Dubrovački dnevnik br. 176 by Dubrovački dnevnik

Petak, 22. prosinca godina iV. / broj 176 / 2023. / issn 2718-3742

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

grgo jelavić / pixsell

Intervju s Jelkom Tepšić:

Već sad imamo značajno povećanje broja zimskih turista, zato trebamo više otvorenih objekata stranica 4 MARINKO BENIĆ, DIREKTOR DUBROVAČKIH ZALAZAKA SUNCA:

Uvala ne izgleda kako smo zamislili, nismo je mogli zazeleniti ni dovršiti projekt! stranica 10 VRIJEDNE RUKE UČENICA OBRTNIČKE ŠKOLE

Kod njih se možete uljepšavati cijele godine po simboličnim cijenama stranica 24 REPORTAŽA IZ SIGNAPURA

Najskuplja država na svijetu u nekim je stvarima jeftinija od Dubrovnika stranica 30

FOTOGALERIJE S ADVENTA, KONCERATA, OKUPLJANJA…

Donosimo najljepše prizore ovogodišnjih blagdana stranica 34

NAZDRAVLJE VAM BOŽIĆ I NOVA GODINA!

Uvodnik

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Zakazao radar

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o. — Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Piše Vjera Šuman foto Davorin Visnjic/PIXSELL

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Fotografija na naslovnici Goran Mratinović Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

dmah je lakše nakon što nam je neponovljivi Grlić Radman objasnio kako afera s plaćanjem medija nije hadezeova afera, nego oporbena afera. Taman pomisliš - ma dobro, to je već uobičajeno Radmanovo lupetanje. A onda nam je upravo to posve ozbiljno ponovio i Plenki. Radi se o običnoj, posve trivijalnoj Mostovoj aferi. Pa u ‘zbunilu’ vrtim po glavi zašto je onda smijenjen ‘smantrani’ Plenkijev ministar gospodarstva Filipović. Dakle, on je zapravo Mostovac pa je sasvim ispravno odletio kao i svi Mostovi ministri svojedobno. Sve logično! Nema se tu što dodati ni oduzeti. Vidiš ti tog vražićka Filipovića, ne zna stisnuti puce na semaforu, nego brižan po’ ure čeka sav u mukama zbog čega je odmah blinkalo na Plenkijevom radaru. Evo ga, to je ministar za mene! Nepogrešivo mu je odmah bilo jasno da je taj čovjek rođen

za ministra u njegovoj Vladi. li ne lezi vraže, smantrani je Filipović prikriveni Mostovac. Radar zakazao! Zato je sasvim logično da je takav ‘blenton’ doveo za savjetnika onu nesreću, pa su obojica odletjeli jer su Mostovi ljudi koji su proizveli, što drugo, doli Mostovu aferu. Potpuno sam falila. Nisam ni najmanje ozbiljno doživjela Mostovo ‘buljevanje’ kao ni cijelu tu prijetvorno gnjevnu ekipicu, ali vidiš ti njih. Uzeli su najsmantranijeg Plenkijevog ministra i njegovog opakog savjetnika, kako bi po istom modelu ko Vučić u Srbiji, kupili većinu hrvatskih medija. Dobro, malo su falili jer je ministar zapeo na semaforu pa su potkupljivali za HDZ. A Bože moj, greške se događaju. Vučić je ipak bolje ekipiran. va je sreća da se ova godina bliži kraju pa se svi možemo nadati kako do kraja godine više neće biti ovakvih

Uvodnik 3

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

afera u kojima teško ‘fataš’ tko s kim, kada i koliko. Ko neki opskurni grupnjak u kojem se ne zna tko s kim, ali se zna da je, brate mili, skupo i preskupo. a to vrijeme se zagrebački nadbiskup Kutleša, koji je zamijenio ‘Bozu’, sastao s ravnateljicama i ravnateljima škola i vrtića i zamolio ih nek posebnu pažnju kod naše djece posvete odgoju koji vodi do mira. Pri tom je eksplicitno pojasnio kako je vrijednost zajedništva kao ljudskih bića važnija od svake manje grupe, bilo obitelji, nacije, etničke skupine ili kulture. Precizirao je kako govor o miru uključuje konkretno zalaganje za pravdu, jednakost, poštovanje ljudskih prava, nenasilje, međusobno uvažavanje, pomirenje, oproštenje. Trebalo bi biti normalno da s oltara uvijek čujemo upravo takve riječi o uključivosti, poštivanju ljudskih prava i opraštanju, ali prečesto upravo na tim

mjestima svjedočimo drugačijem narativu. Mijenja li se ipak nešto? Je li konačno došlo vrijeme da i crkva u Hrvata digne svoj glas protiv nasilja prema ženama, prema drugačijima u bilo kojem smislu, bilo vjerskom, nacionalnom, seksualnom pa i, Bože mi ‘prosti, nogometnom opredjeljenju? Bože blagoslovi. ad smo već kod crkve, ne mogu preskočiti meni posebno dragu, onu sv. Mihajla, ođe u gradu. Znate već zašto! Zbog našeg neumornog i uvijek nasmijanog don Roberta, koji svoju misiju činjenja dobrog potvrđuje svakodnevno. S dječjom radošću se veseli i podiže u kombi novi krevet ili novi madrac protiv dekubitusa za one kojima je neophodan, a nemaju ga. Da nemaju tog dobrog i divnog don Roberta, osjećali bi se zaboravljeni. Ali nisu. Don Robert ih ne zaboravlja, ali ne da ni drugima da zaborave kolika je radost kad ne-

kog usrećiš. Hvala mu što je takav, što nas uči kako samo treba izabrati. Izabrati između nezainteresiranosti, ljutnje, apatije ili radosti u sebi i oko sebe. Izbor se na prvu ne čini težak, ali stvarnost nas svakodnevno demantira. I zato kapa dolje, dragi naš don Roberte! uće nam već mirišu po kolačima, pripreme za Božić su sve ubrzanije , listam škrabotine ričeta za kolače koje čuvam godinama. Nema ljepšeg dara do obitelji na okupu i ljubavi koju dijelimo. Što se kolača tiče, bilo bi mi bolje da ih manje jedem, a više dijelim, ali kad osjetim miris božićnih kolača, ne mogu odoljeti iskušenju. Tješim se onda onim što je rekao Oscar Wilde : ‘Iskušenje možete pobijediti jedino tako da mu se prepustite.’ Imajte se lijepo i sretan vam i blagoslovljen Božić i akobogda, bolja nam Nova svima. Eto vas.

4 Intervju

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Jelka Tepšić:

Već sad imamo značajno povećanje broja zimskih turista, zato trebamo više otvorenih objekata Zamjenica gradonačelnika u intervjuu za Dubrovački dnevnik govori o Dubrovačkom zimskom festivalu, perspektivi dubrovačkog turizma i novim letovima Negdje smo na sredini trajanja ovogodišnje manifestacije Dubrovački zimski festival. Kakve su dosadašnje vaše impresije, komentari sugrađana...? Mislim kako je sve to na razini, pa čak i iznad razine očekivanja. Pripremljen je uistinu bogat i raznovrstan program na kojem je vrijedno i predano radio veliki tim ljudi kroz dulje vrijeme. Oni su pazili da događaji budu dovoljno zanimljivi, da su dobro raspoređeni, da se ne preklapaju i da različiti profili ljudi pronađu nešto za sebe. Zanimljivo je kako su radionice za djecu dosta unaprijed rezervirane što samo po sebi govori o velikom interesu, no tu su različiti programi i za one nešto starije. Kao tim, vrijedno radimo na tome da svake godine kvaliteta festivala bude bolja. Ako pogledamo samo koncertne programe na Stradunu, bez lažne skromnosti, mislim kako je Dubrovnik ipak na vrhu ponude što se tiče Hrvatske. Važno je pri tom da ljudi mogu lako stići na različite lokacije, što je omogućeno besplatnim javnim gradskim prijevozom, i to puno znači. Kažete jako bogat program, pa i nikad bogatiji dječji. Mi u Dubrovniku imamo sezonu koja dugo traje i nekako se iz nje odmah ‘klizi’ u Dubrovački zimski festival. No, puno je tu detalja na koje treba paziti, puno posla, priprema koje kreću vjerojatno još dok je dobar dio sugrađana na kupanju. Kad kreću ti prvi dogovori, pregovori i razgovori? Pripreme za sljedeće izdanje Dubrovačkog zimskog festivala počinju dok još traje postojeće. Već prije Svetog Vlaha mi okupljamo tim i analiziramo

što je bilo kvalitetno i što se može napraviti još bolje. To je najbolji način za održavanje, ali i poboljšanje kvalitete. Ove godine imamo dosta snažniji tim na području promocije, marketinga i odnosa s javnošću te mislim kako je razlika u tom dijelu očita. Zahvaljujući Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, imamo desetak studenata koji rade na društvenim mrežama, što za njih predstavlja izvrsnu praksu, a za Dubrovački zimski festival dodatnu vrijednost. Sve je to zapravo vrlo zahtjevan posao, a moji kolege, kako iz kulturnih ustanova, tako i iz onih komunalnih, jako vrijedno rade. Prve ozbiljnije pripreme počinju već i prije kupanja, u svibnju, kad se stvara ‘kostur’ i radi na pripremama za javnu nabavu za dekorativne elemente. Veliku ulogu igraju i stručne osobe koje su zadužene za osmišljavanje dekoracija te za izradu projekata jer je svake godine, za sve elemente koji se postavljaju, potrebno izraditi poseban projekt koji se dostavlja Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku na odobrenje. To je kompleksan proces, ali je sve vrlo pomno i navrijeme isplanirano. Administracija i gradska uprava funkcioniraju drugačije od privatnog biznisa jer moramo prolaziti kroz javne nabave, pa i što se tiče nabave dekorativnih elemenata. Sve to dugo traje i jako je puno detalja na koje treba paziti. Kruna svih tih događanja je novogodišnji doček, ove godine iznimno atraktivan. Na Stradunu će nastupiti najveća zvijezda s ovih prostora, Zdravko Čolić. Zanimljiva je ta priča i u kontekstu zimskog turizma, očekuje se dolazak domaćih gostiju, kao i onih iz susjednih zemalja. Kakve su informacije s terena?

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Intervju 5

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

One su i prije početka Dubrovačkog zimskog festivala, a u kontekstu novogodišnjeg dočeka, bile jako dobre. Odabir Zdravka Čolića kao glavnog izvođača zaista je dobar i atraktivan momenat, pa i za hotelijerstvo i privatne iznajmljivače, jer je jamac dobre zabave. Hoteli su zadovoljni ‘bookingom’, logično je kako on ide nešto sporije nego tijekom ljetne sezone, ali su najave izvrsne. I hotel Rixos Premium Dubrovnik ima vlastiti kvalitetan program te je već sredinom prosinca bio na 95 posto popunjenosti. To je jedan mozaik sadržaja i ponuda koji ima svoju publiku i to je vrlo važno jer prema našem iskustvu i statističkim podacima, najzastupljeniji gosti Dubrovnika za vrijeme dočeka Nove godine su gosti iz regije; Slovenci, gosti iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, čak i Bugarske, dakle svi oni koji uglavnom ne dolaze avionima u Dubrovnik, no nove najavljene zimske linije Ryanaira će sigurno u budućnosti doprinijeti još boljoj turističkoj slici. Vrijedi spomenuti i kako je ponuda stalnih ugostiteljskih objekata ove godine nešto bolja, bez obzira na to što još ima prostora za poboljšanje. Turistička zajednica grada Dubrovnika objavila je poziv na koji su se ugostitelji mogli javiti za financijsku potporu programima, i to su iskoristili na nekoliko lokacija. To je još jedan pokazatelj kako je cijela ova priča vrlo kompleksan posao koji uključuje puno detalja i široki tim lju-

di u kojem svatko ima svoje zaduženje i doprinos. Novinari su vas već pitali što će biti s novogodišnjim vatrometom, odgovorili ste kako će to biti iznenađenje. Ostajete li pri tome ili biste otkrili neke detalje? Bit će iznenađenje, ostala bih pri tom odgovoru. Sadašnji gradski vijećnik i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić vas je više puta prozvao u posljednje vrijeme. Kazao je kako ste nekoć bili ‘protiv kućica’, a danas ste promotorica Dubrovačkog zimskog festivala. Nikad nisam bila protiv kućica. Bila sam protiv nereda. Ne namjeravam polemizirati s vijećnikom Vlahušićem, to nije moj stil i ne mislim neku posebnu važnost pridavati takvim primjedbama. Meni je važno da su naši sugrađani zadovoljni, da je verzija Dubrovačkog zimskog festivala kakva je sad na visokoj razini i da se vodi računa o svim detaljima, pa i o tome da se po Stradunu bez problema mogu kretati vozila svih interventnih službi. Moramo biti spremni i ako se dogodi nešto neočekivano, i naravno kako se i taj faktor uzima u obzir prilikom postavljanja kućica i dekorativnih elemenata. Dakle mjera. Tako je. Mjera u svemu.

6 Intervju

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovački zimski festival je manifestacija namijenjena prvenstveno građanima, no ima i svoju turističku perspektivu, pogotovo u kontekstu Ryanaira koji je najavio tri zimske linije. Kakva je uopće perspektiva zimskog turizma u Dubrovniku, koliko je on moguć? Tu je primjenjiva ona teza – je li prije bila kokoš ili je bilo jaje? Naime, puno je tu faktora koji ovise jedan o drugome jer ako nema letova, nema gostiju, a ako ih ima, onda ima i gostiju, ali treba osmisliti ponudu i sadržaje, što uključuje širu priču u kojoj važnost igra cjelokupna destinacija. Kada kažem cjelokupna destinacija, tu mislim na to da Grad i svi turistički dionici u gradu, figurativno rečeno, ‘pušu u istu sviralu’. Ako nam je zimski turizam zajednički interes, onda i svi mali dionici moraju osvijestiti kako su važan segment ukupne turističke ponude. Grad i dubrovačka Turistička zajednica, uz kulturne ustanove, osmišljavaju i organiziraju različite događaje i rade na mnoštvu sadržaja. Ništa tu ne nedostaje ni zimi jer po pitanju ponude kulturnih ustanova, ako se izuzmu predstave na hrvatskom jeziku, konzumenti mogu biti i inozemni turisti. I to i jesu! Već ove godine imamo značajno povećanje broja zimskih posjetitelja te je važno da cijeli grad osvijesti, dakle svi dionici, kako je potrebno pojačati cjelokupnu ponudu. Grad Dubrovnik pri tom može koristiti određene mehanizme obvezivanja dionika, a nedavno ih je spomenuo i sam gradonačelnik. Razumijem kako je to donekle teško jer naša sezona počinje rano, prije Uskrsa, i traje dosta dugo, do studenog, u snažnom intenzitetu. Dubrovnik je po tome drugačiji od ostalih hrvatskih gradova na obali. No, Ryanair je napravio dobru procjenu, žele zimske letove za Dubrovnik i stava su kako destinacija to treba pratiti. Vjerujem kako hoće jer ove zime imamo drugačiju situaciju, pa i kad je riječ o ugostiteljskim objektima. Njih je još više otvoreno ove zime, imaju svoju ponudu, tu su i Dani bakalara, tako da vjerujem kako se ta priča promije-

