Dubrovački dnevnik br. 175 by Dubrovački dnevnik

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

goran mratinović

Petak, 15. prosinca godina iV. / broj 175 / 2023. / issn 2718-3742

Građani i struka suglasni:

UVALA MORA NA POPRAVNI! stranica 4

DIANA VUIĆ PULJIZEVIĆ,

DVORANA NEĆE

PASTORALNI CENTAR

KOLIKO SE U ŠKOLAMA UČI O

NAJDOKTORICA I

BITI SPREMNA?

NA ČEKANJU

DUBROVAČKOJ REPUBLICI?

STOMATOLOGINJA:

Svjetsko rukometno prvenstvo 2025. ne računa na Dubrovnik, no to ne mora biti problem

Biskupija daje u zakup atraktivno zemljište u Solitudu

Kurikulum ne propisuje previše sati, ali profesori ispravljaju nepravdu

Kao mala sam ugrizla zubara, na Grudu došla ‘po kazni’, ali obožavam svoj posao stranica 18

stranica 12

stranica 8

stranica 22

Uvodnik

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o. — Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Kvar na Shuttleu!

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Piše Vjera Šuman foto Matija Habljak/PIXSELL

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Fotografija na naslovnici Goran Mratinović Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

pace shuttle je naglo eksplodirao i odnio u svemirsku crnu rupu tridesetog Plenkijevog ministra. Bivšeg ministra upravo je tako zvao premijer, u odnosu na kritike kako se radi o potkapacitiranom ministru. Taj, za Plenkija, posve neočekivani, vražji kvar na Shuttleu, izazvao je nestabilni ministrov savjetnik koji je dilao lovu medijima po principu ‘pola tebi, pola meni’. To bi se još nekako i toleriralo bez ozbiljnog potresa, jer Bože moj, svi griješe, da nije ta mrcina od savjetnika dilala informacije o krađama u HEP-u oporbi. Još gore, Mostu. Taj ‘nestabilni’ savjetnik Lovrinčević bio je poslovni partner Radiću iz Domovinskog i nedodirljivom Vujnovcu u Pevexu. Radića je isto, zbog toga, dodatno snervao i Most. Pajde su se prije nekih godinu dana posvađali i razišli, a Lovrinčević je otad radio na denunciranju svega onog što su i on i njegovi do-

tadašnji pajde radili. Samo zato saznali smo za aferu ‘plin za cent’. ije slučajno, kad je krenula afera, Barbarić prozivao Filipovića dajući na znanje kako je on taj koji bi trebao otići, dok je Filipović spominjao ‘predatore’ koji ga hoće maknuti. Onda je zbog ‘kućice’ na Hvaru odletio Barbarić, ali je on zbrinut na savjetničko mjesto, jer puno i previše zna, kako je i red. To što su u dva mjeseca ekspresno odletjela dva ministra, bez imalo milosti, inače za svoje ministre posebno tolerantnog Plenkija, govori da je situacija prilično teška. Je li zbog mogućnosti dodatnog curenja ‘opasnih’ podataka ili zbog izbora pred vratima, teško je reći. Jedno je sigurno, Plenki nam je prilično snervan, ali ne zbog korupcije, krađa i ostalih igrica njegovih pulena, nego samo zato što je to procurilo van. No, teško da je ozbiljnije uzdr-

Uvodnik 3

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

man. Ipak je ovo Hrvatska, a ne neka tamo štreberska Finska. međuvremenu BBB su se vratili iz grčkih zatvora i odmah po dolasku pokazali i dokazali da im je upravo tamo i bilo mjesto. Sva cviljenja nad našim jadnim ‘bojsima’ koji žive u strašnim uvjetima kakvi su u grčkim zatvorima, pokazali su svu prijetvornost i politike i sustava u kojem živimo. Sustava u kojem je divljanje, vrijeđanje, tučnjava, nanošenje teških ozljeda suparničkim navijačima jednako kao i policiji, dio normalnog folklora koji se tolerira. Slično prolijevanju mržnje i divljaštva kakvo gledamo i među našim političarima. Zasad se ne tuku, ali ni to u budućnosti nije isključeno. Oni koji su išli bejzbol palicama u Grčku, išli su s namjerom izazivanja nereda i tučnjave. Udarac bejzbol palicom može, itekako, biti smrtonosan. Oni, ovaj put, nisu

odgovorni za smrt grčkog navijača, ko- – ubij i/ili ozlijedi. Odsad samo šakama. ji je napadnut nožem, ali u osnovi, ko- I udaranjem glave u beton kao pomoćja je razlika? Uplakani roditelji su tra- nom opcijom. Stvarno dirljivo. Ma bražili pomoć za svoje nestašne sinove i vo! Možda je i to jedan od kolosalnih u medijima koji su ‘ni krivi ni dužni’ u uspjeha naše politike. Trebamo li sad grčkim kazamatima, a sve je palo u vo- od radosti paliti bengalke? du nekidan u zagrebačkoj zračnoj luci. ko dolazite u Zagreb za Advent, čaTamo se vidjela istinska slika tih naših šicu prikala platit ćete pet eura dok dragih dječaka čije psovke, vrijeđanje ispod 20 eura nećete ništa vrijedno panovinara i napadi na snimatelja nisu žnje pojesti. Usprkos tome sve je puno izazvali ni najmanje negodovanje ro- turista koji uživaju u svim tim delicijaditelja. Dočekali su ih kao ‘oslobodi- ma, kojih je nikad više, pa i vrlo solidoce’, s njihovim pajdama koji su palili ne kvalitete, od kojih su neke na ‘Fulibaklje. To je Hrvatska stvarnost podr- ranju’ i 40 eura. Domaći ostaju na prižana od sustava koji to tolerira i pra- klama za klince i čaši piva. U Gradu, zavosuđa po kojem to spada u prekršaj- sad, cijene nisu toliko podivljale pa bi ne kazne. Zvuči li vama kao nešto nor- ljudi iz Grada mogli sad, za promjenu, malno sastanak svih navijačkih skupi- slikati račune iz Zagreba i dilati medina koje su, eto dobrohotno, same odlu- jima, što je bilo popularno s cijenama čile kako će se ubuduće tući bez rekvi- kafe u Gradu. Kako god, najveći neprizita? Bez palica, noževa, pajsera i slič- jatelj ugostiteljima na Adventu ovih su nih predmeta kojima je smisao jedino dana kiša i južina. Sve zlo s tim. Eto vas.

4 Aktualno

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

POPRAVNI ISPIT NAZIVA ‘SUNSET’

Rane su se opet otvorile, Lapađani očekuju više, a mladi arhitekt poručuje: „Sklad se u obijesti izgubio, vrijeme je za urediti prostor na najmanje invazivan način“ O plaži i njenom okolnom, sastavnom dijelu, razgovarali smo s mladim dubrovačkim arhitektom i starijim Lapađanima. Stav svih je vrlo jasan – druge šanse su rijetke, vrijeme je da ih se iskoristi! Piše Petra Srebrović FOTO: Goran Mratinović

Cijeli projekt nikada nije dobio svoj konačni izgled, a već godinama izgleda kao da je još u izgradnji

Krajem studenog u dubrovačkoj javnosti odjeknula je vijest kako je koncesionar lapadske plaže, Dubrovački zalasci sunca dospio na poreznu ‘listu srama’ zbog duga od 822 tisuće eura, nastalog neplaćanjem koncesije. Tek nekoliko dana nakon te vijesti, stiže još jedna – tvrtka je ušla u postupak likvidacije. Iz vrha ‘Sunseta’ dolaze vijesti kako planiraju namiriti sva dugovanja, zbog čega nisu pokrenuli postupak stečaja, već likvidacije. Tvrtka se već tri godine spominje i u kontekstu spornosti upravljanja koncesijskim područjem s obzirom na to da postoje dvije sudske presude, od kojih jedna potvrđuje kako su Dubrovački zalasci sunca legalno izabran koncesionar, dok druga to osporava. Kako se u javnosti potenciralo pitanje je li dosadašnji koncesionar djeluje u skladu sa zako-

I obalni zid je urušen

nom, Županija je zatražila od DORH-a preispitivanje zakonitosti te se još očekuje konačni pravorijek. BEZ IDEJE I SMISLA, UVALOM JE ZAVLADAO BETON Prostor plaže u Uvali Lapad i njenog okolnog dijela koji je u naravi razdijeljen na dvije koncesijske cjeline, već godinama predstavlja jednu od najvećih boljki prostornog (ne)uređenja za Lapađane. Naime, dodjeljivanju koncesije 2015. godine prethodio je natječaj za arhitektonska rješenja prostora, a pobijedio je jedan za koji se javnost konsenzusom složila kako se uklapa u povijesnu namjenu prostora, ali ostvaruje i sve potrebe sadašnjosti i potencijale budućnosti. Autorica tog rješenja cijenjena je arhitektica Sonja Tadej koja je pred-

Aktualno 5

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

Tvrtka Dubrovački zalasci sunca, koncesionar lapadske plaže, pokrenula je postupak likvidacije

Izdvojeni objekt u kojem su se održavale svadbe i različite proslave zadnji je zatvorio svoja vrata

vodila grupu čiji je rad u konačnici vrednovan kao najbolji. Na temelju tog nagrađenog rada trebalo je pristupiti i izradi glavnog projekta, ishođenju lokacijske i građevinske dozvole, no nešto se na putu od ideje do realizacije izgubilo. Iako su dozvoljena bila određena odstupanja, čak je i arhitektica Tadej 2017. godine u vrijeme početka radova na uređenju plaže, komentirala kako se urađeno znatno razlikuje od zamišljenog. To je bilo vidljivo već po sječi stabala koja je tada zarila duboku ranu u tijela Lapađana koja je i danas, čini se svježa, jednako kao i prije šest godina. Što će se dogoditi s plažom sada, hoće li ona nastaviti propadati, sezonu dočekati kao sramota koju ćemo turistima objašnjavati sa ‘znate, bio je tu jedan projekt, trebalo je to biti, sad se čeka...’, ili će se koncesija s Dubrovačkim zalascima sunca raskinuti i provesti novi natječaj? Sve se to pitaju

Dubrovčani, pa smo sve to pitali Dubrovačko-neretvansku županiju koja je nadležna za upravljanje pomorskim dobrom na kojemu se dodjeljuju koncesije. DVA SU MOGUĆA SCENARIJA Unatoč zavrzlami s presudama, iz Županije su istaknuli kako se nisu stekli uvjeti za raskid ugovora o koncesiji, pa za sada čekaju odluku Vrhovnog suda, po čijem će pravorijeku onda žurno i postupiti. Sve može rezultirati potvrdom dosadašnjeg koncesionara ili raspisivanjem novog natječaja. Ono što je za budućnost lapadske plaže bitno jest to što je tvrtka Dubrovački zalasci sunca pokrenula postupak likvidacije, a ne stečaja. Iako jedan i drugi pojam označavaju formalni prekid djelovanja društva, razlike između postupaka su velike. Naime, likvidacija se provodi isključivo ako se

Komarci će se, izgleda, nastaviti razmnožavati u ovom kaosu od nikad dovršenog prostora

6 Aktualno

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Prostor glave lapadske plaže nikada nije dobio onakvo uređenje kakvo mu priliči, skladno, poštujući sve njegove povijesne datosti

Najnoviji dodatak ‘Sunset priči’ izgrađen je ovog ljeta, a radio je tek nekoliko tjedana

Najavljivan je atraktivan park za djecu, međutim već godinama stoji jedan tobogan i klackalica

podmire sve obveze društva, dakle sva dugovanja, a kako su iz tvrtke ranije komunicirali da je likvidacija rezultat upravo kontradiktornih sudskih odluka, odnosno izostanak konačnog pravorijeka i posljedično nemogućnost daljnjeg financiranja projekta, likvidacija se čak može i obustaviti pozitivnom presudom Vrhovnog suda. ‘PROSTOR VELIKIH KVALITETA STOJI DEVASTIRAN’ “Uvala Lapad, prostor velikih topografskih kvaliteta, stoji devastiran“, govori magistar inženjer arhitekture i urbanizma, Dubrovčanin Ivan Mostahinić, s kojim smo razgovarali o ovom prostoru i svemu što je on danas, što je bio, ali i što bi trebao biti. „Budući da nisam puno banja tamo obavio, uglavnom ga pamtim po burovitim šetnjama zimi. Uvijek ugodan i meditativan, bio je to prostor sačinjen od oblutaka, mora, zelenila, jedne betonske kuće i jednog predivnog betonskog tobogana. Da-

kle, prostor sačinjen uglavnom od prirodnih i vrlo malo umjetnih elemenata koji je, ljeti malo više, a zimi malo manje, kako i priliči, vrvio životom. Prostor je to koji je mnoge generacije podigao“, prisjeća se prostora kakav je bio nekad i kakvim ga brojni Dubrovčani nastavljaju sa sjetom pamtiti. ‘OD PUNO SVAČEGA, A NIČEGA, DOBILI SMO BRISANI PROSTOR’ Mostahinić pak dodaje kako je potrebno i razumjeti te prihvatiti kako se porastom turističkog standarda i kvalitete usluge stvari mijenjaju. „Prostor ipak zahtjeva određenu prilagodbu samom vremenu. Teži se ‘prenapucanim’ rješenjima koja ne nastaju po principu ‘genius loci’ (duh , osobitost mjesta op.a.), odnosno koja ne iskorištavaju, a može se reći čak i negiraju prirodne datosti prostora. To su rješenja u kojima je puno svačega, a zapravo nigdje ničega, što se, kako i sami svjedočimo, na kraju dogodilo. Od puno svačega, dobili smo brisani prostor, pripremu za nešto koja je podrazumijevala ukidanje prirodnih datosti prostora. Kao mladi arhitekt, a prvenstveno dijete iz Grada, smatram da ovu nepovoljnu situaciju treba iskoristiti i pristupiti uređenju uvale na cjelovit i najmanje invazivan način“, govori Mostahinić uz konkretne smjernice. ‘DOBRO RJEŠENJE VEĆ POSTOJI, ALI SE U OBIJESTI IZGUBILO’ „Taj prostor treba graditi elementima koji su ga oduvijek gradili i njima postići odgovarajući standard turističke ponude koji će biti prihvatljiv i ugodan i samim građanima koji ipak, za razliku od stranih posjetitelja, taj prostor koriste kontinuirano i kojima taj prostor u konačnici ostaje“, ističe i dodaje kako problematiku prostora uvelike čini njegova dimenzija. „Nedvojbeno je da mu treba pristupiti formiranjem mikroambijenata, ali nikako na štetu cjeline. Primjeren odgovor na tu problematiku ponuđen je u izvornom, pobjedničkom natječajnom radu profe-

