Dubrovački dnevnik br. 172

Petak, 24. studenoga godina iV. / broj 172 / 2023. / issn 2718-3742

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

‘’PAMETNO’’ UPRAVLJANJE BIVŠE DIREKTORICE

Čistoća bacila u vjetar preko 100 tisuća eura na pogrešna vozila koja su godinama stala pokvarena stranica 4

USKORO SE OTVARA

DUBROVNIK DOMAĆIN

MARINA GRABOVAC,

EKIPA KOJA JE POKRENULA

‘TRBUH GRADA’

EUROPSKOG VATERPOLSKOG

NEKADAŠNJA VLASNICA

UNIDU TV

Radovi neće još dugo, gruška placa trebala bi biti gotova u siječnju

PRVENSTVA

BUTIGE RONCHI:

Organizatore očekuje puno posla, a publiku tri fenomenalne utakmice u Gružu

„Plemkinja sam plave krvi, s 300 i kusur eura mirovine“

Studio je među najljepšima, ne bi ga se posramila nijedna dubrovačka televizija

stranica 6

stranica 32

stranica 14

stranica 20

2

Uvodnik

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

Trošimo hrvatsko!

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nikoleta Zec — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

Piše Vjera Šuman foto Duško Jaramaz/PIXSELL

S

aborski Odbor za pravosuđe propitivao je državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek o aferi Agrokor i ‘vještačenju’ koje je odbačeno jer je povjereno bliskim suradnicima Agrokora i Borga. Ali ništa od analize koju je obećala jer još nije gotova, pa je, dakle, u tijeku. Tko iz njenog odvjetništva radi analizu, tajna je, kako taj ‘nesretnik’ ne bi bio meta medijskih napisa, što bi ga moglo ometati u tom zahtjevnom i teškom analiziranju u kojem treba otkriti tko je i zašto odabrao vještaka. Iako je sve već poznato, ova teška analiza će vjerojatno potrajati godinama. Hrvoj –Šipek ne vidi u tome ništa čudno, ali je ipak dodala kako ona nije ‘ni luk jela ni luk mirisala’, jer je vještak za Agrokor odabran prije njenog mandata. Tako je, zlu ne trebalo, očistila sebe i uvalila svoje kolege. A Bože moj, tko će te zaštiti ako nećeš sam sebe? Osim ozbiljnih pitanja, bio je tamo Zekanović, zadužen za pravljenje cirkusa. U stilu one: ‘Inteligencija je možda umjetna, ali budalaština je sasvim prirodna!’ Za nagradu će Plenki Zekanovića, kao ne-

zavisnog, staviti na listu za EU parlament. Reko bi naš Maro: ‘Jebe ga se!’

Samo citiram. eki članovi Odbora raspitivali su se, naravno sasvim neprimjereno, kako je moguće da je Todorić na stupu srama, dok je Vlada omogućila Pavlu Vujnovcu potpunu moć i kontrolu u Fortenovi, iako navodno nije jedini vlasnik. Moć kojom, rečeni Vujnovac, jeftino uvozi voće i povrće tko zna odakle, svojom drugom tvrtkom koja je upravo za to registrirana, dok je iste proizvode domaćih poljoprivrednika izbacio s polica Konzuma. Usudili su se čak konstatirati kako Vujnovac sistematski uništava hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, poglavito male poljoprivrednike. Sličnom temom bavili su se i uzgajivači svinja u Slavoniji na prosvjedu zbog uništavanja svinjogojstva u Hrvatskoj, posebno malih proizvođača, točnije seljaka, prozivajući i Vladu i ministricu kao odgovorne za egzodus Slavonije. ve su to minorne i zlonamjerne podvale Plenkijevoj vladi, kako bi zamaglio i umanjio njezin fantastičan

N

S

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

uspjeh zbog čega je i usvojen Proračun za iduću godinu, koji je ogroman, razvojan, s posebnim naglaskom na brigu o malom hrvatskom čovjeku i poduzetnicima. Zavidna oporba ga smatra predizbornom podjelom love šakom i kapom, a poslije kako bude. Obični zlobni žuti i crveni vragovi.

Evo, Plenkija je pohvalila i curica, koja zahvaljujući njegovoj Vladi sad ima svaki dan ručak u školi. Suza sama krene. Ministar Primorac kao predlagatelj Proračuna nije imao vremena ostati do kraja rasprave i glasanja jer je požurio na utakmicu Hrvatska –Armenija, što mu je oporba, također, zamjerila. To je zato što oporba ne razumije ništa pa tako ni direktnu vezu plasiranja Hrvatske na EP u Njemačkoj, što će pozitivno djelovati na cendravu naciju, posebno u izbornoj godini, koja bi mogla biti vrlo

zahtjevna. U takvim možebitno teškim trenucima jedino Vatreni mogu relaksirati naciju, pa tako i cijelu Lijepu našu. Zadovoljna i relaksirana nacija bolja je glasačka mašinerija od frustrirane i nezadovoljne nacije. Zato je ovaj ministrov odlazak iz Sabora na utakmicu sasvim logičan i za svaku pohvalu jer je odmah jasno kako ministar u potpunosti vlada materijom. riča o tome kako je Ćićova mala dala, bez natječaja, geodetima s istoimenog fakulteta 19,5 milijuna eura sve je neugodnija, ma koliko naša ministrica novinarku nazvala malicioznom. Plenki se jako snervao pa pokušao objasniti kako to nisu uopće bile europske pare, nego hrvatske.

Zato, po njemu, to nije u nadležnosti europskih tužitelja, nego gospođe Hrvoj-Šipek. Ali ovi europski tužitelji

P

Uvodnik 3

ga ne bendaju, nego i dalje istražuju.

E sad, zašto je ministrica potpisivala sve račune kao valjane? Što zna ministrica koliko košta kvadrat 4D snimanja? Dala im je pare jer je stvar hitna pa su posao odrađivali po hitnom postupku pune dvije godine. Pri tom, blentavi kakvi jesu, lovu su dizali na automatu. Onako, za vlastite potrebice i malo putovanja s familijom dok su im majstori radili vikendice. I nikom ništa ne bi bilo, ne bi se sad ministrica našla u nebranom grožđu, samo da su novci stvarno bili naši, hrvatski. Peh, čisti peh ju je snašao. I nju i Plenkija. Pa gdje im je bila pamet?! Odavno imamo slogan ‘Kupujmo hrvatsko!’. Samo ga je trebalo primijeniti u ‘Trošimo hrvatsko!’. I sve u redu! Ni po muke s istragama i ni po muke za Ćićovu malu. Peh, kažem vam, glupi peh. Eto vas.

4 Grad

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

ODGOVORNO UPRAVLJANJE?

Kako je Čistoća bacila gotovo 800 tisuća kuna u vjetar zbog loših i manjkavih vozila Čistoća Dubrovnik je u mandatu bivše direktorice Nataše Gabričević nabavila tri električna vozila koja su se koristila svega dvije godine, a naposljetku su prodana kao pokvarena roba

Piše Ivona Butjer Mratinović

Vozila su koštala nešto više od 791 tisuću kuna koje su bačene u vjetar.

Za usporedbu, to je iznos koji Grad Dubrovnik svake godine izdvaja za sufinanciranje javnog gradskog prijevoza umirovljenicima. Ili iznos koji je Grad 2020. godine izdvojio za sufinanciranje udžbenika srednjoškolcima.

Tri električna vozila stigla su u Čistoću krajem 2016. godine, u mandatu bivše direktorice Nataše Gabričević iz redova HNS-a, a pompozno je tada iz ovog gradskog društva najavljeno kako se radi o njihovom novom pojačanju. Riječ je o vozilima marke I’MOVING SMILE čija je prvenstvena namjena bila prikupljanje odvojenog otpada iz košarica te brža intervencija mobilnih timova na teško dostupnim lokacijama. „Tri mala električna diva, savršene agilnosti i funkcionalnosti jednim punjenjem baterije mogu preći i do 130 kilometara, a postižu brzinu od 45 kilometara na sat. Sve navedeno čini ih pravim izborom za kratke relacije posebno u urbanim sredinama i po uskim gradskim ulicama“, objavili su iz Čistoće prije sad već sedam godina, nabrojivši tada i sve prednosti koje vozila imaju kao električna.

Nažalost, epilog ove priče i nije bio toliko sjajan kako se činilo u najavama.

NISU IZDRŽAVALA NI OBIČNU SMJENU Nova električna vozila stavljena su u funkciju 2017. godine, no tada su se pokazali brojni njihovi nedostaci. Kako su nam odgovo-

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

rili iz Čistoće Dubrovnik, radi loše kvalitete Svi ti nedostaci vjerojatno bi bili navrijeme uovozila, ista su se učestalo kvarila, a kapaci- čeni da su vozila prethodno testirana u odretet baterija nije bio dostatan za rad u jednoj đenom vremenskom razdoblju. To bi ostavilo smjeni od sedam sati, te prespor za vožnju prostor za odustajanje od kupnje ili možda za po gradu i uz veći uspon. Radi navedenoga, neka druga rješenja koja bi Dubrovniku i njevozila su se koristila dvije godine. govim potrebama bila prihvatljivija. Ovako je zapravo novac javnog društva utrošen na neU neformalnim razgovorima doznajemo ka- kvalitetna vozila koja su se koristila dvije goko se baterije nisu mogle zamijeniti nego su dine, koja su stvorila dodatne troškove zbog bile punjive. Njihov kapacitet je očito bio ne- kvarova i koja nisu ispunila svoju funkciju. dovoljan za potrebe ovog društva jer vozila ne bi izdržala jednu smjenu. Bila su parki- BAČEN IZNOS KOJI SE GODIŠNJE UTROŠI rana na području Pod dubom gdje se nala- NA UDŽBENIKE ILI UMIROVLJENIČKE POKAZE zi reciklažno dvorište, a kad bi krenula pre- Upitali smo Čistoću Dubrovnik koliko su voma Ilijinoj glavici, često bi nastale gužve jer zila koja su se koristila tek dvije godine kose vozila nisu mogla dovoljno brzo kretati. štala, odakle su odgovorili kako je cijena po komadu iznosila 263.692,25 kuna s PDV-om ČESTI KVAROVI po komadu.

Jedan od najvećih problema svakako su bili i kvarovi, zbog čega je njihovo korištenje Dakle, to je nešto više od 791 tisuću kuna koje postalo neisplativo. Česti popravci stvorili su bačene u vjetar. Za usporedbu, to je iznos su dodatno financijsko opterećenje za ovo koji Grad Dubrovnik svake godine izdvaja za društvo. Naposljetku su ta vozila neko vri- sufinanciranje javnog gradskog prijevoza jeme bila parkirana na prostoru reciklaž- umirovljenicima. Ili iznos koji je Grad 2020. nog dvorišta, a onda i prodana kao pokva- godine izdvojio za sufinanciranje udžbenika rena roba. srednjoškolcima.

Grad 5

Nova električna vozila stavljena su u funkciju 2017. godine, no tada su se pokazali brojni njihovi nedostaci.

Kako su nam odgovorili iz Čistoće Dubrovnik, radi loše kvalitete vozila, ista su se učestalo kvarila, a kapacitet baterija nije bio dostatan za rad u jednoj smjeni od sedam sati, te prespor za vožnju po gradu i uz veći uspon

6 Aktualno

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

JOŠ MALO PA SE TRBUH GRADA OTVARA!

Radovi neće još dugo, placa u Gružu trebala bi biti gotova u siječnju Prilikom rekonstrukcije pojavili su se i problemi zbog kojih su rokovi prolongirani za dva mjeseca

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

Uz pomični krov, svjetlosne tende i pomične stolove, placa u Gružu trebala bi pružiti prodavačima ugodno, natkriveno, ali i prozračno mjesto za rad, a kupcima jedinstven doživljaj moderne arhitekture i tradicionalne spenze domaćih proizvoda

Radovi na placi u Gružu u punom su jeku, a MONTAŽA TENDI U PROSINCU, iako su prvotni rokovi probijeni, sve bi tre- SVE GOTOVO U SIJEČNJU balo biti gotovo već početkom 2024. godine. „Na Placi Gruž trenutno su u tijeku završni obrtJoš na početku radova rekonstrukcije ‘ispli- nički radovi na poslovnim objektima, a na širem vali’ su problemi u vidu česte pojave mora obuhvatu tržnice izvode se podopolagački raunutar iskopnih jama, što je bilo dodatno po- dovi“, pojasnili su iz Sanitata i naveli kako je isspješeno i velikom količinom oborina u tom pitan uzorni profil nosive čelične konstrukciperiodu, a osim toga nađene su i instalaci- je tendi, pa je u tijeku izrada punog profila noje fekalne i oborinske odvodnje koje nisu bi- sivih tendi. le ucrtane u postojeće stanje. Već tada, po- „Nakon svega se očekuje i montaža tendi do srečetkom ožujka, iz Sanitata su obavijestili jav- dine prosinca ove godine. Po montaži elemenata nost kako bi se zbog sanacije tih problema čelične konstrukcije slijede podopolagački ramogle dogoditi promjene kako po dinamič- dovi na samom platou tržnice“, navode iz Saniki, tako i po vremenski plan završetka rado- tata, a kao završetak svih radova na rekonstrukva rekonstrukcije. ciji gruške pjace navode siječanj 2024. godine.

