani tvrde kako su radovi uistinu krenuli, no kako je sanirano tek 150 metara, a cesta je duga više od dva kilometra. „Dionicu koja se nalazi ispod mosta su podigli na kvotu kakva je bila prije radova na stonskoj obilaznici. To je napravljeno korektno, ali ostala su još dva kilometra koja su u nepromijenjenom stanju“,

Piše Ivona Butjer Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Kako tvrde mještani Broca, ta je cesta već desetljećima problematična, no prije bi poplavila jednom godišnje.

Danas je to i nekoliko puta, a kada se to dogodi, kako nam kažu, stanovnici ostaju u kućama, djeca ne mogu u školu, a nekima su oštećena i osobna vozila jer ih je nagrizla sol. Svaki put kad se dogodi plavljenje, 100-tinjak familija iz Broca i Kobaša koji se nalazi u sastavu općine, pa i okolnih mjesta, odsječeni su od svijeta

Poplave su sve češća pojava

objašnjavaju mještani kojima nije jasno zbog čega tako dugo čekaju na vraćanje ceste u prvobitno stanje.

NA POTEZU SU HRVATSKE CESTE To smo pitanje postavili ravnatelju Županijske uprave za ceste Ivu Kaštelanu koji kaže kako je dio ispod stonskog mosta saniran, no kako su Hrvatskim cestama predali projekt za preostali dio prometnice gdje je došlo do slijeganja zbog teške mehanizacije koja se koristila za gradnju mosta preko Broca.

Županija 7

„Na potezu su sada Hrvatske ceste koje su u obvezi vratiti cestu u prvobitno stanje“, kaže Kaštelan.

Osim vraćanja u prvobitno stanje, Kaštelan kaže kako je Županijska uprava za ceste u postupku ishođenja dozvola za radove na dijelu ceste koji prolazi preko solane Ston do Broca. „Planiramo proširiti cestu kojom bi se onda vozilo dvosmjerno. Dakle, osim sanacije postojećeg stanja i vraćanja ceste u prvobitno stanje, u planu je i proširenje, no s obzirom na to kako prolazi preko solane, potrebno je ishoditi i suglasnost konzervatora. Time bi konačno trebao biti riješen problem plavljenja ceste i nemogućnosti normalnog prometovanja“, izjavio je Kaštelan.

Općinski načelnik Vedran Antunica potvrđuje Kaštelanove navode i dodaje – cesta će se napraviti ‘kako Bog zapovijeda i po pravilima struke’. „Jedan dio je riješen, za ostalu dionicu je potrebna projektna priča, to je sad gotovo, a treći dio se odnosi na prolaz preko solane gdje je Županijska uprava za ceste podnijela zahtjev za lokacijsku i građevinsku dozvolu, na što prethodno mišljenje trebaju dati konzervatori, jer to ne može ići pod stavku pojačanog održavanja“, izjavio je.

S druge strane, mještani tvrde kako već 30 godina čekaju na normalnu cestu, koja je posljednjih godinu dana u posebno kritičnom stanju. Kako kažu, dočekali su samo obećanja i 150 metara sanirane ceste. Spomenuto proširenje nije im nužno, govore kako sada samo žele da im se cesta vrati u prvobitno stanje. I dok nadležni tvrde da je teško govoriti o rokovima, s pravom napominju – nitko u 21. stoljeću ne bi trebao ostajati odsječen u svom mjestu.

8 Nova godina

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Stradun je bio krcat od početka do kraja

NAJVEĆI DOČEK U HRVATSKOJ

Čolić napunio Stradun od početka do kraja, sve proteklo bez ijednog incidenta Publika je uglas pjevala najveće hitove na dočeku koji je ušao u povijest foto Goran Mratinović

Najveći doček u Hrvatskoj dogodio se u Dubrovniku. Preko 19 tisuća ljudi na samom Stradunu, a oko 25 tisuća u Gradu i kontaktnoj zoni (prema izračunu policije), pjevalo je uglas sa zvijezdom večeri Zdravkom Čolićem. Prije najveće regionalne zvijezde, publiku je zabavljao Ante Gelo band, a voditeljski dvojac Nila Miličić Vukosavić i Frano Ridjan vodili su do-

Publika u transu

ček na Stradunu.

Uz domaću čeljad, u Dubrovnik su na doček stigli i brojni gosti, 15-ak hotela je bilo otvoreno, a i privatni smještaj je bio dobro popunjen. Ono što je najvažnije jest to što je najluđa noć u godini, premda je u Gradu bilo 25 tisuća ljudi, protekao dostojanstveno i bez ijednog incidenta. Riječ je o, uz onaj milenijski, najposjećeni-

jem dočeku u Dubrovniku koji je ušao u povijest. Komentari publike su sjajni, a zadovoljan je i sam Čolić koji je večer započeo s pjesmom ‘Dobra vam noć, prijatelji’.

Uz sam doček, Dubrovnik se može pohvaliti i atraktivnim koncertnim programom tijekom cijelog trajanja Dubrovačkog zimskog festivala, kako na Stradunu, tako i u Studentskom domu.

Program su vodili Nila Miličić Vukosavić i Frano Ridjan

Nova godina 9

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Zdravko Čolić i Mato Franković sa suprugom

Ante Gelo band

Zdravko Čolić još jednom pokazao zašto je najveća zvijezda s ovih prostora

Spektakularni vatromet trajao je čak šest minuta

Izgledaš mi kao lutkica iz Trsta...

10 Vijesti

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Marko Potrebica:

Advent na Vojnoviću je ponudio za svakoga ponešto, već dogovaramo izvođače za sljedeće izdanje!

Glazbeno-zabavni program je fokusiran prvenstveno na studente, sugrađane i susjede Studentskog doma, a svatko je mogao pronaći nešto za sebe: od koncerta Vojka V preko Bulića do Jole Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Advent na Vojnoviću koji je održan već treću godinu postao je prepoznatljivo mjesto zabave namijenjene prvenstveno domaćoj čeljadi. Ove godine je lista izvođača koji su nastupili tijekom studenog i prosinca bila itekako raznolika pa je svatko mogao pronaći nešto za sebe. Publiku su zabavljali Joško Čagalj Jole, Vojko V, Bosutski Bećari, Adi Šoše, Matko i Brane, Mate Bulić, Zsa Zsa, Dalmatino povodom 60. rođendana Studentskog centra Dubrovnik, Silente poAtmosfera s koncerta Jole vodom 20. rođendana Sveučilišta u Dubrovniku, Diktatori i grupa Bokal vode u sklopu Studentskog utorka… novni koncert Mate Bulića 13. prosinca. U do- manifestacije. Opovrgnuo bih glasine kako „Iznimno smo zadovoljni jer smo uspjeli is- govorima smo i s Jolom koji je nastupio već Grad ili Turistička zajednica grada Dubrovpuniti onaj osnovni cilj zbog kojeg smo i dva puta, njegovi koncerti su iznimno posje- nika sudjeluju u financiranju programa Adpokrenuli Advent na Vojnoviću, a to je da ćeni, sam je kazao kako je to postala jedna venta na Vojnoviću. Mi nismo tražili nikakva on bude jedan narodni advent za studen- lijepa tradicija i nema razloga da nam ne do- sredstva, baš zbog moje pozicije predsjedte, sugrađane i susjede Studentskog doma đe ponovo. Zapravo, imam u glavi listu kon- nika Gradskog vijeća“, kaže Potrebica. i mjesto integracije, zabave i druženja. Svi cerata za cijeli sljedeći Advent na Vojnovi- Želja mu je da oni sugrađani koji to još nisu koncerti bili iznimno posjećeni i svat- ću, ali još je rano govoriti o tome, ugovori još su, otkriju Studentski dom kao mjesto na ko je mogao pronaći nešto za sebe – tko nisu potpisani… Ono što možemo već sada kojem se mogu družiti, odmoriti, popiti kanije fan Mate Bulića, uživao je na koncer- obećati je da će se naš produkcijski tim tru- vu, uživati u gastro ponudi tijekom trajanja tu Vojka V, tko ne preferira Vojka, zabavio diti zadržati visoku razinu koju smo postigli adventa, ali i izvan njega. se na koncertu Jole… Program je bio izni- ove godine“, izjavio je Potrebica. „Svi su dobrodošli u Studentski dom, pa i pomno sadržajan i raznolik“, izjavio je ravna- Uz bogat koncertni program, u Student- sjetitelji Grada, ali smo prvenstveno fokusitelj Studentskog centra Dubrovnik Marko skom domu su tijekom trajanja adventa or- rani na studente, sugrađane i naše susjePotrebica koji je iskoristio priliku da zahvali ganizirane i uspješne humanitarne akcije, de. Ne naplaćujemo rezervacije stolova, ne svim sugrađanima koji su posjećivali doga- doček sv. Nikole, događaji iznenađenja ne- uvjetujemo ih naručenim bocama pića, ne đaje, ali i na razumijevanju susjeda koji ži- djeljom, nastupi DJ-eva, uz bogatu gastro naplaćujemo ulaz na koncerte i događanja. ve u blizini. One koje nisu bili, pozvao je da ponudu na blagdanskim kućicama po pri- Mislim kako je tijekom ovih blagdana Duobavezno dođu na iduće izdanje Adventa stupačnim cijenama. Potrebica napominje brovnik imao daleko najbolji glazbeno-zao kojem se već ozbiljno razmišlja kako bi kako Studentski centar Dubrovnik u pot- bavni program u Hrvatskoj. Usporedite ga se zajedno proveselili. punosti stoji iza manifestacije, i produkcij- s bilo kojim gradom, od Zagreba pa nada„Advent na Vojnoviću koji je iza nas je pro- ski i financijski. lje, i zaključit ćete kako je Dubrovnik ponudukcijski bio na zavidnoj razini, svi izvođači „Zahvalio bih Gradu Dubrovniku što nas je dio mjesec dana prave, kvalitetne i besplatsu jako zadovoljni produkcijskom stranom uvrstio u program Dubrovačkog zimskog ne zabave usmjerene prije svega na same ove priče. Ono što je u fazi dogovora je po- festivala i što je prepoznao vrijednost ove građane“, zaključuje Potrebica.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

DODIJELJENI UGOVORI ZA JAVNE POTREBE U KULTURI - 350 tisuća eura za 101 program uz rast izdvajanja od 55 posto Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je ugovore o korištenju sredstava za provedbu Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2024. godinu. Programom je obuhvaćeno 70 pojedinaca, društava i drugih organizacija

kulture koji ću uz financijsku potporu Grada Dubrovnika provesti 101 kulturni program izvan djelatnosti ustanova u kulturi. Ukupna vrijednost financijske potpore je 350.000 eura, što predstavlja povećanje od 55 posto u odnosu na 2023. godinu.

Nova sportsko-rekreacijska površina u Zatonu Velikom U potpunosti su završeni radovi na uređenju nove sportsko-rekreacijske površine u Zatonu Velikom. Riječ je o nekretnini koju je Republika Hrvatska darovala Gradu Dubrovniku u svrhu izgradnje sport-

sko-rekreacijskog igrališta.

U sklopu projekta koji je proveo gradski Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima postavljene su sprave za rekreaciju. Radi se o klupi za izvođenje vjež-

bi, spravi – orbitrec i biciklu te klupi i košu za otpatke.

Radove je izvela tvrtka TAU oprema d.o.o. iz Kaštel Novog, a izdvojena financijska vrijednost za ovu namjenu iznosila su 14.821,25 EUR s PDV-om.

12 Osvrt na 2023.

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

ŠTO JE OBILJEŽILO GODINU IZA NAS?