nila nabolje. Sve to je u jednom smislu doprinos cijeloj destinaciji, ali i komercijalnom poslovanju turističkih djelatnika i ugostitelja. Otvorili ste ključno pitanje perspektive zimskog turizma. Gosti mogu doći, ali je važno da ne dolaze među zatvorene lokale. Gradonačelnik Franković je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća spomenuo određene mehanizme, poput rada na par i nepar. Grad ima svoje mehanizme kojima može obavezati ugostitelje, ali i poticati njihovo sudjelovanje, a svakako je ključna i njihova suradnja u okviru strukovnih udruženja i skupina. Odličan su primjer ugostitelji s Bunićeve poljane. Njihovi objekti su otvoreni, svi imaju zajednički cilj i dobili su poticaje koji su im pomogli pri smanjenju rizika poslovanja. Tamo imamo sadržaje i jednu vrlo zgodnu priču. Nadam se kako će toga u budućnosti biti i više, a naravno kako će Grad biti čimbenik koji podupire njihovu ideju. Mit je da Ryanairom dolaze gosti slabije platežne moći, no čini se kako su ‘niskotarifaši’ prvi izbor kod nešto mlađe populacije ili gostiju srednje životne dobi. Razmišlja li se o poboljšanju tog segmenta ponude kad se realiziraju spomenuti zimski letovi? Prema zaključcima razgovora s predstavnicima menadžmenta Ryanaira, a i onome što pokazuje opća turistička slika, to nije potpuno točno. Osoba koja putuje, ne želi previše novca dati na troškove prijevoza, neovisno o životnoj dobi ili platežnoj moći, jer znamo kako putnici Ryanaira borave i u visokokategornicima te apartmanima u Gradu koji su skuplji u odnosu na ostatak ponude. Dubrovački zimski festival se svake godine mijenja i razvija. Naravno kako moramo procijeniti što možemo očekivati sljedeće zime od gostiju Ryanaira, ali Dubrovnik ima svoje sadržaje za mlađu populaciju. Primjerice, glazba u ugostiteljskim objektima, poput Hard Rock Cafea, jest ponuda koja privlači mlade ljude. Tu su, naravno, i koncerti popularnih hrvatskih izvođača na Stradunu koji možda nisu stranom posjetitelju toliko atraktivni imenom, ali jesu zabavom. Na novogodišnjim dočecima na Stradunu je puno inozemnih gostiju i odlično se zabavljaju, a da ne govorimo o besplatnim koncertima Dubrovačkog simfonijskog orkestra među kojima se posebno ističe tradicionalni na Stradunu, na samu Novu godinu. Turisti su obično jako iznenađeni što dobiju tako kvalitetan koncert bez naplate ulaznice, a u kojem, bez obzira na to što se radi o klasičnoj glazbi, uživaju i mlađe populacije. U ostatku Europe su cijene za takve sadržaje prilično visoke. Dakle, Dubrovački zimski festival već ima ponudu za mlađe generacije, a sigurna sam kako će sljedeće godine toga biti još i više, pogotovo ako se nastavi raditi kao i dosad, što obuhvaća i poticanje ugostitelja na aktivno sudjelovanje u poboljšanju turističke ponude tijekom zime.

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Ryanair nije najavio letove samo zimi, nego i tijekom sezone. S druge strane, Grad Dubrovnik za cilj ima stati na kraj prekomjernoj apartmanizaciji. Hoće li se ti gosti imati gdje smjestiti? To nikada nije pitanje brojke nego rasporeda gostiju i to je suština projekta Respect The City – briga o kvaliteti života stanovnika grada, ali i kvaliteti boravka gostiju. Mi smo na europskoj, pa i svjetskoj razini već prepoznati kao destinacija koja radi na održivosti u smislu da se trudimo disperzirati goste. Kroz cruise turizam smo pokazali kako je to moguće jer se rasporedom ticanja brodova smanjio pritisak na povijesnu jezgru. Ono što još uvijek ostaje kao izazov je raspoređivanje jednodnevnih gostiju koji dolaze samo na obilazak, ali kroz uvođenje zone posebnog prometnog režima će se i to moći regulirati. Ne mislim kako će gosti koji budu dolazili Ryanairom stvarati veliki pritisak na grad niti kako će postojati bilo kakav problem sa smještajnim kapacitetima, pa i zbog imidža Dubrovnika kao destinacije koja vodi računa o održivosti i kvaliteti, kako života lokalnog stanovništva, tako i boravka gostiju. Tržište danas traži održive destinacije, to je zahtjev klijenata, gosti žele boraviti u destinacijama na jedan kvalitetan način. Upravo zbog toga što nudi i zimske letove, Ryanair prepoznaje te zahtjeve i nudi ono što mi tražimo, a to je disperzija dolazaka gostiju i na druge dijelove godine. Dugi niz godina ste se profesionalno bavili turizmom, a i danas se njime bavite kroz svoju funkciju zamjenice gradonačelnika. Kako vidite dugoročnu turističku perspektivu Dubrovnika s te profesionalne strane? Dubrovnik je u svojim razdobljima relativno nedavne turističke povijesti imao neke ideje koje su provocirale brojne probleme s kojima se sadašnja gradska uprava suočila te 2017. godine, prilikom preuzimanja odgovornosti za Grad. Vratimo se na već spomenutu mjeru – ona mora biti u svemu, i u komercijalizaciji, i u broju apartmana... Onaj tko

Intervju 7

se htio baviti privatnim iznajmljivanjem, time se bavio i prije. Dakle tu govorimo o pravom, obiteljskom smještaju gdje postoji domaćin koji dočeka turista i upoznaje ga s načinom mediteranskog života. To se pomalo izgubilo otvaranjem tržišta, kupovanjem nekretnina, apartmanizacijom, objektima koji su potpuno digitalizirani i u koje se ulazi uz pomoć šifre. To je jedan drugi oblik ponude koji nije nasljedstvo onog tradicionalnog, obiteljskog smještaja. Uskoro na snagu stupa novi Zakon o turizmu, a s njim i prateće odredbe i pravilnici na temelju kojih će i Grad uskladiti razine ponude u tom smještajnom segmentu. Naravno kako se ništa neće zatvarati preko noći, ali vjerujem kako će Ministarstvo turizma i sporta imati motiv za provedbu rekategorizacije postojećih objekata jer ono što čini našu ponudu jest raznovrsno – od garaža i stanova u zgradama pa do visokokvalitetnih apartmana, koji su apsolutno poželjni. Turizam čini ukupnost različitih ponuda za sve kategorije i odabire. Postoje gosti koji vole boraviti u privatnom smještaju, brojni američki turisti najradije biraju apartmane u Gradu, vole biti u tom povijesnom prostoru, a onda postoje i gosti koji preferiraju hotele... UNESCO-v grad svjetske baštine mora biti otvoren prema svakome tko želi vidjeti njegovu ljepotu i upiti njegovu tradiciju. Perspektiva našeg turizma će ovisiti o nama samima, o tome kako ćemo upravljati Gradom te kako će to raditi neki budući obnašatelji kroz budućnost, pri čemu se nadam da će imati na umu kako se zahtjevi tržišta prije svega vežu uz održivost, što podupiru politike i direktive Europske unije. Sve to utječe na kreaciju turističkog proizvoda u njegovoj ukupnosti. Nikad se ne bojim za Dubrovnik, on ima stabilan imidž i ništa mu nije moglo naštetiti. Vjerujem kako će tako i ostati. Nema bojazni za naš grad! Znamo kako jako puno radite. Zimski festival još traje, a nakon njega kreće Europsko prvenstvo u vaterpolu, pa Sveti Vlaho, pa još jedna sezona... Hoćete li ovih blagdana uspjeti naći vremena za sve ono što privatno volite i što vam znači? Kad čovjek nešto voli i kad mu je važno, onda uvijek nađe vremena. Pokušavam iskombinirati sve svoje privatne i poslovne obveze. Nasreću sam dobra u multitaskingu pa sve nekako stignem. Za blagdane se počnem dosta rano pripremati jer mi to jako znači. Nadam se lijepom vremenu, imam malu unučicu koja je sad u dobi u kojoj ima određenu svjesnost o tome što se oko nje događa pa mi je sve to ove godine još i važnije. Imamo svoje obiteljske trenutke koje zajedno njegujemo. To je ono što je za mene najvažnije - okupiti obitelj, drage ljude, podružiti se, pa i izaći! Volim i izaći tako da mi moje protokolarne obveze ne padaju teško jer volim izložbe, koncerte, događanja... Samo neka bude zdravlja i lijepog vremena! Svim vašim čitateljima želim sretan Božić i sve najbolje u Novoj, 2024. godini, da u njoj ne bude velikih oscilacija, da budu dobro, da budu sretni, zadovoljni i zdravi. A onda će biti i svega ostaloga.

8 Aktualno

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Aktualno 9

10 Intervju

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

MARINKO BENIĆ, DIREKTOR TVRTKE DUBROVAČKI ZALASCI SUNCA:

Uvala ne izgleda kako smo zamislili, zbog neuređene pravne situacije nismo mogli zazeleniti prostor ni dovršiti projekt! Dubrovački zalasci sunca, tvrtka koja je upravljala Uvalom Sumartin, nedavno je pokrenula likvidaciju pred Trgovačkim sudom, a koncesije nad područjem su poništene. I dalje se čeka konačna odluka Vrhovnog suda RH o sudbini koncesija. Direktor tvrtke Marinko Benić u intervjuu za Dubrovački dnevnik otkriva sve o daljnjim planovima, preprekama, potraživanjima i ulaganjima, ali i komentira kritike sugrađana vezane uz izgled drage im gradske uvale Piše Ivona Butjer Mratinović FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

Već dvije i po’ godine se čeka na konačnu odluku Vrhovnog suda RH koji bi trebao, na traženje DORH-a, odlučiti o konačnoj sudbini koncesije nad plažom u uvali Sumartin. Prije toga je isto tijelo, u ovom slučaju Visoki upravni sud, donijelo dvije različite odluke o praktički istoj stvari. Jedna prilično apsurdna situacija. Definitivno apsurdna situacija i pokazatelj tromosti našeg pravosuđa. Sad će gotovo jedno desetljeće od Odluke o koncesiji temeljem koje je ona dodijeljena kompaniji Dubrovački zalasci sunca, a koja je sada pravomoćno poništena. Tvrtka nema kreditnu sposobnost zbog poništenja koncesije, nema mogućnost pristupati bankama, a one su se već 2017. godine povukle iz cijele priče jer se tada aktualiziralo pitanje hoće li koncesija opstati ili će biti poništena. Projekt je financiran privatnom novcem američkog investitora, gospodina Johna Alma, nakon što je pravomoćno poništena koncesija. Cilj je bio napraviti restrukturiranje. No, kako je DORH od Vrhovnog suda

RH pokrenuo izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćnih presuda Visokog upravnog suda, onda smo odlučili pričekati na tu odluku. Ona ni nakon gotovo tri godine nije donesena, a mi više nemamo financijskih mogućnosti kako bismo nastavili poslovanje, a ni planirana ulaganja. Vrijedi spomenuti kako Dubrovački zalasci sunca u ovom slučaju nisu stranka u postupku nego zainteresirana strana, a tužen je davatelj koncesije, dakle Dubrovačko-neretvanska županija. Pitanje je nastavka projekta, ali i značajnih gubitaka. Naime, objekti u uvali Sumartin su zatvoreni, nije došlo do planiranih prihoda. Dubrovački zalasci sunca s gubicima posluju praktički od početka jer projekt nije dovršen niti je područje zazelenjeno onoliko koliko je to bilo planirano. Pravni okvir unutar kojeg smo poslovali je bio takav da nam je onemogućio pristup kapitalu. Cijelo vrijeme smo poslovali s gubicima što je rezultiralo privatnim pozajmicama za isplate djelatnicima. Napo-

menuo bih kako sam iz vlastitih sredstava isplatio plaću radnicima kako bismo uopće mogli otvoriti sezonu. No, stalno se događa ista situacija u kojoj investitori moraju davati novac kako bi se osigurale plaće, a isključivo zbog neuređene pravne situacije. Moja pozajmica je i dalje tu i u principu će svi dobavljači prije biti isplaćeni nego kreditori, uključujući i mene osobno. Zato i idemo u likvidaciju te se nadam strpljenju naših dobavljača koji su nam bili sjajni partneri. Meni je, naravno, najviše žao samih zaposlenika zbog ove situacije. Nažalost, morat ćemo im se zahvaliti, premda su bili odani i lojalni kompaniji, no u nezavidnoj smo situaciji. U nezavidnoj ste situaciji, tvrdite kako ste žrtva sporog hrvatskog pravosuđa. Možete li, za naše čitatelje koji nisu detaljno upućeni u ovu priču, u kratkim linijama iznijeti što se događalo u proteklom vremenu i kako je došlo do gubitka koncesije i likvidacije samog društva?

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Kompanija Dubrovački zalasci sunca dobila je koncesije za područje plaže u uvali Sumartin odlukama Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije iz 2014. godine, a koncesijski su ugovori potpisani u lipnju sljedeće godine. Više sudionika na natječaju za dodjelu koncesija je podnijelo žalbe na ishod. Upravni sud u Splitu i Upravni sud u Osijeku prvostupanjskim su presudama potvrdili prethodne odluke Županijske skupštine i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. U drugom stupnju, Visoki upravni sud je 2019. godine odbio jednu od tri žalbe, a 2020. godine druge dvije usvojio. Dakle, isto tijelo je donijelo dvije dijametralno suprotne odluke o istoj stvari. Donošenjem presuda iz 2020. godine, prestale su važiti sve ranije odluke kojima su koncesije dodijeljene koncesionaru te su van snage stavljeni svi akti koji su iz tih odluka proizašli, pa i ugovor o koncesiji. DORH je 2021. godine od Vrhovnog suda RH zatražio izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćnih presuda Visokog upravnog suda kako bi pitanje koncesija konačno bilo riješeno. Pred vratima je 2024. godina, no taj postupak još nije dovršen.