Aktualno 7

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

Nabacanost sadržaja bez vizije, jasno je vidljiva dodavanjem šankova, taraca, platoa... a koji nikada nisu zaživjeli

Već se vidi utjecaj mora i vremenskih prilika na očito, pogrešne odabire materijal

Puno je svega u prostoru, a zapravo ničega. Mikroambijenti kakvi su bili planirani, nikada nisu realizirani

sorice Tadej koji se negdje putem, u pohlepi i obi- u vrijeme kada je projekt uređenja plaže krenuo. jesti, izgubio“, zaključuje Ivan Mostahinić, magi- „Bilo je to vrijeme ogorčenosti jer smo vidjeli u što star inženjer arhitekture i urbanizma. se sve to pretvara“, naglašava. RIJEČ LAPAĐANA JE JASNA – VRIJEME JE PODSJETIMO SE KAKO JE PROSTOR PRVO ZA POPRAVNI! ŠTO PRODAJEMO Ivo Batričević, Lapađanin, ljubitelj mora i obale, du- Još jedan Lapađanin, Ivica Milošević, dijeli razgogodišnji pomorski djelatnik i strastveni saku- mišljanja s Batričevićem, a i on je jedan od onih pljač kartolina i fotografija koje su obilježile Du- koji su još od prvih dana i sječe stabala koja je šobrovnik nekad, kaže kako bi najviše volio da se sve kirala grad neumorno pisali i upozoravali na uništabetonirano skine o trošku koncesionara. vanje zelenog krajobraza nauštrb hladnog betona. „Trebalo bi skinuti beton pikanerima, vratiti plod- „Koncesionar je Uvalu Lapad bespovratno devastinu zemlju, posaditi nova stabla i opet napraviti mi- rao i uništio. Odmah se vidjelo kako on ne uređunimalistički restoran s kabinama što smo neka- je plažu da bi poboljšao prijašnji izgled, nego da bi da imali. Ponovno vratiti život na javnoj plaži ka- plažu doveo u stanje kako bi što više na njoj zarakav smo imali i kakav brojni pamte iz svoje mlado- dio. Plaža se više ne može vratiti u prvobitno stasti. Javna plaža treba ostati ono što je uvijek i bi- nje, ali moglo bi se posaditi koje stablo i postaviti la, a njen simbol – tobogan izgrađen 1937. godine klupe. Gornji dio iza tobogana gdje je ‘kvazi restobi trebalo renovirati kako bi se danas djeca mogla ran’ izgleda kao zagrebački Jakuševac, a prije je tu spuštati i uživati u njemu“, govori Batričević i dobila velika taraca. Treba vratiti travicu da se može daje kako su on i brojni Dubrovčani o svemu ovo- prošetati, poviše plaže je također nekada bila tame neiscrpno pisali na društvenim mrežama još raca, a i park treba urediti da izgleda lijepo, jer prije devastacije plaža je zimi bila puna šetača“, zaključuje Milošević. Ovakva razmišljanja dijeli veliki broj Dubrovčana s kojima smo razgovarali, plažu u uvali unificirano se u razgovorima naziva sramotom i ruglom. Najveća će pak sramota tek uslijediti ako plaža i sezonu 2024. godine dočeka bez konkretnog vodstva, jer već sada je puna smeća i porušenih drvenih konstrukcija, a tek je nekoliko tjedana prošlo od kada objekti ne rade. I dok su Hrvati naučeni na povremeni kaos u svim sferama društva, pa tako i u sudstvu, poduzetništvu i prostoru, treba se podsjetiti kako turistima prodajemo upravo prostor. Zato bi se i s prostorom, kao našim najvažnijim atributom konačno trebali ponašati onako kako priliči dobrim gospodarima – skladno, s mjerom. Izbjeći pod svaku cijenu pohlepu i obijest, jer rezultati potonjih su vidljivi ponegdje, nažalost, i desetljećima.

8 Aktualno

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

VRIJEDNO GOTOVO 18 MILIJUNA KUNA

Dubrovačka biskupija u zakup daje atraktivno zemljište u Solitudu, gradnja pastoralnog centra na čekanju Prije skoro pet godina Dubrovačka biskupija dobila je zemljište koje je procijenjeno kao idealno za pastoralni centar, no od početka gradnje, čini se, još uvijek ništa Piše Ivana Smilović foto Ivana Smilović, Dubrovačka biskupija

Uz zemljište se nalazi i „divlji“ parking, kojeg stanovnici Solituda često koriste jer se, naravno, ne plaća.

Na stranicama Dubrovačke biskupije nedavno je objavljen poziv za iskazivanje interesa za zakup različitih prostora. „Dubrovačka biskupija s povezanim pravnim osobama, dajući u zakup poslovne prostore pokriva značajan dio troškova svoga poslanja i pastoralnog djelovanja“, naveli su u samom uvodu poziva. U pozivu Dubrovačke biskupije našli su se župni maslinici, vanjski prostori u vlasništvu šipanskih župa Sv. Stjepana i Velike Gospe, kao i četiri prostora u Gradu – u Kovačkoj ulici, u Đorđićevoj, uz Jezuite 4, kao i u Božidarevićevoj. Svi prostori daju se u zakup na pet godina. No zanimljivo je da se u pozivu našlo i zemljište u Solitudu koje je predviđeno za pastoralni centar. U opisu zemljišta piše da je u vlasništvu Dubrovačke biskupije, površine 6200 metara kvadratnih. „Kod prijave je potrebno navesti planove svih djelatnosti i eventualnog uređenja cijelog ograđenog prostora“, stoji na stranicama Biskupije. Zakup se, u ovom slučaju, daje na dvije godine. Radi se o zemljištu na kojem su trenutno „parkirane“ barke, a često se koristi i kao parking autobusa, na putu prema Kampu Solitudo, ispod ulice Vatroslava Lisinskog. Uz zemljište se nalazi i „divlji“ parking, kojeg stanovnici Solituda često koriste jer se, naravno, ne plaća. PASTORALNI CENTAR KAO IDEJA VEĆ DESETLJEĆIMA No ono što je posebno zanimljivo u vezi toga zemljišta je što ga je Dubrovačka biskupija dobila od Vlade Republike Hrvatske 1. veljače 2019.

godine. Tadašnji ministar državne imovine Goran Marić i također tadašnji dubrovački biskup mons. Mate Uzinić potpisali su Ugovor o darovanju zemljišta Dubrovačkoj biskupiji vrijednog gotovo 18 milijuna kuna za potrebe izgradnje crkve i pastoralnog centra.

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

Kako je tada objašnjeno, darovanjem zemljišta oni vjernici koji su udaljeniji od sadašnje župne umanjuje se obveza Republike Hrvatske prema crkve imali crkvu s pastoralnim centrom koji bi Katoličkoj crkvi i njenim institucijama zbog odu- im bili bliži i time pristupačniji za njihove vjerničke potrebe i pastoralne aktivnosti zajednizimanja imovine u vrijeme Jugoslavije. Podsjetimo, prvotno je za izgradnju pastoral- ce“, objašnjavaju nam iz Dubrovačke biskupije. nog centra i crkve bilo namijenjeno zemljište A zemljište u Solitudu je, nakon što ga je Vlana glavici Babinog kuka, no na traženje Grada, da Republike Hrvatske dodijelila Biskupiji, proa za potrebe izgradnje nove zgrade Turističke i cijenjeno kao primjereno upravo za pastoralugostiteljske škole Dubrovnik, Biskupija je odu- ni centar. stala od te lokacije u zamjenu za neku drugu u tom dijelu Lapada. A ideja o pastoralnom cen- PRIHOD OD ZAKUPA IDE U DVA SMJERA tru svakako nije nešto novo. U srpnju ove godine Dubrovačka biskupija po„Već više desetljeća u Dubrovačkoj biskupiji po- stavila je obavijesti na automobile koji su parstoji razmišljanje o potrebi izgradnje novog pa- kirani na tom području kako će se prostor ograstoralnog centra u župi sv. Mihajla u Lapadu. To diti, a vozači su dobili rok od 15 dana da svoja je najveća gradska župa, pa bi novim centrom i vozila uklone s navedene lokacije. Mnogi su pomislili da to znači skori početak radova i izgradnju novog pastoralnog centra. Međutim, gradnja nije počela, a sada se zemljište našlo među ponuđenima za zakup. Neki bi onda mogli pomisliti da se od samog pastoralnog centra, o kojem se razmišlja desetljećima, odustalo. Međutim, iz Dubrovačke biskupije to demantiraju. „Nedavno pomicanje pokretnih predmeta sa zemljišta je bio preduvjet geodetskih mjerenja i konačnog uređenja navedenog zemljišta“, objašnjavaju u obavijesti iz srpnja koje su građani zatekli na automobilima. No što je s davanjem zemljišta u zakup? „Dok se pripremi projekt izgradnje, odlučeno je da se teren uredi davanjem u zakup zainteresiranim ponuđačima koji su se već ranije javljali, pa je zbog toga i dat oglas. Od ukupnih prihoda ponuđača namjenski bi 50 posto išlo biskupijskom Caritasu za njihove projekte pomoći obiteljima osoba s invaliditetom i djeci s poteškoćama u razvoju, a drugih 50 posto bi išlo za izgradnju centra“, kažu iz Dubrovačke biskupije. Dvije godine, znači, pastoralnog centra, neće biti, odnosno do početka radova trebat će pričekati. Dubrovačku biskupiju čeka plan izrade dokumentacije i pronalaženje financijskih sredstava, no konkretnih datuma o početku gradnje, kao ni o izgledu centra zasad još nemaju.

Aktualno 9

„Već više desetljeća u Dubrovačkoj biskupiji postoji razmišljanje o potrebi izgradnje novog pastoralnog centra u župi sv. Mihajla u Lapadu“, objašnjavaju iz Dubrovačke biskupije

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Obnavlja se pločnik na Poljani Paska Miličevića

Riješeno 70 posto pristiglih prijava na Dubrovačko oko tijekom studenoga Tijekom studenoga pristigle su ukupno 122 prijave na Dubrovačko oko, interaktivni alat Grada Dubrovnika za komunikaciju s građanima kojim je olakšano rješavanje manjih komunalnih problema. Od 109 prijava koju su u nadležnosti Grada Dubrovnika, do danas je riješeno ukupno 76 prijava odnosno 70 posto, dok su preostale 33 prijave u postupku rješavanja. Također, na platformu je pristiglo i dodatnih 13 prijava izvan nadležnosti Grada Dubrovnika koje su dalje proslijeđene nadležnima, dok 16 prijava nije objavljeno jer se radilo o ponovljenim ili novim prijavama koje ukazuju na isti problem. G ra đ a n i s u i ovo g p u t a najviše prijavljivali kvarove javne rasvjete (24), dok se manji broj prijava odnosio na čistoću javnih površina (8), kršenje komunalnog reda (7), neuredan okoliš (5), sanaciju prometnih površina (3), oborinsku odvodnju (3) i sanaciju igrališta (2). Osim toga, obrađene su i 24 prijave pristigle prethodnih mjeseci koje su zahtijevale dulji vremenski rok za rješavanje.