PREGLED 2023. Jedan zid postao je nacionalna vijest, buktio je požar, Dubrovnik je brujao o apartmanizaciji…

U prvim danima nove 2024. godine prisjetili smo se najvažnijih događaja i vijesti koje su obilježile prošlu godinu u Dubrovniku

Ryanair otvara bazu u Dubrovniku

ništvo. Stanova za kupnju je iznimno malo, a cijene su daleko iznad onih koje si domaći mogu priuštiti, dok stanova za najam ima ‘na kapaljku’. Gradonačelnik Mato Franković ovog je ljeta pokrenuo pitanje ‘apartmanizacije’ i potrebe za promišljanjem i donošenjem nekih restriktivnih odluka kako bi u budućnosti Dubrovčani imali bolju priliku za pronalazak nekretnine za život u svom gradu. Iako konkretnih odluka za sada nema, dijalog koji se otvorio u budućnosti će sigurno doprinijeti odabiru pravih odluka koje bi trebale pozitivno

RYANAIR OTVARA BAZU U DUBROVNIKU Krajem studenog, irski niskotarifni avioprijevoznik Ryanair službeno je najavio uspostavljanje baze u Dubrovniku. Uz postojeće rute Dublin i Beč koje će se i povećati, Ryanair u 2024. godini uvodi 17 novih ruta: London, Rim, Stockholm, Helsinki, Berlin, Milano, Pariz, Bruxelles, Baden-Baden, Memmingen, Krakow, Manchester, Dusseldorf, Poznan, Oslo, Wroclaw i Bari. Što se tiče ljetnog reda letenja, u Dubrovniku će se nalaziti dva ‘Gamechanger’ Boeinga 8-200 čiji je kapacitet četiri posto veći od uobičajenih, a u isto vrijeme troše 16 posto manje goriva dok su emisije buke smanjene za 40 posto. Već u prvih 12 mjeseci ovaj niskobudžetni avioprijevoznik očekuje 600 tisuća putnika na letovima, ali i otvaranje 500 pozicija za zapošljavanje.

DUBROVNIK POČEO RAZGOVARATI O STAMBENIM PROBLEMIMA I ‘APARTMANIZACIJI’ Kao jedna od vodećih svjetskih turističkih destinacija, Dubrovnik se već godinama suočava s problemom stambenog rješenja za domicilno stanov-

Dubrovnik počeo razgovarati o stambenim problemima i ‘apartmanizaciji’

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović, Grad Dubrovnik, Grgo Jelavić/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Osvrt na 2023. 13

Grad i okolicu su posjetile brojne zvijezde, među njima i obitelj Beckham

Jeff Bezos, Katy, Perry, Orlando Bloom samo su neke od zvijezda koje su ovo ljeto điravale Gradom

utjecati na život domaćeg stanovništva, ali i rast kvalitete turističkog smještaja.

OTVOREN JE PRVI SLUŽBENI AZIL ZA NEZBRINUTE ŽIVOTINJE Nakon godina neadekvatnog smještaja životinja na Žarkovici, Dubrovnik je konačno dobio sklonište za nezbrinute životinje. Na Grabovici se danas nalazi novouređeni azil koji zadovoljava sve propisane uvjete za rad, a njegovim otvaranjem riješen je dugogodišnji komunalni problem nezbrinutih životinja. Prema rješenju Ministarstva poljopri-

vrede, Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik može primiti 74 psa, a osim prostora za smještaj pasa i mačaka u modularnim objektima, osigurani su i prostori za izolaciju, odnosno karantenu za životinje. Pet modularnih objekata predviđeno je za osoblje i administraciju, ured, ambulantu, prijem, pregled i njegu životinja, skladište hrane i ostale pomoćne prostore. Grad Dubrovnik je najavio kako će prostor na Žarkovici u potpunosti očistiti nakon čega će se ovaj vrijedan prostor u kontaktnoj zoni povijesne jezgre ozeleniti sa 6000 novih sadnica.

Otvoren je prvi službeni azil za nezbrinute životinje

14 Osvrt na 2023.

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

ra s istočne i zapadne strane. Zbog teško pristupačnog terena aktivirana su i dva kanadera koja su pomagala u trenucima kada nije bilo jakog vjetra. Vatrogasci su se nekoliko dana borili sa širenjem požara, a onda su ga u konačnici stavili pod kontrolu i uspjeli ugasiti. Mještani i njihovi domovi su uspješno obranjeni od vatrene stihije, a štetu je pretrpjela jedino šuma.

Igor legaz s građanima srušio zid na pomorskom dobru pa uredio stazu

U PROMET PUŠTENA STONSKA OBILAZNICA Nakon više od četiri godine radova, otvaranjem Stonske obilaznice završen je projekt ‘Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom’. Dionica duga 7,9 kilometara od čvora Prapratno do čvora Doli zaokružila je najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj nakon izgradnje mreže autocesta, a uključuje i Pelješki most te novu cestu preko Pelješca. Dionica je bila teška za izgradnju budući da je uključivala dva velika tunela Polakovica i Supava, a između njih most Ston dugačak 485 metara.

IGOR LEGAZ S GRAĐANIMA SRUŠIO ZID NA POMORSKOM DOBRU PA UREDIO STAZU U kolovozu su se građani okupili kako bi ‘oslobodili’ pomorsko dobro od zida koji je priječio prolaz do kupališta ispod Vile Elite. Akcija uklanjanja zida nije prošla bez problema, pa je jedna osoba zbog nasrtanja na Legaza uhićena. Unatoč tvrdnjama kompleksa Royal Hotels & Resort, u čijem sastavu je i vila Elita, kako je riječ o privatnom posjedu, Državno odvjetništvo je, na zahtjev policije, procijenilo kako u djelovanju Legaza i građana nije bilo protupravnih radnji. Danas je taj dio slobodan građanima za prolaz, a Legaz je nakon svega uredio stazu do kupališta kako bi bila sigurna i postavio klupu za promatranje najljepših zalazaka sunca.

BROJNE ZVIJEZDE POSJETILE GRAD I OKOLICU Prošle godine, najčešće u ljetnim mjesecima, u Dubrovniku i okolici boravile su mnoge zvijezde.

Jug Hrvatske tako je posjetila obitelj Beckham koja je odsjela na Lopudu. U gradu su bili i Jeff Bezos, Katy Perry, Orlando Bloom i Usher. Na Lopudu je odsjeo Edward Norton, dok je gradom prođirala Meyrem Uzerli. Za sudbonosno ‘da’ grad su izabrali NBA košarkaši Jusuf Nurkić sa suprugom Eminom Durić i Bojan Bogdanović sa Zrinkon Šahurić. U gradu su bili i Magic Johnson, Anfernee Simons, Novak Đoković, Emmanuelle Chriqui, Alex Rodriguez i brojni drugi.

VIŠE OD 150 VATROGASACA DANIMA JE GASILO POŽAR U ŽUPI U srpnju se više od 150 vatrogasaca borilo s velikim požarom u Župi dubrovačkoj koji je prijetio i kućama. Na terenu su uz JVP Dubrovački vatrogasci bile i brojne druge postrojbe iz Hrvatske i dobrovoljna vatrogasna društva. Požar je u noći planuo u Solinama, a zbog jakog vjetra koji je puhao brzo se proširio, aktivan je bio duž pet-šest kilometa-

PREVRNUTI KAJAKAŠI DEFORA LOKRUMA I KAOTIČNA POTRAGA Krajem rujna Hrvatskom je odjeknula vijest kako su u Dubrovniku, uslijed nevremena na moru, nestali kajakaši. Nesreća se dogodila u popodnevnim satima, nekoliko se ljudi prevrnulo s kajacima defora Lokruma, a do dolaska broda ‘Danče’ Lučke kapetanije i policije, u pomoć su priskočili s brodom Zrinski i Garešnik iz Lokruma i Dubrovčanin Dominko Radić koji su izvukli dio ljudi iz mora. U

Kupnjom stanova u povijesnoj jezgri i otvaranjem škole ‘oživljava’ se Grad

Prevrnuti kajakaši defora Lokruma i kaotična potraga

Osvrt na 2023. 15

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Dovršena je rekonstrukcija Lapadske obale, ostala su još samo sitna dotjerivanja

tom trenutku se nije točno znalo koliko ljudi je bi- vršni radovi uređenja, odnosno dotjerivanja nalo na kajacima, niti tko je na izlet išao s vodičima, a kon čega će cesta biti puštena u promet. Riječ je tko samostalno. Nađen je jedan kajak, pa se traži- o najvećem cestovnom infrastrukturnom projeklo i ljude, iako se nije znalo niti koliko se ljudi traži. tu na užem području grada u posljednjih nekoliko Lučka kapetanija tada je pokazala koliko loše ko- desetljeća, a uskoro bi se na Batali trebao izgramunicira s javnošću što je stvorilo dodatan kaos. diti kružni tok nakon čega će cesta postići i svoNa kraju je potraga obustavljena bez prave ‘toč- ju potpunu funkcionalnost i rasteretiti dobar dio ke na i’ uz zaključak kako su valjda oni koji su ne- prometa kroz Lapad. stali negdje na sigurnom s obzirom na to da nije prijavljen nikakav nestanak. Situacija je to koja je ‘OŽIVLJAVA’ SE GRAD UNUTAR ZIDINA ostavila brojne upitnike i pouku kako bi izlete na Grad Dubrovnik ovu je godinu obilježio i prvom moru, konkretno one s kajacima, ipak trebalo bo- kupnjom nekretnine unutar gradske jezgre, a lje regulirati uvođenjem temeljitijih dnevnika i po- rezultat je to ideje u kojoj Grad želi postati vlapisa putnika. snik vrijednih prostora koji inače postaju isključivo apartmani, a nerijetko i u vlasništvu stranaDOVRŠENA REKONSTRUKCIJA ca. Osim toga, gradska uprava započela je uređeLAPADSKE OBALE nje nekoliko stanova unutar Zidina koji će se doU godini za nama, dovršen je najveći dio uređenja dijeliti za život obiteljima s više djece. U Karmenu Lapadske obale. Svi ‘grubi radovi’ su gotovi, ce- je i svečano otvorena nova zgrada Osnovne škosta je umjesto jednotračne postala dvotračna, do- le Marina Getaldića, u Ulici Ilije Sarake. Sve su to bila je novu oborinsku odvodnju uz moderni su- preduvjeti za ‘oživljavanje’ gradske jezgre kako stav crpki i ispumpavanja kako više ne bi plavi- bi se spriječio dosadašnji trend iseljenja u drula u danima obilnih oborina. Ostali su još neki za- ge dijelove grada.

U promet puštena Stonska obilaznica

Više od 150 vatrogasaca danima je gasilo požar u Župi

16 Kultura

srijeda, 6. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

PODACI DUBROVAČKIH KNJIŽNICA

Dubrovčani vole neobične priče, romantiku, intrigu, nisu im mrski ni memoari, kao ni domaći autori!

Najčitaniji naslovi pokazuju dosta toga o navikama dubrovačkih čitatelja Piše Ivana Smilović foto Goran Mratinović

Kad je riječ o čitanju, često se može steći dojam da Hrvati čitati baš i ne vole. Razlog tome su raznorazna istraživanja, koja iz godine u godinu donose ne baš impresivne brojke. Tako je prošle godine u travnju, na otvorenju Noći knjige u Zagrebu, predstavljeno istraživanje agencije Kvaka, u kojem stoji da je u 2022. godini barem jednu knjigu pročitalo 40 posto građana Hrvatske, što ukazuje na nastavak trenda pada čitanosti.

No strastvenih čitatelja još uvijek ima, a zbog porasta cijena knjiga, mnogi se vraćaju knjižnicama i starom dobrom posuđivanju. U Dubrovačkim knjižnicama tako za, recimo simboličnu, članarinu od sedam eura možete neograničeno čitati cijelu godinu, a Dubrovčani i Dubrovkinje to rado koriste.

Tako je na samom kraju godine u knjižnicama bilo, prema statusu članstva, 5131 korisnika, od toga 3785 aktivnih posuđivača s registriranom posudbom. U prošloj godini 657 korisnika se po prvi put upisalo u knjižnice. A što Dubrovčani zapravo vole čitati?

