Dubrovački dnevnik br. 173

Petak, 1. prosinca godina iV. / broj 173 / 2023. / issn 2718-3742

pet

sub

ned

pon

uto

sri

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

čet

SLJEDEĆI BROJ IZLAZI U SRIJEDU, 6.12.

goran mratinović

Oglase zaprimamo do ponedjeljka do 12 sati

PROJEKTI U 2024.

Dubrovnik će dobiti dom za starije, Mokošica cestu i parking, obitelji sufinanciranje prve nekretnine stranica 4

SVE VEĆI DUG PREMA VELEDROGERIJAMA

Iz dubrovačke bolnice poručuju: Neće biti nestašice lijekova stranica 8

KUPUJU I PREPRODAJU VEĆ U ŠESTOM RAZREDU!

Nikotinske vrećice, popularno nazvane ‘snus’, poharale osnovne škole stranica 16

OPALA POTRAŽNJA

Coca-Colina pića se slabije traže, neki su Romerquelle povukli iz ponude stranica 14

ANALIZA MARA MARUŠIĆA

Je li zimski turizam u Dubrovniku uopće moguć? stranica 20

Ryanair u Dubrovnik dovodi više od 600 TISUĆA PUTNIKA! stranica 26

2

Uvodnik

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Principijelni somovi!

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Piše Vjera Šuman foto PATRIK MACEK/PIXSELL

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Fotografija na naslovnici Goran Mratinović Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nikoleta Zec — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

G

rmoja je zagrmio na HTV- u, po stoti put ponavljajući kako su oni i dalje mogli sjediti u Vladi i dizati ruke u Saboru, ali su principijelno odabrali Hrvatsku bez korupcije i nepotizma. Gledajući direktno u kameru i u oči svih hrvatskih građana koji još uvijek preferiraju HTV, uskliknuo je kako Most nikad neće pristati na stavljanje u neku priču fotelja i političkih trgovina. S pravom, računa na kratko pamćenje u Hrvata pa mrtvo hladno laže u oči svih onih koji ga hoće slušati. Melem za njihove uši. Sasvim logično, jer tko se još sjeća lupetanja o stručnosti, umjesto podobnosti, što je bila Mostova mantra i omogućila im uzlet na hrvatsku političku scenu? Počelo je u Metkoviću, gdje su se bivši kadrovi zamijenili Mostovim, što kućnim prijateljima, što susjedima i ‘rođima’ sa stranačkim iskaznicama Mosta. Onda

je krenula koalicija s HDZ-om i njihova zajednička vlada. Mostovi ministri svi su redom postali pajde, ili iz istog ili susjednog sela, ili crkvenog zbora, osobno bliski ‘principijelnom’ šefu Mostovaca, Božu Petrovu. Finale je bilo postavljanje najdražeg kuma Božove dječice na mjesto zamjenika ravnatelja Hrvatskih voda, bez kvalifikacija i ostalih uvjeta potrebnih za to radno mjesto, zbog čega su hitno mijenjali Statut ove institucije. Institucije u kojoj, kako je davno napisao jedan novinar (nažalost, ne sjećam se imena), samo somovi ne kradu. međuvremenu se nastavlja prosvjed slavonskih seljaka i, ma koliko Plenki tvrdio kako je orkestriran od nekih stranaka, problem i to ne mali, doista postoji. Njegov posao jest rješavanje problema, u najmanju ruku razgovor s tim ljudima i pokušaj rješava-

U

Uvodnik 3

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

nja muka koje debelo uništavaju Slavoniju. Da su to iskoristili i u Domovinskom i u Mostu, nema dileme. Ali kakve to veze ima? Populističko stajanje uz one koji se osjećaju obespravljeno, s onima čija je egzistencija ozbiljno ugrožena, legitiman je politički način skupljanja simpatija birača. Nije to pitanje borbe protiv Penavinih pulena ni Mostovog hvatanja glasova, nego realni problem koji ova Vlada mora rješavati. Odbijanje ministričinog dolaska u Slavoniju na razgovor s ‘pobunjenicima’, potpuno je van pameti i posljedica je čistog Plenkijevog inata i durenja. Nije to bitno različit način od svojevremeno poznate ‘revolucije šatoraša’ protiv tadašnje Zokijeve vlade. Sjesti za stol i sa seljacima i strukom, minimum je koji ova Vlada mora napraviti. Sve su to, nažalost, posljedice loše, točnije nikakve poljoprivredne po-

litike bez vizije i sustavnog plana, što je dugoročniji i pogubniji problem od realno teškog problema bolesti svinjske kuge. Svinjske kuge na koju Ministarstvo nije navrijeme ni kvalitetno reagiralo. Mjeseci su prošli bez pravih mjera, da bi sad mjere bile najrigidnije u Europi. ačin na koji se taj problem rješava pogoduje isključivo velikim uzgajivačima i mesnim industrijama, dok nekoliko svinja u svinjcu predstavlja egzistencijalni minimum obitelji koje upravo tih nekoliko svinja i malo vrtla prehranjuje. Svinjokolja i suhomesnati proizvodi ovih malih domaćinstava imaju i svoje kupce koji im vjeruju. Sasvim je logično pitanje treba li im oduzimati kruh, ako su im svinje testirane i zdrave. To što njihovu muku populistički koriste Penava, Grmoja i slična ekipa, bilo bi posve minorno da Vlada

N

čini ono što treba činiti. Sjedne i razgovara. Osobni kontakt uvijek otupljuje oštrice. Zna to Plenki vrlo dobro. pak, možemo biti mirni. Industrijskih kobasica ima, bit će ih dovoljno i bez problema će se namiriti sve potrebe adventskih događanja diljem Hrvatske. Veseli što se ove godine u Gradu događa i drugačija i raznovrsnija ponuda na adventskim lokacijama. Brojna događanja najavljena su ođe, s posebnim naglaskom na sadržaje za najmlađe. Najljepši grad na svijetu ima velike šanse postati i grad najljepšeg hrvatskog Adventa. Uživajte u ovom posebnom dijelu godine, iako po svemu sudeći, bit će i puno posla za one koji rade u turizmu. Sve je više onih koji se odlučuju otputovati upravo u Grad i uživati u čaroliji Adventa. Uživajte i vi jer odbrojavanje upravo počinje. Eto vas.

I

4 Aktualno

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

NAJVAŽNIJI PROJEKTI U 2024.

Dubrovnik će dobiti novi dom za starije, Mokošica cestu i parking, a mlade obitelji sufinanciranje prve nekretnine Nova godina znači i novo proračunsko razdoblje u okviru kojeg se realiziraju i novi projekti. Donosimo 11 najvažnijih projekata koji čekaju Dubrovnik u narednoj godini Pripremila Ivona Butjer Mratinović

Mokošica će dobiti novi parking

Centar za starije ispod Opće bolnice Dubrovnik Izgradnjom budućeg Centra za starije osobe Dubrovnik će dobiti dodatnih 275 mjesta za smještaj sugrađana treće životne dobi.

Objekt će biti opremljen restoranom, liječničkom ordinacijom, prostorima za fizikalnu terapiju te društvenim prostorijama. Uz dom za starije i nemoćne tipa hotel u Gružu, izgradnjom objekta ispod Opće bolnice zadovoljit će se većina potrebe smještaja du-

brovačkih umirovljenika što je jedna od najvažnijih odrednica ove gradske uprave prema sugrađanima treće životne dobi. U svibnju i lipnju ove godine provedeno je čišćenje terena koje je uključivalo rušenje preko 30 godina stare, oronule i nikad dovršene građevine što je preduvjet za izgradnju novog, suvremenog objekta. Radovi će započeti u 2024. godini. Financiranje planirano dijelom u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (prihvatljivi troškovi), vlastitim sredstvima i kreditom (do iznosa prihvatljivih troškova). Gradu Dubrovniku je u listopadu 2023. uručen Ugovor o financiranju izgradnje Centra za starije osobe koji će biti smješten ispod Opće bolnice Dubrovnik u vrijednosti 6.138.045.24 eura.

Cesta Tamarić Duga gotovo 900 metara, spojna cesta Tamarić spajat će Osnovnu školu Mokošica s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan. Njenom izgradnjom rasteretit će se postojeće križanje s bivšom županijskom cestom. Osigurat će se uredno prometovanje do škole te time riješiti dugogo-

Aktualno 5

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

dišnji prometni problem roditelja čija djeca pohađaju nastavu u OŠ Mokošica. Izgradnja ceste značajna je i zbog planirane nadogradnje i rekonstrukcije OŠ Mokošica, čime će ova škola, koja je posljednja u dvosmjenskom režimu nastave, ući u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni. Izgradnja ceste omogućit će i uvođenje autobusne linije do škole što će povećati i prometnu sigurnost u Ulici Bartola Kašića. Radovi na izgradnji spojne ceste Tamarić započeli su početkom listopada 2023., završetak radova predviđen u listopadu 2024. godine.

PARKING MOKOŠICA U 2024. planirano je uređenje novog parkirališta u naselju Nova Mokošica koje će prema idejnom rješenju imati 84 parkirna mjesta od toga četiri za invalide. Lokacija je ulica Između Dolaca, iznad zgrada HRVI. Parkiralište će se komunalno opremiti (oborinska odvodnja, rasvjeta…). Nastavak je to aktivnosti na osiguravanju novih parkirališnih površina u Mokošici u sklopu kojih je u mandatu ove gradske uprave na tom području uređeno preko 200 novih parkirnih mjesta.

Rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Mokošica Osiguravaju se infrastrukturni uvjeti za prelazak Osnovne škole Mokošica u jednu smjenu. Nakon završetka novog objekta OŠ Mari-

na Getaldića u Ulici Ilije Sarake kojim je i ova škola prešla u jednosmjenski režim nastave, OŠ Mokošica je posljednja dubrovačka škola u kojoj se nastava odvija u dvije smjene.

Rekonstrukcijom i dogradnjom novih 18 učionica s kapacitetom 28 učenika po učionici, knjižnice, blagovaonice i kuhinje s pratećim sadržajima OŠ Mokošica moći će primiti 952 učenika u 34 razredna odjeljenja prema režimu nastave u jednoj smjeni. Grad Dubrovnik zaprimio je suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske na idejno rješenje za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Mokošica, kojim se potvrđuje da je isto izrađeno u skladu s normativima Ministarstva. Financiranje je predviđeno u potpunosti iz Nacionalnog plana oporavka

Buduće boćalište u Gospinom polju

Dom umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik

6 Aktualno

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

i otpornosti putem resornog Ministarstva. Postotak novog školskog prostora koji je moguće financirati iz NPOO-a iznosi 100 posto.

Dječji vrtić Biskupski dvor Uz nove vrtiće u DOC-u i u Solitudu, potpisan je i ugovor s Dubrovačkom biskupijom (Svetište Blažene Gospe od Milosrđa), kojim se prostor Biskupskog dvora i okolnog dvorišta u Gospinom polju namjenjuje za prostore dječjeg vrtića i jaslica, na razdoblje od 12 godina. Raspoloživi kapaciteti dostatni su za smještaj šest vrtićkih i jedne jasličke grupe, ukupno 122 djece.

Nakon potrebne prilagodbe i prenamjene prostora, za koju je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, ovaj objekt bi mogao početi s radom za godinu i pol. Radovi započinju u 2024. godini. Projekt je prijavljen na natječaj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za dodjelu bespovratnih sredstava.

Boćarska dvorana u Gospinom polju Montažna boćarska dvorana ispunjavat će potrebne uvjete za održavanje utakmica u hrvatskoj boćarskoj ligi i Superligi te omogućiti dubrovačkim klubovima regularne uvjete, a sukladno propozicijama o boćalištima. Dvorana se sastoji od četiri natkrivene staze za boćanje, tribina za gledatelje, svlačionica i sanitarija za igrače i suce, pomoćnih prostorija, spremišta, restorana, kuhinje i potrebne opreme boćališta. Vrijednost projekta iznosi 200 tisuća eura.

Cesta Tamarić - buduća žila kucavica Mokošice

Zelena infrastruktura uz drvorede na Bulevaru i u Gružu U središtu urbane jezgre grada Dubrovnika predviđa se ozelenjivanje drvorednom sad-

njom uz postojeće prometnice, među najvažnijim u gradu, a sve s ciljem razvoja zelene infrastrukture u urbanom području. Planira se sadnja autohtonih stabala ovog područja velike lisne mase koja filtriraju zrak i potiču smanjenje temperature. Projekti sadnje novih drvoreda u skladu su s projektima ulaganja u zelenu infrastrukturu koje Grad Dubrovnik već provodi. Tako je u financiranje putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) već uključeno uređenje parka Gradac te rekonstrukcija parka Pile i parka ispod platane na Brsaljama, projektima kojima će se dobiti novi vizualni identitet ulaska u samu povijesnu jezgru.

Mjera 30x30 Riječ je o novoj mjeri unutar jedinstvenog sustava Dubrovačke stanogradnje. Dubrovnik je prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je razvio svoj model stanogradnje. Uz stanove izgrađene u Mokošici te planiranu izgradnju novih 50 stanova u tri zgrade u naselju Solitudo, osmišljena je mjera 30 x 30 koja se sastoji od kreditiranja trideset mladih obitelji iznosom od 30 tisuća eura, a radi ispunjenja svrhe kupnje prve nekretnine – kuće ili stana, odnosno izgradnju ili nadogradnju objekta. Potrebna sredstva za njeno provođenje od 900 tisuća eura sadržana su u Proračunu za 2024. godinu, a u svrhu realizacije mjere raspisat će se javni natječaj.

Održavanje prometnica Za pojačano održavanje prometnica rezervirano je 2,4 milijuna eura odnosno 69 posto više sredstava nego u 2023. godini. Među ostalima, planirana je obnova asfalta u ulicama Iva Vojnovića, Andrije Hebranga, Obala Stjepana Radića, Vladimira Nazora, Kralja Tomislava, Ulici branitelja Dubrovnika, Vatroslava Lisinskoga (s obnovom nogostupa) te brojnih drugih. Nastavak je to aktivnosti na pojačanom održavaju prometnica iz 2023. u sklopu kojih su, između ostalih, obnovljeni kolnici u Zagrebačkoj ulici, Ulici dr. Vladka Mačeka, Ulici kardinala Stepinca, Splitskom putu. U sklopu aktivnosti predviđena je i ugradnja rukohvata u više ulica: Lokrumska, Cavtatska, Brgatska, Frana Čale, Lukše Beritića, Obodska, Topolska, Podgorska, S.S. Kranjčevića, Sustjepanska, Padre Perice, Od škara, Lopudska, Koritska, Jakljanska, Šipanska, Luka Paljetka, Čokolino, Brsečinska, Od Nuncijate.