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

Aktualno 7

U prosincu se očekuje postavljanje svjetlosnih tendi po kojima bi placa u Gružu trebala biti prepoznatljiva, a završetak svih radova planiran je u siječnju

Dinko Peračić, nagrađivani, diljem svijeta ci- „Te konstrukcije će imati unutra svoje vlastijenjeni arhitekt, autor je rješenja buduće pla- to svjetlo pa će djelovati kao svjetleći jastuci ce koja bi po mnogočemu trebala biti speci- koji daju ujednačeno svjetlo na cijeloj tržnici fična i moderna. navečer, a koje se može regulirati“, pojasnio je i kazao kako će upravo po tim svjetlosnim PROZRAČNO, A ZAŠTIĆENO tendama gruška placa biti prepoznatljiva. „Tržnica po svojoj prirodi mora imati visoki Osim pomičnog krova, i stolovi, odnosno banotvoreni zračni prostor radi provjetravanja, ci, će se moći micati, a njihova konfiguracija s druge strane, mora biti i zaštićena, a s tre- će biti rađena na način da odgovara uvjetiće strane konzervatori su uvjetovali da krov ma prodaje voća, povrća i cvijeća u jutarnjim bude nizak kako bi se vidjeli svi elementi ljet- satima, uz mogućnost prenamjene u popodnikovca“, pojasnio je arhitekt Peračić samo nevnim ili večernjim satima. početne izazove projektiranja rekonstruk- „Ključno je da svaki dan tržnica radi kao zelecije place. Nakon brojnih konzultacija i stu- na tržnica, da se ne događa da imamo prodadija, zaključeno je kako je najbolje rješenje ju koja bi tu došla umjesto voća i povrća. No, krov koji se okreće, pa tako štiti u slučaju ki- oprema je složena tako da se kroz popodne še, dok je ostatak vremena otvoren. ili navečer neke druge stvari mogu prodavaKonstrukciju nosi čelik prekriven platnom ti. Tu onda može biti i neki sajam, degustacikako bi se propuštalo svjetlo. je i slično“, pojasnio je arhitekt Dinko Peračić.

8 Vijesti

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

NOSITELJ IDENTITETA, PROMICATELJ MISLI I STVARATELJ IDEJA

Sveučilište u Dubrovniku proslavilo svoj 20. rođendan!

Sveučilište u Dubrovniku u utorak je organiziralo svečanost kojom su obilježena dva desetljeća njegovog postojanja.

Rektor Sveučilišta Nikša Burum kazao je kako su ljudi najveći resurs, a na Sveučilištu je danas više od 260 zaposlenih, od kojih 120 doktora znanosti.

“Možda 20 godina djeluje dugo u čovjekovom životnom vijeku, ali ipak je to kratko vrijeme u suradnji visokoobrazovne, društvenim postignućem prestižne institucije. Tijekom tih objektivno kratkih 20 godina prešli smo zahtjevan znanstveni put. Od opreme i skromnih predavaonica kakve smo imali na početku, dosegli smo zavidnu prostornu infrastrukturu s više od 15 tisuća metara kvadratnih.

Danas Sveučilište ima šest dvorana, 60 moderno opremljenih predavaonica, laboratorija, radionica, a nastavnicima je na raspolaganju 130 kabineta. Osnovana su i četiri poslovno-istraživačka centra koja ostvaraju značajne rezultate u području podvodne robotike, digitalne ekonomije i informacijskih znanosti. Na Sveučilištu djeluje i studentski radio koji odašilje 24-satni program, a nedavno je otvoren i moderni TV studio. Uz šest sveučilišnih odjela u sastavu Sveučilišta su i Institut za more i priobalje s Akvarijem u Tvrđavi sv. Ivana koji je nedavno obnovljen, Zavod za mediteranske kulture u Čibači, Centar za marikulturu u Bistrini. Tijekom svoje dvadesetogodišnje povijesti Sveučilište u Dubrovniku bilo je nositelj hrvatskog identiteta, promicatelj intelektualne misli i stvaratelj poticajnih razvojnih ideja”, kazao je na svečanosti Burum.

foto Goran Mratinović

„Tijekom tih objektivno kratkih 20 godina prešli smo zahtjevan znanstveni put. Od opreme i skromnih predavaonica kakve smo imali na početku, dosegli smo zavidnu prostornu infrastrukturu s više od 15 tisuća metara kvadratnih“, izjavio je rektor Burum

Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako Grad Dubrovnik i Sveučilište u Dubrovniku nastavljaju uspješnu suradnju, a ove godine je potpisan i Sporazum o znanstveno-stručnoj suradnji u istraživanju i razvoju. „Istraživačke aktivnosti koje se izvode od strateškog su značaja za postizanje održivog i uravnoteženog razvitka našeg grada. Između ostalog, provest će istraživanje vezano uz nosivi kapacitet, diversifikaciju turističkog proizvoda, procjenu troškova i korist cruising turizma, nakon čega će na temelju analiza i stručnih studija Sveučilište izraditi nacrt prijedloga strategije integriranog upravljanja održivim turizmom grada Dubrovnika. Riječ je o važnom dokumentu koji će odrediti budući razvoj našeg grada”, izjavio je gradonačelnik.

Nikola Dobroslavić rekao je kako Županija sa Sveučilištem surađuje na brojnim projektima kao što su monitoring

Malostonskog zaljeva, projekt mrijestilišta na Bistrini, projekt razvoja autonomnog robotskog sustava za prikupljanje otpada iz mora, Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, a surađuju i pri izradi brojnih strateških dokumenata Županije. “Dubrovnik zasluženo ima svoje Sveučilište zbog svoje znanstvene tradicije koju nasljeđuje od svojih velikana kakvi su bili Benedikt Kotruljević, Nikola Sagroević, Ruđer Bošković... Dubrovnik zaslužuje svoje Sveučilište zbog svog zemljopisnog, ali i svog geopolitičkog položaja i značaja, jer je čuvar hrvatske znanosti i državnosti na krajnjem jugu Lijepe naše. Dubrovnik zaslužuje svoje Sveučilište i zbog zalaganja i truda brojnih naraštaja i istaknutih pojedinaca”, kazao je župan Dobroslavić.

U večernjim satima je u Studentskom domu, u sklopu proslave, održan koncert grupe Silente.

Vijesti 9

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

DOGAĐAJ POSTAO TRADICIJA

Nagrada Imperial uručena učenicima koji su se istakli u humanitarnom djelovanju i pomaganju

Nagrada Imperial uručena je učenicama i učenicima koji su se istakli svojim humanitarnim djelovanjem i nesebičnim pomaganjem drugima. Dodjela je upriličena u ponedjeljak, u hotelu Hilton Imperial, na dan obilježavanja Svjetskog dana djece.

Ovogodišnji dobitnici su: Katrin Hardi iz Gimnazije Vukovar, Marko i Luka Bosančić iz Elektroindustrijske i obrtničke škole Rijeka, Gabrijela Pataran iz Medicinske škole Ante Kuzmanića Zadar, Marina Alaburić iz Osnovne škole Bakar i Šejla Škaljić iz Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik.

“U Hrvatskoj je stradalo preko 402 djece, preko 1200 ih je ranjeno. Imperial je pri- mo naprijed, u budućnost, da djeca doznanje koje se već treću godinu zaredom biju što veću zanimaciju. Presretna sam, dijeli u Dubrovniku. Radi se o jedinstve- imam samo riječi hvale, vrijedan projekt nom priznanju, a ove godine imamo pet koji samo raste, za godinu, dvije će modobitnika i posebne su im priče. Djevoj- rati preći na nacionalnu razinu”, kazala je čica Marina je organizirala humanitar- Marija Lukšić, predsjednica Udruge civilnu akciju u Osnovnoj školi Bakar, gdje je nih stradalnika Domovinskog rata DNŽ. prikupljala sredstva za svog brata koji je A mlade je jako bitno nagrađivati, istamlađi od nje jer brat boluje od karcinoma. knuo je gradonačelnik Mato Franković Imperial uistinu povezuje ljude, stvara koji se i obratio okupljenima. nova poznanstva, nova prijateljstva, ovo “Velika je čast biti ovdje danas. Grad Duje živi spomenik. Kad djeca odu odavde, brovnik je jedan od hrvatskih gradova uče drugu djecu kako biti bolji u zajedni- koji je prepoznat i na onaj tužan način, ci i dobiti ovo priznanje sljedeće godine. kao grad koji je dao najveći obol za sloPutem ove djece živi uspomena na djecu bodu, a to su izgubljeni dječji životi. I to stradalu u Domovinskom ratu”, kazao je nikad ne smijemo zaboraviti. Moramo Denis Pavela, utemeljitelj priznanja. se sjetiti svega i to kroz instituciju sjeća“Nama je vrlo važno i mi smo sretni zbog nja, ali nikako ne mržnje. Zato kontinuiovakvog događanja i što vidimo da su rano ponavljam riječi pokojnog generasvake godine djeca sve bolja, kvalitet- la Nojka Marinovića, zapovjednika obranija, vrjednija a to nam je i cilj - da ide- ne Dubrovnika, koji je istaknuo ono što

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

Ovogodišnji dobitnici su: Katrin Hardi iz Gimnazije Vukovar, Marko i Luka Bosančić iz Elektroindustrijske i obrtničke škole Rijeka, Gabrijela Pataran iz Medicinske škole Ante Kuzmanića Zadar, Marina Alaburić iz Osnovne škole Bakar i Šejla Škaljić iz Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik

je najvažnije - našu djecu moramo učiti da pamte, jer pamćenje je golem alat, a mržnja golem teret. I zato je upravo ovo priznanje ono što je ključno, predstavlja institut pamćenja na veliku žrtvu, ali i pogleda u budućnost, pogleda prema mladima koji uspješno kroz svoj rad promiču ono što je bitno za zajednicu i na kojima u konačnici svijet ostaje “, kazao je Franković.

Okupljenima se obratila i učiteljica Marine Alaburić iz Osnovne škole Bakar. “Zahvalila bih na ovoj predivnoj nagradi koju je dobila naša Marina, uistinu ne znam je li više uzbuđena ona ili ja i cijela naša škola. Marina je uistinu divna djevojčica, ova nagrada je u pravim rukama i zahvaljujemo svima na mogućnosti da potičemo naše mlade ljude na humano djelovanje, a uz našu Marinu rastemo i zaista postajemo bolji ljudi”, kazala je.

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Gradonačelnik Franković imenovao članove organizacijskog tima za Europsko vaterpolsko prvenstvo

Povodom dobivanja sudomaćinstva seniorskog Europskog prvenstva u vaterpolu, gradonačelnik Grada Dubrovnika u koordinaciji s Hrvatskim vaterpolskim savezom imenovao je organizacijski tim koji će koordinirati sve aktivnosti i organizirati događanja u Dubrovniku za vrijeme prvenstva koje će se održati od 4. do 16. siječnja 2024.

FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Na čelu organizacijskog tima bit će Alen Bošković. Članovi organizacijskog tima bit će: Tomislav Dumančić, Maro Kapović, Ivana Brnin, Lukša Klaić, Ognjen Kržić, Lina Njirić i Romana Malohodžić.

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

Sva gradska društva su poslovno stabilna i financijski stoje puno bolje nego prije šest godina, broj zaposlenih nije povećan

Prema financijskim pokazateljima stanje društava u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika stabilno je sa značajno boljim rezultatima poslovanja nego što je bio slušaj prije šest godina, samo nekoliko mjeseci nakon preuzimanja odgovornosti za upravljanje Gradom ove gradske uprave.

Na dan 30. rujna 2023. godine ukupno stanje na računima gradskih društava iznosilo je 32.055.291,28 eura dok je na isti dan 2017. godine to stanje iznosilo 9.748.593,36 eura te je za 22 milijuna eura veće.

Stanje na računu javnog gradskog prijevoznika Libertas na dan 30. rujna 2023. iznosilo je 1.526.228,28 eura, za razliku od prije šest godina kada je na isti dan na računu tvrtke bilo svega 122.025,90 eura. Značajno su se mijenjale i subvencije Grada prema Društvu. One su sa 31.1 milijuna kuna vrhunac dosegnule 2010. godine, dok su uz 15 milijuna kuna subvencija u 2023. godini bile najniže u zadnjih 17 godina, odnosno još od 2006. godine.

U proteklih šest godina Libertas je konsolidiran, ima jedan od najmlađih voznih parkova u Hrvatskoj, sudjeluje u shuttle prijevozu putnika s kruzera te se sprema za novu fazu modernizacije poslovanja.

Najznačajnije povećanje vidljivo je na

računu Vodovoda gdje je stanje u rujnu 2017. iznosilo 2.060.742,31 eura, dok je stanje u rujnu 2023. značajno veće i iznosi 12.041.829 eura. Vodovod Dubrovnik uspješno provodi 118 milijuna eura vrijedan EU projekt Aglomeracije Dubrovnik koji širem području Dubrovnika osigurava povijesno ulaganje u rekonstrukciju i izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje.

Značajno povećanje vidljivo je i u poslovanju Sanitata koji je na kraju rujna 2017. godine raspolagao s 1.015.434,86 eura na računu, dok je na isti dan ove godine zabilježeno 3.974.897,00 eura. Društvo je uspješno preuzelo djelatnost opskrbe povijesne jezgre.