OD BURGUNDIJE DO BURME U 2023. godini najčitaniji, odnosno najposuđivaniji naslov je bio Svježa voda za cvijeće autorice Valérie Perrin. Radi se o drugom romanu nagrađivane francuske književnice koji, kako je napisano na stranicama izdavača, osim vječno aktualnih tema, a to su tuga, nada, gubitak i ljubav, dodiruje i sve one male stvari koje život čine vrijednim življenja i na mjestu koje naizgled pripada mrtvima. Naime, u knjizi je Violette Toussaint čuvarica groblja u malom mjestu u Burgundiji, uživa u rutini koju jednog dana prekida detektiv Julien Seul,

Kultura 17

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

koji dolazi na groblje s urnom svoje pokojne maj- 10 NAJČITANIJIH / NAJPOSUĐIVANIJIH NASLOVA ke, koju, prema majčinoj oporuci, mora položiti na U DUBROVAČKIM KNJIŽNICAMA U 2023. grob potpunog neznanca. Ima tu romantike, boli, tuge, ali i ljubavi i topline, a knjiga je svakako polučila veliki uspjeh, pa ne čudi da su je Dubrovčani najčešće birali.

Na drugom mjestu najposuđivanijih naslova našla se Dinah Jefferies s romanom Izgubljena sestra.

Radi se o dirljivoj i složenoj priči, a obilježava je nešto specifično za autoricu – odlazak u još jednu magičnu destinaciju. Evo o čemu se radi: Belle Haton je započela novi život daleko od svog doma.

Njen glamurozan posao pjevačice u noćnom klubu u Burmi 1930-ih donio joj je mnoštvo sofisticiranih novih prijatelja i obožavatelja, no proganja je misterij iz prošlosti, dvadeset i pet godina star isječak iz novina koji je pronađen među stvarima njenih pokojnih roditelja koji sugerira da su Mianmar napustili nakon nestanka kćerkice Elvire. Naravno, Belle to kreće istraživati, a pritom nailazi na uznemirujuće glasine, zlonamjerne tračeve i otvorene prijetnje. No pomoć stiže od Olivera, privlačnog i

ležernog novinara slobodnog duha, ali anonimna poruka je upozorava da bude oprezna.

Prva dva najčitanija naslova, zapravo, donose naznaku o preferencijama dubrovačkih posjetitelja knjižnice. Čini se da vole neobične priče, na lijepim, a ponekad i egzotičnim lokacijama, koje donose romantiku uz dozu intrige.

BEZ OTPORA PREMA „DOMAĆIM“ AUTORIMA Treći najčitaniji naslov je pravo iznenađenje. Radi se o knjizi Vidi kako Lokrum pere zube naše sugrađanke Ivane Lovrić Jović, koja je već pretvorena u predstavu u kojoj su mnogi uživali prošle godine na Dubrovačkim ljetnim igrama. Ovaj prozni prvijenac autorice koja je već s četiri godine došla iz Rijeke u Dubrovnik najbolje opisuju riječi sa stranica izdavačke kuće. „Ovo je roman o djetetu, djevojčici, djevojci i ženi, majci, supruzi, kćeri i unuci, prijateljici, susjedi, radnici i građanki koje dijele jedno srce – Antigonino / Antičino.

S i g u r n i m a l to m b e z fa l s et a i p o d r ht avanja ona pripovijeda o toplini koju obitelj daje ili uskraćuje, o materinjskome jeziku kao stranome, o tome da stanište bračne ljubavi nije samo ognjište nego i poprište.

Ovo je roman o prvome i posljednjemu udahu koji se čita u dahu. Roman koji dokazuje da je svaki život zaslužio roman. I da je smijeh drevni lijek bez kojega bi plač bio usamljen, a svako dnevica sakata“.

S obzirom na to kako istraživanja, osim toga da Hrvati baš i ne vole čitati, često pokazuju kako Hrvati još više ne vole čitati hrvatske naslove, zaista je lijepo osvježenje u prve tri najčitanije knjige vidjeti makar jednu domaće autorice.

18 Kultura

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Iako, čitaju se i domaći autori, samo ponešto manje. Među najposuđivanijim hrvatskim knjigama tu su, osim Ivane Lovrić Jović i njenog Lokruma koji pere zube, još i autobiografija Mire Furlan Voli me više od svega na svijetu, Damir Karakaš s romanom Potop, Julijana Matanović i Kombinirani prašak te Zoran Ferić s Dok prelaziš rijeku.

SVAKE GODINE STIŽU I NOVI NASLOVI No vratimo se mi na generalno najčitanije knjige.

Zanimljivo je da se na četvrtom mjestu našli – memoari. I to poznatog glumca Matthewa McConaugheya, s naslovom Zelena svjetla. Radi se o iznimno popularnoj knjizi, što i nije preveliko iznenađenje s obzirom na to da ju je ipak napisao Oskarovac. Međutim, ljubitelji čitanja je hvale i zbog načina pisanja i cjelokupne priče, kao i motivacije za rad i napredak, a ne samo zbog mogućnosti virenja u McConaugheyev život.

Peto i šesto mjesto najčitanijih knjiga zauzela je Julie Caplin s Idiličnom kolibom u Irskoj i Malom slastičarnicom u Parizu. Caplin je poznata zbog opuštenih, laganih romana koje smješta po cijelom svijetu, pa tako i u – Hrvatsku. Tajnovita uvala u Hrvatskoj ipak nije našla svoje mjesto na listi jer su Dubrovkinje, a možda i poneki Dubrovčanin, radije s Caplin otputovali u Irsku i Pariz.

Ostala najčitanija djela uključuju Lucy Score: Sve što nismo preboljeli, Colleen Hoover: Priča završava s nama, Jon Fosse: Jutro i večer i Carsten Henn: Šetač knjiga.

Knjižnice moraju ići u korak s vremenom, jer bez obzira na rastuću popularnost i povratak klasicima, mnogi čitatelji ipak preferiraju nova djela. Novi naslovi u 2023. godini u Dubrovačkim knjižnicama ujedno su bili i vrlo dobro čitani, a to su: Julie

Quinn: Ljepše od raja, Dinah Jefferies: Izgubljena sestra (drugo mjesto na popisu najčitanijih!), Jona Fosse: Jutro i večer, Natalie Jenner: Djevojke iz Bloomsburyja i Lucy Foley: Mala smrt. ČITANJE OD MALIH NOGU Kažu kako se ljubav prema čitanju stvara u danima djetinjstva, a pritom se najmanje misli na lektire koje, zbog toga što su obvezne, nažalost mnogi doživljavaju kao bauk. Slikovnice, čitanje za zabavu, gledanje roditelja koji čitaju… Sve to dovodi do ljubavi koja često potraje i cijeli život. Zato smo provjerili i što se u protekloj godini čitalo na Dječjem odjelu.

Najčitanija, odnosno najposuđivanija knjiga je Gregov dnevnik Jeffa Kinneya. Radi se o prvom dijelu plodnog serijala koji ima čak 18 knjiga. Knjige govore o pustolovinama srednjoškolca Grega Heffleya koji živi s peteročlanom obitelji u SAD-u. Napisane su u formi dnevnika i obogaćene jednostavnim crtežima. Prema dostupnim podacima, od prvog izdanja 2007. do danas prodano je preko 200 milijuna primjeraka prevedenih na 65 jezika, što ga čini jednim od najpopularnijih književnih serijala na svijetu.

A na drugom mjestu našlo se – nešto za hihotanje!

Za razliku od Gregovog dnevnika, koji je za nešto stariju dječicu, Mala čudovišta Davida Williamsa su namijenjena za one najmanje, tako da su vjerojatno roditelji češće posezali za ovom hit slikovnicom autora koji osvaja svijet dječje književnosti.

Njegovi su romani prevedeni na više od četrdeset jezika, a samo su u Velikoj Britaniji prodani u više od jedanaest milijuna primjeraka.

A sljedeća tri mjesta zauzeo je Vuk. I to Vuk koji je slavio rođendan, Vuk koji nije volio čitati, Vuk koji je ovladao svojim osjećajima… Iza kojeg se krije autorica Orianne Lallemand, uz ilustratoricu Eleonore Thuillier.

Radi se o nizu nježnih i duhovitih priča, uz koje djeca uče, a i polagano se zaljubljuju u čitanje.

Jer benefiti toga su nemjerljivi – od širine vokabulara, do razvijanja mašte, učenja iz tuđih iskustava, pa sve do putovanja do dalekih, a nekad i izmišljenih destinacija… A sve iz udobnosti svoga kauča.

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Županija 19

Obilježen završetak radova na akademisu Garište

Uspostavljeno trajno sklonište za žrtve nasilja u obitelji U hotelu Adria održana je završna konferencija projekta “Josipov dom – Osiguravanje sustava podrške za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji”. Riječ je o projektu čiji je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija, a partner na projektu Caritas Dubrovačke biskupije, vrijednom 11,7 milijuna kuna financiranom iz Državnog proračuna Republike Hrvatske i iz Europskog socijalnog fonda.

Kroz ovaj projekt uspostavljeno je trajno sklonište koje može primiti do osam osoba, uključujući i osobe s invaliditetom. U objektu, čija je lokacija

tajna, pružaju se usluge stanovanja, prehrane, psihosocijalnog tretmana te podrška u brizi o zdravlju, podrška pri pronalaženju zaposlenja, predškolskog i školskog odgoja djece. Ciljevi projekta bili su i uspostava sustava podrške za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji na području DNŽ, jačanje kapaciteta stručnjaka/ osoba koje rade za ženama žrtvama nasilja i žrtvama nasilja u obitelji te podizanje svijesti javnosti o pravima žrtava nasilja i nasilja u obiteljima i negativnim posljedicama nasilja u obitelji.

Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Jelena Dadić Račić nazočili su obilježavanju završetka radova na akademisu Garište. Riječ o objektu koji je uređen u sklopu projekta uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu.

‘Završavamo jedan projekt i iskoristili smo sva sredstva koja nam je osigurala Europska unija, naravno tu su i sredstva koja je uložila Županija, 5 milijuna kuna, što za županiju nije malo i to je preostali dio koji još moramo završiti, neke male finese’, istaknuo je župan i zahvalio svima uključenima u projekt Regionalnog centra.

20 Kolumna Škura bura

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

PAD KUĆE USHER

Korporacije ili mi, tko je kriv?

Serija Pad kuće Usher na Netflixu kritizira korporacije.

No postavlja se pitanje – tko je kriv, mi ili oni?