Realizacija 25 projekata participativnog budžetiranja iz 2023.

Više od 1100 građana je putem platforme VoxPopuli, prve takve on-line platforme u Hr-

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

Aktualno 7

Ovako će izgledati OŠ Mokošica u svom novom ruhu

U kreiranju proračuna sudjelovali su i građani koji su predložili svoje projekte

vatskoj, odabralo najbolje projekte između 131 prijedloga prikupljenih kroz projekt Participativnog budžetiranja. Po jedan projekt realizirat će se na području svakog od osam gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. Vrijednost pojedinačnih projekata kreće se od 60 tisuća eura za mjesni odbor do 120 tisuća eura za gradski kotar čime ukupna vrijednost projekta doseže dva milijuna eura, a potrebna sredstva osigurana su u proračunu za 2024. godinu. Između ostalog, uredit će se parkirališne površine,

uvesti nove autobusne stanice i nove linije, postaviti podzemni spremnici za otpad, obnovit će se domovi mladeži, urediti pješačke i biciklističke staze kao i brojna sportska, odnosno dječja igrališta te park za pse. Neki od većih projekata koje su izglasali građani su uređenje platoa u Čokolinu između Ulice Vladka Mačeka i Marka Marojice s igralištem za mali nogomet i košarku za djecu predškolskog uzrasta, stolom za stolni tenis i igralištem za pse, uređenje Puta od Šunja na Lopudu, izrada projektno-tehničke dokumentacije i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju garaže s igralištem i zelenom površinom na ulazu u Naš dom, izgradnja podzemnog spremnika za otpad koji će se nalaziti na području GK Grad, izrada projektne dokumentacije i izgradnja dječjeg igrališta u Ulici Bruna Bušića, nova autobusna stanica u Velikom Zatonu i brojni drugi.

Besplatni prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola i stipendije Grad Dubrovnik će od 1. siječnja financirati mjesečne pokazne karte učenicima osnovnih i srednjih škola te je za tu svrhu planirano 160 tisuća eura. Time će od ukupnog broja korisnika pokaza, njih 77 posto koristiti uslugu javnog prijevoznika besplatno. Izdvajanja za učeničke i studentske stipendije povećavaju se za gotovo 25 posto. Za 10 posto se povećavaju iznosi pojedinačnih stipendija, ali je i više stipendija za deficitarna zanimanja.

8 Aktualno

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

PREKO 600 MILIJUNA EURA

Sve veći dugovi prema veledrogerijama, iz bolnice poručuju: „Pacijenti se ne trebaju bojati nestašice lijekova“ Dugovi bolnica veledrogerijama problem su koji postoji godinama, no s vremena na vrijeme „zaškripi“ u isplati tem obavještava Ministarstvo zdravstva no unatoč evidentnom porastu duga, termin zajedničkog sastanka na kojemu bismo imali priliku razgovarati o eventualno drugačijim modalitetima otplate duga nismo dobili, iako smo ga više puta pismeno tražili“, dodali su.

„Dug se sukcesivno regulira prema stanju financijskih sredstava i ulažemo napore da se DUBROVAČKA BOLNICA DUŽNA on tijekom vremeSKORO PET MILIJUNA na smanjuje“, kažu Alarm je upaljen za „veliki broj bolnica“, kako su napisali, međutim ne navoode o kojima je riječ, pa kratko iz OB Dusmo provjerili je li i dubrovačka među njima. Kako brovnik.

HUP Koordinacija veledrogerija poslala je upozorenje: veliki broj bolnica premašio je rokove plaćanja za lijekove i medicinski materijal od 180 dana te je ukupni dug prema veledrogerijama preko 600 milijuna eura. „Zakonski rokovi plaćanja u Hrvatskoj nalažu da se financijske obaveze moraju podmiriti u roku od 60 dana. Kako zdravstveni sustav ima problema s financiranjem, veledrogerije ga već dugo vremena podržavaju na način da su rokove plaćanja produžili na 180 dana, što je tri puta duže od zakonske obaveze“, objasnili su.

Kako navode, u dogovoru postignutom pred sad već gotovo tri godine, usuglašeno je i kako će se dani plaćanja u narednom periodu sustavno smanjivati prema važećim zakonskim okvirima. „Sadašnje stanje, nažalost, sasvim je suprotno od navedenog. O kretanju duga, HUP-Koordinacija veledrogerija, redovito, svaki mjesec službenim pu-

nam objašnjavaju iz Opće bolnice Dubrovnik, dug prema veledrogerijama za lijekove i potrošni medicinski materijal iznosi 4.875.490 eura. „Negdje smo na oko 160 dana kašnjenja, što je najpovoljnije u zadnjih 10 godina i manji je od prosjeka koji je navela HUP-ova Koordinacija“, ističu iz OB Dubrovnik.

Iako brojka od pet milijuna eura, kao i 160 dana kašnjenja zvuče poprilično zastrašujuće, riječ je zapravo o dobrim vijestima. No daleko od toga da se vidi kraj dugovanju. „Dug se sukcesivno regulira prema stanju financijskih sredstava i ulažemo napore da se on tijekom vremena smanjuje“, kažu kratko iz OB Dubrovnik.

Radi se o godinama i godinama nakupljanja dugova, a najveći strah koji postoji jest taj kako će se prelomiti na pacijentima, kojima bi mogla biti uskraćena prijeko potrebna terapija. „Pacijenti se ne trebaju bojati nestašice lijekove, jer smo bili i u puno lošijoj situaciji (oko 750 dana kašnjenja) pa nije bilo zastoja u isporuci lijekova“, kažu u OB Dubrovnik.

Piše Ivana Smilović foto Pexels, Goran Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

Veledrogerije su u više navrata ograničile opskrbu bolnica lijekovima.

Nekome tko nema ozbiljnijih zdravstvenih problema, to se možda neće činiti kao nešto posebno strašno. Ali onima kojima život ovisi o terapiji koju primaju, to svakako jest.

ZALAŽU SE ZA KOMUNIKACIJU Iako se čini da Opća bolnica Dubrovnik zasad nije u opasnosti da se to dogodi, obustava dostave lijekova znala se koristiti kao mjera kojom su veledrogerije „pokazivale zube“.

U više su navrata ograničile opskrbu bolnica lijekovima. Nekome tko nema ozbiljnijih zdravstvenih problema, to se možda neće činiti kao nešto posebno strašno. Ali onima kojima život ovisi o terapiji koju primaju, to svakako jest.

Ima više primjera. U listopadu 2020. godine, Hrvatska udruga leukemija i limfomi (HULL) upozorila je kako su dobili informaciju da veledrogerija Medika zbog dugova bolnica za lijekove do daljnjega neće isporučivati lijek ibrutinib, koji koristi značajni broj hematoloških bolesnika.

“Radi se o lijeku o kojem ovisi život i zdravlje značajnog broja bolesnika s kroničnom limfocitnom leukemijom, kao i Waldenstroemovim makroglobulinemijom i limfomom plaštenih stanica. Smatramo da ne smijemo biti taoci ove situacije jer se radi o hematološkim bolesnicima kojima o tim lijekovima ovisi preživljavanje”, rekao je tada pred-

Aktualno 9

sjednik Udruge HULL Dražen Vincek.

Iz Medike su tadašnju situaciju objasnili jednostavno – ako se njima novci ne uplaćuju, oni ne mogu platiti dobavljaču. Zalihe su imali, ali ih nisu isporučivali bolnicama koje su bile dužne više od 365 dana.

Za Index je u travnju 2021. godine govorio pročelnik splitskog Zavoda za kiruršku onkologiju, koji je kazao da se nestašica lijekova zbog dugova manifestira u povremenim, kraćim odgodama terapije. To nije imalo velikog utjecaja na fizičko zdravlje pacijenata, ali psihološkog utjecaja je definitivno bilo.

Dalo bi se tu navesti još primjera, ali pitanje je – hoće li ponovno doći do ograničenja? „Iako je to zadnji mehanizam za kojim poseže, svaka veledrogerija, jednako kao i bilo koji drugi gospodarski subjekt u Republici Hrvatskoj, ima i pravo i obvezu zaštititi svoja prava aktiviranjem zakonom predviđenih mogućnosti naplate svojih potraživanja.

HUP-Koordinacija veledrogerija zalaže se za komunikaciju koja vodi prema rješenju trenutne situacije, što vjerujemo da je svima u interesu. Veledrogerije će, kao i do sada, činiti sve da nađu rješenja, uvažavajući specifičnu situaciju svih uključenih dionika“, donekle pomirljivo su završili priopćenje iz HUP-ove Koordinacije veledrogerija.

Ostaje vjerovati kako će sluha za komunikaciju biti jer svaka bolnica ima zalihe lijekova, ali ni one nisu neograničene. U svakom slučaju, sudeći prema prošlim iskustvima, i ako dođe do nekih ograničenja, ona će se prvo odnositi na bolnice koje znatno premašuju rokove, tako da OB Dubrovnik zaista, barem zasad, nema razlog za zabrinutost.

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

NAJVEĆI IZNOS DOSAD

Proračun nosi više znatno više sredstava za povećanje kvalitete života građana Povećani su iznosi za obnovu cesta i igrališta, stipendije, dječje vrtiće, sport, kulturu i gospodarstvo Proračun Grada Dubrovnika za 2024. godinu najveći je do sada i prvi u čijem su stvaranju sudjelovali građani, njih preko 1100, a uz realizaciju niza kapitalnih projekata nosi značajno veća sredstava za brojne programe i mjere kojima se povećava kvaliteta života građana svih generacija.

Za pojačano održavanje prometnica rezervirano je 2.4 milijuna eura odnosno 69 posto više sredstava nego u 2023. godini. Među ostalima, planirana je obnova asfalta u ulicama Iva Vojnovića, Andrije Hebranga, Obala Stjepana Radića, Vladimira Nazora, kralja Tomislava, Vatroslava Lisinskoga (s obnovom nogostupa te brojnih drugih.

Na obnovu dječjih i sportskih igrališta utrošit će se 250 tisuća eura čime će se sredstva planirana za ovaj program povećati za 56,97 posto u odnosu na tekuću godinu.

Javne potrebe u sportu planirane su na 3.07 milijuna eura čime su 48,70 posto veće u odnosu na 2023. godinu. Grad Dubrovnik je i prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je u svom proračunu izdvojio zasebnu stavku za sport osoba s invaliditetom, za što će se u 2024. izdvojiti 130 tisuća eura, odnosno 77,6 posto više. Za mjere i programe unaprjeđivanja kvalitete života osoba s posebnim potrebama predviđeno je 154.700,00 eura ili 28,09 posto više u odnosu na 2023. godinu. Program javnih potreba u kulturi ukupno vrijedan 350 tisuća eura je za 55 posto veći nego ovogodišnji, a uključuje 101 program prijavljen od strane 70 pojedinaca, društava i drugih organizacija kulture.

Za predškolski odgoj izdvojit će se 12,29 posto više sredstava nego u 2023., a radom kreću i dva nova vrtića – DOC i Solitudo. Izdvajanja za učeničke i studentske stipendije povećavaju se za gotovo 25 posto. Za 10 posto se povećavaju iznosi pojedinačnih stipendija, ali je i više stipendija za deficitarna zanimanja. Grad Dubrovnik će od 1. siječnja financirati mjesečne pokazne karte uče-

nicima osnovnih i srednjih škola te je za tu svrhu planirano 160 tisuća eura.

Za programe razvoja gospodarstva i poduzetništva predviđeno je 523.924,00 eura, što je povećanje od 57 posto u odnosu na 2023. godinu.

Uz potpore za tradicijske obrte i žene poduzetnice u Proračun su uključeni i nove potpore za Poticanje poljoprivrede i ribarstva u iznosu od 88.835,00 eura. Za sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti – solare planirano je 365.000,00 eura, što je 60 posto više sredstava u odnosu na 2023. godinu.

Planirana su i veća izdvajanja za profesionalno (31,42 posto) i dobrovoljno (27,57 posto) vatrogastvo.

Povećanje izdvajanja od 16 posto u odnosu na 2023. godinu osigurano je i za nastavak provođenja mjera i aktivnosti predviđenih Planom upravljanja povijesnom jezgrom kao dijelom svjetske baštine UNESCO-a. Prvi je to dokument namijenjen ukupnom povijesnom urbanom krajobrazu Dubrovnika, a ujedno i prvi takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

USPJEŠNO ISPUNJEN POSLJEDNJI KORAK Grad dobio azil za životinje

Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik zaprimilo je Rješenje Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske kojim se utvrđuje da udovoljava svim propisanim uvjetima za rad. Ovime je Grad Dubrovnik ispunio svoju zakonsku obvezu o osnivanju javne ustanove ovog tipa na svom području i riješio dugogodišnji komunalni problem nezbrinutih životinja.

Novi gradski azil za životinje na Grabovici već je primio i prve pse, njih 34 premještena su sa Žarkovice u adekvatne uvjete gdje će im biti pružana cjelovita skrb. Prema rješenju Ministarstva, Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik može primiti 74 psa.

Osim prostora za smještaj pasa i mačaka u modularnim objektima, osigurani su i prostori za izolaciju odnosno karantenu za životinje. Pet modular-

nih objekata predviđeno je za osoblje i administraciju, ured, ambulantu, prijem, pregled i njegu životinja, skladište hrane i ostale pomoćne prostore.

Podsjetimo, prije godinu i pol Grad Dubrovnik je pokrenuo projekt Adopt Žarkovica s ciljem rješavanja gorućeg dugogodišnjeg problema nezbrinutih pasa i drugih životinja. U neregistriranom azilu u neadekvatnim uvjetima živjelo je više od 260 životinja, od kojih su brojne bile bolesne i ozlijeđene. Uz veliki angažman voditeljice projekta Ane Ivelje, sadašnje privremene ravnateljice azila, te pomoć udruge Pobjede, skloništa Prijatelji iz Čakovca, udruge Prijatelji životinja kao i podrške međunarodne organizacije Network for Animals, svi psi su izliječeni i zbrinuti te je projekt priveden kraju.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

POTPISAN UGOVOR Gradi se dječje igralište na Šipanu

Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik zaprimilo je Rješenje Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske kojim se utvrđuje da udovoljava svim propisanim uvjetima za rad. Ovime je Grad Dubrovnik ispunio svoju zakonsku obvezu o osnivanju javne ustanove ovog tipa na svom području i riješio dugogodišnji komunalni problem nezbrinutih životinja.