Dubrovačka delegacija u uzvratnom posjetu gradu prijatelju Sorrentu Delegacija Grada Dubrovnika, predvođena gradonačelnikom Matom Frankovićem, boravila je u prvom uzvratnom posjetu, od bratimljenja u veljači, talijanskom gradu prijatelju Sorrentu. Uz službeni prijem te radni sastanak koji je održan u gradskoj vijećnici Sorrenta s gradonačelnikom Massimom Coppolom, predsjednikom Gradskog vijeća Luigiem Di Priscom i suradnicima, na glavnom trgu u Sorrentu organizirano je događanje „Sorrento Dubrovnik DAY“. Ovom prigodom Klapa Kaše izvela je tradicionalne božićne pjesme te je upriličeno zajedničko kićenje božićne jelke ukrasima s motivima Dubrovnika. U sklopu ovog posjeta, delegacija Grada Dubrovnika u Napulju se susrela i s izvanrednim i opunomoćenim veleposlanikom Republike Hr-

vatske u Italiji Jasenom Mesićem te počasnim konzulom Republike Hrvatske u Napulju Gianluigiem Cimminom. Na poziv Grada Sorrenta, koji je snosio troškove boravka, uz gradonačelnika Frankovića u delegaciji su bili i zamjenica Jelka Tepšić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Gradskog vijeća Katarina Doršner, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin i počasni konzul Italije u Dubrovniku Frano Bongi. Dubrovnik i Sorrento surađuju već dugi niz godina, a nakon službenog bratimljenja suradnja je intenzivirana, osobito na polju turizma i kulture te je istaknuta potreba dodatnih zajedničkih aktivnosti na polju turističkog obrazovanja mladih.

U tijeku su radovi na sanaciji dijela pločnika na Poljani Paska Miličevića u povijesnoj jezgri. Radovi se izvode uz stalni arheološki nadzor, a obuhvaćaju demontažu kamenog pločnika, iskop nasipa ispod kamenih ploča, postavljanje geotekstila u slučaju pronalaska arheoloških elemenata, ugradnju podložnih slojeva te ponovno polaganje kamenog pločnika. Zbog oštećenja će dio postojećih kamenih ploča biti potrebno zamijeniti novima. S obzirom da na prostoru obuhvata izvođenja radova prolazi trasa vodovodne instalacije, Vodovod d.o.o. obavit će njezinu izmjenu. Tijekom izvođenja radova planira se provesti ispitivanje modula stišljivosti, odnosno smanjenja obujma mase tla, kako bi se osigurala nosivost pločnika zbog okretanja kamiona na prostoru poljane. Sredstva za radove vrijedne 174.975,00 eura bez PDV-a osigurana su kroz Program obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2023. Zavoda za obnovu Dubrovnika. Radove izvodi tvrtka Građevinar-Quelin d.d., a rok za dovršetak je četiri mjeseca.

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

PRVI PUT U Mokošici u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala otvoreno klizalište

Nakon što je već tradicionalno u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala otvoreno klizalište u Uvali Lapad, po prvi put je i najveće gradsko naselje Mokošica dobilo svoje klizalište.

Klizalište je otvoreno na igralištu Naš dom na inicijativu Gradskog kotara Mokošica i u organizaciji Grada Dubrovnika i Dubrovačke baštine, a otvorila ga je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

Obnavlja se nogostup u Svetom Jakovu i Mokošici

U sklopu radova na održavanju komunalne infrastrukture i programa pojačanog održavanja prometnica i javnih površina, Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika putem ugovornog izvođača započeo je radove na obnovi nogostupa na dvije lokacije – kod crkve sv. Jakova U Ulici Vlaha Bukovca i u Novoj Mokošici. U Ulici Vlaha Bukovca obnavlja se postojeći nogostup u dužini 140 metara uz rok izvođenja 10 dana i ugovorenu vrijednost radova od 48.837,50 eura. U Ulici Bartola Kašića izvode se radovi obnove nogostupa i dijela parkirališta s postavljanjem zaštitne pješačke ograde: Rok za izvođenje ovih radova iznosi 30 dana, a ugovorna vrijednost radova iznosi 88.996,25 eura s PDV-om. Radove izvodi tvrtka Tehnograda d.o.o..

12 Aktualno

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

NIŠTA OD DVORANE?

Na službenim stranicama Svjetskog rukometnog prvenstva 2025. godine nema Dubrovnika, no to nužno nije problem Iako se ni Hrvatski rukometni savez niti Svjetska rukometna federacija nigdje nisu izjasnili o domaćinstvu u Dubrovniku, rubrika venues na službenoj stranici Svjetskog rukometnog prvenstva 2025. godine govori dosta toga. Da se na Dubrovnik u IHF-u ozbiljno računa, vjerojatno bi bio naveden kao jedan od lokacija, pa makar i bez fotografije dvorane u izgradnji Piše Rafael Barkiđija FOTO: Grad Dubrovnik

Još jednom veliko rukometno natjecanje nizaciju niz drugih događaja. Sve to čini- cirati ovu dvoranu? Spominjala su se tada, dolazi u Hrvatsku. Pamti se još 2009. go- lo bi s postojećom dvoranom jedan veli- naravno, europska sredstva, preko Vlade, dina, kada je Hrvatska ugostila Svjetsko ki sportski kompleks, a spominjale su se nacionalnih fondova i slično. prvenstvo, pa su se tom prigodom gra- razne varijante, poput „suhe veze” nove U dobroj ideji, kojom bi Dubrovnik ugostio dile mnoge dvorane. Arena Zagreb, Spa- sa starom dvoranom, koja bi uz to treba- veliko natjecanje te napokon dobio adeladium, Gradski vrt, porečka Žatika, dvo- la ići u energetsku obnovu. kvatnu dvoranu za svoje sportaše, pojarana Varaždin... Dodajmo i to kako su Za- „Ovakva dvorana bi bila jedinstveni kom- vila su se dva peha. Prvi je bio koronavigreb i Split u siječnju 2018. ugostili i Eu- pleks u Hrvatskoj jer bi na jednom mje- rus, koji je reducirao gradska, nacionalropsko prvenstvo. stu istovremeno imali tri terena dimen- na i svjetska sredstva. Priča o rukometHrvatski domaćini Svjetskog rukomet- zija potrebnih za održavanje rukometnih noj dvorani tada je izgledala nemogućom. nog prvenstva, kako je objavljeno u ve- i malonogometnih utakmica. Zbog svo- No, kada su ljudi navikli na suživot s koroljači 2020, su Zagreb, Split, Varaždin, Po- jih mogućnosti osim sportskog sadrža- nom i shvatili kako život usprkos svemu reč i Dubrovnik. Već tada se spominjalo ja dvorana će biti vrlo često korištena za ide dalje, pojavio se tračak nade kako će kako Dubrovnik nema adekvatnu infra- potrebe kongresa, sajmova, izložbi, kon- se dvorana ipak izgraditi. No, malo je tko strukturu, ali i kako će se na istome po- cerata i raznih kulturnih programa što je mogao vjerovati kako će nakon COVID-a, raditi. Točnije, kako će se do siječnja 2025. čini samoodrživom“ – navedeno je iz Gra- doći novi svjetski problem. Rat u Ukrajini, godine, kada se prvenstvo održava, izgra- da Dubrovnika 29. prosinca 2020. koji je nevjerojatnom brzinom za sobom diti dvorana u Gospinom polju. Tadašnji plan bio je da se građevinska do- „povukao” inflaciju, enorman rast cijena i zvola ishoduje do konca 2021. godine, da- financijsku nestabilnost. GDJE JE ZAPELO? kle, godinu dana nakon konferencije za Vratimo se na početak, točnije na sam medije na kojoj je predstavljen projekt. OD DOMAĆINSTVA, ČINI SE, NIŠTA kraj 2020. godine, kada je Grad Dubrov- Građevinska dozvola izdana je tek u ko- Na službenim stranicama Svjetskog runik predstavio projekt nove sportske dvo- lovozu ove godine, a glavni projekt zavr- kometnog prvenstva 2025. godine (uniterane u Gospinom polju. Tada se spomi- šen je u ožujku. Grad je uspio riješiti ad- dinhandball.com), otprilike 390 dana prije njala multifunkcionalna sportska dvora- ministrativne, prostorne, ali i idejne zna- početka Prvenstva, vidljive su dvorane u na, koja bi zadovoljila uvjete Svjetskog pr- čajke. No, od samog početka, u zraku je kojima će se igrati ovo natjecanje. Prvo je venstva u rukometu, ali i uvjete za orga- „visila” ona najvažnija stvar. Tko će finan- navedena Hrvatska (Arena Zagreb, Spa-

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

ladium, Varaždin Arena i Arena Žatika Poreč). Odmah na prvu, vidljivo je kako nema Dubrovnika. U Danskoj će se igrati u dvije velike dvorane: Jyske Bank Boxen u Herningu te Copenhagen Arena. No, za dubrovački primjer zanimljiva je Norveška i dvorana u gradu Drammen, koji se također obvezao za izgradnju nove sportske dvorane. No, za razliku od Dubrovnika koji se ne pojavljuje na službenoj stranici, Arena u Drammenu je u završnoj fazi. „Drammen Arena je trenutno u fazi projekta, i imat će kapacitet za približno 12 tisuća gledatelja” – navodi se na službenoj stranici. Osim u Drammenu, igrat će se još u dvoranama Trondheim Spektrum, Stavanger Idrettshall i Telenor Areni. Iako se ni Hrvatski rukometni savez niti Svjetska rukometna federacija nigdje nisu izjasnili o domaćinstvu u Dubrovniku, rubrika venues na službenoj stranici Svjetskog rukometnog prvenstva 2025. godine govori dosta toga. Da se na Dubrovnik u IHF-u ozbiljno računa, vjerojatno bi bio naveden kao jedan od lokacija, pa makar i bez fotografije dvorane u izgradnji. POVIJEST NAS UČI O „BRZINSKIM” DVORANAMA Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009. je godine pružilo organizacijski i sport-

ski spektakl u cijeloj Hrvatskoj. Doduše, gorak okus ostavili su, a tko drugo nego Francuzi, koji su uzeli naslov u finalu u Zagrebu protiv Hrvatske. No, oni stvarni problemi, počeli su se pojavljivati tek nakon što je završeno Svjetsko rukometno prvenstvo. Naime, arene su tada građene bez velikog plana upravljanja, samo da bi se Svjetsko prvenstvo uspjelo organizirati. A nakon toga, razmišljalo se kako će ostati gradovima za budućnost. Potencijalni veliki sportski, glazbeni, kulturni i ini događaji. Slično je bila ideja i Grada Dubrovnika za multifunkcionalnu sportsku dvoranu Gospino polje. No, čini se da takav plan nije dovoljan, već konkretan nacrt upravljanja, koji bi uključivao maksimalnu komercijalnu iskoristivost dvorane. Dovoljan je primjer Spaladium arene koja je i dalje u dugovima, a čiji je jedan vanjski dio i dalje ostao nedovršen. Neke od dvorana izgrađenih u rukometnoj groznici uoči 2009. godine, pokazuju financijske manjkavosti, dugove, neiskorištenost... JEDINI KOJI SE MOGU ŽALITI SU DUBROVAČKI SPORTAŠI Zagrebačka Arena gradila se godinu i po’ dana. Varaždinska je otvorena nakon 16 mjeseci gradnje. Spaladium nešto malo više. Teško je za povjerovati da Dubrovnik

Aktualno 13

u ovih godinu i mjesec dana, može dobiti novu dvoranu. No, gubitak domaćinstva Svjetskog prvenstva i nije toliki problem u kontekstu dubrovačkog sporta. Dvorana je u Dubrovniku prije svega potrebna dubrovačkim sportašima i kolektivima. U postojećoj dvorani u Gospinom polju treniraju svi kolektivi, tu su i mlađi uzrasti. Osim treninga, moraju se igrati i utakmice. A da ne spominjemo nastavu tjelesnog odgoja. Ukratko, da nema solidarnosti među dubrovačkim klubovima, koji jedni s drugima komuniciraju i ustupaju skučene termine dvorane, ne bi bilo ničega. Priča o novoj dvorani i sportskoj infrastrukturi godinama se zanemarivala na dubrovačkoj političkoj sceni. Istina, priča je malo više aktualizirana u zadnjih nekoliko godina. No, izgradnje sportskih objekata su skupi, a u Hrvatskoj, nažalost, neisplativi poslovi. Svi i dalje plaćamo dugove dvorana građenih u valu 2009. godine, pa bi izgradnja dubrovačke dvorane u zadnji čas, potencijalno otvorila nove, slične probleme. Hrvatska je već jednom gradila zbog nadolazećeg natjecanja, pa su posljedice ovakve. Dubrovniku prije svega treba dobar plan upravljanja, pa i ako treba pričekati još neko vrijeme, a ne izgradnja do točno zadanog roka, koji je svakako nedostižan.