Upravo sam na Netflixu pogledao seriju Pad Još to čine – govori nadahnuto Madeline Uskuće Usher. Nisam baš ljubitelj Netflixovskih her secirajući svoju karijeru. serija, ali još od Midnight Massa poštujem rad autora i redatelja Mikea Flanagana. Ukratko, TKO JE TU LUD? radi se o kritici na račun korporacija čiji vođe I stvarno čovjek se mora upitati tko je kriv za ne prežu ni za čim kako bi se obogatile. Obi- društvo 21. stoljeća kakvog poznajemo – kortelj Usher tako vodi farmaceutsku kompani- poracije koje bi Jacquesu Houdeku prodale Toju i prodaje lijek protiv bolova koji izaziva ja- blerone čak i da znaju da će mu do kraja začeku ovisnost. Istovremeno se gomilaju trupla piti žile ili mi, jebeni ljudi, koji žude za brzom pacijenata i njihov bankovni račun. Veći dio šećernom dizalicom? Hajdemo vidjeti na priserije stvari su prikazane kao dres Juventu- mjerima, a počet ćemo, jasno, s nogometom sa (crno-bijele), ali pri samom kraju posljed- kao najvažnijom stvari na svijetu. nje epizode zloglasna šefica farmaceutske Prošetajte se oko vaše zgrade, odite do kvarkompanije Madeline Usher – prema čijem li- tovskog kafića, pa upitajte slučajnog prolaku i djelu je i sam Vladimir Putin oličenje em- znika prati li nogomet. Ako kaže da, pitajte ga patije i bezuvjetne ljubavi – ima spektakula- sviđa li mu se moderno loptanje po travnjaciran solilokvij. ma. Reći će ne i obrazložiti da mu se gadi što -Ti jebeni ljudi… Žele čitav obrok za pet dolara je ogromna lova skoncentrirana u svega neu pet minuta, a zatim se žale da je loš i umje- koliko klubova. Od osam četvrtfinalista Lige tan. McDonald’s bi posluživao samo salatu prvaka, unaprijed ih se zna sedam. Povraća od kelja po cijele dane da jebeni ljudi to jedu. mu se i što sada igrači odlaze za lovom u SaDostupna je, ali nitko je ne kupuje. Financirat udijsku Arabiju, što se neprekidno povećava ćemo istraživanje HIV-a i dijabetesa i srčanih broj reprezentacija koje nastupaju u završproblema. Samo prvo moramo otkriti kako po- nicama europskih i svjetskih prvenstava, što stići da nam stare kite budu krute par minuta se prvaci europskih liga znaju već oko Božića. duže. Koliki je udio mlohavih kita na tržištu? Sve ga to nervira i užasava, objašnjava vam s Između 60 i 70 posto zdravstvene industrije… gemištom i cigaretom u ruci, a onda vi na saI što oni žele? Kuće koje si ne mogu priuštiti. mom kraju ispalite pitanje: Usprkos svemu, Aute koji zagađuju zrak. Jednokratnu plasti- pratite li vi svejedno nogomet i plaćate li Areku. Odjeću koju šivaju izgladnjela djeca u ze- nu, Sport Klub i ostala čudesa? Ti jebeni ljumljama trećeg svijeta. I toliko to jako žele da di. Žele romantiku, mogućnost da Hajduk ili preklinju, vrište za tim, inzistiraju na tome. A Deportivo budu prvaci Europe, a istovrememi smo problem? Ta jebena čudovišta, ti je- no plaćaju FIFA-i i UEFA-i za baš onakav nogobeni potrošači, ta jebena gladna usta. Upiru met kakav im se gadi. Tko je tu lud? u korporacije kao da su one problem. Oni su Nadalje, čitava Hrvatska, posebno s glavnim stvorili korporacije, jebote. Preklinjali su nas. gradom Zagrebom, je jedna velika pekara. Više

„Ti jebeni ljudi… Žele čitav obrok za pet dolara u pet minuta, a zatim se žale da je loš i umjetan. McDonald’s bi posluživao samo salatu od kelja po cijele dane da jebeni ljudi to jedu. Dostupna je, ali nitko je ne kupuje. Financirat ćemo istraživanje HIV-a i dijabetesa i srčanih problema.

Samo prvo moramo otkriti kako postići da nam stare kite budu krute par minuta duže“

Piše Maro Marušić foto Netflix

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Lijepa naša ima pekarnica nego komaraca. Da se mene pita, ja bih i himnu promijenio, jer su proizvodi od bijelog brašna naš najjači svjetski brend, veći čak i od kvadratića, Modrića, Šukera, Kolinde… Ovako nekako bih je uglazbio:

Lijepi naši kruh i vino Oj junačka žemljo mila Stare recepte proizvodimo Da bi vazda debela bila!

Mila, kano si nam gladna Mila, kano si nam jela Mila, kuda si nam ravna Mila, kuda si debela Teci šećer, brašno teci Niti gluten silu gubi Svježe kore svijetu reci Da svoj burek Hrvat ljubi!

Dok mu pizze mikrovalna grije Dok mu pite ruka vije Dok mu vitamine pekara krije Dok ga inzulin ne ubije!

Kolumna Škura bura 21

NAJDEBLJA NACIJA EUROPE Tko je kriv što su Hrvati među najdebljim nacijama u Europi i što su bolnice pune ljudi kojima pucaju vene? Pekare koje su na svakom kantunu Lijepe naše ili, mi, jebeni ljudi, koji se nismo u stanju ujutro rano dignuti i otići na placu po kelj, pa kupujemo brzo i fino, i povećavamo ti mortalitet, domovino?!

Ili, recimo, novinarstvo. Kvaliteta medija, pogotovo u dobu digitalne revolucije, nije baš za Pulitzerovu nagradu. Jesam li ja za to kriv, koji evo pišem bezvezni tekst o korporacijama, ili ste krivi vi, jebeni čitatelji, koji niste u stanju konzumirati ništa pametnije od sisa, guzica i Aleksandre Prijović?

Da vi čitatelji to tražite možda bih ja sada ovdje pisao da je za društvo 21. stoljeća kriva loša edukacija, da jebeni ljudi ne bi slušali Aleksandru Prijović i druge pevaljke da ih se obrazovalo s Goriborom, ali taj tekst bi bio prefilozofski – što je bilo prije, kokoš ili Kinder jaje? A to jebene potrošače, ta jebena gladna usta željna sisa i guzica ne interesira, pa što bismo se zamarali?

U kome je problem? U njima? Vama? Nama? Zajedno?

Čitava Hrvatska, posebno s glavnim gradom Zagrebom, je jedna velika pekara. Više Lijepa naša ima pekarnica nego komaraca.

Da se mene pita, ja bih i himnu promijenio, jer su proizvodi od bijelog brašna naš najjači svjetski brend, veći čak i od kvadratića, Modrića, Šukera, Kolinde

22 Kolumna

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

A propos bakalara...

U zadnjim predbožićnim danima škole, u zagrebačkoj srednjoj školi, pomlatili se profesor i učenik. Ministar obrazovanja to dozno iz medija i smjesta pred kamerama znalački ustvrdio da pijanom nastavniku nije mjesto u školi. Ministrov razbarušen i rustičan izgled, uvjerio je gledatelje televizije da se čovjek razumije u maligane.

Profesoru je bilo određeno mjesec dana zatvora, ali su se predomislili nakon spoznaje da nije bio pijan i da ga je balavac danima hotimice vrijeđo, stalno spominjući desperanom nastavniku četiri smrtna slučaja u obitelji. Zamalo se skapulo. Ipak on nije u rangu nekog ministra.

Istražnog zatvora, recimo, nije bilo za bivšeg ministra koji je u prometnoj nesreći (još ne znamo s koliko točno alkohola u krvi), terencem usmrtio čovjeka. I eno ga, još uživa u slobodi.

Nakon što je prije nekoliko godina osuđen HDZ-ov požeški župan za nasilje u obitelji, ovih je dana u policiju priveden i stranački mu kolega, požeški ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb jer je izmlatio ženu. Kažu, u Slavoniji već na svadbi mladoženja pjeva onu; Il’ me ženi, il’ tamburu kupi, ja u nešto udarati - moram. Susjedi suzdržano pričaju kako je gospar bio fin, redovno u crkvi bio u prvom redu, lemozinu davo, a čak je pomago i lokalno folklorno društvo.

To nije uvjerilo tamošnje ženske udruge pa su HDZ prozvale Hrvatsko društvo zlostavljača.

Kažu, mi smo čudan svijet. U Slavoniji HDZ -ovi dužnosnici mogu mlatit i žene i djecu, pljačkat, lagat, gazit autom.....i opet im stranka pobjedi na izborima. Jedino ne smiju zabranit klanje prasaca iz doma. A mi djecu generacijama učimo da ne pričaju sa strancima na ulici, da ne ulaze u auto nepoznatoga, pa makar im nudio veliku čokoladu, kad ono, prava opasnost im prijeti baš - doma. Neznanci na ulici se boje i pogledat tuđe dijete, u strahu da ih odma’ ne proglase pedofilima i zatvore.

I tako, nakon što je neki dan psihijatrica s Brača sazrela za psihijatriju, sad obitelj

ravnatelja Centra za socijalnu skrb zbog njega treba socijalnu skrb. Sve luđe i luđe.

Osim duhovnih vrijednosti tijekom božićnih blagdana, puno se pričalo i o novovremenskoj simbolici tog obiteljskog blagdana.

Mediji su ostali bez političkih tema, jer su političari bili prisutni tek prigodno u crkvenim klupama, teško podnoseći teror šutnje za vrijeme liturgije. Tako se, osim izvještaja o svetim misama diljem Lijepe Naše, pisalo još o crnoj kronici, vremenskoj prognozi, lakšim potresima, islandskim vulkanima i bakalaru iz tamošnjih mora.

A propos bakalara. Stari je kršćanski običaj da se za Božić jede suhi bakalar, nekad davno sirotinjska, posna i krjeposna hrana.

Danas, iako troduplo skuplji nego u ostatku Europe, neizostavno ga kupuju i oni Hrvati koji imaju i oni koji se zadužuju da ga imaju. Kažu mora se, kakav bi to Badnjak bio bez mirisa bakalara?

A onda za koji dan, došlo vrijeme mrsa, Stara i Nova godina. I opet, kakva bi to festa bila bez mirisa odojka? Nekad najjeftinija, nekima čak imitacija mesa, danas kažu zaštićena vrsta, prodavala se skuplje od teletine i tek malo manje od gulozne janjetine.

U Vatikanu je povijesnom odlukom papa Frano omogućio da rimokatolički svećenici mogu dat blagoslov istospolnim parovima. Ne baš ritualno, uz malu misu, ta-

mjan i crkvena zvona, nego onako milosrdno, ko znak da Bog prihvaća sve ljude, pa i posrnule.

Katolici veći od Pape, osobito naši, već dugo šnjuhaju kad god Vatikan pomakne kalendar za pola stoljeća bliže današnjici. Pa papi Franu onako proročanski poručuju: možeš što hoćeš, ali ne i dokle hoćeš. Ipak on nije predsjednik naše Vlade.

U prilog svome neslaganju navode kako su nas lijepo učili na vjeronauku da je prema Starome zavjetu homoseksualnost bila, ne samo težak prijestup u prisili (ko u Sodomi i Gomori), ili u obliku poganske hramske prostitucije, nego općenito je bilo zapisano: Ne lijegaj s muškarcem kako se lijega sa ženom! To bi bila grozota! Fakat tako piše, pa štovatelji onoga što je zapisano, osobito oni bez predbračnog iskustva, ili tek virtualno osposobljena mladost, trebaju otvorit četvere oči prije prvog lijeganja. Zato se kaže - ne lezi vraže!

Od Nove godine se ženama počinje izjednačavat dobna granica s muškima za odlazak u starosnu penziju. Svake godine po tri mjeseca više, pa će 2030. bit potpuno ravnopravne. Tako se ženama ostvario stoljetni san da rade duže. Tijekom sljedećih sto godina sanjat će i izjednačene plaće, kako svoj dulji života od muškoga ne bi provele - gladne.

Aktualno Druga Kolumna strana škura turizma bura 23 21

5.

2024.

Dubrovački dnevniK petak, 13.

22.siječnja listopada rujna 2023.

2023.

PONEDJELJAK, 8.1.

Menu dana

Doručak dana

Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem Menu dana

PETAK, 12.1.

Doručak dana

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

UTORAK, 9.1.

Menu dana

Doručak dana Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem Menu dana Gregada Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 13.1.

Doručak dana

SRIJEDA, 10.1.

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Doručak dana

Menu dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama Menu dana Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

NEDJELJA, 14.1.

Doručak dana

ČETVRTAK, 11. 1.

Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Doručak dana

Menu dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

24 Fotogalerija

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ana, Katarina, Mario, Ivan, Petra, Miho, Ivan, Lucija, Katija i Andro čeljad iz Konavala i Župe se na Badnji dan rado na Stradunu skupe

Zoran, Vlado, Katarina i Ivan - kad je obitelj na okupu i dan je još više divan

Senad, Karmen, Ljubica i Patrik - uvijek je lijepo na neradni dan s djecom poći van

Dora i Maris - put od Srđa ih je u djetinjstvu “sastavio”, odrasle život na raznim stranama “rastavio”, a susret u Gradu jako razveselio

Nikolina, Maja i Anamarija - nisu je promijenili raskošna scena i sjaj Superstara, prijateljica je ostala skromna, iskrena i stara

Arna, Matko i Lio - tko ne bi na ovakav dan sretan i veseo bio

Fotogalerija 25

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Kristijan, Matea i Jurica djeca, tata i najljepša ulica

Marija i Anamaria - i vrijeme im je sklono bilo, nije se prehladilo

Mara, Margita, Hana, Anastazija i Davor - na društvo i zanimljivu pozu ne može se naći prigovor

Helena, Pipo, Srđana, Šeki, Branka, Nikša, Renata i Kiara - prava ekipa iz Varaždina i Dubrovnika je za istim stolom okupljena

Ivana, Rea i Krešimir - biti doma za Božić i Novu godinu i tijelu i duši donosi radost i mir

Ervin, Lucijana, Katija, Kristina, Antonia, Nika, Marija i Ivana - u Akvariju su bili, na neko vrijeme u živote i tihi i tajanstveni svijet riba “uronili”

26 Advent

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

/23

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Ime sekcije 27

Vijesti 27

POLIKLINIKA MARIN MED: Pregledajte se kod dr. Perovića

BOLE VAS LEĐA?!! IMAMO RJEŠENJE! Trpite bolove u leđima? Zašto? Jer mislite da za križobolju nema (odgovarajućeg) lijeka i rješenja? Ako bol radije olakšavate analgetikom, onda dođite u Polikliniku Marin Med po stručno mišljenje! Jer bol u leđima je izlječiva!

Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice može vas pregledati.

Da, jedinstvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti kronična bolna stanja kralježnice.

Temeljiti pregled i kvalitetna

konzultacija sa liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo u dijagnosticiranju problema, odnosno odgovarajuća preporuka na koji se način riješiti boli u leđima.

Dr. Perović kao dio stalnog tima Poliklinike Marin Med za kralježnicu, hrvatski je ekspert za obavljanje svih zahvata na kralježnici poglavito ponajboljeg svjetskog medicinskog rješenja za izbjegavanje teške i dugo zalječive otvorene operacije leđa.

Dođite u Polikliniku Marin Med i raspitajte se o minimalno invazivnoj tehnici Disc-FX koja će vas riješiti boli.

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

28 Priče o moru i brodovima

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

NEVJEROJATNA SUDBINA

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

‘ROMANTICA’ Bila je ratni brod, ali i kraljevska jahta, a u Dubrovnik je navraćala kao luksuzni kruzer Prva krstarenja Sredozemljem, lijepo ušminkani brod započinje od proljeća 1961. s tjednim polascima iz Venecije prema grčkim lukama, prilikom kojih je često navraćao i u Dubrovnik U brodogradilištu Blythswood Shipbuilding Co. Ltd u Glasgowu izgrađen je 1936. godine za brodarsku kompaniju Furness, Whithy & Co Ltd. putničko-teretni brod FORT TOWNSHEND od 3488 bruto tona. Bio je dug 99,5 i širok 13,6 metara, a parni stroj D Rowan & Co. trostruke ekspanzije mu je preko jedne propele omogućavao brzinu od 13,5 čvorova. Mogao je prihvatiti 85 putnika u prvom i 26 u drugom putničkom razredu, a u svojim skladištima je prevozio generalni teret.

U floti sestrinskog brodara Red Cross Linea i u paru s blizancem FORT AMHERST održavao je redovne putničko-teretne pruge između luka Newfoundlanda, Nove Škotske, New Yorka i otočja Britanske Zapadne Indije. Istovremeno su oba broda u okviru redovnih plovidbi poduzimala i svoja prva turistička kružna putovanja.

POSJEDOVAO GA JE I KRALJ SAUDA Za vrijeme Drugog svjetskog rata FORT TOWNSHEND i FORT AMHERST plove u savezničkim ratnim konvojima. Završetkom uspješne vojne službe ponovo su se nakon rata vratili na svoje stare pruge, ali je nagli razvoj civilnog zrakoplovstva primorao njihovog brodara da ih već 1951. silom prilika raspremi. I dok se FORT AMHERST vratio u vojnu službu i u njoj skončao svoje plovidbe 1964.

u rezalištima belgijskog Antwerpena, FORT TOWNSHEND je 1952. prodan saudijskom poduzetniku Mohammedu Abdullahu Alirezi koji ga je preuredio za prijevoz hodočasnika prema saudijskoj luci Jeddah pod imenom EL AMIR SAUD. Od 1956., preuređen je u Zapadnoj Njemačkoj u luksuznu jahtu te je plovio u floti obitelji kralja Sauda pod imenom MANSOUR da bi već 1960. bio ponuđen na prodaju. Kupac se brzo našao u Grčkoj, u kojoj je obitelj Chandris odlučila započeti svoj streloviti poslovni uzlet u svijetu prekooceanskih emigrantskih putovanja, ali i prvih turističkih krstarenja. Chandris Line je 1960. kupio rijetko upotrebljavanu i zato izvrsno očuvanu saudijsku kraljevsku jahtu MANSOUR i dodat-

FORT TOWNSHEND je 1952. prodan saudijskom poduzetniku Mohammedu Abdullahu Alirezi koji ga je preuredio za prijevoz hodočasnika prema saudijskoj luci Jeddah pod imenom EL AMIR SAUD. Od 1956., preuređen je u Zapadnoj Njemačkoj u luksuznu jahtu te je plovio u floti obitelji kralja Sauda pod imenom MANSOUR

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Priče o moru i brodovima 29

odmah u startu Chandrisu omogućila lijepu zaradu koja mu je dala poticaja za još intenzivnije investiranje u nabavci novih brodova. Kada su 1965. Chandrisova kružna putovanja iz Venecije pojačana većim brodovima FIESTA i FANTASIA, a od 1966. i trećim brodom REGINA, manja ROMANTICA je prebačena u Pirej odakle je poduzimala kraća krstarenja prema grčkim otocima. Nakon niza uspješnih godina Chandris Line je 1971. odlučio raspremiti i prodati brodove ROMANTICA, CARINA, FIESTA i FANTASIA, ali kako za njih nije našao kupce. opet ih je angažirao i sljedeće sezone. Iako je zajedno s brodom CARINA ponovo ponuđena na prodaju, ROMANTICA se i 1973. vratila u nove plovidbe.

U prvoj plovidbi sredinom ožujka nasukala se nedaleko Smirne (Izmira).

Spašavanje broda je potrajalo cijeli tjedan i kada se detaljnim pregledom ustanovilo da nije doživjela veća oštećenja, ubrzo je ponovo vraćena na krstarenja Sredozemljem. Bez poteškoća je nastavila dalje ploviti, ali ipak samo do listopada 1973. kada su je napali i zarobili sirijski torpedni čamci

no je preuredio u putnički kruzer od 3743 bruto tona s prihvatom 203 putnika u 99 kabina od kojih su 82 imala sanitarni čvor.

JEDAN OD NAJBOLJIH MALIH KRSTAŠA NA SREDOZEMLJU Prva krstarenja Sredozemljem, lijepo ušminkani luksuzni brod pod novim imenom ROMANTICA započinje od proljeća 1961. s tjednim polascima iz Venecije prema grčkim lukama prilikom kojih je često navraćao i u Dubrovnik. U knjigama dolaska i odlaska brodova za luku Gruž je ostala zabilježena njezina prva sezona dvotjednih kružnih putovanja iz 1962. kada je u vremenu između 14. travnja i 13. listopada plovio itinererom: Venecija, Krf, Pirej, Iraklion, Rodos, Kos, Patmos, Mikonos, Itea, Dubrovnik, Venecija. Nakon tih kružnih putovanja je poduzeo još tri trotjedna u kojima je uz ove luke posjetio još i Aleksandriju i Bejrut.

ROMANTICA je proglašena jednim od najboljim malih putničkih krstaša na Sredozemlju i tako

NASUKALA SE, A ONDA SU JE ZAROBILI SIRIJSKI ČAMCI U prvoj plovidbi sredinom ožujka nasukala se nedaleko Smirne (Izmira). Spašavanje broda je potrajalo cijeli tjedan i kada se detaljnim pregledom ustanovilo da nije doživjela veća oštećenja, ubrzo je ponovo vraćena na krstarenja Sredozemljem. Bez poteškoća je nastavila dalje ploviti, ali ipak samo do listopada 1973. kada su je napali i zarobili sirijski torpedni čamci. Bilo je to vrijeme jednog od brojnih arapsko-izraelskih ratova kada se brod s 200 uglavnom američkih turista neoprezno našao u ratnoj zoni. Nasreću, problem se diplomatskim putem brzo riješio i ROMANTICA je uskoro oslobođena.

ROMANTICA je iz Pireja i dalje poduzimala kraća, trodnevna i četverodnevna krstarenja između egejskih otoka. Nakon još nekolicine sve kraćih sezona ROMANTICA je krajem 1977. raspremljena na sidrište Eleusis pored Atene u Grčkoj. Nakon dvije godine raspreme je prodana u staro željezo te je 1979. završila u rezalište brodova Keratzini pored luke Pirej gdje je završila u hrpi sekundarnih sirovina.

30 Sport

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

Nakupina probisvijeta koji se hrane adrenalinom i kortizolom

Alkoholičar koji se nije smijao je najveći u povijesti skijaških skokova Što je sa skijaškim skokovima? Tko je tu najbolji, a tko najveći? Kako to izračunati? Po broju osvojenih olimpijskih medalja, titula i pobjeda u Svjetskom kupu, osvojenih Novogodišnjih turneja? Čak će se i kafanske pijandure sklone teškim jest Muhammad Ali koji je ogromna muda poraspravama lako složit oko GOAT-a (Greatest kazivao ne samo u ringu nego i surovoj realof all Time) u najpoznatijim svjetskim sporto- nosti kada je odbio uniformu za Vijetnam, jer vima. Pa će tako u nogometu Lionela Messija ga tamo „nitko nije nazvao crnčugom“. S druproglasiti najboljim koji je ikada šutao krpe- ge strane eskivaže najbolji je, naravno, Mike njaču, no odmah potom će dodati da omaleni Tyson. Njegovu tehniku i brzinu nisu imali ni Argentinac jest the best, ali (da) nije najveći. Michael Schumacher i njegov Ferrari iz najNajveći je jedan drugi omaleni Argentinac, a boljih godina. Naposljetku, košarka je najjedkoji se odazivao na ime Diego Armando Ma- nostavnija u kafanskim diskusijama. U radoradona. Ako ih upitate kako najbolji nije naj- stima loptanja pod obručima i najbolji i najveći i kako najveći nije najbolji imat će spre- veći je isti čovjek – Michael Jordan. man odgovor baš kao novu narudžbu konobarici. Messi je najbolji u povijesti nogome- KAKO IZRAČUNATI SKIJAŠKE SKOKOVE? ta što se tiče tehničkog dijela, nikad nitko ni- No što je sa skijaškim skokovima? Tko je tu je na tako dobar način driblao zelenim polji- najbolji, a tko najveći? Kako to izračunati? Po ma, no Maradona je najveći, jer je osim spek- broju osvojenih olimpijskih medalja, titula i takularnog znanja, imao i karizmu. On bi sve pobjeda u Svjetskom kupu, osvojenih novoigrače oko sebe učinio boljima, a Messi prvi godišnjih turneja? Ovdje su stvari puno kompropadne kada ne ide, objasnili bi vam. Pogle- pliciranije, pa naši momci iz zadimljenih kudajte samo sastav Napolija s kojim je osvojio tova kafana imaju znatno više posla. Na kraju prvi scudetto. S takvim likovima Stari Rim ne rasprave sigurno će ih zaboljeti grla. bi prešao Tiber, Fiumicino i Ostiju, a kamo- -Najbolji je Sven Hannawald. Prvi je osvojio sve li osvojio čitav Mediteran i Seriju A, tadašnju četiri skakaonice na Novogodišnjoj turneji, a daleko najjaču ligu svijeta. imao je i predivan stil – kreće prvi u debatu Što se pak tenisa tiče, odgovori su još jedno- nakon nove ture pola litre točene. stavniji. Najveći svih vremena je Novak Đoko- -Kakav je to kriterij? Pa sve četiri skakaonice vić, njegov mentalni sklop je nezabilježen ne na istoj novogodišnjoj turneji osvajali su i Kasamo u povijesti sporta, nego cjelokupnog čo- mil Stoch, te Ryoyu Kobayashi, samo što su se vječanstva, ali srpskog majstora istovreme- rodili kasnije. A što se tiče stila, ljepšeg nitko no nije baš uživancija gledati, pa samim tim nije imao od Kazuyoshija Funakija, čovjeka je nije najbolji. Zna se tko jest – Roger Federer osvajao olimpijska zlata pri tom dobivši dva– nitko prije i nitko poslije njega nije tako lije- desetice za umjetnički dojam. po i graciozno udarao lopticu reketom, on je I tako raspravljaju oni, ubacuju u priču i Anna teniske terene donio balet. Nadalje, nije dreasa Goldbergera i njegov skandal s kokateško ni što se tiče boksa. KOZA s rukavicama inom, pa Adama Malysza i kako je bio lud od

Svijet skijaških skokova nakupina je probisvijeta – alkoholičara, narkomana, mentalnih bolesnika, kockara, stripera, anoreksičara, bulimičara, obiteljskih zlostavljača… A kako i ne bi takvi bili kada se svakodnevno po skakaonicama diljem svijeta hrane prekomjernim količinama adrenalina i kortizola koji su oduvijek i zauvijek glavna sastavnica ovog ludog sporta?