Novi gradski azil za životinje na Grabovici već je primio i prve pse, njih 34 premještena su sa Žarkovice u adekvatne uvjete gdje će im biti pružana cjelovita skrb.

Prema rješenju Ministarstva, Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik može primiti 74 psa. Osim prostora za smještaj pasa i mačaka u modularnim objektima, osigurani su i prostori za izolaciju odnosno karantenu za životinje. Pet modularnih objekata predviđeno je za osoblje i administraciju, ured, ambulantu, prijem, pregled i njegu životinja, skladište hrane i ostale pomoćne prostore.

Podsjetimo, prije godinu i pol Grad Dubrovnik je pokrenuo projekt Adopt Žarkovica s ciljem rješavanja gorućeg dugogodišnjeg problema nezbrinutih pasa i drugih životinja. U neregistriranom azilu u neadekvatnim uvjetima živjelo je više od 260 životinja, od kojih su brojne bile bolesne i ozlijeđene. Uz veliki angažman voditeljice projekta Ane Ivelje, sadašnje privremene ravnateljice azila, te pomoć udruge Pobjede, skloništa Prijatelji iz Čakovca, udruge Prijatelji životinja kao i podrške međunarodne organizacije Network for Animals, svi psi su izliječeni i zbrinuti te je projekt priveden kraju.

12 Županija

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

STIGLI BROJNI VISOKI UZVANICI

Svečano otvoren novoobnovljeni nogometni teren u Orebiću Riječ je o zajedničkoj investiciji Hrvatskog nogometnog saveza i Općine Orebić vrijednoj više od 300 tisuća eura

Svečano otvorenje novoobnovljenog nogometnog terena Nogometnog kluba Orebić upriličeno je u subotu u Orebiću. Riječ je o zajedničkoj investiciji Hrvatskog nogometnog save-

za i Općine Orebić vrijednoj više od 300 tisuća eura.

Svečanom otvorenju nazočili su brojni uzvanici, među kojima i potpredsjednik Vlade i ministar prostornog

uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Marijan Kustić, načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić, predsjednik Županijskog nogometnog saveza DNŽ Blaž Pezo te brojni drugi.

Gradsko vijeće Druga Kolumna strana škura turizma bura 13 21

1. prosinca 2022.

Dubrovački dnevniK petak, 13.

22. listopada rujna 2023.

2023.

PONEDJELJAK, 4.12.

Menu dana

Doručak dana

Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

PETAK, 8.12.

Menu dana

Doručak dana

Gregada Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

Proteinski puding od kokosa i badema Lsa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

UTORAK, 5.12.

Doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Brodet PRiblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

Menu dana

SUBOTA, 9.12.

Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

Doručak dana

SRIJEDA, 6.12.

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Doručak dana

Menu dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

Menu dana

NEDJELJA, 10.12.

Dalmatinska pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

Doručak dana Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

ČETVRTAK, 7.12.

Doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana Crni rižot od sipe Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

Izbor smoothieja Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

7,50€ / 56,51kn

Voćni Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir 7,50€ / 56,51kn

14 Aktualno

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

OPALA POTRAŽNJA

Coca-Colina pića se slabije traže, a neki su Romerquelle trajno povukli iz ponude Obojana gazirana pića puna šećera svakako bi trebalo izbjegavati, ali generalno zbog zdravlja, a ne straha od trovanja koji se pokazao neosnovanim Početkom mjeseca širu javnost je zabrinuo nije pomoglo ni to što se policija nije navrijeslučaj jedne osobe iz Rijeke koja se otrovala me očitovala o ovom događaju, a i Coca-Cola nakon konzumacije Coca-Colinog proizvoda, nije bila suviše ažurna prilikom odgovaranja vode Romerquelle, u jednom kafiću. Analiza na upite medija.

Centra za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić pokazala je kako je ‘LJUDI SLABIJE KUPUJU, TREBAT u toj boci mineralne vode, koja im je dostav- ĆE VREMENA…’ ljena nakon trovanja, pronađena jaka lužina. Zabrinutost nije zaobišla ni Dubrovnik gdje Objavljeno je kako kemijski sastav upućuje se danima nisu kupovali Coca-Colini proizvona to kako je riječ o sredstvu za čišćenje i od- di. „Nitko ništa danima, a onda je jedan djemašćivanje. Ostale boce pića koje su iz Rijeke čačić stidljivo kupio Coca-Colu“, rekla nam je došle na analizu prošle su testove i u njima jedna prodavačica. Kako je opala potražnja nisu pronađene nikakve nepravilnosti koje za proizvodima Coca-Cole nakon incidenta u bi dovele do ozbiljnih posljedica ili trovanja. Rijeci, u neformalnim razgovorima nam potvrđuju brojni trgovci, ali i vlasnik ‘DB Kantuna’, butige poznatije kao ‘Brbora’.

PANIKA POTAKLA DEZINFORMACIJE, NIJE „Potražnja za tim proizvodima jest opala. KaPOMOGLA NI ŠUTNJA NADLEŽNIH ko se brojni navodi vezani uz proizvode CoDo okončanja analiza, serija Romerquelle ca-Cole nisu pokazali točnima, a analiza je Emotion s okusom borovnice i nara, koja je pokazala kako nema prostora za zabrinupovezana sa slučajem u Rijeci, bila je povučena s tržišta slijedom zahtjeva Državnog in- tost, potražnja će se sasvim sigurno postespektorata Republike Hrvatske zbog predo- peno vratiti, no trebat će vremena. Bilo je za strožnosti. Nakon provedene analize, potvr- očekivati kako će se nakon događaja u Rijeci ta pića manje tražiti, takva je situacija još đena je njena zdravstvena ispravnost.

U međuvremenu je nastala prava panika. uvijek, ali će se sve to s vremenom vratiti u Društvenim mrežama su se širile neprovje- normalu“, govori nam Ivo Brbora. rene, a kasnije se ispostavilo i lažne informacije o slučajevima trovanja diljem Hrvat- ‘ROMERQUELLE’ JE ŠTEKALA I ske različitim pićima Coca-Cole. Na svu sre- PRIJE INCIDENTA ću, to se nije pokazalo istinitim, a bolnice ta- Vlaho Bender, vlasnik caffe bara Esperanza, kve slučajeve nisu zabilježile. U cijeloj priči kaže kako je radio u tvrtki Coca-Cola te iz pr-

„Potražnja za tim proizvodima jest opala. Kako se brojni navodi vezani uz proizvode Coca-Cole nisu pokazali točnima, a analiza je pokazala kako nema prostora za zabrinutost, potražnja će se sasvim sigurno postepeno vratiti, no trebat će vremena“, govori Ivo Brbora

Piše Ivona Butjer Mratinović foto PETRA SREBROVIĆ

Aktualno 15

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

ve ruke zna kako se tamo radi po najvišim standardima. Navodi i kako je analiza u konačnici potvrdila tu činjenicu, no kako je Romerqelle voda koja se i inače slabije prodavala pa su je u ‘Esperanzi’ povukli iz ponude. „Coca-Cola, Sprite, Fanta generalno lošije idu, eventualno u kombinaciji s alkoholnim pićima. Sasvim sigurno su izjave, poput one resornog Ministarstva da ljudi piju vodu iz špine, učinile svoje. Voda Romerquelle nam je lošije išla i prije incidenta pa smo je povukli iz ponude. Prebacili smo se na Jamnicu i ona ide normalno“, govori nam Bender.

‘NIKAD NIJE BILO PROBLEMA’ Suvlasnik kafića ‘Betula’ Marjan Lipanović ima nešto drugačija iskustva. Kako kaže, ljudi su nastavili sa svojim navikama, a promjenu u potražnji nije primijetio. „Vjerujem, a to je naposljetku i utvrđeno, kako je to bio samo izolirani incident. Da je cijela serija bila neispravna, bilo bi daleko više slučajeva trovanja, no to se nije dogodilo. Ljudi nemaju problema s time, uredno piju ta pića i ne zabrinjavaju se previše“, go-

vori Lipanović.

U trenutku kad se incident dogodio, bio je van Hrvatske pa ne zna u detalje što se događalo, a proizvode je bio povukao do okončanja analize. No, njegov lokal surađuje s Coca-Colom i navodi kako nikada nije bilo problema.

Vlasnica pizzerije Vita Bella Kristina Đerek kaže kako je u trenutku kad se dogodio incident u Rijeci, a i u periodu nakon toga, primijetila kako neke osobe nastavljaju konzumaciju Coca-Colinih proizvoda neometano i kako nisu imali problem s time, no kako je bilo i onih koji ih zbog zabrinutosti nisu htjeli konzumirati. Procjenjuje kako je omjer jednih i drugih gosta otprilike bio podjednak.

Naposljetku, dokazano je kako brige zbog trovanja zapravo nije trebalo ni biti i kako su se pića Coca-Cole mogla sve vrijeme konzumirati bez straha. No, koliko su obojana gazirana pića puna šećera loša za tijelo i nepovoljna po zdravlje, neka je sasvim druga priča koja bi možda mogla biti poticaj za biranje općenito zdravijih varijanti. Zbog smanjivanja konzumacije nezdravih šećera i umjetnih bojila, a ne straha od trovanja koji nije utemeljen.

„Coca-Cola, Sprite, Fanta generalno lošije idu, eventualno u kombinaciji s alkoholnim pićima.

Sasvim sigurno su izjave, poput one resornog Ministarstva da ljudi piju vodu iz špine, učinile svoje.

Voda Romerquelle nam je lošije išla i prije incidenta pa smo je povukli iz ponude. Prebacili smo se na Jamnicu i ona ide normalno“, kaže Vlaho Bender

16 Aktualno

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

DJECA SU RIJETKO SVJESNA ŠTETNOSTI

KUPUJU I PREPRODAJU VEĆ U ŠESTOM RAZREDU! Nikotinske vrećice, ili kako ih zovu ‘snus’, poharale su dubrovačke osnovne škole Riječ je o proizvodu koji postoji već desetljećima, na prodajnim mjestima u Dubrovniku godinama, ali mladi su ga otkrili tek nedavno, pa su razmjeri korištenja još uvijek većini školskih djelatnika nepoznanica Ne tako davno, prije desetljeće ili dva, roditelji su slaveći 13. rođendan svoje djece počinjali razmišljati o svemu onome što ‘ulica’ nudi. Nije ulica tada nudila odveć puno za tako mlade ljude, sve je počinjalo na cigarima, alkoholu, eventualno travi, a otprilike bi na tome i završavalo, do nekih ozbiljnijih godina kada se moglo naći i više toga na tržištu narkotika. Opće je poznato kako su ulice u poratno doba bile preplavljene heroinom, a iako je on danas gotovo u potpunosti nestao, ili točnije ostao na šačici dugogodišnjih korisnika, tržište droga ne miruje, ali ne miruje ni tržište legalnih proizvoda koji izazivaju ovisnost. Ono je danas neusporedivo bogatije različitim proizvodima i supstancama, mladima je nadohvat ruke najbolje rečeno - sve i svašta, od cigara i duhana, do nikotinskih vrećica, snusa, e-cigareta, popularnih ‘pušilica’ s okusima kao da je riječ o kolaču, a ne nikotinskim proizvodima. Dok je unazad nekoliko godina bilo neshvatljivo zašto bi netko kupio cigare s okusom mentola, danas je to potpuno uobičajeno, a osim mentola puše se dinje, trešnje, jagode, vanilija… Ne samo da se puše, sada se i svi ti okusi u kombinaciji s nikotinom u vrećicama stavljaju pod usne. I ‘trava’ je prema nekim procjenama do 30 puta jača danas u odnosu na vrijeme prije

20 ili 30 godina, speed je doslovno posvuda, gumeni bomboni više nisu bezazlena dječja poslastica već potencijalna droga, ‘crte se potežu’ ranije nego ikad prije, a postoji čak i realna bojazan kad je riječ o sokovima koji se danas promoviraju. Riječ je o energetskim pićima sa zabranjenim sastojcima. Biti roditelj u današnjem svijetu nikako nije lako, ali još je teže biti dijete, mladi čovjek kojem zdravlje treba u nadolazećim desetljećima potencijalno prekrasnog i ispunjenog života, a tako ga je lako uništiti već u drugom desetljeću svog postojanja. Mladost označava i ludost, nesmotrenost, ‘neće mene’ mišljenje. Kako djetetu objasniti da možda hoće baš njega, čovjeka od 33 godine, zbog neke glupe znatiželje djeteta od 13 godina? S tim se pitanjem struka danas suočava više nego ikada prije jer prevencija u mladosti je ključ zdravlja u zrelosti.

EKSPERIMENTIRANJE KREĆE VEĆ U ŠESTOM RAZREDU Konzumacija štetnih proizvoda koji izazivaju ovisnost danas počinje u ranoj osnovnoškolskoj dobi. Već u šestom razredu, a to su djeca od 12 godina, počinje eksperimentiranje.

Ono s čime se najčešće kreće su jednokratne elektronske cigarete s različitim okusima, pa

Električne cigarete zamijenile su dobrim dijelom one obične, a u velikom broju koriste ih i maloljetnici. Osim električnih cigareta, sada su postale popularne i nikotinske vrećice.

Piše Petra Srebrović FOTO: Dubrovački dnevnik

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

iako ne sadrže katran, a neke čak ne sadrže niti nikotin, i dalje su daleko od bezazlenog.