14 Županija

srijeda, 6. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

VRIJEDNOST 137 TISUĆA EURA

Dobroslavić uručio ključeve dvaju novih vozila Hitne pomoći Riječ je o vozilima namijenjenima ispostavama u Pločama i Metkoviću Primopredaja dvaju novih medicinskih vozila upriličena je u ponedjeljak ispred Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije. Riječ je o vozilima namijenjenima ispostavama u Pločama i Metkoviću vrijednosti 137 tisuća eura. “Čekali smo ih dugo. U siječnju 2022. smo obavili javni natječaj, tek smo ih sad dobili, nažalost takva je situacija na tržištu, što zbog Covida, što zbog rata u Ukrajini. Sad smo ih napokon dobili, idu u Ploče i Metković, gdje su inače vozila s najvećim brojem prijeđenih kilometara, što je s obzirom na njihovu lokaciju normalno. Na ovaj način nastavljamo obnavljati vozni park, vozila su nam osnovna sredstva rada bez kojih ne možemo. Nadam se u sljedećoj godini da ćemo ići u nabavu dosta većeg broja vozila, tim više jer nam dolazi djelatnost sanitetskog prijevoza sa svojih 45 vozila, uz ovih dosadašnjih 25 riječ je o 70 vozila, gdje vi morate godišnje 10-15 vozila nabaviti da biste uopće održali vozno stanje voznog parka”, kazao je Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu DNŽ. Što se tiče opremljenosti, radi se o vozilima bez medicinske opreme. “Medicinska oprema je trajnija i nju možemo iz starih vozila donijeti ovdje. Trebam napomenuti da je medicinska oprema značajno poskupjela, što nam je problem. Jedan defibrilator koji ste prije mogli dobiti vrhunski za 22 tisuće eura, sad je 35 tisuća eura. To je znači 60 do 65 posto povećanje cijene, što će nam praviti problem, ali nadam se da će se sredstva iznaći jer to moramo imati”, kazao je Lulić i dodao da su i vozila poskupjela nekih 10 do 15 posto. Ključeve je predao župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić. “Drago nam je da smo konačno dobili ova dva vozila. Bilo je malo zastoja zbog poremećaja na tr-

žištu, odnosno u proizvodnji vozila, međutim nakon duljeg vremena smo konačno dobili vozila. Vrijedni su 137 tisuća eura, idu za naše dvije ispostave. Time obnavljamo vozni park Zavoda za hitnu medicinu. Uskoro ćemo, vjerujem, dobiti još jedno novo vozilo, za nekih mjesec dana. To namjeravamo usmjeriti na otok Lastovo. To je jedan postupak koji redovno radimo. Imamo kvalitetni Zavod za hitnu medicinu, koji se, kao što znamo, osim vozila služi i helikopterom za hitne intervencije. Imamo i specijalno plovilo za intervencije na otocima. Dakle, zaokružena je jedna usluga našim sugrađanima. Zavod za hitnu medicinu će od nove godine imati u svom sastavu i sanitetska vozila za sanitetski prijevoz i time će, prema novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, taj dio usluga iz Doma zdravlja prijeći u Zavod za hitnu medicinu”, kazao je Dobroslavić i dodao da je siguran da će to Zavod uspješno raditi, jednako kao Domovi zdravlja, a možda čak i bolje.

„Uskoro ćemo, vjerujem, dobiti još jedno novo vozilo, za nekih mjesec dana. To namjeravamo usmjeriti na otok Lastovo“, izjavio je Dobroslavić

Piše Ivana Smilović, Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Aktualno Druga Kolumna strana škura turizma bura 15 21

15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK petak, 13. 22.listopada rujna 2023. 2023.

PONEDJELJAK, 18.12.

Menu dana

Doručak dana

Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

UTORAK, 19.12. Doručak dana Zobena kaša kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

PETAK, 22.12. Doručak dana Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana Crni fettuccini sa morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SUBOTA, 23.12.

Menu dana

Doručak dana

Gregada Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

SRIJEDA, 20.12.

Menu dana

Doručak dana

Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana Hobotnica "Al forno" S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

ČETVRTAK, 21.12.

NEDJELJA, 24.12. Doručak dana Poširana jaja Zsa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

Adventska ponuda 2023. U periodu od 02.12. do 31.12. u Piano baru: Zelena Menstra Specijalitet dubrovačkog kraja, spravljen od više vrsta suhih, dimljenih komada mesa i zelenih kupusa s krumpirom Sarma Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani s dimljenom slaninom posluženo uz pire krumpir

U periodu od 21.12 do 24.12. Dane bakalara u organizaciji TZ grada Dubrovnika: Tradicionalni božićni bakalar na bijelo 13,5 eura / 101,71 kn Bakalar na crveno 15,5 eura / 116,78 kn Maraština Miljas 0,15 promo cijena 4,5 Eur / 33,90

16 Vijesti

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

NOVE LINIJE

Dubrovnik će izravnim letovima biti povezan s Lisabonom i Saudijskom Arabijom Sjajne vijesti su podijeljene na godišnjoj konferenciji za medije dubrovačke Zračne luke Piše Ivana Smilović, Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Dvije nove izravne linije za Dubrovnik najavljene su na godišnjoj konferenciji za medije Zračne luke Ruđera Boškovića koja je održana u ponedjeljak. Naime, Dubrovnik će izravnim letovima biti povezan s Lisabonom i Saudijskom Arabijom.

ga što smo imali usklađenja, inflatorne mjere, manje investicijske cikluse, tu su otprilike razlike”, kazao je glavni direktor ZL Ruđera Boškovića Viktor Šober i dodao da se u u 2024. planira doći do 2,9 milijuna putnika, ako ne i nešto malo više.

“Ostvarili smo otprilike 2,4 milijuna putnika ove “Tako bismo i konačno postavili neki novi regodine, što je povećanje otprilike od 2,5 posto, kord, koji bi bio nešto veći broj putnika od rešto je jedan značajan, zdravi rast. Ukupni pri- kordne 2019. godine. Prema najavama, za sljehodi su nam negdje na razini 57 milijuna eu- deću godinu očekuje se značajnije povećanje ra, što predstavlja otprilike 13 posto više nego broja putnika. To je prije svega povećanje brošto smo imali u prošloj godini. Vezano za ras- ja operacija prema Srednjoj i Zapadnoj Eurohode, tu smo negdje na 51 milijun eura, što za- pi, otprilike od 17 posto. Također, što smo nepravo predstavlja 19 posto više nego što smo davno najavili, uspostavljena je baza Ryanaira imali u prošle godine. To je ponajprije zbog to- u Dubrovniku s dva zrakoplova. Kao što smo

Vijesti 17

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

najavili, 18 destinacija koje ćemo imati tijekom važno i tome zaista posvećujemo veliku pa“Priča sa Saudijljetne sezone, plus tri destinacije koje će osta- žnju”, zaključio je Šober. skom Arabijom ti cjelogodišnje, a to su zimske, toliko željene destinacije za koje smo se borili i iščekivali ih. Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke traje već nekoliko To su London, Dublin i Beč. Također možemo Ruđer Bošković, iznio je dodatne informacije godina, oni su u najaviti dvije zanimljive linije koje će se dogo- oko novih letova za Lisabon i Rijad. velikoj ekspanziji. diti u ljetnoj sezoni, a to su - EasyJet za Lisabon i Flynas, zrakoplovna kompanija iz Saudij- “Priča sa Saudijskom Arabijom traje već nekoliNa Bliskom Istoku ske Arabije, koja će povezati Rijad s Dubrovni- ko godina, oni su u velikoj ekspanziji. Na Bliskom imamo već nekoliko kom”, dodao je Šober. Istoku imamo već nekoliko bitnih “hubova”, to bitnih “hubova”, to su Emirati, Dubai i Doha. Rijad i cijela Saudijska su Emirati, Dubai i “Što se tiče dodatnih zimskih linija i dalje pre- Arabija rade na jednom velikom ekspanzijskom govaramo, i dalje dodatno radimo na tom planu. programu i u tom smislu naša priča s njima traDoha. Rijad i cijela Možemo najaviti da ćemo i dalje ostati uz Cro- je već nekoliko godina. Njihov problem su vize, Saudijska Arabija atiu Airlines, Turkish Airlines, EasyJet, Ryanair... ali one su, s obzirom na cijelu Europsku Uniju, Ali radimo i na drugim destinacijama, unutar i olakšane za dobiti. Mi Saudijsku Arabiju gledarade na jednom van Schengena”, kazao je Šober i objasnio da mo kao jedan dugoročni “hub”, ne samo za turivelikom ekspanzij- se dosta toga infrastrukturno radi, kao da su ste iz Saudijske Arabije, kojih ima otprilike 40 miskom programu i u tijeku operativne aktivnosti oko druge faze lijuna, već kao jedan cijeli “link” prema AustraliSchengena koja nastupa uskoro. ji, Novom Zelandu... Nije samo priča s Flynasom u tom smislu naša koji sad kreće, u budućnosti očekujemo i druge priča s njima traje “Zaista se aktivno pripremamo za sljedeću se- kompanije, možda Saudia, ima i Riyadh Air koji već nekoliko godina“ zonu i zapravo ono što nas čeka je liberaliza- će se otvarati, puno se ulaže u njega, puno avicija tržišta, aktivnosti koje proizlaze iz europskih direktiva koje moramo primijeniti. Ta liberalizacija zemaljskih usluga je zaista nešto

ona očekuju. Od njih dugoročno puno očekujemo, dakle ne samo s njihovih tržišta, već s tržišta i kojima će oni gravitirati”, kazao je Maslać.

Projekt „NABAVA SPECIJALIZIRANE DIZALICE KOMUNALNOG DRUŠTVA STON“ – čuvajmo naše more i priobalje U Stonu je održana promocija projekta za održiv gospodarski razvoj odnosno „NABAVA SPECIJALIZIRANE DIZALICE KOMU- ekonomsko jačanje poduzetnika u ribarNALNOG DRUŠTVA STON“, za podizanje i stvu i akvakulturi. Očuvana priroda i okopranje plovila, projekta koji potiče par- liš na području FLAG-a su snažni potencitnerstvo javnog i privatnog sektora u za- jali za razvoj ribarstva i marikulture te za jedničkom cilju poboljšanja života u lo- poboljšanje kvalitete življenja i njegovakalnim zajednicama. Lokalno stanovniš- nje identiteta lokalnih zajednica i održitvo će imati dugoročne benefite jer svr- va razvoja čitavoga prostora. Ova mjera ha projekta je osiguranje preduvjeta za usmjerena je na poticanje suradnje javodrživi gospodarski razvoj odnosno eko- nog i privatnog sektora u svrhu jačanja nomsko jačanje poduzetnika u ribarstvu i konkurentnosti dionika FLAGA. akvakulturi čime se povećava konkuren- „Nabavom specijalizirane dizalice što je tnost i održivi razvoj cijelog ribarstvenog ujedno i najveći završeni projekt te inopodručja FLAG-a Južni Jadran. vativnim pristupom cilj nam je pravilnim Svrha projekta je osiguranje preduvjeta izvlačenjem plovila smanjiti onečišćenje

mora i priobalja Malostonskog zaljeva i tako olakšati vlasnicima plovila redovno održavanje na adekvatan i što je još važnije ekološki prihvatljiv način, a što do sada nisu imali.“ - izjavila je Ana-Marija Romić, direktorica Komunalnog društva Ston i voditeljica projekta. Javna potpora projekta iznosi 287,015,15 EUR, od čega EU sufinanciranje 243.962,88 EUR, a RH sufinanciranje: 43.052,27,EUR. Sufinancirano sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

18 Intervju

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

NAJDOKTORICA DIANA VUIć PULJIZEVIĆ:

Kao dijete sam ugrizla zubara, na Grudu sam došla ‘po kazni’, ali obožavam svoj posao i ništa ne bih mijenjala Svake godine, portal Najdoktor objavi listu liječnika koji su za svoj rad dobili najbolje ocjene pacijenata, a među njima je i dr. Diana Vuić Puljizević, stomatologinja iz ordinacije na Grudi. Doktorica Vuić Puljizević nije sasvim obična doktorica, više je prijatelj, a ni njena ordinacija nije tipična stomatološka, više izgleda kao ugodan i topao prostor u kojem se ne širi onaj specifični miris koji se inače osjeti u takvim ordinacijama. Sa svojom asistenticom, medicinskom sestrom Sanjom Đivanović, stvara jednu jako lijepu priču, jednu ugodnu i toplu atmosferu punu smijeha i pozitive pa ovo priznanje, koje je osvojila već nekoliko puta, uopće nije iznenađenje Ovo priznanje je vrlo posebno. Ne dobivate ga od struke nego od samog pacijenta koji jedini može procijeniti kakvu je uslugu dobio. Sigurno vam je izuzetna čast. Jest! Danas se pacijenti mogu izjasniti i to je dobro. Prije je bilo – gdje ćeš doktoru nešto grubo reći, gdje ćeš biti protiv doktora... Danas i ono loše izlazi na vidjelo, a liječnici su potpuno transparentni i nema više napraviti jednom nešto kako treba, a onda tri puta ništa. Treba biti konstantno dobar i pristupačan. Zato je to priznanje vrijedno, nije po nekim parametrima kako se danas znaju dobivati nagrade nego čovjeku pomogneš, a on je zahvalan, sretan, prepoznaje trud i preporučuje vaš rad. Često bi mi znali nuditi nekakve suradnje u vidu reklamiranja, ali meni to ne treba. Imam puno pacijenata, po svemu sudeći su zadovoljni i to mi je najbolja reklama. Pacijenti su o tom priznanju čitali u medijima. Kakve su reakcije? Sretni su što imaju najdoktoricu, to im je super. I oni su ponosni jer idu u najdoktorice.