Piše Maro Marušić

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

adrenalina nakon završetka karijere pa je nastavio s reli utrkama, evo i Jutarnje Zvijezde, sjajnog Austrijanca Thomasa Morgensterna, spomenuše i legendarnog Martina Schmitta u njegovoj još legendarnijoj ljubičastoj kacigi s Milka natpisom, svašta nešto su oni prošli iz povijesti skakanja, sve dok se rukom nisu lupili po ćelempuri...

-Pa šta mi ovo trkeljamo? Najbolji je Matti Nykanen, nijedan skakač nije imao takvu dominaciju u prajmu – zaključi jedan od raspravljača.

-Jebote prajm! Prestani koristit taj izraz. Jedino što me od toga više nervira jest kada se u hrvatski ubacuje random.

-Misliš kad se u random hrvatski ubacuje random, je li to? Hahhahahahhahahhah.

-Dobro, da se vratimo na temu. Nykanen je sigurno najbolji, ali to ne znači i da je najveći u povijesti skijaških skokova, je li tako?

-Naravno da ne znači.

-I Ronaldinho je u prajmu bio naj, naj ikad, pa opet…

-Jebote prajm da te jebo!

A onda im odjednom sine kako će napokon dokučiti tko je GOAT skakaonica, odnosno što

Sport 31

treba biti najvažniji i glavni kriterij. Svijet skijaških skokova nakupina je probisvijeta – alkoholičara, narkomana, mentalnih bolesnika, kockara, stripera, anoreksičara, bulimičara, obiteljskih zlostavljača… A kako i ne bi takvi bili kada se svakodnevno po skakaonicama diljem svijeta hrane prekomjernim količinama adrenalina i kortizola koji su oduvijek i zauvijek glavna sastavnica ovog ludog sporta? Upravo zbog te činjenice, ogromnoj većini skijaških skakača zajedničko je to da traju manje od jogurta, stres ih doslovno izbije iz pancerica.

SKIJAŠKI METEORI Matti Nykanen, najbolji u povijesti ovog sporta, alkoholom razvaljen otišao je u penziju sa samo 28 godina, ali čak je i on, umirovljen skoro ko pupoljak, trajno mlijeko ‘Z bregov za mnoge druge junake. Te godine kada se veliki Matti oprostio, stiglo je novo čudo iz Finske – Toni Nieminen. Golobradi tinejdžer poharao je sve što se moglo – osvojio je Svjetski kup, Novogodišnju turneju, a na Olimpijskim igrama u Albertvilleu 1992. godine ugrabio je čak tri medalje postavši najmlađi osvajač olimpij-

Upravo u vrijeme kada je Weissflog završavao svoju spektakularnu karijeru, iz tvornice skijaških skakača zvane Finska, pojavio se još jedan golobradi vunderkind kojem je u putovnici pisalo Janne Ahonen. Na početku nitko nije bio siguran ni radi li se o homo sapiensu, taj čovjek se nikad, ama baš nikad nije (na)smijao - Tomislav Karamarko je za njega bio oličenje zajebancije Janne Ahonen ima rekordnih pet titula na Novogodišnjoj turneji

32 Sport

Janne Ahonen zaletio se niz najveću svjetsku skakaonicu, pa letio i letio, preskočio Žabnicu, Zgornje Bitne i Ljubljanu - slovenska mu policija napisala kaznu, jer nije imao vinjetu – evo ga sad nadlijeće i Crngrob – koliko leti na kraju će stvarno završiti u crnom grobu – napokon kreće spuštanje, slovenski komentator u deliriju vrišti gledateljima ‘molimo vratite se na svoje kauče i vežite pojaseve’, majko mila kolika je ovo udaljenost…

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

skog zlata u povijesti sa samo 16 godina i 261 dan. No već dogodine, s majušnih 17 godina, strovalio se u bezdan odakle se nikad više nije iskobeljao. U Svjetskom kupu te 1993. godine osvojio je katastrofalno 50. mjesto utopivši se među gubitnike kojima je druga serija daleka kao povratak Marijana Bana u Daleku obalu. Godinu iza bio je još gori, 52. Nije postao ni punoljetan, a već je bio kraj.

Onda se pojavio spomenuti Goldberger koji je u hipu sve živo poosvajao, a potom još brže ispario u kokainu, pa je izbačen iz austrijske reprezentacije. Pomućen ludilom kokainske krize tražio je od Slobodana Miloševića i ondašnje Jugoslavije da skače za njih, iako su ovi bili pod teškim sankcijama. Zatim je Novogodišnju turneju pokorio Espen Bredesen, ali je odmah godinu iza nestao, a norveška policija bezuspješno ga je tražila. Visok, jako mršav, zadnji put viđen u Bischofshofenu s kacigom na glavi i u crvenom odijelu norveške reprezentacije.

Pa je onda stigao još jedan ludi dječak, ovoga puta iz Slovenije, Primož Peterka se zvao, rasturio je Svjetski kup i Novogodišnju turneju kao beba Isusa u Betlehemu pod borom - sve dok policija i njegovo ime, samo godinu dana iza nije zavela u rubrici Nestali. Pronađen je tek desetljeće i pol kasnije kada ga je supruga Renata prijavila sudu tražeći rastavu zbog opetovanih obiteljskih svađa prouzrokovanim ogromnim količinama alkohola. Naposljetku su se razveli, a Peterka je javno na televiziji priznao kakve bitke bije s C2H5OH. Nije ni Kazuyoshi Funaki dugo trajao. Obilježio je Svjetski kup, Novogodišnju turneju i Olimpijske igre 1998. godine, a onda potpuno nestao. Tražili su ga i na obroncima Fujiyame gdje odlaze Japanci sa samoubilačkim tendencijama, ali ni tamo ga nisu uočili sve dok se dvadesetak godina kasnije nije pojavio na nekom smiješnom natjecanju veterana u Sapporu. Što je u međuvremenu radio, misterij je za filmove Akira Kurosawe.

DUGOVJEČNOST KAO GLAVNI KRITERIJ Ovo je samo nekolicina priča o meteorima skijaških skokova koji su se vinuli visoko u atmosferu, a onda još brže sagorjeli. Da ih sad ovdje sve idemo nabrajati, bojim se da ne bi bilo dovoljno mjesta na cijelom internetu.

Upravo zato, kada se raspravlja o najvećem u povijesti, glavni kriterij mora biti dugovječnost, složili su se kafanski stručnjaci. Ravnajući se prema toj osnovnoj premisi prosječnom zaljubljeniku u provođenje novogodišnjeg popodneva pred Garmischom na televizoru, odmah na pamet pada istočnonjemački

brko Jens Weissflog koji je trajao, ne biste vjerovali, više od desetljeća. Prvu pobjedu na Novogodišnjoj turneji ostvario je u Innsbrucku u sezoni 82/83 kada se činilo da će SSSR zagospodariti svijetom, a Amerika otići u povijest, a zadnju u Bischofshofenu u sezoni 95/96 kada je SSSR već odavno otišao u podrum povijesti, a Amerika (p)ostala jedina svjetska sila.

Weissflog je te godine Novogodišnju turneju osvojio po četvrti put postavši apsolutni rekorder. Taj Istočni Nijemac preživio je tako i Istočnu Njemačku i pad Berlinskog zida, a u mirovinu otišao bez ijednog skandala. Kasnije je otvorio hotel na jednoj planini i danas se bavi turizmom. Nismo sigurni ni može li se u njegovom hotelu kupiti kakav alkoholni napitak. Crna ovca u obitelji, rekao bi Sir Oliver Bingu. Lako je tako biti najveći, bez ijednog poroka i mentalne bolesti.

Upravo u vrijeme kada je Weissflog završavao svoju spektakularnu karijeru iz tvornice skijaških skakača zvane Finska, pojavio se još jedan golobradi vunderkind kojem je u putovnici pisalo Janne Ahonen. Na početku nitko nije bio siguran ni radi li se o homo sapiensu, taj čovjek se nikad, ama baš nikad nije (na)smijao Tomislav Karamarko je za njega bio oličenje zajebancije - a skakao je u nekakvoj Daft Punk kacigi. Svijetu se predstavio na Novu godinu 1995. kada je slavio u Garmisch-Partenkirchenu, a ukupni pobjednik Novogodišnje turneje postao je u sezoni 1998/1999. Raritet je bio taj što nije slavio na nijednoj pojedinačnoj skakaonici, a bio je ukupni pobjednik što je samo potvrđivalo koliko je konstantan.

I u godinama koje su slijedile Ahonen je bio pri samom vrhu, čitavih desetljeće i pol, što nikome prije, a nikome ni poslije nije pošlo za telemarkom, čak ni stričeku Jensu. Čak 14 sezona bio je među 10 najboljih u Svjetskom kupu, od toga osam puta među prva tri. Na postolju je bio nevjerojatnih 108 puta, a među deset najboljih završavao je u suluda 248 navrata. Na Novogodišnjoj turneji ima rekordnih pet titula ostavivši tako Weissfloga na drugom mjestu, a Svjetski je kup osvajao dva puta.

Ljudi su mu se divili, evo napokon nekoga toliko staloženog i mirnog, gotovo dehumaniziranog, da je u stanju ovoliko trajati. Čovjek bez smijeha, ali i bez poroka. Bez mentalnih bolesti. Hladan kao Amorphisov uvod u album Tales from Thousand Lakes. Godina 2005. bila je posebna brutala u dominaciji. U prvih 13 natjecanja ostvario je nevjerojatnih 11 pobjeda, i već tada je riješio pitanje pobjednika Svjetskog kupa. Zadnje natjecanje je tradicionalno bilo na mitskoj Planici, a ono što će se tamo dogoditi klasičan je scenarij filmova Akija Kaurismakija.

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Sport 33

Jens Weissflog jedan je od rijetkih skijaških skakača bez ikakvih poroka

Osim s alkoholom, imao je problema i s anoreksijom.

Visok 184 centimetra težio je tijekom karijere majušnih 65 kilograma, a često je dnevno ubacivao samo 200 kalorija. Zato je pušio, jer mu je nikotin ublažavao glad. Danas popravlja auta i prodaje kampere, bolje da mu je kacavita u ruci nego limenka pive. Borba je svakodnevna, on nije samo čovjek koji se ne smije, nego i alkoholičar koji ne pije.