One nedvojbeno sadrže štetne kemikalije, a relevantna znanstvena istraživanja pokazuju kako i utječu na povećanu mogućnost razvoja različitih plućnih bolesti. Ipak, proizvođačima je profit bitniji od zdravlja pa je većina djece koja konzumira ovu vrstu cigareta uvjerena kako nisu štetne jer je marketing na društvenim mrežama, prvenstveno posredstvom influencera koji slikaju šalicu kave i e-cigaretu ili šampanjac, skupi automobil i e-cigaretu i slično, odradio svoje. Osim tih pušilica, djeca su sada ‘navalila’ i na nikotinske vrećice, popularno nazivane ‘snus’, iako se zapravo radi o dvije različite stvari. „Snus sadrži i duhan premda ima manje štetnih sastojaka od cigareta, dok nikotinske vrećice nemaju u sebi duhan. One sadrže nikotin s vodom, aromama i biljnim vlaknima, iako se i u njima mogu naći drugi štetni spojevi poput karcinogena TSNA (duhanski specifični nitrozamini), krom i formaldehid, ali opet manje nego u cigaretama. Problem je što u nikotinskim vrećicama često ima više nikotina, brže se apsorbira, a djeca i adolescen-

Aktualno 17

ti zbog privlačnog okusa i mirisa mogu biti skloni uzeti više vrećica u kratkom vremenu što može dovesti do simptoma akutnog trovanja“, pojašnjava specijalistica školske medicine, doktorica Matija Čale-Mratović i dodaje kako su simptomi mučnina, povraćanje, hladan znoj, proljev, slabost, glavobolja, ubrzan ili usporen rad srca, razdražljivost, psihomotorni nemir i visok stupanj anksioznosti, dok teško trovanje može biti praćeno i gubitkom svijesti.

Doktorica Čale-Mratović kaže kako su se nikotinske vrećice pojavile i u našoj županiji te kako se uglavnom radi o srednjoškolcima koji ih koriste umjesto cigara. Prema njenim tvrdnjama, u osnovnoj školi se za sada susreću tek sporadično. Slično misle i djelatnici u školskom sustavu s kojima smo razgovarali. Oni pak kažu kako nisu do sada vidjeli djecu kako koriste nikotinske vrećice, međutim čuli su za iste, pa ne isključuju i mogućnost da ih učenici koriste. ŽICAJU ODRASLE DA IM KUPE, A NA DJELU JE I PREPRODAJA No, ono što saznajemo u razgovorima s pro-

U razgovorima s prodavačima na raznim mjestima gdje se nikotinske vrećice prodaju, doznajemo kako ih pokušavaju kupiti najčešće osnovnoškolci, a kad im ne uspije kupiti ih sami, traže odrasle u blizini prodajnih mjesta da nikotinske vrećice kupe za njih.

Nikotinske vrećice dolaze u pakiranjima od 20 komada, a koštaju u prosjeku 4,20 eura

18 Aktualno

Nikotin djeluje na krvožilni sustav, ubrzava rad srca, uzrokuje porast krvnog tlaka. Nikotinske vrećice na desnima mogu izazvati iritaciju i mehaničku ozljedu sluznice, upalu i parodontalne bolesti, koje uključuju upalu mekog tkiva oko zubi, povlačenje desni, gubitak koštanog tkiva čeljusti što na kraju rezultira gubitkom zubi

Među stručnjacima postoji ozbiljna zabrinutost zbog mladih koji često ne shvaćaju štetnost duhanskih proizvoda

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

davačima na raznim mjestima gdje se niko- vrećica je u prosjeku 4,20 eura. tinske vrećice prodaju jest kako ih pokušavaju kupiti najčešće osnovnoškolci, a kad im ISTRAŽIVANJA DOKAZUJU ŠTETNOST I ne uspije kupiti ih sami, traže odrasle u bli- OVISNOST, NIŠTA DOBRO U VREĆICAMA NEMA! zini prodajnih mjesta da nikotinske vrećice Dugo godina cigari su bili simbol frajerstva, kupe za njih. Nekad im uspije, a češće ne. Za- mladi su počinjali puštiti kako bi s cigarom to oni koji uspiju kupiti češće i u većim ko- u ruci izgledali ‘kul’, stoga se jasno postavličinama, prodaju svoje ‘zalihe’ vršnjacima. lja pitanje koji je to faktor koji tzv. nikotin„Najčešće osnovnoškolci i srednjoškolci po- ske vrećice čini primamljivima obzirom da kušavaju kupiti pušilice s okusima. To viđa- se radi o proizvodu koji nije jasno vidljiv kao mo baš jako često, ali naravno da im ne daje- cigar u ruci. mo. Oni se na kraju nekako snađu i kupe, po- „Vjerujem da reklama i dizajn vrećica snus čini nekad pokušavaju zamoliti starije koje vide primamljivim mladima. To što nije vidljivo da u blizini da im oni kupe, i to viđamo više pu- ga konzumiraju, omogućava korištenje i tata tjedno“, kaže nam jedna prodavačica koja mo gdje ga inače ne bi smjeli koristiti. S drutvrdi kako na njenom prodajnom mjestu ni- ge strane, snus se reklamira kao sredstvo za kotinske vrećice nisu ‘tražena roba’. prestanak pušenja pa implicira kako je zato Druga prodavačica s kojom smo razgovarali dobro konzumirati ga. Istina je da se u razlina prodajnom mjestu u blizini jedne od du- čitim istraživanjima pokazalo kako zbog nibrovačkih osnovnih škola kaže: „Ma to je po- kotina kojeg sadrži stvara ovisnost kao i cimama! Svakodnevno i više puta dolaze i po- garete“, govori doktorica Čale-Mratović i nakušavaju kupiti nikotinske vrećice!“. I ova pro- vodi jedno norveško istraživanje među mladavačica kaže kako se djeca snalaze na sva- dima koje je pokazalo kako bilo kakva adokakve načine, nakon što im propadne samo- lescentska uporaba duhana i nikotina vodi stalan pokušaj kupnje, zamole odrasle koje povećanom riziku od pušenja u mlađoj odrapronađu u blizini, pa čak i ako ti isti odrasli sloj dobi. Adolescenti koji koriste snus imaju pristanu, ova prodavačica kaže: „Vidim ih sa dvostruko veći rizik od pušenja i gotovo dvostrane skrivene kako čekaju i ni tada ne dam. struko veći rizik od nastavka korištenja snuUpozorim onoga tko je došao ‘obaviti posao’ sa u mladoj odrasloj dobi. Čale-Mratović čak za njih kako je riječ o iznimno štetnim proi- ističe i kako se željeni učinak snusa, u smizvodima koji nisu namijenjeni djeci“. slu smanjenja pušenja, nije pokazao uspjeU neformalnim razgovorima doznajemo ka- šan, jer se unatoč snusu uporaba duhana poko je ovog ljeta u Dubrovniku prodana velika većala kod muškaraca, dok je kod žena prikoličina nikotinskih vrećica, a kupci su stran- lično stabilna. ci koji ih koriste umjesto cigareta. Inače, ci- „Ovo što vrijedi na snus, za nikotinske vrejena jednog pakiranja u kojemu se nalazi 20 ćice vrijedi još i više“, napominje doktorica.

ISPADANJE ZUBI, LUPANJE SRCA, VISOK TLAK, PROMJENE NA MOZGU...

Nikotinske vrećice imaju i veću dozu nikotina u odnosu na cigar. To dodatno šteti razvoju mladih, posebno u fazama intenzivnog razvoja kognitivnih sposobnosti, kada bi prvenstveno trebalo voditi računa o zdravlju zbog budućnosti. „Nikotin djeluje na krvožilni sustav, ubrzava rad srca, uzrokuje porast krvnog tlaka. Nikotinske vrećice na desnima mogu izazvati iritaciju i mehaničku ozljedu sluznice, upalu i parodontalne bolesti, koje uključuju upalu mekog tkiva oko zubi, povlačenje desni, gubitak koštanog tkiva čeljusti što na kraju rezultira gubitkom zubi“, navodi samo neke od štetnih učinaka doktorica i dodaje kako je mozak u razvoju posebno osjetljiv na štetne učinke bilo koje vrste droga, pa tako i nikotina. On može poremetiti normalno sazrijevanje mozga u dijelu koji kontrolira pažnju i učenje, ali i

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

Aktualno 19

Među mladima popularne su i e-cigarete koje dolaze u raznim okusima

Problem je što u nikotinskim vrećicama često ima više nikotina, brže se apsorbira, a djeca i adolescenti zbog privlačnog okusa i mirisa mogu biti skloni uzeti više vrećica u kratkom vremenu što može dovesti do simptoma akutnog trovanja

pojačati simptome depresije i tjeskobe. Najgore od svega je što nikotin stvara ovisnost vrlo brzo, pa se povećava i vjerojatnost uporabe drugih duhanskih proizvoda.

rao uvjete za uvođenje programa trening životnih vještina Lions Questa. Radi se o dokazano učinkovitom programu prevencije ovisnosti i drugih rizičnih ponašanja. Program je uveden u sve osnovne škole u Dubrovniku i ukupno u preko 80 posto osnovnih škola u županiji. Provode ga učitelji i u tom smislu jako je važno da ravnatelji i učitelji u školama koje ga provode shvate važnost njihove provedbe u cijelosti jer jedino tako možemo imati rezultate“, kaže doktorica Čale-Mratović.

TEŠKO JE UHVATITI KORAK SA SVIME ŠTO TRŽIŠTE NUDI Nakon što smo nabrojali sve ove grozne posljedice koje nose ‘IN’ proizvodi u današnjem svijetu mladih, što ostaje? Samo prevencija. Jedna riječ koja obuhvaća toliko toga, na kojoj leži sav potencijal, sva odgovornost i sva budućnost. A kako se uopće natjecati za KONZUMIRANJE NIKOTINSKIH VREĆICA zdravlje u svijetu TikToka gdje se pojavlju- JE TEŠKO PREPOZNATI ju čak i videi vrhunskih sportaša koji koriste A što mogu napraviti roditelji koji čitajući snus kako bi bili brži, eksplozivniji i euforič- ovaj i ovakve napise mogu stvoriti samo još niji? Kako ‘uhvatiti korak’ sa svim tim novite- veću bojazan za odgoj djece? Doktorica Čatima na tržištu koje onda djeca konzumiraju? le-Mratović kaže kako je recept samo jedan „U ovom vremenu brzih promjena svima je – najvažnije je imati iskren i dobar odnos s teško hvatati korak. Radi se o velikom novcu djecom. koji netko želi zaraditi, marketing je toliko ra- „Provođenje zajedničkog vremena u aktivnozvijen da je teško odoljeti novim ponudama stima koje vole, to je prilika za bolje upoznaod najnovijeg mobitela, preko trendy garde- vanje svoje djece i prilika da im se prenesu robe pa sve do nikotinskih vrećica“, svjesna neke vrijednosti i stavovi, ali i dogovore praje liječnica Čale-Mratović koja ističe kako je vila. Za razliku od cigareta koje možete osjekrajnje vrijeme da se zdravlje stavi u fokus. titi po mirisu, nikotinske vrećice je teže pre„Zdravlje i briga o zdravlju bi trebali postati poznati, osim što je moguće primijetiti pakevrijednost. Mislim da je najvažnije djecu na- tiće. Konzumiranje nikotinskih vrećica se najučiti kritičkom mišljenju i odgovornom do- češće i najprije prepozna po nekom od već nošenju odluka. Nastojeći pronaći odgovor navedenih simptoma trovanja. Jedini moguza različite rizike koji prijete zdravlju djece i ći ‘screening’ je kroz razgovor s djecom ocimladih prije tri godine naš je Zavod za javno jeniti raširenost pojave u pojedinoj generacizdravstvo Dubrovačko-neretvanske župani- ji i školi, dok klasični individualni ‘screening’ je uz podršku Ministarstva zdravstva osigu- nije primjenjiv u ovom slučaju“, zaključuje.

20 Analiza

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Cjelogodišnji turizam i povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva

Zašto se u Uvali Lapad ne bi napravio wellness na otvorenom s bazenom i jacuzzijima?

Kako dio turista iz jednog dijela godine prebaciti u drugi, odnosno kako poboljšati zimski turizam? U biti, bolje rečeno, je li zimski turizam u Dubrovniku uopće moguć?

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Zaista je nevjerojatno što se Dubrovniku dogodi zadnjeg vikenda listopada mjeseca. Doslovno preko noći promijeni lice, baš kao Jennifer Lopez kad izlazi iz kuće pod jakim snagama šminke. Vraćanjem ure i gašenjem zrakoplovnih linija u samo 24 sata Dubrovnik se transformira iz ljetne vreve pune turista u zimsko mrtvilo bez ljudi, pasa i mačaka. Ulice opustoše, ne rade ni brojni kafići, sresti živog čovjeka ponekad zna biti vrlo zahtjevno.

Tome svemu kumuje neprekidna promjena vremena karakteristična za studeni. Izmjenjuju se kiša, jugo, bura, ali kao da je to uopće toliko važno kada dan traje do 4 popodne. Definicija melankolije. Čovjek u toj dosadi mućka glavom, pa pokušava shvatiti kako pomiriti te krajnosti dubrovačkih ljeta i zime - uostalom zar kvalitetnom balansu ne teže brojne religije, duhovni i filozofski pravci? Drugim riječima, kako dio turista iz jednog dijela godine prebaciti u drugi, odnosno kako poboljšati zimski turizam? U biti, bolje rečeno, je li zimski turizam u Dubrovniku uopće moguć?

DUBROVAČKI ZIMSKI TURIZAM Da bismo odgovorili na ovo pitanje, prvo moramo odgonetnuti koja je najveća prepreka dubrovačkom zimskom turizmu. Kolosalni problem je ciklona. Masu kiše i juga. Kada je sunce, Dubrov-

Zaista je šteta što Dubrovnik nije i neće u skoro vrijeme biti povezan vlakom sa Splitom i Zagrebom. Da MUZEJI Nedostaje vrhunski muzej koji se prostire na pu- postoji brzi vlak koji no kvadrata, a gdje posjetitelj bez problema mošiba preko 200 kiže provesti pola kišnog dana. Fali veliki Muzej Dubrovačke Republike. Ovi sadašnji muzeji su lometara na sat, do raštrkani na sve strane, premaleni kvadratima, Splita bi se moglo pa i posjetitelji nekako steknu dojam da je i Dubrovačka Republika bila mala, nebitna državica. stići za uru, najviše A istina je itekako suprotna. Obzirom na svoju ve- uru i po’, a do Zaličinu, ne samo da je bila važna, nego u mnogim greba za manje od političkim i društvenim sferama, bila je pionirska, daleko ispred svog vremena Srednjeg vijeka. četiri sata. Bilo bi to Umjesto da turistima ispričamo tu priču o veli- sjajno, teoretski bi koj i slavnoj Dubrovačkoj Republici na impozanse moglo navečer tan način u velikom muzeju, mi kao da ni sami nismo svjesni važnosti Republike. Nažalost, ni- iz Dubrovnika izaći je samo problem u političarima i muzejskim ak- u Split i obratno, terima, nego i običnom malom čovjeku kojemu fenomenalna stvar cjelokupna povijest čovječanstva počinje i završava s pitanjem: Đe si bio devedeset prve? Tko za zimski turizam sam ja, tko sam ja da im sudim, iz povijesnih slo- oba grada nik je jedan od najljepših gradova svijeta, a kada je šiločina, brzinom vjetra postane najružniji na planetu. Po takvom zlom vremenu ni turist, ni domaći nema što raditi. Da bi se zabavio, a ne pokisnuo potreban mu je kvalitetan zatvoreni prostor, a baš toga nema u gradu pod Srđem.

va ih budim…?