Očekivalo se kako će Vrhovni sud RH u roku od šest mjeseci donijeti konačnu odluku o koncesiji, no prošle su dvije i po’ godine. Sve to dovelo je do nemogućnosti financiranja projekta od strane poslovnih banaka i investicijskih fondova pa je, kao što sam već spomenuo, financiran privatnim pozajmicama i nije dovršen do kraja. U stanju bez mogućnosti financiranja i pravne neizvjesnosti, investitori su bili primorani obustaviti projekt. Gospodin John Alm, nekadašnji predsjednik Coca-Cola Enterprisesa te član Odbora direktora Kimberley-Clarka, inače veliki zaljubljenik u Hrvatsku čija su ulaganja 2015. godine od propasti spasila Hotel Njivice, je preminuo prije godinu dana. Njegovi nasljednici su većinski vlasnici projekta te imamo obvezu prema njima riješiti ovu situaciju. Sve je to dodatno zakompliciralo našu poziciju i probleme s financiranjem poslovanja, koji su prvenstveno nastali jer projekt nije dovršen zbog pravne situacije. Dubrovački zalasci sunca nisu pokrenuli stečaj nego likvidaciju. Što to govori o vašim namjerama? Namjera Dubrovačkih zalazaka sunca je podmiriti sve obveze prema svojim vje-

Intervju 11

rovnicima, u prvom redu dobavljačima. Zbog toga nismo pokretali ni stečaj, ni predstečajnu nagodbu. Intencija nije da netko ostane zakinut ili da nečija potraživanja ostanu nepodmirena. Područje uvale Sumartin je iznimno vrijedno i atraktivno. Namjeravate li se ponovno javiti na natječaj? Da, to nam je plan. Koncesija je poništena, no prethodno su provedena značajna ulaganja. Hoćete li iskoristiti neke pravne mogućnosti za vraćanje uloženog? Dubrovački zalasci sunca su 22. studenog na Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvansku županiji uputili Zahtjev za mirno rješavanje spora. Ono bi se trebalo postići u roku od 60 dana, ako je država zainteresirana. U slučaju da nije, onda se zahtjev pretvara u tužbu. Predloženo rješenje je raspisivanje novog natječaja za koncesiju. Novi koncesionar može isplatiti nas kao ulagače u vrijednu imovinu koja je, naposljetku, rađena prema projektu koji je bio na natječaju. U principu tako država neće biti oštećena. Mi se s određenom tvrtkom u našem sustavu također

12 Intervju

planiramo javiti i nastaviti ono što smo započeli, ako budemo izabrani kao najbolji ponuđač. U svakom slučaju, postoji varijanta nagodbe u kojoj država neće izgubiti ništa, a riješit će se pitanje koncesije. Zainteresirani smo za nagodbu. Koliki je iznos koji Dubrovački zalasci sunca potražuju od države? Revizorska kuća izvršila je reviziju i prema nalazu iz lipnja 2021. godine utvrdila je kako Dubrovački zalasci sunca prema Republici Hrvatskoj imaju novčano potraživanje u iznosu od oko 14 milijuna eura, s pripadajućim kamatama. Iznos je utvrđen od strane ovlaštenih sudskih vještaka prije dvije godine, a kako su troškovi gradnje u međuvremenu rasli, očekuje se kako bi konačna procjena potencijal-

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

no mogla biti i veća. Na traženje Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovački zalasci sunca su odustali od zahtjeva za naknadu štete i nastavili su poslovati na spomenutom pomorskom dobru. Razlog je bila informacija kako je DORH od Vrhovnog suda RH zatražio izvanredno preispitivanje zakonitosti presuda Visokog upravnog suda, a relevantna državna tijela su smatrala kako Dubrovački zalasci sunca i dalje trebaju biti navedeni u službenom registru koncesija. Uz ulaganja od oko 14 milijuna eura, Dubrovački zalasci sunca su plaćali i značajnu godišnju koncesijsku naknadu od oko 300 tisuća eura. Koncesija je plaćena do dana odluke Visokog upravnog suda kojom je poništena. Naime, prestankom koncesije, više nije bilo osnove za plaćanje. Du-

brovački zalasci sunca su time postali vjerovnik, a ne dužnik te želimo postići nagodbu i dogovor, a ne izvršiti naplatu. Kažete kako se planirate javiti u slučaju raspisivanja novog natječaja. Međutim, napominjete kako projekt nije priveden kraju. Koja bi to onda bila najvažnija ulaganja, što planirate mijenjati? U slučaju ako bi nam bila dodijeljena nova koncesija, najviše bismo sredstava potrošili na zelenilo te nove sadržaje, koji bi se prvenstveno odnosili na one sportske i za djecu. U slučaju nastavka projekta, proveo bi se sveobuhvatan landscaping sađenjem stabala, a Uvala bi postala zelena oaza, kako za posjetitelje, tako i za lokalno stanovništvo. Postoji dosta neiskorištenog prostora. I dalje smatramo kako je ovo jedno od najvažnijih prostora za Dubrovnik i njegov turizam, ako ne i najvažniji, pa i u smislu mogućnosti za dodatne sadržaje. Tako da je zbilja dragocjen, kako za turizam, tako i za građane grada Dubrovnika. Svjesni smo svoje odgovornosti tako da ovo čekanje na odluku Vrhovnog suda ne ide nikome u prilog. Gubitnici su i ulagači, i lokalna zajednica koja nije dobila sadržaje koji su planirani. Moram naglasiti kako smatramo da je zbog svega ovoga iznimno važno da projekt ide dalje bez obzira na to tko će biti budući koncesionar, naša tvrtka ili neki drugi ponuđač koji će možda ponuditi bolje uvjete na potencijalnom budućem natječaju. Kritike lokalne zajednice najviše su usmjerene na ono što ste sada spomenuli, a to je nedostatak zelenila. Zašto se od početka nije išlo k’ jednom takvom izgledu? Dio zelenila koje se tu nalazilo kad je krenuo projekt je posječeno. Sadašnji park površine pet tisuća metara kvadratnih je zasađen maslinama, no naravno kako to nije dovoljno kako bi Uvala prodisala zelenilom. Mi smo s jedne strane bili ograničeni zadanim projektom, a s druge nismo stigli dovršiti ulaganja u hortikulturu jer zbog neriješenog pitanja koncesije nismo mogli doći do bankovnih financijskih instrumenata nužnih za dovršenjem projekta. Primjedbe lokalne zajednice su posve opravdane, a trenutni izgled Uvale u suprotnosti je s onim kako smo ga mi zamislili. Mi smo

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

puno toga zazelenili i uredili, no ne možete raditi uređenje krajobraza bez da u nekom segmentu nešto ne promijenite i ne posječete, no naravno kako se ne sječe ono što je vrijedno. Ovdje se nalazila jedna neuređena šuma, a ovo je dio grada koji ipak treba imati jedan uređeni krajobraz. Mi želimo više zelenila, ali uređenog zelenila. U parku ste zasadili masline. U slučaju nastavka priče, bi li se išlo na tu varijantu ili neku drugu? Masline su u jako dobre, ali u principu točno tamo gdje smo ih i zasadili. No, nije dobro kad su previše izložene morskom zraku pa bi se u drugom dijelu, koji je bliži moru, išlo na varijantu s velikim palmama. One bi se jako dobro uklopile u ovaj prostor. Postoje i varijante s drugim stablima, ali u principu uvijek je najbolje rješenje ono koje predlažu stručnjaci za hortikulturu. Ideja je da nabavimo što više palmi. Jedno vrijeme je i bazen bio u planu, no od toga se odustalo. Radio sam određene varijante izmjena i dopuna prema kojima on ne bi bio tu. Držim kako nema smisla da tu bude bazen. Ovo je javna koncesija. Ne bi bilo poželjno naplaćivati ulaz na bazen, a bez toga bi bio prenapučen čime bi se ugrozili sigurnosni, pa i ostali uvjeti. Oni su dobra

rješenja za prostore gdje je lako uspostaviti adekvatnu kontrolu.

Intervju 13

vanja mogla biti ugrožena sigurnost. Nema nikakvog razloga. Ostajemo u posjedu lokacije do daljnjega i s dužnom pozornošću ćemo se pobrinuti da ne dođe do nekakvih situacija ili propusta zbog kojih bi mogla biti ugrožena sigurnost posjetitelja. I dalje ćemo održavati područje uvale kao što smo to činili i do sada.

Tu je i tobogan koji ima funkciju starine. Neki sugrađani smatraju kako bi ga trebalo obnoviti. Načelno se slažem. Meni je on i ovakav lijep jer nosi nostalgično sjećanje na prošlost i Dubrovčanima puno znači. Turisti često znaju pitati zašto je od betona pa ‘Sunset Beach’ je prilično veliko podim znamo kazati kako je davno izgrađen ručje, a onda je potrebno i osmišljavate kako je ostao kao uspomena na neka ti sadržaje kako bi bilo isplativo i kaprošla vremena. Možda bi se mogao ob- ko bi služilo lokalnoj zajednici i posjenoviti kako bi ljepše izgledao. titeljima. Ovdje je restoran, prostor koji služi za proslave, vjenčanja, ležaljke na plaži, potom beach bar, tu su prošA kako bi bio u funkciji? Nisam sklon toj ideji. Svijet se promije- le zime bile i blagdanske kućice… Kolinio, vremena su se promijenila. Današnje ko je zahtjevno osmišljavati projekte poimanje sigurnosti je drugačije. Primje- kako bi se ovaj ogroman prostor tijerice, prije su bile sobe za presvlačenje kom cijele godine priveo svrsi? gdje su se mogle ostaviti osobne stva- Izrazito je zahtjevno, upravo zbog veličiri. Danas su trend ‘lockeri’ u koje čovjek ne prostora. S vlastitim zaposlenicima i može spremiti mobitel i novčanik dok se vanjskim partnerima smo osmišljavali rakupa i takva opcija je današnjim posjeti- zličita rješenja kako bismo mogli ponuteljima plaže atraktivnija. Svako vrijeme diti što više sadržaja. U proteklim godinosi svoje. Ne treba pretjerivati s konzer- nama su se, pa i izvan ljetne sezone, na viranjem prostora u prošlosti nego ići u ovom području održavali brojni događaji korak s vremenom i oplemenjivati prona koje smo ponosni. Nadam se kako će stor. A tobogan svakako ima svoje mje- nam opet biti pružena prilika da taj prostor oplemenimo onako kako smo zasto kao lijepa uspomena! mislili, zapravo da ga dovršimo, kako bi u konačnici i lokalna zajednica konačno Od strane vlasti i lokalne zajednice se dobila ono što joj treba u prostoru koji čuju razmišljanja da bi sada posjetitejoj iznimno znači. ljima uvale Sumartin zbog neodrža-

14 Županija

srijeda, 6. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

NASTAVAK VRIJEDNE SURADNJE

U Dubrovnik stigla donacija od deset tona jabuka iz Vukovarsko-srijemske županije ‘Dubrovačko-neretvanska županija već 14 godina donira mandarine našoj prijateljskoj Vukovarsko-srijemskoj županiji, a oni nama već šestu godinu jabuke’, kazao je župan Dobroslavić

I ove godine u luku Gruž iz Vukovara je stigla do- ‘Riječ je o lijepoj tradiciji, humanitarnoj i humanacija od deset tona jabuka koju je Dubrovač- noj gesti. Zahvalni smo našim prijateljima iz Duko-neretvanska županija podijelila ukupno 80 brovačko-neretvanske županije koji su pokreudruga i ustanova sa svog područja. nuli ovu akciju. Zahvalni smo i na gostoprim‘Dubrovačko-neretvanska županija već 14 godi- stvu koje pokazuju iz godine u godinu’, kazao na donira mandarine našoj prijateljskoj Vuko- je župan Vukovarsko-srijemske županije Davarsko-srijemskoj županiji, a oni nama već še- mir Dekanić. stu godinu jabuke. To je gesta prijateljstva, a Prije uručenja donacije od deset tona jabuka, ujedno i svojevrsni znak pažnje našim ustano- održan je sastanak u palači Ranjina između vama i udrugama u ovo predblagdansko doba’, predstavnika dviju županija, a na temu daljnje rekao je ovom prilikom župan Dubrovačko-ne- suradnje te razmjene iskustava, posebno rada retvanske županije Nikola Dobroslavić. na europskim projektima.

„To je gesta prijateljstva, a ujedno i svojevrsni znak pažnje našim ustanovama i udrugama u ovo predblagdansko doba“

Aktualno Druga Kolumna strana škura turizma bura 15 21

22. listopada prosinca 2023. Dubrovački dnevniK petak, 13. rujna 2023. 2023.

PONEDJELJAK, 25.12.

Menu dana

Doručak dana

Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

Zarolani omlet Punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 29.12. Doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

UTORAK, 26.12.

Menu dana

Doručak dana Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

SUBOTA, 30.12.

Menu dana Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

SRIJEDA, 27.12.

Doručak dana Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Doručak dana Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

Menu dana

NEDJELJA, 31.12.

Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

Doručak dana

ČETVRTAK, 28. 12.

Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Doručak dana

Menu dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

Adventska ponuda 2023. U periodu od 02.12. do 31.12. u Piano baru: Zelena Menstra Specijalitet dubrovačkog kraja, spravljen od više vrsta suhih, dimljenih komada mesa i zelenih kupusa s krumpirom Sarma Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani s dimljenom slaninom posluženo uz pire krumpir

U periodu od 21.12 do 24.12. Dane bakalara u organizaciji TZ grada Dubrovnika: Tradicionalni božićni bakalar na bijelo 13,5 eura / 101,71 kn Bakalar na crveno 15,5 eura / 116,78 kn Maraština Miljas 0,15 promo cijena 4,5 Eur / 33,90

16 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

USVOJEN REBALANS PRORAČUNA

Grad kupuje dva stana u povijesnoj jezgri za smještaj obitelji s više djece, zemljište za Park and Ride, smanjeni troškovi javne rasvjete Uređenjem dodatna tri stana u izvornom vlasništvu u povijesnoj jezgri Grad Dubrovnik će novom mjerom u idućoj godini stambeno zbrinuti pet dubrovačkih obitelji s više djece

Na 28. sjednici Gradskog vijeća usvojen je rebalans Proračuna Grada Dubrovnika kojim je planirano povećanje Proračuna za iznos od 388.624 eura, odnosno s 102.952.463 eura na 103.341.087 eura. U okviru demografske politike Grada, po prvi put nakon dugo godina, istaknuo je uvodno gradonačelnik Mato Franković, predlaže se korištenje prava prvokupa za dva stana u povijesnoj jezgri ukupne vrijednosti gotovo milijun eura. Stanovi, prvi četverosobni, a drugi trosobni, dodijelit će se sukladno Odluci o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja obitelji s više djece na području povijesne jezgre te će se na taj način doprinijeti revitalizaciji života u gradu, a što je cilj jedne od aktivnosti održivog razvoja Plana upravljanja. Uređenjem dodatna tri stana u izvornom vlasništvu u povijesnoj jezgri Grad Dubrovnik će novom mjerom u idućoj godini stambeno zbrinuti pet dubrovačkih obitelji s više djece. Rebalans Proračuna uključuje i sredstva u ukupnom iznosu od 1.3 milijuna eura za kupovinu

Obrazlažući Rebalans, gradonačelnik je istaknuo i smanjenje iznosa godišnjeg troška električne energije za javnu rasvjetu nakon realiziranog projekta modernizacije sustava javne rasvjete. Rekao je da zemljišta površine 17.234 metara kvadratnih u je ugradnjom preko industrijskoj zoni za realizaciju projekta Park & 3700 novih rasvjetRide koji će se, uz projekte zelene infrastrukture (Park Gradac, Park Pile i Park Platana) te dru- nih tijela, Grad Duge financirati u okviru 22 milijuna eura vrijednog brovnik dobio nove ITU programa. Grad također planira kupovinu zenoćne vizure te mljišta u Trstenome površine 1.174 metara kvadratnih, kojim će se riješiti problem smještaja postigao smanjenje autobusne stanice pokraj platane kao i, na pri- svjetlosnog onečijedlog mještana, zemljišta površine 753 metara šćenja, a godišnja kvadratnih pokraj škole Antuna Masle u Orašcu, rata kredita u iznosu značajnog za razvoj mjesta. Obrazlažući Rebalans, gradonačelnik je istaknuo od 127 tisuća eura i smanjenje iznosa godišnjeg troška električne energije za javnu rasvjetu nakon realiziranog manja je od ostvareprojekta modernizacije sustava javne rasvjete. ne uštede na elekRekao je da je ugradnjom preko 3700 novih ra- tričnog energiji koja svjetnih tijela, Grad Dubrovnik dobio nove noćne vizure te postigao smanjenje svjetlosnog one- iznosi 140 tisuća čišćenja, a godišnja rata kredita u iznosu od 127 eura na godišnjoj tisuća eura manja je od ostvarene uštede na razini. električnog energiji koja iznosi 140 tisuća eura na godišnjoj razini.

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

PREMA UN KRITERIJIMA Održivost Dubrovnika prema novoj ocjeni održivosti GSTC-a visokih 86 posto!

Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC) provelo je drugu ocjenu odredišta za Grad Dubrovnik koja u 2023. iznosi čak 86,04 posto. Porast je to od 16 posto u odnosu na 2019. godinu kada je ista organizacija prvi put provela ocjenu održivosti, koja je tada iznosila 70 posto. Ovi rezultati doneseni su temeljem kriterija Ujedinjenih naroda, a završni dokument pokazatelj je da je Dubrovnik na pravom putu prema potpunoj i trajnoj održivosti. Naime, detaljnom analizom provedenom u travnju ove godine, utvrđeno je da je u svim specifičnim područjima došlo do značajnog napretka, a sve sukladno projektima i aktivnostima projekta Poštujmo Grad i prepo-

ruka iz prethodnog GSTC izvještaja. Navedenom procjenom utvrđeni su indikatori sukladno GSTC kriterijima kojima su obuhvaćeni određeni rizici i potrebna usklađenja: odgovornost upravljanja destinacijom, nadzorni i izvještajni proces, uključenost privatnog sektora i standardi održivosti, upravljanje rizicima i krizama, upravljanje zaštićenim područjima, zaštita i upravljanje biljnim i životinjskim resursima i upravljanje otpadom. U brojnim aktivnostima i projektima koji su odrađeni u razdoblju od prethodne ocjene destinacije do danas, osim izvrsne ocjene, postiglo se da ni jedan indikator nije u zoni rizika.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 17

CARITASOVA AKCIJA “PODIJELIMO RADOST BOŽIĆA” Grad Dubrovnik za potrebite stanovnike Borova naselja

Grad Dubrovnik i ove godine pružio je potporu tradicionalnoj humanitarnoj akciji Caritasa Dubrovačke biskupije „Podijelimo radost Božića“ doniranjem paketa s namirnicama i higijenskim potrepštinama, usmjerenim prema stanovnicima Vukovara 2, točnije Borova naselja. Volontere Caritasa na Brsaljama posjetio je ovom prigodom pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić koji je iskazao zadovoljstvo još jednom u nizu održanom plemenitom inicijativom, podržavši istovremeno hvalevrijednu akciju Caritasa. Uz pročelnika Brčića, ovom događaju nazočila je i pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević te dubrovački biskup mons. Roko Glasnović sa njegovim suradnicima i organizatorima akcije.

18 Grad

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

NOVI SADRŽAJI

Šumet po prvi put ima dječje i sportsko igralište Vrijednost igrališta je 124 tisuće eura s PDV-om, a radovi su trajali nešto više od tri mjeseca “Još jedno igralište na području grada Dubrovnika, novo igralište u Šumetu! Jedno područje grada koje uopće nije imalo igralište sada ga je dobilo. Vrijednost igrališta je 124 tisuće eura s PDV-om, a radovi su trajali nešto Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Fran- stojećih”, kazao je Franković. ković sa suradnicima je u utorak obišao novo- Podsjetimo, izgradnjom ovog projekta naselje više od tri mjeseca. izgrađeno dječje i sportsko igralište u Šumetu. Šumet dobilo je multifunkcionalan prostor na Izvođač radova, “Još jedno igralište na području grada Dubrov- 540 metara kvadratnih za mještane svih genenika, novo igralište u Šumetu! Jedno područje racija. Igralište je opremljeno za basket i mali putem javne nabagrada koje uopće nije imalo igralište sada ga nogomet, tribinom za gledatelje i ostalom pove, je tvrtka Tehnoje dobilo. Vrijednost igrališta je 124 tisuće eu- trebnom opremom. Dječje igralište predviđegradnja. Drago mi ra s PDV-om, a radovi su trajali nešto više od tri no je za djecu od 2 do 12 godina, opremljeno je mjeseca. Izvođač radova, putem javne nabave, s toboganom, ljuljačkom i vrtuljkom te je osi- je da na ovaj način je tvrtka Tehnogradnja. Drago mi je da na ovaj guran primjeren i siguran prilaz za najmlađe. nastavljamo gradnačin nastavljamo gradnju novih igrališta, ali i “Ima djece i koristit će igralište, već ga koriste! nju novih igrališta, kontinuirano ulažemo sredstva u obnovu po- Nakon deset godina je došlo do ovoga, upornošću”, kazao je Mario Gleđ, predstavnik Šu- ali i kontinuirano meta u gradskom kotaru Komolac. ulažemo sredstva u Iz Grada Dubrovnika naglašavaju da će jednaobnovu postojećih”, kim intenzitetom nastaviti raditi i dalje. “U ovom trenutku su radovi u tijeku na novom kazao je Franković igralištu u mjestu Suđurađ na Šipanu. Na zahtjeve kotara, kako to kotari postave kao prioritet i potrebu, obnavljamo igralište. Primjer je igralište pored Gimnazije, sjećate se, više puta su kotari Grad i Ploče iza Grada isticali potrebu obnove tog igrališta, ono je obnovljeno u ovoj godini. Na samom isteku godine novo igralište u Šumetu stavljamo u korist i funkciju stanovnika Šumeta, a poglavito djece”, kazao je Franković.

Piše Ivana Smilović foto GORAN MRATINOVIĆ

Grad 19

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

‘ČIOPA’ OTVORILA VRATA

Solitudo je dobilo moderan vrtić, a liste čekanja odlaze u prošlost “Radi se o jednom lijepom i modernom prostoru, pa vjerujem da će dječici, ali i odgojiteljicama biti lijepo, komforno i ugodno, prostor to uistinu jamči“, izjavio je Franković Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković obišao je u ponedjeljak sa suradnicima novi dječji vrtić Čiopa u Solitudu. Novi vrtić u zgradi poslovnog prostora Gospodarskog centra prostire se na 690 metra kvadratnih, a uređen je za smještaj pet jasličkih skupina za 58 djece. Uz unutarnji prostor uređen je i vanjski prostor s dječjim igralištem, a vrtiću pripada i 12 parkirališnih mjesta. Franković je prilikom obilaska kazao kako kapaciteti jaslica još nisu popunjeni, ali bit će uskoro, s obzirom na listu čekanja. “Radi se o jednom lijepom i modernom prostoru, pa vjerujem da će dječici, ali

i odgojiteljicama biti lijepo, komforno i ugodno, prostor to uistinu jamči. Naša kontinuirana ulaganja u predškolsko obrazovanje se nastavljaju i dalje, s današnjim danom možemo reći da na gradskom području neće biti djece na listi čekanja za jaslice. Pred nama je i otvaranje novog vrtića u DOC-u za koji vjerujem da ćemo uskoro završiti i otvoriti”, rekao je gradonačelnik zahvalivši se najmodavcu, obitelji Brbora na odluci da uđu ovaj aranžman s Gradom Dubrovnikom odnosno Dječjim vrtićima. Zahvalio je i tvrtki Valamar koja je donirala 10 tisuća eura u opremi i

dječjim igračkama. Inače, ugovor s tvrtkom DB Kantun obitelji Brbora je sklopljen na 10 godina s mogućnošću produljenja. Franković je rekao kako je trenutno na listi čekanja 50 djece, ali njih 20 još nije ispunilo osnovni uvjet za upit - navršenu prvu godinu života. Vrtić ima i poseban parking s rampom, a u njemu će biti i puno djece koja žive u Solitudu pa će to biti i po riječima gradonačelnika, jedan ‘kvartovski vrtić’ gdje se može ići i pješke. Franica Lasić, ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik u čijoj cjelini djeluje i ovaj novi vrtić ističe kako se s ovim prostorom u potpunosti ulazi u pedagoške standarde. “Skupine će nam biti od 12 do 14 djece što i više nego zadovoljava uvjete rada. S dva odgajatelja na veličinu prostora mislim da će svi uživati”, kazala je pa se osvrnula na liste čekanja. “Osim navršene prve godine života kao prvog uvjeta, idući uvjet koji nam je jako bitan je cjepni status djece. Dakle, moraju biti potpuno procijepljeni po hrvatskom kalendaru cijepljenja i po Pravilniku za upis u dječji vrtić. To ne reguliramo mi, već pedijatri i Hrvatski zavod za javno zdravstvo a vrtić se samo pridržava svojih pravila”, kazala je. Inače, vrtić ima uređenu i multifunkcionalnu dvoranu koju Lasić naglašava kao veliki i važan dodatak kako bi se djeca i u zatvorenom mogla baviti svim sportskim aktivnostima.

20 Intervju

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Intervju 21

22 Božić

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

BOŽIĆNA ČESTITKA BISKUPA ROKA GLASNOVIĆA

Bog nam i danas u svojoj Riječi iskazuje ljubav Ljubljena braćo i sestre! Usprkos svemu, Božić je! Buku svakodnevnice osvaja tišina i jedna Riječ koja tijelom postaje. Bog progovara čovjeku u svome Sinu. Rađa se kao dijete potpuno nemoćno i ovisno o brizi i ljubavi drugih ljudskih stvorenja. Istovremeno, nama toliko blizak, on postaje naš vjerni prijatelj, suputnik, Spasitelj i Otkupitelj. U Isusu, Bog nam otvara vrata života, stvarnoga života, otvara nam vrata vječnosti. Bogu je toliko stalo do čovjeka i njegova spasenja da postaje jedan od nas. I to nisu samo iznova ponovljene riječi kojima pokušavamo približiti ovo otajstvo, to je milosni Božji dar koji nam i ovoga Božića daje priliku da prepoznamo istinu i dopustimo Isusu da se rodi u našem srcu. Zato Božić nikada nije isti. Liturgija nas uvijek stavlja posred spasenjskog događaja i posadašnjuje ga. Mi možemo ponovno pripremiti iste jaslice kao i prethodne godine, ponovno okititi bor i podijeliti darove svojim bližnjima, ali Božić je svaki put nova stvarnost. Zatiče nas u različitim životnim situacijama i uvijek nam iznova daje priliku da uđemo u otajstvo Božjeg utjelovljenja i rođenja te obnovimo svoju vjeru, nadu i ljubav. Zato se ove godine nemojmo zaustaviti samo na svjetlećim lampicama kako se ne bismo udaljili od istinskog Svjetla koje je došlo na svijet raspršiti tamu naših srdaca i života. Zaustavimo se pred jaslicama i dopustimo na trenutak svojoj duši da je obuzme svjetlost djeteta Isusa, blizina, toplina i nježnost Božića. Bog želi da predahnemo u prisutnosti novorođenog Djeteta i da se odmorimo od svih napetosti i nemira koje proživljavamo. Bog nam je blizu u malom Djetetu koje je proživjelo i patnju, i samoću, i progonstvo i, ljudski gledano, neuspjeh. U ovom skromnom

zajedništvu s Bogom i jedni s drugima. Bog nas želi ispuniti svojom Riječju i svojim Svjetlom kako bismo i mi, u svojoj obitelji i na svakom mjestu, mogli svjedočiti puninu njegove ljubavi i puninu Života koji nam se daruje. „Da, Život se očitova, i vidjeli smo i svjedočimo, i navješćujemo vam Život vječni, koji bijaše kod Oca i očitova se nama“ (1 Iv 1, 2). Milosni dar Božića otvorio nam oči da prepoznamo Boga u svakom čovjeku i nesebično mu pružimo ruku pomoći, oprosta, brige i suosjećanja. Neka Božić bude prisutan i u svim našim razmišljanjima i planovima za opće dobro. U svojim mislima i molitvama na poseban način ovoga Božića budimo blizu onima koji proživljavaju teške trenutke patnje, samoće, ratnih sukoba, osobnih nemira, žalosti i neuspjeha. Neka u nama progovara istina utjelovljene Riječi, Isusa Krista. „Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist, Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama“ (Lk 2, 10-12). Bog nam i danas u svojoj Riječi iskazuje ljubav. I zato neka nam ništa ne bude važnije od djeteta Isusa! Radujući se novom životu u djetešcu Isusu, poklonimo mu se i, kao uzdarje, prinesimo zahvalu i povjerenje. „Radujte se narodi, kad čujete glas, da se Isus porodi u blaženi čas. Svaki narod čuj, čuj, i Betlemu pristupljuj!“ Svima vama, ljubljena braćo i sestre, želim čestit Božić. Neka nas slavljenje ovoga Otajstva promijeni u dubinama našega bića kako bismo bili nositelji Božjeg blagoslova, istine, pravde, ljubavi i mira u novoj 2024. godini.

i poniznom Djetetu možemo naći hrabrost, snagu i uporište za svaku našu situaciju. Isus, ljubav Očeva, želi nas, miljenike Božje, blizu sebe kako bi nas mogao obdariti. On, nemoćno Dijete u jaslama, samo želi da mu vjerujemo i dopustimo da nas vodi jer ćemo, živeći u njegovoj blizini, postajati njemu sličniji, radosniji i ispunjeniji. Božić nam ima toliko toga reći o nama samima. Dopustimo da nam progovori i prisjetimo se svojih baka i djedova, očeva i majki, koji su, unatoč skromnijim mogućnostima slavlja, bili i ostali čuvari i svjedoci Božića u punini, bogatstva liturgije i otvorenosti životu. Priprema jaslica u koje ćemo smjestiti Mariju, Josipa i djetešce Isusa, okićeni bor, darovi i objed s obitelji, uvijek su nova prilika da uđemo u otajstvo Božića, zagrlimo naše najmilije i dopustimo da se u nama pomiri ljudsko i božansko, nebesko i zemaljsko, vremenito i vječno, staro i novo. Jedino tako naša + Roko Glasnović radost postaje potpuna i mi rastemo u dubrovački biskup

Božić 23

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

ČESTITKA GRADONAČELNIKA MATA FRANKOVIĆA

Neka vam je veseo i raspjevan još jedan Božić u gradu kolendara! Drage Dubrovkinje i Dubrovčani, U ozračju najdražeg nam blagdana, upućujem vam svima najljepše želje za Božić. Ovaj dio godine uvijek nas nekako podsjeća na djetinjstvo, u bojama, mirisima i okusima tradicije, zaziva spokoj, toplinu oko srca, a najmlađima stvara najljepše uspomene. Za Božić svi putevi vode doma, tamo gdje su naši najdraži jer ovo je vrijeme za obitelj, vrije-

me koje poklanjamo i dijelimo s onima koje najviše volimo. Ovi su dani uvijek puni topline i vjere, želja i iščekivanja, koje na božićno jutro, pod okićenim drvcem u svoj svojoj punini gledamo na nasmiješenim dječjim licima i uz drage nam ljude shvatimo koliko imamo. Uživajte i ove blagdane u tom osjećaju, neka vam je veseo i raspjevan još jedan Božić u gradu kolendara!

Gradonačelnik Mato Franković

BOŽIĆNA ČESTITKA ŽUPANA NIKOLE DOBROSLAVIĆA

Neke od najljepših tradicija našeg kraja vezane su upravo za ovo božićno doba Poštovani sugrađani, Pred nama je blagdan Božića, jedan od najvećih kršćanskih blagdana koji simbolizira mir, zajedništvo i nadu. Božićni blagdani uvijek su posebni u našim obiteljima. Neke od najljepših tradicija našeg kraja vezane su upravo za ovo božićno doba, a sve su ispunjene duhovnošću, dobrotom i zadovoljstvom.