Janne Ahonen zaletio se niz najveću svjetsku pio, Ahonen se baš poput Malysza, okrenuo trskakaonicu, pa letio i letio, preskočio Žabnicu, kama. Zna svojim dragsterom potegnuti više Zgornje Bitne i Ljubljanu - slovenska mu poli- od 400 kilometara na sat, a osobni mu je recija napisala kaznu, jer nije imao vinjetu – evo kord avionskih 512. Osim s alkoholom, imao je ga sad nadlijeće i Crngrob – koliko leti na kra- problema i s anoreksijom. Visok 184 centimeju će stvarno završiti u crnom grobu – napo- tra težio je tijekom karijere majušnih 65 kilokon kreće spuštanje, slovenski komentator u grama, a često je dnevno ubacivao samo 200 deliriju vrišti gledateljima ‘molimo vratite se kalorija. Zato je pušio, jer mu je nikotin ublana svoje kauče i vežite pojaseve’. Majko mila žavao glad. Danas prodaje kampere i popravkolika je ovo udaljenost, rasut će se Ahonen lja motocikle, bolje da mu je kacavita u ruci neu doskoku ko nepričvršćena gajba pive na ka- go limenka pive. Borba je svakodnevna, on nimionu Ožujske, pokušava napraviti telemark, je samo čovjek koji se ne smije, nego i alkohoali noge mu propadaju, leđima udara u sloven- ličar koji ne pije. sko zaleđeno tlo, puca mu trtična kost, nakon -Da, Weissflog i Ahonen su najveći u povijesti čega ostaje nepomično ležati… skijaških skokova – zaključuju ozbiljni analitičari iz betule – Njihov prajm trajao je više NEMA MIROVANJA NI U MIROVINI od desetljeća za razliku od svih ostalih ranNevjerojatnih 240 metara, svjetski rekord (ko- dom skakača koji su na vrhu bili godinu, najji se zbog pada neće priznati) svijetli na sema- više dvije. foru Planice dok Ahonena Hitna vozi u bolnicu. -Jebote random prajm!

Međutim Janne zaustavlja vozača i moli ga da -No ako treba izdvojiti samo jednog na vrhu onga ne prebacuje na odjel traumatologije. Strah da je to Janne. On je najveći, jer je trajao i traga je da će mu tamo mjeriti alkohol u krvi, jer jao usprkos porocima – složiše se napokon je noć prije, po vlastitom priznanju, strusio 12 zaboljelih grla. piva, a na zaletištu je bio totalno mamuran, pa Svijet skijaških skokova nakupina je probisvije valjda zaboravio i na strah. Tada je svijet do- jeta – alkoholičara, narkomana, mentalnih boznao ono što su odavno znali njegovi sunarod- lesnika, kockara, stripera, anoreksičara, bulinjaci iz reprezentacije. I Ahonen, baš kao i nje- mičara, obiteljskih zlostavljača… - predvođegovi slavni finski prethodnici, ima velikih pro- nih nenasmješenim luđakom koji noć prije ožeblema s alkoholom, o čemu je on sam iscrpno že 12 limenki, a onda doleti u 240 metara dapisao u svojoj autobiografiji koju je 2009. obja- lek Crnogrob. vio tik nakon umirovljenja.

Potom slomljene trtice otrese crnu zemlju iz Ali tijelo mu ni u mirovini nije mirovalo, jebiga, groba i onako mamuran, umjesto u bolnicu, naviklo je na adrenalin, uzbuđenje. Kako ne bi odtetura u legendu.

34 Sport

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

U 2023.

Za nama je vrlo uspješna godina dubrovačkog sporta.

Ovo je naš top deset!

Na početku godine prisjetili smo se nekih od najljepših i najuspješnijih trenutaka dubrovačkog sporta u 2023. Ali samo nekih, jer, bilo je puno sportskih priča i van navedenih uspjeha i događaja.

Piše Rafael Barkiđija

Foto: Rafael Barkiđija; izuzetno.com

10. DUBROVNIK IMA NOVOG STOGODIŠNJAKA Veslački klub Neptun krajem je godine proslavio stotu obljetnicu postojanja. „Naš mali, a veliki klub iz naroda”.

Tako je nakon slavljeničkog vikenda (2. i 3. prosinca) istaknuo tajnik kluba Maro Kapović. Veslanje je jedan od temeljnih sportova Dubrovnika, a sada je prisutno cijelo stoljeće. Velika obljetnica proslavljena je Neptunovim balom, a zatim i Skupštinom u Kazalištu Marina Držića. “Veslanje je akademski amaterski sport, sport odlučnih, odgovornih i upornih ljudi. Sport gdje se ne vrti veliki novac i u kojem je čast i međusobno poštovanje iznad svega” – istaknuo je tada predsjednik kluba Marko Potrebica.

Racing, pokazao se kao odličan domaćin. Organizirali su vrlo atraktivan autoslalom na Mirinovu.

8. PUNO SE TOGA PITA DUBROVAČKE 9. I DALJE GRAD AUTOMOBILIZMA TRIATLONCE Na krajnjem hrvatskom jugu ponovno Niz medalja osvajali su članovi Triatlon su održane dvije spektakularne utrke. kluba Dubrovnik na raznim natjecanjima Jedna je u organizaciji Dubrovnik Racindiljem svijeta. Trebalo bi nekoliko straga – 23. Nagrada Dubrovnika, memorinica da se popišu svi uspjesi, pa ćemo jal Željko Đuratović, trofej Dubravko Čispomenuti onaj najvažniji. Trojac dukor. Na stazi od dubrovačkog mosta do brovačkog kluba – Daniel Marušić, ŽeljOsojnika, dubrovački je klub proslavio ko Cota i Goran Pulig, nastupio je na Eunaslov prvaka Hrvatske na brdskim staropskom prvenstvo za dobne uzraste zama. No, ove godine nisu uspjeli obrau belgijskom Menenu.

Pulig je ostvario niti titulu pobjednika na kružnim stazaodličan uspjeh u dobnoj kategoriji 45ma. Nakon dugo godina trofej je otišao 49 godina, osvojivši treće mjesto.

Ovaj iz Dubrovnika i to na hrvatski sjeveroistok. U zadnjoj utrci na Grobniku pobje- izazov, koji se sastoji od 1900 m plivadu je odnio Slavonija i Baranja Racing nja, 90 km bicikliranja, i 21 km trčanja, Team. I drugi dubrovački klub, Ragusa odradio je za četiri sata i 34 minute. Tim

je vremenom zauzeo 113. mjesto u ukupnom poretku svih natjecatelja - njih 513.

7. ANTE KOLUNĐIJA POBRINUO SE ZA PREMIJERU TENISA U KOLICIMA Na teniskim terenima u Uvali Lapad održano je Prvenstvo Hrvatske u tenisu u kolicima, a za to je prije svega zaslužan naš mladi sugrađanin Ante Kolunđija.

On je bio glavni inicijator da se završnica Prvenstva Hrvatske održi u Dubrovniku, što je prošlo vrlo uspješno. I organizacijski i sportski gledano.

6. BORBA ZA PARIZ 2024: IVA OBERAN I PETRUNJELA PAVIĆ I DALJE „U IGRI” Dubrovački judaši i u protekloj su godini osvajali niz medalja, kako na državnoj, tako i europskoj i svjetskoj sceni. Članica Župe dubrovačke Iva Oberan trenutno je

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Sport 35

24. judašica svijeta u kategoriji do 63 kg.

U igri je za Olimpijske igre u Parizu u ljetu pred nama, kao i Petrunjela Pavić (Dubrovnik 1966). Ona je u kategoriji do 78 kilograma trenutno na 33 mjestu. Anđela Violić i Josip Bulić protekle su godine postali državni prvaci. Na europskom tatamiju smo vidjeli i Ivanu Šutalo (JK Dubrovnik).

5. JOŠ JEDAN STOGODIŠNJAK U GRADU: PK JUG BI USKORO MOGAO IMATI OLIMPIJCE Kada bismo išli zbrojiti sve medalje plivačkog kluba Jug u 2023. godini, cifre bi bile troznamenkaste. U svim uzrasnim kategorijama i gotovo svim disciplinama.

U moru medalja u protekloj godini, valja izdvojiti odličan nastup Vlaha Nenadića na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Izraelu, i to u hrvatskoj štafeti na 4x100 slobodno, koja je zauzela visoko šesto mjesto. Juraj Barčot je krajem godine u Rijeci oborio apsolutni rekord Hrvatske na 400 mješovito za cijelu sekundu. Ukupno je uzeo 12 medalja na tom Prvenstvu Hrvatske u malom bazenu, kao i klupska mu kolegica Lara Šurković.

4. PITURI OPET PRVACI HRVATSKE, A POSEBNO ĆE PAMTITI MJESEC RUJAN Stolnotenisači Libertas Marinkolora treći su put zaredom, a četvrti u klupskoj povijesti, postali prvaci Hrvatske. Trojac Miho Simović, Filip Čipin i Tomislav Japec, nastavio je dominaciju na domaćim „stolovima”. No, u rujnu se u Gospinom polju pisala klupska europska povijest.

Pituri su nastupali u Eurokupu i Europe Trophyju već godinama, no prošle prvi put u najvećem rangu – Ligi prvaka. Ne samo da su prvi put igrali Ligu prvaka, već su upisali prvu pobjedu u tom na-

tjecanju, a uz to su bili domaćini grupe u Gospinom polju.

3. MOŽE LI ITKO ZAUSTAVITI KOŠARKAŠICE RAGUSE? Treću godinu zaredom košarkašice Raguse postale su prvakinje Hrvatske.

Prošetale su kroz regularni dio Premijer ženske lige, a kasnije i doigravanje.

Nisu dale nikakvu šansu u doigravanju, prvo u polufinalu protiv Zagreba, a zatim u finalu protiv Trešnjevke. Osim Prvenstva, osvojile su i Kup Ružice Meglaj Rimac, drugi put u klupskoj povijesti. Finale je bilo u Puli, a protivnik također Trešnjevka. Svemu tome u 2023. godini pridodajemo i drugi uzastopni (treći ukupno) nastup u Eurokupu.

2. JUGAŠI DOŽIVJELI VELIKE IGRAČKE PROMJENE, NO UZELI SU DVIJE „KANTICE” Vaterpolo klub Jug Adriatic osiguranje i dalje je jedan od glavnih kamena temeljaca hrvatskoj vaterpola. No, kako to če-

sto biva u hrvatskom sportu, financijski i tehnički uvjeti daleko su od nekih drugih europskih država. Usprkos tom zaostatku i odlasku sjajnih igrača, među kojima se ističu odlasci kapetana Lorena Fatovića (u Jadran Split) i Konstantinosa Kakarisa (u Pro Recco), Jug je uspio doći do dva trofeja. Jedan je u sklopu sezone 22/23, četvrti put u povijesti osvajači Regionalne lige, a drugi je došao u prosincu, Kup Hrvatske, za sezonu 23/24. Domaće Prvenstvo za dlaku je izmaklo u majstorici u Splitu protiv Jadrana, koji je tada proslavio svoj prvi naslov prvaka Lijepe Naše. U Ligi prvaka su uzeli solidno, ali realno sedmo mjesto.

1. U DUBROVNIKU SE NAKON DESET GODINA PONOVNO IGRA PREMIJER LIGA Košarkaši Dubrovnika imali su jednu od najuspješnijih godina od osnutka, 1946. godine. Na dominantan su način osvojili drugi rang – Prvu mušku ligu, čime su izborili povratak u najveći rang hrvatske košarke – Premijer ligu. U Prvoj ligi su ostvarili čak trideset pobjeda i samo četiri poraza. Što se tiče FAVBET premijer lige, u njoj su se kao povratnici pokazali kao jedno od najugodnijih iznenađenja. Istaknuli su to mnogi treneri ove sezone nakon utakmica s Dubrovnikom – i imali su zašto. Sedam pobjeda i sedam poraza, omjer je Dubrovnika na trenutnoj zimskoj pauzi. Uspjeh u 2023. godini je i sve veći interes za utakmice kluba u Gospinom polju. Utakmicu protiv Cibone u studenom je pratilo preko 900 gledatelja. Prosjekom su na samom vrhu lige po gledanosti. Zimska pauza završava već u nedjelju, 7. siječnja, kada od 18 sati u Gospinom polju igraju susret protiv Cedevite Junior.

36 Vijesti

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

ENGLESKI SU KRALJI

Ništa mi nije tako dobro kao moj posao.

Cijeli život bih mogla sjediti i – gledati ga.