Analiza 21

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

KONCERTNE DVORANE Nadalje, da bi bilo zimskog turizma, ne samo da su važni muzeji, nego i zatvoreni koncertni prostori.

I to nam nasušno nedostaje. Nadu vidim u TUP-u.

Tamo postoji lijepi prostor koji bi se mogao prenamijeniti u prekrasnu zatvorenu dvoranu gdje bi se mogli održavati koncerti, likovne izložbe, sajmovi knjiga (Dubrovački interliber), filmski festivali, gastro doživljaji… Pametnim oživljavanjem te dvorane napravio bi se veliki korak ka zimskom turizmu.

Ako TUP ne uspijemo preobraziti u kulturno-kreativni centar neće više ostati nijedna mogućnost za nešto slično u gradu. Bivši tvornički kompleks u budućnosti mora postati središnje mjesto druženja kako za domaće, tako i za turiste koji teže kulturi. To mjesto je posljednja slamka spasa da Dubrovnik može živjeti zimi i vrlo važan kotačić u uspostavljanju cjelogodišnjeg turizma. A opet možda nikoga ni ne interesira kultura, imaju ljudi pravo da im Sacher torta bude važnija od književnosti, tko sam ja da im sudim, iz cheesecakea ih budim…?

OTVORENI WELLNESS Ljeti Dubrovčani rade, pa ne možeš sresti nikoga, jer nemaju vremena nizašto. Zimi Dubrovčani ne rade, pa ne možeš sresti nikoga, jer oni što lijepo uprihode, pobjegnu u Zagreb, Europu i svijet, a oni

koji nemaju viška, zabiju se doma ispod dekice s Netflixom. Kako god bilo, ni ljeti, ni zimi, u Dubrovniku nema društva, nema niđe nikoga.

Jedini koji su pametni u cijeloj ovakvoj dubrovačkoj priči su oni koji iskorištavaju more čitavu godinu, odnosno jedino u čemu trenutno istinski možemo uživati jest plavetnilo Jadrana. No, ni to se ne može s guštom baš cijelu godinu. Opet jugo, bura i kiša stvaraju probleme. Jest, možeš se ti u siječnju i veljači čak i po takvom vremenu okupati, ali nije to – to! Kako da to bude - to?

Pa recimo napraviti otvoreni wellness u vlasništvu Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Mjesečni upad u wellness 50 eura.

Lokacija Uvala Lapad, ionako onaj dole koncesionar nije siguran što treba i želi napraviti s onolikim prostorom. A evo što treba. Otvoreni bazen dug barem 20-25 metara koji bi se grijao zimi tako da se može koristiti i po najgorem vremenu. Okolo njega, velikih pet-šest jacuzzija, sprave za vježbe snage na otvorenom (šipke za zgibove i slično), teretana u zatvorenom prostoru, finske i turske saune, te svlačionice. I eto wellnessa na otvorenom koji se može koristiti i po najgorem vremenu, a kad sunce svane u siječnju i veljači to bi bila vrhunska idila. I još jedan veliki korak napravljen prema zimskom turizmu i povećanju kvalitete života lokalnog stanovništva.

Da bi bilo zimskog turizma, ne samo da su važni muzeji, nego i zatvoreni koncertni prostori.

I to nam nasušno nedostaje. Nadu vidim u TUP-u. Tamo postoji lijepi prostor koji bi se mogao prenamijeniti u prekrasnu zatvorenu dvoranu gdje bi se mogli održavati koncerti, likovne izložbe, sajmovi knjiga (Dubrovački interliber), filmski festivali, gastro doživljaji…

Bilo bi sjajno kada bi u Dubrovniku bio wellness na otvorenom, a Uvala Lapad se čini kao vrhunska lokacija za tako nešto

22 Analiza

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

PROMET Dio vas se sigurno pita što ja sad ovdje trkeljam. Jedino što treba uvesti jesu letovi i eto turizma zimi. To nije točno. Možemo mi imati sto aviona dnevno, ali oni će biti prazni, jer nitko nije lud bukirati let na jug Hrvatske, pa onda ovisiti o vremenu. No promet jest važan faktor uz ove gore nabrojene stavke. Dubrovnik je na kraju Hrvatske, pa čak i svijeta, jer ove države s kojima je okružen nisu baš neke za pohvaliti se. Lokacija mu je klaustrofobična, nije se lako iskobeljati s ovog mjesta, a ni doći do njega.

Postoji dobra i loša vijest. Dobra vijest je da je resorni ministar Butković nedavno kazao kako će Dubrovnik do 2030. dobiti autocestu. Loša vijest je što resorni ministar Butković nije spomenuo Dubrovnik u kontekstu vlakova i gradnji pruga što se također po Hrvatskoj planira u istom periodu. Zaista je šteta što Dubrovnik nije i neće u skoro vrijeme biti povezan vlakom sa Splitom i Zagrebom.

Da postoji brzi vlak koji šiba preko 200 kilometara na sat, do Splita bi se moglo stići za uru, najviše uru i po’, a do Zagreba za manje od četiri sata. Bilo bi to sjajno, teoretski bi se moglo navečer iz Dubrovnika izaći u Split i obratno, fenomenalna stvar za zimski turizam oba grada.

Nažalost, veliko je pitanje hoćemo li ikada doživjeti vlak po obali. Ruku na srce, obzirom na geografiju nije ni lako napraviti dužobalnu prugu (još je tu Neum), ali nevjerojatno je da se nikad o tome nije ni razmišljalo. Vlak je u Zapadnoj Europi osnovno prijevozno sredstvo, pa ako Francuska i Britanija vlakom mogu povezivati London i Pariz ispod La Manchea, onda valjda možemo i mi imati liniju od Dubrovnika do Splita. Brzi vlak po Jadranu i, naravno povezan sa Zagrebom, preporodio bi Dalmaciju zimi. No briga Hrvate za vlakove, njima su važnije autoceste, uostalom, tko sam ja, tko sam ja da im sudim, o njihovim SUV-ovima da palamudim…?

NASTAVLJA ODUŠEVLJAVATI

Dubrovnik najsigurniji europski grad i osma najsretnija destinacija za putovanje u svijetu

Novo istraživanje provedeno od strane agencije za istraživanje trišta Associated News Network i portala Super Casino Sites svrstava Dubrovnik među „10 svjetskih destinacija koje će vas učiniti sret-

nijima, a ne koštaju vas previše“ i to na visokom osmom mjestu. Također, prema istom istraživanju, naš grad je i peti na listi najsigurnijih svjetskih gradova s indeksom sigurnosti 82,25, što ga ujedno

čini najsigurnijim europskim gradom na ovoj listi. Istraživanje je obuhvatilo stotinu svjetskih gradskih destinacija, a Dubrovnik je osmo mjesto zauzeo s ukupnim rezultatom od 279 bodova (2.670 sati sunca godišnje, indeks kvalitete zraka 39, indeks troškova života 51,2 i indeks sigurnosti 82,25).

Na listi 10 najsretnijih svjetskih destinacija našla su se tri španjolska grada (Granada, Malaga i Sevilla), dva portugalska (Lisabon i Porto), turska Antalya, Ljubljana te Playa del Carmen u Meksiku. S ukupno 323 boda, grad s najboljim ukupnim rezultatom je Chiang Mai na Tajlandu.

U 2023. godini Dubrovnik je dobitnik niza nagrada i vrijednih priznanja što je opipljiva potvrda odgovornog i održivog upravljanja turizmom. Od grada kojem su zbog prekomjernog i nekontroliranog turizma 2017. godine mediji predviđali propast uvrštavajući ga na popise destinacija koje treba izbjegavati do snažnog zagovaratelja i globalno prepoznatog promotora održivosti u upravljanju destinacijom.

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

Reportaža 23

Vijesti 23

POLIKLINIKA MARIN MED: Pregledajte se kod dr. Perovića

BOLE VAS LEĐA?!! IMAMO RJEŠENJE! Trpite bolove u leđima? Zašto? Jer mislite da za križobolju nema (odgovarajućeg) lijeka i rješenja? Ako bol radije olakšavate analgetikom, onda dođite u Polikliniku Marin Med po stručno mišljenje! Jer bol u leđima je izlječiva!

Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice može vas pregledati.

Da, jedinstvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti kronična bolna stanja kralježnice.

Temeljiti pregled i kvalitetna

konzultacija sa liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo u dijagnosticiranju problema, odnosno odgovarajuća preporuka na koji se način riješiti boli u leđima.

Dr. Perović kao dio stalnog tima Poliklinike Marin Med za kralježnicu, hrvatski je ekspert za obavljanje svih zahvata na kralježnici poglavito ponajboljeg svjetskog medicinskog rješenja za izbjegavanje teške i dugo zalječive otvorene operacije leđa.

Dođite u Polikliniku Marin Med i raspitajte se o minimalno invazivnoj tehnici Disc-FX koja će vas riješiti boli.

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

24 Vijesti

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

JUBILARNO IZDANJE

Kreće 10. Dubrovački zimski festival, uživajte u koncertima najvećih zvijezda i programima za djecu Bogat glazbeni, zabavni te gastronomski program ponudit će za sve građane i goste Dubrovnika pregršt čarobnih događanja Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić, uz predblagdansko druženje s novinarima, sponzorima i svim uključenima u organizaciju ovogodišnjeg Dubrovačkog zimskog festivala, predstavila je najzanimljivije dijelove programa, koji započinje ovaj vikend i traje sve do blagdana Sveta tri kralja, kada nas prvi put očekuje i završni koncert DZF-a.

Jubilarni 10. Dubrovački zimski festival počinje u subotu, 2. prosinca 2023. uključivanjem dekorativne blagdanske rasvjete, a uz veliko otvaranje očaravajućeg festivala na Stradunu prvi koncert će održati Prljavo kazalište. Bogat glazbeni, zabavni te gastronomski program ponudit će za sve građane i goste Dubrovnika pregršt čarobnih događanja, a poseban naglasak stavljen je na Dječji zimski festival. Vrhunac cjelokupnog programa u trajanju do 6. siječnja 2024. bit će spektakularan doček Nove godine u društvu jedne od najvećih živućih glazbenih legendi ovih prostora - u najluđoj noći zapjevat će Zdravko Čolić.

Tijekom prosinca i siječnja na Stradunu također će nastupiti mnogobrojne glazbene zvijezde: Gibonni, Tomislav Bralić s klapom Intrade, klapa Šufit, Đelo & Gelo band, tribute bend Queen Sensation, sastavi Detour & Nipplepeople, 4 Tenora te Jelena Rozga. Dubrovački simfonijski orkestar će održati Božićni koncert te Novogodišnji koncert 1. siječnja u podne ispred crkve sv. Vlaha, a koncerti klasične glazbe u Kneževu dvoru te u ljetnikovcu Kaboga će zaokružiti program i zadovoljiti svačiji glazbeni ukus.

Dočekujući najljepše doba u godini, grad će zasjati u zimskom ruhu, okićen s preko tisuću i dvjesto rasvjetnih dekorativnih elemenata i tisuću metara dekorativne lovorike koja će krasiti gradska pročelja. Osvijetljeno je preko 50 stabala na zelenim površinama, a više od trideset velikih i malih božićnih drvaca donijet će toplinu blagdana u

svako gradsko naselje.

Program će se održavati na mnoštvu atraktivnih lokacija diljem Dubrovnika, a kao i dosad uređena je Stanica Sjeverni pol u Luži a također i prigodni program Baš Baština u Lazaretima, osmišljena je Šarena zima u Uvali s popularnim vlakićem i klizalištem, a ove godine će klizalište biti postavljeno i u najvećem gradskom naselju Mokošica. Dječji zimski festival otvara druženje s Djedom Mrazom iz Laponije, a programi se nastavljaju kroz susret s moto-mrazovima na Stradunu, mnogobrojnim predstavama od kojih se ističe čarobni Orašar u produkciji Kazališta Marina Držića, pa sve do dočeka dječje Nove godine na Stradunu uz nastup Ante Gelo banda.

U program jubilarnog DZF-a uključuje se i Advent na Vojnoviću s koncertnim programom - od Vojka V do Joleta i mnogih drugih izvođača. Uz tradicionalni program na adventskim kućicama, ugostitelji su udruženim snagama pripremili i dodatne glazbene programe na Bunićevoj poljani te na Placi. U prostoru TUP-a u Gružu osmišljen je poseban program za tinejdžere pod nazivom Tip top TUP - Zimski praznici.

Uz nastupe FA Linđo kroz subotnja jutra te kolende za Badnji dan i Staru godinu, tradicionalne pjesme pjevat će i najmlađi polaznici radionica, a Cabrio-bus će s glazbenicima obilaziti Grad i širiti dobru atmosferu na svakom koraku. Organizirana je i serija besplatnih tematskih vođenja o dubrovačkoj kolendi, koja se nalazi na Listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Dubrovčani i njihovi gosti će također uživati u dvodnevnom gostovanju HNK Split s predstavom Tiha noć prema tekstu Miljenka Smoje i Ivice Ivaniševića u režiji Gorana Golovka.

Gastronomsku ponudu obogatit će nezaobilazni Torta party uz nastup Mije Dimšić, kao i Dani bakalara u organizaciji Turističke za-

jednice grada Dubrovnika, kroz suradnju s dubrovačkim ugostiteljima koji će u ponudi imati ovu tradicionalnu blagdansku deliciju. Posjetitelji Zimskog festivala uživat će i u posebno osmišljenim i dekoriranim „Postama od lentravanja“, zahvaljujući kojima će ostati uspomene kroz raznovrsne fotografije posebnih ugođaja zimskog Dubrovnika.

Kako bi na programe Dubrovačkog zimskog festivala došlo što više ljudi na što lakši način, gradska uprava omogućila je svim građanima i gostima besplatan prijevoz autobusima Libertasa na gradskim linijama u popodnevnim i noćnim satima. Također, cijena DU Passa, zajedničke ulaznice u najvažnije dubrovačke atrakcije, smanjenja je s 35 na svega 15 eura, a prati je i cijena ulaznice za gradske zidine.