A onda se tu jača i povjerenje koje je jako bitno između doktora i pacijenta. Tako je, i zato je to jako važno. Kad sam prvi put proglašena najdoktoricom, nisam ni znala. Imam puno posla pa portale rijetko čitam. Radile smo, bila je strašna gužva u ordinaciji, u jednom momentu nas je nazvao novinar Vlaho Car i govorio – čestitam, čestitam. A ja se mislim – što mi to čestita? Znala sam da postoji to priznanje, ali nisam znala da su dobitnici odabrani. Kad mi je rekao, mislila sam da se šali. Pogledala sam portale i uvjerila se. Onda sam pročitala komentare ljudi i zaista je jako lijep osjećaj, da ljudi prepoznaju taj trud i rad, da nije uzaludan. Jer zaista ulažemo veliki trud, stalno pratimo novitete, ulažemo u opremu... Vaša obitelj je ovdje starosjedilačka, a vi 27 godina radite u ovoj ordinaciji. Sigurno je izniman osjećaj doprinositi zajednici u kojoj živite na jedan tako vrijedan, humani način. Svi mi radimo za prihod, ali nema veće sreće od one kad pomognete čovjeku, kad ga više ne boli, kad ne plače, jer svi znamo kako je to kad bo-

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

li zub. Ili kad mu recimo pukne ‘jedinica’, a sutradan ima svadbu. Nema ljepšeg osjećaja kad napravite nešto konkretno i kad čovjek sretan izađe iz ordinacije. Zapravo sam se radi toga i odlučila na stomatologiju. Kako je izgledao taj put? Završila sam srednju Medicinsku školu. Znala sam da ću ostati u zdravstvu, a na vježbama mi je ta kirurgija bila strašno zanimljiva. Tu nešto konkretno napraviš, sašiješ... Mogli smo odabrati gdje ćemo odraditi vježbe, a meni je želja bila zubna ordinacija u bolnici, gdje je dr. Bonačić radio kao oralni kirurg. Meni je ta oralna kirurgija bila top, to je praktički cijela medicina u malome, oduševila sam se! Plesti ne volim, ali volim šiti. (smijeh) Kad sam rekla majci kako želim biti zubarica, umrla je od smijeha. „Ti ćeš biti zubarica?! Pa ugrizla si svog zubara na Batali kad si bila mala!“, rekla mi je. Zafrkavala me, nije vjerovala, ali ja sam se ‘stavila’, mene je ta stomatologija oduševila, već u trećem srednje sam se krenula spremati za prijemni ispit i eto me tu. Taj vaš trud se osjeća u svemu, pa i u ovom prostoru. Kad čovjek uđe u ordinaciju, neće osjetiti onaj specifični miris stomatološke ordinacije koji posebno ne volimo mi koji se bojimo zubara. Čuju se tekućine, posebno one za dezinfekciju. Dosta mojih kolega to sve drži vanka. Kod mene to nije praksa pa se onda ne osjeća taj miris, a i mislim

Intervju 19

kako je bolje da ljudi ne gledaju ta sredstva i instrumente. Kad čovjek dođe u neku ordinaciju, on osjeti taj miris, čuje neke instrumente koji lupaju i dođe mu slabo. Ljudi reagiraju na mirise, podražaje, zvuk... Zato pazimo i na te detalje, da im ovdje bude što ugodnije, da ne gledaju u instrumente i da ne osjećaju taj specifični miris. Nadalje, mislim kako je kardinalna greška puštati djecu da gledaju kako se popravljaju zubi, jer dijete onda gleda nešto što pacijent ne vidi i izgleda mu strašno. Puno je nas koji vučemo nekakve fobije od zubara. Utoliko je i vaš posao kompliciraniji, dolaze različiti profili ljudi, neki su opušteni, a neki ukočeni ili u potpunoj panici. Kakav pristup vi tu imate? Jednom mi je jedna kolegica rekla kako je ovo dentalno-mentalna ordinacija. Zub je dio vas, nitko u zubara ne ide odgusta. Kad mi dođe neko dijete, onda gledam kakvo je otprilike, koji su mu interesi, ima li Spidermana na majici, u kojem je filmu.... I onda se spustim na njegov nivo. Kad dođe netko jako star, govorim o prijašnjim vremenima i nekim starim stvarima, nađem neku njemu zanimljivu temu, tako da se on zapravo opusti i osjeća ugodno u tom prostoru. To je taktika s jako malima i jako starima, a što s onima koji su između? Isti je princip. Zapravo, poanta je u tome da sva-

Dr. Diana Vuić Puljizević

20 Intervju

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

koj osobi treba pristupiti individualno. Više znam kakav je tko, kako tko jede, kako se tko ponaša, kome što treba... Znam te ljude i znam što ću kome preporučiti i kako pristupiti. Jednu ženu nitko do kolega nije htio primiti jer je prilično zahtjevna i oprezna, ima svoju dijagnozu, ali je i jako inteligentna. Morate joj potpuno ‘sjesti’, ako ne, odmah se žali. Uglavnom, došla je do mene, a meni je to bio izazov, jako sam joj htjela pomoći. Izašla je odavde sva sretna i presretna. Meni je izazov kad se netko boji, ili kad je naporan, ili kad filozofira. Izvadite mu zub, krvari, a usput pita – kad ću doći opet? (smijeh) I to je meni najveće zadovoljstvo. Nema tog novca! No, to je vaš dio posla. Mogu li što ljudi napraviti da pomognu sami sebi, a da ne popiju dvije litre ‘loze’ prije nego dođu? Liječnik vam mora ‘sjesti’, je li to jer se osjećate s njim ugodno, je li to jer je zgodan, je li to jer vam se sviđa kao osoba... Ljudi griješe što često mijenjaju doktora, kao – tamo se otvorilo nešto novo, idemo tamo. Treba izgraditi povjerenje i odnos, pacijent se mora ugodno osjećati s liječnikom, a liječnik ne bi trebao imati taj nekakav ‘zid’ između sebe i pacijenta. Pacijenta treba opustiti i on se treba ugodno osjećati s vama jer što god da ja uzmem u ruku od instrumenata, njemu nije drago. A i dio tog straha se vuče otprije, kad se lokalna anestezija nije baš koristila vazda kad se trebala koristiti. Taj pristup je bio katastrofalan. Tako sam i ja ugrizla svog zubara kao dijete, on je vikao – zini, zini, a ja sam se prepala i ugrizla ga. Djecu treba dovoditi redovito u zubara da stekne tu naviku, povjerenje i da se ne boji. Prvi put ne smije boljeti, to je zločin i tako se stvaraju traume koje ljudima

ostaju za cijeli život. Nadalje, tu važnu ulogu igraju i roditelji koji djecu moraju voditi redovito u zubara, da se ne dođe do te razine da ga nešto boli ili da se rade neki komplicirani zahvati. Roditelji bi trebali prati zubiće kod djece od početka. Onda se ono, kad s tri godine dođe ovdje i ima zdrave zube, s nama igra s patkicom, zafrkava, prska, dobije igračkicu i njemu je to doživljaj, pita kad će doći opet. Nije mu trauma. Kako biste procijenili generalno oralne higijenske navike u Hrvata? Ima jedan vic. Pitao Mujo Hasa bi li radije da je glup ili ružan, a Haso kaže – glup, manje se vidi. Tako je nekako i sa zubima. Prije 10-ak godina sam radila s botoksom i hijaluronima kad to nitko ovdje nije radio. Strašno je to kad dođu žene, povećavaju usne, a zubi katastrofa. Otkad radim ovdje, obilazim vrtiće i škole, zajedno s kolegicom. Porazno je kakve probleme djeca imaju sa zubima. Karikiram, od pet razreda treba izvaditi 20 ‘šestica’, to je prestrašno. Nesanirani zubi, nepopravljeni zubi... To nisu moji pacijenti, mi smo dobili nagradu od strane Ministarstva zdravlja jer nismo imali nijednu saniranu ili pečaćenu ‘šesticu’ te nijedan karijes kod djece. Dobili smo i neka sredstva od kojih smo kupili četkice i podijelili ih. Kad učite dijete prati zube, učite ga za cijeli život. Jednom su me na jednom kongresu jako čudno gledali jer sam rekla kako bi roditelju čije dijete od šest godina ima pokvarene zube trebala doći socijalna služba. Djetetu si uskratio zdravstvenu skrb, napravio traumu za cijeli život... Kad djetetu od 14 godina izvadite četiri šestice, već ste ga napravili zubnim invalidom. Ono mora nositi aparat, ono će imati protezu u životu, doveo si ga do stanja koje nikako nije dobro. Ti prvi koraci su jako bitni. Najbitniji! Ali ljudi nemaju vremena, u svojim su filmovima... Tisuću puta smo zvali roditelje da dovedu djecu na preglede, mislimo o njima, a preventiva je najbitnija. Mogu li se stvari ispravljati kasnije? Mogu. Mi često slušamo o lošoj kvaliteti zubiju, no glavna je parola – čist zub, zdrav zub. Postoje sporadični slučajevi u kojima ljudi imaju neka zdravstvena stanja ili uzimaju terapiju zbog koje se sve to može odraziti na kvalitetu zubiju, ali ti su ljudi u debeloj manjini. Temeljni problem je nehigijena. Puno žena u trudnoći ne pere zube, a to je potrebno, čak i pojačano zbog mučnina i povraćanja. Također, u trudnoći se mogu popravljati zubi i ne treba tijekom tog stanja bježati od zubara, samo se koriste druge injekcije. Kad vidim neku mladu osobu kojoj se higijena zubiju naglo popravila, samo pitam – i, o kome se radi? Onda se smiju, ali čim se počnu ‘lustrat’ zu-

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

Intervju 21

ali ja nisam takva. Kad nam je došla kontrola, rekla sam da ne koristim kompjutorsko naručivanje. Pitali su me kako, a ja sam odgovorila kako da unesem da Mare ide na placu ujutro i da ide po Pera, a da joj je pruga u podne i da treba uletjeti negdje između. Ljudi imaju obveze, treba im se prilagoditi.

S asistenticom Sanjom Đivanović

bi, znači da je ljubav u điru. (smijeh) Što se sve može vidjeti na zubima? Nekoliko smo pacijentica spasili jer smo prepoznali bulimiju i neke probleme koje doktor opće prakse možda i ne vidi. Vidi se to po erozijama, po zubnom mesu... Usta su zapravo ogledalo zdravlja, ne smijem ni pričati što sve možemo vidjeti. Pa i spolno prenosive bolesti, ovisnosti, svašta! Nije to samo popravljanje zuba, gledaju se zdravlje i izgled cijele usne šupljine. Danas je to nažalost postao ‘business to go’, koliko se na pacijentu može zaraditi i to je porazno, a zapravo se sve može vidjeti kad vam čovjek otvori usta. Kad smo se dogovarale za ovaj razgovor, rekli ste – dođite prije smjene, kasnije nam je ludilo. I ostali stomatolozi govore da im je ludilo, u zdravstvu općenito je ludilo. Koliko se u jednoj takvog atmosferi moguće posvetiti pacijentu onoliko koliko bi to trebalo? Otkako se rodite, postajete broj. Čim pođete u školu, broj ste, pa imamo postotke, prosjeke, tablice...

Kazali ste da ste ugrizli svog zubara, mama vam se čudila kad ste rekli da ćete biti stomatologinja... Da niste zubarica, što biste bili? Kad sam bila mala, moje igračke su imale zavoje, išle su u doktora, na preglede, sve su bile izbodene... Moja sestra je mislila da nisam normalna, ali moje ‘bebe’ s kojima sam se igrala su bile izbodene jer su išle na injekcije. (smijeh) Previše volim svoj posao. Muža sam upoznala ispred Roxyja i rekla sam mu da sam na stažu u dispanzera na Batali. Jeste i njega ugrizli? Nisam. Još. (smijeh). Uglavnom, nije tad bilo mobitela pa sam mu rekla da me zove kad budem u dispanzeru. Tamo je na zamjeni bila spremačica koja se isto zvala Diana. On je nazvao, ona se javila i predstavila. Nakon nekog vremena ga je upitala koju Dianu on treba, doktoricu ili spremačicu. Kako nije znao što točno radim, procijenio je da ne mogu biti doktorica, da sam sigurno spremačica. Naposljetku sam se javila, rekao je da su ga cijeli život plašili s babarogom, policijom i zubarom. Bilo mu je strašno što sam zubarica. Jednom sam bila nešto bolesna, loše sam se osjećala i odradila sam nekoliko vađenja zuba na poslu, šivanja i sl. On me nazvao i pitao kako sam, rekla sam mu – izvadila sam dva zuba, sad sam super. Nakon nekoliko godina me pitao jesam li se zezala ili sam ozbiljno mislila, a ja sam mu rekla – nemaš pojma kako je to dobro, pogotovo kad su komplicirani korijeni, to je zanimljivo. Kad je jednostavno, nije zanimljivo. (smijeh)

Muž se naposljetku riješio straha od zubara. Ali u zdravstvu to nije zgodno. Jest! I sve sam je to neka sudbina. Sudbina je i što Tako je. Mi kao stomatolozi imamo svoj normativ i sam došla na Grudu. Naime, radna mjesta su se postotke koje treba odraditi preko Fonda. U ordi- otvorila na Grudi i u Slanome. Jedan doktor koji naciji svaki mjesec sa svojom asistenticom odra- nije baš volio žene i kojemu sam se puno kontredim preko 200 posto jer imamo dosta posla. Kad stala je čuo da ću se udati za Zatonjanina pa me radite nekome zube, treba postojati konstanta. Ne stavio da radim na Grudu. Zapravo sam bila sretmožete nekome otvoriti zub i naručiti ga za mje- na jer mi je mama Konavoka i tu sam provela cisec dana. A i mentalitet ljudi je takav da poprave jelo djetinjstvo. No, u Konavle sam ustvari došla sve zube i onda se na kontroli ne pojavljuju. On- ‘po kazni’ i ostala tu. Danas ne bih ništa mijenjada tu bude posla kad napokon dođu. Netko ostala. Volim svoj posao i vazda kažem kako sam zane pet minuta, netko dva sata, a netko uleti preko hvalna što radim posao koji volim i od kojeg živim. reda jer je hitan slučaj. Ljudi znaju kazati kako su Zahvalna sam i na mojoj asistentici, s kojom ranaručeni i kako zato ne bi trebali pričekati, ali ni- dim od 2001. godine i koja je moja prijateljica. Tokad ne znate što će se dogoditi, hoće li doći net- liko dugo već radimo skupa da nam je lijepo i kad ko tko ima strašno zubobolju, tko ima problem s šutimo. Radimo puno, ali radimo srcem, vazda krvarenjem zubnog mesa, kome je slabo, tko se nam je lijepo i vazda se smijemo. Valjda je onda i boji... Imam ja kolega koji rade tri pacijenta na dan, uspjeh zagarantiran.