Engleski su kralji črpali rukama Meso a gospođe pod Minčetom kulom U to doba jele zlatnim pantarulom Toliko o njima a tako o nama Dibji tako jedu i budi Bog s nama Nagost su skrivale svilenim linculom Iz Ćine konta se malim mirakulom Arecitavale su s glasbenim pratnjama Pasali gospari partile gospođe Odovle pučani odvazda smo vóđe Imali krijance lijepo alevani Danas gospari su zvani i nezvani Konteso gosparstvo je u našoj naravi Ne nasljedovano ̶ svima to objavi 12/11/23

humanitarni prilozi ZAJEDNICA MASLINA • Eduard Čengija, dar djeci Centra 50,00 EUR; • Udruga mladih Lapad, namjenska donacija korisnicima za posjet Božićnim kućicama 500,00 EUR; • Obitelji Domaćin, u spomen na pok. Šime Čoić, umjesto cvijeća prilažu 150,00 EUR; • Grad Dubrovnik, dar za Božićne blagdane 2.654,00 EUR. UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ Josip Đurić prilaže 100€, Dubravka Đivanović prilaže 50€, u spomen na pokojnog Pera Kristića prijatelji i rodbina prilažu 850€, umjesto cvijeća za pokojnog Đorđa Kocelja Nikica Novaković prilaže 20€, Katarina Matušić prilaže 100€, ustanova u kulturi Dom Marina Držića prilaže 1170€, odjel za primijenjenu ekologiju Sveučilišta Dubrovnik; Riba Mljet; M´arden; Školjkarstvo Mušula; GUUC.ME prilažu 390€, umjesto cvijeća za pokojnu Mariju Mileti Nikica Novaković prilaže 10€.

DVA SKALINA Umjesto vijenca u spomen na pok. Vinka Bašića, muža i oca naših prijateljica, 60€ prilažu Nadja Dobrašin i Romana Ciko Hoćevar; umjesto vijenca za pok. Iva Kordića, obitelj Slade prilaže 30€; u spomen na dragu prijateljicu Josipu Šarić, 60€ prilaže Nera Kreso s obitelji; ZUMBA KIDS – Osojnik donacija 514€; CLUB AMERIČKOG NOGOMETA „DUBROVNIK SHARKS“ donacija 431,12€; Marina Marijanović donacija 10€; ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK donacija 300€; ALFAPLAN GRAĐENJE donacija 500€; donacija dijela honorara prema želji izvođača 165€; KENOVA TIM donacija 145€.

S K A N D I N A V K A ŠKOLA NA KOJOJ JE 2011. DRŽAVNI GODINE DIPLOMIRALA PRORAČUN (fr.)

GLAZBENICA NA SLICI

DAMA U ŠAHU

GLAZBENICA NA SLICI JE...

SPOJEVI JODOVODIČNE KISELINE

INICIJALI KNJIŽEVNIKA WALLACEA

UČENIK

ENERGIJA

CRV, GUJAVICA

MANIFESTACIJA U VIROVITICI

OVDAŠNJI

KELTSKI VRAČ

GLAZBENICA NA SLICI

JEZERO U FINSKOJ, INARI

VRSTA LJEKOVITE BILJKE

UTAH

DRŽAVA U SAD

OPĆINA U ISTRI

MONETA

DIVLJA MAČKA URLIK

USTANOVA, INSTITUCIJA

IMPERATOR

ISIDOR OD MILJA

TIP SLOVA, KURZIV

OPLJAČKATI

RADIJ

TAK

POLOŽAJ LIDERA

KINESKA MJERA ZA TEŽINU

DIO BOKSMEČA (mn.)

NISKA ZRNA ZA MOLITVU

STRANA MJERA ZA TEŽINU

GLAVNA ARTERIJA

LOPTA VAN IGRALIŠTA (mn.)

OTOK U HAVAJSKOM OTOČJU

INDIJSKI NOVČIĆ (anagram: SANA)

GLAVNI GRAD ŠVICARSKE TEMPO

KULTURNO DOBRO

GRADIĆ U TURSKOJ (anagram: CILI)

DALEKOZOR (mn.)

MAKARSKA

PJEVAČI JUNAČKIH PJESAMA U ST. GRČKOJ

NJEMAČKA

TONA

USLUŽNI CENTAR

NJEN RODNI GRAD GLAZBENIK, DAMIR

GLUMICA LUPINO

TRAG KOTAČA

PRITOK SAVE EKREMA OD MILJA

OTOK U ARAPSKOM MORU

RULJA, OLOŠ, ŠLJAM

PROJEKTILI NA VLASTITI POGON

PENELOPIN LJETOPISI, JEDAN NAŠ PROSAC GODIŠNJA(anagram: PRIJEDLOG CI ATIN)

MALTA

DUBROVAČKI DNEVNIK

SLAVONSKI BROD PRAVAC U GLAZBI

VOLUMEN KOJI PRIPADAJU ELITI

POKRAJ ILIRSTVO

VRSTA TAMBURE SOKOLOVI

SORTA JABUKA

NJEMAČKA KOPLJAŠICA, SILKE BIV. KOŠARKAŠ, FRANJO

GRČKI POLUOTOK

STARI GRAD NA EUFRATU

STEGA (tur.)

AUTOR: SLAVKO BOVAN

AFRIČKI PAPKAR PRIPADNIK NARODA U EUROPI

KRATICA EKSPLOZIVA

PRIMJER

DOKTOR GRADIĆ U DALMACIJI

PRITOK SAVE

BELGIJA

AUSTRIJA PASMINA OVACA, KARAKUL

ALUMINIJ

RJEŠENJE: madvjeđe grožđe, UT, Iowa, Lovran, zavod, krivk Ena, italik, Iso, car, č, liderstvo, ke, krunica, aorta, auti, Oahu, anas, Bern, KD, T, Ilic, aedi, T, MA, D, UC, Ida, Ekra, Una, mob, SB, v, ilirizam, pored, jonatan, sokoli, Atika, Arapović, Ur, Englez, TNT, zapt, Nin, Drina, agrebu, karakil.

ČETA

GLUMICA BEGOVIĆ

AS U KARTAMA

38 Mali oglasi

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO Prodajem Seat Toledo, 2005.g., prešao 280.000 km, registriran do 2/2024. Kontakt: 099 686 6244.

Prodajem Opel Astru 2002G Dizel, nije registriran. Mob: 091 504 5073 PLOVILA Kupujem kopču za brodski motor Lamborghini/DVB 9 KS. Mob: 098 200 247 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem dva poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob: 098 679 111 Iznajmljujem garažu-poslovni prostor u Prijevoru uz magistralu 30m2. Mob: 098 765 459 Iznajmljuju se 2 poslovna prostora u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob-098679111 Daje se u zakup poslovni prostor u Gružu od 87 m2 koji se sastoji od prodajne površine, ureda, muškog i ženskog wc-a, skladišnog prostora, podruma i garaže. Kontakt 020/332820 (dostupan od 14-18h) Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodajem stan u Mostaru (Centar II) 40 m2. Cijena po dogovoru. Tel. 099 683 32 64.

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se stan na Motovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta,

Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@ gmail.com Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046

struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu.

Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled.

Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura.

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informa- P r o d a j e s e s t a n (Cavtat cije na telefon: 098/244-794 - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom Prodaje se stan u Zagrebu,

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 5. siječnja 2024.

Mali oglasi

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009 Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura.

Mob: 098 9824 076 Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

dostava i montaža kamena.

Mobitel: 0917285208.

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura.

Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem tri kreveta s madracem 200x90 cm, blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179 Prodajem 4 aluminijske felge, s 5 rupa, 16 cola mob 098 178 9787 USLUGE RAZNO Traži se djelatnica sa iskustvom za rad u frizerskom salonu. Kontakt 099/517-9452 i 020/332-820 (dostupan od

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 1.1. do 7.1.

14-18h) Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757 Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946 Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664 KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde,

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 8.1. do 14.1.

preminuli KONRAD HELMUT LOHR (1939) TOMISLAV MARIĆ (1962) DANICA PUTICA (1940) ANE RADIĆ (1957) ANE ĐOVIĆ (1961) MATO MIHOVIĆ (1946) STJEPO PRKAČIN (1974) ĐORĐE KOCELJ (1951) MIRKO BEŠLIĆ (1936) MARE PULJIZEVIĆ (1936) LJUBO KNEZOVIĆ (2002) PERO PUŠIĆ (1943) PERO ŠUTALO (1943) BOŠKO RADULOVIĆ (1936) IVO SEKONDO (1937) Fr. MIRKO LJUBIĆ (1941) MONIKA VLAŠIĆ (1944) MARA MILIČEVIĆ (1931) JELA JOVIĆ (1926) ARIFA BUDALICA (1934) VIDE LONAC (1944) DRAGICA LOVIĆ (1938) SUADA RADIĆ (1961)

40 Zadnja

petak, 5. siječnja 2024. Dubrovački dnevniK

VOZAČ ADVENTSKOG VLAKIĆA DOBRI JE DUH UVALE

Gospar Radenko Bašić: Sretan sam kad imam priliku usrećiti druge!

Piše Ivona Butjer Mratinović foto IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Osmijeh, lijepa riječ i dobra volja. Ljudima tako malo treba da bi usrećili druge, a to dobro zna Radenko Bašić, vozač adventskog vlakića i dobri duh Uvale. Taj simpatični gospar vazda dobre volje, nasmijan, srdačan i ljubazan, oduševljava i djecu, i roditelje.

On stane kad god se netko želi ukrcati u vlakić, strpljivo postupa s djecom, uveseljava ih animiranjem, a u vagone su dobrodošli i kućni ljubimci. Stoga ni ne čudi kako za ovog gospara naši sugrađani imaju samo riječi hvale. „Moji dojmovi su prekrasni. Ima prekrasne djece, neka od njih bi se stalno vozila. Stanem gdje god vidim da netko želi ući. Ponekad se ljudi ustručavaju podići ruku i zaustaviti me, ali kad to procijenim, obavezno stanem i pozovem ih da uđu. I nisam činio pauze! Predviđeno je da vlakić ide svakih pola ure, ali to je djeci predugo. Kad vidim da ima djece, ja onda vozim stalno“, kaže nam gospar Radenko, umirovljenik koji je svoj radni staž dug 42 godine proveo u Luci Dubrovnik.

I sam ima unuke pa je navikao na strpljenje, a pazi i na sigurnost djece. Nije to lagan posao, vlakić ima dvije prikolice i dugačak je 13 metara. Treba biti oprezan i u odnosu na djecu na promenadi koja trče. Pomoć u vidu zaštitara bi mu sigurno dobro došla, no dotad ovaj simpatični vozač sve to rješava na lagan način, uz pregršt strpljenja i sa smješkom na licu. „Morate biti strpljivi. Zato sam tu. Nije to samo sjesti i voziti, to može svat-

ko. Ali treba pristupiti djeci na jedan drugačiji način, s puno strpljenja. Ima i starijih ljudi koji hodaju nasred promenade i ne čuju vlakić, a onda upotrijebim zvono ili sirene. Meni to nije teško, dapače. Netko bi možda bio umoran, imam i ja godina, ali kad dođem doma, osjećam se odmorno i budem ispunjen“, izjavio je gospar Radenko koji je ponosan i na činjenicu kako za vrijeme ovogodišnjeg adventa po pitanju vlakića nije zabilježen nijedan incident ili problem i sve je dobro prošlo.

Roditelji i djeca su zahvalni na njego-

vom trudu. Osim što vozi, preko mikrofona često animira dječicu, nekima zna podijeliti i slatkiše… „Kad mi kažu ‘hvala’, to mi je najveće zadovoljstvo. Jutros mi je došla jedna djevojčica i pitala me – dundo, smijem li vas zagrliti? A ne znam ima li pet, šest godina. To su neke male geste zbog kojih su oni presretni. Više ovo radim zbog tog osjećaja nego novca. Doma dolazim zadovoljan i odmoran“, izjavio je gospar Radenko dodavši rečenicu koja je pravi smisao, kako blagdana tako i života – sretan sam kad mogu drugoga učiniti sretnim!