Više informacija o svim događanjima bit će dostupno na internetskoj stranici i društvenim mrežama Dubrovačkog zimskog festivala, službenoj Android te IOS aplikaciji i na Kalendaru događanja Grada Dubrovnika.

Advent 25

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

BOGAT PROGRAM NA ‘VOJNOVIĆU’

Kućice stigle ispred Studentskog doma, publiku zagrijali ‘Diktatori’ U narednim tjednima, moći ćete uživati u gastro delicijama i sjajnim koncertima FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

Grupa ‘Diktatori’ prošlog utorka je nastupila ispred Studentskog doma, u sklopu Studentskog utorka.

‘Diktatori’ su poznati i zbog suradnje s Marijanom Banom, legendarnim kantautorom i frontmenom Daleke obale, s kojim su do danas održali stotine koncerata u brojnim klubovima i dvoranama te trgovima i stadionima.

Studentski dom nastavlja s koncertima. Sljedeći na redu su Bosutski bećari koji će nastupiti 1. prosinca, a nakon njih, 8. prosinca, na isto mjesto stiže i Vojko V.. Uz zabavu i koncerte, posjetitelji mo-

gu uživati i u bogatom izboru hrane i pića po pri- Ove godine posebstupačnim cijenama na blagdanskim kućicama. no treba istaknuti Ove godine posebno treba istaknuti „Ankičine pite“, inovativnu gastro – akciju koja će vas odvesti „Ankičine pite“, na putovanje kroz svijet okusa i tekstura. Ako se inovativnu gastro želite utopliti u hladnim zimskim danima, naročito treba spomenuti kuhani gin koji se sprema po – akciju koja će vas posebnom receptu kako bi zadovoljio svačiji ukus. odvesti na putovaUlaz je besplatan, a parking je osiguran u garaži. nje kroz svijet okuZabavite se uz bogat glazbeni program i uživajte sa i tekstura. Ako u raskošnoj ponudi blagdanskih gastro delicija!

se želite utopliti u hladnim zimskim danima, naročito treba spomenuti kuhani gin koji se sprema po posebnom receptu kako bi zadovoljio svačiji ukus

26 Vijesti

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

OBJAVA DOČEKANA S ODUŠEVLJENJEM

Ryanair će Dubrovnik izravnim letovima povezivati s 18 svjetskih destinacija Osim ljetnog reda letenja koji će biti bogatiji i po atraktivnim cijenama, Ryanair će i zimi Dubrovnik povezivati s Londonom, Dublinom i Bečom

Ryanair uspostavlja bazu u Zračnoj luci Ruđer Bošković uz dva moderna zrakoplova čije su emisije buke čak 40 posto smanjene, a povezivat će Dubrovnik s 18 svjetskih destinacija. Zahvaljujući zalaganju direktora Zračne luke Ruđer Bošković, Viktora Šobera kao i direktora komercijalnih poslova Ivana Maslaća, dubrovačka Zračna luka postaje treća baza za Ryanair u Hrvatskoj uz Zadar i Zagreb.

Uz postojeće rute Dublin i Beč koje će se i povećati, Ryanair uvodi i 16 novih ruta: London (Stansted), Rome (Fiumicino), Stockholm (Arlanda), Helsinki, Berlin, Milan (Bergamo), Paris (Beauvais), Brussels (Charleroi), Baden-Baden, Memmingen, Krakow, Manchester, Dusseldorf (Weeze), Poznan, Oslo (Torp), Wroclaw. Što se tiče ljetnog reda letenja, u Dubrovniku će se nalaziti dva ‘Gamechanger’ Boeinga 8-200 čiji je kapacitet četiri posto veći od uobičajenih, a u isto vrijeme troše 16 posto manje goriva dok su emisije buke smanjene za 40 posto. Riječ je o zrakoplovima koji su u ovom trenutku ‘najzeleniji’ odnosno najbolji izbor za okoliš.

Ryanair svoje operacije u dubrovačkoj Zračnoj luci najavljuje kroz cijelu godinu, a očekuje se i povećanje broja letova između Dubrovnika i Dublina, te Dubrovnika i Beča.

Već u prvih 12 mjeseci ovaj niskobudžetni avioprijevoznik očekuje 600 tisuća putnika na letovima, ali i otvaranje 500 pozicija za zapošljavanje među kojima je i 60 visoko plaćenih pilota i kabinskog osoblja. „Kao najveći brzorastući avioprijevoznik u Europi i Hrvatskoj, Ryanair je zadovoljan najaviti kako Dubrovnik postaje naša 24-satna baza.

Ryanair doprinijet će oporavku i rastu Hrvatske nakon pandemije Covida-19, omogućit će najniže cijene i najbolji izbor, kako za Hrvate, tako i za turiste u sezoni ’24“, kazao je komercijalni direktor Ryanaira Jason McGuinness.

Direktor Zračne luke Ruđer Bošković, Viktor Šober, istaknuo je važnost postignutog dogovora za cjelokupno dubrovačko gospodarstvo.

“Naš glavni cilj je bila zima i to smo osigurali.

Imat ćemo tri cjelogodišnje linije - Beč, London i Dublin. Što se tiče Zračne luke, mi smo napravili taj prvi iskorak i nadam se da će turistički i uslužni sektor ‘snimiti’ ove dogovore koje smo postigli i da će grad živjeti na bolji način tijekom zime. Ovim dogovorom Dubrovnik zaista radi jedan dodatni iskorak u turističkom segmentu i profilira se kao tzv. ‘city break’ destinacija”, poručio je Šober.

Planirano je da operacije s dva Ryanair zrakoplova započnu u travnju 2024. godine, a od 18 destinacija tri ostaju cjelogodišnje.

“Iduću zimu očekujemo da će letovi biti popularni kako za turiste tako i za Dubrovčane. Ovo je neka vrsta božićnog poklona za Dubrovčane i sve žitelje županije. Po prvi put ćemo imati zanimljivu zimu sa zanimljivim destinacijama. Mi i dalje radimo na dogovoru s Croatia Airlinesom i s destinacijama koje su van EU. Slično radimo kao i s Ryanairom - u tišini, a onda kada nešto bude to ćemo i objaviti”, zaključio je Šober.

Uz postojeće rute Dublin i Beč koje će se i povećati, Ryanair uvodi i 16 novih ruta: London (Stansted), Rome (Fiumicino), Stockholm (Arlanda), Helsinki, Berlin, Milan (Bergamo), Paris (Beauvais), Brussels (Charleroi), Baden-Baden, Memmingen, Krakow, Manchester, Dusseldorf (Weeze), Poznan, Oslo (Torp), Wroclaw

Kolumna 27

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Crni petak i Dan zahvalnosti Traktor bojna sklepana od unovačenih sit- gućnosti daleko iznad realnih. Nesporna je nih uzgajivača prasaca i nekoliko još sitni- bila zasluga našega Tesle za izmjeničnu jih oporbenjaka, blokirala je Slavoniju, što struju, ali njegov ondašnji mit o bežičnom je jako naživciralo našega premijera. Pa još prijenosu struje, bio je daleko od tehničtraže od njega da dođe k njima u Slavoni- kih mogućnosti vremena. ju, pa makar i u oklopnoj limuzini, ako ne I sad neki mediji tvrde da se isto događa s na traktoru. našim Rimcem. Zbog uspjeha s hiper-auA njemu to ne pada na pamet. Kad su to vla- tom stvorio se mit o tome da on može izstelini išli među kmetove? Altroke da ide ta- graditi robotizirano taksi vozilo. mo nekim politiziranim svinjarima, pre- Ovih dana, neupućeni i zadrti ljubitelji konjmazanim svim bojama, skrivenim iza - tro- ske zaprege šire neprovjerene vijesti da bojnice. će Rimac prije toga izumit stroj za teleporIma njih koji uopće nemaju prace, a i onih taciju. Doduše, kratkog dometa, s radnim kojima je premijerov inozemni ministar nazivom projekta Bosna portacija. Drupotamanio sve do zadnje - domaće. Ne- gi skloni fatalizmu, onako skeptično, u toma dogovora s onima koji ucjenjuju, osim me vide samo već izmišljenu robotiziranu ako nisu šefovi iz Bruxellesa. Ursula i Mic- - praonicu para. hell bi ga štrapacali samo tako.

A sva ova hajka je posljedica vijesti kako Lako je opoziciji ponavljat mantru kako je se na robo-taksijima, investiciji od 180 premijer izabran da radi za dobrobit svih milijuna eura, dvije godine nije radilo nigrađana Hrvatske. Kažu, i Slavonija je dio šta, nemaju ni prototipa, ni pogon u kojem Hrvatske koja bi mogla hranit pola Europe. bi se izrađivali ti auti, niti projektiranu liA on je, tobože, tamošnje poljoprivrednike niju za serijsku proizvodnju. Europu bridoveo do ruba propasti i to po nalogu svo- nu rezultati izbora u Nizozemskoj. Pobijejih šefova u EU čije jeftino meso uvozimo, dili krajnji desničari, pa je sasvim izglea svoje bacamo. dan premijer koji je proroka Muhameda naIma pravo naš premijer! Neće se on kla- zvo djecoljupcem, religiju mu nazadnom i njat biračima! Zna on da su vrijedni sva- fašističkom, a naciji obećo zabranu džakog prezira! mija i Kurana. Odlučio je da je NizozemCrni petak je izmislila američka policija skoj svega dosta, da treba prvo misliti na sredinom 20 stoljeća kako bi se pripremili vlastiti narod, a za tražitelje azila zatvorit za gužve u butigama nakon neradnih da- granice. Ma, bi li ovo vragu palo na pamet? na za Dan zahvalnosti. Tih dana se roba Naravno da su ga i u nas nazvali ekstremiprodaje u pola cijene ili još cijenje kako bi stom. Većinu Nizozemaca koji su za njega trgovci ispraznili magazine za novu, sku- glasali još nisu nazvali i pitali, što su onda plju robu.

– oni? Jesu li svi oni ekstremisti, ili moguće, A i kupci imaju koristi, osim ako im ne sme- da je njima pomalo dojadilo da im u vlastita to što su tijekom ostatka godine plaća- toj domovini, migranti koje su ugostili želi tu robu troduplo nego što inače košta. I le nametnuti svoju ‘kulturu’, a sve to u ime Hrvati već godinama slave američki Dan nekakvih ljudskih prava? Tako ti je kad gost zahvalnosti. Istina, s nešto manje euforije zlorabi gostoprimstvo; pojede sve ponuđejer su u nas sniženja drastično manja. Ali no, pa prevrne trpezu. A što je s ljudskim najvažnije je da, malo pomalo, poprimamo pravima u njihovim zemljama i ponudom sve osobine potrošačkog društva. Još nam kruha? U ovom životu! samo soldi fale. Što se tiče stranih radnika, u nas su preMit je drevna priča o nekome ‘ko ima mo- ma zakonu dobrodošli. A prema nelagodi

predsjednika Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske, oni su tek nužno zlo.

Na kongresu je požalio za hrvatskim radnicima koje je nepoznat neko prisilio na iseljenje u inozemstvo, pa zato “svima nama nije ugodno vidjet strance na ulici”. Osobito ljude koji su zamotani, one drugih, zamotanih kultura, objasnio je ovaj ugostiteljski stručnjak.

Poslije se ispravio, kako je samo bio nespretan i da on nije nikakav rasist. Bože sačuvaj! Jednostavno se čovjek zanio onim domoljubnim kupujte hrvatsko i svih uvjerio da ne bi imo ništa protiv da mu neko iz druge kulture kćer ‘zamota’ i na nedjeljni objed dovede nekoliko slatkih škurih unučića ričane kose.

Pristalice uvoza stranih radnika pak, vide u tome mnoge prednosti, osobito ako su to Azijati; Vijetnamci, Tajlanđani ili Filipinci. Majušni su, ekonomični, malo jedu, puno je.., hoću rijet, puno i brzo rade na povećanju nataliteta. Nisu lijeni i ne boje se nikakvog posla. Rade bez pogovora, tako da su san svakog poslodavca. Ako pozna jezik gluhih.

A mladi Hrvati će i dalje odlazit. I usprkos nostalgiji, kad pomisle na povratak doma shvatit će kako je nostalgija ipak - bolje rješenje.

Mi koji ostajemo lakše ćemo razumjet odlazak mladih nego - ostanak starih.

28 Fotogalerija

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Matea, Dijana i Marija - godi opušteni nedjeljni zajednički izlazak, ne treba žuriti na posao, ili neki hitni radni zadatak

Suzana i Mare - kulturu vole i za nova kazališna uprizorenja mare

Zore i Ore - majka i kćer oduvijek se u svemu slažu i rado jedna drugoj pomažu

Orsat, Petra, Marina, Karla i Atko - njihova draga Lući je zasuta pohvalama za svoju prvu premijeru na lerovskim kazališnim daskama

Made i Judita - koliko god majka voli sport i trčanje godi joj i s kćerkicom lagano prošetati, baš uvijek se prema cilju ne hita

Fotogalerija 29

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Barbara, Jasna, Dubravka, Ksenija, Zvončica, Barbara, Lući, Mato, Dubravka i Davor - na odluku da se uspješna godina Studentskog teatra Lero zaključi premijerom Mojaševe predstave Toliko o pticama nitko nema prigovor

Ana i Djeki - su i prijatelji, a ne u JU DLJI samo kolege i suradnici povremeni neki

Maruška i Pero - i u dobru, i u muci, dragoj tetki je voljeni neput uvijek pri ruci

Klavdija i Marija - za zdravstvo su se opredijelile, uvijek radije savjetima bolest spriječile, a ne samo bolesti liječile

Milena i Ena - rijetka prilika za uspomenu u Dubrovniku snimiti fotografiju jesenjih boja je iskorištena

Stigle su ure i za proslaviti 50 godina od mature - IV e razred, Srednja pomorska škola - elektrotehnički smjer, generacija 1969/73, se u Pivnici družila i lijepih školskih dana prisjetila: Slavko Perić, Luko Hilje, Mišo Litrica, Tonći Bilić, Ljubiša Anđelić, Štefi Kolić, Vlaho Lečić, Zoran Đurasović, prof. Miljenko Lujić, Ivo Lučin, Dragica Radović, Alfred Raguž, Anto Ljevak, Miro Staničić, Krešo Prlenda, Božo Leto i Ivo Miletić

30 Priče o moru i brodovima

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

OD PUTNIČKOG KRUZERA DO BRODA-HOTELA

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

‘SUPERSTAR LIBRA’ Plovila je vodama Kariba i Dalekog Istoka, a u Dubrovnik je stigla kao neočekivani gost Brod koji je naš grad posjetio samo jednom, 2006. godine U sezoni 2006. u grušku je luku uplovio jedan neočekivani gost, malezijski putnički kruzer SUPERSTAR LIBRA. Daleko od svoje matične luke i redovnih plovidbenih puteva doplovio je nakratko u Sredozemlje i tom prigodom posjetio naš grad.