22 Obrazovanje

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Srednjovjekovna državica daleko ispred svog vremena

Uče li djeca na satovima povijesti premalo o Dubrovačkoj Republici? Hrvati nisu imali neku povijest za pohvaliti se, većinu svoje historije bili su provincije raznih sila i carstava, jedino je Dubrovačka Republika imala važnu ulogu na svjetskoj mapi, pa opet izgleda da joj Hrvati ne pridaju neku osobitu pozornost. Ili možda griješimo?

Dubrovačka Republika bila je izrazito progre- Gimnazije, ističe kako se o lokalnoj povijesti uči sivna država u kontekstu Europe Srednjeg vije- poprilično opširno te objašnjava zašto je to tako. ka i prve polovice Novog vijeka. U mnogim političkim i društvenim aspektima bila je daleko U GIMNAZIJAMA 10 POSTO LOKALNOJ ispred svog vremena. Ovdje ćemo spomenuti POVIJESTI samo neke: krajem 13. stoljeća napravljen je su- -Ne znam kako je u drugim školama, ali što se stav kanalizacije, jedan od prvih u srednjovje- tiče gimnazija propisano je da se čak 10 posto kovnoj Europi. Ljekarna u franjevačkom samo- ukupnih sati može namijeniti lokalnoj povijesti. stanu koja radi sve do danas treća je po staro- Ako se primjerice povijest uči dva sata tjedno, to sti u Europi, osnovana daleke 1317. godine. Du- je ukupno oko 70 sati godišnje, odnosno 7 sati brovčani su izumili karantenu u drugoj polovi- učenici mogu učiti o lokalnoj povijesti što je zaci 14. stoljeća. Republika je već 1416. godine uki- ista lijepa brojka. Evo recimo ove godine učeninula ropstvo i zabranila prijevoz robova, stolje- cima drugih razreda gimnazije namijenjeno je 6 ćima prije ostalih država sa Zapadne hemisfere. sati na kojima će se govoriti o Dubrovačkoj ReSirotište koje je 1432. osnovano u sklopu samo- publici. Zakon također dopušta profesorima da stana sv. Klare jedno je od prvih takvih ustano- sami organiziraju te satove, ništa nije unaprijed va u svijetu. Dubrovački pomorski zakon o osi- propisano. Učenici također dobro reagiraju, draguranju, koji potiče iz 1568., najstariji je zakon go im je da se bavimo poviješću grada u kojem te vrste na svijetu. su rođeni. Veći je problem što je gradivo za druOvo je samo dio postignuća koje su stari Du- ge razrede gimnazija iz povijesti dosta opsežno. brovčani ostavili svijetu u naslijeđe, pa ipak či- Proteže se preko čitavog Srednjeg vijeka plus još ni se da su Hrvati najnesvjesniji važnosti i veliči- 16. i 17. stoljeće odnosno uči se razdoblje od prene Republike. Realno Hrvati nisu imali neku povi- ko tisuću godina, a unutar njega spada i Dubrojest za pohvaliti se, većinu svoje historije bili su vačka Republika – naglašava Capor. provincije raznih sila i carstava, jedino je Dubro- Njegov kolega Davor Deranja, profesor povijevačka Republika imala važnu ulogu na svjetskoj sti iz dubrovačke Ekonomske i trgovačke škomapi, pa opet izgleda da joj Hrvati ne pridaju ne- le, kaže kako učenici škole u kojoj predaje uče ku osobitu pozornost. Ili možda griješimo? Na- o lokalnoj povijesti u različitom obimu ovisno o šu tezu o neprevelikoj zastupljenosti Republike smjeru koji pohađaju. u školskim udžbenicima odlučili smo provjeriti -U smjerovima Ekonomist i Komercijalist povijest s profesori(ca)ma povijesti iz dubrovačkih ško- se uči dvije godine. Ne pridaje se neka posebla. Đuro Capor, profesor povijesti iz dubrovačke na pozornost lokalnoj povijesti nego se Dubro-

‘Ne znam kako je u drugim školama, ali što se tiče gimnazija propisano je da se čak 10 posto ukupnih sati može namijeniti lokalnoj povijesti. Ako se primjerice povijest uči dva sata tjedno, to je ukupno oko 70 sati godišnje, odnosno sedam sati učenici mogu učiti o lokalnoj povijesti što je zaista lijepa brojka’, kaže Đuro Capor

Piše Maro Marušić foto Marko Lukunić/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

Obrazovanje 23

vačka Republika spominje unutar hrvatske sred- sami propisi nemaju previše sati namijenjenih njevjekovne povijesti. Smjer Trgovac uči o lokal- Dubrovačkoj Republici. Rekoh već, dosta ovisi noj povijesti još manje, jer ju ima samo u jednoj o samom profesoru i na koji način predaje svoj godini. Smjerovi Upravni referent i Poslovni taj- predmet – zaključuje Vujica. nik uče povijest tri godine, a zanimljivo da se či- Denis Vego, profesor povijesti iz Osnovne škotav treći razred uči samo lokalna povijest. Moje le Župa dubrovačka, kaže kako imaju samo dviosobno mišljenje jest da treba staviti naglasak je lekcije koje su službeno propisane za osnovna lokalnu povijest. Ovdje gdje se tijekom čita- noškolce šestih razreda, a tiču se Dubrovačke ve jedne školske godine uči lokalna povijest to Republike. nije problem, ali i kod ovih drugih smjerova na- -Ima još jedna u sedmom razredu gdje se u sklostojimo ju istaknuti koliko je god to moguće. Ta- pu Napoleona govori o padu Republike. To je sve. ko da ih znamo voditi i na teren, u muzeje i slič- Što se tiče nas u Dubrovniku, to je svakako mano – govori nam Deranja. lo, ali za nekoga iz ostalih krajeva Hrvatske možRavnateljica Osnovne škole Montovjerna Lucija da i nije. Uglavnom resorno Ministarstvo tako je Vujica prije nego što je stupila na tu dužnost pre- propisalo i smatra da su tri lekcije o Republici davala je povijest. Pitamo ju koliko djeca u nje- dovoljne za čitavu osnovnu školu. Naravno da noj osnovnoj školi uče o Dubrovačkoj Republici. mi pokušavamo djeci prenijeti dodatno znanje iz lokalne povijesti kada god možemo povezujući ju s raznim kretanjima na europskoj i svjetDOSTA OVISI O PROFESORIMA -Dosta ovisi o samim profesorima Povijesti. U še- skoj povijesnoj mapi. Naravno, ja i vjerujem brojstom razredu uči se općenito o dubrovačkoj po- ni moji kolege, dodatno djeci proširujemo znavijesti što je propisano nastavnim planom, ali nje iz dubrovačke povijesti, jer smatramo da je kroz čitavo školovanje profesori mogu stavljati premalo službeno propisano. Ne znam, možda naglasak na lokalnu povijest povezivanjem či- smo previše subjektivni, ali tako radimo – nanjenica i objašnjavanjem šireg konteksta. Dru- glašava Vego. gim riječima velika je razlika između propisanog Profesori povijesti su očito svjesni njene važkurikuluma i prakse. Puno se odlazi i u muzeje, nosti u kontekstu Dubrovačke Republike pa djesudjeluje se i u obilježavanjima raznih obljetnica ci daju informacije koje nisu službeno propisapoput primjerice Dubrovačkog statuta, tako da ne. Dobra je vijest da neće ostati zakinuti znasmatram da se djeca poprilično dobro upozna- njem o dubrovačkim postignućima koja su iteju s dubrovačkom poviješću unatoč što možda kako važna u svjetskim okvirima.

Dubrovačka Republika bila je izrazito progresivna država u kontekstu Europe Srednjeg vijeka i prve polovice Novog vijeka. U mnogim političkim i društvenima aspektima bila je daleko ispred svog vremena

24 Kolumna

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Space shuttle Stručni žiri neovisnog Večernjeg lista za gospodarstvenicu godine izabrao je bivšu HDZ-ovu ministricu, danas šeficu Podravke, poznatu i ko dobitnicu Vladine nagrade noga u guzicu, radi afere Borg. Nominiran je bio i najbogatiji Hrvat Vujnovac, ali kako je on lani uzo nagradu žirija za gospodarstvenika godine, on će ove godine uzet -Agrokor! A premijer Plenković, glavom i bradom prema odluci stručnog žirija, zaslužio je nagradu za uvođenje eura. Neki koji nisu bili ni nominirani ni nazočni, nazvali su sve farsom i uvlačenjem u guzicu (dvije guzice). Pa nije to bilo natjecanje u korupciji, mitu, mafiji, kriminalu, krađi, spletkama i tome slično, nego za gospodarstvenika! Kažu, premijer je političar, a ne gospodarstvenik. Drugi zločesto primjećuju, kako je po starom hrvatskom običaju, većina dosadašnjih dobitnika svršavala u Remetincu. Pa čemu kvarit užance, ovi su prepuni potencijala. Prepuni potencijala bili su nekad i koncesionari plaže Sumratin, firma Dubrovački zalasci sunca. Nakon što nisu platili skoro milijun eura za trogodišnju koncesiju, sad će u likvidaciju. Tehnički definirano, nakon zalaska sunca, dolazi - sumrak. A počelo je brižljivim šeganjem stogodišnjih stabala radi pretjerane hladovine, ali i kako bi se moglo gledat prekrasne zalaske sunca iz brojnih ležaljki, ili uz piće iz drvenih lovačkih kućica. Posađeni su potom brojni ukrasni grmići, kako bi sve brojniji kućni ljubimci žitelja Lapada, imali svoja uporišta za dizanje nogu. Sve to je samo prethodilo najvažnijem cilju koncesionara; da razveseli lokalnu zajednicu, pa im izgradi mali bazen, vaterpolo igralištu u moru, prostore za razne sportove poput stolnog tenisa, odbojke, dječjeg igrališta i slično. A ovi navalili da im plate koncesiju! Lapađani su mrvicu razočarani, jedino ih tješi, što im bar zlatne zalaske sunca nitko ne može ukrast ili prodat. Hrvatska vlada i Grad Zagreb obavezali su se u sljedeće dvije godine, na deset lokacija izgradit deset crkava. Zauzvrat, Crkva će Hrvatima prepustit ono najvažnije; zemljište oko stadiona Maksimir. Kruha i igara, hostije i nogometa, komen-

tiraju neki nevažni oporbenjaci, to je dobitna kombinacija već desetljećima. Vrtići i škole nam ne trebaju, a za donacije bolesnoj djeci, pod imenom Budi mi prijatelj na TV-u, treba samo nazvat predbroj 060. I opet su ignoranti bukvalno shvatili Isusove riječi, da Crkva ne može služit i Bogu i bogatstvu. Jer, razvidno je svima; jedni će osiguravat još više hostije, a drugi - nogometa. Tako će naš premijer ostat upamćen po gradnji 10 crkava! A fina prašina zaborava prekrit će nevažne oporbenjake, koji su mrzili sve hrvatsko, koji nisu pobijedili ni u jednom ratu, izgradili ni jednu crkvu, ni jedan Pelješki most, ili autoput, a kamoli ušli u EU i Šengen, te uveli euro. I zato onima koji ne budu za njega glasali, ne gine vječni oganj! Još imaju vremena za pokajanje i glas za stranku istinskih vjernika, koji će izgradit deset, a ne jednu ili dvije crkve. I Splićani se slično pozicioniraju prema crkvenim vrijednostima. Tako, za razliku od dubrovačkih županijskih mislioca, koji su imenom aerodroma počastili lokalnog znanstvenika, oni su odabrali – sveca. I to, ne Sv. Duju, nego Sv. Jeronima! Usprkos dokazivanju opozicije kako Sv. Jeronim nema sa Splitom nikakve veze, “brojni uglednici iz vjerskog, kulturnog i društvenog života te akademske zajednice’’, podržali su inicijativu župana. Župan im je svima zahvalio, duhovitom primjedbom: ‘’Sveti Jeronim je sletio u našu zračnu luku’’. Neimenovani dužnosnik gradske vlasti je, navodno, ponudio drugoga sveca i još duhovitiju primjedbu: neka se zove sv. Petar, pa će piloti putnicima nakon uzlijetanja prema Hrvatskoj najavit susret sa - Sv. Petrom. Ma bi li vragu palo na pamet?! U Zagreb je stigla manja grupa, od donedavno zatvorenih Dinamovih navijača iz Grčke. Premda dočekani ko junaci od svojih kolega i uz primjerenu bakljadu, nisu krili svoj prezir prema novinarima, ali jesu krili svoja lica kapuljačama. A kuriozni novinari su vjerovali kako će ‘’naši dečki’’ bit dovedeni panoramskim busom do centra grada gdje bi im zaželjeli dobrodošlicu političari na vlasti koji su im nudili pare za jamčevinu