Stanje na računu Čistoće Dubrovnik na referentni dan 30. rujna ove godine iznosilo je 3.02 milijuna eura u odnosu na 2.3 milijuna eura u 2017. godini. Stabilni su i pokazatelji poslovanja Vrtlara, Boninova i Domouprave te ostalih društava.

Dok su određena društva smanjivala broj zaposlenih, u drugima je, poput Čistoće, zbog specifičnih potreba poslovanja broj povećan, no na razini svih društava broj zaposlenih ostao je nepromijenjen, odnosno nešto je manji - 1061 djelatnika u 2023. naprema 1065 u 2017. godini.

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

Napreduju radovi na izgradnji spojne ceste Tamarić

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

Dječji vrtići Dubrovnik ulaze u digitalnu platformu Okitoki za lakšu i sigurnu komunikaciju s roditeljima

Dječji vrtići Dubrovnik priključili su se digitalnoj platformi Okitoki razvijenoj za učinkovitu i sigurnu komunikaciju roditelja s ustanovama predškolskoj odgoja.

Mjesec dana nakon početka izvođenja, radovi na izgradnji dvosmjerne spojne ceste Tamarić koja će uvelike unaprijediti funkcionalnost cestovne mreže Nove Mokošice, napreduju sukladno planiranoj dinamici, a na gradilištu je u tijeku izvođenje zemljanih radova i potpornih zidova.

Duga gotovo 900 metara, spojna cesta Tamarić spajat će Osnovnu školu Mokošica s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan. Njenom izgradnjom rasteretit će se postojeće križanje s bivšom županijskom cestom. Osigurat će se uredno prometovanje do škole te time riješiti dugogodišnji prometni problem roditelja čija djeca pohađaju nastavu u OŠ Mokošica.

Izgradnja ceste značajna je i zbog pla-

nirane nadogradnje i rekonstrukcije OŠ Mokošica, čime će ova škola, koja je posljednja u dvosmjenskom režimu nastave, ući u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni. Izgradnja ceste omogućit će i uvođenje autobusne linije do škole što će povećati i prometnu sigurnost u Ulici Bartola Kašića. Od ukupne duljine zahvata 275 metara otpada na križanje na nerazvrstanoj cesti Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, dok je nova prometnica dužine 620 metara.

Radove ukupne vrijednosti 2.782.071,63 eura bez PDV-a, odnosno 3.477.589,54 eura s PDV-om, izvodi zajednica ponuditelja Texo gradnja d.o.o. i Colas Hrvatska d.d. Ugovorni rok u kojem se izvođač obvezuje završiti radove iznosi godinu dana.

Okitoki je digitalna platforma, odnosno aplikacija za mobilne uređaje, razvijena u suradnji s odgojiteljima, trenerima, edukatorima i roditeljima ciljano za dječje vrtiće te je prilagođena hrvatskom obrazovnom sustavu. Između ostalog omogućuje slanje obavijesti, fotografija i videozapisa te pomaže u boljoj organizaciji događanja i aktivnosti u dječjim vrtićima.

U tijeku su prijave roditelja u sustav nakon čega će Okitoki zamijeniti dosadašnje načine komunikacije korištene u vrtićima javne ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja Dječji vrtići Dubrovnik. Po ispunjenju svih potrebnih tehničkih preduvjeta sustavu Okitoki pridružit će se i javna ustanova Dječji vrtić Pčelica.

12 Županija

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

DUBROVAČKO PRIMORJE

Uspostavljena prva biciklistička staza ‘Via Franciscana’ Postavljeni biciklistički znakovi predstavljaju važan korak prema ostvarenju ciljeva ovog projekta koji se odnosi na razvoj novog kulturno- turističkog proizvoda kroz umrežavanje franjevačkih samostana u jedinstvenu kulturno-turističku rutu

U sklopu projekta “Kulturna ruta Franciscana” u Dubrovačkom primorju su postavljeni biciklistički znakovi čime je uspostavljena prva staza ‘Via Franciscana’ u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Postavljeni biciklistički znakovi predstavljaju važan korak prema ostvarenju ciljeva ovog projekta koji se odnosi na razvoj novog kulturno- turistič-

kog proizvoda kroz umrežavanje franjevačkih samostana u jedinstvenu kulturno-turističku rutu pod nazivom ”Franciscana”.

Regionalna agencija DUNEA projekt provodi u partnerstvu s Uredom Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije, a postavljeni biciklistički znakovi samo su dio provedenih aktivnosti.

‘Nadamo se da će uspjeh ove staze potaknuti daljnje napore u promociji cikloturizma te u istraživanju i očuvanju bogate baštine franjevačkog naslijeđa.

Uvjereni smo da će ova inicijativa postati poticaj za razvoj novih biciklističkih ruta našeg područja. U budućnosti planiramo nastaviti surađivati s lokalnim zajednicama, poticati održive oblike prijevoza te nastaviti s promocijom vrijednosti koje donosi bogato kulturno naslijeđe Dubrovačko-neretvanske županije‘, istaknula je Melanija Milić, ravnateljica Regionalne agencije DUNEA. Uspostava prve biciklističke staze ‘Via Franciscana’ u Dubrovačko-neretvanskoj županiji predstavlja temelj budućih projekata koji će podržavati cikloturizam i promociju franjevačkog naslijeđa kroz suradnju lokalne uprave, Regionalne agencije DUNEA te aktivnog sudjelovanja zajednice. Projekt je ugovoren kroz Program prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2023. godinu.

Uspostava prve biciklističke staze ‘Via Franciscana’ u Dubrovačko-neretvanskoj županiji predstavlja temelj budućih projekata koji će podržavati cikloturizam i promociju franjevačkog naslijeđa kroz suradnju lokalne uprave, Regionalne agencije DUNEA te aktivnog sudjelovanja zajednice

Gradsko vijeće Druga Kolumna strana škura turizma bura 13 21

24. studenoga 2022.

Dubrovački dnevniK petak, 13.

22.listopada rujna 2023.

2023.

PONEDJELJAK, 27.11.

Menu dana

Doručak dana

Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

PETAK, 1.12.

Menu dana

Doručak dana

Crni rižot od sipe Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

UTORAK, 28.11.

Menu dana

Doručak dana Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Prženi plodovi mora s tempurom Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

SUBOTA, 2.12.

Menu dana

Doručak dana

Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

SRIJEDA, 29.11.

Doručak dana

Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

NEDJELJA, 3.12.

Menu dana

Doručak dana

Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

ČETVRTAK, 30.11.

Doručak dana Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

Izbor smoothieja Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

7,50€ / 56,51kn

Voćni Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir 7,50€ / 56,51kn

14 Intervju

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

Marina Grabovac, nekadašnja vlasnica butige Ronchi

‘Ja sam plemkinja plave krvi s 300 i kusur eura mirovine’ Marina Grabovac, nakon više od 150 godina neprekidne proizvodnje klobuka, zatvorila je butigu Ronchi kad joj je Dubrovačka biskupija povećala najam prostora. Prisjećamo se dugovječnog obrta njene obitelji Marina Grabovac dubrovačkoj je javnosti najpoznatija po nekadašnjoj radnji Ronchi, obrtu s tradicijom dugom preko 150 godina koji se bavio proizvodnjom klobuka. Najdugovječniji je to obrt u Hrvatskoj koji je radio bez prestanka sve dok Dubrovačka biskupija nije natrag dobila prostor koji joj je oduzet nacionalizacijom. Nakon što su (opet) postali vlasnici, podignuli su Marini najam koji ona više nije mogla plaćati, te je 2013. godine zatvorila radnju s klobucima i okrenula se drugim izazovima.

Zadnjih godina ste asistent u nastavi za djecu s poteškoćama.

Slučajno sam upala u taj posao kada sam zatvorila butigu i jako sam ponosna na to zanimanje. Riječ je o podcijenjenoj struci humanog karaktera koja je itekako važna.

Vi ste kao Arnold Schwarzenegger koji je kroz život radio totalno drugačije stvari.

Prvo bodybuilding, potom film i na kraju politika.

Da, baš dobro govorite (smijeh). Završila sam stenografiju (umjetnost brzog pisanja), bavila se pjevanjem, poslije izrađivala klobuke i na kraju asistent u nastavi. Ništa nema veze jedno s drugim, nikakvih dodirnih točaka.

Asistent sam postala doslovno u dva-tri dana. Jedno dijete je ostalo bez pomoći, mene su u četvrtak pitali želim li raditi, u petak sam bila na razgovoru i krenula s poslom u ponedjeljak te sljedećih devet godina provela u tom zanimanju nakon što se butiga

‘Završila sam stenografiju (umjetnost Kako se to zanimanje može unaprijediti? brzog pisanja), Velika je potražnja za asistentima u na- bavila se pjevanjem, stavi, ali uvjeti nisu najidealniji.

Da, istina je da puno toga nije riješeno. Ugo- poslije izrađivala vor se dobije na deset mjeseci, pa onda dva klobuke i na kraju mjeseca ništa, odnosno na berzu rada, čak asistentica u nani Libertas u tom periodu ne daje pokaz za nezaposlene, jer tehnički postaješ nezapo- stavi. Ništa nema slena osoba tek nakon tri mjeseca što ne ra- veze jedno s drugim, diš. Pohvalno je što su nedavno asistentima nikakvih dodirnih podignute dnevnice, iako bi trebalo još. Ne bih sada ovdje previše ulazila u negativne točaka. Asistenaspekte ovog posla, mogu samo kazati ka- tica sam postala ko pravilnik o asistentima u nastavi nije najdoslovno u dva-tri bolje donesen, odnosno prilagođen svakoddana. Jedno dijete je nevnim izazovima. ostalo bez pomoći, Nedostaje li asistenata u Dubrovniku?

Uvijek. Dobar dio mladih ljudi koji dođu osta- mene su u četvrtak nu kratko, jer im je to samo korak prema dalj- pitali želim li raditi, njem napredovanju unutar školskog sistema, u petak sam bila na a ne životni poziv. Tako da asistenti cirkulirazgovoru i krenula raju, stalno je potraga za njima. s poslom u ponedjeHajdemo se sada okrenuti vašim precima. ljak’

2013. zauvijek zatvorila. Bilo je to, sve u svemu, predivno iskustvo.

Zbog čega su se ondašnji Ronchiji sredinom 19. stoljeća preselili iz Milana u Dubrovnik?

U Dubrovnik su moji preci došli 1858. godine, a razlog je što su plemići tadašnjeg vremena morali pronaći način kako će zarađivati (smijeh). Nema više feudalizma, francuska revo-

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

lucija promijenila je svijet, pa tako i oni plave krvi moraju misliti što će raditi i od čega će preživjeti (smijeh).

Vratimo se na vašu familiju.

Ronchiji su se sredinom 19. stoljeća trbuhom za kruhom selili iz Milana po cijelom svijetu, bilo je to poznato vrijeme masovnih migracija. Moji preci su došli u Dubrovnik, ali Ronchija danas ima i u Americi, i u Australiji. Vjerojatno su svi potekli s iste lokacije u sjevernoj Italiji. Kada su došli u Dubrovnik, osnovali su tvornicu klobuka. Ne postoje zapisi zašto baš klobuci, ali pretpostavljam da se netko u obitelji već bavio njihovom proizvodnjom.

dijelom 20. stoljeća bili neizostavan modni dodatak. Moji preci su se dobro snašli u Dubrovniku, jedini problemi koje su imali bili su s austrijskom vlašću zbog njihovog porijekla.

Austrijanci i Talijani nisu se voljeli što će naposljetku kulminirati u Prvom svjetskom ratu. Mome pranonu su Austrijanci nacionalizirali imovinu (prostor u kojemu se svojevremeno nalazila Privredna banka) vjerojatno iz političkih razloga, nažalost, ne postoje točni zapisi. Nakon nacionalizacije preselio se na drugu lokaciju (nedaleko današnjeg Festivala) gdje su ostali sve do Drugog svjetskog rata. Nakon završetka rata opet premještaj blizu Dubrovačke banke na Stradunu. Tu sam dolazila kao mala, moj nono i none su tamo radili. I naposljetku se radnja prebacila u Lučaricu gdje je dočekala konačni kraj nakon davne 1858. godine. Bio je to u tom trenutku najstariji obrt u Hrvatskoj koji je neprekidno radio.

Tvornica zvuči nekako pretenciozno, ali nije kada znamo koliko je zaposlenika radilo.

Radilo je oko dvadesetak radnika, štancalo se po cijele dane. Klobuci su u 19. i dobrim

Kako je prošao Drugi svjetski rat obzirom da su vaši preci talijanskog porijekla?

Nije bilo posebnih problema mimo onih koje

Vi ste znači plemkinja?

Plemkinja s 300 i kusur eura mirovine (smijeh). Blago meni na mojoj plavoj krvi (smijeh).

Da nemam jedan mali apartman koji iznajmljujem, umrla bih od gladi.

‘Partizani nam nisu radili probleme iako smo talijanskog porijekla’

Intervju 15

‘U Dubrovnik su moji preci došli 1858. godine, a razlog je što su plemići tadašnjeg vremena morali pronaći način kako će zarađivati.

Nema više feudalizma, francuska revolucija promijenila je svijet, pa tako i oni plave krvi moraju misliti što će raditi i od čega će preživjeti’

16 Intervju

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

rat donosi – glad, neizvjesnost, strah... Drvene kalupe koji su se koristili za proizvodnju šešira moja je obitelj koristila za ogrjev. Čak ni kada su ušli partizani i kada je uspostavljena Jugoslavija nismo imali nikakvih poteškoća bez obzira na talijansko porijeklo.