Nakon jednomjesečne pripreme u Singapuru otplovio je u indijski Mumbai (Bombaj) odakle je Sredinom svibnja 1988. godine isporučen je američkom brodaru Norwegian Cruise Line velikí putu rujnu 2005. godinički kruzer. Novogradnja broj 1294 prigodom pone zaplovio na kružrinuća u finskom brodogradilištu Wartsila Marinim putovanjima u ne Perno Shipyard - Turku dobio je ime SEAWARD. Imao je 42276 bruto tona, bio dug 216, širok 28 meegzotičnoj i u ovoj tara, a na svojih je deset putničkih paluba mogao prihvatiti maksimalno do 1800 putnika u 732 kabi- u njegovu je flotu službeno uvrstio SEAWARD tek vrsti putovanja do ne skromne veličine od svega 12 kvadratnih meta- 1997. i dao mu novo ime NORWEGIAN SEA. Na poslo- tada neistraženoj ra. Četiri glavna dizel pogonska stroja Wartsila-Sul- vanje broda se to ništa bitno nije odrazilo pa je on Indokini. Očito je da zer ukupne snage 18476 kW omogućavala su mu i dalje nastavio ploviti svojim, sada već dobro uhopreko dvije propele plovidbu brzinu od 20 čvoro- danim, kružnim putovanjima u karipskim vodama. u njima nije polučio va. Na brodu je bilo ukrcano i 740 članova posade. baš najbolje poslovIpak, velika promjena se dogodila 2005. godine kada je brodarska kompanija Star Cruise Line sa ne rezultate pa je u DIO FLOTE NORWEGIAN CRUISE LINEA Od svibnja 1988. godine, SEAWARD sljedećih devet sjedištem u Hong Kongu, u vlasništvu malezijskog ljeto sljedeće 2006. godina redovito poduzima atraktivna kružna pu- lanca kockarnica Genting, kupila na burzi u New godine upućen u tovanja iz New Yorka prema Karibima. Iako je bro- Yorku većinski paket dionica. Tako je NORWEGIAN Sredozemlje i 21. dovlasnik Knut Kloster koncem osamdesetih go- SEA prvo upućen na temeljitu rekonstrukciju u brodina prošlog stoljeća, kupnjom Royal Viking Linea dogradilište Lloyd Shiprepair Freeport na Baha- lipnja 2006. prvi put i Royal Star Cruise Linea, već bio formirao veliku mima da bi u kolovozu 2005. zaplovio pod novim posjetio i naš grad brodarsku kompaniju Norwegian Cruise Line (NCL),

imenom SUPERSTAR LIBRA.

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

Dana 11. travnja 2022. otplovio je iz Wismara u teglju za Grčku, navodno da bi nastavio služiti kao plutajući brodhotel. Njegova konačna sudbina je bila ipak drugačija, a tu je kumovala i svjetska pandemija COVID 19 te je u tegljenu prema Grčkoj ponovo preprodan, ali ovaj put u rezalište brodova tj. u tursku Aliagu gdje je u teglju došao 28. svibnja pod imenom LIBRA. Nasukan je 1. lipnja 2022. te je započelo njegovo rezanje

Priče o moru i brodovima 31

Najesen je još neko vrijeme plovio oko Singapura.

Potom je ponovo raspremljena u Port Klangu, malo plovi između Japana i Taiwana te koncem 2010. godine opet iz Singapura, ali sada prema Tajlandu.

BROD HOTEL SKONČAO U TURSKOM REZALIŠTU U objavljenom programu za 2011. poduzimao je jednodnevna krstarenja otvorenim morem s večernjim polaskom i jutarnjim povratkom u malezijski turistički otok i luku Penang te trodnevna krstarenja iz Penanga prema tajlandskim turističkim središtima Phuket i Krabi. Nakon što je okušao sreću u Kini, prvo 2015. u Xianenu, a potom 2016. u Haikou, ponovo se 2017. vratio u Penang.

Od 2018. služi kao stacionirani brod hotel za radnike brodogradilišta u Hong Kongu.

DUBROVNIK POSJETIO SAMO JEDNOM Nakon jednomjesečne pripreme u Singapuru otplovio je u indijski Mumbai (Bombaj) odakle je u rujnu 2005. godine zaplovio na kružnim putova- SUPERSTAR LIBRA premješten je na drugi vez u lunjima u egzotičnoj i u ovoj vrsti putovanja do ta- ci Wismar u studenom 2021. godine. Dana 4. veljada neistraženoj Indokini. Očito je da u njima ni- če 2022. objavljeno je da je operater broda, Star je polučio baš najbolje poslovne rezultate pa je Cruises Germany GmbH. nesolventan, te je prou ljeto sljedeće 2006. godine upućen u Sredoze- dan tvrtki Flash Maritime Ltd. Dana 11. travnja 2022. mlje i 21. lipnja 2006. prvi put posjetio i naš grad. otplovio je iz Wismara u teglju za Grčku, navodIpak, već je najesen iste godine ponovo vraćen u no da bi nastavio služiti kao plutajući brod- hoindijski Mumbai, a od 2007. i u tajvanski Keelung. tel. Njegova konačna sudbina je bila ipak drugaOvdje ostaje sve do studenog 2008. kada nakrat- čija, a tu je kumovala i svjetska pandemija COVID 19 te je u tegljenu prema Grčkoj ponovo preproko prelazi u Singapur.

Ponovo bez posla, SUPERSTAR LIBRA je u siječnju dan, ali ovaj put u rezalište brodova tj. u tursku 2009. raspremljena sve do konca svibnja kada je Aliagu gdje je u teglju došao 28. svibnja pod imeponovo iz Keelunga zaplovila na kraćim kružnim nom LIBRA. Nasukan je 1. lipnja 2022. te je zapoputovanjima prema japanskoj Ishigaki i Okinawi. čelo njegovo rezanje.

32 Crna kronika

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Privođenje osumnjičenika pred suca istrage

Zaplijenjena droga

PRIJETI MU KAZNA ZATVORA DO 12 GODINA

Trebinjac na Gornjem Brgatu ‘pao’ s gotovo 20 kilograma kokaina Drogu je nanjušio pas, a prevožena je u luksuznom vozilu FOTO: GORAN MRATINOVIĆ, PU DN

Z.D. (35) iz Trebinja, koji radi u Dubrovniku, proš- ukupno 19,300 kilograma kokaina visoke čistoće. log petka je priveden pred suca istrage zbog Kako nam je potvrdio sudac istrage i glasnogosumnje na pokušaj krijumčarenja gotovo 20 ki- vornik Županijskog suda u Dubrovniku, Pero Milograma kokaina preko graničnog prijelaza Gor- loglav, određen mu je istražni zatvor u trajanju nji Brgat. od mjesec dana zbog opasnosti od ponavljanja „Naime, u srijedu, 22. studenoga, u 17:30 sa- kaznenog djela, s obzirom na okolnosti počinjeti, s namjerom izlaska iz Republike Hrvat- nja, kao i opasnosti od bijega, s obzirom na to ske u pravcu BiH, u blizini MCGP Gornji Br- kako se radi o državljaninu BiH. gat, pristupilo je osobno vozilo čeških naci- “Droga kokain, 19,3 kilograma, je prevožena u lukonalnih oznaka kojim je upravljao državlja- suznom osobnom vozilu marke Audi Q5, u prenin Bosne i Hercegovine u dobi od 35 godina. inačenom dijelu vozila. Sumnja je pala nakon Obzirom da je službeni policijski pas za de- što je službeni policijski pas reagirao te je izdan tekciju droga u trenutku kontrole reagirao, a nalog za pretragu temeljem kojeg je pronađevozač pokušao pobjeći, u čemu su ga spri- na droga. Za ovo kazneno djelo, predviđena kaječili policijski službenici, posumnjalo se zna zatvora je ona u trajanju od jedne do 12 gona krijumčarenje droge te je zatražen na- dina”, izjavio je Miloglav za Dubrovački dnevnik. log za pretragu vozila“, objavila je policija. Ono što je izuzetno zanimljivo kod ovog slučaja Kako su izvijestili iz Policijske uprave dubrovač- i po čemu se razlikuje od ostalih zapljena jest to ko-neretvanske, temeljem naloga Županijskog što je ovo prvi slučaj kako je droga zaplijenjena suda u Dubrovniku vozilo je detaljno pretraže- na izlazu iz RH. Dosad je to uvijek bilo na ulazu u no kada je u posebno izrađenom prostoru, ispod državu, primjerice na granici Crne Gore. Ovo bi stražnjeg sjedala koji se otvara pomoću elek- značilo kako se najvjerojatnije radi o drogi koja tromagnetne brave, pronađeno 17 pakiranja s je putovala iz Europe.

Kako su izvijestili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku vozilo je detaljno pretraženo kada je u posebno izrađenom prostoru, ispod stražnjeg sjedala koji se otvara pomoću elektromagnetne brave, pronađeno 17 pakiranja s ukupno 19,300 kilograma kokaina visoke čistoće.

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

34 Sport

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

FUTSAL

Square u zadnjoj utakmici u Gospinom polju ove godine zabio sedam komada i ostao na vrhu tablice!

Malonogometni klub Square pobjedom je protiv zagrebačke Uspinjače nastavio sjajnu sezonu. Nakon osam odigranih kola imaju šest pobjeda, jedan remi i jedan poraz. Slijedi Kup, pa onda derbi u Makarskoj za kraj polusezone Piše Rafael Barkiđija foto Foto: Goran Mratinović

Osmo kolo SuperSport Hrvatske malonogometne lige u Gospino je polje dovelo „fenjeraša” lige, zagrebačku Uspinjaču, koja i dalje čeka svoju prvu pobjedu u povratničkoj sezoni u najvećem rangu. No, protiv ovakvog Squarea ove sezone, još u Gospinom polju, nije se mogla tražiti prva pobjeda. Rezultat poluvremena bio je 4:0, a konačni 7:2. Susret je kasnio zbog na jugu Hrvatske poznatih razloga. Avion zbog bure nije mogao sletjeti u Zračnu luku Ruđer Bošković.

Slijetanje u Split, i naravno, autobusom do Dubrovnika.

SHOW MARA ĐURAŠA U GOSPINOM POLJU U prethodnom kolu, onom uoči Uspinjače, Square je gostovao u Vrgorcu. Jedini pogodak na utakmici, već u šestoj minuti, djelo je dubrovačkog reprezentativca Mara Đuraša. U Gospinom je polju zatim, protiv Uspinjače, postigao čak četiri pogotka, čime se na ljestvici najboljih strijelaca HMNL ove sezone popeo na drugo mjesto (osam pogodaka, kao i Antonio Sekulić iz Olmissuma). Vrh drži igrač Pule Felipe Echavarria Echeverry (deset pogodaka). Osim Đuraša, u strijelce su se još upisali Finac Lassi Lintula (2 pogotka), a jedan je zabio Mirko Hrkać. I to prvi pogodak susreta. „Jako sam sretan zbog četiri gola, ali to

ništa ne bi bilo bez mojih suigrača. Tu se ne gleda individualni učinak, najbitnije je da tri boda ostaju u Dubrovniku. Od prve do zadnje minute smo bili bolji i mislim da ni u jednom trenutku nije bilo pitanje tko će dobiti” – rekao je nakon utakmice Maro Đuraš.

TKO ĆE DO NASLOVA JESENSKOG PRVAKA? U sljedećem, devetom kolu, ujedno i zadnjem kolu prvog dijela sezone, Square gostuje u Makarskoj kod Novog Vremena. Bit će to pravi derbi, kakav je i svaki međusobni ogled ovih dviju momčadi.

Pobjedom bi polusezonu zaključili na vrhu tablice, no puno se toga pita i Puležane, koji su već dva kola na omjeru kao Square, s nešto boljom gol razlikom. U igri je i Futsal Dinamo, koji u zadnjem kolu upravo igra protiv Pule.

Stanje na tablici nakon osam kola SS HMNL: 1. Stanoinvest Futsal Pula (19 bodova, gol razlika +17), 2. Square (19, +12), 3. Futsal Dinamo (16, +10), 4. Olmissum (15, +4), 5. Novo Vrijeme (13, +4), 6. Torcida (10, -5), 7. HMNK Vrgorac (8, -1), 8. Crnica (7, -8), 9. Osijek (6, -15), 10. Uspinjača Gimka (2, -20).

Parovi zadnjeg kola, u vikendu 8,

9. i 10. prosinca su: Uspinjača – Osijek, Novo Vrijeme – Square, Crnica – Torcida, Vrgorac – Olmissum te Pula – Futsal Dinamo.

No, prije toga, na rasporedu su susreti osmine finala SuperSport Hrvatskog malonogometnog kupa.

Square u petak (1. prosinca) od 17:30 sati gostuje na splitskim Gripama kod Hajduka, koji je član trećeg razreda hrvatskog futsala, 2.HMNL-jug. Što se tiče sljedeće domaće utakmice Squarea, to će biti u drugoj polovini siječnja, kada u 11. kolu dočekuju Pulu.

Sport 35

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

NOGOMET

U četvrtom razredu nogometa zaključena polusezona, GOŠK 1919. ima još 15 utakmica za spas i ostanak u ligi U 15. kolu Treće nogometne lige – jug, četvrtog ranga natjecanja, u Metkoviću je odigran županijski derbi između Neretve i dubrovačkog GOŠK-a 1919. Bile su to zadnje utakmice prvog dijela sezone. Slijedi zimska pauza, sve do kraja veljače ti kako su ‘jadranaši’ nekoliko kola trećeg ranga ove sezone proveli na prvom mjestu.

