Dubrovački dnevnik br. 174

Srijeda, 6. prosinca godina iV. / broj 174 / 2023. / issn 2718-3742

sri

čet

pet

sub

ned

pon

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

uto

ČESTITAMO VAM DAN BRANITELJA I BLAGDAN SV. NIKOLE

Tomislav Miletic/PIXSELL

ČAJANA ‘KONAVOJ LIBERTAS’, SVJETLO U MRAKU RATNE ’91.

Dube Borovinka je činila škerce, pjevalo se i sviralo na klaviru stranica 22 TURISTIČKI STRUČNJACI O DOLASKU RYANAIRA:

Mit je da s niskotarifašima dolaze lošiji gosti! stranica 4 VESELJE JE POČELO!

Na otvorenju nikad bogatijeg Zimskog festivala gotovo šest tisuća ljudi stranica 20

NIJE SVAKI DAN 100. ROĐENDAN

Veslački klub Neptun proslavio veliki jubilej stranica 35 LEGENDARDNI PAROBROD CAVTAT

Zasut je bombama i potopljen u gruškoj luci stranica 32

ANDRIJA JARAK

otvoreno o djetinjstvu na Babinom kuku, ratu i ranjavanju, poslu zbog kojeg je patila obitelj i dokumentarcu koji potresa regiju stranica 10

2

Uvodnik

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Gazde i oligarsi

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Fotografija na naslovnici Tomislav Miletic/PIXSELL Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nikoleta Zec — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

Piše Vjera Šuman foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

I

tako je, konačno, došao kraj napornoj trakavici Barbarić. Odluka suda o njegovoj krivnji za nelegalnu gradnju, prelomila je i dovela do Plenkijeve odluke o smjeni. Svi drugi razlozi od plina za cent i slični marifetluci, ovog sad već bivšeg HEP-ovog moćnika, za Plenkija nisu tema. Najveći dobitnik plina za cent, voljeni spasitelj Pavao Vujnovac, upravo provodi akciju spašavanja Fortenove u vidu preuzimanja. Kako je njegov kapital Bog zna zašto povezivan s Rusima, sad bi on trebao Fortenovu riješiti ruskog kapitala i sufinancirati oporavak i razvoj Fortenove. Stručnjaci koji poznaju Putinov način vladanja kažu kako nikad ne dozvoljava jednom oligarhu kontrolu nad više od jednog resursa. To znači, jednom je omogućio bogaćenje na nafti, drugom na hrani, trećem na plinu i tako redom. U takvom omjeru on kontrolira njih, u suprotnom bi oni kontrolirali njega. U nas je drugačije. Jer je, je li, slobodno tržište, pa Vujnovac raspolaganjem resursima hrane, vode, nafte, plina i struje, bez problema kontrolira vlast i cijelu Lijepu našu. On nije ‘gazda’, on je glavni i neprikosnoveni oligarh koji kontrolira sve najvažnije hrvatske resurse. A što se tu može? To je valjda rizik slobodnog tržišta, kako ga shva-

ćaju naši ‘stručnjaci’. otorni Skejo s idiotskim brčićima došao je podržati protest svinjogojaca i uključio se u ‘Seljačku bunu ‘ u Slavoniji.

Samo svojom pojavom na skupu, potjerao je vodu na Vladin mlin. Nakon Skeja, tko normalan više može vjerovati vođama ‘seljačke bune’? Plenki tvrdi da ‘bunu’ vode neki ekstremisti, prema informacijama SOA-e. Ako je to točno, onda odgovornost snosi i SOA i državne institucije koje nisu ništa poduzele nego puštaju ‘ekstremistima ‘ slikanje po televizijama i ostalim medijima. Na sastanku s malim svinjogojcima i tim nekim ‘ekstremistima’ u Zagrebu, naša ministrica Vučković izgledala je preplašeno kao učenica pred ispit iz matematike, koju ne razumije najbolje.

Jednako kao što ne razumije koliko je temeljito i pametno trebalo voditi poljoprivrednu politiku, ali i educirati ljude na terenu. Kad je trebalo podići razinu malih uzgajivača na višu razinu uz pomoć novaca iz EU, oni su radije izabrali poticaje.

To im je i dozvoljeno. Pitanje poticaja, ne samo svinjogojcima, tema je koja sasvim sigurno u brojnim slučajevima potpada pod USKOK. Nažalost ne i pod EPPO. Toliko propusta resornog Ministarstva kad je u pitanju stočarstvo, teško je i nabrojati.

N

Uvodnik 3

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

Od gašenja silnih farmi goveda i mljekara do ovog cirkusa s malim uzgajivačima svinja. Jednako kao i zbog lošeg komuniciranja o problemu s neretvanskim mandarinama. Sve potpuno netransparentno i bez suvislog plana. Posljedice kaosa i uništenja stočarstva na svim poljima osjećat ćemo godinama dok krkamo poljsku piletinu, mađarsku i njemačku svinjetinu i tko zna odakle govedinu. Nisu valjda i tu upetljani neki ‘ekstremisti’? žas u Zagrebu s odlagalištem otpada na Jakuševcu i teško stradali radnik ponovno postavlja pitanje rješavanja postrojenja za odlaganje otpada. Ma koliko to jest problem diljem Hrvatske, otpad je nešto na čemu je Tomašević gradio kampanju. Sasvim je jasno kako to nije nešto što se može obaviti za nekoliko godina, ali građani Zagreba u ovih dvije i nešto godine njegovog upravljanja gradom, nisu čuli što, kako, koje po-

U

strojenje i kad. Kad? Za to vrijeme trpimo pune kontejnere, dok se Jakuševac i dalje zatrpava. Ljudi koji žive u okolici i na nekoliko kilometara, osjećaju stravičan smrad. I dalje dobivamo smeđe vrećice za eko otpad koje se nakon dva dana raspadnu i nema teorije da izduraju tjedan dana, koliki je razmak između odvoza. Ono što s pravom očekujemo jest odgovore na ta pitanja jednako kao i tko je odgovoran imenom i prezimenom za tu katastrofu. Dobiju li Zagrepčani jasne i poštene odgovore s pratećim djelima onda bi, ako ništa drugo, ipak mogli reći kako su ovi ipak malo drugačiji. U suprotnom, sve isto i nema razlike o kojoj Možemo stalno trubi. Ova tragična epizoda u Zagrebu jedino je razveselila Plenkija koji je odmah šeretski pitao novinare je li možda on odgovoran i za odron na Jakuševcu. Ne, ne, dragi naš Plenki, za to nikako.

A

ko ništa, ova situacija u Zagrebu dobar je putokaz za prelazak na ozbiljnije odvajanje otpada u Gradu, koje pripremaju gradska Čistoća i Mato. Putokaz kako, što, kad i s kojim resursima. I s kojim i kakvim odlagalištem! No, hvala Bogu, Grad zasad ne muči taj problem nego uživa u, čini se, vrlo dobro i zanimljivo pripremljenom Adventu. Neka tako i ostane! Ovo je mjesec u kojem bi trebalo više pisati o lijepim temama, dobrim ljudima, posebno brojnim humanitarcima koji su uvijek tu u Gradu i uskaču u pomoć kad god i kome god zatreba. Takvi ljudi pravi su melem u ovim turbulentnim i ponekad teško podnošljivim vremenima. I u nas, ali i svuda oko nas. Otvaranje Adventa bilo je doista lijepo i na veliku radost malih razdraganih lica, raširenih očiju od uzbuđenja. Njihova lica ne znaju lagati. To, baš to i jest duh Adventa. Istinska radost! Eto vas!

4 Aktualno

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

A ŠTO SAD S ‘APARTMANIZACIJOM’?

TREBAJU LI KREVETI U PLUS ILI MINUS? Pitali smo turističke stručnjake hoće li turisti koji dođu novim letovima Ryanaira imati gdje spavati Niskotarifaš najavio je plan o 600 tisuća prevezenih putnika na ‘dubrovačkim linijama’ u sljedećoj godini, pa je upitno hoće li u vrhuncu sezone u gradu nedostajati smještajnih kapaciteta Piše Petra Srebrović FOTO: Goran Mratinović

Ryanair uspostavlja bazu u Zračnoj luci Ru- potražili kod turističkih stručnjaka. đer Bošković uz dva moderna zrakoplova i Dubrovačka poduzetnica, direktorica turističpovezivat će Dubrovnik s 18 svjetskih desti- ke agencije Dominium Travel, Slavica Grkeš, nacija: Dublin, Beč, London, Rim, Stockholm, govori kako je i nju oduševila vijest o novim Helsinki, Berlin, Milano, Pariz, Bruxselles, Ba- letovima, prvenstveno jer misli da je to suden-Baden, Memmingen, Krakow, Manche- per prilika za privatni smještaj, odnosno poster, Dusseldorf, Poznan, Oslo, i Wroclaw. Ta punjanje kapaciteta u pred i postsezoni kako je vijest prošlog tjedna dočekana s odušev- bi dosegnuli popunjenost kakvu imaju hoteli. ljenjem, prvo zbog toga što će i Dubrovčani „Potezala se tema kako je dovoljno privatnog konačno imati bogatije letove po cijenama smještaja i da je broj kreveta puno veći neniskotarifaša, a onda i zbog činjenice što će go u hotelima, a stvari treba sagledati malo tri linije (Dublin, London i Beč) ostati i u zim- opširnije. U Dubrovniku imamo puno visokoskom periodu. To naravno, budi nadu i u ko- kategoriziranih hotela i privatnog smještaja. načnu pojavu cjelogodišnjeg turizma u gra- Hotela srednje kategorije s all inclusive podu kojem kronično nedostaje bilo kakvih le- nudom nemamo. Svakako, i u ovom momentu tova u vansezonsko doba. se događaju nove kategorizacije smještaja i konačni broj kreveta ćemo znati na početku sljedeće sezone“, navodi Grkeš.

HOĆE LI IMATI GDJE SPAVATI? Ryanair najavio je kako već u nadolazećoj sezoni na svojim ‘dubrovačkim linijama’ očekuje 600 tisuća putnika pa se otvorilo i pitanje – hoće li u vrhuncu sezone nedostajati smještajnih kapaciteta u gradu? Odgovore smo

TEK TREBA VIDJETI HOĆE LI SE RADITI O PORASTU BROJA PUTNIKA Glavni izvršni direktor i suosnivač Direct Bookera, Nino Dubretić, kaže kako je pitanje (ne)

Aktualno 5

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

dostatnog broja kreveta u budućnosti samo – matematika. „Ako imamo 52 leta tjedno više, puta kapacitet putnika, vrlo je jednostavno izračunati koliko gostiju, koji trebaju negdje i spavati, dolazi u Dubrovnik. Ovaj dogovor s Ryanairom je izvrsna vijest za grad, posebno za pred i posezonu gdje imamo i viška kreveta, odnosno praznih smještajnih kapaciteta, ali je pitanje hoće li nam faliti kreveta u visokoj sezoni. Ukoliko to budu novi gosti, onda ćemo i trebati neke nove smještajne kapacitete, ali teško je govoriti unaprijed jer prvo je pitanje hoće li popunjenost tih novih aviona Ryanaira rezultirati padom u nekim drugim aviokompanijama“, iznosi Dubretić pa doda‘LOŠI’ GOSTI? – GLUPOST. je:„Mi možemo iduće sezone imati taj ‘slatki Oni koji vole putovati pa godišnje odmore i problem’ overbookinga i manjka kreveta, ali slobodne (neradne) dane koriste za bijeg iz jedino ako to budu novi gosti“. svojih gradova, često ‘surfaju’ po stranicaDubretić kaže kako se postavlja i pitanje ma koje filtriraju dostupne letove i nude one ako ljudi biraju koji je let najpovoljniji, tko će povoljnije. Društvene mreže prepune su ‘trinapuniti one skuplje letove i hoće li oni zbog kova’ kako pronaći što jeftinije letove, pa se toga imati pad u popunjenosti? „Zato će setako skrivaju IP adrese, gase opcije lokacije zona pred nama biti testna“, poentira. i slično, a na kraju se nerijetko letovi traže i Tek po onome što će se u idućoj sezoni dobez odabranih krajnjih lokacija. Mnogi upragađati moći će se precizno odgovoriti na pivo na taj način i izabiru destinaciju za putotanje je li narastao ukupni broj dolazaka u vanje, pretraže dostupne letove, pa među Zračnoj luci Ruđer Bošković, ili se rast putponuđenim odabiru najjeftiniji i nakon toga nika na linijama Ryanaira kompenzirao paplaniraju putovanje na toj destinaciji. S drudom na nekim drugim linijama, i u konačnici ge strane, nerijetko će se u razgovorima ču– treba li Dubrovniku novih kreveta.