Dragi sugrađani, želim vam da i ovaj Božić provedete okrenuti jedni drugima, veseli i u miru, ali i da ove blagdane posvetimo i onima koji su u potrebi i otvorimo svoja srca. Neka Božić bude doba jedinstva i sreće za sve nas. Sretan vam i blagoslovljen Božić! Vaš župan Nikola Dobroslavić

24 Reportaža

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

NE BI IH SE POSRAMILE NI STARIJE KOLEGICE

MLADE, VJEŠTE, U KORAK S TRENDOVIMA! Kod učenica se možete uljepšavati cijelu godinu, cijene su simbolične, a pomažete im održati njihov salon U vrijeme blagdana, sav prihod su usmjerile u humanitarnu svrhu, za jednu dubrovačku obitelj koja se našla u nezamislivo teškoj životnoj situaciji i treba pomoć Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović

Blagdansko vrijeme, u iščekivanju Božića sve je puno blještavila, lampica, ukrasa, stolovi su prepuni slatkih delicija, ormari puni poklona koji zapakirani čekaju svoje mjesto pod božićnom jelkom, a u tom, nekom novom, modernom Božiću, ponekad je lako zaboraviti one istinske vrijednosti. Osim stolova i ormara, prepuna bi trebala biti i srca, ispunjena zajedništvom i mislima o onima koji trebaju ispruženu ruku pomoći. Srećom, u društvu uvijek imamo one pojedince čija srca su uvijek na pravom mjestu,

pa i u ovo blagdansko vrijeme pokreću stvari, pomiču društvo naprijed i svojim nesebičnim djelovanjima stvaraju bolji svijet onima koje život baš i nije mazio. HUMANITARNA AKCIJA ZA DUBROVAČKU OBITELJ Obrtnička škola u Dubrovniku uz nastavnicu smjera kozmetičar Lauru Čavara, ove blagdane smjestila se upravo među takve članove društva, pokretače dobrih djela. Škola već nekoliko godina u vrijeme adventa pro-

Obrtnička škola u Dubrovniku uz nastavnicu smjera kozmetičar Lauru Čavara, ove blagdane smjestila se upravo među pokretače dobrih djela. Održali su humanitarnu akciju u kojoj su sudjelovali profesori i učenici i tako pomogli obitelji u potrebi.

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Profesorica Laura Čavara inicirala je pridruživanje frizerki i kozmetičarki humanitarnoj akciji

Reportaža 25

vodi humanitarni sajam pa su tako sredstvi- „U vrijeme blagdana naša škola uvijek želi poma prikupljenim prodajom rukotvorina kupili moći onima kojima je pomoć potrebna, pa i uređaj za dječji odjel Opće bolnice Dubrov- smo tako ove godine odlučili pomoći našim nik. Profesorica Čavara ove je godine inicira- sugrađanima, obitelji Žustra“, kaže Čavara i la pridruženje učenica smjera frizer i kozme- pojašnjava kako će sva sredstva prikupljena tičar ovoj akciji, a one su dva tjedna vrijedno u akciji biti namijenjena upravo njima. uljepšavale svoje sugrađane, sve s ciljem pri- „Naši vrijedni učenici iz smjerova frizer i kozkupljanja sredstava za pomoć jednoj dubro- metičar su pružanjem svojih usluga, poput vačkoj obitelji koja se našla u teškoj situaci- feniranja, šišanja, masaže, tretmana lica, maji kada je majka nakon teške bolesti premi- nikure i pedikure, uz simbolične cijene prikunula, a otac nezaposlen ostao skrbiti o troje pili novac koji će biti doniran obitelji. Isto tamaloljetne djece. ko, održali smo i tradicionalni božićni sajam

Vrijedni učenici iz smjerova frizer i kozmetičar su pružanjem svojih usluga uz simbolične cijene, i pomoćni cvjećari izradom božićnih ukrasa za prodaju, prikupili novac koji će biti doniran obitelji Žustra.

Vrijedne učenice sa svojom profesoricom blagdane su oplemenile humanitarnom akcijom

26 Reportaža

„Cure su stvarno odlične u onome što rade, tako da je zaista puno ljudi podržalo akciju. Razina usluge je jednako kvalitetna kao u profesionalnim salonima“.

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

na kojem smo prodavali božićne ukrase ko- se i u budućnosti vidi u poslu za koji se škoje su izradili pomoćni cvjećari, kao i prirod- luje, a osim ove vrijedne prakse u školi, djenu kozmetiku koju su izradili učenici smjera vojke redovno odrađuju i vanjsku praksu u kozmetičar“, pojasnila je Čavara. salonima koja je također ‘zlata vrijedna’. One „Osim što na ovaj način sudjeluju u plemeni- zaista rade odličan posao, profesionalno kao toj akciji, učenici imaju i jednu dobru prak- i njihove mentorice! su. Mogu zaista pokazati koliko znaju o svojoj struci, kako komunicirati s klijentima i ko- „CURE SU ODLIČNE, USLUGA JE KAO liko su kroz godine školovanja napredova- U PROFESIONALNOM SALONU“ li“, naglašava. Osim brojnih sugrađana, akciju su podržale Učenica trećeg razreda smjera kozmetičar, i profesorice u školi, pa smo tako na frizuri Nika Petric dodaje kako su i učenici sretni što sreli i Marijanu Milošević, nastavnicu politike su imali priliku nekome pomoći. „Puno smo i gospodarstva i ekonomskih predmeta, kotoga radili, nemamo neko posebno usmjere- joj je učenica upravo pripremala kosu za fenje, već svi u kozmetičarima radimo sve, ka- niranje i ričanje. ko netko dođe preuzimamo ga ovisno tko je „Naravno da ću podržati humanitarnu akciju slobodan“, pojašnjava nam kako su tako dje- koju provode naše vrijedne učenice. Ovo je vojke radile i manikure, pedikure, depilacije, lijepa mogućnost za opustiti se, a na taj namasaže... Niku pak najviše zanimaju nokti, pa čin i pomoći potrebnima. Moram reći da su cure stvarno odlične u onome što rade, tako da je zaista puno ljudi podržalo akciju. Mislim kako je ovo što se događa u našoj školi u vrijeme blagdana hvalevrijedno, ponosni smo i na učenike i na kolege“, govori profesorica Milošević koja je ustvrdila kako na razini usluge nema razlike u ovom učeničkom, u odnosu na profesionalne salone. BROJNE SU DUBROVKINJE PODRŽALE AKCIJU Dubrovkinja Dita Lipanović također je iskoristila priliku za uljepšavanje za koje u brzom životu zaposlene mame zapravo rijetko ima vremena. I sama je pokretačica brojnih humanitarnih akcija pa, kako kaže, nije dvojila. „Vidjela sam najavu akcije na društvenim mrežama i odmah sam odlučila doći. Zapravo smo ovdje nas pet, odlučile smo se napraviti jedan mali ‘team building’ jer smo svakako planirale takvo druženje pred Božić, a ovo je i

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Na sajmu su se prodavali božićni ukrasi i kozmetika

Usluge učeničkog salona možete koristiti cijelu godinu. U blagdansko vrijeme sav prihod bio je namijenjen obitelji Žustra, dok u ostatku godine od prihoda škola održava salon.

humanitarno, pa je i utoliko ljepše. Moram priznati kako inače ne bih baš napravila niti manikuru niti pedikuru, a ni masažu. Ovako je ispalo super!“, govori Lipanović.

Reportaža 27

ku godine od prihoda škola održava salon. „Sve su cijene uvijek simbolične, a taj novac koristimo za obnovu našeg razreda, kupovinu raznih ulja, krema, potrošnih materijala i slično. Ljudi baš i ne znaju puno za to, ali mi želimo da nam naši sugrađani dolaze. To je NA ULJEPŠAVANJE MOŽETE za učenike zaista jedna dobra praksa, a pruCIJELE GODINE! Ono što je vrijedno napomenuti jest kako us- ža mogućnost i kvalitetnog nastavka našeg luge učeničkog salona možete koristiti cije- rada“, zaključuje profesorica Čavara, a vama lu godinu! U blagdansko vrijeme sav prihod je samo ostalo rezervirati svoj termin na broj bio je namijenjen obitelji Žustra, dok u ostat- telefona 098 188 8134.

28 Ime sekcije

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Ime sekcije 29

30 Reportaža

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Jedna od najbogatijih država svijeta gdje ljudska prava nisu top prioritet

Čak i u najskupljoj državi na svijetu neke stvari poput taksija i restorana jeftinije su nego u Dubrovniku Posjetili smo Singapur, tehnološko čudo s Dalekog istoka, jednu od najbogatijih država svijeta koja se istovremeno isuviše ne zamara ljudskim pravima

Nakon 12 sati leta iz Munchena približavamo se Changiju, singapurskoj zračnoj luci. Ispod nas su svjetla stotina, ako ne i tisuća brodova na sidru pred onom drugom lukom. Nimalo to ne čudi – Singapur zbog veličine svog porta, međunarodnih brodskih posrednika, ulagača, odvjetnika, osiguravatelja te podržavajuće Vladine politike godinama nosi titulu vodećeg svjetskog pomorskog središta. Drugim riječima, ovaj grad-država glavni je posrednik robe između Azije i ostatka svijeta. Eto o kakvoj luci se radi i kolikim količinama tereta. No, oni ne misle stati. Prošle godine singapurske su vlasti objavile spektakularnu informaciju – počeli su s gradnjom najveće automatizirane luke na svijetu. U ovaj ogromni projekt uložit će 14 milijardi dolara, a trebao bi biti završen do kraja 2040. godine. Naravno, pošto je Singapur površinom minijaturan, ovaj dio će se oduzeti moru, pa se već sada premještaju koralji. Predviđa se da će se ovom akcijom spasiti oko 80 posto tih morskih organizama. Jednom kada gatovi budu gotovi, na njih će moći pristajati brodovi dugi čak 450 metara s gazom od 23 metra. Novi terminal bit će pravo tehnološko čudo. Kontejnerskim divovima asistirat će autonomni tegljači, baš kao što će i sva vozila unutar terminala biti upravljana putem super-računa-

la. Dostavu s obale vršit će dronovi. Inače, pomorska industrija, izvan ovog infrastrukturnog projekta, u Singapuru zapošljava 170 tisuća radnika, čini sedam posto BDP-a i godišnje usluži preko 130 tisuća brodova. SPEKTAKULARNI AERODROM S VODOPADOM Eto nas na aerodromu Changi koji je također izgrađen na prostoru otrgnutom od mora. Čim noga putnika zakorači na mekani tapit (svuda su po aerodromu mekani tapiti) postane mu skroz jasno u kakvu je bogatu državu kročio. Aerodrom Changi spektakl je sam po sebi, tako da ne čudi da je više puta proglašen najboljom zračnom lukom na svijetu. Godišnje kroz nju prođe 63 milijuna putnika, a kapacitet joj je 85 milijuna. Na aerodromu je svoj dom pronašlo čak pola milijuna biljaka. Gdje god čovjek pogleda vidi neko zelenilo. Ne samo da je bilje svuda po aerodromu, nego čak i 40 metara visok vodopad, najveći u zatvorenom prostoru na planetu. Singapur je jedan od najskupljih gradova, ali čak i tamo mnoge su stvari jeftinije nego u Dubrovniku. Tako taksi za 25 kilometara vožnje od aerodroma do kvarta Geylang gdje mi je smještaj dođe sve-

Piše Maro Marušić

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

ga 15 eura što je manje nego od Čilipa do grada. S druge strane noćenje nije nimalo jeftino stoga i jesam izabrao Geylang, poznat kao Red Light District Singapura, a gdje se inače nalaze najjeftiniji hoteli u čitavoj državi (što se tiče smještaja u centru sve je brutalno skupo osim ako niste klaustrofobični, pa ćete unajmiti kapsulu u hostelima). Noćenje u bezveznom dvozvjezdašu s minijaturnom sobom gdje ne možeš napravit čučanj, a kamoli sklek, pla-

Reportaža 31

tio sam 75 eura (bez doručka). No zato se na svakom kantunu može ručati i večerati jeftinije nego u Hrvatskoj. Pregršt je raznih istočnih kuhinja i za 10-15 eura može se pojesti pristojan obrok što gotovo više nigdje u Lijepoj našoj nije moguće. Čak i u Chinatownu, kvartu u samom središtu Singapura, može se lijepo degustirati za navedenu cijenu. A ako ćete se kockati sa street foodom i riskirati druženje sa zahodskom školjkom, možete

Singapur je jedan od najskupljih gradova, ali čak i tamo mnoge su stvari jeftinije nego u Dubrovniku. Tako taksi za 25 kilometara vožnje od aerodroma do kvarta Geylang gdje mi je smještaj dođe svega 15 eura što je manje nego od Čilipa do grada. Pregršt je raznih istočnih kuhinja i za 10-15 eura može se pojesti pristojan obrok što gotovo više nigdje u Lijepoj našoj nije moguće

Neboderi u Singapuru su prava remek djela

32 Reportaža

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

proći još jeftinije. donežanka i Kineskinja kako ih mimo njihove voVeć vidim da ću imati ozbiljnih problema s jet le- lje dovode na prisilni rad u bordele Singapura kagom, pa odmah bježim van sobe. Tamo je već ve- ko bi zadovoljavale debele ostarjele bjelčuge. Ovi čer, vremenska razlika je velikih sedam sati. Inače, ulaze u bordel, pa biraju koju će, kao da je riječ o jet leg je puno gori kada se putuje na istok nego na siru na akciji. Tko zna koliko dame uopće dobiju zapad, potpuno mi je nejasno kako piloti podno- od tih 80 singapurskih dolara? Nakon ovih teških se te velike promjene bioritma. Šetam se ulicama misli ne bi mi ga digla najhidrauličnija dizalica koja Geylanga, sve je puno ljudi, svuda se po ulici ne- će graditi onaj automatizirani terminal dole u luci, što krčka. Azijci ne poznaju europski koncept kafi- ali kako da ja to objasnim ovom svodniku koji nića, tamo gdje god sjedneš možeš jesti, oni ne izla- kako da me ostavi na miru. ze u ugostiteljske objekte na pivo i slušanje muzi- -Ja sam gej – napokon se dosjetim. ke, hrana je uvijek motiv broj jedan. Sjećam se ka- -Ima i zato lijeka. Dovest ćemo ladyboya, ali oni da sam zadnji put putovao na Daleki istok da u ne- su skuplji – smije se svodnik, dobro bi mu došao koliko kuća uopće nisam vidio kuhinju. Kada sam zubar. ih pitao zašto ju nemaju, u čudu su me pogledali Vraćam se u sobu, pa cijelu noć blejim u zid. Ni sei rekli pa šta će im. Koja ogromna razlika u kulturi. kunde nisam zaspao, jet leg me satrao. Tek ujutro Mi Hrvati dobar dio naših života potrošimo na ku- u 7 po singapurskom vremenu (ponoć po hrvatpovinu i kuhanje hrane (plus pranje suđa), a mili- skom) počinju mi se zatvarati oči. Odspavao sam jarde ljudi isključivo jedu vanka. I ne samo to, ne- samo pola sata da ne izgubim dan i da se pokugo nama dobar dio kućnih budžeta ode na hranu šam što prije unormaliti u novi bioritam. Krećem iako ju sami kuhamo. U biti ništa ne prođemo jefti- javnim prijevozom prema centru. Košta samo eunije od Azijaca koji većinom jedu vanka. To je stvar- ro, čak i to je jeftinije nego u Dubrovniku. Autobus no ogromna i nevjerojatna razlika. je suludo čist, isto kao i ulice. Nemoguće je naći Nakon nudlaške večere krećem u đir. Svuda sjaje papirić ili žvaku, ali to nije posljedica toga što su crvena svjetla, nije mala konkurencija. Za razliku oni ekološki osviješteni, nego su im kazne brutalod Amsterdama, prostitutke nisu u izlozima. Na ne. Neki zakoni su potpuno neshvatljivi za ljude ulici vas zaskače muškarac koji vas nagovara da koji dolaze iz zapadne civilizacije. Pušenje je poprobate njegovu ‘robu’. svuda zabranjeno osim na strogo ograđenim lo-Dođi unutra, pa sam biraj žensku! Vrhunske su kacijama. Ako vas uhvate kazna je 200 dolara. U – obraća mi se – Cijena je 80 singapurskih dola- javnom prijevozu ne smije se piti i jesti. Kazna je ra (55 eura). do 500 dolara. Nadalje, zabranjeno je sviranje instrumenata na NEKA GADECA ulici, a ako se spojite na nečiji tuđi wi-fi možete čak Dok mi to govori hvata me neka gadeca. Zamišljam završiti u zatvoru do tri godine (!). Žvakaće gume hrpe mladih Tajlanđanki, Malezijki, Filipinkinja, In- nemoguće je kupiti, zato ulice i jesu tako čiste, a

Majka i dijete

Sjećam se kada sam zadnji put putovao na Daleki istok da u nekoliko kuća uopće nisam vidio kuhinju. Kada sam ih pitao zašto ju nemaju, u čudu su me pogledali i rekli pa šta će im. Koja ogromna razlika u kulturi. Mi Hrvati dobar dio naših života potrošimo na kupovinu i kuhanje hrane (plus pranje suđa), a milijarde ljudi isključivo jedu vanka

Reportaža 33

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Uz nebodere, botanički vrtovi su glavna atrakcija Singapura

strogo se zabranjuje i njihovo švercanje. Prodaja alkohola je zabranjena u večernjim satima. Ako u supermarketu iza 22 sata poželite kupiti pivo, nećete moći. Ne smije se ni hraniti golubove, jer riskirate 500 dolara kazne, a ako ne potegnete vodu u javnom WC-u i budete uhvaćeni na djelu, mogu vas oglobiti s 1000 dolara, a ista kazna je i ako hodate goli u svojoj vlastitoj kući. Što se tiče krijumčarenja droge ne treba posebno napominjati da su propisane čak i smrtne kazne.

godine. Obično države ratuju kako bi proširile teritorij, a Malezija je učinila upravo suprotno. Izbacila je dio za koji je smatrala da joj ne treba. Singapur se našao u teškoj situaciji. Država bez prirodnih resursa prepuštena je sama sebi, a radikalna situacija zahtijevala je radikalna rješenja.