Kako je vaša butiga djelovala za vrijeme Tita? Je li ona bila privatno vlasništvo ili…?

Bila je privatni obrt i plaćala je paušalni porez. Vrlo je zanimljivo sjetiti se iz ovog kuta kako je Tito, ustvari, poticao privatne obrte.

Oslobodio bi ih plaćanja poreza prvih godinu dana, a bile su i neke druge olakšice. Zaista ludo zvuči da su komunisti poticali privatnike.

Da, zaista nevjerojatno. Ali ako bi primjerice vaša obitelj u nekoj godini lijepo zaradila, bi li onda morala platiti nekakav porez na dobit ili nešto slično?

Nisam sigurna, ali mislim da se nije plaćao porez na dobit. Jasno, nismo mi bili jedini. Brice, postolari, urari, meštri… svi su oni bili privatni obrtnici. Naravno da su s druge strane postojale brojne butige u društvenom vlasništvu. Naš obrt je bio privatni još od doba Austro-Ugarske, a najam raznim vlastima smo plaćali preko stotinu godina još otkako je Austrija nacionalizirala prostor koji je bio u našem vlasništvu. Znači takav oblik poslovanja preživio je Austriju, Kraljevinu SHS, Jugoslaviju, fašizam, nacizam, komunizam, svjetske ratove…

Da, sve je to preživio, ali nije Katoličku crkvu.

Jugoslavenske vlasti su 1984. godine preselile našu radnju iz prostora kraj Dubrovačke banke na Stradunu u onaj Lučarice. U to vrijeme oba prostora su bila u društvenom vlasništvu i ondašnje vlasti su imale moć da premještaju radnje. Dolaskom demokracije i Hrvatske, Dubrovačka biskupija traži povrat nacionaliziranog prostora u Lučarici i naposljetku im se taj prostor vraća. Željeli su vam povisiti najamninu koju vi onda niste mogli plaćati?

Da, tako je.

Bilo je to vrijeme financijskih dubioza biskupa Želimira Puljića i afere Pokora o čemu smo prvi pisali mi na Dubrovačkom dnevniku. Kako vi, kao katolkinja, gledate na tu odluku crkve da vam povisi najam?

Nevjerojatno mi je da Crkva kojoj profit ne bi trebao biti na prvom mjestu može dozvoliti

‘Najam raznim općinama plaćali smo preko stotinu godina’

da ne podrži jedan tradicijski zanat, rekosmo već, najstariji u Hrvatskoj. Umjesto da su imali sluha kako bi se tradicionalna proizvodnja klobuka očuvala, oni su se ravnali prema tržišnim prilikama kao da je prostor u vlasništvu neke prosječne fizičke osobe, a ne institucije koja propagira duhovno. Kao katolkinji baš mi je teško pala njihova odluka. Ali moram kazati da nitko, a ne samo crkvene vlasti, nisu imale sluha za tradicionalni obrt. Ovdje posebno mislim na politiku i tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića. Njihov stav je bio da nisam dovoljno dobro znala raditi, jer je butiga bila na odličnoj lokaciji i prema njihovom mišljenju mogla je uprihoditi puno više. Prvo, uopće se ne radi o super lokaciji, a

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

‘Vrlo je zanimljivo sjetiti se iz ovog kuta kako je Tito, ustvari, poticao privatne obrte.

Oslobodio bi ih plaćanja poreza prvih godinu dana, a bile su i neke druge olakšice.

Zaista ludo zvuči da su komunisti poticali privatnike’

‘Slučajno sam upala u posao asistenta u nastavi’

drugo, u moderno vrijeme jeftine robe nije lako proizvoditi ništa ručno. Ali u vrijeme kada sam zatvorila radnju, bilo je posla. Na kraju krajeva, o meni su pisali svjetski poznati mediji i uvijek je bilo zainteresiranih za kupnju klobuka, a i odradila sam brojne modne revije u Dubrovniku i Hrvatskoj.

Hrvatska je malo tržište. Jeste li ikad razmišljali o preseljenju primjerice u Pariz ili London gdje bi klobuci možda imali širu publiku?

Rano sam rodila djecu, mislim da sam vam s tim sve rekla (smijeh).

Kako ste uopće naučili izrađivati klobuke?

Uvijek sam se motala oko proizvodnje, gledala nona i nonu kako to rade. Naravno da nije bilo lako kada sam preuzela butigu, imala sam puno nepoznanica, ali pitaš, snalaziš se i, malo pomalo, postaješ sve bolji. Kasnije stekneš samopouzdanje, pa na kraju isfuraš i neki svoj posebni stil. To je na kraju baš upalilo. Puno mi je stranaca reklo da sam pogodila nišu u klobucima koja je nedostajala.

Intervju 17

Bilo je onomad skupocjenih šešira kao i jeftinih, a ja sam izrađivale klobuke za srednji sloj. Moji proizvodi nisu bili preskupi, a istovremeno su bili kvalitetni i zanimljivi.

Jeste li svoje znanje prenijeli na djecu?

Njih dvije znaju proces izrade, iako to ne rade. Vidjet ćemo hoće li unuci naučiti.

Bez obzira što ste davno zatvorili radnju, izrađujete li još uvijek klobuke? Zaustavljaju li vas na ulici i traže da za njih nešto napravite?

Da, još ih izrađujem. Moja prijateljica u butizi Tilda u Zlatarskoj ulici također prodaje moje šešire. Ljudi me se još uvijek sjećaju, zaustave me na ulici ili pitaju nekoga za broj pa me kontaktiraju da im nešto napravim.

Pa evo i ja sam zainteresiran. Svaki šešir koji probam u butizi bude mi malen, nijedan mi ne pristaje.

To je zato jer imate veliku glavu (smijeh). Veću od prosjeka, odmah to vidim (smijeh). Javite se, riješit ćemo nešto.

18 Razgovor

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

SEZONA 2023. IZA KULISA

Lorena Leženić Mustapić iz Dubrovnik Sea Sun Hotels: Naš pristup nije samo pronalaženje radne snage, nego ulaganje u njihov rast i razvoj!

Ovo prestižno hotelsko društvo sa sjedištem u Dubrovniku trenutno zapošljava različite profile; od voditelja restorana, recepcionara, konobara, sobarica do voditelja kuhinje, referenta prodaje i specijalista za digitalni marketing

Dok se sunce polako povlači s horizonta i turistička groznica se smiruje, završetak sezone 2023. u Hrvatskoj označava ne samo kraj vrelih ljetnih dana već i početak brojnih izazova koji su pratili ovu godinu. Kako je sezona bila, kakvi su bili izazovi, te kako će se suočiti s nedostatkom radne snage u idućoj sezoni, postalo je pitanje koje intrigira mnoge.

Jedan od gorućih problema tijekom sezone 2023. bio je nedostatak kvalificirane radne snage, s čime se suočava ne samo turistički sektor, već i mnogi drugi industrijski sektori diljem zemlje. S obzirom na rastući turizam, očekivalo se da će se ovaj problem dodatno naglasiti, ostavljajući tvrtke u potrazi za inovativnim rješenjima.

Upravo na tu temu smo razgovarali s predstavni-

U sklopu razgovora, saznali smo da tvrtka trenutno zapošljava različite profile, od voditelja restorana, recepcionara, konobara, sobarica do voditelja kuhinje, referenta prodaje i specijalista za digitalni marketing. “Naša raznolika ekipa ključna je za stvaranje jedinstvenog iskustva za naše goste”, ističe gospođa Ležnić Mustapić dodavši kako hotelsko društvo traži stručnjake, ali isto tako i one sa strašću prema gostoprimstvu

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

Lorena Leženić Mustapić

cima tvrtke Dubrovnik Sea Sun Hotels, kako bismo bolje razumjeli njihov pristup zapošljavanju i razvoju kadrova. Dok se suočavamo s izazovima tržišta rada, ova hotelska tvrtka ne samo da pruža luksuzni smještaj, već i ulaganje u svoje zaposlenike.

U sklopu razgovora, saznali smo da tvrtka trenutno zapošljava različite profile, od voditelja restorana, recepcionara, konobara, sobarica do voditelja kuhinje, referenta prodaje i specijalista za digitalni marketing. “Naša raznolika ekipa ključna je za stvaranje jedinstvenog iskustva za naše goste”, ističe gospođa Ležnić Mustapić dodavši kako hotelsko društvo traži stručnjake, ali isto tako i one sa strašću prema gostoprimstvu.

Jedna od zanimljivosti koju smo otkrili je i program za pripravnike koji tvrtka nudi. “Program za pripravnike nije vezan samo za stjecanje radnog iskustva, već i za mentoriranje, te razvoj vještina”, dodaje gospođa Leženić Mustapić. Program za pripravnike je detaljno razrađen jednogodišnji program kroz kojeg se razvijate i mentorirate u smjeru hotelskih operacija ili odjela prodaje i marketinga. “Želimo stvoriti okruženje u kojem će naši zaposlenici rasti i ostvariti svoj puni potencijal”, kaže Leženić Mustapić.

EDUKACIJE I USAVRŠAVANJA Kroz naš razgovor, dotaknuli smo se i novog Hotela Sumratin te izazova koji proizlaze iz potrebe za zapošljavanjem potpuno novog tima.

“Već sada aktivno oblikujemo tim za Hotel Sumratin.

Naš plan uključuje educiranje i usavršavanje novih članova već tijekom ove nadolazeće sezone kroz naša postojeća dva hotela, prije njihovog prelaska u Sumratin. Ovo nije samo ulaganje u nekretninu, već i u ljudske resurse. Želimo da naši zaposlenici budu ponosni na svoj rad jer su baš oni ključni dio uspjeha naših hotela”, ističe Leženić Mustapić.

Dok tvrtke diljem Hrvatske traže radnu snagu, Dubrovnik Sea Sun Hotels ističe svoj pristup kao integrirani dio zajednice, nudeći ne samo poslove već i priliku za razvoj karijere. Ova priča o zapošljavanju i razvoju kadrova odvaja se od uobičajenih marketinških kampanja i svjedoči o predanosti ovoj hotelskoj tvrtki da bude ne samo poslodavac već i mentor i partner u karijeri svojih zaposlenika.

‘ZAJEDNO GRADIMO ODRŽIVU BUDUĆNOST!’ Dubrovnik Sea Sun Hotels je prestižno hotelsko društvo sa sjedištem u Dubrovniku, koje se bavi prvenstveno pružanjem usluga smještaja i ostalih ugostiteljskih djelatnosti. Njihova kolekcija uključuje Hotel Cavtat, Kalamotu Beach House i Hotel Sumratin koji je trenutno u rekonstrukciji, a koji će u sezoni 2025 zablistati kao novi hotel od 5 zvjezdica.

“Oduvijek smo svjesni izazova s kojima se suočava tržište rada u Hrvatskoj, posebno u turističkom sektoru”, kaže nam gospođa Lorena Leženić Mustapić, voditeljica ljudskih resursa tvrtke Dubrovnik Sea Sun Hotels. “Naš pristup zapošljavanju nije samo pronalaženje radne snage, već i ulaganje u njihov rast i razvoj kako bismo zajedno gradili održivu budućnost”, dodaje Leženić Mustapić. * Tekst nastao u suradnji s tvrtkom Dubrovnik Sea Sun Hotels

Razgovor 19

Već sada aktivno oblikujemo tim za Hotel Sumratin. Naš plan uključuje educiranje i usavršavanje novih članova već tijekom ove nadolazeće sezone kroz naša postojeća dva hotela, prije njihovog prelaska u Sumratin. Ovo nije samo ulaganje u nekretninu, već i u ljudske resurse. Želimo da naši zaposlenici budu ponosni na svoj rad jer su baš oni ključni dio uspjeha naših hotela”, ističe Leženić Mustapić

20 Reportaža

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

PONOS ODJELA ZA KOMUNIKOLOGIJU

Ekipa koja je pokrenula UNIDU TV: ‘Studio je među naljepšima, ne bi ga se posramila nijedna dubrovačka televizija, a i šire!’