Nino Dubretić

Ryanair je najavio kako već u nadolazećoj sezoni na svojim ‘dubrovačkim linijama’ očekuje 600 tisuća putnika pa se otvorilo i pitanje – hoće li u vrhuncu sezone nedostajati smještajnih kapaciteta u gradu?

6 Aktualno

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

„Četveročlana obitelj platit će povratnu kartu iz Pariza 320 eura, umjesto dosadašnjih 1500 eura. Tu razliku će možda potrošiti na bolji smještaj ili vanpansionsku potrošnju“

Slavica Grkeš

ti kako gradu „gosti koji dolaze niskobudžetnim linijama ne trebaju“, uz obrazloženje kako oni malo troše jer nisu ‘dubokog džepa’.

Ima li u tome istine? „Ja sam apsolutno čvrstog stava protiv dijeljenja kvalitete gostiju po letu kojim dolaze. Čak sam o tome razgovarao i s nekim predstavnicima naših hotela s pet zvjezdica da vidim postoji li kod njih ta predrasuda i što oni misle. Mogu reći kako dijele moje stavove, odlučni su da se goste ne dijeli po tome kojim letom dolaze. Naravno da je činjenica da će letovi Ryanaira otvoriti i neka dodatna slobodna mjesta na skupljim letovima gdje će onda doći onaj postotak ljudi kojima je svejedno hoće li kartu platiti 50 ili 150 eura, ali na kraju to su europska putovanja od otprilike dva sata, pitanje je tko je uopće spreman ‘spiskati’ toliko više novca zbog malo više mjesta ispred noga“, zaključuje Dubretić.

Grkeš dijeli njegov stav, i kaže – ne slaže se s izjavama kako ‘lošiji gosti dolaze Ryanairom’. „Što uopće znači loši gosti? Stavimo u korelaciju da će četveročlana obitelj platiti povratnu kartu iz Pariza 320 eura, umjesto dosadašnjih 1500 eura. Tu razliku će možda potrošiti na bolji smještaj ili vanpansionsku potrošnju.

Uglavnom, mislim da je to zabluda. Ako sam

Nikolina Trojić

trebala negdje putovati određene datume, osobno me nije interesiralo s kim idem, samo da me dovede do destinacije, ako je moguće bez presjedanja. Najiskrenije mislim da će tako razmišljati i svi budući gosti koji nam odluče doći“, apostrofira Grkeš.

PUNO SE NADE ULAŽE U VANSEZONSKE LETOVE RYANAIRA Predsjednica Županijske komore Dubrovnik pri HGK, Nikolina Trojić, pozdravlja dolazak Ryanaira u Dubrovnik, a ističe kako vjeruje da će to doprinijeti prije svega boljoj disperziji gostiju tijekom godine, te boljoj popunjenosti već postojećih kapaciteta, što navodi kao dosadašnju ‘glavnu boljku’ u smještajnom segmentu. „Što se tiče potreba za novim kapacitetima, to ćemo tek vidjeti. Ono što je sigurno, tržište će učiniti svoje. U predsezoni i posezoni sigurno nećemo imati problema s manjkom smještaja, dok će vjerojatno u srcu sezone to biti slučaj“, smatra Trojić, no dodaje kako će nadolazeće sezone taj pritisak na smještaj biti manje izražen. „Iduće, 2024. godine zbog Europskog nogometnog prvenstva će sigurno jedan dio naših ciljanih gostiju godišnji provesti u zemljama gdje se prvenstvo odvija, umjesto na moru.

Očekujem da će se ovaj nedostatak više osjetiti u srcu sezone 2025. godine, ako se linije zadrže i postignu punu marketinšku snagu na emitivnim tržištima“, zaključuje Trojić.

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

Aktualno 7

8 Aktualno

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

Aktualno 9

10 Intervju

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Andrija Jarak, novinar i autor serijala Dosje Jarak

‘Zbog ekskluzive sam propustio kćerkinu predstavu.

Nazvala me, a ja sam slomio mobitel i šoferšajbu’ Andrija Jarak napravio je dokumentarni serijal Dosje Jarak koji se upravo prikazuje na RTL-u. To je bio povod za naš razgovor u kojem smo napravili presjek njegove karijere osvrnuvši se i na rodni Dubrovnik Andriju Jarka ne treba posebno predstavljati. Novinar koji je više od dva desetljeća stanar dnevnih boravaka Hrvata. Prošao je nebrojeno puno terena, no u posljednje vrijeme usporio je s dnevnim ritmom. Okrenuo se snimanju dokumentarnog serijala Dosje Jarak koji govori o najmučnijim ubojstvima u hrvatskoj povijesti. Serijal je bio povod za naš razgovor, ali kronološki smo krenuli od samih početaka u rodnom Dubrovniku.

Kako je izgledao Dubrovnik u drugoj polovici osamdesetih? Zabava, turizam, druženja, poslići…?

Dubrovnik je bio kozmopolitski grad, svatko je živio nesputano, slobodno. Mi s Babinog kuka družili smo se s Gružanima, balicom iz Grada, onima iz Zlatnog potoka, nikoga nije bilo briga za prezimena. Za razliku od danas, izlazilo se na Babin kuk.

Exodus i Mali Stradun, za Bakus na Pločama smo bili premali. Naravno, išli smo gledati filmove u Kino Lapad. Zaboravio sam kako se zvao lik, Meho, Kemo, nisam siguran, koji je tamo držao banjalučke ćevape. Došli bismo pokojni Mario Papac i ja, naravno tanki s parama, pa bismo ga molili da nam samo namoči lepinju s toćem od ćevapa (smijeh). Inače, na kraju srednje škole radio sam preko student servisa i moglo se lijepo zaraditi. Sjećam se da sam u Hotelu Libertas na jednom skupu američkih gostiju u samo nekoliko dana dobio

‘Bio sam u vojsci četiri i pol godine.

Ranjen sam u Konavlima, pogodio me metak u nogu.

Nisam, hvala Bogu, uzeo nikakvu invalidsku mirovinu.

Uvijek spreman za škerce.

Bilo bi me sram da Evo jedan primjer (smijeh). Dolazili su ljudi iz Srbijesam pored ljudi je prodavati dinje na gruškoj placi, pa bi ubili oko na hrpi. Nama je bila teška fora pokušati im ma- koji su ostali bez knuti dinju ispod glave, a da se ne probude (smi- ruku i(li) nogu’

600 dolara. Za usporedbu, talijanska Vespa je u to vrijeme koštala 4 tisuće dolara i bila nam je svima pojam. Pa onda sam radio i kao portir u Plakiru.

Dođe autobus Amerikanaca, odnesemo im kufere i svi ostave bakšiš. U prosjeku po sobi oko pet dolara. Nosili smo kufere u stotinjak soba, znači za par sati posla zaradili bismo 500 dolara samo od bakšiša. Omjer zarade i cijena daleko je bio u korist ondašnjeg vremena. Ne može se iz ovog kuta uopće pojmiti. Najbolji grad na svijetu.

jeh). To danas ne postoji, takva druženja i zezancija.

Isto tako, nije bilo bitno tko je Srbin, tko Hrvat, tko musliman. Smeta me kad se danas govori da se u to vrijeme gledalo tko ide na misu. To nije istina.

Slobodno smo išli u crkvu, u dun Pera na Boninovo, dun Iva Martinića, nitko to nije zamjerao. Onda sam 1989. otišao u JNA, a kada sam se vratio, opet sam radio razne posliće, sve dok nije došla 1991.

Otišli ste u rat i bili ranjeni.

Bio sam u vojsci četiri i pol godine. Ranjen sam u Konavlima, pogodio me metak u nogu. Nisam, hvala Bogu, uzeo nikakvu invalidsku mirovinu. Bilo bi

Piše Maro Marušić FOTO: Sime Zelic, Tomislav Miletic/PIXSELL

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

me sram da jesam pored ljudi koji su ostali bez ruku i(li) nogu. Mogao sam, ali sam razmišljao na način Bog ti zatvori vrata, ali otvori prozor, pa sam krenuo dalje.

I onda odjednom novinarstvo.

Pa nije baš odjednom, oduvijek sam bio znatiželjan. Moj pokojni otac bio je veliki sportski fan i dinamovac, a od njega sam i ja to naslijedio. Kad ga već spominjem, moram kazati da je čitav rat radio u Pekari Orlando. Boli me kultura zaborava. On i njegovi kolege iz Pekare Orlando odradili su ogroman posao u ratu, ali nikad nisu dobili adekvatnu zahvalnost. Njemu bi to bilo jako puno značilo. Pitanje ‘Gdje si bio devedeset prve?’ danas se pretvorilo u sprdnju, a to tako ne bi trebalo biti. Velika je razlika je li netko proveo rat u Pekari Orlando ili je zbrisao u inozemstvo. Nego da se vratim na vaše pitanje u vezi novinarstva. Iza rata Stipe Puđa je bio šef dopisništva Slobodne Dalmacije u Dubrovniku i tamo sam počeo piskarati.

Ali vrlo brzo ste prestali pisati i okrenuli ste se televizijskom novinarstvu.

Da, tamo negdje 1996. došao sam u dopisništvo HTV-a u Dubrovniku kod Boža Vodopije i Vedrana

Intervju 11

Benića. Benić je kao stari mačak skužio da ima nešto u meni, pa me gurao. Također, pošto sam bio sportski fanatik, znali bi me zvati iz zagrebačke središnjice da radim priloge tijekom velikih sportskih nadmetanja poput olimpijskih igara ili svjetskog prvenstva u nogometu. Otišao bih u Zagreb nekoliko mjeseci, sjećam se da sam, među ostalim, radio sportske priloge s Petrom Vlahovom i Rankom Stojancem tijekom Mundijala 1998. godine.

Naposljetku ste se i preselili u Zagreb. Kako vam je obitelj podnijela tu veliku promjenu?

Obitelj je uvijek patila zbog prirode mog posla.