Stara arhitektura Chinatowna u kombinaciji s modernim

Dok mi to govori hvata me neka Novouspostavljena vlast maksimalno je liberalizirala tržište i malo pomalo Singapur se počeo razvi- gadeca. Zamišljam jati. Naravno ništa nije išlo preko noći, a ogroman hrpe mladih zamah rastu Singapuru je dala strateška pozicija Tajlanđanki, koja mu je omogućila razvoj luke. Singapur je na SINGAPUR KAO ISPLJUVAK MALEZIJE papiru demokracija, ali u praksi je riječ o jedno- Malezijki, Bogati Singapur pun tehnološkim inovacija s jed- stranačkoj vladavini. Od same neovisnosti, pa sve Filipinkinja, ne strane i čudnih propisa s druge gdje su ljudska do danas na vlasti je samo jedna stranka People’s prava daleko od top prioriteta. Zabranjeni su ho- Action Party (PAP). Postoje neke opozicijske stran- Indonežanka i moseksualni brakovi, a ne smije se ni prosvjedo- ke poput Worker’s Party (WP) i Progress Singapore Kineskinja kako ih vati. Mediji su pod kontrolom vlasti, i u godišnjim Party (PSP), ali na izborima rijetko dobivaju pokoji mimo njihove volje izborima slobode svjetskih medija u pravilu su de- glas. Vladajuća stranka zna isticati kako će one izbelo u donjem dijelu ljestvice. borne jedinice koje daju najviše glasova opozicij- dovode na prisilni Centar Singapura pun je prekrasnih nebodera po skim strankama biti zadnje po redu u rješavanju rad u bordele čijim fasadama raste pregršt tropskih biljaka. Ne- komunalnih problema. Također, dobar dio opoziSingapura kako boderi su prava remek djela, čak su i u Chinatownu cijskih lidera završio je bankrotom. Ne treba ni nalijepo uklopljeni s arhitekturom starih kineskih do- pominjati da je riječ o klasičnim namještaljkama. bi zadovoljavale seljenika koji su tu gradili kuće nakon doseljenja Čudan grad, zaista. Na kraju treba postaviti pita- debele ostarjele u Singapur. Kako je uopće nastala ova mala drža- nje jesu li ekonomski razvoj i bogatstvo važniji bjelčuge. Ovi ulaze va? Naravno, tijekom kolonijalne povijesti Britanci od ljudskih prava, medijskih sloboda i demokrasu upravljali ovim dijelom svijeta. Nakon Drugog cije. Singapur je s jedne strane tehnološki brutal- u bordel, pa biraju svjetskog rata brojne države Azije i Afrike osamo- no razvijen grad, a s druge nema oporbe, ne smi- koju će, kao da je staljuju se od Britanskog carstva, pa je slično uči- je se prosvjedovati, homoseksualci su ilegalci, niriječ o siru na akciji. nila i Malezija pod čijom je vlašću bio Singapur. No, ti se smije svirati instrument u javnosti. sada dolazimo do zanimljivog djela. Singapur su Sterilan grad pun para, ali bez duše. Baš ono če- Tko zna koliko dame tijekom britanske vladavine naseljavali Kinezi što mu posljednjih godina stremi čitava zapadna he- uopće dobiju od tih Malezijcima nije bilo najdraže, pa su nakon osamo- misfera. A znamo kako takve priče završe, dovoljstaljenja od Ujedinjenog Kraljevstva odlučili izba- no se sjetiti Rimskog carstva ili Inka. Urušavanjem 80 singapurskih citi Singapur iz svoje države. To se dogodilo 1965. iznutra. dolara?

34 Fotogalerija

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL

Dubrovčani uživali u najljepšim ljubavnim pjesmama uz Gibonnija i Dalmatino U sklopu koncertnog programa ovogodišnjeg Dubrovačkog zimskog festivala, na Stradunu je prošlog vikenda nastupio Zlatan Stipišić Gibonni, a pred Studentskim domom grupa Dalmatino. Dubrovčani su uživali u najljepšim ljubavnim pjesama i romantičnoj atmosferi. Foto: GORAN MRATINOVIĆ, KARLA KOLUNĐIJA

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Fotogalerija 35

36 Advent

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

CUKAR SU

Mali kreativci oduševili plesnim umijećem u ‘Slobodi’ Plesna produkcija ‘’Čarobni Advent’’ u režiji Plesno rekreacijskog studia Dubrovnik i Mažoretkinja Grada Dubrovnika održana je u utorak navečer

u Kinu Sloboda. Mali kreativci oduševili su svojim plesnim nastupima te je svaka točka zaradila gromoglasni pljesak.

BAJKERI VELIKOG SRCA!

Motomrazovi poklonima i druženjem razveselili štićenike Doma Maslina FOTO: Goran Mratinović Dubrovački motomrazovi prošlog su vikenda tradicionalno posjetili i darivali korisnike Centra za pružanje usluga u zajednici Maslina. Motomrazovi su im donijeli darove i podružili se s njima, a široki osmijesi štićenika doma njima su bili najveći poklon. Upravo je to pravi smisao blagdana!

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Ime sekcije 37

USKORO

NOVA MAGNETNA REZONANCIJA U POLIKLINICI MARIN MED Poštovani sugrađani i dragi pacijenti, kalendarski kraj godine Poliklinika Marin Med obilježava kupnjom i instaliranjem nove moderne magnetne rezonancije. U ponedjeljak 18. prosinca očekuje nas pravi mali pothvat na unošenju nove magnetne rezonancije u zgradu Poliklinike. Zbog opsežnih radova na dovoženju i unošenju te instaliranju novog modernog vrijednog uređaja zbog kojeg smo morali srušiti fasadni zid

zgrade, na nekoliko čemo sati možda prouzroćiti mali zastoj ispred zgrade Grawe, i na tome se svima ispričavamo. No znamo da je dijagnostika najvažniji i prvi korak u liječenju. A bez sofisticiranih medicinskih uređaja nema ni pravodobne i točne dijagnostike. Hvala Vam na Vašem razumijevanju! Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

38 Kolumna Škura bura

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Stara, dobra represija umjesto da se pronađe rješenje

Kako me građanin Udbaš cinkao policiji Auto i motor postalo je nemoguće voziti. Ne samo da vas vrebaju policijski službenici i nadzorne kamere, nego u posljednje vrijeme tu su i građani cinkaroši koji policiji preko aplikacija javljaju razne budalaštine Evo ga pred vratima. Uh kako ga mrzim vidjeti. Tog jebenog poštara. Nabavit ću džukelu, neka mu zarije pokvarene zube u debelu butinu. Uručuje mi neku kovertu. Uvijek je riječ o katastrofalnim vijestima. Ili neki ogroman račun, ili kazna za prometni prekršaj, ili poziv na sud. Zadnje lijepo što mi je uniformirani čovjek Hrvatske pošte ubacio u sandučić bilo je, ček malo da izračunam - tamo negdje u prošlom stoljeću prije točno 25 godina - kada mi je ona Lijepa Mala Plava nakon ljetne avanture slala pisma i razglednice do duboko u zimski solsticij. Ali dolaskom Nokije 3310, pa potom i brzog interneta poštari diljem Kugle zemaljske postali su glasnici katastrofa. Tako je bilo i ovaj put, naravno. Dao mi je kuvertu kiselo se nasmijavši. Prometni prekršaj. Nervozno ju otvaram i krenem čitati dok mi tlak u ušima raste kao da sam u avionu koji polijeće. Policijski službenik ove Postaje Izvješćem o počinjenom prekršaju broj taj i taj utvrdio je da je vozilom registarske oznake DU445KH dana 14. listopada u 22:30 sati u mjestu Dubrovnik, Ulice Andrije Hebranga, kućni broj 0, počinjen prekršaj opisan iz članka 12. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjiv po članku 12. stavku 8. istog Zakona, za koji je propisana kazna u iznosu od 60 EUR/452 HRK. POLU-ČOVJEK, POLU-ORAO? Šta je ovo, matere ti mile? Ne razumijem o čemu se radi. Prvo sam mislio da me slikala neka nadzorna kamera zbog prekoračenja brzine, ali nije. Čitam nanovo da opet probam dokučiti o čemu je riječ. Policijski službenik je utvrdio… Čekaj malo, na koji je način policijski službenik utvrdio moj prometni prekršaj?

Vlastitim očima? Što je taj policijski službenik? Polu-čovjek, polu-orao? Ima vid za ne povjerovati. Ne mora uopće izaći iz ureda. Uzme kafu na aparatu, baci kibic kroz prozor, napiše pedeset kazni, napuni državni proračun RH i ode doma? Mislim, pa gdje je dokaz da sam počinio prekršaj? Hoću li i ja sutra kada vidim policajca za volanom da razgovara na mobitel napisati mu i poslati neku kaznu? Hoće li moje oči također biti vjerodostojan dokaz? Srce mi se uzlupalo, sljepoočnice mi tutne, mozak će mi eksplodirati, morat ću popiti neki smirex. Nije poanta priče da moram platiti, niti je riječ o nekoj cifri koja će mi uskratiti smoothije s mangom, uostalom ako platim u roku tri dana, dovoljno je iskeširati pola. Radi se o tome da pojma nemam ni jesam li 14. listopada u 22:30 sati uopće bio u gradu, a kamoli počinio neki prometni prekršaj. Mislim, ovakve i slične kazne koje je policijski orao utvrdio iz svog ureda mogu mi slati svaki dan. Kakva policijska država, čovječe, Istočna Njemačka je kadulja za ovo. Stani malo, pa ja sam se toliko naživcirao da uopće nisam vidio koji sam to prekršaj počinio. Otvaram Zakon o sigurnosti prometa na cestama, pa brzinom orla koji piše kazne zečevima, strovaljujem se prema članku 12., stavku 4. Sudionici u prometu dužni su držati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova. Čitam ponovo. Prvo što mi u oči i mozak upada jest da zakonodavac nema mrtve veze s gramatikom. Čuj dužni su držati se, pa valjda bi trebalo dužni su se držati. Mogu li ja sad poslati zakonodavcu gramatičku kaznu? Ali pustimo sad strateški položaj su i se u rečeni-

Čekaj malo, na koji je način policijski službenik utvrdio moj prometni prekršaj? Vlastitim očima? Šta je taj policijski službenik? Polu-čovjek, polu-orao? Ima vid za ne povjerovati. Ne mora uopće izaći iz ureda. Uzme kafu na aparatu, baci kibic kroz prozor, napiše pedeset kazni, napuni državni proračun RH i ode doma.

Piše Maro Marušić

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Koje je rješenje građaninu Udbašu? Da jedan drugoga neprekidno prijavljujemo policiji, jer je promet toliko kaotičan da je to za poludjeti? Ili da pokušamo pronaći najbolje rješenje za svih? Kakav trebaš imati mentalni sklop da u deset i pol sati navečer zoveš policiju i prijavljuješ motor koji uopće ne smeta?

ci. Ludilo je što je ovaj članak i stavak Zakona o sigurnosti prometa na cestama toliko općenit da može biti bilo što, čak i neka gramatička greška u prometu. Tijelo mi je izlučilo još malo kortizola, jebem li ti hormone stresa i nesreće! Još mi je manje jasno što se dogodilo tu večer. Novinarstvo je podcijenjena struka, plaćena i cijenjena kao rad u rudniku litija u Boliviji, svi te pljuju i kritiziraju, ali ako nešto valja u čitavoj toj novinarskoj nesreći jest da si naučio kako istražiti ono što te tišti. Obraćam se policijskoj postaji, jer žarko želim upoznati policajca-orla koji patrolira u Ulici Andrije Hebranga kod kućnog broja 0. Naravno da tražim uvid u spis te da mi dostave dokaz o počinjenom prekršaju. No događa se klasičan holivudski trilerski obrat. Za moj prometni prekršaj nije zaslužna policija, nego, zamisli, građanin. Građanin Udbaš me cinkao policiji koja potom prema proceduri mora izaći na teren. Moj krimen je što sam parkirao motor na pločnik. Onda sam se sjetio gdje sam bio tog dana. Išao sam u Love bar, a motor sam parkirao skroz uz desni zid kako bi se nesmetano moglo prolaziti s kolicima bilo da je riječ o osobama s invaliditetom ili majkama s malom djecom. Naravno da često ostavljam motor na pločniku, ali uvijek, doslovno uvijek pazim da ostavim dovoljno mjesta. Ako pločnik nije dovoljno širok, onda ga neću parkirati. DAJ MALO EMPATIJE! Ovaj građanin me do kraja iznervirao. Pa čovječe, daj malo empatije, pogledaj situaciju s druge strane, iz suprotnog kuta. Gdje da se parkira motor u Dubrovniku? Sve skupa u čitavom gradu nema ni trocifreni broj parkirnih

Kolumna Škura bura 39

mjesta za motore. Kamo da se ostavi motor kada se ide u Love bar? Da se zauzme parkirališno mjesto od auta? Da se ide s autom? Da se ide s autobusom? Da se ne ide? Da se ne izlazi iz kuće? Koje je rješenje građaninu Udbašu? Da jedan drugoga neprekidno prijavljujemo policiji, jer je promet toliko kaotičan da je to za poludjeti? Ili da pokušamo pronaći najbolje rješenje za svih? Kakav trebaš imati mentalni sklop da u deset i pol sati navečer zoveš policiju i prijavljuješ motor koji je ostavio dovoljno mjesta za prolaziti? To su isti oni likovi koji bi sutra, da Hitler opet dođe na vlast, bez pogovora otišli u konc logor i tamo služili. Ljudi koji samo i isključivo stvari gledaju iz svog kuta, za svoj interes. Ne, nikad za ništa nije kriva politika. Krivi su isključivo kreteni oko nas bez trunke svijesti i kapi empatije.