Veliki dan za Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Njihov san o televizijskom studiju konačno se ostvario. I izgleda više nego dobro – a još ljepše kad je prepun studenata, baš kao na otvorenju

Piše Ivana Smilović Pri samom dolasku na otvorenje, moglo bi se reći kruna toga“, priča Toni. da se u novom televizijskom studiju UNIDU TV-a na Radi se zapravo o emisijama Kolokvij i Akademska foto Goran Mratinović Sveučilištu u Dubrovniku atmosfera mogla „reza- četvrt, koje su počele kao dodatni sadržaj sveučiti nožem“. Veliki broj pomalo nervoznih, ali mladih lišnom radiju. i veselih lica, komešao se oko nove opreme. Malo „Ovo što je rekao ‘graditi studio’, to znači – doslovsmireniji, ali jednako sretni i uzbuđeni, bili su naj- no svaki put. To dolje nije bio studio, to je Stanica dugovječniji voditelji UNIDU TV-a Ivana Hladilo i To- 50 koja je korištena za razne svrhe, pa tako i za nas. ni Jurić, kojima je pripala čast vođenja programa Tako smo morali gledati hoće li možda nešto drugo kojim je svečano otvoren studio. biti tu, možemo li uopće ući u prostor i onda svaki put prije emisije odnijeti opremu dolje, postavi„Ovo je kruna mog i Ivaninog rada. To možda zvuči ti je, pa nakon emisije je rastaviti i odnijeti natrag sebično, ali kad se stavi u perspektivu da smo mi gore“, dodaje Ivana, a Toni se odmah nadovezuje: preuzeli emisiju kad je još bila na radiju, a igrom „Sve te tehničke stvari što se ne vide ispred kameslučaju prešla u Stanicu 50 u podrumu Sveuči- re… A sad dođeš, klikneš record, snimaš“. lišnog kampusa jer su bili pandemijski uvjeti, on- Priznaju da je sad sve nevjerojatno jednostavno. da to zbilja jest tako. Zapravo, to je bila prekretni- „Emisija traje 15 minuta, ali nam je to više bilo sat ca koja je dovela do toga da sada sjedimo u no- vremena – dok dođeš, pokupiš sve, odneseš dolje, vom televizijskom studiju jer su te dvije emisije namjestiš sve, čekaš gosta, odradiš 15 minuta razkoje su bile prije radijsko-televizijske, postale te- govora, pa rastavljaš…“, smije se Ivana, a Toni dolevizijsko-radijske. Počeli smo graditi studio, po- daje da možda to i zvuči banalno kad se priča, ali čeli smo raditi nešto što je bio skalin više i narav- kad netko dođe na Sveučilište i želi se aktivirati u no, nakon nekog vremena, bio je krajnji trenutak studentskim medijima, to može biti demotivirajuće. u kojem smo shvatili kako nema smisla više nositi „Na radiju je lako, sve je spremno, dođeš na gotoopremu. Trebamo imati svoj kutak kako bi se slje- vo. Za aktivirati se na televiziji trebalo je malo više deći naraštaji lakše motivirali i kako bi došli na ne- od tog interesa i entuzijazma, trebalo je malo lušto gotovo, a ovo tu, gdje sada sjedimo, je stvarno dosti da budeš spreman raditi u nekonvencional-

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

Reportaža 21

Na UNIDU radiju se uvijek radilo u opuštenoj, ležernoj atmosferi, a takvo će se iskustvo prenijeti i na televiziju Toni Jurić i Ivana Hladilo najdugovječniji su voditelji dubrovačke studentske televizije

nim uvjetima kako bi dobio nešto što je reprezen- sad bilo vidimo da ih je dosta zainteresirano. Ottativno“, objašnjava Toni. kad smo mi počeli, ne sjećam se da je na televiziji „Na radiju možeš biti sam, ići u program, neće se bilo toliko novih lica“, kaže Ivana, a Toni dodaje da osjetiti da netko nedostaje, dok je na televiziji to je sve više onih koji dolaze zainteresirani, dok je ipak teže. Mi smo uvijek nekako to zajedno odra- to prije ipak bilo malo teže. đivali, on je ispred kamere, ja iza ili obratno, ali do- „Došle su te mlađe generacije koje su preuzele emigodilo se i da smo bili sami, a kad si ti i ispred i iza sije, koje su se ‘stavile’, krenule našim stopama. kamere, to je malo nezgodno. Moraš sve sam no- Oni su isto sami u nekoliko navrata televiziju sasiti i postavljati… Ali uspjeli smo“, vedro priča Ivana. stavljali, ali i izveli van okvira Sveučilišta, otišli su I definitivno se isplatilo, jer su stekli itekako vrijed- na događaje. Ako su imali volju, inicijativu za tano iskustvo, a vjeruju da će tako biti i studentima kve stvari, onda će imati apsolutni užitak raditi u u novom studiju. studiju kakav je ovaj, kojeg se ne bi posramila niti jedna televizija, ne samo u Dubrovniku, nego i šire“, ponosan je Toni.

UČENJE UZ OPUŠTENU I LEŽERNU ATMOSFERU A najponosniji je ipak dugogodišnji urednik stu„Studio odlično izgleda i već po tome koliko ih je

22 Reportaža

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

„Što se tiče opremanja studija, ono na što smo jako ponosni je suradnja između dva odjela – Odjela za komunikologiju i Odjela za restauNa novi studio najviše su raciju, gdje je naša ponosni producent Ante Tolja... kolegica Iris Lobaš dentskog radija, a sad i studentske televizije, Alen Kukavičić napraRoki. vila dizajn koji je „Gledajući kako je to bilo na radiju, kako se razvijao, koliko je tu generacija prošlo, uvijek je tu povizura Grada u stojala i televizija i uvijek su ta dva medija surađinjezinom viđenju, vala. Sad je to puno konkretnije jer televizija ima koji se nama jako studio, na jednom mjestu je sve. Puno će bolje to sviđa i dosta je ra- sada biti povezano, puno će ljudi direktnije dolana televiziju, a prije je radio bio jedna odskočzigran, mladenački, ziti na daska za prikazati što je televizija, no mislim da pravi studentski”, je sad s ovim novim prostorom, kad netko vidi kako izgleda – to već to. Uvijek je dobra podloga za kaže Ante Tolja opuštati se na radiju za bilo kakve javne nastupe, pa onda otići na televiziju, ali usudio bi se reći, nakon što se studio opremio, što ima sve kao i svaka druga televizija, mislim da je dovoljno da netko tko dođe studirati na Odjelu za komunikologiju. Ili ako se želi time za zabavu baviti, može pokucati na vrata i reći - ja bih sada nešto radio na televiziji.

A mi mu to možemo odmah ponuditi! “, govori Roki.

Na UNIDU radiju se uvijek radilo u opuštenoj, ležernoj atmosferi, a takvo će se iskustvo prenijeti i na televiziju. „To je jedini mogući način da bismo uopće privukli studente. Svakako će ovo biti jedan dobar kanal kojim će se pokušati prikazati kakva bi televizija,

Iris Lobaš Kukavičić dala je studiju pravi mladenački štih

... i glavni urednik Alen Roki

u možda nekom malo boljem svijetu, trebala biti.

Sloboda u smislu mladih jer su mladi neiskvareni novinari i mislim da je to dobar početak za svakoga, početi s igranjem da vidi je li mu se to uopće sviđa. Zato je dobro da smo na jednom mjestu, u studiju, da možemo iz prve ruke onima koji nas gledaju na internetu pokazati što je to zapravo jedna studentska televizija koja je na razini studentskog života i svega bezbrižnog što prati mlade ljude u najljepšim godinama u životu“, priča Roki.

Interesa, na svu sreću, ima. Kako govori Roki, ključno je upravo to što sada postoji studio i što svi zainteresirani mogu vidjeti kako se tu nešto radi. „Dosad je bilo – dođite na radio, pa ćete vidjeti, proces je bio puno duži. A mislim da ih je danas privukla činjenica da se radi o povijesnom trenutku, da će biti prvi. Iako možda nisu svjesni koliko je početak, kad se bude nekada o tome govorilo, sladak i na ponos za neke buduće generacije, ali svakako je bitno da je studio napravio najveći efekt – da ih privuče, jer neće nitko dolaziti na TV samo zato što mu je netko rekao da je super. Oni moraju doći, to doživjeti. A radio će biti uvijek tu da malo oslobodi ljude za javni nastup i pripremi ih za TV“, objašnjava Roki.

Ovime se kompletira stvaranje odličnih temelja

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

“Trebamo imati svoj kutak kako bi se sljedeći naraštaji lakše motivirali i kako bi došli na nešto gotovo, a ovo tu, gdje sada sjedimo, je stvarno kruna toga“, priča jedan od mladih voditelja

Reportaža 23

za neka buduća iskustva u različitim redakcijama. njava Tolja, koji je intenzivno sudjelovao na opre„To je bitno jer ako su temelji struke utkani u na- manju studija. stavu, što je zapravo najbitnije od svega, onda i „Zahtjevno je bilo nabaviti opremu, iako nije bioni koji se još traže, mogu to iskoristiti kao prili- lo toliko teško, kako smo razgovarali prije godiku da im se svidi određeni medij. I zbog toga je bi- nu i pol dana da bi bilo dobro da se studio opretan Medijski laboratorij, kolegij koji ćemo imati na mi s pravom televizijskom opremom, da studenljetnom semestru. Oni će kroz taj zadatak jedno- ti imaju iskustvo prave televizije, a da nije sve po stavno morati osjetiti televiziju, koje su to sve bit- terenima ili zamišljeno televizijsko iskustvo, već ne stvari koje se tiču pripremanja priloga, gostiju, da imaju pravi studio. Krenuli smo s javnom naemisija, anketa u onoj osnovnoj stvari, bez ludila bavom i jako, jako smo zadovoljni opremom koju svakodnevnog posla, ali ipak da osjete što je te- smo dobili. Spremni smo izaći na teren bilo gdje, levizija. Zbog malo manje zainteresiranih jako je ekipa može izaći i odraditi bilo koji događaj kobitno da to bude povezano s nastavom, da ih na ji Sveučilište bude organiziralo. Moći ćemo i preneki način ‘prisili’, kad već to studiraju, da se pro- nositi, a kolege, kad završe studij, moći će reći da nađu. Da oni koji bi malo manje željeli znati, ipak su imali pravo televizijsko iskustvo“, kaže Tolja. znaju više, a da im je to obaveza. I možda se baš Što se tiče opreme, studio ima tri studijske kakroz to netko zaljubi u ovaj medij“, zaključuje Roki. mere, mobilnu režiju, svjetla, fotoaparate i ostalu opremu koja može služiti za promo materijale. „Što se tiče opremanja studija, ono na što smo jaSTUDENTI ĆE STEĆI PRAVO ko ponosni je suradnja između dva odjela – Odjela TELEVIZIJSKO ISKUSTVO za komunikologiju i Odjela za restauraciju, gdje je O novom kolegiju, ali i budućim planovima televizinaša kolegica Iris Lobaš Kukavičić napravila dizaje više je govorio producent UNIDU TV-a Ante Tolja. Kako kaže, prvenstveno žele da studenti ste- jn koji je vizura Grada u njezinom viđenju, koji se nama jako sviđa i dosta je razigran, mladenački, knu određeno iskustvo.

“To ćemo postići kroz postojeće emisije koje smo pravi studentski. Mislim zapravo da se radi o jedimali u suradnji s našim studentskim Unidu ra- nom od najljepših studija koji sam vidio“, s osmidijom, a radimo i na vlastitim emisijama. Imamo jehom govori Tolja koji se slaže kako će ovaj protri seta, tako da studenti mogu proizvoditi emi- jekt stvoriti dodatni interes kod studenata kad je sije koje stvarno žele. U planu su podcasti i razli- u pitanju televizija kao medij. čite druge emisije. Što se tiče Medijskog labora- „Svake godine imamo interes za televiziju, on je torija, podijelit će se u tri grupe između student- možda bio malo manji, ali vjerujem da će zbog skog radija, televizije i online portala, radit će pra- studija porasti jer imamo i fizički lokaciju koja će vu redakciju. Tako da će, kada budu na televizi- objediniti studente. Drago mi je da od ovog seji, kreirati sadržaj za emisiju uživo. Jednom tjed- mestra imamo dosta interesa od naših brucoša, no će u ljetnom semestru morati napraviti stu- tako da imamo jednu dobru podlogu da se ova dijsku emisiju s prilozima, gostima. Zaista pravo televizija izgradi i da napravimo pravi, lijepi protelevizijsko iskustvo i jako dobra praksa“, objaš- gram“, zaključio je Tolja.

24 Kolumna

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Umjetna inteligencija Vatikan je ovih dana potvrdio zabranu prema kojoj katolici ne smiju postat masoni, odnosno članovi višestoljetnog tajnovitog društva. To znači da su šest milijuna slobodnih zidara širom svijeta u smrtnom grijehu i uskraćena im je Sveta pričest. Hoće li onda poslije smrti u raj ili pakao, vragovi ga znali. Pakao je prazan, svi su vragovi ovdje, napiso je Shakespeare. Vražićkom zovu i gradskog vijećnika Gradskog vijeća, Roka, čija lista grupe birača ima dva mandata.

Njegova pojava za govornicom izazvala je proteste dijela zastupnika, i to ne radi pitanja o mogućnosti nastupa Thompsona na Stradunu, nego, zamisli ti, radi majice HOS-a.

A tu nema ničega spornoga za našega gradonačelnika jer nas je ta majica spasila 6. prosinca ‘91. godine. Ustaško znakovlje na nekim drugim odjevnim predmetima ili na zidovima pak ne preporuča. Thompson ne može pjevat, ali isključivo radi bolesti u familiji. Roko je nakon odgovora na postavljeno pitanje, radi kronične žeđi, ko i obično kad mu šune, promijenio lokal. Napustio je vijećnicu bez sankcija, a vijećnici stranke Srđ je Grad zato jer on sankcije nije dobio.

Bivšem ministru obrane pomalo se vraća pamćenje. Nakon što je najprije radi nagnječenoga mozga zavapio kako hoće natrag u Sabor, zadnje riječi prije nego je iznova izgubio pamćenje bile su da neće tamo nego doma. A koristit će takozvane 6+6 povlastice; prvih šest mjeseci punu ministarsku plaću, a drugih šest – pola. Tako ćemo mi, jedini u svijetu, plaćat dva ministra obrane.