Ispričat ću vam sad jednu zgodu iz koje će vam sve biti jasno, a koja se dogodila prije nego sam se preselio u Zagreb. Ja i pokojni Dragan Banović, inače najveći snimatelj ikad, radili smo u dopisništvu Nove TV. Pravili smo prilog u Mostaru 12. ožujka 2003. vezan uz sudske presude za ratne zločine, kada sam vidio na mobitelu da imam masu propuštenih poziva. Zvali su me iz zagrebačke središnjice, te mi kazali da su ubili srpskog premijera Zorana Đinđića i da odmah krenemo za Beograd. Ja i Dragan jurimo iz Mostara prema Beogradu s Nissanom splitskih tablica kojem ne radi prednji lijevi far. Kad smo ušli u Srbiju, svuda tenkovi na ce-

‘Zvali su me iz zagrebačke središnjice, te mi kazali da su ubili srpskog premijera Zorana Đinđića i da odmah krenemo za Beograd. Ja i Dragan jurimo iz Mostara prema Beogradu s Nissanom splitskih tablica kojem ne radi prednji lijevi far. Kad smo ušli u Srbiju svuda tenkovi na cesti’

12 Intervju

‘Što da vam pričam? Oko pet tisuća javljanja uživo. U 18 godina rada na Novoj TV spavao sam u 520 hotela. Po cijele dane na terenu, bez klasičnog radnog vremena, baš sam radio kao životinja. Prilično neuredan život, jede se fast food, nemaš nikad svoje ‘čisto’ privatno vrijeme’

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

sti, zaustavlja nas policijska ophodnja i govori da nam ne radi svjetlo. Pošto nemamo dinara da platimo kaznu na licu mjesta, nego samo kune i eure, vode nas u postaju i tamo nas ispituju. Bilo je oko dva ujutro. I onda ja, budaletina, pokažem im da sam član Zbora hrvatskih sportskih novinara.

Njima ništa nije jasno, sportski novinar, a ide pratiti ubojstvo Đinđića. Dragan me prostrijelio pogledom iz kojeg je govorio - koji si ti debil (smijeh).

Dalje je bilo još gore?

Napokon stižemo u Beograd, a moja supruga je u to vrijeme bila trudna s Anamarijom i trebala je svaki čas roditi. Stiže do nas vijest da su uhitili Cecu Ražnjatović i mi stižemo pred Centralni sud, ponavljam, s Nissanom splitskih tablica, ne bi me čudilo ni da je imao oznake Hajduka, prije jest, nego nije. S ove vremenske distance mogu samo reći da sam bio ozbiljni debil. Dragan je izvadio kameru, ja mikrofon, i odmah su nas trojica zaskočila, uhitila i odvela u zatvor, jer je država u posebnom režimu zbog ubojstva premijera i ne smiju se snimati institucije. Stavljaju nas u minijaturnu ćeliju zajedno s trideset drugih ljudi. Čuvar koji me srećom prepoznao govori nam da zbog izvanrednog stanja u Srbiji možemo ostati i do 90 dana u zatvoru bez odvjetnika i da zovemo nekoga da nas isčupa iz nevolje. Meni slabo, supruga treba roditi, a Dragan izdiktira broj čuvaru koga da zove. Na kraju smo uspjeli izaći. Za to vrijeme tristo propuštenih poziva od supruge. Pita me što je, ja je lažem da nisam imao signala, problemi s roamingom, samo da se ne sekira. Za desetak dana je rodila.

Eto koliko je obitelj prolazila stresa radi mog posla.

A onda preseljenje?

Da vas ne lažem, htio sam veće profesionalne iza-

zove, osjećao da mogu više, pa sam stoga izabrao Zagreb. Otišao sam 2004. godine u Dinamo na mjesto glasnogovornika. Bio mi je to veliki izazov i zadovoljstvo, jer sam ogroman navijač. Ostao sam godinu dana i bilo mi je dobro. Jednom zgodom na bankomatu sretnem Ivu Gačić s Nove TV, koja je baš tada promijenila vlasnike, te me pozove na kafu. Predstavila mi je projekt Nove TV i ponudila ozbiljne pare. Malo sam se nećkao, i naposljetku prihvatio.

Ostalo je povijest. Što da vam pričam? Oko pet tisuća javljanja uživo. U 18 godina rada na Novoj TV spavao sam u 520 hotela. Po cijele dane na terenu, bez klasičnog radnog vremena, baš sam radio kao životinja.

Prilično neuredan život, jede se fast food, nemaš nikad svoje ‘čisto’ privatno vrijeme. Primjerice, bio sam sa suprugom u Međugorju i zovu me da su poplave po Bosni. Ja ukrcam ženu i troje djece i uputim se prema poplavljenom području, prolazimo džipom preko pola metra vode, stižem u srce Bosne, obitelj taksi preveze u Zagreb, a ja tamo ostanem sedam dana. Eto o kakvom se poslu radilo, ali gonio me adrenalin, negdje sam uživao u svom tom ludilu s terena. Ne znam stvarno koja bi to žena trpjela, mogu joj samo vječno biti zahvalan. Samo bi mi zazvonio mobitel, odijelo je spremno u autu za javljanje uživo, i ja bih nestao s obiteljskih okupljanja.

Nije bilo lako ni djeci.

Sjećam se kad je bila afera s braniteljem Tihomirom Purdom. Uhitili su ga i završio je u pritvoru u Zenici. Zvoni mi ujutro mobitel, nepoznati telefonski broj iz Bosne, ja se javljam, s druge strane Purda. Govori mi da će taj dan izaći iz zatvora i da samo meni hoće dat intervju, jer mi vjeruje. Ja krećem iz Zagreba za Zenicu. Dan prije mi kći govori da sutradan ima predstavu u školi i da je glavna uloga i pita me hoću li doći. Naravno, govorim joj, ali eto, u međuvremenu se javio Purda i sve se preokrenulo. Taman ulazim u Zenicu kad mi zvoni mobitel. Zove me kći taj dan malo prije predstave i pita gdje sam, hoću li stići. Ja na ulazu u Zenicu smišljam laž, a ona meni kaže, ‘ajoj tata, znam da imaš posla’. Slomio sam se u tom trenutku, zveknuo sam mobitel u šoferšajbu i ona je pukla, a mobitel se rascvjetao u tristo komada. Eto to je cijena kada se cijeli daš u posao. S druge strane, ne vjeruj novinaru koji kaže da ne želi ostaviti trag. Svi hoće biti poznati i utjecajni. Evo naprimjer vi, velika je razlika je li vam kolumnu čitalo pedeset ljudi ili na tisuće.

Nije cijena samo obitelj, nego i zdravlje.

Naravno. Imao sam infarkt 2018. godine, ugradio tri stenta. Nije ni slava laka, izgubiš privatnost. Ja

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

‘Jednom se u Vukovaru sa mnom htio slikati lik u majici s kukastim križem. Sreća da sam uočio majicu i izbjegao fotografiju.

Zamislite da sam se slikao i da je na društvenim mrežama objavljena fotografija mene s čovjekom koji nosi kukasti križ.

Propala bi mi cijela karijera’

ne mogu u miru popit kafu, uvijek mi netko dolazi i ispituje me o raznim situacijama, što se i zašto dogodilo, žele se slikati sa mnom. Bude baš neugodnih momenata. Jednom se u Vukovaru sa mnom htio slikati lik u majici s kukastim križem.

Sreća da sam uočio majicu i izbjegao fotografiju.

Zamislite da sam se slikao i da je na društvenim mrežama objavljena fotografija mene s čovjekom koji nosi kukasti križ. Propala bi mi cijela karijera i bio bih pribijen na stup srama, a potpuno nevin.

To su sve poteškoće i stresovi s kojima se morate nositi kada ste poznati.

Na kraju ste ipak odlučili usporiti.

Da, u trenutku kada mi je došla ponuda s RTL-a.

Prva ideja je bila da radimo talk show, ali moje prirodno stanište jest teren i crna kronika, pa smo se odlučili za serijal Dosje Jarak. Baš sam im zahvalan da su mi pružili priliku za ovaj format koji sigurno nije financijski isplativ kao reality show ili sličan sadržaj. Mislim da su reakcije na serijal sjajne i da smo napravili odličan posao. Riječ je o relevantnom novinarskom sadržaju svjetske produkcije.

Slažem se, komotno može na Netflix.

Hvala vam, to i jest bio jedan od motiva za napravit serijal. Kako sam rekao, stvarno smo se potrudili, izvagali smo svaku riječ, svaku scenu. Vidjet ćete sad sljedeću epizodu s Ivanom Hodak, to je nešto nevjerojatno emotivno. Na kraju ovoga serijala bit će epizoda o generalu Koradeu, a onda krećemo u novu sezonu gdje ćemo imati i koruptivnih priča, te privatizacijskih afera. Što se tiče ove sezone, htjeli smo da budu priče koje imaju ove objedi-

Intervju 13

njene komponente – zvjersko ubojstvo, elemente terorizma, političku pozadinu.

Većina ljudi još uvijek ne vjeruje da je Ivanu Hodak ubio Mladen Šlogar. Što vi kažete? Ne morate ulaziti u detalje, gledat ćemo.

Gledajući sve dokaze, Ivanu Hodak je ubio Šlogar, tu nema dvojbe. Ostaje jedino pitanje je li on to napravio zbog svojih motiva ili je netko naručio. Samo teško da bi naručitelj ubojstva to povjerio nekome tko nije profesionalac.

Gledali smo epizode o Ivu Pukaniću. Tu je riječ o ozbiljnim kriminalcima. Spavate li mirno?

Kada sam radio sve ovo, itekako sam bio svjestan da je riječ o opasnim ljudima koji nisu pjevali u zboru Iva Martinića i išli na Linđo. Opasni su, imaju para i moć. Zašto sam onda htio to napraviti? Zato jer mi je totalno suludo da su Pukanića i Franjića ubili kao pse u centru Zagreba i čudi me da više ljudi nije poginulo. Pričali smo o kulturi zaborava. Ne smiju se ovakve stvari nikad zaboraviti. Živimo u brzim vremenima velikih tehnoloških promjena, pa je moje pitanje za kraj hoće li televizija u budućnosti izgubiti na utjecaju koju je imala kada ste vi radili?

Situacija će se promijeniti, to je definitivno. Ne mislim da će televizija izgubit utjecaj, možda će se samo gledati na drugačiji način. Ne linearno kao dosad. Ista stvar je i s pisanim medijima. Utjecaj Pukanićevog Nacionala nijedan portal nikad neće imati. Drugačija vremena, pažnja i koncentracija sve su raspršeniji.

14 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Uz blagdan sv.

Nikole isplaćen novčani dar djeci samohranih roditelja

Gradonačelnikova čestitka Dominku Radiću, dobitniku posebnog priznanja Plave vrpce

Putem Upravnog odjel za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Grad Dubrovnik isplatio je novčani dar u iznosu od za 48 maloljetne djece nezaposlenih samohranih roditelja. Dar iznosi 138,25 eura po djetetu te je za ovu namjenu ukupno isplaćeno 6.636,00 eura.

Posebno priznanje Plave vrpce Vjesnika uručeno je Dominku Radiću, umirovljenom dočasniku Hrvatske ratne mornarice, na svečanosti održanoj 1. prosinca u Opatiji. Tim povodom gradonačelnik Mato Franković uputio mu je čestitku.