BOĆANJE

Piše Rafael Barkiđija Nogometaši GOŠK-a 1919. imaju gotovo tri mjeseca za rezimirati prvi dio sezone, trenirati i pripremiti se za nastavak, kako bi se spasili od ispadanja u rang ispod. A to je Prva županijska nogometna liga. Prvih 15 kola ove sezone bilo je za zaborav. Najprije su nanizali šest poraza, da bi u dvije utakmice zaredom uzeli po bod, pa onda ponovno tri poraza. Uslijedile su tri utakmice, u kojima je momčad trenera Matea Kristića, upisala dvije pobjede i remi, pa je situacija izgledala nešto bolje. No, Neretva je kod kuće u posljednjem kolu prvog dijela u subotu (25. listopada) pogocima Davida Barišića i Mate Crnčevića, prekinula taj mini-niz.

GOŠK je na posljednjem, 16. mjestu tablice s devet bodova. Upisali su dvije pobjede, tri remija i deset poraza. Pobjedu, odnosno tri boda više, na tablici imaju Split i makarski Zmaj. Polusezonu na prvom mjestu zaključuje Zadar (32 boda). Bod manje ima sinjski Junak.

Nije ovo bila bajna polusezona niti za preostala dva županijska predstavnika – met-

kovsku Neretvu i opuzenski Neretvanac.

Neretva je trenutno na desetom mjestu sa 17 bodova (5 pobjeda, 2 remija, 8 poraza), a Neretvanac na 12. (3 pobjede, 6 remija i 6 poraza).

POGLED U RANG VIŠE U rangu više, koji se igra na razini cijele Hrvatske – SuperSport Druga nogometna liga, naš jedini županijski predstavnik, pločanski Jadran, odradio je vrlo dobru sezonu. Nakon 15. kola su na šestom mjestu tablice s 25 bodova (6 pobjeda, 7 neriješenih, 1 poraz).

Nogometaši trenera Miša Krstičevića na tablici imaju i utakmicu manje. U osmom kolu zbog nevremena je prekinut susret protiv Hrvatskog Dragovoljca, u 23. minuti. Nastavit će se 17. veljače. Rezultat je 0:1.

U slučaju pobjede, bolje rečeno preokreta protiv Dragovoljca, u drugi će dio sezone krenuti s četvrtog mjesta.

Prvoplasirani na tablici trećeg ranga sada je Radnik iz Križevaca (30), koji ima jednako bodova kao Opatija. Valja još nadoda-

Boćari Hajduka Rašica upisali prvu pobjedu u najvećem rangu – Superligi!

Piše Rafael Barkiđija U četvrtom kolu Superlige, boćari Hajduka Rašica svladali su u subotu (25. studenog) u Srebrenom ekipu Vargon iz rijeke rezultatom 17:9. Tom je pobjedom ispisana povijest, jer „Hajdukovcima” je to prva pobjeda ove sezone, ujedno i prva pobjeda u najvećem rangu, u kojeg su se plasirali ove sezone.

U sljedećem kolu sprema se derbi. Hajduk Rašica gostuje u Metkoviću, kod istoimenog kluba. Metkovci su drugi predstavnik naše županije, a ove sezone imaju dvije pobjede i dva poraza. Za Hajduk Rašicu protiv Vargona nastupili su: Božo Čupić, Pero Fiorović, Zoran Gašić (voditelj), Josip Glavinić, Matijas Grančić, Antun Lučić, Renato Markoč, Nikola Maroević, Miroslav Petković te Pero Vlahutin.

36 Vijesti

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

U STIHOVE MOJE U stihove moje nek zapisan bude Pakleni prosinac devedeset prve U nasilni napad ne sumnjaj ni mrve Srbočetnika i druge rulje hude Velikosrbskom se nasrtljivcu čude Svi koji još nisu u grobu za crve S kime Grad naš živi i s čime se hrve Na hridi hrvatske pradjedovske grude Mrze nas jer nisu nogom na nju stali Svi znaju da sam time ja u pravu Bratoubilačko zaustavit klanje Hrabri branitelji tom su život dali Konteso otimam Grad naš zaboravu Tko zaborav sije ̶ taj novi rat žanje 24/2/21//9,40

Hrvatska je demokratska država: ima Predsjednika, Ustav, zakone, Sabor i Vladu ̶ a po potrebi i narod. humanitarni prilozi UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ U spomen na pok. Davorku Čustović, umjesto cvijeća Katarina i Zvonimir Bozicevic, Franica i Niko Jasprica, Vilko Barovic i Katarina i Bosko Bilic prilažu 130 eura.

Udruga “Poseban prijatelj” zahvaljuje na donaciji. dva skalina U spomen na našeg dragog Marka Mašanovića (20082023), supruga s obitelji prilaže 100 €; U spomen na dragog prijatelja i dobrog čovjeka pok. Mata Klis, 50 € prilaže Željko Ćurčija; U spomen na dragu prijateljicu Maylu čampara, 40 € prilažu Marija i Nikša Bogdan; U spomen na prijateljicu Maylu Čampara, 50 € prilaže obitelj Kreutz; U spomen dragoj sestri Mayla Čampara, 150 € prilaže brat s obitelji Grimmert; U spomen na Mayla Čampara, 100 € prilažu prijateljice iz Njemačke: Ute, Uschi, Helenore; Obitelj Džono donacija 100 €; Jelka Dedo donacija 10 € Niko Obradović donacija 30 €; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I MEDICINSKIH TEHNIČARA donacija 50 €; Hvala gđi. Maši na donaciji trampolina.

MASLINA Obitelji: Butigan, Primorac, Stupin i Pavlović, umjesto vijenca za gđu. Nadu Miloslavić, našu susjedu iz Viktorije prilažu 40,00 EUR; Zlatko Kovač, dar korisnicima Centra 10,62 EUR.

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

RIJEKA

VRSTA KRUPNE VIŠNJE

KNJIŽEVNICA NA SLICI

DIO ODJEĆE

DULJI OBLIK PRIJEDLOGA “S”

METAR

MUSLIMANSKO MUŠKO IME

RASTAVA BRAKA

ČETVRTI STUPANJ LJESTVIČNOG NIZA

PRVI I DRUGI SAMOGLASNIK

NOVČANA JEDINICA U NJEMAČKOJ OD 1924.

DO 1948.

DUBROVAČKI DNEVNIK

ULEGNUTI BANKARSKI SE INTERES

SVETA (grč.)

RIJEKA U RUSIJI NAČIN PISANJA ZAHVAT VESLOM

POLUPARAZITSKA BILJKA

DRONJAK, KRPA

NEMAN

SVEĆENIČKA HALJA

DJELO KNJIŽEVNICE NA SLICI

EKONOM. PROPAGAN. PROGRAM

PREDMET RASPRAVE BOJA LICA KLJUČNA KONCEPCIJA VIŠE MATEMATIKE

DJELO KNJIŽEVNICE NA SLICI DONIJETI TELE NA SVIJET

UPUTSTVO ZA SPRAVLJANJE LIJEKA

NEPER

ŠUMSKA KREDA

SLIČAN PREDMET

SNOVIĐENJE

PETICA U ŠKOLI

NJENO DJELO TEMPO BILIJARSKI ŠTAP, TAK

PRILIČNO NIZAK PISAC KENZABURO

J. C. CELZIJ

AUSTRIJA

PRIPADNIK GARDE

TEZEJEV OTAC IZ GRČKE MITOLOGIJE

KINESKA DINASTIJA

MLETAČKI MISLILAC, BERNARDO

OBLAST U GRČKOJ

ESTONSKI SLIKAR I VAJAR, PEET

AGNEZIJA KRAĆE

LIJEVI PRITOK KUPE

KISIK

BUBNJAR IVANDIĆ

ALUMINIJ

SKLADAMJESTO TELJ KOD ZRAKOPLOVI MUSORGRUDOG U SKI BIH

KOMAD ČEGA

SUSJEDNA SLOVA ABECEDE

VOĆNI NAPITAK ALT

CENTIMETAR

VABILO RIĐOKOS

AM. EDUC. SERVICES

KALIJ

JUDEJSKI KRALJ

IME

DANSKI PISAC, KAJ NARJEČJE

VRSTA OBRTNIKA

TEK KUPLJEN

NAŠ OTOK POZADI

DJELO KNJIŽEVNICE NA SLICI 4. I 21.

SLOVO ABECEDE

UTVARE, SABLASTI

SLAKTOVODNA RIBA (mn.)

ŠVEDSKA KNJIŽEVNICA LINDGREN

NJENO DJELO

TOKSINI

GRAM

OJAČATI, POSTATI SILAN

23. I 17.

SLOVO ABECEDE VELIKA RIJEKA U SIBIRU

POSPANI ELEKTRON

AR SKLONI KRAĐI

RJEŠENJE: rajhsmarka, Uka, imela, zaveslaj, ala, riza, tema, Priče iz vrtića, recept, oteliti, ila, pandan, san, nago, ke, t, C, jc, A, Oe, Egej, Ming, Zane, Epir, Aren, Neza, Odra, O, Al, dio, sok, rs, mamac, AES, K, otrovi, Maslina, g, idiom, stolar, Anđeo čuvar, iza, čo, sneni, Irtiš, aveti, kradljivi.

GOLO

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se stan na Motovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem auto Seat Cordoba (siva) iz 2003., prvi vlasnik, prešao 71393 km, registracija do 04/24., u odličnom stanju, klima ispravna, redovito servisirana. Cijena je 3000 eura.

Kontakt: 0993510479 Prodajem Škodu Octaviu 1,6 tdi, 2010.godište, registriran do 6 mjeseca 2024. Cijena 5500 EUR. Mob. 091 551 7506 Prodajem skuter Gilera runner 2001god., cijena 800 eur, registriran do 5 mjeseca. Mob: 0915362163

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem dvosoban stan kod zgrade Grawe zaposlenicima ili studentima. Zvati iza 18h. Mob: 091 567 07 22 Iznajmljuje se prostor od 32 kvadrata u Dubrovniku - prostor je pogodan za skladište i slično. Nalazi se na povoljnoj lokaciji, izravan pristup prometnici + 1 parkirno mjesto na korištenje. Sve informacije na mob. 099 517 4075.

Iznajmljuju se sobe u Župi Dubrovačkoj s korištenjem kupaonice, kuhinje i dnevnog boravka. Kontakt broj: 092 285 8452.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodajem stan u Mostaru (Centar II) 40 m2. Cijena po dogovoru. Tel. 099 683 32 64.

Prodajem dvosoban stan na

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit.

Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu.

Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude

košice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

slati na Whats App. P r o d a j e s e g r a đ e v i n s ko ze m l j i šte u c e nt r u O ra š ca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prijevoz tereta i robe pogodno za uske ulice Kontakt: 098 244 390

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s Prodaje se stan u zagrebu okućnicom i zatvorenom ga(strogi centar) 78m2, 2850 ražom. U blizini trgovina, škoeur/m2. 098 277 363 la, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na Prodaje se građevinsko ze- 098/850-820 od 19-20 h. mljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informa- Građevinsko zemljište kocije na telefon: 098/244-794 mercijalne namjene u neProdaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

posrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava.

Mob: 091/544-5395

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mo-

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kan-

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 1. prosinca 2022.

Mali oglasi

tunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009 Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura.

Mob: 098 9824 076 Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za ob-

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura.

Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Kupujem stare automobilske i motor registarske tablice iz doba Jugoslavije i stare motore. 097 670 7137 Prodajem tri nova parangala i tri nova baluna povoljno Kontakt: 099 851 4586

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

montaža kamena. Mobitel: 0917285208.

novu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

USLUGE RAZNO “Traži se djelatnica sa iskustvom za rad u frizerskom salonu. Kontakt 099/517-9452 i 020/332-820 (dostupan od 14-18h).

Vršimo sve usluge kombi pri-

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 27.11. do 3.12.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 4.12. do 10.12. jevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757 Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946 Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta.

Mob. 095 921 8664 KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobnih vaza - kamenica, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, čišćenje grobnica, klupice, skale, kolone, kamene ograde, dostava i

preminuli MAYLA ČAMPARA (1950) MILADA MARKOVIĆ (1963) MARIJA ARBANASIN (1936) EUGEN ŽITNIK (1935) MARIJA PINČEVIĆ (1953) LUKO STAHOR (1946) BALDO LUJO (1937) KARME KAZNAČIĆ (1949) MARIJA PRIŠLIĆ (1941) IVAN RADONIĆ (1939) ROKO MARKIĆ (1934) IVO JOVICA (1935) ANDRIJA MOZARA (1932) MARKO SOKO (1928) KATE JERINIĆ (1937) MARINKO JAKOVLJEVIĆ (1946) LUKRE COBENZL (1935) BALINT NEMEDI (1944) MARIJA BRAUTOVIĆ (1937) IVICA BRATIČEVIĆ (1964) IVAN KATIĆ (1946) ANTICA DEGL’IVELLIO (1937) IVAN ŽANETIĆ (1948) ANDRIJA ŽARAK (1933)

40 Zadnja

petak, 1. prosinca 2022. Dubrovački dnevniK

OTVARA SE DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL

Priprema, pozor…

Blagdanska čarolija kreće sada!

Jubilarni 10. Dubrovački zimski festival počinje u subotu, 2. prosinca, uključivanjem dekorativne blagdanske rasvjete. Uz veliko otvaranje očaravajućeg festivala na Stradunu, prvi koncert će održati Prljavo kazalište. Također, bit će upaljena i prva adventska svijeća.

U narednom periodu Dubrovčane i goste očekuje prava blagdanska čarolija na više lokacija, uz koncerte, zabavne programe, programe za djecu, ali i sjajnu gastro ponudu.

Pozitivci tjedna

Maja i Mirko Andrić

Zračna luka Dubrovnik

Marin Gozze

Luka Blažević

U 24 sata kuhanja “bez kompromisa” prikupili 20 tisuća eura za dubrovačku bolnicu.

Zahvaljujući zalaganju direktora Zračne luke Ruđer Bošković, Viktora Šobera kao i direktora komercijalnih poslova Ivana Maslaća, dubrovačka Zračna luka postaje treća baza za Ryanair u Hrvatskoj uz Zadar i Zagreb. Uz postojeće rute Dublin i Beč koje će se i povećati, Ryanair uvodi i 16 novih ruta.

Dubrovački scenograf je dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju kazališnu scenografiju u drami ‘Tiha noć’.

Član Auto kluba Ragusa Racing osvojio je titulu seniorskog državnog prvaka na kružnim stazama.

FOTO: DUTV