i troškove prijevoza doma. Ništa od toga se nije dogodilo, ali neslužbeno se razmišlja o tome da im se odredi i isplati akontacije za braniteljske mirovine i invalidnine, prije nego ih pošalju na dva mjeseca rehabilitacije u Krapinske Toplice. Uz to im isplatit božićnice! Jubilarni trideseti ministar je napustio Vladu. Skupa s njim adresu mijenja i savjetnik njegova Ministarstva za koruptivne djelatnosti. Sad već bivši ministar gospodarstva, doktor ekonomije, zapamćen je po svojoj naučnoj ekspertizi obitelji, temelju hrvatskog društva, zbog koje se nedjeljom moraju zatvorit butige kako bi se blagajnice uhvatile s demografskim izazovima. Nije ni čudo da ga je premijer predstavio javnosti ko - Space Shuttle. Bio je poznat i po uljudnom čekanju na semaforu u New Yorku, sve dok neki slučajni prolaznik nije pritisnuo zelenu pucu za prijelaz pješaka. I ‘ko zna kad bi naš Davor prešo na drugu stranu ulice, tog simboličnog, novog početka. Što je dokaz da se može, ako te netko vodi. Osobito ako te vodi premijer koji je u karijeri lansiro više Space Shuttleova nego NASA i Musk - zajedno.

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

26 Fotogalerija

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Vitalni gospar Feliks Šaut je sa svojim najmilijima u Pivnici proslavio 90. rođendan. S njim su se radovali njegovi najmiliji Mario, Sandra, Romano, Antea Ingrid, slavljenik, Max, Astrid, Dubravko, Sanja i Marko

Nika, Mario, Nikica i Lara - svoj Mljet vole više nego čitav Svijet, ali i kad se za vikend u Grad doći ukaže prilika

Alem, Hafija i Amna - vrijedilo je izaći, u nekoj se kućici uspjelo privlačno osvježenje naći

Danijela, Đani i Nika - ljeti se ne može uz blagdanski bor snimiti lijepa obiteljska slika

Katija i Ines - to je bilo veselje, osobno upoznati najdražu TV novinarku ispuniše se želje

Fotogalerija 27

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivica, Anna, Anita, Karla, Goran, Marija, Tamara, Sanela, Goran i Mario - ponosni i sretni što su i njihove fotografije u Sponzi ukrasile izložbu planinarske i speleološke fotografije povodom 15. rođendana HPD Sniježnica

Božo, Bruno, Grgo, Vedran i Baldo - svaka ptica svome jatu, novinar fotoreporterima i fotografu kao bratu Zoran, Danko, Marta i Coki - svaki je dan u i oko kućice i radišan i zabavan

Petra i Bruna - od gledanja fotografija planinarskih, i, naravno, maminih, srca su puna

Mia, Ana i Chiara - majka i kćeri za klasičnu glazbu, majka za svirati cello, a obje kćeri violine, imaju dara

28 Priče o moru i brodovima

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

IZA DRUGOG SVIJETSKOG RATA

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

PLOVIDBE KOJE DANAS NISU MOGUĆE Parobrodi ‘Jadrolinije’ su plovili do Skadarskog jezera, luke Virpazar i Rijeke Crnojevića Danas više nije moguće ploviti brodovima od Oboda do Rijeke Crnojevića jer su se izgradili mostovi te bi neka korita trebalo jaružati. Također, plovidba Skradarskim jezerom bila bi moguća jedino s manjom brodicom gaza do jednog metra i bez jarbola Ovo je drugi dio teksta o temi o kojoj smo već pisali u svibnju 2021. godine u kojoj stoji kako su brodovi Dubrovačke parobrodarske plovidbe a.d. iz Dubrovnika od studenog 1901. godine plovili rijekom Bojanom do luke Oboti (Albansko ime za Obod). Izgrađena su dva parobroda s imenima BOJANA i ALBANIA za održavanje poštanske i putničko- teretne pruge iz Trsta, Rijeke, Dubrovnika te do Obotija. Luka Oboti se nalazi na rijeci Bojani koja teče granicom između Crne Gore i Albanije. Austrija je subvencionirala dio linija nekih brodara još iz kraja 19. stoljeća koji su plovili po Skadarskom jezeru i do Rijeke Crnojevića, a donaciju je dobivala i Dubrovačka parobrodarska plovidba od studenog 1901. godine. BOJANA I ALBANIA Parobrod BOJANA je izgrađen 1890. u Trstu, bio je upisan u kategoriju male obalne plovidbe, imao je 202 BRT-a, duljinu 38,61 metara, parni stroj jači-

ne 150 konjskih snaga, imao je devet članova posade, a prvi zapovjednik je bio kapetan Ivo Cvitanović. Parobrod ALBANIA je izgrađen 1892. u Trstu, bio je upisan u kategoriju male obalne plovidbe, imao je 219 BRT-a, bio je dug 40,48 metara, imao je osam članova posade, a prvi zapovjednik je bio kapetan Karlo Martilović. Važno je znati da je Oboti bila posljednja luka otvorena za međunarodnu plovidbu, jer su još od Berlinskoga kongresa 1878. godine za plovidbe sjevernije rijekom Bojanom i cijelim Skadarskim jezerom te do Rijeke Crnojevića mogli ploviti samo brodovi pod turskom i crnogorskom zastavom. Nakon Prvog svjetskog rata plovidba iz Jadranskog mora se nastavlja prema Skadarskom jezeru te ću preskočiti ostale brodare, a spomenut ću samo Zetsku plovidbu a.d. iz Cetinja. U ovom tekstu ću priložiti objavu za njihove putničke pruge gdje je vidljivo da su održavali redovnu prugu iz: Splita, Dubrovnika, Zelenike, Bara, Skadra, Plavnice (veza za Podgoricu) i Rije-

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

Plovidba Skadarskim jezerom i rijekom Rijeke Crnojevića je utihnula nakon potresa 1979., a u potpunosti se ugasila nakon 1981. kada se ugasilo poduzeće Galeb čiji su brodovi zadnji plovili na putničko - teretnoj liniji po Skadarskom jezeru

Priče o moru i brodovima 29

retne i putničke parobrode je 1. listopada 1946. godine preuzela Jadranska plovidba d.d. iz Sušaka. Imali su ukupno 36 brodova. Nakon nacionalizacije i utemeljenja novih brodarskih poduzeća dana 20. siječnja 1947. godine osnovana je Jadranska linijska plovidba tj. skraćenog imena Jadrolinija sa sjedištem u Rijeci. Imali su tada 27 parobroda i dva motorna broda koji su prethodno bili u vlasništvu Jadranske plovidbe d.d., dijela Dubrovačke plovidbe koji je iza rata imao središte u Rijeci i ostatka Zetske plovidbe. Tri parobroda koje je Jadrolinija naslijedila od Zetske plovidbe su MORAVA od 160 BRT-a koja kasnije u Jadroliniji mijenja ime u BAR i još jednom u BELI. Drugi pake Crnojevića (veza za Cetinje), a ista plovidba će robrod je SITNICA od 130 BRT-a koji mijenja ime kasnije u tekstu imati poveznicu s Jadrolinijom. pod Jadrolinijom u ULCINJ i treći je HERCEGNOVI od 317 BRT-a koji je isto ime zadržao u Jadroliniji. RIJEKOM BOJANOM DO SKRADARSKOG Tako su parobrodi bivše Zetske plovidbe u vlaJEZERA, PA ONDA I DALJE sništvu Jadrolinije iza rata plovili na prugi iz Pule Odlukom Ministarstva pomorstva, sve obalne te- preko: Rijeke, Zadra, Šibenika, Splita, Ploča, Du-

30 Priče o moru i brodovima

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

Srednja dubina Skadarskog jezera je pet metara. Ipak danas bi ta plovidba bila moguća s manjom brodicom gaza do jednog metra i ta brodica ne bi zbog mostova smjela imati jarbol

brovnika te rijekom Bojanom bi uplovili u Skadarsko jezero i dalje prema Virpazaru i gradskom naselju Rijeka Crnojevića (do mosta). Nije mi poznato jesu li ovi parobrodi baš svojim gazom mogli doći do naselja Rijeka Crnojevića za vrijeme niskog ljetnog vodostaja ili su tada putnike i teret prekrcavali u manje brodiće u luci Virpazar, ali svakako je to bila pruga koju je Jadrolinija objavila i održavala. U mjesečniku “Pomorstvo” iz prosinca 1948. (prilažem kopiju teksta) piše da je Jadrolinija do kraja listopada za sve njihove pruge prebacila plan za 110 posto što se tiče prevezenih putnika i 120 posto na prijeđene milje. U istom tekstu se spominje da su od 1. kolovoza prestali prometovati prema Skadarskom jezeru tako da je izvršeni plan prema godišnjem zadatku bio mnogo veći. Uglavnom je vidljivo da je Jadrolinija održavala dužobalnu prugu preko Dubrovnika te do Rijeke Crnojevića djelom 1947. i djelom 1948. godine. U

ovom tekstu prilažem reklamu Jadranske Linijske Plovidbe - Jadrolinije iz mjeseca svibnja 1948. gdje je vidljivo da su prometovali iz Pule za: Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Virpazar i Rijeku Crnojevića. U istom mjesečniku časopisa “Pomorstvo” iz listopada 1948. (kojega prilažem) se vidi ista reklama gdje je izostavljena plovidba rijekom Bojanom i Skadarskim jezerom te otada Jadrolinija reklamira dužobalnu prugu iz Trsta preko: Pule, Rijeke, Zadra, Šibenika, Splita, Ploča, Dubrovnika i Kotora. Zanimljivo je kako je rijeka Bojana jedina na svijetu koja je u ljetnim mjesecima u gornjem toku mogla teći uzvodno zbog velikih suša i niskog vodostaja Skadarskog jezera, a zbog pritoka albanske rijeke Drim koja se spušta iz planina Albanije s dosta vode i u gornjem dijelu ulijeva u Bojanu. Ona je veoma spora rijeka s padom od samo 0,6 posto. Danas više nije moguće ploviti brodovima od luke Oboti do Rijeke Crnojevića jer su se izgradili mostovi te bi neka korita Rijeke Crnojevića trebalo jaružati. Tu nam je još zanimljivo da je gradsko naselje Rijeka Crnojevića nadomak grada Cetinja tj. udaljeno je devet kilometara zračne linije ili 17 kilometara cestom do grada koji se nalazi na 670 metara nadmorske visine. Srednja dubina Skadarskog jezera je pet metara. Ipak danas bi ta plovidba bila moguća s manjom brodicom gaza do jednog metra i ta brodica ne bi zbog mostova smjela imati jarbol. Trgovalo se svime u oba smjera, a Crnogorci su najviše izvozili sušenu riječnu ribu, ukljeve/skurine i šarane. Plovidba Skadarskim jezerom i rijekom Rijeke Crnojevića je utihnula nakon potresa 1979., a u potpunosti se ugasila nakon 1981. kada se ugasilo poduzeće Galeb čiji su brodovi zadnji plovili na putničko - teretnoj liniji po Skadarskom jezeru.

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

Aktualno 31

Vijesti 31

USKORO

NOVA MAGNETNA REZONANCIJA U POLIKLINICI MARIN MED Poštovani sugrađani i dragi pacijenti, kalendarski kraj godine Poliklinika Marin Med obilježava kupnjom i instaliranjem nove moderne magnetne rezonancije. U ponedjeljak 18. prosinca očekuje nas pravi mali pothvat na unošenju nove magnetne rezonancije u zgradu Poliklinike. Zbog opsežnih radova na dovoženju i unošenju te instaliranju novog modernog vrijednog uređaja zbog kojeg smo morali srušiti fasadni zid

zgrade, na nekoliko čemo sati možda prouzroćiti mali zastoj ispred zgrade Grawe, i na tome se svima ispričavamo. No znamo da je dijagnostika najvažniji i prvi korak u liječenju. A bez sofisticiranih medicinskih uređaja nema ni pravodobne i točne dijagnostike. Hvala Vam na Vašem razumijevanju! Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

32 Fotogalerija

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

ZIMSKI FESTIVAL

Na Stradunu romantično uz 4 tenora, na Vojnoviću veselo uz Matka i Branu Prošlog vikenda nastavljen je koncertni program Dubrovačkog zimskog festivala. U subotu je na Stradunu bilo romantično uz emotivne izvedbe 4 tenora u kojima je uživala brojna publika u Gradu. U nedjelju su pred Studentskim domom nastupili Matko & Brane i nema onih koji nisu plesali i zabavljali se uz najveće hitove domaće zabavne scene foto Goran MratinoviĆ, IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

Fotogalerija 33

34 Sport

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

AMERIČKI NOGOMET

Dubrovnik Sharksi organizirali reprezentativni kamp, a potom i „kišni” Kup Hrvatske. Sve je imalo humanitarnu notu Proteklog je vikenda veliki teren u Gospinom polju bio rezerviran za flag football. Inačicu američkog nogometa koja se igra 5 na 5, bez kontakta. Sport je to koji je uvršten u program Olimpijskih igara u Los Angelesu 2028. godine

Izbornik hrvatske flag football reprezentacije Ante Ajduk

Hrvatska flag football reprezentacija okupila se u subotu, 9. prosinca, u Gospinom polju. Hrvatski savez američkog nogometa i hrvatski klubovi američkog nogometa tek se upoznavaju s reprezentativnim okupljanjima, ali i samim konceptom reprezentacije. Hrvatski sport susreće se s mnogo problema, koji su posebice izraženi kod sportova koji se tek „probijaju” na scenu, a jedan od njih je i flag. “Cilj je imati puno širu bazu, a ne manji kadar ljudi. Čeka nas dugi period priprema. Tu su Europsko prvenstvo, Svjetsko prvenstvo, ali i Olimpijske igre u L.A. Samo mali broj nacionalnih momčadi će ostvariti pravo nastupa na Olimpijskim igrama” - istaknuo je izbornik reprezentacije Ante Ajduk. Hrvatska ima određeni broj igrača ovog sporta, koji su imali priliku konkurirati na velikim natjecanjima. No, problemi su izašli na vidje-

lo u kolovozu ove godine. „Trebali smo ići ovog ljeta na Europsko prvenstvo u Irsku. Izostale su nam financije, koje kao igrači nismo sami mogli pokriti. Savez također nije bio u mogućnosti. To bi nam bio prvi realni pregled da vidimo gdje se nalazimo. U hrvatskom sportu se svugdje traži neka sustavnost, neki vjetar u leđa, pa i mi tome težimo” - istaknuo je o problemima ovog sporta izbornik Ajduk. U SUBOTU SVI ZAJEDNO, A U NEDJELJU JEDNI PROTIV DRUGIH Nakon subote, koja je bila rezervirana za reprezentaciju, u nedjelju se igrao Kup Hrvatske. Hrvatski reprezentativci su ovaj put predstav-

Piše Rafael Barkiđija foto Rafael Barkiđija

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

Sport 35

Jedina igračica u redovima juniora Dubrovnik Sharksa, Nikoleta Domaćin, ruši predrasude o ovom sportu kao muškom ili nasilnom sportu.

S loptom Luka Stanišić. Protivnički obrambeni igrač pokušava izvući zastavicu iz njegovog džepa, što je ekvivalent rušenju. Zbog toga ovaj beskontatkni sport i nosi ime flag.

ljali svoje matične klubove: Dubrovnik Sharks, Zagreb Patriots, Split Seawolves. Uz njih, sudjelovala su i četiri inozemna kluba: Novi Beograd Orlovi, Kraljevo Royal Crowns, Kočevje Wild Hogs i Sarajevo Spartans. Tri strana kluba sudjeluju u Kupu Hrvatske, no to je trenutno realno stanje ovog sporta. Naslov pobjednika Kupa branili su Sharksi, trenutno treća momčad u Hrvatskoj, a prije toga višestruki viceprvak Hrvatske. Igralo se na dva terena na velikom nogometnom igralištu u Gospinom polju. Na jednom seniorski Kup Hrvatske, a na drugom juniorski turnir “Božić sa Sharksima”. Iako je za cije-

lo vrijeme natjecanja padala jaka kiša, uz to i vjetar, događaj se uspio odviti. Pobjednici Kupa Hrvatske za ovu godinu su Split Seawolvesi, koji su u finalu svladali Novi Beograd Orlove rezultatom 28:19. Što se tiče juniorskog turnira, pobjednici su Kraljevo Royal Crowns, koji su u finalu pobijedili Novi Beograd. Bio je tu i zabavni program. Sredstva su se skupljala za udrugu Dva Skalina, čime je zaokružena ova lijepa sportska priča. Događaj je na kraju završio pod svjetlima reflektora, s obzirom na to da je finale startalo tek oko 17 sati. Sharksi se sada okreću domaćem Prvenstvu. Split je branitelj naslova, Zagreb Patriotsi su srebro, a Sharksi brončani. Sezona počinje na proljeće.

Dubrovnik Sharksi na Kupu Hrvatske. Gore s lijeva: Vedad Đugum (kond. trener), Marino Matijaš, Drew Dutton, Lukša Miletić, Marko Miletić, John Dutton. Dolje: Tibor Malkić, Maro Zelen, Kruno Kuzmanić i Luka Stanišić.

36 Vijesti

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

MEGAPOLISI SU

Ako pozatvaraju sve koji su krali ili se ogriješili o zakon – tko će onda vladati državom?

Megapolisi su jedno a Grad jedan I jedini koji Grad i jest doista Populus populi stjecište turista Grad zvat se po svemu u svemu je vrijedan Jedinstvenom svojem Gradu ja sam predan Nas zaljubljenika poduga je lista Golemih zborova ali ja solista Darom zvao sam ga ko drugi nijedan Zapisi o Daru moj zavjet je voljet Genijalnost pređa dar je meni s neba Konteso plemèni uzdiže potreba Da imam ga kakva narod moj ga sazda To u sebi nosim trenutno i vazda U ljubavi gorjet ̶ nikada izgorjet 14/7/22

humanitarni prilozi CARITAS dubrovačke biskupije Ambroz Čivljak – 50 Eur – umjesto cvijeća za pok. Mariju Magud Marijana Ucović - 80 eur - Ocu naših prijatelja – gosparu Franu Mikušu – Dada, Mara, Ivana i Marija Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr . Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka Udruga Slijepih Dubrovnik Povodom blagdana Svete Lucije Spinaker Dubrovnik d.o.o. Dubrovnik uplatio je 200€. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348 UDRUGA DOWN SINDROM DNŽ Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju: KATARINA LINE D.O.O PRILAŽE 1000 € ADRIA TURISTIČKI SERVIS D.O.O. PRILAŽE 130 € LONZA-BENC MARIJANA PRILAŽE 100 € Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 098296122 ili putem maila downdnz@gmail.com

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

ISTA SLOVA

NJEGOVO DJELO

DIO PRVA DAMA SUSTAVA UKRAJINE, CENTRALZELENSKA NOG GRIJANJA

RATAR S PLUGOM

OSOBNA ZAMJENICA

PRIVREMENI SUSTAV BRODOVA

ČETA

LUČKI GRAD U STAROJ GRČKOJ

DUBROVAČKI DNEVNIK

NAZOVIUMJETNOST

STARA MJERA ZA TEŽINU

DVOR SULTANA ILI VEZIRA

NALJEPNICA

ALATKE ZA KOŠENJE POSUDA ZA MIJEŠENJE KRUHA

TEKLIČ, KURIR, GLASNIK KULTNI FILM ANDREJA TARKOVSKOG

JEDINI PRIMJERAK POKAZNA ZAMJENICA

PJEVAČICA UKRADEN

IZRAĐIVAČI KOLAČA

PJEVAČ, DADO

KRATKI MAČ ATL. KLUB

OSNIVAČ KONOVIZIJE (SLIKA)

VRSTA REČENICE

PISAC, IVAN

MJESTO U OPĆINI KONAVLE

POKAZNA ZAMJENICA

VOLT SABLAST 3,14

TAJLAND

MUZA PJEVANJA

LJUBAVNA POEZIJA

PRODUŽITI

KNJIŽEVNIK SARAJLIĆ

BAKA U DALMACIJI

TRENER BLAŽEVIĆ

KUKAC SLIČAN PČELI

KRATICA ZA JORDAN

PIONIR BALKANSKOG FILMA, MILTON SAMARIJ

SJEVER

STANOVNICA DRŽAVE U AZIJI

VLAŽNO

KAJDA

SKRAĆENO MUŠKO IME JOAKIM

UZVIK VAPAJA (tur.)

UPITNA ZAMJENICA

MORSKA OBALA

SUDIONIK SINJSKE VITEŠKE IGRE

UNATOČ SVEMU

RANIJI KOŠARKAŠ, PETAR

RAZLIKA IZMEĐU BRUTO I NETO TEŽINE

URUGVAJ

KRATICA ZA SKLADATELJ SATIE MEĐUNAR. PRIPADNIK ARHIVSKO GERMAN. VIJEĆE PLEMENA

RAZJASNITI

SVOJERUČNO

OSTATAK AUTOMOBILIST, JEAN OŠTAR NAGLASAK

STANOVNICA OBLASTI U AUSTRIJI

NESTRUČNJAK

LITRA

PUSTINJSKA POVORKA

ŽDRIJEBE ARAPSKOG KONJA

RADIOTELEVIZIJA

EKIPA INDIJSKO BOŽANSTVO

POSTANAK

BIZMUT KRALJ U ŠAHU

SITAN DIO TVARI

ŠTAP BOGA DIONIZA

BACITI U ŠTO

TESLA

SUMPOR

NEPOBITNA ČINJENICA

VINKOVCI

RJEŠENJE: skoroteča, kose, Solaris, unikat, Neda, kolačari, Toni Čeović, AK, ovaj, Pridvorje, pi, avet, Aeda, T, Izet, nona, Ćiro, osa, JOR, S, Sm, pst, nota, Akim, aman, kako, riva, ipak, Erik, sr, rastumačiti, Tirolka, Alesi, ače, karavana, l, nastanak, Mitra, K, tirs, ubaciti, atom, istina, VK.

UZVIK ZA UTIŠAVANJE

MIRIŠUĆI OSJETITI

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO

Prodajem auto Seat Cordoba (siva) iz 2003., prvi vlasnik, prešao 71393 km, registracija do 04/24., u odličnom stanju, klima ispravna, redovito servisirana. Cijena je 3000 eura. Kontakt: 0993510479 P r o d a j e m S e a t To l e d o , 2005.g., prešao 280.000 km, registriran do 2/2024. Kontakt: 099 686 6244. Prodajem Opel Astru 2002G Dizel, nije registriran. Mob: 091 504 5073 PLOVILA Kupujem kopču za brodski motor Lamborghini/DVB 9 KS. Mob: 098 200 247 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem garažu-poslovni prostor u prijevoru uz magistralu 30m2. Mob: 098 765 459 Iznajmljuje se stan(35 m2, I. Vojnovica 50) na neodredeno vrijeme, cijena 180 eura, zvati radnim danom od 17 sati. tel: 098 392233 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodajem stan u Mostaru (Centar II) 40 m2. Cijena po dogovoru. Tel. 099 683 32 64. Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se stan na Motovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, no-

vi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu,

878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623 P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površi-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice. Kontakt: 098 244 390

strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880. Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola),

ne 85 m2 u obiteljskoj kući prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h. Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, stru ja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 15. prosinca 2023.

Mali oglasi

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009 Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076 Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na ma-

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 098 676 009.

la i tri nova baluna povoljno. Kontakt: 099 851 4586 USLUGE RAZNO Tr a ž i m s p r e m a č i c u z a 4 apartmana u Lapadu s prebivalištem u Dubrovniku. Mob: 098 850 830.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem umjetnu bundu vrlo jeftino za visoku ženu. Mob: 091 950 2794

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

Prodajem ormar 116x190x50, sudoper 122x93x60. Cijen apo 100 eur. Sve u dobrom stanju. Mob: 098 756 215

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

lostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Prodajem tri nova paranga-

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica. DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 11.12. do 17.12. - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 18.12. do 24.12.

preminuli EUGEN MISSONI (1941) MIHO VRLIĆ (1948) MARTIN MILOSLAVIĆ (1944) FRANA BILČIĆ (1934) VJEKOSLAV PERIĆ (1945) ANE VITKOVIĆ 819389 KATE PALJETAK (1926) ANA HALILOVIĆ (1934) IVAN ČELIKOVIĆ (1989) ANE ŠIŠEVIĆ (1930) ZDRAVKO GLAVOČIĆ (1957) STJEPO MOZARA (1960) MARINA PLAZIBAT (1952)

40 Zadnja

petak, 15. prosinca 2023. Dubrovački dnevniK

ZABAVNO, ALI I HUMANO

DUMAM-e napunile dvoranu Rixosa za pomoć malenoj Luciji Humanitarna zabava koju je organizirala grupa DUMAM-e uz Tintiliniće, Hotel Rixos i kafić Esperanzu za malenu Luciju Tevšić je održana u srijedu navečer i okupila je mnoštvo roditelja i djece. FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

Djecu i roditelje su zabavljali Tintilinići igrama za djecu, sudjelovale su i maskote, organiziran je i facepaiting, održao se

nastup mažoretkinja, Step ‘n’ jazz, a sadila se božićna pšenica. Osim toga, frizerke su plele pletenice curicama.

Inače, malena Lucija boluje od Rett sindroma, iznimno rijetke i teške bolesti koja pogađa djevojčice.