Nezaposleni samohrani roditelji pravo na godišnju potporu ostvaruju prema evidenciji nadležnog upravnog odjela i Hrvatskog zavoda za socijalni rad- područni ured Dubrovnik.

Vodovod započeo rekonstrukciju cjevovoda na gruškoj obali Vodovod Dubrovnik započeo je radove na rekonstrukciji 220 metara vodoopskrbnog cjevovoda na Obali Stjepana Radića, od zgrade Luke Dubrovnik do place u Gružu.

Riječ je o zamjeni dotrajalog PVC cjevovoda cijevima od nodularnog lijeva, a u sklopu ovih radova već je provedena rekonstrukcija tamošnjeg zasunskog okna ispred hotela Petka.

Radovi na gruškoj obali, vrijedni 55 tisuća eura koje Vodovod financira vlastitim sredstvima, trebali bi biti dovršeni do kraja ove godine.

Prekopavanje ceste u jednoj fazi radova izvest će se ta-

ko da se ometanje prometa svede na najmanju moguću razinu te da ne dođe do zatvaranja prometa, dok se u drugoj fazi, na potezu od gruškog mula do place, radovi izvode izvan prometnice.

Gruž nije jedina lokacija na kojoj se ovih dana izvode radovi jer je u tijeku izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u povijesnoj jezgri gdje se u Ulici Garište radi na spajanju budućeg Centra kompetentnosti Dubrovnik, a s početkom nove godine kreće rekonstrukcija i izgradnja novih dijelova mjesne mreže Šumeta te izgradnja tamošnje hidrantske mreže.

FOTO: PODUCKUN.NET

Naime, jedna od mjera Socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2023. godinu usmjerena je na pomoć djeci nezaposlenih samohranih roditelja u vidu novčanog dara koji se isplaćuje povodom blagdana svetog Nikole.

„Hvala Vam od srca što nesebično pomažete ljudima u trenutku kada im je pomoć najpotrebnija, istovremeno sebe izlažući pogibelji. Siguran sam kako Vi smatrate da je spašavanje nekoga u nevolji već dovoljna nagrada sama po sebi. To je ispravno i tako razmišljaju svi dobri ljudi velikog srca, ali upravo zato heroje poput Vas treba posebno istaknuti. Godinama se mi u Dubrovniku divimo i ponosimo Vašim spasilačkim pothvatima. Spasiti jednu osobu je hvalevrijedan čin, ali spasiti 23 osobe, to je već poziv. Plemenit, ali opasan poziv koji zahtjeva spretnost i smirenost, ali iznad svega hrabrost, a to su vrline koje su Vas krasile i kada ste bili dočasnik Hrvatske ratne mornarice“, naveo je, među ostalim, Franković u čestitci.

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

SIMBOLE OBRANE DUBROVNIKA U tvrđavi Imperijal obilježeno 15 godina rada Muzeja Domovinskog rata

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 15

TROSTRUKI POBJEDNIK WORLD TRAVEL AWARDS 2023 Dubrovnik u Dubaiju proglašen vodećom svjetskom obalnom gradskom destinacijom Dubrovnik je na svečanoj finalnoj ceremoniji ovogodišnjih nagrada World Travel Awards 2023, održanoj u Dubaiju proglašen Vodećom svjetskom obalnom gradskom destinacijom u 2023.

(World’s Leading Seaside Metropolitan Destination 2023) čime je zaokružena niska prestižnih nagrada i priznanja koje je Grad Dubrovnik osvojio u tekućoj godini.

U sklopu Programa obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja 2023. i 15. obljetnice djelovanja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik u tvrđavi Imperijal na Srđu, simbolu obrane Dubrovnika i pobjede u Domovinskom ratu, otvorena je izložba „15 godina čuvara sjećanja u simbolu pobjede i slobode“, a otvorio ju je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

Prikazan je razvoj jedinstvenog in situ muzeja od početaka djelovanja u tvrđavi Imperijal do danas. Naime, Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, koji je kao ustanova osnovan 2016. godine, obilježava 15. obljetnicu postavljanja stalne izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ u tvrđavi Imperijal.

Naime, tijekom prve polovice 2008.

godine realizirana je akcija prikupljanja muzejske građe kroz suradnju voditeljice projekta osnivanja Muzeja Domovinskog rata Varine Jurica Turk s Udrugom ZNG–e Dubrovnik 1991. i istaknutim dubrovačkim braniteljima. Prikupljeno je više od 1500 izvornih ratnih fotografija, oko 120 sati video snimaka te deseci predmeta i dokumenata. Stručnom obradom ove vrijedne građe uspješno je realizirana izložba “Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.–1995.”, kao dio projekta izrade budućeg stalnog postava Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, u prostoru tvrđave Imperijal na Srđu, koja za sve Dubrovčane predstavlja simbol herojstva i pobjede u Domovinskom ratu. Od otvorenja do danas razgledalo ju je više od 800.000 posjetitelja.

Ovo vrijedno priznanje ujedno je i treća nagrada koju je Dubrovnik osvojio u sklopu ovogodišnje dodjele World Travel Awards. Naime, Dubrovnik je u rujnu u gradu Batumiju u Gruziji proglašen Vodećom europskom destinacijom za krstarenja 2023. (Europe’s Leading Cruise Destination 2023), nagradom koju je prvi put osvojio 2021. godine, te Vodećom obalnom gradskom destinacijom u Europi 2023. (Europe’s Leading Seaside Metropolitan Destination 2023).

Finalna večer World Travel Awards 2023 održana je u petak navečer u čuvenom Burj Al Arabu, jednom od najluksuznijih hotela na svijetu, a Dubrovnik je nosio dvije nominacije: Vodeća svjetska destinacija za krstarenja 2023. i Vodeća svjetska obalna gradska destinacija u 2023., osvojivši nagradu za potonju. Dubrovnik je nagradu osvojio glasovima profesionalca u turizmu, medija i turističkih potrošača u oštroj konkurenciji s američkim Miamijem, portugalskim Lisabonom, južnoafričkim Capte Townom, australskim Perthom, domaćinom Dubaijem, indonezijskom Jakaratom, Šangajem i grčkom regijom Attica.

16 Županija

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

Gradsko vijeće 17

18 Županija

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

POTICANJE PODUZETNIŠTVA

Župan potpisao ugovore s korisnicima potpora male vrijednosti u poljoprivredi Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u petak u palači Ranjina ugovore s poljoprivrednicima koji su ostvarili potpore male vrijednosti prijavom na javni poziv koji je raspisala Dubrovačko-neretvanska županija. Na Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi Dubrovačko-neretvanske županije ove godine prijavilo se 299 poljoprivrednika, od kojih je njih 292 udovoljilo uvjetima javnog poziva.

‘Drago mi je da imamo izniman interes poljoprivrednika za ovaj javni poziv.

Ove godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za ovu namjenu osigurali smo 156 tisuća eura, što je povećanje od 45 posto u odnosu na prošlu godinu. Županija će nastaviti poticati svoje poljoprivrednike i svakako ćemo i u godinama pred nama raspisivati i ovaj javni poziv, kao i sve ostale’, istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

Ugovori su potpisani s pet poljoprivrednika, i to OPG Lovro Mušić iz Lumbarde, OPG Nikša Mrdalo iz Dubrovačkog primorja, OPG Ostojić iz Ploča, OPG Martin Martinović iz Župe dubrovačke te Braniteljsko socijalnom zadrugom Eko Župa.

SJEDNICA VIJEĆA

Jednoglasno izglasan najveći proračun Općine Konavle ikada Vijećnici Općinskog vijeća Općine Konavle jednoglasno su u petak na sjednici u Cavtatu usvojili proračun za 2024. godinu u iznosu od čak 29 milijuna eura. ”Imamo povijesni proračun od 29 milijuna eura kakav nikada ranije nismo imali, prvenstveno zbog projekata Poduzetničke zone u Čilipima i nove zgrade OŠ Cavtat”, rekao je načelnik Lasić te istaknuo kako je riječ o povećanju od 59,15 posto u odnosu na iznos rebalansa Proračuna za 2023. iz lipnja 2023. ‘’Značajan udio proračuna na temelju kojeg se iskazuje povećanje pro-

računa za 2024. ali i 2025. godinu i 2026. godinu odnosi se na projekt izgradnje osnovne škole u Cavtatu.

Povećanje u proračunu za 2024. godinu se odnosi na početak projektiranja i pripreme projektno tehničke dokumentacije, a zatim i komunalno, energetsko i prometno uređenje unutar buduće poduzetničke zone’’, naglasio je on.

Projekcija proračuna za 2025. godinu iznosi 32.297.200 € (projicirani troškovi izgradnje škole u 2025. u iznosu 10.318.710 eura), a za 2026. godinu u iznosu 19.503.300 eura (projicirani troškovi izgradnje škole u 2025. u iznosu 505.000 eura).

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

Reportaža 19

Vijesti 19

POLIKLINIKA MARIN MED: Pregledajte se kod dr. Perovića

BOLE VAS LEĐA?!! IMAMO RJEŠENJE! Trpite bolove u leđima? Zašto? Jer mislite da za križobolju nema (odgovarajućeg) lijeka i rješenja? Ako bol radije olakšavate analgetikom, onda dođite u Polikliniku Marin Med po stručno mišljenje! Jer bol u leđima je izlječiva!

Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice može vas pregledati.

Da, jedinstvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti kronična bolna stanja kralježnice.

Temeljiti pregled i kvalitetna

konzultacija sa liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo u dijagnosticiranju problema, odnosno odgovarajuća preporuka na koji se način riješiti boli u leđima.

Dr. Perović kao dio stalnog tima Poliklinike Marin Med za kralježnicu, hrvatski je ekspert za obavljanje svih zahvata na kralježnici poglavito ponajboljeg svjetskog medicinskog rješenja za izbjegavanje teške i dugo zalječive otvorene operacije leđa.

Dođite u Polikliniku Marin Med i raspitajte se o minimalno invazivnoj tehnici Disc-FX koja će vas riješiti boli.

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

20 Vijesti

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

NAJLJEPŠE DOBA GODINE

Krenuo nikad bogatiji Zimski festival, na otvorenju gotovo šest tisuća ljudi!

Jubilarni festival priređuje ovu godinu nikad bogatiji program, s više od 20 koncerata sjajnih glazbenika, uz bogati zabavni, gastronomski i dječji program

Gradonačelnik Mato Franković upalio je prvu adventsku svijeću

Deseti, jubilarni Dubrovački zimski festival otvoren je u subotu, 2. prosinca, paljenjem dekorativne rasvjete, bogatim zabavnim programom i koncertom grupe Prljavo kazalište na Stradunu.

Gradonačelnik Mato Franković upalio je prvu svijeću na adventskom vijencu, a potom i blagdansku rasvjetu. “Čast mi je otvoriti dosad najbogatiji festival s brojnim događanjima, počevši od ovih centralnih na Stradunu, pa do Adventa na Vojnoviću, Lapadu i Mokošici… Uistinu za svakog ponešto. Nadam se da ćete uživati, kako naši sugrađani, isto tako posjetitelji našeg grada”, rekao je prilikom otvaranja gradonačelnik Franković.