40 Kolumna

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Tako je govorio premijer Zapisujući razne izjave naših političara upućene javnosti, a onda i političke događaje koji su slijedili te izjave, mogli bi i politički neuki Hrvati bolje razumjet što oni to sve govore. Treba samo zapisivat. I tako, kad se toga dovoljno skupi, eto rječnika. Može se zvat Frazeološki politički rječnik HDZ-a. A evo i primjera najčešće izrečenih fraza našega premijera prilikom obraćanja javnosti, uz napomenu da su fraze za javnost boldirani dio teksta, a u produžetku je stvarno značenje. Tako je govorio premijer….. Vlada ima jasnu strategiju – Za svaki loš potez, optuživat ćemo prethodnu Vladu. Zgrožen sam ovim optužbama – Zgrožen sam jer je javnost saznala za ove optužbe. To su veoma ozbiljne optužbe – Već sam odlučio koga ću okrivit za ovu krađu. To su smiješne optužbe – Totalno sam kriv za ovu krađu. To je gnjusna, notorna i zlonamjerna laž – Krađa o kojoj me pitate dogodila se - baš tako. Nemam komentara – Iznenađen sam vašim jakim dokazima u svezi s ovom krađom. Neka institucije rade svoj posao – Neka institucije i dalje zataškavaju naše afere. Vrijeme je za reforme – Dižemo porez. Očekujemo značajan priljev stranog kapitala – Uzimamo novi kredit od Amerikanaca. On je uspješan poslovni čovjek – On je naš kolega, ratni profiter. Ostvarili smo značajne uštede – Usprkos trudu, nismo našli nikakav osobni interes. Ministar ima moju punu podršku – Ministar ima informacije koje meni mogu puno naštetit. Toliko o visokoj politici. Na nešto nižim razinama, odjeknulo je uhićenje predsjednika HDZ-a Karlobag radi sumnje da je otrovo hranu kravama na nekoj farmi, konkurentima svojega OPG-a. Nakon što je zatvoren na mjesec dana, trovač krava, koji je i prije bio osuđen na godinu zatvora uz rok kušnje od pet godina, javio se i časni sud HDZ-a. Ima i to! Privremeno će mu stavit u mirovanje članski status. Vjerojatno ovisi o zdravstvenom stanju krava.

Eto, a za nekadašnje kletve: dabogda susjedu krepala krava, mislili smo da nisu ni kršćanske ni ljudske. A ‘ko će danas nekome poželjet da mu crkne krava? Možda televizija, klima, frižider, mašina za robu. A i to rijetko. Danas, umjesto kletvi koje rijetko uvažava umoljeni Stvoritelj, tek tu i tamo nekome probuše gume, a u najgorem slučaju miniraju cijelo auto. Zahvaljujući izvrsnom radu i spasonosnim mjerama ministrice poljoprivrede, koju je pohvalio i Bruxelles, premijer je osobno objavio u kojim dijelovima zemlje će se, od idućeg tjedna, dopuštat svinjokolja po kućama. Sve je to dokaz ispravne politike Vlade u borbi s afričkom svinjskom kugom. Neki traktoraši tvrde da je u Bruxelles odaslana pošiljka domaćih čvaraka, kulena i pršuta, što je navodno udobrovoljilo tamošnje povjerenstvo za klanje po dvorištima. Nije potvrđeno; pošto kupio, po to i prodo. Novi ministar gospodarstva već je odabran. Najgorljivijeg branitelja lika i djela voljenog vođe i šefa stranke u Saboru, prema navodima oporbe, ne bi se posramio ni drug Tito, a kamoli ostali niže rangirani drugovi. Gospodarstvo će vodit pravnik, koji je uz to još i uzoran sportaš, besprijekorne tjelesne građe, a svoje vlastito mišljenje formira slušajući šefove televizijske nastupe. Modno je osviješten, čak nosi i markirane torbice, pa se špekulira kako bi njegov savjetnik mogo postat Gospar Grubnić, modni mačak.

Nakon zadnje smjene ministra gospodarstva, na društvenim mrežama se vode rasprave o tome kako bi ‘ko, (da je na mjestu našeg premijera), izabro prave kandidate. Jednog jutra je osvanula stranica naziva Ministromat. Postupak je jednostavan. Zainteresirani koji bi jednog dana i sami htjeli postat ministar ili ministrica, samo trebaju preuzet redni broj, kako bi ih premijer razmotrio za tu poziciju, piše na stranici. Jedini uvjet bi bio - plaćena članarina. Po statutu, ‘ko nije platio partijsku članarinu, nema pravo ni da krade. Stranica je imala veliku posjećenost. Već se prijavilo 2740 kandidata, a jedan od njih, pod izvrsnim rednim brojem 5, već je objavio oglas da svoj broj ustupa za 200 tisuća eura. Srpska oporba inače kopira našu, koja se, po cijenu da nikad ne pobijedi na izborima, neće ujedinit. Ovaj put se ujedinili i opet izgubili izbore. A mislilo se da je Cherchill bio malo pretjero govoreći kako je vlast preozbiljna stvar da bi se prepustila izboru - naroda. A što se demokracije tiče, svaka iluzija o njoj se gubi kad provedete pet minuta s prosječnim biračem. Fakat, kad malo bolje promisliš, demokracija je prepuštena ulici. I zato je opet pobijedila Srbija antifašizma, tipa Draže Mihajlovića, a pod vodstvom najvećeg sina ‘obrambeno-otadžbinskog’ rata 1991/96. Aleksandra Vučića koji je “branio” Srbiju u Glini 1991. kao i na brdima oko Sarajeva 93/95.

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

42 Fotogalerija

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Vesna, Dubravka, Iva, Melita, Željka, Ivica i Boriška - studena bura je nažalost prejaka bila, nastup našeg Linđa i Udruge Vrijedne ruke Vinkovci ispred sv. Vlaha onemogućila

Ivona i Marija - takvi su zadnji jesenji dani, prvoj hladni, drugoj topli napitak prija Bruno, Ivana, Mujica i Leo - svekar i dida voljene ne gubi iz vida, rado je s nevjestom i unučadi predahnuti sjeo

Ana, Edi, Nikolina, Ana, Petra i Marko - susret sred Straduna svima grije srca ovih prosinačkih dana

Andrea, Dina, Blue i Ora - prijateljice su prijateljice i rado zajedno šetaju prijatelje kučke, ne samo zato što se mora

Fotogalerija 43

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Jele i Boris - da što prije Sunce opet lijepo Dubrovnik zagrije žele

Mira i Riki - vole svoj Lapad, ali im je drago katkad prođirati i kroz Grad

Marko i Vesna - unuk i baka vole zajedno biti, i ponudu kućica skupa ustanoviti Dora i Kiara - za poziranje, premda su se malo čupavoga dunda uplašile, imaju dara

Mateo, Stjepan, Diane, Minella, Vinka, Cres, Antonio, Hrvoje, Luko i Jonnavie - kad je ekipa veća, veća bude i sreća

Dubravka i Ante Tonći - kolege s posla i glumu vole, ona u Studentskom teatru Lero, on u Kolarinima, uživaju na probe i predstave poći

44 Priče o moru i brodovima

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

TALIJANSKI BLIZANCI

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

SAN GIORGIO i SAN MARCO su nas posjećivali kao putničkoteretni brodovi i kruzeri, jedan je danas na dnu mora To su bili linijski brodovi, ali će nakon rekonstrukcije SAN GIORGIO pod drugim imenom do nas kasnije često dolaziti i na kružnim putovanjima Dana 12 prosinca 1996. godine, San Marco se u jakom nevremenu otrgnuo sa sidrišta, prevrnuo, te je na kraju potonuo

Nakon Drugog svjetskog rata, Italija je uspostavila nekoliko dužobalnih brodskih putničko-teretnih linija od kojih su neke doticale i istočno jadranske luke, a među njima í Dubrovnik. Iz Venecije su u grušku luku većinom uplovljavali SAN MARCO i SAN GIORGIO u vlasništvu državnog brodara Adriatica Line. Naravno to su bili linijski brodovi, ali će nakon rekonstrukcije SAN GIORGIO pod drugim imenom do nas kasnije često dolaziti i na kružnim putovanjima. Izgrađen je kao novogradnja broj 1513 u tršćanskom brodogradilištu Cantieri Riuniti dell’ Adriatico daleke 1956. godine, imao je 5067 bruto tona, bio je dug 112 i širok 16 metara. U tri putnička razreda mogao je prevesti 220 putnika i 120 članova posade te 1433 tone generalnog tereta. Dva sedam cilindarska FIAT

motora ukupne snage 4800 kW omogućavala su mu preko dvije propele brzinu od 17 čvorova. Plovio je većinom oko talijanske “čizme” iz Venecije do Genove za što mu je trebalo ukupno 12 dana, ali i prema Pireju, Istanbulu i Izmiru SAN GIORGIO Kada je zanimanje za ovakvim transportom potpuno nestalo, SAN GIORGIO je 1976. prodan grčkom brodovlasniku Georgeu Kyrtatasu koji ga je kompletno preuredio u brod za kružna putovanja. Pod novim imenom CITY OF ANDROS plovi iz Pireja na kratkim krstarenjima u trajanju od tri ili četiri dana, sve do 1984. kada ga je kupio novi brodar Ocean Cruise Lines, luksuzno ga preuredio i dao mu novo ime

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Priče o moru i brodovima 45

San Giorgio je prvi put s ovim imenom Ocean Islander uplovio u Gruž dana 2. svibnja 1985. nakon čega je do 1990. godine uplovio još ukupno 84 puta. Ostalo je zabilježeno da je te 1985. dolazio 25 puta

OCEAN ISLANDER. Sljedećih pet godina plovio je ljeti iz Venecije istočnim Sredozemljem, a zimi u Karibima. Prvi put s ovim imenom je uplovio u Gruž dana 2. svibnja 1985. nakon čega je do 1990. godine uplovio još ukupno 84 puta. Ostalo je zabilježeno da je te 1985. dolazio 25 puta. Čini dvogodišnju stanku da bi 1988. između 5. svibnja i 24. rujna doplovio 20 puta s tjednim itinererom: Nica, Costa Smeralda ili Portofino, Sorrento, Taormina, Katakolon, Krf , Dubrovnik, Venecija i obratno. U listopadu iste godine poduzeo je putovanje tičući luke: Barcelona, Nica, Cerdena, Portofino, Capri, Sorento, Taormina, Katakolon, Dubrovnik, Venecija, Krf i Barcelona. Sljedeće 1989. godine posjećuje nas 18 puta, a 1990. godine 21 put. Otplovio je konačno 21. listopada 1990. prema Indijskom oceanu. Ostao je zabilježen kao putnički kruzer koji nas je relativno kratko vrijeme posjećivao, ali kada je to činio, bilo je to doista intenzivno. Godine 1990. ponovo mijenja vlasnika, ovaj put ga kupuje švicarski brodar Starline Cruises koji ga daje u najam African Safari Cluba. Pod novim imenom

ROYAL STAR plovi Indijskim oceanom. Ponovo je 1992. raskošno rekonstruiran od kada pod zastavom Bahama na svojim palubama može ugostiti svega 200 putnika. Godine 2009. zadnji put mijenja ime u OCEAN MIST te na kraju 2012. završava svoja putovanja u indijskom rezalištu brodova Alang. SAN MARCO Brod blizanac SAN MARCO je izgrađen iste 1956. godine u istom brodogradilištu. Postoji zabilježeni podatak da je u luku Gruž uplovio prvi put s putnicima bez tereta 2. studenog 1970. godine u 7:00 sati. Nakon trogodišnje stanke ponovo je došao 1974. i imao je ukupno 10 uplovljavanja da bi sljedeće 1975. doplovio još četiri puta te je 3. svibnja iste godine posljednji put napustio Dubrovnik. Godine 1977. prodan je grčkom brodaru Cycladic Cruises iz Pireja za kojeg plovi pod imenom CITY OF MYCONOS sve do 1991. godine kada je raspremljen u zaljevu Perama pored Pireja u Grčkoj. Dana 12 prosinca 1996. u jakom nevremenu se otrgnuo sa sidrišta, prevrnuo, te je na kraju potonuo.

46 Priče o moru i brodovima

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

/23

Vijesti 47

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Gradilište Hotela Sumratin Odmara Tijekom Blagdana:

Investitor Dubrovnik Sea Sun Hotels dijeli važne obavijesti o prekidu radova U susret blagdanima, stupili smo u kontakt s tvrtkom Dubrovnik Sea Sun Hotels d.o.o., investitorom Hotela Sumratin, kako bismo saznali više o predstojećim radovima tijekom blagdanskog razdoblja, a oni su nam potvrdili

da neće biti radova na gradilištu u sljedećim danima: 24.12.2023. 25.12.2023. 26.12.2023. 31.12.2023. 1.1.2024. 6.1.2024.

U izjavi tvrtke Dubrovnik Sea Sun Hotels stoji: “Želimo se još jednom iskreno zahvaliti cijeloj zajednici na dosadašnjoj suradnji i strpljenju, te upućujemo svima najtoplije čestitke za nadolazeće blagdane.”

48 Crna kronika

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

ZA UZGOJ 130 TONA MARIHUANE

Na Karasovićima zaplijenjeno 400 tisuća sjemenki cannabisa Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni državljanin Albanije sjemenke cannabisa prevezao iz jedne od zemalja zapadne Europe s ciljem daljeg prevoženja u Albaniju gdje je bila namijenjena sadnji i uzgoju Ukupno 400 tisuća sjemenki kanabisa zaplijenjeno je na Graničnom prijelazu Karasovići, izvijestili su iz policije. „Izlaznoj graničnoj kontroli na MCGP Karasovići u nedjelju, 17. prosinca, u 01,30 sati, pristupilo je osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao albanski državljanin u dobi od 29 godina. Tijekom granične kontrole policijski i carinski službenici uočili su preinake u unutrašnjosti vozila što je pobudilo sumnju na moguće krijumčarenje te je zatražen nalog za pretragu. Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku pretraženo je vozilo kada je u prednjem dijelu pronađen posebno izrađen skriveni prostor u kojem se nalazilo 400 000 sjemenki, odnosno 400 originalnih pakiranja s po 1000 komada sjemenki cannabisa. Zemlja porijekla sjemenki je Kanada gdje je legalizirana marihuana za osobne potrebe, a tržišna vrijednost zaplijenjenih sjemenki procjenjuje se na oko 600 tisuća eura. Ta-

kođer se procjenjuje da bi se od ove količine sjemenki cannabisa moglo uzgojiti preko 130 tona marihuane s visokim postotkom aktivne tvari THC-a (Tetrahidrokanabinol). Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni državljanin Albanije sjemenke cannabisa prevezao iz jedne od zemalja zapadne Europe s ciljem daljeg prevoženja u Albaniju gdje je bila namijenjena sadnji i uzgoju. Sjemenke su uz potvrdu oduzete, a albanski je državljanin uz kaznenu prijav u z a ka z n e n o d j e l o „ I z b j e gava n j a c arinskog nadzora“, predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave. Nakon prošlotjedne zapljene preko 900 kilograma marihuane u Osijeku, ovom najnovijom zapljenom još se jednom pokazala dobra i kvalitetna suradnja između policijskih uprava i Carinske uprave što u konačnici dovodi do zapaženih rezultata na polju suzbijanja distribucije i zlouporabe droga“, priopćili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Zemlja porijekla sjemenki je Kanada gdje je legalizirana marihuana za osobne potrebe, a tržišna vrijednost zaplijenjenih sjemenki procjenjuje se na oko 600 tisuća eura

Crna kronika 49

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

INCIDENT U BIH

Dubrovčanin i dvojica Splićana pretučeni u mostarskom noćnom klubu Denis Kapetanovic/PIXSELL

Jedan od zaštitara je imao fantomku na glavi i tukao je muškarca palicom Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije su kazali kako rade na “rasvjetljavanju ovog događaja” te kako su trojica muškaraca bili u noćnom klubu ‘Cube’, penjali se po stolicama u objektu, zbog čega su ih zaštitari izbacili, a onda su i pretučeni

Hercegovačko-neretvanska policija objavila je kako su prošlog vikenda u noćnom klubu u Mostaru pretučeni Dubrovčanin i dvojica Splićana. Kako su izvijestili, policiju je o sukobu obavijestio liječnik hitne pomoći koji je rekao da su se za pomoć obratile osobe s ozljedama zadobivenim u fizičkom napadu. Radi se o državljanima Republike Hrvatske; D.J. (26) i S.Đ. (35) iz Splita i A.S. (32) iz Dubrovnika. Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske župa-

nije su kazali kako rade na “rasvjetljavanju ovog događaja” te kako su trojica muškaraca bili u noćnom klubu ‘Cube’, penjali se po stolicama u objektu, zbog čega su ih zaštitari izbacili. Zaštitari su zatim udarali Splićanina D.J. dok je ležao na zemlji, a jedan od zaštitara je po njegovim navodima imao fantomku na glavi i tukao ga je palicom. Splićanin je zadobio teške tjelesne ozljede zbog čega je završio na Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru.