Vlasti su objavile ime i prezime predsjednika Vijeća grada Ploče kad je uhićen s drogom, a Državni inspektorat skriva ime proizvođača narančina u Neretvi koji je koristio pesticide, a koji su zadnje tri godine bili ilegalni. Kupci po tome zaključuju kako su nas do prije tri godine svi trovali - legalno.

Na kraju ispada da je uvozno jeftinije i zdravije jer prođe kakve takve kontrole. Pa ti kupuj hrvatsko! Neki su toliko ustrašeni da vi-

še ne kupuju ni guzic - papir od hrvatskih proizvođača. Ima ih i što pretjeruju pa kažu da ni našu ribu više neće kupovat. A fakat, možda tu ima nešto; zadnjih godina mi se riba svaki put zalijepi za gradele. Valjda radi mikro-plastike u moru… Logičan zaključak.

Mediji su izviješteni o ‘povijesnom trenutku’ za Hrvatsku. Prvi hrvatski satelit Cro-Cube u veljači će odletjet u orbitu iz Kalifornije. Cro-Cube je crveno-bijela kocka, teška kilo i nešto, malo veća od Rubikove kockice. Drugim riječima, mali nam je i bez posade. Imat će čak dvije kamere i dva radijska odašiljača, a slikavat će Hrvatsku tri puta dnevno otprilike 12 minuta. Kažu, odličan izbor satelita. Kosovo je isti takav nabavilo prošlog mjeseca za 20 tisuća dolara. Oni koji se rugaju terminu ‘povijesni trenutak’, ipak se slažu u jednome; da smo čekali vlastito lansiranje u orbitu, čekali bismo još barem sto godina. Ne možemo u svemu bit ispred drugih. Zato smo mi već prije 30 godina među prvima uveli - vjeronauk u školama.

A i ne zanima baš svakoga istraživanje svemira. Treba nekad pazit i što otkrivaš. Otkrili smo tako i EU pa smo tim otkrićem izgubili stotine tisuća Hrvata.

Evo na primjer Vukovar. U 10 godina izgubio je više stanovništva nego što ih je zajedno ubijeno i raseljeno za vrijeme Domovinskog rata, govore tamošnji nositelji gradske vlasti i tvrde da su HDZ-ovci za Vukovar i cijelu Hrvatsku pogubniji nego su bili jugo agresori. Ma mora bit da je to samo predizborna retorika!?

Vladajući pak misle, da su lokalni političari nebitni. I da su Dan sjećanja na žrtve Vukovara pretvorili u dan za skupljanje najjeftinijih političkih poena.

Inače, dan pada Vukovara proglašen je i neradnim danom. Narodu je sasvim normalno da poraze slavimo više nego pobjede.

Više su nas koštale! Zato je većina Hrvata taj praznik propatila, solidarno jedući suhi kruh. Osim prijetvornih domoljuba, koji

su taj dan u slovenskim i bosanskim butigama ostavili milijune za spenzu.

Gospar Altman više nije glavni mozak iz onega Open AI-ja. Govore, bio je on glavni pokretač, ali nije bio glavni u upravi. Tzv. ambasadora umjetne inteligencije voljele su sve važne svjetske vlade, najviše zato jer je htio da kompanija ostane neprofitna. Ali članovi uprave su navodno postali pohlepni i to je izazvalo njegov pad. Čudi tek, da se nije sjetio pitat ChatGPT kako izbjeć svoj pad. Ili jest, pa mu je rečeno da ide u Microsoft, pa će pasti njegova kompanija umjesto njega. Ovo razumije jedino umjetna inteligencija.

Neće to ništa promijenit, kažu skeptično naši pobornici prirodne inteligencije. Ni najmanje! Neće njima pofalit ni milijardi dolara, ni skupih auta, jahti, ni privatnih mlažnjaka. A mi u Hrvatskoj imat ćemo i dalje turizam, masline, patate, ovce i koze, pa ćemo valjda preživjeti još jednu krizu. Ako bude samo jedna! A njima - hvala.

Srbija je odlučila zbog ‘špijunske djelatnosti’ našega diplomata poslat doma u Hrvatsku. Imaju dokumente o pokušaju vrbovanja jednoga Srbina da radi za Hrvatsku.

Opozicija je odma maliciozno komentirala da jedini od vlade vrbovani Srbin živi u Zagrebu i predsjednik je Srpske manjine u Saboru. A ovaj ‘naš špijun’ u Beogradu, mogo je jedino vrbovat konobare, kuhare i sobarice za rad na Vučiću omraženom Jadranu sljedeće godine.

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

Kolumna 25

26 Fotogalerija

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Antun i Marija - naporno i vruće ljeto je završilo, zasluženo se predahnilo

Ankica i Vlaho - popodnevni bračni đir, dugogodišnja bliskost, duši i srcu mir

Marija, Noa i Loreta - lijepo je kad se romobil vozi, malo predahne, pa i šeta Filip i Lukša - zadovoljstvo je Stradun ukrasiti, za zimske feste sve na vrijeme prirediti

Julijana i Karmela - može samo goditi s pravom prijateljicom i kavu popiti

Vinko, Ivo i Mirnes - i na krovu se može uspješno učiniti obnovu

Fotogalerija 27

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nihad, Jasir, Hrvoje, Sanel i Ćuće - nisu momci meštri od juče’, vrijedno i stručno rade, izoliraju i uljepšaju polustoljetne zgrade

Mihaela, Miho, Sandra i Matea - obitelj na okupu našla je u Portu slobodnu klupu

Marija i Nevenka - svake zgode zanimljive razgovore vode, nikad iste priče ne pričaju ispočetka

Marija i Milan - njihova Župa je njihova Župa, ali i u Grad vole skupa

Lele i Ivo - blaženu nedjelju na miru i opušteno uvijek provesti žele

Zoran - odmor i predah u miru kratak, a onda opet na neki novi stresni i opasni ratni fotozadatak

28 Priče o moru i brodovima

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

GRČKI JUNACI

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

‘ACHILLEUS’ & ‘AGAMEMNON’ Kruzeri intrigantne sudbine koju su obilježili požar, fatalne nesreće i financijski problemi Brodovi su tijekom 60-ih odnosno 70-ih posjetili i Dubrovnik Vijest da je 1. studenog 2006. godine u tursku Aliagu, jedno od najpoznatijih rezališta brodova na svijetu, kao svoju posljednju luku uplovio putnički brod imena SUN, podsjetila nas je na jedan stari kruzer koji je često posjećivao grad. Zanimljivo je da je isluženi brod na aukciji bio prodan rezalištima u Alangu u Indiji, ali je na sidrištu pred lukom Port Said, čekajući na dozvolu prolaza kroz Sueski kanal, neoprezna indijska posada pripremajući dobar obrok umjesto roštilja uspjela zapaliti i uništiti gotovo cijeli komandní most. Egipatske vlasti tako oštećenom brodu nisu dale dozvolu za prolaz kroz kanal, pa je SUN morao biti preprodan u tursko rezalište brodova.

Brod na fotografiji usidren pored Lokruma je grčki putnički kruzer ACHILLEUS, izgrađen 1953. godine u Livornu u brodogradilištu Ansaldo, novogradnja broj 1475, zajedno s brodom blizancem AGAMEMNON porinutim u Tirrenia Riva Trigosu, kao dio ratne odštete kojeg je nakon Drugog svjetskog rata Italija morala nadoknaditi Grčkoj.

Oba broda u vlasništvu kompanije Nomikos Lines su bila duga 127 metara, imala su po 5500 bruto tona te su mogli prevoziti 146 putnika u prvom, 148 u drugom i 102 putnika u

Achilleus

trećem razredu. Dvije parne DRG turbine ukupne snage 8000 KS omogućavale su im preko dvije propele brzinu od 17 čvorova. Širina broda im je omogućavala nesmetan prolaz kroz Korintski kanal.

ACHILLEUS i AGAMEMNON su pet godina izmjenično plovili na prugama tičući luke: Pirej, Brindisi, Venecija te Pirej, Alexandria, Port Said, Beirut, Limassol, Alexandria, Pirej sve

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

Priče o moru i brodovima 29

Krf, Dubrovnik, Venecija dok je u sezoni 1965. godine redovito, svakih 14 dana, uplovljavao u dubrovački akvatorij krstareći iz Venecije prema lukama: Itea, Pirej, Istanbul, Kusadasi, Rodos, Iraklion, Delos, Mikonos, Pirej, Katakolon i Dubrovnik.

Dorian Cruises brzo zapada u financijske poteškoće pa su se brodovi 1966. godine ponovo našli na prodaji. AGAMEMNON nakon stečaja Dorian Cruisesa nije dočekao novog vlasnika jer se za vrijeme preuređivanja u Pireju 1968. godine prevrnuo na bok. Iako je brzo bio osposobljen za plovidbu, više nije zaplovio, pa je tu 1974. godine i izrezan u staro željezo.

Agamemnon

ACHILLEUS do 1958. godine kada su prodani. Kupio ih je ACHILLEUS je tek 1969. godine prodan grčkoj Aristotel Onassis za svoju kompaniju Olym- kompaniji Kavounides Shipping Co. iz Pireja pic Cruises, ali ih sredinom šezdesetih godi- u Grčkoj koja ga je kompletno preuredila za smještaj 328 putnika u 128 kabina te mu dala na i on prodaje brodaru Dorian Cruises. i novo ime ORION. Brod mijenja parne turbine te mu ugrađuju dva Nordberg 9 cilindrična diAGAMEMNON AGAMEMNON je u kolovozu 1960. u ciparskom zel motora. Naravno, u jednoj od svojih prvih Limassolu doživio težak sudar s francuskim tjednih plovidbi s itinererom: Venecija, Pirej, tankerom DONNET kada je poginuo jedan put- Iraklion, Rodos, Bodrum, Dubrovnik, Venecija, nik, sedam ih je teže ozlijeđeno, a sam brod je dolazi u naš grad već 12. travnja 1969. godine, imao veliku materijalnu štetu. Brod je u dru- s 88 putnika. Ponovo uplovljava na lokrumgoj polovici travnja 1964. godine za brodara sko sidrište ujutro 2. travnja 1975. godine da Dorian Cruises poduzeo kružno putovanje ti- bi već u podne otplovio dalje prema Kotoru čući luke: Genova, Catania, Katakolon, Pirej, i nikada se u dubrovački akvatorij više nije Myconos, Delos, Izmir, Rodos, Haifa, Iraklion, vratio. Za brodarsku kompaniju Kavoundies

Achilleus

30 Priče o moru i brodovima

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

luci Elefsina. Tu na mrtvom vezu ostaje punih petnaest godina.

Tek ga 1995. godine kupuje grčki brodar Thomas Shipping, preuređuje ga u brod restoran i daje novo ime THOMAS II. Sljedeće ga godine ponovo prisilno sidri u grčkoj pored luke Paleo Faliro nadomak Atene. Ponovo je preuređen 1997. godine i pod imenom OLYMPIA I sljedeće dvije godine plovi na jednodnevnim izletima iz Pireja. Kako nije bilo puno posla, konačno je raspremljen te je na sidrištima u zaljevu Eleusis i Ambelaki dočekao svoju posljednju, ali kako smo vidjeli i nadasve uzbudljivu plovidbu pod imenom SUN prema Alangu u Indiji, a onda je zbog oštećenja u požaru pred sueskim kanalom završio u rezalištu brodova Aliaga u Turskoj.

Agamemnon

brod ORION kasnije plovi uglavnom Egejskim morem sve do 1980. godine kada je zbog financijskih problema ponovo raspremljen u

Zanimljivost priložene fotografije je i u brodici ORSAN u vlasništvu Jedriličarskog kluba Orsan, legendi dubrovačkog brodarstva, koji je često bio angažiran za prijevoz putnika s kruzera na kopno i natrag na brod te je povremeno plovio i kao pilotina za sidrište pored Lokruma, kao i za luku Gruž. Voditelj brodice Orsan je bio Ivo Šoletić zvan Đegez.

Agamemnon

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

Crna kronika 31

RAZBOJNIČKA KRAĐA

Intimno se družili pa joj ukrao tisuću eura s ormarića i pobjegao

Srbin u Primorju vozio ilegalce pa pobjegao kad ga je zaustavila policija Policijski službenici Policijske postaje Ston i policijski službenici koji rade na poslovima suzbijanja krijumčarenja migranata i sprječavanja nezakonitih migracija su u petak, 17. studenoga spriječili krijumčarenje više stranih državljana.

Naime, policijski su službenici zaustavili vozilo pulskih registarskih oznaka čiji je vozač, odmah nakon zaustavljanja, pobjegao, ali je vrlo brzo pronađen i uhićen. Utvrđeno je kako se radi o 19-godišnjem državljaninu Srbije koji je prema prethodnom dogovoru, za novčanu naknadu, strane državljane trebao prevesti do dogovorenog odredišta.

U vozilu su se nalazili strani državljani za koje je utvrđeno kako su prethodno nezakonito ušli na područje Republike Hrvatske.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni 19-godišnjak je zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela „Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma“ uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave, dok se prema stranim državljanima proveo postupak sukladno Zakonu o strancima, priopćili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Uslijed udarca i pada oštećena je zadobila lakše tjelesne ozljede koje su joj sanirane u dubrovačkoj bolnici.