Oduševljenje na Stradunu

Uz mališane Dječjeg zbora Dubrovnik pod vodstvom Paole Dražić Zekić i Sanje Dražić, mušku klapu FA Linđo, Gradsku glazbu Dubrovnik s mažoretkama, ceremoniji otvorenja na Stradunu pridružio se i Djed Mraz iz Laponije s pomoćnicima, veselim vilenjacima. Nakon otvorenja na najljepšoj pozornici nastupilo je Prljavo kazalište, jedan od najdugovječnijih hrvatskih rock sastava.

Na otvorenju u Gradu je bilo šest tisuća ljudi koji su pjevali, plesali, fotografirali se, zabavljali i uživali u ponudi blagdanskih kućica.

Jubilarni festival priređuje ovu godinu nikad bogatiji program, s više od 20 koncerata sjajnih

foto goran mratinović

Vijesti 21

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

Paljenje blagdanske rasvjete

glazbenika, uz bogati zabavni, gastronomski i dječji program. Vrhunac će biti spektakularni doček Nove godine uz nastup glazbene legende Zdravka Čolića, a po prvi put ove godine DZF će imati završnicu za pamćenje - 6. siječnja 2024. uz koncert Jelene Rozge.

Okosnicu Festivala čine dječji programi – Stani-

‘Prljavci’ oduševili bezvremenskim hitovima

Okosnicu Festivala čini dječji program

ca sjeverni pol u Luži, Baš Baština u Lazretima, Šarena zima u Uvali s vlakićem i klizalištem, klizalište u Mokošici, Tip Top TUP Zimski praznici u TUP-a, uz brojne radionice i projekte dubrovačkih kulturnih ustanova. Dio programa ove godine je i Advent na Vojnoviću s nizom koncerata u organizaciji Studentskog centra Dubrovnik.

Okosnicu Festivala čine dječji programi – Stanica sjeverni pol u Luži, Baš Baština u Lazretima, Šarena zima u Uvali s vlakićem i klizalištem, klizalište u Mokošici, Tip Top TUP Zimski praznici u TUP-a, uz brojne radionice i projekte dubrovačkih kulturnih ustanova. Dio programa ove godine je i Advent na Vojnoviću s nizom koncerata u organizaciji Studentskog centra Dubrovnik

22 U sjećanje

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

POZITIVOM JE LIJEČILA RANE IZMUČENOG GRADA

ČAJANA ‘KONVOJ LIBERTAS’ KAO MJESTO SMIJEHA U RATNOM MRAKU Dube je činila škerce, Zbor Libertas pjevao i svirao, a građani dolazili na čaj i sendvič Bila je mjesto topline, one jednostavne i prave ljudske topline, mjesto u koje se moglo navratiti i popiti čaj, pojesti sendvič, zapjevati, nasmijati se i zaboraviti na sudbinu koja je zatekla Grad i njegove stanovnike Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ, VEDRAN KRALJEVIĆ (privatna arhiva)

Kaže stara i dobro poznata kako je rat poguba ljudske naravi i sa sobom uglavnom nosi samo tugu, nesreću, strah, razaranje i smrt. No, kako se i u najvećem sivilu uvijek nađe tračak svjetla, nade i onog zdravog inata, tako to biva i u ratovima. Tijekom posljednjeg rata, u Dubrovniku su to, primjerice, bili šahovski turniri, ona rečenica u svakom broju Dubrovačkog vjesnika koja je glasila ‘Narod nitko ne može pobijediti’, dugoočekivani Konvoj Libertas, ali i istoimena čajana koja je po njemu dobila ime i koja je tema redaka koji slijede.

Pučka čajana ‘Konvoj Libertas’, smještena u razaranjima izranjavanom Gradu, smijehom i pozitivnošću je liječila njegove rane i rane njegovih stanovnika. Bila je mjesto topline, one jednostavne i prave ljudske topline, mjesto u koje se moglo navratiti i popiti čaj, pojesti sendvič, zapjevati, nasmijati se i zaboraviti na sudbinu koja je zatekla Grad i njegove stanovnike. Sredinom prosinca te tužne 1991. godine, pokrenuo ju je jedan od najdugovječnijih poduzetnika u Dubrovniku, Vedran Kraljević, uz pomoć Mata Vlahušića, Tonćija Vicelića, Šime Radića i momka koji se zvao Vaha te vatrogasaca koji su pomogli urediti prostor, a

„Imao sam viziju kako bi trebalo GRANATA PRIJE SAMOG POČETKA OTVARANJA „Bili smo u strahu kako bi moglo doći do eskala- napraviti nešto gdje cije sukoba, naslućivalo se to već početkom ruj- bi čovjek mogao na. No, iskreno, bili smo zatečeni, nismo vjerovadoći i imati ono eleli kako će takav žestok napad krenuti s kopna, iz zraka i s mora. I naši političari, kad su se vratili sa mentarno – popiti sastanka iz Herceg Novog, govorili su da neće do- čaj, pojesti sendvič, ći do napada na dubrovačko područje. No, dogodilo se ono što se dogodilo, opći napad je krenuo ugrijati se“ za Dubrovački dnevnik je evocirao svoja sjećanja.

1. listopada i tad smo znali kako neće ostati na tome, kako će se probijati prema gradu i dalje“, prisjeća se Kraljević.

Kao rođeni Šibenčanin, ali s beskrajnom ljubavlju prema Dubrovniku u kojem je završio studije, osnovao obitelj i pokrenuo biznis, Kraljević je ostao u gradu i svo vrijeme razmišljao kako može pomoći i doprinijeti. Prisjeća se kako se Grad brzo praznio, kako je postajao sablasno pust, a on je htio pomoći nekolicini ljudi, posebno onih nemoćnih, koji su ostali u zidinama. A onda mu je na pamet pala zanimljiva ideja – pokrenuti pučku čajanu koja bi nosila ime po legendarnom konvoju koji je bio tračak nade u ratom izmučenom gradu.

U sjećanje 23

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

„Imao sam viziju kako bi trebalo napraviti nešto gdje bi čovjek mogao doći i imati ono elementarno – popiti čaj, pojesti sendvič, ugrijati se. ‘Dubrovkinja’ je bila vlasnik gotovo svih prostora po Gradu, pa sam im se obratio s idejom kako bi, s obzirom na situaciju, bilo dobro otvoriti takvu ponudu. Prvotno nisam naišao na razumijevanje, ali kad su krenuli najžešći napadi u studenom, dodijelili su mi prostor iza crkve sv. Vlaha, gdje je dr. Polanda imao ambulantu“, sjeća se Kraljević.

DUBE JE UVESELJAVALA EKIPU, ZBOR LIBERTAS PJEVAO I SVIRAO U teškim vremenima sve je još i teže, pa i pokretanje nove priče. Kad je sve bilo spremno za otvaranje, ispred vrata čajane je pala granata. Na svu sreću, bez ljudskih žrtava, no prostor je bio ‘ispiketan’ gelerima, a dva je fasovao i klavir, prvi digitalni kojeg je Kraljević kupio u Robnoj kući Min- Iskoristio je svoja poznanstva i prilikom nabavke četa. No, snažan duh se ne da tako lako slomi- stvari za pučku čajanu, jer poznato je kako u rati. Klavir je popravljen, prostor sređen, a onda je tu obično nema ničega. Svakog dana je u pekari krenula priča za povijest! Čajana ‘Konvoj Libertas’ Orlando preuzimao tri, četiri gajbe kruha. Čajana postala je ono što je i trebala biti – mjesto smi- nije radila iza 16:00 sati, kako je svjetla ne bi odajeha, druženja, opuštanja i veselja, usprkos ratu, la i kako ne bi postala meta neprijatelju. No, dok je radila, tu su se događali nezaboravni momenti. tuzi i razaranjima. „Dolazili su tu ljudi iz skloništa u Revelinu. Čest Pomogla je tu, naravno, i činjenica što je gospar je gost bila i jedna vrlo osebujna osoba, pokojKraljević iskusni poduzetnik s očitim dobrim organizacijskim i pregovaračkim sposobnostima. na Dube Borovnika, kraljica noći. S njom je uvi-

Vedran Kraljević

Veselje na otvorenju čajane

24 U sjećanje

Zbor Libertas i Jakov Kakarigi za klavirom

Vedran Kraljević s kćeri Ivonom, Šime Radić, Tonći Vicelić i Mato Vlahušić

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Hranili su se i golubovi

jek bilo veselja, a svojom energijom, zafrkancijom „Tresla se od hladnoće, dolazila je suznih očiju, a i škercima je ljudima omogućavala lakše podni- ja sam joj grijao ruke. Dali bismo joj čaj, pa senjeti strah i tugu. Dolazilo je tu puno ljudi iz Zbora dvič, a ona je bila sretna i zahvalna. Poklonila mi Libertas koji bi svirali na klaviru i zapjevali. Vaz- je naposljetku kalendar koji je ručno izradila. Neda bi ispričali pokoji vic ili učinili kakav škerac. Ma stao je kad smo izašli iz tog prostora, žao mi je što svaki dan je tu bilo veselja!“, prisjeća se Kraljević. ga nisam uzeo i ponio sa sobom“, kaže Kraljević.

Bilo je to pokazivanje prkosa i inata. Jer mi smo tu. Nikoga nismo dirali, nikoga nismo napali i ni- I BOŽIĆNI SU BLAGDANI OBILJEŽENI smo zaslužili to što nam se događa. Pa idemo on- ‘PO DUBROVAČKI’ da pokazati kako ne mogu slomiti duh i ne mo- U želji da sve funkcionira i u tom teškom, ratnom gu ukrasti nadu. vremenu, Kraljević je inicirao i obilježavanje boKraljević se s posebnom emocijom sjeća svih tih žićnih blagdana ‘po dubrovački’, a Badnji dan niljudi, a posebno jedne starije Dubrovkinje, gos- je Badnji dan bez bakalara. Nabavio je tako prepođe Elizabete zvane Elza, koja je u čajanu na- ko prijatelja četiri, pet bakalara od po’ kila i dosta vraćala svaki dan. patata. U današnjoj Maloj vijećnici, entuzijastična je ekipa pripremila objed za one iz zgrade Grada Dubrovnika, a dio bakalara pošao je za potrebe legendarne čajane. Prikle je, naravno, dala pekara Orlando, a pomogle su i časne sestre. „A za Božić smo umjesto bora dobili struju“, kroz smijeh govori Kraljević. Kad govori o struji, prisjeća se i tri boce plina koje je njegov prijatelj, bivši šibensko-kninski župan Goran Pauk, poslao Konvojem Libertas. ‘ĐELO, NE MOŽEŠ KUPITI NOVINE, TRAFIKA GORI’ Povod ovog razgovora je 6. prosinca, koji je za Dubrovnik bio iznimno težak. Uslijedio je napad na samu povijesnu jezgru, a ljudi su u nevjerici gledali kako Grad gori u plamenu. Izgubljeno je i ono najvrjednije, a to su ljudski životi. „Najžešće napade smo zapravo doživjeli u studenome, to je bilo užasno. Granate su non stop padale, ni 15 sekundi predaha nije bilo. Žena i ja smo razmišljali da se smjestimo u Gradu jer smo mislili kako nitko neće pucati po jednom takvom kulturnom spomeniku. No, dogodio se taj 6. prosinac, a kad se sjetim, i danas se naježim. Na Radio Dubrovniku je bio poziv da u Grad dođu svi oni koji mogu i da pomognu. Mi smo tad jeli za sto-