50 Sport

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

PLIVANJE

Kakav nastup PK Jug u Rijeci: Lara Šurković i Juraj Barčot 12 puta na postolju, srušen i apsolutni rekord Lijepe Naše! Čak 25 medalja osvojili su plivači Juga na održanom Prvenstvu Hrvatske u 25-metarskom bazenu u Rijeci. Na pobjedničko postolje penjali su se Juraj Barčot, Lara Šurković i Andrej Stojanovski Plivački klub Jug nastupio je na državnom Prvenstvu u malom bazenu s najvećim ambicijama, kako je i svaki put kada nastupaju plivači trenera Frane Ćirka i Andreja Dropca. Prvenstvo Hrvatske ujedno je bilo i Prvenstvo Hrvatske za dobne uzraste, što znači da su se medalje mogle osvojiti u četiri različita uzrasta: mlađe juniorski, juniorski, mlađe seniorski i seniorski. „Očekivali smo dobre rezultate, ali ne baš ovoliko dobre” – zaključili su nakon Prvenstva Juraj Barčot i Lara Šurković, koji se mogu pohvaliti velikim brojem medalja, a srušen je i pokoji rekord.

Piše Rafael Barkiđija foto PK Jug

Lara Šurković

PRVO JUNIORSKI, A ONDA APSOLUTNI deset zlatnih. Jednu smo već spomenuli, zlatHRVATSKI REKORD! Jedan od najvećih uspjeha dubrovačkog spor- nu i rekordersku seniorsku na 400 mješovito, a ta u 2023. godini djelo je Juraja Barčota. Osvo- valja spomenuti još dvije seniorske. Jedna je na jio je seniorsko zlato na 400 mješovito s vre- 200 mješovito. I u toj je disciplini postao senimenom 4:13.77. Ne samo da je postao državni orski državni prvak s vremenom 1:59.49, čime prvak te discipline, već je srušio apsolutni re- je srušio juniorski rekord Hrvatske. Druga je na kord Hrvatske. „Senzacija, slobodno mogu re- 200 leđno, srebro, vrijeme 1:57.25. ći. Taj rekord je bio star od 2009., punih 14 go- „Očekivao sam rezultat približan juniorskom redina. Bio je 4:14.77. Za punu je sekundu skinuo kordu, ali eto, otplivao sam na kraju apsolutni reapsolutni rekord Hrvatske. Što znači da nitko kord. Veliki uspjeh. Konkurencija je bila prilično nikada nije u Hrvatskoj brže plivao tu discipli- jaka, s obzirom na to da je bilo Prvenstvo Hrvatnu” – istaknuo je o uspjehu trener i šef struke ske. Samo najbolji iz Hrvatske dolaze na to naPK Jug Frane Ćirak pa dodao: „Imali smo mi do tjecanje” – skromno je o svom uspjehu istaknuo sada plivača koji su rušili juniorske i mlađe se- 18-godišnji plivač iz Dubrovnika Juraj Barčot. niorske rekorde, Michel Brassard, Vlaho Nenadić, Mario Šurković... Ali evo, sada je Barčot ski- FENOMENALNI NASTUPI LARE ŠURKOVIĆ nuo i seniorski. Jedan rezultat, ono, za ostati I ANDREJA STOJANOVSKOG Svoju prvu seniorsku medalju proteklog je vipaf što se kaže”. Barčot je osvojio ukupno 12 medalja, od toga čak kenda osvojila Lara Šurković. Ona je na 100 slo-

Sport 51

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

KOŠARKA

Dupli program aktualnih prvakinja proteklog vikenda, dupla pobjeda za kraj godine! Juraj Barčot

bodno uzela broncu s vremenom 56.41. „Jako sam zadovoljna ostvarenim rezultatima. Bili su očekivani dobri rezultati, ali ne ovoliko dobri. Pripremali smo se od početka sezone za ovo. Konkurencija je bila stvarno dobra, pošto smo svi bili tu negdje s rezultatima” – ističe Lara Šurković, kojoj je tek 14 godina, a već se može pohvaliti seniorskom medaljom. „Napravila je veliki iskorak u ovoj godini. I ona je osvojila 12 medalja, u svim uzrasnim kategorijama. Važno je naglasiti da je osvojila medalje u tri različite tehnike, što znači da ima svestranost. Mislim da je pred njom blistava budućnost, ako bude zdrava i nastavi ovako plivati. S ovim je rezultatima ostvarila ulazak u juniorsku reprezentaciju Hrvatske” – ističe trener Ćirak o uspjehu Lare Šurković. Valja istaknuti i jednu medalju, 25. medalju za Jug iz Rijeke, koju je donio Andrej Stojanovski. On se ove godine priključio Jugu, a u Dubrovnik je na studij stigao iz Sjeverne Makedonije. Njemu je 19 godina, a inače je i makedonski reprezentativac. GOVORIMO LI O BUDUĆIM OLIMPIJCIMA? Plivački klub Jug još od Sanje Jovanović čeka svog olimpijca, a nastupi Barčota, Vlaha Nenadića i ostatka ekipe u zadnje vrijeme, daju nam za pravo razmišljati kako bi u Los Angelesu 2028. godine, mogli gledati nekog Jugaša. „Oni i jesu u olimpijskim programima. To je prepoznao i sam Hrvatski olimpijski odbor. Vlaho Nenadić je u programu Olimpijske nade, što je neki zadnji korak. Juraj Barčot je u razvojnom programu. U drugom mjesecu je u Dohi Svjetsko prvenstvo u 50-metarskom bazenu. Čeka se još potvrda, Nenadić bi mogao nastupiti u reprezentativnoj štafeti 4x100. Sa štafetom bi pokušao izboriti Olimpijske igre. Barčot s ovim rezultatom ističe nekakvu kandidaturu za Olimpijske igre. Nerealno za Pariz sada, ali za Los Angeles sigurno” – ističe Frane Ćirak.

Košarkašice Raguse za kraj su godine imale dva teška domaća susreta protiv zagrebačke Trešnjevke. Jedan u petak (15. prosinca), a drugi u nedjelju (17. prosinca). Bile su to dvije reprize prošlosezonskih finala Piše Rafael Barkiđija foto Rafael Barkiđija

Susret je u petak bio u sklopu osmi- kola Premijer ženske lige. Ragusa je ne finala Kupa Ružica Meglaj Rimac, prošle sezone stigla do trećeg uzanatjecanja u kojem dubrovačke ko- stopnog naslova Prvakinja Hrvatšarkašice brane naslov pobjedni- ske, a finalni protivnik bila je upraca. Prošle sezone su u dramatič- vo Trešnjevka. Dubrovkinje su tanom finalu svladale upravo Treš- da slavile s 3-0 u seriji. Nedjeljni je njevku. U Puli su tako osvojile dru- susret pružio puno bolju partiju Zagi Kup u povijesti. Dubrovkinjama grepčanki nego u Kupu u petak, koje tako prvi izazov u obrani naslo- je su imale lijepo vodstvo u prvom va bila repriza finala. poluvremenu (9-22 u prvoj, 21-36 Dobar otpor zagrebačke ekipe ni- u drugoj četvrtini). Na poluvremeje pružio i previše šansi za gostu- nu Ragusa smanjuje na osam pojuću pobjedu. Ragusa je usprkos ena zaostatka, a krajem treće diodobrim zagrebačkim fazama tije- nice okreću susret te u konačnici kom susreta, uspjela iskontrolira- slavi sa 69-62. ti vodstvo i držati ga do samog kra- To im je deveta pobjeda ove sezone, ja. Završilo je s visokih 66-51. Po če- uz dva poraza, čime drugi dio sezotvrtinama: 15-13, 23-18, 14-10, 13-10. ne čekaju s drugog mjesta tablice. Ragusa će u četvrtini finala igrati Imaju jednak omjer kao zagrebački protiv ekipe iz drugog ranga – Fol- Medveščak. Prvoplasirana ekipa je ke Borovje. Plamen iz Požege (10/1). Nastavak Nedjeljni susret bio je u sklopu 11. sezone je u prvom vikendu siječnja.

52 Vijesti

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

FURESTI U GRADU Furesti u Gradu prašina tek to je Napadala posvud na place i mîre Prvi vjetar s mora sve to izapire Ako li zbog novca ti stranci postoje Ni gosparā nema pa sada ovo je Grad koji treba li ipak se pribire Premda trpi svoje kojekoje žbire Vladavina púka i dobro i zlo je Zlo kad se ne rekne vidite pa znate Devedeset prve čije su granate Palile palače po Stradunu ̶ rane Trebale su ostat svim da budu znane Vidljive Konteso jer nam nema mira Velikosrbska dok svirala nam svira 28/8/21

Drskost je duhovitost koja se otela kontroli. humanitarni prilozi DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽ U spomen na nezaboravljenog prijatelja Nika Lučića-Umjetnika, 88 eura prilažu bivši i sadašnji djelatnici H.D.PALACE. CENTAR MASLINA - Prihod sa Humanitarne večere organizirane povodom 55.obljetnice Društva Dubrovčana i prijatelja Dubrovačke starine iz Zagreba, namjenska donacija za stipendije studentima 8.000,00 EUR;- Marija Milošević i Katica Bojić, u spomen na voljenu tetku Anu Halilović, umjesto cvijeća prilažu 60,00 EUR;- Dubrovačko neretvanska županija, donacija za blagdane 1.527,00 EUR;Djelatnici Općinskog suda Dubrovnik, dar djeci Centra 685,00 EUR - Janja Mihaljević, dar djeci Centra 50,00 EUR. DVA SKALINA U sjećanje na dragog supruga i tatu Iva Bašicu, supruga Marija i kćeri Danijela i Dolores doniraju 50 €; U spomen na pok. Eugena Missonija, oca naše prijateljice Marine-Viki, 60 € prilažu Ana i Antonija; Luka Andrić donacija 14 €; Katarina Matušić donacija 100 €; Niko Obradović donacija 30 €; Festanjuli Feste sv. Vlaho donacija 150 €. Hvala Zajednici žena Katarina Zrinski Dubrovnik na posjeti i predivnim poklonima kojima su uveselili svu našu djecu; Hvala Festanjulima feste sv. Vlaha na tradicionalnoj posjeti i predivnim poklonima. CARITAS dubrovačke biskupije Umjesto vijenca za pok Eugena Missoni- obitelj Koncul-60 eura

54 Mali oglasi

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

tura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Iznajmljuje se restaurant EDEN, Kardinala Stepinca 54. Kontakt 099 5622046

Prodajem auto Seat Cordoba (siva) iz 2003., prvi vlasnik, prešao 71393 km, registracija do 04/24., u odličnom stanju, klima ispravna, redovito servisirana. Cijena je 3000 eura. Kontakt: 0993510479 P r o d a j e m S e a t To l e d o , 2005.g., prešao 280.000 km, registriran do 2/2024. Kontakt: 099 686 6244. Prodajem Opel Astru 2002G Dizel, nije registriran. Mob: 091 504 5073 PLOVILA Kupujem kopču za brodski motor Lamborghini/DVB 9 KS. Mob: 098 200 247 IZNAJMLJIVANJE Daje se u zakup poslovni prostor u Gružu od 87 m2 koji se sastoji od prodajne površine, ureda, muškog i ženskog wc-a, skladišnog prostora, podruma i garaže. Kontakt 020/332-820 (dostupan od 14-18h) Iznajmljujem garažu-poslovni prostor u prijevoru uz magistralu 30m2. Mob: 098 765 459 Iznajmljuje se stan(35 m2, I. Vojnovica 50) na neodredeno vrijeme, cijena 180 eura, zvati radnim danom od 17 sati. tel: 098 392233 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodajem stan u Mostaru (Centar II) 40 m2. Cijena po dogovoru. Tel. 099 683 32 64.

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se stan na Motovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruk-

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brse-

ri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice. Kontakt: 098 244 390

čina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadrat- P r o d a j e s e s t a n (Cavtat nih, u Čibači Donjoj. Informa- - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s cije na telefon: 098/244-794 okućnicom i zatvorenom gaProdaje se stan u Zagrebu, ražom. U blizini trgovina, škostrogi centar, 78 m2, 2850 eur la, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850m2. Kontakt: 098 277 363 820 od 19-20 h. Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880. Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četi-

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog obli-

Mali oglasi 55

Dubrovački dnevniK petak, 22. prosinca 2023.

Mali oglasi

ka sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009 Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

vanje. Pitanje, i sl 091 6143946

spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009. Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

100 eur. Sve u dobrom stanju. Mob: 098 756 215 Prodajem tri nova parangala i tri nova baluna povoljno. Kontakt: 099 851 4586 USLUGE RAZNO Traži se djelatnica sa iskustvom za rad u frizerskom salonu. Kontakt 099/517-9452 i 020/332-820 (dostupan od 1418h) Med, medun, medljikovac šumski od bora, kvalitetan s etiketom proizvođača, prodajem. Mob. 091 6141946

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem umjetnu bundu vrlo jeftino za visoku ženu. Mob: 091 950 2794

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

Prodajem ormar 116x190x50, sudoper 122x93x60. Cijen apo

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određi-

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208. Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica. DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 18.12. do 24.12. - LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 25.12. do 01.01.

preminuli PETAR ĐURASOVIĆ (1939) MIRKO KOLAR (1949) JADRANKA DUŽDEVIĆ (1945) KATE RAŠICA (1936) DUBE VIDOJEVIĆ (1956) MATO VUKIĆ

56 Zadnja

petak, 22. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

GDJE ĆETE ZA DOČEK NOVE GODINE? Tekst i foto Karla Kolunđija

Dario Gverović:

Marija Jozović:

Iva Radić:

„Iskreno nemam još planova gdje ću slaviti Novu godinu, ja to uvijek u zadnji momenat organiziram. Ili ću doma slaviti ili ću poći u Grad. Ja se nadam da će sve bit u redu poslije Nove godine – to mi je nekako najbitnije. I evo samo bih želio reći svima sretna Nova godina!“

„Nisam još definirala gdje ću proslaviti Novu godinu. Obično s obitelji odem na snijeg, ukoliko to vremenski uvjeti dozvoljavaju, a ako ne poći ćemo jedrilicom na more negdje“.

„Obično novogodišnju proslavu isplaniram dva do tri mjeseca unaprijed, tako da sam ove godine odlučila s društvom otići na snijeg na Vlašić“.