Oštećena je slučaj prijavila policiji koja je pronašla osumnjičenog te ga, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, uz kaznenu prijavu, predala policijskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, obavijestili su iz policije.

LoloStock / Fotolia

BRZO JE NAĐEN

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 34-godišnjak se sumnjiči za kazneno djelo razbojničke krađe.

Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je osumnjičeni 15. studenoga, nakon intimnog druženja s 33-godišnjakinjom, iskoristio njenu nepažnju i iz ladice stola otuđio novčani iznos od 1000 eura. Kada je oštećena to primijetila, potrčala je za njim, ali je on odgurnuo i trčeći napustio stan u kojem su se prethodno družili.

32 Sport

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

SPEKTAKL U SIJEČNJU

Dubrovnik domaćin Europskog vaterpolskog prvenstva Organizatore očekuje puno posla, a publiku u Gružu tri fenomenalne utakmice Hrvatske!

Dubrovnik će ugostiti jedan od najvećih sportskih događaja u povijesti grada – Europsko prvenstvo u vaterpolu. Dojmove o tome pronašli smo u tri različita kuta: organizacijski, igrački i novinarski.

Za DD govore Alen Bošković, Marko Žuvela i Andrija Martić Piše Rafael Barkiđija foto Pixsell / Miroslav Lelas, Marko Lukunic; privatna arhiva; arhiva DD

Krovna europska organizacija LEN – European aqu- govoriti na zahtjeve kapaciteta, sigurnosti, TV prijeatics i Hrvatski vaterpolo savez, potvrdili su proš- nosa, sponzora i svih ostalih aspekata jednog velilog tjedna kako će se Europsko prvenstvo umjesto kog natjecanja. „Jako sam sretan i ponosan zbog u Izraelu, od 4. do 16. siječnja 2024. godine, održa- ovog domaćinstva. Treba biti iskren i reći da je to ti u Dubrovniku i Zagrebu. Odluka je morala biti u svima veliki izazov. Očekuje nas puno posla sljezadnji čas, s obzirom na to da su ratne (ne)prilike u dećih mjesec i po’ dana. Rokovi su baš na knap”, Izraelu počele nepuna tri mjeseca prije Prvenstva. rekao je Alen Bošković, s kojim smo porazgovaVremena nema, a puno je posla, pa je dubrovački rali o uvodnim planovima, bolje rečeno nacrtima. gradonačelnik Mato Franković odmah imenovao „Najveći problem je što u Dubrovniku ne postoji Organizacijski tim, na čijem čelu je Alen Bošković. drugi bazen za zagrijavanje, pa ćemo morati priČine ga još Tomislav Dumančić, Maro Kapović, Iva- lagođavati satnice tim uvjetima. To će biti najveći na Brnin, Lukša Klaić, Ognjen Kržić, Lina Njirić i Ro- izazov. Potreban nam je određeni broj ljudi koji će mana Malohodžić. pripremati te satnice, rasporede, transfere, službene osobe, press-centar i sve ono što veliko naHRVATSKA ZA ORGANIZACIJU IMA SAMO tjecanje zahtjeva. Doći će strane novinarske ekipe PET TJEDANA i razni predstavnici. Bazen ne posjeduje sve uvjeČetiri su grupe na ovom Europskom prvenstvu. te, pa će trebati dosta razmišljanja o osposobljavaTa se faza natjecanja igra i u Dubrovniku i u Za- nju za Prvenstvo, što je i najveći izazov”, istaknuo grebu (bazen uz Savu). Hrvatska reprezentacija je Bošković. u obranu zlata kreće iz Gruža, gdje će izabranici Urednik sportskog, ali ponajviše vaterpolskog porIvice Tucka odigrati tri utakmice grupe A. Redom, tala dance.hr, Andrija Martić, za ovu nam je prigodu protiv Španjolske (4. siječnja), Francuske (6. siječ- proširio problematiku gruškog bazena. „Ovo je prinja) te Crne Gore (8. siječnja). U drugoj fazi, utakmi- lika da se infrastruktura bar malo ušminka. Gruški ce za poredak od prvog do osmog mjesta igrat će bazen se svako toliko renovira, ali nikako da se stase u Zagrebu, dok će Dubrovnik ugostiti završni- vi u punu funkciju. Idealno bi bilo da se ova prigocu 9.-16. mjesta. da shvati kao prilika da se onaj trenutno beskorisni Bazen u Gružu će za europsku reprezentativnu “trg” ispred bazena iskopa i napravi manji 25-mepremijeru doživjeti određene promjene koje će od- tarski bazen. Školjka je već spremna, HVS ionako

EUROPSKO PRVENSTVO U HRVATSKOJ

Divizija 1 Grupa A: Hrvatska, Španjolska, Francuska, Crna Gora Grupa B: Mađarska, Italija, Grčka, Gruzija

Divizija 2 Grupa C: Srbija, Njemačka, Izrael, Malta Grupa D: Slovačka, Nizozemska, Slovenija, Rumunjska

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

ne zna kud bi s bazenskim školjkama iz Spaladiuma, koje negdje propadaju već duže od godine dana. Inače, žao mi je što se odlučilo da je završnica na Savi, a ne ovdje, jer je naš bazen puno bolja pozornica za ovakvu predstavu” – istaknuo je Martić.

NEĆEMO GLEDATI FINALE U GRUŽU, ALI HOĆEMO ODLIČNE UTAKMICE Hrvatska će ovo natjecanje, spomenimo još jednom – otvoriti u Gružu, utakmicom protiv aktualne svjetske i europske bronce – Španjolske. Dva dana nakon, slijedi ogled s Francuzima, koji su u zadnjih nekoliko godina ušli u krug reprezentacija koje mogu puno toga napraviti na velikim natjecanjima. Zanimljivo je i to što će dugogodišnji Jugov trener Vjekoslav Kobešćak u Gružu biti „kontra” Hrvatske. On je, podsjetimo, pomoćnik francuskog izbornika Floriana Bruzzoa. Naš sugovornik, Andrija Martić, „zači- po četiri, pa cijelo natjecanje ne bismo trebali imati nio” je Francuze s još jednim zanimljivim podatkom: laganih utakmica. Mislim da je ipak najvažnija prva „Golmani... Bijač, Aguirre, Tešanović i Fontani...Zna- utakmica, protiv Španjolske. Može nam odlučivati te li koji od njih je imao najviše obrana na zadnjem o mjestu skupine, za prolaz dalje, ali svakako će biSvjetskom u Fukuoki? Golman Francuske – Fontani”. ti važno ući pobjedom. Uz dužno poštovanje prema Ništa manje lagan neće biti ni susret s Crnogorcima, svim reprezentacijama, do sada smo imali utakmikoji su nam itekako znali zadati glavobolje u među- ce za koje smo znali da ćemo pobijediti, samo je bisobnim ogledima na velikim natjecanjima u posljed- la bitna gol razlika. Sada više to nije tako, jer imamo nje vrijeme. No, Hrvatska će iza leđa imati pun Gruž. novi format i te jakosne skupine”.

Isto kao što je bio slučaj Spaladium arene u kolovo- „Odlično je što ćemo svi skupa gledati Hrvatsku na zu i rujnu 2022. Jedan od aktera splitske bajke bio velikom natjecanju, što ćemo uživati u majstorijama. Ne samo naših igrača koje ipak možemo svaje jugaš Marko Žuvela. „Lijepo je što u obranu zlata krećemo iz našeg, mog ke godine u više navrata gledati, nego će nam doći grada. Očekujem pun Gruž, a kasnije i Zagreb. Atmos- i velikani poput Perronea i Granadosa. Pa i nadolafera će sigurno biti fantastična” – ističe Žuvela, pa o zećih zvijezda ala Vernouxa ili Vasilija Radovića”, gosportskim očekivanjima dodaje: „Novi format Eura vori Martić o cijelom turniru, ali uz poseban pogled je taj da se prvih osam ekipa dijeli u dvije skupine na našu grupu.

Sport 33

Alen Bošković, nekadašnji vaterpolist, a danas glavni čovjek organizacije Dubrovačkog polumaratona, sada i Europskog prvenstva u vaterpolu.

34 Sport

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

Urednik portala dance.hr, Andrija Martić, dugogodišnji je autor mnogih vaterpolskih tekstova i analiza.

Na fotografiji uoči finala Lige prvaka u Beogradu između Pro Recca i Novog Beograda (lipanj, 2023.).

„Španjolci su nam bauk i njihova “M zona” nas dovodi do ludila već godinama. Bilo bi lijepo da ih konačno pobijedimo baš u Gružu. Bilo bi također zgodno da se pozove Xavija, da na neki način otvori ovo Europsko prvenstvo. Kao poveznica ovih dviju ekipa i dugogodišnji Jugov kapetan, koji je ipak malo pretiho otišao iz Gruža. I protiv Francuske i protiv Crne Gore nas očekuju odlične utakmice i super kvalitetan vaterpolo”, dodaje Martić.

Dubrovački vaterpolist Marko Žuvela je s hrvatskom reprezentacijom osvojio zlato na Euru u Splitu, gdje je bio jedan od glavnih aktera na putu do drugog zlata Hrvatske na Europskim prvenstvima.

HOĆE LI DUBROVNIK BITI PRIMAMLJIV I ZA STRANE NAVIJAČE? Vaterpolo je sport koji je u posljednje vrijeme doživio pad popularnosti i posjećenosti, ne samo u Hrvatskoj nego i u nekim europskim zemljama. Nekada su razlog tome lokacije odvijanja vaterpolskih natjecanja, primjerice, teško je očekivati pune tribine na Svjetskom vaterpolskom prvenstvu u Katru, koje će se održati samo dva tjedna nakon ovog Eura. Osim ako nas Katarci ponovno ne iznenade. Nekada su razlog i suludi formati natjecanja, poput final eighta klupske Lige prvaka,

kada su se na jednoj lokaciji odvijale sve utakmice doigravanja ovog natjecanja. Postoje još razni mogući faktori koji su utjecali na pad popularnosti, poput slabog komercijalnog interesa u ovaj sport općenito. Ali, nećemo ih nabrajati, jer kad u Hrvatskoj igra Hrvatska, onda se tribine redovno pune, a to će za ovakav događaj biti najvažnije. „Nadam se da će se postaviti montažne tribine u Gružu sa svih strana bazena i da će kapacitet bazena biti iznad tri tisuće gledatelja. Očekujem da bazen bude pun do posljednjeg mjesta, posebice kad igra Hrvatska. Sigurno će dolaziti i navijači iz Neuma, Korčule, Makarske, Splita... Gruž je kultno mjesto vaterpola i privilegija je gledati Hrvatsku na tom mjestu. A i pitanje je hoće li se ta prilika tako skoro opet ukazati. Sigurno će biti dosta navijača Crne Gore, a bilo bi odlično kad bi stigli i Španjolci odnosno Francuzi. Ali vaterpolo trenutno nije na tom nivou da je to realno očekivati”, ističe Andrija Martić, urednik dance.hr.

SVJETSKO RUKOMETNO, ČINI SE, NEĆE U DUBROVNIK, ALI OVO NATJECANJE MOŽE MU UZ BOK I TO IZ DVA RAZLOGA Hrvatska će uz Dansku i Norvešku biti domaćin Svjetskog rukometnog prvenstva u siječnju 2025. godine. Gradovi domaćini u Hrvatskoj su Zagreb, Split, Varaždin i Poreč. U kombinaciji se spominjao i Dubrovnik, ali čini se da je taj plan ipak propao. Na službenim stranicama Svjetske rukometne federacije više nema Dubrovnika navedenog kao domaćina. No, dvorana u gradu svakako je primarno potrebna dubrovačkim klubovima i sportašima i to je imperativ gradnje, a ne za neke skupine Svjetskog rukometnog, koje u Dubrovniku možda ne bi ni ponudile neki spektakl, a teško bi bilo za povjerovati da bi Hrvatska svoje utakmice igrala u Dubrovniku.

Europsko prvenstvo u vaterpolu u Dubrovniku će zasigurno ponuditi puno atraktivnih utakmica, ali i najvažnije - utakmice hrvatske reprezentacije, čime domaćinstvo ovoga naspram rukometa, ima više smisla. Ako se Svjetsko prvenstvo u rukometu ne realizira, jer tako se sada čini, Dubrovnik će svakako organizacijom vaterpolskog natjecanja dobiti vrlo korisno iskustvo. Što i dalje ne znači da svjetski rukometni mundijal u gradu ne bi bio nešto poželjno, pa tko god da igrao.

No, glavni preduvjet za sve ostalo, bit će gradnja adekvatnih sportskih uvjeta. „Ovo je dobra prilika, koja će nam poslužiti i za buduće mogućnosti, ukoliko se infrastruktura u Gradu bude razvijala u smjeru strategije. I ako budemo imali prilike organizirati nešto slično, a vjerujem da hoćemo. Ako se ide u smjeru izgradnje nove dvorane, a ide se u tom smjeru, onda će ovo poslužiti kao dobra priprema za neka buduća izdanja. Ovo je jedan izazov za svih nas, posebno u dijelu godine u kojem ćemo imati priliku ugostiti dosta reprezentacija i ljudi. To nam je dobro polazište za neka buduća izdanja, naravno ako infrastruktura bude išla u smjeru koji je zacrtan” – zaključuje Alen Bošković.