U sjećanje 25

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

Radi granate je fasovao i klavir

„Dolazili su tu ljudi iz lom, a ja sam samo bez riječi ustao, uzeo vindjaku i pošao u Grad. Zapravo, kao da nisam svojeskloništa u Revelinu. voljno ustao, nego kao da me nešto diglo sa stoČest je gost bila i lice i odvelo tamo. Žena me je, u strahu, upitala, gdje ćeš, jesi li lud?“, tvrdi Kraljević. jedna vrlo osebujPrisjeća se kako je sve bilo pod vatrom, kako je na osoba, pokojna gorjelo puno kuća i građevina, a pogotovo FestiDube Borovnika, valska palača, kao i trafika ‘Borba’ koja se nalakraljica noći. S njom zila u neposrednoj blizini. Kraljević je pomogao gasiti požar, a posjetio je usput i nemoćne suje uvijek bilo veselja, građane da provjeri kako su, poput Berte i Hinka Dragičevića. S njim je bio i njegov prijatelj, poa svojom energijom, zafrkancijom i kojni Vjeko Jurić. „Bilo je gadno dok se gasio požar, sa Žarkovice su škercima je ljudima tukli mitraljezima“, kaže Kraljević koji se u Grad omogućavala lakše vratio i sutradan, snimao svojom malom Sony kamerom počinjenu strahotu, a pri povratku s popodnijeti strah i kojnim Jurićem, posebno mu je u sjećanju ostao tugu. Dolazilo je tu povratak iz Grada s pokojnim Vjekom Jurićem. „Imali su nekakvu topovnjaču na moru i stalno puno ljudi iz Zbosu tukli, praskala je municija, a nama je taj put ra Libertas koji bi preko čistine na Boninovu od 100 metara, gdje svirali na klaviru i nema stabala, trajao cijelu vječnost. Bacali smo se, šuljali, sakrivali, a kad smo došli do Čingrizapjevali. Vazda bi je, bili smo ‘na konju“, prisjeća se Kraljević. A tog ispričali pokoji vic ili dana, 7. prosinca, prisjeća se i jedne anegdote učinili kakav škerac. sa Straduna. „Grad je još bio u dimu. Pred ‘Borbom’, iz koje je Ma svaki dan je tu također sukljao dim, sam ugledao legendu Grada, bilo veselja!“ Đela Jusića, kako stoji i vadi novac, valjda da ku-

Prikle za Božić su došle iz pekare Orlando

Dube je bila dobri duh čajane

pi nešto. Rekao sam mu – halo, Đelo, vidiš u kakvom je to stanju, ne možeš kupiti novinu“, kroz smijeh prepričava Kraljević, ali kaže kako zapravo taj događaj vjerno prikazuje kako su ljudi bili u nevjerici i kako nisu mogli vjerovati da bi Dubrovnik mogao toliko fasovati, da to netko može učiniti gradu.

Od tih nemilih događaja prošle su 32 godine. I Grad i njegovi građani, pa i sam Kraljević, su dosta izgubili, kako to u ratu i biva. Neki su izgubili svoje najdraže, neki živote, neki djedovinu, neki radnje, poslove… Kraljević je u Dubrovniku imao prvu butigu zdrave hrane u Jugoslaviji koja je oštećena u ratu. Zatvorio je, jer je bilo teško nabaviti materijal, naći meštra… No, koliko god se gubilo, vazda se ponešto i dobije, a što je vrlo često neprocjenjive vrijednosti. Dubrovnik je na njegovu inicijativu u najtežim momentima njegove novije povijesti dobio jednu pučku čajanu koja je nudila čaj i sendvič, a zapravo i puno više od toga – utočište, veselje, utjehu… I jednu odu o slobodi. O Libertasu, po kojem je i nosila ime.

I božićni blagdani su prošli ‘po dubrovački’, uz bakalar i patate

26 Aktualno

Čestitamo Dan dubrovačkih branitelja i blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, putnika i djece!

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

Aktualno 27

28 Kolumna

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Odoše i selo i običaji Vlada je donijela odluku, da slavon- “Hrvatska i svijet 2024, poslije pandeskim uzgajivačima prasaca, umjesto mijske oluje”. Svjetski doktori su govoskupog uzgoja cijelih prasaca i bez rili o temama “koje se skrivaju od javklanja po kućama, mukte dodijeli še- nosti”, a ključna je bila teza da su cjesto eura vrijednih svinjskih polovica. piva protiv Covida-19 opasna te da su Po glavi. Treba priznat, to je puno više uzrokovala mnoštvo smrti. nego kad je nekad davno radnička kla- A hripavac su djeca dobila jer su prije sa dobivala za zimnicu od sindikata. Ali dvije godine nosila - maske. oni neće milostinju, ogorčen je vođa se- Prema spoznaji nekih domaćih epideljačke bune, problem je to što Vlada ne miologa, ovi školovani teoretičari zarazumije staru mudrost prema kojoj je vjere su šarlatani koji se nisu usudibolje da nestane selo, nego običaji. Da- li konferirat na Yaleu ili Caltechu, nepače, na sastanku u Ministarstvu su im go su došli u rupu među one koji tamo se smijali i vrijeđali ih, onako u rukavi- sjede već 30 godina, a za koje su i aucama. Zato je Ministarstvo poljoprivre- stralski Bušmani - znanstvenici. de nazvo običnim -kokošinjcem. Mini- Prema čestim anketama u raznim mestricu osobno, nije spomenuo. dijima, nitko ne sluša folk muziku u HrNije poznato je li radi mudrih seoskih vatskoj. Kad tamo, srpska zvijezda koizreka ili njihovih naratora, ali stvarno ja je u Beogradu prodala tri koncerta u nije bilo lijepo od Vlade. Fakat, o’kle nji- Zagrebu je prodala -pet. ma uopće smisao za humor?

Publika većim dijelom žene, mlade i Završen je natječaj za izradu spomeni- zgodne i oduševljene, ako je vjerovat ka dubrovačkoj djeci stradaloj za vrije- TV snimkama. Mladost u Areni je konme rata u Gradu. Koštat će preko mi- certnu atmosferu nazvala ‘ludnicom’, lijun eura i bit će postavljen u Gružu. a kritičari dernekom ko u svakoj ludnici.

Nakon neprežaljenoga staklenog spo- Tamo pacijenti tvrde da su luđaci vanmenika pokojnim braniteljima, ovaj put ka, a oni ‘normalni i zdravi’ - zatvoreni. se neće riskirat s garantnim rokom. Sve te paušalne ocjene, poprati tu i taOvaj spomenik, izbor više stručnjaka mo poneka konkretna kritika, pa maumjetnosti, skupa s našim gradonačel- kar i subjektivna. Kažu, to su pjesme o nikom, a gvozdena je instalacija u obli- najnižim hetero strastima i parenju, a ku 12 puknutih lapisa, a plod je dugo- izgled ‘pevaljki’ služi za nabijanje sekgodišnjeg promišljanja poznatog aka- sualne orijentacije svima na nos. A baš demskog kipara iz Zagreba, autora ču- to je pogustalo neke, inače protivnike venoga spomen zida od židovskih va- cajkerskih koncerata, pa su na koncu liža na tamošnjem glavnom kolodvoru. priznali da bi bili rado žrtvovali svoje Bez sumnje, bit će ovo još jedan biser bubnjiće, kako bi s kojom od prisutnih dubrovačke kulturne baštine, a roge afananih mladica podijelili one najniže onima koji komentiraju, kako je za te strasti i uzdahe oduševljenja. solde, umjetnik mogo uz olovke, učinit Dubrovački vijećnici odlučili su otpijoš i postolje spomenika u obliku - per- sati dug tvrtki Kaptol ulaganja koja je nice. I oštrilo. Ma jesu vragovi!? upravljala garažom na Ilijinoj glavici od Na poziv Domovinskog pokreta, a u or- nepunih 750.000 eura. Tvrtka je propaganizaciji vlasnika teretane i poznatog la i izbrisana je iz sudskog registra, a antivaksera, u Saboru je održana me- Grad se nema od čega naplatit. đunarodna konferencija pod nazivom Neki iz oporbe svu krivicu prebacuju

na HDZ. Samo zato što je pukom slučajnošću tvrtkin direktor bio sin HDZ-ovog današnjeg ministra obrazovanja i znanost. Uz to već godinama pokušavaju za uzroke brojnih afera okrivit i bivšu gradonačelnicu, služeći se vazda istom mantrom; prije političke karijere, vozila je Renault 9 i živjela u stanu od 60 kvadrata, a sad ima imovinu od preko pet milijuna eura. Kakve to veze ima?

Sud u Splitu je odlučio da će šefu Hrvatske Elektroprivrede srušit vilu s bazenom bez dozvole na Hvaru. Vlasnik, inače diplomirani pravnik je uvjeren da njemu nije ni trebala dozvola.

Po Hvaru se govori da je mehanizacija već u pripremi i da ga može spasit samo ako se njegov prijatelj, predsjednik Vlade, baci pred bager. Ili u bazen.

Umjesto spasonosnog čina, premijer ga je smijenio. I time zapalio prvu adventsku svijeću koja se zove nada i vjera.

Bit će ih još!

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

30 Fotogalerija

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Pasko, Matko i Mladen - kako je i red, razgovor je i kojim zanimljivim novim vicem bio dodatno “začinjen”

Slavica i Mato - slika puna nostalgije, Sunce baš više onako babljeljetno ugodno ne grije

Zorana, Leoni, Dražen i Sonja Sofija - predah uz kućice, s radošću što će obitelj biti povećana Sunčica i Nikoleta - jako je lijepim prigodnim rođendanskim buketom bila Ena iznenađena, njihova draga prijateljica i kolegica Linđašica

Viktoria, Paula, Gloria i Tomislav - pored stradunskog bora se obiteljska slika za uspomenu snimiti mora

Domagoj i Francesca - često nije lako zanimljive priloge prirediti, a iz slike je lako shvatiti da je i fizički zahtjevno snimatelj HTV biti

Fotogalerija 31

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Deša, Ankica, Lući i Orsat - tradicija se nastavlja, muž, tata i nono Feđa je Studentski teatar Lero prije više od 50 godina osnovao, kćer je glumica bila, a sad je i unuka prvi put nastupila

Vlaho, Ante, Mirko, Frano, Mato i Pero - s časnim festanjulima se uvijek o čemu popričati ima

Nancy, Ella, Gita, Đive, Vilenjak i Djed Mraz - čak iz Finske nije potonjima bilo teško u Knežev dvor doputovati da bi dubrovačku dječicu lijepim darovima mogli obradovati

Anatolij i Aldina - presretni zajedno su nam “šapnuli” da se svadba sprema fina

Haki i Ivo - počeli su programi Dubrovačkog zimskog festivala na Stradunu, pa i penzioner može zaraditi koju “kunu”

Vito i Ivana - za ugođaj veći prve ovosezonske blagdanske slike klupica Medova je odabrana

32 Priče o moru i brodovima

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

IZVUČEN U GRUŠKOJ LUCI

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Legendarni parobrod ‘Cavtat’ potopljen je bombama, no entuzijastična je ekipa radila prekovremeno da bi ga spasila Brod je ipak preživio razaranje u Drugom svjetnskom ratu, no skončao je u rezalištu

Parobrod Cavtat izgrađen je 1900. godine u brodogradilištu Marco U. Martinolich S.A. u Malom Lošinju pod imenom SIRALY za Ugarsko-hrvatsko dioničko parobrodarsko društvo Rijeka. Bio je dug 36,05, a širok 5,85 metara. Imao je 115 bruto registarskih tona, a mogao je prevesti 300 putnika. Stapni parni stroj Wilson & MacLaren Sampierdarena je bio izgrađen u Italiji. Bio je trostruke ekspanzije s pogonom na garbun (ugljen) te jačine 139 KW, a pokretao ga je brzinom od 10 čvorova.