Vijesti 35

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

POLIKLINIKA MARIN MED: Pregledajte se kod dr. Perovića

BOLE VAS LEĐA?!! IMAMO RJEŠENJE! Trpite bolove u leđima? Zašto? Jer mislite da za križobolju nema (odgovarajućeg) lijeka i rješenja? Ako bol radije olakšavate analgetikom, onda dođite u Polikliniku Marin Med po stručno mišljenje! Jer bol u leđima je izlječiva!

Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice može vas pregledati.

Da, jedinstvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti kronična bolna stanja kralježnice.

Temeljiti pregled i kvalitetna

konzultacija sa liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo u dijagnosticiranju problema, odnosno odgovarajuća preporuka na koji se način riješiti boli u leđima.

Dr. Perović kao dio stalnog tima Poliklinike Marin Med za kralježnicu, hrvatski je ekspert za obavljanje svih zahvata na kralježnici poglavito ponajboljeg svjetskog medicinskog rješenja za izbjegavanje teške i dugo zalječive otvorene operacije leđa.

Dođite u Polikliniku Marin Med i raspitajte se o minimalno invazivnoj tehnici Disc-FX koja će vas riješiti boli.

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

36 Vijesti

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

DUBROVNIK JE ČUDO Dubrovnik je čudo Grad Vlahu na dlanu Od istočnih a i onih na zapadu Starac svetac brani čuva nam i nadu Stečenu slobodu nikada prodanu Svakom od nas Gradu našemu odanu Istočni su htjeli da nam ga ukradu Nedorasli misli duhu mu i skladu Svoju nasilničku pokazuju mánu Kad svojeg nemaju tada kradu naše Svjetski jedinstveni mîri sklad mu daše Minčeta sve živo ostavlja bez daha Konteso ko i svi i ja prah sam praha Zvonin na mom dlanu slavu Grada zvoni Zastani i čudu svjetskom se poklòni 11/8/21

Oni na vlasti su vrlo osjećajni ljudi.

Boli ih ... za sve

humanitarni prilozi Udruzi za Down sindrom DNŽ doniraju - U SPOMEN NA DRAGU TETU MILICU CICIJELJ UMJESTO VIJENCA MIRJANA I TONĆI BRUNSKO PRILAŽU 100 EURA. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima! dva skalina U spomen na našu dragu prijateljicu Davorku Čustović30 e prilažu Ivana Perić i Jadranka Laptalo; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54 €, Luka Andrić donacija 17 €; Lea Dražeta donacija 30 €; Zlatko Kovač Ramiz donacija 10 €; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com. hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

SPORTAŠ NA SLICI

DRŽAVA U SAD

TALOŽNA STIJENA, PRAPOR

SPORTSKA PLOVIDBA MOTORNIM ČAMCIMA NA MORU

UDARCIMA ČEKIĆA ZAČINJEN SOLJU OBLIKOVATI ŽELJEZO

IGOR OD MILJA

PILE

SLOŽENO NADRAŽITI SLOVO I KOŽU ČIM, PRVI SAMOIRITIRATI GLASNIK

URUGVAJ

BRANIČ U NOGOMETU

VRSTA ZASLIKARICA GONETKE, DUJŠIN PREMERIBAR TALJKA

POLJUBAC KAO NA FILMU GLUMICA BEGOVIĆ

PROUČAVANJE IDEJA

ZASJEDE (žarg.)

KARTAŠKA IGRA

PTICE SELICE

RIMSKI: 1004 OSOBNA ZAMJENICA

13. I 12.

SLOVO ABECEDE

KOŠARKAŠ, SEMIH

PJEVAČICA REDŽEPOVA

GALIJ

AUSTRALIAN OPEN

PLANINA U TURSKOJ

ČOVJEK DOBAR U TAKTICI

BOD U IGRI

SPORT SPORTAŠA NA SLICI

DAMA ... I TV VOLUMEN

MORSKA RIBA

ELEKTRIČ.

OTPORNIK

SLUŽBENI JEZIK PAKISTANA

NA KOJU STRANU

INDIJSKI GLUMAC (anagram: TEJE)

UREDNIK

ELEKTRIČNI NABIJENI ATOMI

ORNAMENT

ŠKOLA

DRŽAVA U AFRICI

GRČKA LUKA U KORINTSKOM ZALJEVU

DUBROVAČKI DNEVNIK

PODRUČJE ZEMLJE (mn.)

CIGARETNI PAPIRIĆ

DUBROVAČKI DNEVNIK

SJEVER

UZ, DO, KOD, PRI

KIRIBATI

PROFESIJA

DUBROVAČKI DNEVNIK

VRSTA ANTILOPE

ŽICA VIOLINE

AZIJSKI NAROD

EUR, ENV. BUREAU

FILMSKA ZVIJEZDA

MOGUĆNOST PRIMANJA ČEGA U SEBE

KONJ KOJI ATAKIRA U GALOPSKOJ UTRCI

OGNJEN OD MILJA TEMPO

PRIBOR ZA RAD FR. PISAC, PIERRE

NAJVEĆI KONTINENT

NK IZ MADRIDA

POZADI

KRATICA ZA DATIV

GOGOLJEVA PRIČA

KLUB SPORTAŠA NA SLICI

SESTRE, SEKE OD MILJA

LJ. N. BUNDEVE

NEJESTIV VRGANJ

1. I 3.

SAMOGLASNIK

DANSKA STANOVNICA HRV. GRADA

1000 KILOGRAMA

BOCA OD POLA LITRE

RUSKA BAJKA

MOJSIJEVO PETOKNJIŽJE

REPUBLIKA ZAPAD UKRAŠAVANJE DRVETA REZBARENJEM

OZNAKA NA PREPORUČENIM PISMIMA

RJEŠENJE: filmski poljubac, ideologija, Ena, lastavice, skat, ih, ona, Esma, Ga, poen, taktičar, v, radio, iverak, urdu, kamo, Jeet, ur, š, ioni, šara, čs, K, etar, Itea, DK, čat, tona, tik, Ogi, s, oriks, struna, kapacitet, alat, Azija, Real, iza, seje, Dubrovnik, kravljak, tikve, ai, intarzija, R.

GORNJI SLOJ ZRAKA (grč.)

KELVIN

4. I 24.

SLOVO ABECEDE

PRIVREMENI NAZIV

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Renault Megane 1,9 dCi, prvi Vlasnik, 2003., prešao 199850 km, registriran do 06.2024., 1999€, Mob: 099 514 7282 Prodajem Peugeot 307, 2007. god. Registriran godinu dana.

Mob:091 504 5073 Prodajem Golf 4, diesel, 1998. god. motor 1.9 SDI. Registriran do sredine travnja 2024. Mob. 098765664 Prodajem Clio 6, 2006.godište, prešao 183 000 km. Mob: 099 680 2741 Prodajem Volvo 340 GL, automatik 1986. g., 51kw. Prešao 69 000 km, u voznom stanju.

Mob: 095 363 3096 IZNAJMLJIVANJE Tražimo sobu ili garsonjeru u gradu ili okolici. Kontakt: 020 419 765 Iznajmljuje se prostor 32 kvadrata u Dubrovniku-prostor je pogodan za skladiste i sl. Nalazi se na povoljnoj lokaciji,izravan pristup prometnici + 1 parkirno mjesto na koristenje. Sve informacije na mob: 099 517 4075 Iznajmljujem garažu-poslovni prostor, 30m2 u Prijevoru uz magistralu. Mob: 098 765 459 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se stan na Motovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se stan u Zagrebu (strogi centar) 78 m2, 2850 eur m2 . Kontakt: 098/ 277 363 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit.

Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu.

Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz ja-

dransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava.

Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

mercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

P r o d a j e s e g r a đ e v i n s ko Čibača, dvosoban namješten ze m l j i šte u c e nt r u O ra š - stan + garsonijera, parkirno ca ( građevinska dozvola), mjesto, blizu škole – 90 m2 878 m2. Cijena na upit. Tel: – 297.000 eura - Angelus ne0989230545 kretnine - 095 466 2211 Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u Prodaje se građevinsko zeobiteljskoj kući - prizemlje, s mljište u Župi Dubrovačkoj okućnicom i zatvorenom ga- – Lazine. Zemljište se sastoražom. U blizini trgovina, ško- ji od 3 spojene parcele i ima la, ambulanta. Cijena po do- 984m2. Cijena 125000 eura. govoru, Za info zvati na Mob: 098 9824 076 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište ko-

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na ma-

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 24. studenoga 2022.

Mali oglasi

lostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura.

Kontakt telefon 0989824076.

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

la. 098 765 757

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem samostojeću perilicu posuđa Gorenje staru 1 godinu s još 4 godine garancije.

Prodajem i perilicu rublja vrlo povoljno. Cijene po dogovoru. Mob: 091 587 7870

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta.

Mob. 095 921 8664

Prodajem domaće patate, 15kg/19.5 EUR s dostavom po gradu i okolici. Mob: 099 681 5456 Prodajem original Sony CD liniju, CD neispravan, ostali dijelovi ispravni te zvučnike, svaki 25W, vrlo povoljno.

Mob: 095 793 85 22 Prodajem tri nova parangala i tri nova baluna povoljno Kontakt: 099 851 4586 Prodajem punu plinsku bocu, mali kuhinjski bojler i kauč na razvlačenje u dobrom stanju. Cijena po dogovoru.

Mob. 0915877870.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Radimo sve grube građevinske radove. Mob: 091/639 9000

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 20.11. do 26.11.

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 27.11. do 3.12.

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

MARIJA ZEC (1942) MARIJA BAŠIĆ (1949) ĐURO BALETIN (1942) MARA KUKICA (1932) TOMISLAV KOVAČIĆ (1936) PERA PALJETAK (1934) BALDO BOŽOVIĆ (1929) KARLO HAUSVIČKA (1946) ĐURO MATUŠIĆ (1930) CECILIJA OBLIZALO (1944) MATO KLIS (1947) NADA MILOSLAVIĆ (1931) MARA STAPIĆ (1935) IVAN VIJOLIĆ – HILIĆ (1943) RUŽICA BRAĆ (1946)

USLUGE RAZNO Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaže-demontaže, odnosno Zaštita od sunca ,izrada i prepravaka – svega onoga u montaza roleta ,komarica kućanstvu što ne možete ili ,trakasti zavijesa ,venecijanemate vremena učiniti sami. nera ,rolo zavijesa ,sve inf.na Usluge obuhvaćaju zamjenu 0911472794. Mokošica. brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (ski- Vršimo sve usluge kombi pridanje stare pinture, popravci, jevoza. Dostave,selidbe, čipinturanje), te sitne zidarske šćenja stambenih prostora i bravarske poslove. Kontakt: i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijaMobitel 098 765 460

preminuli

40 Zadnja

petak, 24. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

TATE VELIKOG SRCA

Dubrovački humanitarci posjetili Vukovar i uručili pomoć Udruzi za osobe s intelektualnim oštećenjem Udruga Tata je tata već godinama uveseljava koga stigne i van granica naše županije, pa tako i u Vukovaru. Ove godine su uručili pomoć Udruzi za osobe s intelektualnim oštećenjem ‘Golubica’ Vukovar.

“Studeni je najtužniji mjesec u našem Vukovaru, mjesec u kojemu se svi sjećaju žrtve Vukovara, mjesec u kojemu mnogi dolaze u Vukovar pokloniti se svim žrtvama. No, mi živimo u Vukovaru 365 dana.

Mi se sjećamo žrtava, posebice u studenom, ali živimo, živimo u jednom prekrasnom gradu, živimo lijepu sadašnjost i vjerujemo u još bolju budućnost. Koliko god studeni bio težak, uvijek nam donese i one divne trenutke, susrete s dragim

ljudima, onima koji su nas upoznali, koji znaju da su im naša vrata uvijek otvorena, koji nas uvijek razvesele. ‘Tata je Tata’ je ekipa koja uvijek uljepša najteže da-

ne u godini. Posebna je to veza, posebno prijateljstvo, a Dubrovnik je i ove godine razveselio naše korisnike“, objavili su iz Udruge na društvenim mrežama.

Pozitivci tjedna

Andrea Brković

Djeca dobitnici nagrade Imperial

Ante Jonjić i Ante Juričić

Oscar Jerinić

Pehar najboljeg hrvatskog barmena, odnosno barmenice, osvojila je na nedavno održanom 29. državnom prvenstvu u Dubrovniku.

Katrin Hardi iz Gimnazije Vukovar, Marko i Luka Bosančić iz Elektroindustrijske i obrtničke škole Rijeka, Gabrijela Pataran iz Medicinske škole Ante Kuzmanića Zadar, Marina Alaburić iz Osnovne škole Bakar i Šejla Škaljić iz Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik dobitnici su nagrade Imperial jer su se istakli svojim humanitarnim djelovanjem i nesebičnim pomaganjem drugima.

Na međunarodnom natjecanju Grand Gourment u Splitu, zlato u konkurenciji ‘Chef’s Table - timsko natjecanje’ osvojili su Ante Jonjić, šef kuhinje restorana Bura Dubrovnik i Ante Jurčić, F&B manager u Royal Resort Dubrovnik. Osim toga, glavno jelo Jonjića proglašeno je najboljim glavnim jelom na natjecanju.

Mali Dubrovčanin koji je oduševio kreacijom Vodotornja od kockica na Kockus edukaciji. Posao je to koji je trajao šest sati, a u konačnici dao impresivan rezultat.