Godine 1921. plovi pod novim vlasnikom, Hrvatskim dioničkim pomorskim parobrodarskim društvom Rijeka i mijenja ime u KRALJEVICA. Od 1922 vlasnik mu je Jadranska plovidba dioničko parobrodarsko društvo Sušak, a od 1923. Ja-

dranska plovidba d.d. Sušak. Godine 1928. kupuje ga Dubrovačka parobrodarska plovidba a.d. iz Dubrovnika te mu daje novo ime CAVTAT. Deset godina kasnije tj. 1938. godine brodarska kompanija iz svog imena kompanije uklanja rije “parobrodarska” te se od tada zvala Dubrovačka plovidba a.d. Dubrovnik. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, CAVTAT rekviriraju Talijani te plovi pod njihovom zastavom i s istim imenom.

POTONUO NA PLITKO DNO UZ OBALU Dana 28. studenog 1943. godine 24 bombardera tipa B-25 Mitchell su se obrušila na Dubrovnik. Izbacili su čak 44 tone bombi po Gružu i Lapadu, a svaka bomba je bila teška 250 kilograma. Prilikom bombardiranja luke i brodova u luci Gruž, potopili su i parobrod CAVTAT koji je bio vezan uz obalu na Batali pored ljetnikovca

Nakon 62 godine došao je kraj svih njegovih plovidbi te je rashodovan i prodan za rezanje poduzeću Metaloplastika

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

Dana 28. studenog 1943. godine 24 bombardera tipa B-25 Mitchell su se obrušila na Dubrovnik. Izbacili su čak 44 tone bombi po Gružu i Lapadu, a svaka bomba je bila teška 250 kilograma. Prilikom bombardiranja luke i brodova u luci Gruž, potopili su i parobrod CAVTAT koji je bio vezan uz obalu na Batali pored ljetnikovca Gradić - Pucić

Gradić - Pucić. Parobrod je djelomično potonuo na plitko dno udaljen nekoliko metara od obale.

Na jednoj fotografiji koju prilažem je vidljivo da je jedno duže vrijeme parobrod bio nasukan i nekoliko desetaka metara u plitko dno od obale pored Prvog dalmatinskog trgovačkog društva s.o.j. (kasnije tvornica Radeljević).

Do osnutka tvrtke Brodospas 1948. godine, potonule brodove su vadili specijalizirani odredi za vađenje brodova od JRM i to s veoma primitivnom opremom. U monografiji Brodospasa piše da ga je izvadila Lučka kapetanija Dubrovnik u suradnji s Upravom podružnice sindikata pomoraca u Dubrovniku. Dana 27. svibnja 1946. započeli su pripremni radovi u kojima su sudjelovali Rudi Dobrilo - pomorski strojar i Jakov Lučin- ronilac te članovi sindikata pomoraca: Marko Lučev, Pero Portolan, Baldo Glumac, Zdravko Kosović, Nikola Batinić, Ivo Margaretić i S. Čerkez. Dragovoljci iz podružnice, žrtvovali su svoje slobodno vrijeme i u prekovremenom radu, poslije rada u kancelariji, rado su se odazvali ovom zadatku. Zatvorili su sve stradale otvore na vanjskoj oplati broda cementnim kesonima sve do površine mora. Izgradili su drveni ponton od obale do broda. Na ponton su postavili

Priče o moru i brodovima 33

pumpe koje su imale jačinu izbacivanja 170 tona mora na sat.

NAKON DVA SATA ISPUMPAVANJA SE ‘ODLIJEPIO’ OD DNA Dana 8. lipnja u 5 sati ujutro započelo je ispumpavanje mora iz utrobe broda. Već nakon dva sata ispumpavanja brod se odlijepio od morskog dna, a na krmenom stijegu izvješena je državna zastava. Na licima svih sudionika, iako su bili premoreni od rada, pokazalo se veselje i zadovoljstvo. U 11:00 sati, brod je potpuno isplivao na površinu te je ponovo plutao nakon dvije i po’ godine ležanja na morskom dnu.

Dana 9. lipnja 1946. u 5 sati ujutro započelo je tegljenje parobroda Cavtat prema Splitu gdje je i obnovljen u brodogradilištu “Jadranska brodogradilišta a.d.”. Nakon detaljne obnove 1947. godine, parobrod Cavtat je dodijeljen Jadranskoj linijskoj plovidbi (kasnije imena Jadrolinija) te mu je smanjen kapacitet s 300 na 225 putnika. Parobrod Cavtat je u godinama dok je bio u vlasništvu Dubrovačke plovidbe, bio najviše slikavan na našem području, te ga vidimo na puno razglednica u gradskom portu i bližoj okolici te prema Cavtatu, a pod Jadrolinijom iza rata nam se nikada više nije vratio. Nakon 62 godine došao je kraj svih njegovih plovidbi te je rashodovan i prodan za rezanje poduzeću Metaloplastika. Dana 16. siječnja 1962. je isplovio iz Splita za Rijeku, a točan datum i mjesto rezanja nisu poznati.

34 Sport

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

VATERPOLO

Jug osvojio šesnaesti Kup i sedamdeseti trofej ukupno, završnica u Zadru bila je pravi vaterpolski spektakl!

Vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja pobjednici su 32. vaterpolskog Kupa Hrvatske. Završnica se proteklog vikenda održala u Zadru, na bazenu u sklopu sportskog centra Višnjik. Sudionici final foura bili su Jug AO, Jadran Split, Solaris i Primorje Erste Banka. Sve tri utakmice završile su rezultatom 15:14 Piše Rafael Barkiđija Foto:Dino Stanin / Pixsell

Prvo polufinale igrali su u petak (1. prosinca) Jug Adriatic osiguranje i šibenski Solaris. Završilo je 15:14, nakon peteraca (po četvrtinama: 2:3, 3:3, 2:1, 3:3, peterci 5:4).

Dubrovčani su u ovom susretu bili favoriti, iako je trener Vjekoslav Kobešćak isticao kako ih ne očekuje lagan susret protiv šibenske momčadi. Nakon njih, uslijedio je susret Jadrana i Primorja EB. „SUNČANI” ODLIČNO PARIRALI JUGU Sve što je bilo najavljeno, potvrđeno je od prvih minuta utakmice. Solaris je u prvom poluvremenu imao i dva pogotka prednosti (2-4, 3-5). U drugom poluvremenu prava tvrda bitka. Igralo se gol za golom. Jugaši su do prvog vodstva susreta došli tek u zadnjoj četvrtini. Imali su 10-8, ali na tome se rezultat nije zaustavio. Za izjednačenje i lutriju peteraca pogodili su braća Šparada. Prvo Toni, pa onda onda Marin u zadnjim sekundama. Rezultat je uoči peteraca - 10:10. No, Marin Šparada je vratar, pa je njegov pogodak u malu mrežu Tonija Popadića izmamio ogromne ovacije zadarskog bazena. Treneri u vaterpolu često se odluče „poslati” golmana naprijed u zadnjim napadima, pogotovo ako se lovi rezultat, no ovakav pogodak vratara je ipak rijetkost. Uslijedili su peterci. Kapetan Toni Popadić obranio je prvi penal, Paolu Jakovčeviću. Svi ostali izvo-

đači bili su precizni, pa je prvi promašeni peterac serije bio dovoljan za pobjedu i prolaz u finale.

I SPLITSKI JADRAN SE DOBRO NAMUČIO DO FINALA Drugo polufinale igrali su Jadran Split, aktualni hrvatski prvak, te riječko Primorje EB. Iako su Splićani u dva navrata imali četiri gola prednosti, Primorje se serijom tri vezana pogotka vratilo na samo gol zaostatka. No, i ta utakmica završava rezultatom 15:14. Usprkos polufinalnoj drami,

u finale 32. Kupa Hrvatske, plasirali su se Jug AO i Jadran Split.

ODLIČAN ULAZAK U UTAKMICU JUGU DONIO SEDAMDESETI TROFEJ Jug i Jadran su se ove sezone susreli dva puta uoči zadarskog finala Kupa. Oba puta u Premier regionalnoj ligi. Jedna pobjeda išla je Jadranu, kada je u zadnjoj sekundi u Gružu za pobjedu pogodio Loren Fatović. Do prošle sezone bio je kapetan Juga. Druga utakmica u Splitu pripala je Jugu, nakon peteraca. U trećem susretu

Sport 35

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

ove dvije momčadi ove sezone, točnije, u ovom finalu Kupa, Fatović je ponovno bio glavni akter. U regularnom je vremenu postigao čak sedam pogodaka.

No, sve to bilo je u lovljenju zaostatka za Dubrovčanima, koji su u prvoj četvrtini imali velikih 5:1. Jadranaši su zaostatak stigli u drugom poluvremenu. Početkom zadnje četvrtine Fatović je pogodio za 9:9, ujedno i konačni rezultat. O pobjedniku 32.

Kupa Hrvatske, odlučuju peterci.

I u trećoj utakmici final foura rezultat je bio 15:14. Tragičar je bio Konstantin Kharkov, koji je promašio dva peterca, i to oba na identičan način. Lopta je proletjela daleko od okvira gola u lijevu stranu. Zadnji je pucao Maro Joković, a njegove lopte teško je braniti. Zabija za pobjedu i naslov, pa svi skupa završavaju u bazenu na Višnjiku.

“Nisam vjerovao da može ostati velika razlika, iako smo dobro krenuli. Imali smo dobre šanse, ali nije bilo realno da pobijedimo s toliko razlike. Lorena nitko ne bi uspio zaustaviti. Naslovi se osvajaju obranom. Mi smo se mučili ove sezone dosta, na primjer jučer, gdje smo pokazali drugačiji karakter. Obrana je napokon profunkcionirala. Naša najbolja utakmica ove sezone. Peterce ne smatram lutrijom, već su stvar mentalne snage i pripreme” - riječi su trenera Jug AO Vjekoslava Kobešćaka.

“Ovo je sedamdeseti trofej. Više nego jedan prosječni životni vijek. Sve nam je teže osvajati trofeje. Dosta smo sami u ovome. Nije nam lako. Ni na lokalnom ni na nacionalnom nivou. Kako će se shvatiti, neka se shvati. Ali budite sigurni, Jug će se boriti za 71. trofej, čim bude prilika” - zaključuje Kobešćak.

VK JUG AO – VK JADRAN SPLIT 15:14 (5:1, 3:3, 1:4, 0:1, peterci: 6:5) VK Jug AO: (C) Toni Popadić (11 obrana), Mauro Prkoča, Bogdan Djerkovic, Franko Lazić (1 peterac), Maro Joković (2 + 2 peterca), Ivuša Burđelez, Hannes Daube (4 + 1 peterac), Sergi Cabanas, Filip Kržić (1), Rino Burić (1 + 1 peterac), Goran Grgurević (1), Marko Žuvela (1 peterac), Ivan Jurišić, Toni Mozara. Trener Vjekoslav Kobešćak, pomoćni treneri Maro Balić i Igor Računica.

VK Jadran Split: Mate Anić (7 obrana), Marino Čagalj, (C) Jerko Marinić-Kragić (1 peterac), Matias Biljaka, Zvonimir Butić (1 peterac), Duje Pejković, Luka Bukić (1 peterac), Konstantin Kharkov (1), Đuro Radović, Josip Vrlić (1), Loren Fatović (7 + 2 peterca), Antonio Dužević, Ivan Marcelić, Thomas Gruwell. Trener Jure Marelja.

STOLJEĆE POSTOJANJA

Veslački klub Neptun proslavio veliki jubilej: Nije svaki dan stoti rođendan!

Neptunovim balom u Studentskom domu u subotu, 2. prosinca, a potom i svečanom Skupštinom u Kazalištu Marina Držića u nedjelju, dubrovački veslači proslavili su stoljeće postojanja. Bilo je tu smijeha, suza radosnica, uspomena...

Piše Ivona Butjer Mratinović, Rafael Barkiđija Foto:Goran Mratinović

„Glavni razlog svega u ovih sto godina su ljudi u i oko VK Neptun” – sumirao je dan nakon Skupštine tajnik kluba Maro Kapović, koji je potvrdio kako je Neptun pravi primjer kluba iz naroda. „Neptunov bal postojao je i prije u klubu, pa smo po uzoru na to, odlučili organizirati za stotu obljetnicu” – dodaje Kapović. Sve to može se pronaći i u monografiji „VK Neptun 1923 – 2023”, koja je predstavljena na Skupštini. Autori su Suad Ahmetović i Maro Kapović.

“Veslanje je akademski amaterski sport, sport odlučnih, odgovornih i upornih ljudi. Sport gdje se ne vrti veliki novac i u kojem je čast i međusobno poštovanje iznad svega - jaka glava, veliki broj treninga, rad, rad i samo rad jedini su jamac uspjeha. Veslanje kažnjava svako zabušavanje, a nagrađuje rad i trud. Veslanje izgrađuje mlade ljude u odgovorne osobe. Pitaju nas često naši kolege iz drugih sportova u gradu kako smo mi u Neptunu tako dobra ekipa. Nema sva-

đanja, klanova, podmetanja. Odgovora je puno, a meni je najdraži onaj najjednostavniji - mi smo jedna velika obitelj”, izjavio je na Skupštini predsjednik kluba Marko Potrebica.

Gradonačelnik Mato Franković bio je jedan od govornika Skupštine. Ispred sebe je imao pripremljeni govor, kojeg je zatvorio, pa iz glave istaknuo: „Nikada nisam bio na ovakvoj obljetnici u kojoj prisustvuje ovoliki broj ljudi i u kojoj se u svakom segmentu i u svakoj izgovorenoj riječi osjeća zajedništvo i jedinstvo.

Osjeća se kako svi vi živite ovaj klub. Sve medalje ovog svijeta ne mogu nadmašiti ono što se danas osjeća ovdje”, izjavio je Franković.

U sklopu održavanja svečanosti, dodijeljene su i plakete za osobni doprinos i zasluge u razvoju veslačkog sporta i VK Neptun. I plakete su bile prigodne: sveti Vlaho – veslač. Stigla je i čestitka iz Splita, od predsjednika Uprave HNK Hajduk, Lukše Jakobušića.

36 Vijesti

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

PALAČA IGARA Palača Igara uz kantun Straduna Stradala Tomo mi pokazao − cijela Do zadnjega kutka bješe izgorjela Pepela i gara toga ničeg puna Namjerno gađana to zna svaka bluna Kad su popadala sva maskirna vela A Yu-banda nas na gol obstanak svela Počela se tada presti nova vuna Okupatori su bili oko Grada Biti il ne biti odjednom spoznasmo Za Dom obraniti spremni svi postasmo Trideset je ljeta pasalo od tada A ja se već bojim novih sličnih jada Konteso znaš i Ti ̶ tko preda se strada 24/2/21//10,55

Hrvatska pamet upala u EU – ropstvo.

humanitarni prilozi UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ U spomen na pok. Davorku Čustović, umjesto cvijeća Katarina i Zvonimir Bozicevic, Franica i Niko Jasprica, Vilko Barovic i Katarina i Bosko Bilic prilažu 130 eura.

Udruga “Poseban prijatelj” zahvaljuje na donaciji.

Molimo Vas da tekst za objavu šaljete na posebanprijatelj@gmail.com Kontakt mob:0994552471 IBAN: HR7623600001102283431 MASLINA Centru za pružanje usluga u zajednici MASLINA Dubrovnik darovali su:Obitelji: Butigan, Primorac, Stupin i Pavlović, umjesto vijenca za gđu. Nadu Miloslavić, našu susjedu iz Viktorije prilažu 40,00 EUR; - Zlatko Kovač, dar korisnicima Centra 10,62 EUR. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Centra Maslina IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na mail: dom.maslina@outlook. com

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

NASELJE GRADA DUBROVNIKA

POSTUPAK PRIPADNIK NARODA IZ LJUBAZNOSTI NA NOVOM (mn.)

ZELANDU

ENERGIJA

DIVLJA RUŽA (mn.)

NASELJE GRADA DUBROVNIKA

NASELJE GRADA DUBROVNIKA

VRSTA SLIKARSKE TEHNIKE

PRILIČNO LAK

MJESTO KOD ORMOŽA U SLOVENIJI

OGRAĐEN PROSTOR

ŠKOLA

POLITIČARKA GANDHI

CVAST

SLIKARSKA ČETKICA

INTERNAT. STUDIES ASSCIATION

ZNALAC U EKOLOGIJI

NEVLADINA ORGANIZACIJA

DUBROV. NASELJE

ŠAHIST KARPOV

GRADSKI KOTAR GRADA DUBROVNIKA

OBLAST U SAUDIJSKOJ ARABIJI

OZRAČJE (pren.)

RIBARSKA MREŽA

GLUMICA EKBERG

E. A.

SUMERSKI GRAD

SNJEŽNI ČOVJEK S HIMALAJE DR U NEONATOLOGIJI

NOVA GRADIŠKA

SJEVER UDARAC

JEDNOZNAMENKAST BROJ

AUSTRIJA

PJEVAČICA VELENTANLIĆ

KARATISTI

ERBIJ

E. O. KRALJ U ŠAHU

1. I 4, SAMOGLASNIK

NASELJE DUBROVNIKA

KISIK

VIŠI SVEĆENIK

STARA MJERA ZA TEKUĆINU

SJEVERNI JELEN

PROŠLE GODINE

JEDNAKO

PRITOK SANE

JAVNA OPOMENA

VISINSKA TOČKA

DUBROVAČKI DNEVNIK

PUKOTINA U OZONSKOM OMOTAČU

ZAPAD

TROPSKO VOĆE

ŠUMSKA KREDA

POČETAK UTRKE

POSPAN

STAROGRČKI PJESNIK

NASELJE GRADA DUBROVNIKA

UZVIK BOLA

OŠAMUTITI ŽESNKO PIĆEM, IME, OPITI INOSLAVA

SASTAVNI VEZNIK

ŠTAP BOGA VRSTA DIONIZA RIBARSKE MREŽE GRČKI OTOK KALIJ

FRANCUSKI SATIRIČNI LIST

RAZRED

ATLETSKI KLUB

NASELJE DUBROVNIKA BIV. NOGOMETAŠ HAJDUKA

ZELENA AKCIJA

JEDINICA RADIOAKT.

ČAROBNICA IZ BAJKE POKRIVALO ZA GLAVU

RIBAR S OSTIMA

MALJ

DRUGI, OSTALI INTERNAT. TELECOM. UNION

PISAC ANDRIĆ

UDARATI ŠIBOM

RAČUN GRAD U RUMUNJSKOJ

HORMON RASTA U BILJAKA

BODLJA KELVIN

KRIŽEVCI ORGANIZIRANA CJELINA NEUTRON BIVŠA KOŠARKAŠICA LALAS

RJEŠENJE: Šumet, Mokošica, ISA, ekolog, NVO, Ploće Iza Grada, aura, sak, Anita, NG, Jeti, udar, S, Senka, karataši, K, eo, O, Er, akov, los, lani, isto, Unac, JO, Z, kota, jao, ano, snen, ila, tirs, Okovani patak, K, R, Goran Alar, ZA, AK, kapa, ostvar, šibati, Ivo, ITU, Arad, trn, sklop, citokinin, Žana.

ČEŠKA AFIRMACIJA

GRČKI NOG. KLUB

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

(Centar II) 40 m2. Cijena po dogovoru. Tel. 099 683 32 64.

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodajem auto Seat Cordoba (siva) iz 2003., prvi vlasnik, prešao 71393 km, registracija do 04/24., u odličnom stanju, klima ispravna, redovito servisirana. Cijena je 3000 eura.

Kontakt: 0993510479 P r o d a j e m S e a t To l e d o , 2005.g., prešao 280.000 km, registriran do 2/2024. Kontakt: 099 686 6244.

Prodajem Škodu Octaviu 1,6 tdi, 2010.godište, registriran do 6 mjeseca 2024. Cijena 5500 EUR. Mob. 091 551 7506 Prodajem skuter Gilera runner 2001god., cijena 800 eur, registriran do 5 mjeseca. Mob: 0915362163

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem dvosoban stan kod zgrade Grawe zaposlenicima ili studentima. Zvati iza 18h. Mob: 091 567 07 22 Iznajmljuje se prostor od 32 kvadrata u Dubrovniku - prostor je pogodan za skladište i slično. Nalazi se na povoljnoj lokaciji, izravan pristup prometnici + 1 parkirno mjesto na korištenje. Sve informacije na mob. 099 517 4075.

Iznajmljuju se sobe u Župi Dubrovačkoj s korištenjem kupaonice, kuhinje i dnevnog boravka. Kontakt broj: 092 285 8452.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodajem stan u Mostaru

Prodaje se stan na Motovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit.

Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u

stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu.

Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 P r o d a j e s e g r a đ e v i n s ko ze m l j i šte u c e nt r u O ra š-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363

ca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244794

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK srijeda, 6. prosinca 2022.

Mali oglasi

je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, stru ja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

šćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura.

Mob: 098 9824 076

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 098 676 009.

Kupujem stare automobilske i motor registarske tablice iz doba Jugoslavije i stare motore. 097 670 7137.

Prodajem bijelu aluminijsku persijanu vel. 120x216 cm. Cijena 290 Eura. 095/8090993.

Prodajem tri nova parangala i tri nova baluna povoljno.

Kontakt: 099 851 4586 USLUGE RAZNO Tr a ž i m s p r e m a č i c u z a 4 apartmana u Lapadu s prebivalištem u Dubrovniku. Mob: 098 850 830.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od “Traži se djelatnica sa iskutri spojene parcele površi- stvom za rad u frizerskom ne 984 m2 u Lazinama - Žu- salonu. Kontakt 099/517pa Dubrovačka. Cijena 125 9452 i 020/332-820 (dostu000 eura. Kontakt telefon pan od 14-18h).

0989824076.

Vršimo sve usluge kombi priKUPNJA I PRODAJA RAZNO jevoza. Dostave, selidbe, či-

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta.

Mob. 095 921 8664 KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 4.12. do 10.12.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 11.12. do 17.12.

40 Zadnja

srijeda, 6. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK