Dubrovački dnevnik br. 170

pet

sub

ned

pon

uto

sri

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

čet

goran mratinović / ilustracija

Petak, 10. studenog godina iV. / broj 170 / 2023. / issn 2718-3742

KOLIKO SMO SIGURNI U SLUČAJU KATASTROFE?

Zavirili smo u dubrovačka skloništa! stranica 4

MOŽE LI DUBROVNIK UZ BOK

ONI SU VAS INFORMIRALI,

INSPEKCIJSKI NADZOR NA

ZIMSKI FESTIVAL SVE

NEW YORKU I BERLINU?

EDUCIRALI, ZABAVLJALI…

KOPNU I MORU

NAM JE BLIŽE

‘Lumiart bi mogao postati jedan od naših najjačih festivala i dubrovački brend’

Provjerili smo gdje su sada i što rade bivši dubrovački novinari

Kapetanija ove godine napisala 11 kazni koncesionarima plaža

U Grad stigla prva dekoracija, poznati zakupci kućica

stranica 20

stranica 16

stranica 8

stranica 11

2

Uvodnik

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Dosad nitko nije ‘zgorel’ od rakije

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Fotografija na naslovnici Goran Mratinović Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nikoleta Zec — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

Piše Vjera Šuman foto Damir Spehar/PIXSELL

O

na druga Hrvatska u Saboru je snervala Plenkija, toliko da je Jandroković brzinski proglasio stanku od pet minuta, kako bi nam se premijer smirio. Aktualac, već uobičajeno mjesto promocije vladajućih, ali i svih ostalih stranaka, nezavisnih ili ‘žetončića’, bio je predvidljivo do zla boga dosadan. Na svako pitanje stiže varijacija na temu istog odgovora ili kako bi rekli u narodu: Svaki Cigo svoga konja hvali.

Ni jedno pitanje premijer ne smatra relevantnim jer je u Hrvatskoj svaki dan sve bolje i bolje, što je zasluga njegove vlade, na što su svi u oporbi ljubomorni. Ako to i osobno ne primjećujemo, slijepi smo kraj zdravih očiju. Nove afere pa i uhićenja njemu bliske rektorice iz Zadra, kao i novi repovi u aferi Rimac s SMS porukama i u njima spominjanjem nekog AP, samo su dokazi neovisnosti pravosuđa. Opet nismo ništa čuli o tome tko je maznuo pare iz svih tih afera koje Plenki ne smatra relevantnim. e su pare? Papala maca.To što je tom neovisnom pravosuđu, točnije DORH-u, propalo preskupo vješta-

Đ

čenje jer su ‘slučajno’izabrali vještake bliske Agrokoru i još bliže Borg ekipici koja je rasturila Agrokor, pod vladinim patronatom s Lex Agrokorom, sasvim logično, dokazuje neovisnost DORH-a.

To što je na Arbitražnom sudu u SAD-u prihvaćena arbitraža slučaja Agrokor.

Boring! No na aktualcu smo ipak saznali kako su naši parlamentarci prilično načitani jer su se držali Držića okrećući pamet na komediju, dok su neki postali i ostali najveći fanovi Pinokija zbog čega stalno provjeravaju svoje noseve, češkanjem. Što se tiče Krleže, moguće je da su vidjeli samo korice pa su sasvim nesvjesno promovirali njegov ‘Na rubu pameti’. Srećom, počeo je Interliber pa neke naslove mogu nabaviti značajno jeftinije. a to vrijeme nešto se čudno događa s vodom iz bočica koje puni Coca Cola, ali moguće i s drugim pićima ovog proizvođača . Samo ovog? Nemamo pojma. Priča o svemu krenula je putem društvenih medija pa onda ostalih medija i tek nakon više dana panike ukazao se Beroš i objasnio nam kako još ništa ne zna, ali se provodi istraga.

Z

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Ispada da je Zagorec u memu starom nekoliko godina s već desetom čašicom rakije pred sobom i tekstom ‘Popil bum je makar zgorel’, bio u pravu. Dosad se nitko nije žalio da je ‘zgorel’ od rakije. Kaže Beroš, upitni su i neki bobi štapići. Sve u svemu, analiza traje li traje i nedostatak suvislih informacija idealan je tlo za dezinformacije svih vrsta.

Radi li se o slučajnoj grešci, terorizmu ili trovanju iz neznanja, ne znamo. Nema veze. Pet ili šest izgorenih jednjaka i želudaca nisu neka velika tema. Boring! Svi koji ne vole ovu Vladu stalno guraju u prvi plan neke ‘ne teme’, kako bi skrenuli pozornost s njihovih kolosalnih uspjeha. Ruku na srce, ima i uspjeha, ali kakve veze to ima s ovim?

Možda je korisno ono što pišu strani mediji kako Hrvati, ako nešto imaju dobro, imaju dobru vodu. Kvalitetnu i nepakiranu u plastične bočice. Možda bi trebalo razmisliti o nekoj pristojnoj cijeni obične čaše vode u kafićima i šire.

Bez mikroplastike i ‘opasnih dodataka’ bilo koje vrste. I svi na dobitku! lični problemi zadesili su i Neretvane zbog mandarina. Dosad su one

S

u ovo vrijeme bile najtraženije voće, ali strah je izazvala vijest da je u mandarinama nekog neretvanskog voćara pronađena opasna količina teškog pesticida koji prodire u plod i može biti čak i smrtonosan za malu djecu. Taj pesticid odavno je zabranjen u Eu kao i u Hrvatskoj, ali preko ‘grane’ ga se lako može nabaviti. Voćari iz Neretvanske doline su očajni i traže objavljivanje imena OPG-a koji je takve mandarine stavio na tržište, kako bi ostali mogli prodavati svoje zdrave mandarine, bez da kupci strahuju. Ali suvislo informiranje nije posao ni jedne državne institucije i gledam ovdje u Zagrebu kako sve više ljudi odustaje od kupnje direktno od proizvođača. Boje se. S pravom. Normalno bi bilo da je Ministarstvo poljoprivrede odmah zaplijenilo sav urod tog voćara, obznanilo kako su druge mandarine sigurne i provjerene. To bi trebao biti minimum na koji potrošači imaju pravo. Pravo na promptno reagiranje i zaštitu Ministarstva koje plaćamo. Ali, ne da im se tramakat. obra vijest u Gradu j sufinanciranje izmjene starih prozora unu-

D

Uvodnik 3

tar gradske jezgre, jer je to za pojedine privatne vlasnike preskup zahvat, zbog čega onda plaćaju preskupo grijanje. Ne bih voljela biti zloguki prorok, ali moram ispričati priču koju sam osobno doživjela u kući, inače zaštićenom spomeniku kulture na zagrebačkom Gornjem gradu. Bandić je pokrenuo uređenje fasada Gornjeg grada po kojem je Grad sufinancirao 50, a vlasnici preostalih 50 posto troška. Neću sad lamentirati o krajnje loše napravljenim radovima, ali kad su nam skinuli ulične prozore koji su odlično dihtali jer su prije pedesetak godina izrađeni od kvalitetnog i suhog drva, rečeno je da će ih opiturati. Nakon toga, stigli su prepiturani prozori koji su se već nakon nepune godine deformirali i puštaju promaju na sve strane. Loše i mokro drvo skupo smo preplatili i nikom ništa. Džabe smo krečili. Zato samo upozoravam kako nije slučajno da ljudi drvene prozore naručuju iz Njemačke i Francuske. Skuplje, ali barem nisu bacili pare. Nadam se da će i Mato i vlasnici kuća imati to u vidu. Eto vas.

4 Aktualno

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

PROSTORI OD ŽIVOTNE VAŽNOSTI

JESMO LI SIGURNI U SLUČAJU NESREĆA I KATASTROFA? Posjetili smo atomska skloništa i uvjerili se kako se redovno održavaju Postoje tvrtke koje su zadužene za reagiranje u velikim nesrećama i katastrofama.

Istražili smo tako tko bi u slučaju nevolje sudjelovao u logistici, spašavao, omogućio korištenje vozila i druge opreme te osigurao smještaj i kuhao za ugrožene stanovnike

Sklonište u ulici Uz Jadransku cestu bb u Mokošici

Previranja i nesigurnosti u svijetu uvijek iznjedre i pitanje skloništa u gradu. Iako je to tema za koju svi vole misliti kako nam nikada neće trebati, Dubrovčani su se, nažalost, u ne tako davnoj povijesti uvjerili kako je ona itekako važna. Koliko imamo skloništa i koliko ljudi mogu primiti, u kakvom su stanju, tko ih održava i najvažnije - održava li ih dobro? Odgovore na ova pitanja potražili smo od gradske uprave, ali i na licu mjesta. Posjetili smo tri atomska skloništa u Mokošici.

Na području Dubrovnika nalazi se devet javnih

Sklonište u ulici Uz Jadransku cestu bb u Mokošici

samostojećih atomskih skloništa i 14 skloništa u sklopu stambenih zgrada, na različitim lokacijama. Samostojeća skloništa mogu primiti 1460 osoba i većina njihovog kapaciteta je u Mokošici.

Skloništa u stambenim zgradama predana su na upravljanje suvlasnicima zgrada pa njihovo održavanje ovisi o volji stanara.

PREPORUKA JE DA SE ODRŽAVAJU, A ČEKAJU SE TOČNE SMJERNICE ZA UPRAVLJANJE Grad Dubrovnik je skloništa kojima raspolaže dao

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

Aktualno 5

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Sklonište u ulici Uz Jadransku cestu bb u Mokošici

u zakup raznim udrugama, bez naknade, a većina ih se nalazi na području Mokošice. Iako je ugovorima propisano kako u slučaju nesreće udruge prostor moraju napustiti i dovesti u prvobitno stanje za zbrinjavanje stanovništva i to u roku od 24 sata po zahtjevu Grada Dubrovnika, odnosno Stožera civilne zaštite Grada, skloništa se

Sklonište u ulici Uz Jadransku cestu bb u Mokošici

trenutno nalaze u ‘oblaku’, jednom međuprostoru između propisanog i stvarnog stanja dok se situacija ne regulira propisima.

Naime, donošenjem Zakona o sustavu civilne zaštite jedinice lokalne samouprave su preuzele poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa na svojem području, no u isto vrijeme su pre-

6 Aktualno

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Prostor skloništa u ulici Uz Jadransku cestu bb koristi HGSS

stali važiti između ostaloga Pravilnik o održavanju skloništa i drugih zaštitnih objekata u miru i Pravilnik o uvjetima pod kojima se u miru skloništa mogu davati u zakup. „Grad Dubrovnik je na temelju navedenog Zakona preuzeo poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa na svojem području. Budući su navedenim zakonom stavljeni van snage pravilnici

Vrata skloništa u Vinogradarskoj 1 u Mokošici

koji su se odnosili na održavanje skloništa odnosno tehničke standarde i normative kao i uvjete pod kojima se u miru skloništa mogu davati u zakup, Grad Dubrovnik više puta je tražio očitovanje Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske kao i tadašnjeg inspektora civilne zaštite Državne uprave za zaštitu i spašavanje pri čemu je dobiven odgovor da se očekuje donošenje podzakonskih akata u smislu daljnjem korištenja i upravljanja javnim skloništima, a do tada je izdana preporuka da se ista održavaju u građevinski ispravnom stanju i u svojoj osnovnoj namjeni“, pojasnili su iz gradske uprave. „SVA SKLONIŠTA SE UREDNO ODRŽAVAJU“ „Gradski službenici nedavno su obišli sva skloništa koja su u odličnom stanju, udruge ih propisno i uredno održavaju“, kazali su iz Grada Dubrovnika.

Dio skladišta ima WC, a sva imaju funkcionalna vrata koja hermetički brtve i ispravne filtere. Civilna zaštita raspolaže određenim brojem kreveta i deka za slučajeve nesreće. Što se tiče robnih zaliha, Grad Dubrovnik imenovao je pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite koje su u obvezi, između ostalog, dostave živežnih namirnica.

Naime, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijelo je Odluku kojom je određeno 28 pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na gradskom području. Njihove su zadaće različite, od osiguravanja potrebne mehanizacije, u smislu osiguravanja kapaciteta za zbrinjavanje i prijevoz stanovništva i kapaciteta za prijevoz i skladištenje robe, do osiguravanja hrane i vode za piće, zdravstvenog zbrinjavanja stanovništva, osiguravanja stručnjaka i mehanizacije potrebne za sanaciju, pa do pružanja stručne i savjetodavne potpore Stožeru tijekom velikih nesreća i katastrofa, posebno u segmentu procjene posljedica.

Aktualno 7

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Sklonište u Ulici Bartola Kašića u Mokošici koje služi kao streljana

ZADAĆE U SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE Gradskim tvrtkama Čistoća, Vodovod, Sanitat, Vrtlar, Boninovo i Libertas određeno je kako trebaju osiguravati tehniku i ljudstvo na poslovima za koje su stručno osposobljeni u slučaju izvanrednih okolnosti, a svaka od njih ima navedene specifične zadaće koje bi u takvim slučajevima obavljala. Osim gradskih tvrtki, niz drugih privatnih ima svoje obveze u slučaju različitih nepogoda i opasnosti. Recimo kako tvrtka Asamon ima obvezu na raspolaganje staviti utovarivač i bager, tvrtka Amicus teretni motorni brod. Tvrtka Dubrovnik ceste na popisu ima niz radnih strojeva i vozila te alata koje treba staviti na raspolaganje, poput rovokopača, traktora, motornih pila i slično. Elektro-Team se obvezao omogućiti korištenje većeg broja vozila, od osobnih automobila do kamiona. Na obvezama Tehnogradnje nalazi se također niz vozila kao i agregatori. INA je u obvezi na raspolaganje staviti cisterne, električne generatore, kompresor i drugo. TUP je u

Unutrašnjost skloništa u Vinogradarskoj 1

Sklonište u Ulici Bartola Kašića

obvezi omogućiti u svojim prostorima od Gruža do Knežice, zbrinjavanje ugroženog stanovništva, kao i sudjelovati u logistici. Građevinar Quelin omogućio bi višenamjenske građevinske strojeve, dok Javna ustanova rezervat Lokrum raspolaže različitom vatrogasnom opremom i brodovima. Tvrtka Atlas na raspolaganje je stavila 14 autobusa. Ronilački klub raspolaže s pet gumenjaka te 20 kompleta ronilačke opreme.

Hotel Gruž je obvezan osigurati smještaj, ali i pripremati hranu za ugrožene osobe. Iste zadaće imaju i hoteli Ivka za ukupno 155 osoba, Petka za 236 osoba, Lafodia za 420 osoba te hotel Sun Gardens Dubrovnik. Valamar je na raspolaganje stavio auto kamp Solitudo gdje je moguć prihvat 908 osoba.

Osim skloništa, na području grada prihvat osoba je moguć i u osnovnim školama, pa tako OŠ Ivana Gundulića, Lapad i Mokošica mogu primiti svaka po 200 osoba, OŠ Marin Držić 150 osoba i OŠ Antuna Masle 50 osoba.

8 Grad

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Inspekcijski nadzor na kopnu i moru

Lučka kapetanija ove sezone napisala je 11 kazni koncesionarima plaža Lučka kapetanija zatvorena je institucija. Nakon opetovanih upita napokon su odgovorili na naša pitanja o broju provedenih inspekcijskih nadzora i napisanih kazni

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Provodi se kontrola nadzora brzine, ali bez radarskog nadzora te je za navedene slučajeve prekršiteljima izrečeno ukupno 58 novčanih kazni

Nedavno smo pisali o Lučkoj kapetaniji tra- ku. Ministarstvo radi na aktivnostima povežeći odgovore o broju napisanih kazni u ovoj ćanja broja djelatnika u lučkim kapetanijama sezoni kako na moru, tako i na kopnu. Tradicionalno nam na naše upite do zaključenja teksta nisu odgovorili, ali bili smo uporni, pa je na kraju resorno Ministarstvo dostavilo brojke.

U nadležnosti Lučke kapetanije je, među ostalim, kontrola nadzora koncesionara na plažama. Pitali smo ih koliko je kazni napisano.

-Tijekom 2023. godine ukupno je izvršen 31 inspekcijski pregled pri čemu je utvrđeno 11 prekršaja zbog nepoštivanja odluke o koncesiji ili korištenja pomorskog dobra, izvan obuhvata koncesijskog odobrenja – odgovorili su nam.

Koncesionari plaža gotovo svakodnevno krše koncesijske odredbe. Najbolje to vidimo po pitanju ležaljki. One ne bi smjele biti postavljene na plažu dok ih netko ne iznajmi, ali gotovo u pravilu prazne ležaljke zauzimaju dobar dio dubrovačkih plaža. Vjerojatno Lučka kapetanija nema dovoljno ljudstva u provedbi ovih kontrola, pa smo ih pitali trebaju li više zaposlenika i bolju logistiku.

-Broj službenika Lučke kapetanije Dubrovnik propisan je Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, a uz središte Lučke kapetanije u Dubrovniku ona obuhvaća i ispostave u Orebiću, Cavtatu, Slanom, Sobri, Stonu, Trpnju, Korčuli, Veloj Luci, Lastovu i Trsteni-

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Grad 9

diljem Hrvatske, kao i na obnovi flote lučkih kapetanija. Lučkoj kapetaniji Dubrovnik isporučena je brza brodica za hitnu medicinsku pomoć, a s obzirom da je u tijeku spomenuti proces obnove flote, dio nabavljenih plovila bit će raspoređen i na područja pod upravljanjem Lučke kapetanije Dubrovnik – naglašavaju iz Ministarstva.

Tijekom 2023. godine službenici Lučke kapetanije Dubrovnik izvršili su 699 inspekcijskih nadzora na moru, pri čemu je izdan 271 prekršajni nalog zbog plovidbe blizu obale, plovidbe nedozvoljenom brzinom, neprijavljivanja u sustav CIMIS, nedostatnog broja članova posade, prekrcanosti, uključujući i plovila koja se prilikom sidrenja vežu za kopno te pritom ugrožavaju sigurnost plovidbe

tanije Dubrovnik izvršili su 699 inspekcijskih nadzora na moru, pri čemu je izdan 271 prekršajni nalog zbog plovidbe blizu obale, plovidbe nedozvoljenom brzinom, neprijavljivanja u sustav CIMIS, nedostatnog broja članova posade, prekrcanosti, uključujući i plovila koja se prilikom sidrenja vežu za kopno te pritom ugrožavaju sigurnost plovidbe – brojevi su o napisanim kaznama ovo ljeto.

ZABRANA VEZIVANJA KRME Posebno nas je interesiralo koliko kazni je NA KRAJ PRILIKOM SIDRENJA napisano zbog kršenja brzine na području Lučka kapetanija bi se također trebala brinu- Dakse, Gruža i Rijeke dubrovačke, te provoti za nadzor ilegalnih vezova. Područje Rijeke de li taj nadzor brzine radarima. dubrovačke je osuto brojnih ilegalnim vezovi- -Provodi se kontrola nadzora brzine, ali bez rama koji se čak iznajmljuju, iako taj koji iznaj- darskog nadzora te je za navedene slučajeve mljuje nije vlasnik. Pitali smo ih što je s tim. prekršiteljima izrečeno ukupno 58 novčanih -Lučka kapetanija Dubrovnik provodi i inspek- kazni – zaključili su iz resornog Ministarstva. cijske nadzore vezova, u smislu utvrđivanja Kako vidimo iz njihovih odgovora, dubrovačka zakonitog postavljanja istih – kazali su nam Lučka kapetanija ima pune ruke posla i, ruku neodređeno. na srce, nije im lako. No to ih ne opravdava Drugim riječima malo ili gotovo ništa ne ra- da bolje komuniciraju s javnošću. Kako smo de po pitanju ilegalnih vezova u Rijeci dubro- već pisali, uskoro će se donijeti izmjene zavačkoj. Više su okrenuti aktivnostima na mo- kona, pa će dio poslova Lučke kapetanije biru, pa nas je interesiralo koliko je ove godine ti prebačen na lokalnu samoupravu. Komusveukupno napisano kazni glede kršenja po- nalni redari, kada prođu predviđenu edukamorskih pravila. Novost je da se više ne tole- ciju, postat će pomorski inspektori i moći će rira vezivanje krme za obalu prilikom sidrenja. vršiti kontrole koncesija, pa će barem u tom -Tijekom 2023. godine službenici Lučke kape- segmentu Lučkoj kapetaniji biti lakše.

10 Grad

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

PLAĆE ĆE RASTI

Grad Dubrovnik ukida prirez, na računima obitelji godišnje i do 680 eura više!

Uz to, neće doći do porasta stopa poreza na dohodak

Sukladno najavama, Grad Dubrovnik neće povećavati stope poreza na dohodak nego će iste zadržati na postojećim razinama od 20 i 30 posto, a od 1. siječnja 2024 godine ukida prirez koji sada iznosi 10 posto. Ovo porezno opterećenje u gradsku blagajnu donijelo je 2.387.952,28 eura (17.992.026,46 kuna) u prošloj godini, a sada će taj novac ostajati na računima građana, odnosno dubrovačke obitelji samo će zbog ovih izmjena godišnje raspolagati s većim primanjima u iznosu od 615 do 680 eura.

Kako će se nove porezne politike odraziti na povećanje primanja građana Dubrovnika: • na računima građana s bruto plaćom od 1500 eura ostat će u prosjeku 265 eura više na godišnjoj razini, • na računima građana s bruto plaćom od 2000 eura ostat će u prosjeku 387 eura više na godišnjoj razini, • dubrovačkoj obitelji s dvoje djece na računu će godišnje ostati 680 eura više • dubrovačkoj obitelji s jednim djetetom

na računu će godišnje ostati 615 eura više.

Ovim odlukama Grad Dubrovnik svrstao se među gradove koji neće mijenjati poreznu politiku na štetu svojih građana čime će nova porezna reforma Vlade Republike Hrvatske u potpunosti ići u korist zaposlenih građana i povećanju njihovih primanja, stoji u priopćenju Grada Dubrovnika.

Na računima građana s bruto plaćom od 1500 eura ostat će u prosjeku 265 eura više na godišnjoj razini, na računima građana s bruto plaćom od 2000 eura ostat će u prosjeku 387 eura više na godišnjoj razini, dubrovačkoj obitelji s dvoje djece na računu će godišnje ostati 680 eura više, dubrovačkoj obitelji s jednim djetetom na računu će godišnje ostati 615 eura više.

Grad 11

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL

Potpisani ugovori sa zakupcima kućica, postavljaju se krajem studenog Lokacije koje su i ove godine ponuđene su Stradun, Gundulićeva poljana, Pile (Brsalje), Uvala Lapad, Gruž i Mokošica.

Ponude su stigle za sve lokacije osim za Gruž i Mokošicu

Dubrovačka baština d.o.o. u srijedu je potpisala Ugovore sa zakupcima ugostiteljskih kućica u okviru manifestacije Dubrovački zimski festival 2023. Kućice su dodijeljene ponuditeljima koji su se javili na Javni natječaj, a visina ponude je određivala poredak za odabrane lokacije uz potpunu i ispravnu dokumentaciju navedenu u Natječaju. Lokacije koje su i ove godine ponuđene su Stradun, Gundulićeva poljana, Pile (Brsalje), Uvala Lapad, Gruž i Mokošica. Ponude su stigle za sve lokacije osim za Gruž i Mokošicu.

Ponuditelji koji su ispunili sve uvjete iz Natječaja i kojima su dodijeljene u najam ugostiteljske kućice su:

Lokacija Stradun MAGNANIMUS D.O.O. PREKALA U.O PRLENDA D.O.O. OKUSI SLAVONIJE J.D.O.O NEVERIN D.O.O MARO ŠIMUNOVIĆ OBRT KAT-A OBRT NAVIS OBRT TRITON D.O.O ŽUPAHO D.O.O LOKALNO J.D.O.O Lokacija Gundulićeva poljana LANGVER 96 J.D.O.O GILS D.O.O HORIZONT TRANSFER OBRT

-

AFFAME J.D.O.O ANA J.D.O.O

Lokacija Pile (Brsalje) DEFT PROJECT D.O.O. STOPOVER J.D.O.O. Lokacija Uvala Lapad BLAISE ENTERTAINMENT J.D.O.O. Postavljanje kućica u okviru manifestacije Dubrovački zimski festival planirano je na datum 27. studenog na navedene lokacije, dok će se djelatnosti obavljati od dana otvaranja Dubrovačkog zimskog festivala od 2. prosinca 2023. do 6. siječnja 2024. godine.

12 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Već sedam godina Grad Dubrovnik sufinancira nabavu udžbenika srednjoškolcima

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Od siječnja 2024. godine svi osnovnoškolci i srednjoškolci grada Dubrovnika imat će besplatne pokaze

Mjeru Grada Dubrovnika kojom se sufinanciraju srednjoškolski udžbenici u 2023. godini iskoristila su 204 dubrovačka učenika na što je iz gradskog proračuna izdvojeno 22.220 eura.

Program sufinanciranja udžbenika učenicima srednjih škola s prebivalištem na području Grada Dubrovnika provodi se od 2017. godine, a u prvih šest godina (2017.-2022.) na realizaciju ovog projekta izdvojeno je preko 3,6 milijuna kuna.

Grad Dubrovnik među rijetkim je gradovima u Republici Hrvatskoj koji je uveo program sufinanciranja udžbenika za srednje škole, čiji su osnivači županije, a kojim gradska uprava potpomaže kućni budžet roditelja srednjoškolaca sa svog područja.

Projekt sufinanciranja udžbenika pomogao je brojnim dubrovačkim obiteljima u školovanju srednjoškolaca, posebno u vrijeme promjene udžbenika u okviru reforme Škola za život. Nakon što je projekt postigao svoju svrhu, Grad Dubrovnik je u srpnju 2022. godine donio novi Pravilnik o sufinanciranju nabave udžbenika učenicima srednjih škola s područja grada Dubrovnika kako bi se pomoglo u nabavi udžbenika obiteljima s nižim primanjima koje primaju dječji doplatak, dok se kao demografska mjera uvelo sufinanciranje nabave udžbenika s obiteljima s troje i više djece.

Nabava udžbenika i dalje se sufinancira se i iznosu stvarnog troška uz predočenje računa, a najviše do 132.72 eura (1000 kuna).

Grad Dubrovnik će od siječnja 2024. godine financirati pokaznu kartu učenicima osnovnih i srednjih škola (onima koji pravo na besplatni pokaz ne ostvaruju iz drugih izvora financiranja). Sredstva za ovu namjenu u iznosu od 160 tisuća eura osigurana su u prijedlogu Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu, a u slučaju porasta broja zahtjeva, sredstva će se povećati kroz rebalans proračuna.

Do sada je pravo na besplatan mjesečni pokaz na teret Proračuna Grada Dubrovnika imalo 7.815 građana, a s početkom 2024. godine, kada u program besplatnog javnog prijevoza budu uključeni osnovnoškolci i srednjoškolci, ukupna brojka korisnika besplatnog prijevoza Libertasovim autobusima porast će na 10.875 korisnika, odnosno usluge Libertasa bit će besplatne za 78 posto sugrađana korisnika pokaza.

Sve navedene pogodnosti koje naši sugrađani ostvaruju kod javnog prijevo-

znika Libertas na teret su proračunskih sredstava Grada, a što je omogućeno stabilnim i odgovornim poslovanjem društva. Korištenjem europskih sredstava nabavljena su ukupno 52 nova vozila, značajno su unaprijeđena kolektivna prava zaposlenika s tendencijom nastavka poboljšanja materijalnih prava. Libertas je u okviru projekta Poštujmo Grad preuzeo jedan dio poslovanja shuttle prijevoza putnika s brodova na kružnim putovanjima, čime su se značajno smanjile gužve u vršnim opterećenjima kroz Zagrebačku ulicu uzrokovane autobusima, ali se istovremeno i povećala kvaliteta pružene usluge u vidu bržeg prijevoza od Luke Dubrovnik do Pila i nazad.

U narednih nekoliko mjeseci očekuje se kako će tvrtka Libertas uvesti i beskontaktno plaćanje karticama u autobusima, a za što je sustav naplate Libertasa u potpunosti izmijenjen i pripremljen za sljedeći korak u modernizaciji poslovanja gradskog javnog prijevoznika.

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 13

Odlični turistički rezultati i vrhunske manifestacije u posezoni – listopad zabilježio devet posto više noćenja i 22 posto više dolazaka

Riješeno 74 posto pristiglih prijava na Dubrovačko oko tijekom listopada Građani i ove godine vrlo aktivno koriste platformu Dubrovačko oko, interaktivni alat Grada Dubrovnika za komunikaciju s građanima koji je pokrenut 2016. godine.

Kako bi omogućio što neposredniji kontakt i lakše rješavanje manjih komunalnih pitanja Grad je, uz Dubrovačko oko, formirao i Pododsjek za hitne intervencije, s novim komunikacijskim kanalima, što omogućuje brži protok informacija i bržu realizaciju sitnih popravaka.

Uspješan ishod ove sezone u Dubrov- Kultura niku zaokružio je izvrstan listopad u ko- 21.09.-29.10. - Andy Warhol: Ja sam nijem je ostvareno 338.563 noćenja, što otkud - izložba jednog od utemeljitelja predstavlja povećanje od devet posto pop-arta u svijetu u odnosu na prethodnu 2022. godinu. 28.09. - 23.10. - Izložba Mersada Berbera Prema podacima sustava za prijavu i “U čast Dubrovniku” odjavu turista eVisitor, zabilježeno je 05.10.-26.10.- 9. Jesenji glazbeni moskar – 116.914 dolazaka, odnosno 22 posto vi- Dubrovački simfonijski orkestar še nego lani.

19.10.-17.11. predstava Candide ili OptimiUpravo ovaj jesenski mjesec brojao je zam– Voltaire, Kazalište Marina Držića vrhunska sportska, kulturna i gastro- 28.10. - 31.12. - Izložba Muzej Domovinskog nomska događanja koja su privukla rata Dubrovnik „Dani ponosa – oslobađabrojne posjetitelje, ali i domaće sta- nje dubrovačkog područja 1992.“ novništvo.

27.10.- 31.10. - 2. međunarodni festival i naNakon sjajnog završetka rujna koncer- tjecanje zborova tom jazz pjevačice Ines Tričković ispred crkve sv. Vlaha Homage to Erik Satie, u Zabava listopadu je uslijedilo: 09.10. - 22.10. – jubilarni 10. Good Food Festival: radionice pripremanja dubrovačSport kih slastica te jela tradicionalne hrvat08.10. - međunarodna auto brdska utr- ske kuhinje, tematske večere, večeru s ka 23. Nagrada Dubrovnika „Memorijal Michelin Star Chefom, posebne menije Željko Đuratović“ „Trofej Dubravko Čikor“ u dubrovačkim restoranima, gastro ture…

14.10. - EARTH, SEA & FIRE triatlon u Du- 12.10.-15.10. - Pizza festival Dubrovbrovniku nik - streetfood manifestacija, održa21.10.-22.10. - Nagrada Ragusa Racing na u prostorima TUP-a uz svakodnevni 2023., Prvenstvo Republike Hrvatske u glazbeni program koji je oživio i popuautoslalomu nio bivšu tvornicu ugljenografitnih pro28.10. - 29.10. - Prvo izdanje Dubrovnik izvoda: Kuzma & Shaka Zulu, DJ Maha, Spartan Traila Grše i Songkillersi.

Zahvaljujući direktnom kontaktu s građanima, najveći dio manjih popravaka moguće je moguće otkloniti u najkraćem roku tako da je u listopadu riješena ukupno 71 prijava odnosno 74 posto od ukupno obrađenih 96 urednih prijava na Dubrovačkom oku, dok je preostalih 25 prijava u postupku rješavanja. Također, na platformu je pristiglo i dodatnih 14 prijava izvan nadležnosti Grada Dubrovnika koje su dalje proslijeđene nadležnima, dok 7 prijava nisu objavljene jer se radilo o ponovljenim ili novim prijavama koje ukazuju na isti problem. Najučestalije prijave su se odnosile na kvarove javne rasvjete (16), čistoću javnih površina (16), kršenje komunalnog reda (12) te sanacija prometnih površina (10).

14 Županija

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

POTPISANI UGOVORI

Kreće rekonstrukcija prvog dijela ceste do Račišća i odvodnje otpadnih voda naselja Žrnovo ‘Svaki naš projekt za nas je vrijedan i važan. Ovaj je i preduvjet za luku Polačište, ali i dio Aglomeracija’, poručio je župan U palači Ranjina upriličeno je potpisivanje ugovo- ‘Dio ugovora koji se odnosi na odvodnju je dio ra s izvođačem radova na projektu rekonstrukci- projekta Aglomeracije Korčula čiji smo mi nosije prvog dijela Županijske ceste 6224 i odvodnje telj. Aglomeracija je podijeljena na nekoliko faotpadnih voda naselja Žrnovo-prva faza. Ugovor za. Prva građevinska dozvola, koja je ishodovas predstavnicima tvrtke Strabag potpisali su rav- na, je upravo ova za prvu fazu odvodnje naselja natelj Županijske uprave za ceste Ivo Kaštelan i Žrnovo. Mislim da je važno da zajednički odradirektor NPKLM Vodovoda Jakov Belić. dimo i odvodnju i rekonstrukciju županijske ceŠto se tiče dijela ugovora koji se odnosi na re- ste. Što se tiče ostatka Aglomeracije, u tijeku je konstrukciju Županijske ceste, projekt se od- ishođenje građevinskih dozvola za ostale dijenosi na 470 metara prometnice u kontaktnoj love projekta’, rekao je direktor NPKLM Vodovozoni luci Polačište. Nositelj projekta je Župa- da Jakov Belić. nijska uprava za ceste Dubrovačko-neretvan- Potpisivanju ugovora nazočili su župan Nikola ske županije.

Dobroslavić te zamjenik župana Joško Cebalo.

‘Realizacija ovog ugovora jedan je od preduvje- ‘Svaki naš projekt za nas je vrijedan i važan. Kao ta za dovršetak i luke Polačište, kao i izgradnje što smo čuli, ovaj je i preduvjet za luku Polačište, spojne ceste do Lokve. Želim naglasiti i kako ali i dio Aglomeracija. Čestitam i našem ŽUC-u, i se projektom rješava i dio Aglomeracije Korču- vodovodu, ali i izvođaču radova’, poručio je žula. Vrijednost ugovora je 1,1 milijun eura’, ista- pan. knuo je ravnatelj Županijske uprave za ceste Dodajmo i kako je rok za završetak radova šest Ivo Kaštelan. mjeseci od uvođenja izvođača u posao.

Što se tiče dijela ugovora koji se odnosi na rekonstrukciju Županijske ceste, projekt se odnosi na 470 metara prometnice u kontaktnoj zoni luci Polačište.

Dio ugovora koji se odnosi na odvodnju je dio projekta Aglomeracije Korčula.

Županija Druga Kolumna strana škura turizma bura 15 21

10. studenog 2022.

Dubrovački dnevniK petak, 13.

22.listopada rujna 2023.

2023.

PONEDJELJAK, 13.11.

Menu dana

Doručak dana

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

PETAK, 17.11.

Menu dana Crni rižot od sipe Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

UTORAK, 14.11.

Doručak dana Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Prženi plodovi mora s tempurom Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

Menu dana

SUBOTA, 18.11.

Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

SRIJEDA, 15.11.

Doručak dana

Doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Menu dana

Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

NEDJELJA, 19.11.

Doručak dana

ČETVRTAK, 16.11.

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana Gregada Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

Izbor smoothieja Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

7,50€ / 56,51kn

Voćni Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir 7,50€ / 56,51kn

16 Mediji

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

BRANŠA KOJU VOLIŠ ILI NE

Gdje su danas i što rade nekadašnji dubrovački medijski djelatnici: ‘Nema povremenog novinara, samo punokrvnog!’

Popriličan broj dugogodišnjih novinara napustio je struku. Provjerili smo gdje su danas i što rade lica koja su vas informirala, educirala i zabavljala

Novinarstvo je malo više poziv, nešto manje klasični posao i uz sve njegove boljke i specifičnosti, potrebno ga je jako voljeti kako bi se u njemu ostalo na dulje staze. Riječ je o dinamičnom i zanimljivom pozivu koji iziskuje puno kreativnosti, konstantno učenje (u svim sferama) i rad na sebi. Nijedan dan nije isti, nijedna tema nije jednaka, kao nijedan sugovornik.

Novinari obično ne poznaju koncept slobodnog vikenda, radnog vremena, praznika, posebno u vremenu kada treba istraživati, raditi na zahtjevnijoj temi, ali i onda kad se događaju izvanredne situacije – jer vijesti se događaju 24 sata dnevno. Požari, poplave, potresi, nove godine, teška kaznena djela ne pitaju za radno vrijeme.

No, ponekad ta činjenica, a pogotovo nakon pojave, a onda i popularizacije online medija, postaje poligon i za kršenja radnih prava, pa se podrazumijeva kako bi novinar trebao biti dostupan vazda, čak i onda kad nije riječ o izvanrednim događajima. Novinari često izvještavaju o kršenju radnih prava u različitim strukama, a ni sami ih vrlo često nemaju u smislu vrednovanja njihovog rada, kako u vidu plaća-

„Divan je to posao – težak, izazovan, nepredvidiv, a opet, na momente, toliko ispuni čovjeka da nema izbora nego voljeti novinarstvo“, govori Nikša Grljević o svom bivšem zanimanju.

Nikša Grljević

nja, tako i u vidu slobodnog vremena.

Dakle, sve to za nedovoljno visoka primanja.

Na portalu Moja Plaća stoji kako se plaća no-

Piše Ivona Butjer Mratinović foto RTL, PRIVATNI ALBUM

Mediji 17

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Novinari obično ne poznaju koncept slobodnog vikenda, radnog vremena, praznika, posebno u vremenu kada treba istraživati, raditi na zahtjevnijoj temi, ali i onda kad se događaju izvanredne situacije – jer vijesti se događaju 24 sata dnevno. Požari, poplave, potresi, nove godine, teška kaznena djela ne pitaju za radno vrijeme. No, ponekad ta činjenica, a pogotovo nakon pojave, a onda i popularizacije online medija, postaje poligon i za kršenja radnih prava, o kojima novinari izvještavaju u kontekstu različitih struka, a ni sami ih često nemaju.

vinara u Hrvatskoj nalazi na 447. mjestu, odmah nakon plaće skladištara, i u prosjeku iznosi između 800 i 900 eura, što je manje od hrvatskog prosjeka.

S druge strane, javnost je neumoljiva, a komentari na društvenim mrežama često služe kao sredstvo za liječenje frustracija i iživljavanje nad medijskim djelatnicima. Čitateljstvo ne oprašta pogrešku, a napada i onda kada greške nema. Uz sve to, priličan broj novinara upoznat je s pritiscima različitih centara moći, prijetnjama, tužbama, zastrašivanjem, stisnutim rokovima… Ukratko, radom pod pritiskom i stresom. Stoga ni ne čudi što je životni vijek novinara nešto kraći od prosjeka.

I u dubrovačkim medijima se posljednjih nekoliko godina dogodio svojevrstan egzodus. Provjerili smo što rade i gdje se danas nalaze lica koja ste nekoć rado gledali na malim ekranima, slušali na radiju ili njihove uratke čitali u tiskanim i online glasilima.

SALTARIĆ JE POMOĆNI KUHAR, ŽARAK ASISTENTICA U NASTAVI… Jedno od tih lica je Matko Saltarić koji je gotovo dva desetljeća proveo kao medijski dje-

Iva Dedo

Matko Saltarić

latnik. On je nedavno odlučio napraviti drastičan zaokret u karijeri pa se s TV ekrana preselio u kuhinju. Trenutno radi kao pomoćni kuhar u restoranu Stara loza, no povratak u medije nije potpuno isključio. Jedan je od

18 Mediji

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

onih koji očito vjeruju u onu staru – jednom novinar, vazda novinar!

Saltarića su gledatelji gledali u RTL-ovim prilozima i javljanjima, ali i Andreu Sentić, koja je tada nosila djevojačko prezime Žarak.

Osim što je promijenila prezime, trenutno je promijenila i karijeru pa radi kao asistentica u školi. No, novinarstvo joj je ipak ostalo velika ljubav, stoga tko zna? Možda ponovno osvane na ekranima.

TRANSFERI U PR Dio donedavnih novinara ‘preselio’ je u srodnu djelatnost, a to su odnosi s javnostima. Julia Dragičević, nekadašnja djelatnica Dubrovačkog dnevnika, a potom i Dubrovačke televizije, danas je zaposlenica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine.

Nikša Sentić, donedavni novinar Dubrovačke televizije, glasnogovornik je Kazališta Marina Držića. Sadašnja glasnogovornica Sveučilišta u Dubrovniku, Mia Medvidović, također je bila novinarka Dubrovačke televizije. Novinari su nekad bili i brojni današnji zaposlenici u javnoj upravi na pozicijama vezanima uz glasnogovorništvo, odnose s medijima i javJulia Dragičević nošću: Marijana Aksić Vitković, Goran Cvjetinović, Nikša Miletić, Petar Ipšić…

Jedan od njih je i Nikša Grljević koji je u novila s mnogim sugovornicima i, ako niste binarstvu proveo gotovo desetljeće, prvo kao li njen sugovornik, sasvim sigurno ste čitanovinar Portala Oko i Dubrovačkog dnevnili njene napise. ka, potom kao novinar Dubrovačke televizi„Odlazak iz novinarstva? Kada to sumiramo u je, a onda i kao glavni urednik informativnog naizgled jednostavno ‘Zašto?’, pravi odgovor programa na Libertas televiziji. Danas je sani nema svoje konture. Prvenstveno, odluku mostalni referent za informiranje u poduzeo napuštanju novinarstva donijela sam radi ću Libertas Dubrovnik. svoje obitelji, svojih dječaka i vremena koje „Divan je to posao – težak, izazovan, nepredsam im sebično krala. Novinarstvo nije povidiv, a opet, na momente, toliko ispuni čovjesao, i nema smjenu, novinarstvo je poziv koka da nema izbora nego voljeti novinarstvo“, jeg se osjeti na sasvim posebnoj razini i kagovori Grljević o svom bivšem zanimanju. da se ta posvećenost počne trusiti, nije fer Na pitanje zašto se odlučio na promjenu, Grbiti u njemu. Jer, ono nije kompromisno - ili ljević odgovara kako ga je uvijek interesirao jesi, ili nisi novinar. Nema ‘povremenog’ noonaj drugi dio komunikacije pa mu se previnara, samo punokrvnog“, emotivno opisulazak činio kao logičan potez. No, kaže kaje Njavro Banić iza koje je, kako opisuje, deko i dalje vrijedi ona ‘jednom novinar – vazset predivnih godina rada na DuListu i dinada novinar’. mičnom ekipom spremnom na sve. „Riječ je o branši koja je toliko posebna. Ili je „Svjedočiti promjeni u društvu, izboriti se za voliš ili ne, ili te voli ili ne“, kaže Grljević. neku osobu, zapisati tešku priču, otkriti novi talent... Sve je to novinarstvo kojeg sam ‘NOVINARI JEDVA IZDRŽAVAJU PRITISAK, imala čast biti dio. Čarolija pisane riječi leži OKOLNOSTI SU SVE GORE’ u njenoj trajnosti i zato me i dan danas maNovinarstvo je nedavno napustila Mia Njagnetski privlači“, kaže Njavro Banić. vro Banić, danas vlasnica obrta KinKin DuU nekoj drugoj sferi, doduše. Danas je ponobrovnik i dugogodišnja i vrlo ponosna novisna vlasnica malog obrta koji je tek ‘startao’ narka tjednika i online medija DuList. U svoi da - bavi se pisanom riječi! joj bogatoj i uspješnoj novinarskoj karijeri „KinKin imenom vuče svoje porijeklo iz župizvijestila je o brojnim temama, razgovara-

„Povukla sam se jer mi više nije odgovarao taj ritam, a i zasitila sam se te naše scene i situacija koje se konstantno ponavljaju“, kaže Iva Dedo čije ste napise čitali u tiskanim i online izdanjima, ali i koju ste pratili na TV ekranima

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Andrea Žarak

„Novinarstvo nije posao, i nema smjenu, novinarstvo je poziv kojeg se osjeti na sasvim posebnoj razini i kada se ta posvećenost počne trusiti, nije fer biti u njemu. Jer, ono nije kompromisno - ili jesi, ili nisi novinar. Nema ‘povremenog’ novinara, samo punokrvnog“, emotivno opisuje Mia Njavro Banić, bivša i vrlo ponosna novinarka DuLista

ske tradicije, a želja mi je u tom pisanom očuvanju i smišljanju projekata, ideja, bilježenja njegovati moju drugu ljubav, onu prema tradiciji i baštini ovog kraja. Hoću li se vratiti u novinarstvo? Ne znam. Ne znam ni kako će novinarstvo evoluirati u svim svojim previranjima. Novinari jedva izdržavaju - pritisak javnosti je sve veći, a poštovanje iste sve manje. Zapravo, ovaj naš dragi i kratki susret me temom i nije toliko iznenadio. Jednostavno, ove godine događa se nešto neobično - ‘postpandemija’ novinarstva u Dubrovniku. Bit će zanimljivo promatrati kretanja!“, kaže Njavro Banić koja naposljetku čestita svim svojim kolegama. „Čestitam što su, unatoč okolnostima koje su sve gore i gore, i dalje ponosni, časni, objektivni i pravedni u svojim tekstovima i prilozima, kreativni u svojim djelovanjima i hrabri u svojim stavovima“, s ponosom poručuje Njavro Banić.

TEŠKO JE PRATITI TEMPO KAKO SE POVEĆAVAJU ‘GODINE PROIZVODNJE’ Ivu Dedo Dubrovčani pamte kao novinarku koja ih je informirala o brojnim aktualnostima i temama iz područja gradskih aktualnosti, politike, gospodarstva, a ponajprije kul-

Mediji 19

ture. Ona je 15 godina provela na TV ekranima, online i tiskanim medijima, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini. Dubrovčani je znaju kao prepoznatljivo TV lice na Dubrovačkoj televiziji, a njene su tekstove čitali na Portalu Oko, nekadašnjem N-portalu, a naposljetku i u online i tiskanom izdanju DuLista. „Odluka o napuštanju novinarstva nije mi pala teško. Zapravo je to bila jedna vrlo konkretna odluka o kojoj sam razmišljala neko vrijeme, a svoj je konačni oblik dobila za vrijeme epidemije koronavirusa. Novinari, posebno oni koji su vezani uz internetske portale, imali su pregršt posla. Za mene je to bio jedan vrlo intenzivan period kad se svaki drugi dan doslovno dežuralo po cijeli dan, a i prije toga je novinarski život bio izuzetno dinamičan – od jutra do popodne se radilo u redakciji, a navečer smo bili raspoređeni po terenima“, opisuje Dedo.

Sve je to puno teže pratiti kako se povećavaju ‘godine proizvodnje’, kako Dedo kaže kroz smijeh. Jer tad se čovjeku običnu drugačije poslože prioriteti – traži mir i intimu. „Povukla sam se jer mi više nije odgovarao taj ritam, a i zasitila sam se te naše scene i situacija koje se konstantno ponavljaju. Prvo imamo turističku sezonu i pregršt događanja, onda ne postoji nikakav jesenski prijelaz nego se izravno klizi u Zimski festival. Onda slijedi period ‘kiselih kukumara’, pa Festa, pa onda opet sezona… Iz godine u godinu se sve ponavlja, situacije i teme se ponavljaju.

No, dobro, novinar će uvijek naći temu, pa i na putu, dok hoda s posla do doma, i obratno“, govori Dedo.

Kad je nakon dugo godina napustila novinarski svijet, bila su joj potrebna duga tri mjeseca da se resetira i odmori. Onda je uplovila u nove vode koje su i ovaj put vezane uz njenu najdražu sferu o kojoj je rado izvještavala i kao novinarka – uz kulturu. Dedo je danas voditeljica ureda zaduženog za marketing, odnose s javnostima i društvene mreže umjetničkog studija PopHeart Factory koji održava radionice i tečajeve za najmlađe, one nešto starije, ali i umirovljenike. „No, bilo je zanimljivo. Baveći se novinarstvom, upoznala sam mnoge ljude, čula različite priče, proširila sam krug ljudi s kojima komuniciram, puno sam naučila, no osjetila sam kako je došlo do zasićenja i kako je došlo vrijeme za neku novu priču“, kaže Dedo.

Oni su otišli, no dobar dio ostavio je ipak otvorenu mogućnost povratka. Možda, jednog dana, kad se njihov donedavni poziv bude cijenio onako kao što to i zaslužuje.

20 Razgovor

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

FESTIVAL SVJETLA U GRADU

Tomislav Nadramija, jedan od pionira 3D mappinga: Mislim da bi Lumiart mogao biti jedan od najjačih festivala, možda odmah iza Igara!

Dubrovnik je tri dana „zaposjela“ igra svjetla i sjene, prava mala čarolija koju je donio festival svjetlosti Lumiart

Iako je vrijeme bilo nestabilno, Lumiart je li počeci 3D mappinga i u svijetu! Tako da se “Ne bih se sigurno unatoč povremenim naletima kiše uspješ- možemo slobodno nazvati pionirima 3D matoliko trudio da no održan od petka do nedjelje, a privukao ppinga“, priča Nadramija. je pozornost i građana i turista, koji su dijenisam vjerovao lili fotografije na svojim društvenim mreža- No put od eksperimentiranja do višednevnog u to od prvog ma. Okosnicu programa ovogodišnjeg izda- festivala i nije bio tako jednostavan. trenutka. Budući nja Lumiarta činile su zanimljive svjetlosne instalacije nagrađivanih umjetnika, interak- ČEKANJA PO 17 SATI ZA FINALNI PROIZVOD da je to toliko tivne igrice, brojne projekcije i 3D mapping. „Tada je to bilo zahtjevnije, nisu postojala ni oduševilo mene, Rezultat je to puno rada i truda, a ideja je za- videa na Youtubeu, a kamoli tutorijali, a i kompravo stara više od deset godina. Početak pjuteri, grafičke kartice i sve ostalo su bili pu- nisam vidio zašto priče s nama je podijelio Tomislav Nadrami- no, puno sporiji nego danas, stostruko, ako ne bi oduševilo i ja iz tvrtke Pixel Design. ne i više. Ponekad bi nam za jednu minutu nekog drugog. U animacije samo da bismo pogledali što samo biti sam radio ono „Prvi 3D mapping smo napravili 2011. godine, napravili bilo potrebno i 20 sati, dok danas ali već prije toga smo se bavili s računalnom doslovno možemo raditi i u stvarnom vreme- što volim i rezultati grafikom, multimedijom, izradom 3D-a i vi- nu“, objašnjava Nadramija. su onda došli sami deo-materijala. Godine 2011. smo prvi put viod sebe” djeli jedan video na Youtubeu gdje se upotri- No ipak nisu odustali, iako su bili blizu toga. jebila 3D animacija na samom 3D objektu. To „Te 2012. smo radili na 13 kompjutera, jedna nam je dalo ideju za početi raditi, to doslov- minuta na njima se renderirala 17 sati. A kad Piše Ivana Smilović no tada nije imalo ni pravo ime jer su to bi- se vidi neka greška, onda se opet mora čekati foto Goran Mratinović/DD

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

“Definitivno mislim da bi ovakav jedan festival mogao privući u posezoni veći broj gostiju i da bi mogao biti, možda odmah iza Dubrovačkih ljetnih igara, jedan od najjačih festivala. Doslovno podbrend Dubrovnika“

17 sati. Radili bismo nešto drugo za to vrijeme, ali je ipak vrlo frustrirajuće ako fališ nešto dva, tri puta i za svaki čekaš 17 sati“, uz smijeh priča Nadramija i dodaje da nije odustao jer je vjerovao u ono što radi. „U to vrijeme su počeli festivali svjetla u svjetla u svijetu, a jedan od prvih na kojima sam bio je onaj u Berlinu. Bio sam i ove godine ponovno, obišao sam ih dosta - Prag, Amsterdam, ali i Pula, Zagreb i svake godine festi-

Razgovor 21

vali su sve veći i veći, što je i nama cilj. Definitivno mislim da bi ovakav jedan festival mogao privući u posezoni veći broj gostiju i da bi mogao biti, možda odmah iza Dubrovačkih ljetnih igara, jedan od najjačih festivala. Doslovno podbrend Dubrovnika“, dodaje Nadramija.

I zaista, festivali svjetla u svijetu su itekako popularni i privlačni turistima, a teško ih je sve i pobrojati.

22 Razgovor

„Dubrovnik smatram, možda subjektivno, najljepšim gradom, pogodnim za 3D mapping jer ima puno prelijepe arhitekture i dosta je kompaktan. U ovim svim ostalim festivalima postoji jedan trg, pa se putuje pola sata do druge lokacije, treće, četvrte, pete… Sve je raštrkano”

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Tako primjerice u New Yorku postoji LUMA, „RADIO SAM ONO ŠTO VOLIM I REZULTATI koja slovi kao jedan od popularnijih festi- SU DOŠLI SAMI OD SEBE“ vala ovog tipa u Americi, a uključuje lokalne A uspjeh je od samog početka očekivao i Toumjetnike i dizajnere, puno se radi na uklju- mislav Nadramija. čenju publike, a projekcije se odvijaju posvuda – od garaža do peterokatnica. Spomenu- „Apsolutno jesam! Ne bih se sigurno toliko ti festival u Berlinu od 2010. očarava stotine trudio da nisam vjerovao u to od prvog tretisuća posjetitelja, a osvjetljava povijesne nutka. Budući da je to toliko oduševilo mezgrade, trgove, parkove… Cilj mu je spajanje ne, nisam vidio zašto ne bi oduševilo i nerazličitih ljudi iz različitih kultura kroz uži- kog drugog. U biti sam radio ono što volim i vanje u umjetnosti koja uključuje umjetnike rezultati su onda došli sami od sebe. Ne bih iz cijelog svijeta. Tu je i Fête des Lumières, rekao kako su došli kasno, no sve se to i prifestival koji četiri večeri osvjetljava Lyon u je moglo dogoditi. Glavno je da smo krenuFrancuskoj, a uključuje preko 40 instalacija li. Ovo nam je treća godina, prvo smo krepo cijelom gradu. Korijen ovog festivala na- nuli 2019., ali smo bili ograničeni na prostor vodno ide čak do 1852. Te godine, zbog lošeg Lazareta, onda nas je spriječila korona dvije stanja, odlučeno je da će se podići kip Dje- godine, pa smo opet krenuli 2022. i evo sada vice Marije, ali poplava je odgodila isporuku 2023. Cilj nam je proširiti se na još više lokipa pa je ceremonija odgođena za prosinac. kacija, dovesti još više umjetnika, napraviti No i tad je vrijeme odgodilo postavljanje, ali program što zanimljivijim i atraktivnijim za kad su vidjeli da ono postaje bolje tijekom posjetitelje i pratiti standarde, uvoditi nove večeri, građani Lyona spontano su počeli pa- tehnologije. Kako se tehnologija razvija, taliti svijeće i postavljati ih na balkone, što je ko se lagano ovi festivali razvijaju i mijenjapredstavljalo simbol solidarnosti… Puno je ju. Recimo kad sam bio na prvom festivalu u još festivala koji iz godine u godinu sve više Berlinu, nisam iskreno bio nešto oduševljen. rastu i postižu sve veći uspjeh.

Nisu imali niti jedan jedini 3D mapping, imali

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Iako je vrijeme bilo nestabilno, Lumiart je unatoč povremenim naletima kiše uspješno održan od petka do nedjelje, a privukao je pozornost i građana i turista, koji su dijelili fotografije na svojim društvenim mrežama.

Okosnicu programa ovogodišnjeg izdanja Lumiarta činile su zanimljive svjetlosne instalacije nagrađivanih umjetnika, interaktivne igrice, brojne projekcije i 3D mapping. Rezultat je to puno rada i truda, a ideja je zapravo stara više od deset godina.

Razgovor 23

su samo statične projekcije po zgradama. A Ali i izazov današnjeg vremena, u kojem zbog mi smo u Dubrovniku 3D mapping radili prije dostupnosti informacija izgleda kao da su nego što je Berlin to imao na festivalu uopće. sve ideje već realizirane.

Tako da nećemo kukati“, smije se Nadramija. „Možda i jesu!“, smije se Nadramija. „Imao sam Nužno je pratiti tehnologiju koja se rapidno par ideja zapisanih, pa na kraju krajeva i za razvija. Lumiart tako iz godine u gojednu instalaciju na ovom festivalu i dinu nudi novitete, a nastavit će onda sam krenuo istraživati i na to i sljedećih godina. kraju otkrio da je netko istu ideju imao prije mjesec dana na festivalu u Mađar„Poprilično je teško što se skoj. Doduše, ja tu ideju same ideje tiče, međuimam već tri, četiri goditim danas, kako je tehne i nikako da dođe na nologija napredovala, pojavio se i AI. Uključili smo ga ove godine na festivalu u vidu izložbe, a olakšava dio posla, pomaže u kreativnosti, a i u samom procesu stvaranja finalnog proizvoda. Mislim da je danas puno lakše nego što je bilo na početku što se tiče brzine kompjutera, toga da ima puno tutoriala, kao i umjetna inteligencija, ali teže je imati originalnu ideju. Budući da je konkurencija sada puno, puno veća nego kad smo počeli, dosta toga je već viđeno, tako da se treba truditi biti unikatan. To je sada drugi problem“, kaže Nadramija.

red. I eto!“, kaže.

No upornim radom napredak je moguć. „Dubrovnik smatram, možda subjektivno, najljepšim gradom, pogodnim za 3D mapping jer ima puno prelijepe arhitekture i dosta je kompaktan. U ovim svim ostalim festivalima postoji jedan trg, pa se putuje pola sata do druge lokacije, treće, četvrte, pete… Sve je raštrkano.

U nas je drugačije. Svjestan sam da ne možemo postati najveći festival, ali vjerujem da bi mogli postati jedan od najljepših festivala svjetlosti baš zbog ljepote same arhitekture i te kompaktnosti“, zaključio je Nadramija.

24 Kolumna Škura bura

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Grad bez igdje ičega

Baš je fora taj mozak prosječnog privatnog iznajmljivača Tko je najvažnija osoba u Dubrovniku? Ne, nije to ni gradonačelnik, ni ravnatelj bolnice, ni biskup, a ni Pero Vićan Tko je najvažnija osoba u Dubrovniku?

Je li to gradonačelnik koji, kako mu i sam nominativ kazuje, jest na čelu grada, štoviše, na to je mjesto legitimno izabran na demokratskim izborima?

Je li to možda predsjednik Gradskog vijeća, čovjek koji predsjedava tijelom koje donosi važne odluke o životu grada, a ima tu moć da može ušutkavati i kažnjavati vijećnike?

Je li pak riječ o dubrovačkom biskupu koji vam može objasniti kako ćete doći do karata za VIP mjesto gore na Nebu? Je li to ipak ravnatelj bolnice čiji se mobilni broj traži u teškim životnim uvjetima? Ili možda osoba koja vam može srediti mjesto za dementnog oca u Domu umirovljenika?

Je li to Pero Vićan, jedini čovjek na Kugli Zemaljskoj koji u općoj teoriji glasačkih listića nije pobijedio na niti jednim izborima, a u praksi je pobijedio na svim izborima? Je li, moguće je možda i to, Dubravka Šuica najvažnija osoba koju je Dubrovnik izrodio, jer ima veze u glavnom gradu Hrvatske Bruxellesu? Je li najvažniji Lukša Franković, vlasnik Revelina, bez kojega bi tisuće i tisuće turista svake godine u Dubrovniku umrlo od dosade? ŠTO BI SE DOGODILO DA PRKOČA ZATVORI RADNJU? Sve su ove osobe i funkcije koje obavljaju bitne za život Dubrovčana, ali, ako mene pitate, najvažnija osoba u Dubrovniku je autoelektričar Pavo Prkoča.

Može grad funkcionirati bez političke vlasti – nije li ono Belgija prije nekoliko godina bila više od godinu dana bez Vlade, a ništa se posebno nije dogodilo? – može se živjeti bez Crkve, biskupa, Alaha, Bude, može se provoditi vrijeme i bez nastupa Fedde Le Granda u Revelinu, može se i bez doktora - koliko god oni dobri bili u svom poslu, krajnji

njihov rezultat je ipak neizbježna smrt – može se u današnje doba čak i dobiti posao taksi vozača bez da znate guzonju da vam sredi koncesiju kao u dobra, stara vremena – ali da biste vozili Uber, Bolt ili što god – treba vam Pavo Prkoča i njegova legendarna radnja u Čokolinu!

Ne smijemo uopće ni zamisliti što bi se dogodilo Dubrovniku da Prkoča usred sezone popizdi od količine posla, zatvori radnju i ode na godišnji odmor. Radi se tamo od jutra do sutra, auta koji neće da upale, mamicu im, ima kao nikad prije, a meštara koji se bakću s auto elektronikom ima manje nego ikad. Čitava ekonomija Dubrovnika počiva u toj malenoj radnji u Čokolinu, dobiti termin u Prkoče za popravak alnasera teže je nego dobiti termin na Medarevu za magnetsku rezonancu. Čekaj malo, reći će sad netko neupućen u osnovni zakon dubrovačke ekonomije – ako je potražnja ogromna, a ponuda malena, zašto nema više ponuditelja, jer logika je stvari da bi lijepo zarađivali obzirom na količinu potražitelja? Eh, zašto.

Ne razumije došljak u dubrovačke mire da koje god pitanje se postavi u gradu pod Srđem, odgovor je uvijek isti bez obzira o kojoj se tematici radilo. Zašto u Dubrovniku više nema metal i punk bendova? Zašto više ne postoje kvartovski kafići? Zašto ljudi od 40 i kusur godina i dalje žive sa roditeljima? Zašto nema jazz kluba? Zašto se današnji mladi manje seksaju nego prijašnje generacije? Zašto nema doktora i zašto se na magnetsku rezonancu mora čekati mjesecima? Zašto nema autoelektričara i zašto se na alnasersku rezonancu mora čekati danima?

Rekoh, o kojoj god temi se radilo, death metalu, jazzu, seksu, kafiću, doktoru, magnetskoj rezonanci, autoelektričaru, odgovor je uvijek isti – nekret-

Ne smijemo uopće ni zamisliti što bi se dogodilo Dubrovniku da Prkoča usred sezone popizdi od količine posla, zatvori radnju i ode na godišnji odmor.

Radi se tamo od jutra do sutra, auta koji neće da upale, mamicu im, ima kao nikad prije, a meštara koji se bakću s auto elektronikom ima manje nego ikad

Piše Maro Marušić foto Goran Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Dubrovnik će, ako ovako nastavi, imati samo privatne iznajmljivače.

Pješke će bauljat gradom, jer im nitko neće imati popraviti auto, djeca im neće ići u vrtiće i škole, jer neće biti ni teta, ni profesora, a kada naposljetku obole od neke boleščine, neće biti ni doktora

nine. Točnije njihova brutalna cijena. Nema metal i punk bendova, jer nemaju prostor gdje će svirati. Nitko lud neće imati bend u nekretnini koju može iznajmiti za 100 eura dnevno turistima. Nijedan doktor neće doći raditi u Dubrovnik kad može otići bilo gdje po svijetu i imati puno bolji omjer plaće i stanovanja, odnosno cjelokupne kvalitete života. Nitko neće otvoriti jazz ili klasični kvartovski kafić kad može brže i lakše zarađivati na koktelima turistima. Na kraju krajeva, nema dovoljno ni auto električara jer će ih najam zaklati.

HRVATSKA JE I NEPALCIMA STRAŠNO SKUPA Jednostavno, u Dubrovniku nema ničega zbog brutalnih cijena nekretnina.

Svjestan je toga gradonačelnik Mato Franković, pa je izletio u javnost s temom apartmana. Odmah su ga svi napali da šta je njemu, kako može dirati tako svetu stvar kao što je privatno vlasništvo. Baš je fora taj mozak prosječnog privatnog iznajmljivača. Ubere ujutro sto i kusur eura od najma turistima, a ostatak dana se žali da ne može u bolnici dobiti termin za fizikalnu terapiju jer ga bole leđa od čišćenja smještajnih jedinica. Pa mu onda jedno jutro njegov elektronikom natrpani SUV ne daje znakove života, pa pičkara kako nema dovoljno meštara u Gradu. Ne razumije čovjek da je sve povezano, da to što sada nema poreza na apartmane akumulira da neki bogataš kupi pregršt smještajnih jedinica u Lapadskim dvorima, pa cijene nekretnina rastu, pa posljedično nema ni dokto-

Kolumna Škura bura 25

ra, ni autoelektričara, ni uopće radne snage. Nema ničega.

Onda se navečer po Facebooku privatni iznajmljivač žali da u ovom gradu nitko neće da radi, a on prvi ne radi klasični posao. Onda ovi što još uvijek imaju neke poslove dovoze u Grad Nepalce, ali kao da će njima u Dubrovniku život imalo biti lakši za te smiješne plaće. Prije koji dan dopredsjednik udruge Nepalaca u Hrvatskoj Sunil Bam kazao je kako je Hrvatska strašno skupa i da se njima ne isplati raditi za manje od tisuću eura. Eto, još malo, pa će i Nepalci pobjeći iz Hrvatske dalje na Zapad i još manje će biti radne snage, pa uskoro neće biti ni građevinskih radnika, ni poštara, ničega.

Dubrovnik će, ako ovako nastavi, imati samo privatne iznajmljivače. Pješke će bauljat gradom, jer im nitko neće imati popraviti auto, djeca im neće ići u vrtiće i škole, jer neće biti ni teta, ni profesora, a kada naposljetku obole od neke boleščine, neće biti ni doktora.

Posljednji privatni iznajmljivač, umoran od pješačenja napuštenim gradom - gdje su se nekoć ljudi međusobno družili i radili neke izumrle poslove poput profesora i doktora – krenut će ugasiti svjetlo na slavnu historiju grada, ali naravno da prekidač neće raditi. Zazvat će Prkoču da pogleda što je sa strujom, ali Pavo mu se neće javiti. Davno je on popizdio od količine posla, zatvorio radnju u Čokolinu i otišao maziti SUV-ove tamo gdje ga u košmarnim snovima neće proganjati ljuti taksisti neupaljenih auta.

26 Kolumna

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Tandara Mandara Klimava teorija o rodama koje donose djecu, bila je od vazda omiljena roditeljima male djece, kad su odgovarali na škakljiva pitanja o njihovom dolasku na svijet.

Onako, tandara- mandara priča, koja izaziva još više pitanja. Danas se djeca rađaju šesna i pristojna; rado bi zahvalili rodama za maloga brata ili sestru.

Ovih su dana japanski naučnici na Sveučilištu Kyoto otkrili kako muške reproduktivne stanice plivaju prema svom cilju protiv struje, koja bi im se trebala opirati. Tako ovi plivači zapravo ‘krše’ jedan od glavnih zakona fizike. Zamisli ti samo!

Zasad još nisu otkrili pogon koji spermiće tjera prema jajnim stanicama, pa laici tu zaslugu pripisuju muškim donatorima spermića, čijim žestokim ispucavanjem oni, uz eksploziju napuštaju matični brod. Jer oni sami ne mogu poput lososa plivat uzvodno, protiv struje.

Kako god bilo, i Japan i ostatak bogatog zapadnog svijeta krši hrpe prirodnih zakona pa im zato rode rijetko dolaze. U siromašnijim zemljama pak, situacija je sasvim drugačija. Tamo se ne zamaraju naučnim teorijama, nego se hvale enormnim prirastom stanovništva. Znači, nije problem u rodama.

Prema genijalnoj ideji našega župana, a uz podršku svih jedinica lokalne samouprave, odsad ćemo i mi i naši turisti avionima slijetat na - Ruđera Boškovića. Osim kad puše bura.

Iz Trebinja je podrška izostala, a tamošnji portali su s negodovanjem pisali o našoj uzurpaciji imena, lika i djela poznatog Srbina - Rimokatolika, koji je, ko i njegov otac Nikola, iz Popovog polja, dakle Srbin. Doduše, priznaju da je živio u Dubrovniku, ali to nema veze. Pola Grada i danas nastanjuju Hercegovci, pa što? Nego, njima je krivo što im kasni izgradnja njihova aerodroma, a bili su naumili nazvat ga po našemu Isusovcu. Eto! Mi se nikad ne bismo žalili da oni počaste njegova oca Nikolu koji se tamo rodio i živio. Ili recimo, ratnog gradonačelnika i kamiondžiju Božidara Strašnog.

Možda i Čiču Dražena Mihailovića.

Uvriježeno je mišljenje javnosti kako na-

ši političari ljube samo donji stražnji dio tijela inozemnih kolega, a jedan je sa smiješkom popratio i štipanje za vlastitu guzicu. Možda je to nagnalo našega ministra vanjskih poslova da s prednje strane i to u usta poljubi njemačku šeficu diplomacije.

Ona se pak sramežljivo izmakla i samo joj je uho okrznuto njegovim markantnim nosom. Neskloni mu oporbeni kritičari odma’ su posumnjali, kako je u pitanju bio loš izbor ministrova parfema ‘Agroproteinka’, koji tek rijetkima u državi ne smeta. Ili je ministar zaboravio, ‘ko koga ljubi u bajci o zgodnom kraljeviću, koga je u žabu pretvorila zla vještica.

Prijeratni poznati cvjećar Todorić prvo je pošteno platio jedan dinar za svaku firmu koju mu je povjerio otac Domovine, pa je zaposlio pola nezaposlenih Hrvata, da bi na kraju ispalo da je ratni profiter, kriminalac u pretvorbi i privatizaciji, da ne plaća porez, krade i preprodaje žito i svašta nešto. I dok je gazda u dvorcu mastio brke, vjerujući kako će mu kmetovi u podnožju brda otplaćivat dugove, država smislila Lex Agrokor, Zakon za otimačinu. Sve mu po zakonu uzeli i podijelili, a njega natjerali u azil.

A sad je Međunarodni sud za investicijske sporove u Washingtonu prihvatio tužbu Todorića protiv Republike Hrvatske. Ako presudi u korist tužitelja, gazda će opet mastit brke u dvorcu, a više milijardi odštete će platit hrvatski kmetovi. Ako narodu i bude teško, vlast će to izdržat! Borg dao, Borg uzeo.

Novoizabrani šef Parlamenta Crne Gore, Andrija Mandić, nekad poznati branitelj Jugoslavije, za vrijeme rata naše područje je čistio od ustaša, televizija, bijele tehnike, auta i svega ostaloga. Za svoje junačke podvige, u srpskoj je otadžbini počašćen titulom četničkog vojvode. Jedini i službeno četnički dužnosnik u članici NATO-saveza ponosan je na svoju titulu. Fetivi Crnogorci tvrde da je ovo novi udarac na putu prema EU. Nisu sretni ovim izborom, a za to krive Albance koji su ih izdali i podržali ga. Navodno ih prevarilo što čovjek nema bradu. Ko bi ga znao?

Muškarca iz Pakraca uhitila policija jer je

na ulici pokazivo srednji prst poznaniku i to - dvaput. Zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, prijeti mu globa do četiri tisuće eura. Što li je on umislio, da je političar ili saborski zastupnik?

Ovo nije prvi put da se ljudi kažnjavaju za njima potpuno nerazumljivo i nepoznato tumačenje gestikulacije. Priča mi jedan penzioner kako su ga izbacili iz Doma zdravlja, a nije im ništa skrivio. Otišo čovjek rano jutrom da mu izvade krv, a sestra kaže: daj prst! Zgrabila ga za kažiprst, a on, kad je vidio kolika je igla, prepo se da će mu ga probužat skroz na skroz, a to je baš bio rijetki prst koji mu još nije strado od artritisa. Pa je lijepo zamolio sestru da uzme onaj srednji, manje potreban i ne služi mu više nizašto. A ona ga štrapacala što se s njom tobože sprda, pa ga izbacila iz ambulante. Sad njega samo zanima ima li neka ustanova gdje se vadi krv iz srednjaka, a da se ni’ko ne naljuti?

Pa me zamolio da se raspitam postoje li precizne upute o tome koji se prsti smiju pokazivati, dok su ostali savinuti. Što je s rogovima, koji se koriste lokalno u Dalmaciji; ono, evo ti roge, ali se može isto tako koristit i ko prijateljsko upozorenje nekome, kad mu partner/ica nabija rogove. Smije li se to pokazivat ili se to isto goni? Ili i to smiju samo ovlašteni stručnjaci u Saboru?

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Kolumna 27

28 Fotogalerija

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Matea Barbara i Marin - bebicu jedva čekaju i već se jako raduju

Mato i Iris - djeda s unučicom rado svjetlosne čarolije gleda

Vesna, Pere, Nora, Nicol, Nikoleta i Đive - lijepo im je skupa biti, iz koje god da se gleda perspektive Đurđa i Mario - Lumiart na Stradunu ih je oduševio

Rodrigo Josip i Ivana - za druženje i osvježenje taraca Gradske je odabrana

Perica i Minđo - prava je klupica za razgovor ugodni i gledanje lijepih turistica

Fotogalerija 29

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ina, Ante i Ane - ljepše se osjećaju kad nije teška južina

Marta, Ana, Tvrtko, Katarina i Hrvoje - ne može se svakoga dana iz Zagreba “skoknuti” u Dubrovnik vidjeti svoje

Lana, Neo, Josip, Leni, Ivana, Stela i Vedran - radost je dragim prijateljima pokazati Grad prekrasan

Maro, Marija, Mare i Morana obitelj na okupu prije odlaska na brod i ukrcaja skorog dana

Silvio i Gabriela - igra svjetla ih je na Stradun, a ne u Svemir dovela

Bobana i Danijela - ljubav prema ljepoti ih je u Dubrovnik dovela

30 Priče o moru i brodovima

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

BRITANSKA UZDANICA

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

RMS ‘CARINTHIA’ Dubrovnik je posjećivala kao kruzer, bila je ratni brod, a danas je na dnu Atlantika U tamnim atlantskim dubinama nestao još jedan poznati lajner koji u svojim plovidbama svim morima svijeta nije zaboravio posjetiti naš grad U brodogradilištu Vickers Armstrong u Barrow-in-Furnessu u Engleskoj, položena je 1924. kobilica novogradnje broj 586 koju je poznata brodarska kompanija Cunard line naručila u sklopu svoga programa obnove u Prvom svjetskom ratu uništene putničke flote. Ime je broda trebalo biti SERVIA, ali mu je prigodom porinuća u veljači sljedeće godine ipak promijenjeno u CARINTHIA. Na svoje je prvo komercijalno putovanje otplovio 22. kolovoza 1925. godine iz Liverpoola za New York. Bio je to brod od 20277 bruto tona, dug 190, širok 22,4 metara koji je mogao prevoziti 1650 putnika i 450 članova posade. Četiri parne Vickers DRG turbine ukupne snage 13500 KS proizvedene u istom brodogradilištu omogućavale su mu preko dvije propele plovidbu brzinom od 16 čvorova.

KRAJEM 20-IH PRVI PUT U DUBROVNIKU CARINTHIA je uglavnom plovila na pruzi iz Liverpoola za New York preko Bostona, ali je povremeno poduzimala i kružna putovanja.

Tako je veoma brzo doplovila i do Dubrovnika i to prvi put 28. veljače 1928. s 410 putnika i 430 članova posade. Na drugoj plovidbi započetoj 21. siječnja 1929. iz New Yorka je ticala luke: Casablanca, Alžir, Tunis, Napulj, Kotor, Dubrovnik, Split, Venecija, La Valletta, Paler-

mo, Nica i Malaga.

Ponovo se ovamo vratila 2. svibnja 1929., potom 3. ožujka 1930. te 3. svibnja iste godine.

Posljednji je put CARINTHIA posjetila naš grad 28. veljače 1931. godine i više se ovamo nije vratila. Od 1934. CARINTHIA prelazi na održavanje ljetne putničke pruge London- Le Havre- Southampton- New York dok je zimi uposlena na turističkim kružnim putovanjima Karipskim otočjem.

NAKON TORPEDA USLIJEDILA AGONIJA, POGINULO ČETVERO LJUDI Međutim, izbio je Drugi svjetski rat, pa je CARINTHIA rekvirirana za potrebe britanske rat-

Ponovo se ovamo vratila 2. svibnja 1929., potom 3. ožujka 1930. te 3. svibnja iste godine.

Posljednji je put CARINTHIA posjetila naš grad 28. veljače 1931. godine i više se ovamo nije vratila.

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Priče o moru i brodovima 31

CARINTHIA je uglavnom plovila na pruzi iz Liverpoola za New York preko Bostona, ali je povremeno poduzimala i kružna putovanja. Tako je veoma brzo doplovila i do Dubrovnika i to prvi put 28. veljače 1928. s 410 putnika i 430 članova posade ne mornarice. Preuređena je krajem prosinca 1939. u naoružani transportni brod te od tada na svojim palubama nosi šest moćnih topova od 152 mm te dva manja topa od 76 mm. Plovi u ophodnjama i u pratnji konvoja savezničkih transportnih brodova sjevernim Atlantikom.

U redovnoj ophodnji zapadno od obala Sjeverne Irske kod zaljeva Galway, pod zapovjedništvom kapetana Barretta, CARINTHIA je 6. lipnja 1940. naletjela na njemačku podmornicu

U- 46. Precizno ispaljena torpeda su pogodila brod koji nije odmah potonuo. Njegova agonija, u kojoj su živote izgubila četiri člana posade, trajala je punih 30 sati. Kvalitetno izgrađeni brod nije više izdržao na površini mora, pa je u noći sljedećeg dana konačno potonuo. Tako je u tamnim atlantskim dubinama nestao još jedan poznati britanski lajner koji u svojim plovidbama svim morima svijeta nije zaboravio posjetiti i Dubrovnik.

32 Crna kronika

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

NEMA ŠTO NIJE SKRIVIO

U Orašcu ga zaustavila policija pa mu napisali 2000 eura kazne foto Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Najveća novčana kazna za prekršaje u prometu izrečena je proteklog tjedna u Orašcu.

Kako su priopćili iz dubrovačke policije, najveća novčana kazna u iznosu od 2.113 eura izrečena je 55-godišnjaku koji je u četvrtak, 2. studenoga, u mjestu Orašac zaustavljen tijekom redovne kontrole prometa dok je upravljao mopedom dubrovačkih registarskih oznaka.

Prometnom kontrolom je utvr-

đeno kako je mopedom upravljao bez korištenja zaštitne kacige, odbio se testirati na prisutnost droga u organizmu, a kod njega je pronađena i manja količina marihuane koja je uz potvrdu oduzeta.

Vozač je prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom i zaštitnom mjerom zabrane upravljanja AM kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Novi zahvat dostupan u Poliklinici Marin Med

RIJEŠITE SE LEĆA I NAOČALA – ZAUVIJEK! U Poliklinici Marin Med odnedavno možete obaviti zahvat s kojim trajno možete riješiti razne problematike vida te se zauvijek riješiti optičkih pomagala.

Splitski oftalmolog i vrhunski stručnjak dr.sc.

Ljubo Znaor koji je do sad operirao brojne naše sugrađane sa sivom mrenom, obavlja operacije ugradnje tzv. premium intraokularnih leća s kojima više nije potrebno nositi ni naočale ni kontaktne leće.

Riječ je o sigurnom i brzom operativnom zahvatu u trajanju od tridesetak minuta u kojem se prirodna očna leća zamjenjuje umjetnom, intraokularnom lećom s odgovarajućom dioptrijom.

Nošenje i mijenjanje naočala sa dioptrijom ili konktaktnih leća, nakon zahvata više nije potrebno.

Ugrađena leća je trajna, ne osjeti se te je nije potrebno mijenjati. Način zahvata identičan je operaciji sive mrene korištenjem najmodernije ultrazvučne metode i izvrsna je alternativa tradicionalnim metodama laserske korekcije vida.

Za sve dodatne informacije, nazovite nas; Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Grad 33

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

ZVONČIĆI, ZVONČIĆI

Stigli su nam prvi božićni ukrasi! foto GORAN MRATINOVIĆ

Tek što je prošlo ljeto, u grad se tiho ušuljao miris jeseni, a s njom i božićni duh.

Vrijeme adventa samo što nije, pa su naši vrijedni sugrađani zasukali rukave i postavljaju ukrase od Straduna i Pila pa

sve do Lapada. Treba iskoristiti svaki dan i sat bez kiše, jer posljednjih dana često upravo ona ometa postavljanje ukrasa.

Na brojnim lokacijama, od Lazareta preko stare gradske jezgre do Lapada i Mo-

košice, prisutne će uveseljavati raznovrsni programski sadržaji, a čaroliju najljepšeg razdoblja u godini upotpunit će više od tisuću svjetlucavih dekoracija koje će Grad zaodjenuti u blagdansko ruho.

34 Sport

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

KOŠARKA

Dubrovnik se nada egal-utakmici protiv Cibone, no ima prostora za iznenađenje: ‘Stvorila se pozitivna atmosfera’ Košarkaška FAVBET premijer liga stigla je do osmog kola, u sklopu kojeg u subotu (11. studenog u 18 sati) u Gospino polje stiže zagrebačka Cibona. Dubrovnik u ovaj susret ulazi nakon dramatične pobjede u Dubravi Utakmica Dubrovnika i Cibone u subotu će imati i humanitarnu notu. Dio sredstava od ulaznica bit će namijenjen za liječenje malenog Lukasa Hasana u sklopu akcije „Za Lukasov korak”.

Uz to, na ulazu će biti postavljene kutije za donacije.

Organizatori akcije su KK Dubrovnik i udruga „Tata je tata”.

Kapetan Ivan Vodopija poveo je svoju momčad u Dubravi do četvrte prvenstvene pobjede u FAVBET premijer ligi

Od četrnaest koševa zaostatka na poluvremenu (43-29), do egala na kraju regularnog vremena (71-71), pa u konačnici i pobjede u produžetku (74-78). Tako je izgledalo sedmo kolo najvećeg razreda hrvatske košarke u Dubravi. „Mislim da defanzivno nismo bili na nivou. Skupili smo glave na poluvremenu u svlačionici. Rekli smo da idemo obranu po obranu, napad po napad,

i smanjiti tu razliku. To se na kraju, srećom, dogodilo. Promijenili smo pristup, podigli agresivnost u obrani, natjerali smo ih na gubljenje lopti, uzeli svoje šanse i na kraju zasluženo slavili” – istaknuo je o utakmici kod KK Dubrava, dugogodišnji kapetan Dubrovnika Ivan Vodopija.

Dubrovnik je u povratničkoj sezoni u najvećem rangu, nakon sedam odigranih kola, na petom

Piše Rafael Barkiđija foto Marin Sušić / HKS

Sport 35

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

GIMNASTIKA

Filip Vujičić je bio najefikasniji igrač Dubrovnika u Dubravi (28 poena). Uoči ovog kola, bio je proglašen najboljim igračem (MVP) FAVBET premijer lige u mjesecu listopadu, što je veliko priznanje za njega, ali i dubrovački klub.

mjestu tablice, s četiri pobjede i tri poraza. Prvi je aktualni prvak, Zadar, koji i dalje ne zna za poraz (7-0). Slijede Dinamo (6-1) i Cibona (6-1), Split (5-2). „Zadovoljni smo učinkom, pogotovo nakon ove pobjede. Najvažnije je da se iz kola u kolo dižemo i igramo sve bolje. Nadam se da će tako izgledati i u ostatku sezone” – dodaje Vodopija.

Gimnastički klub Dubrovnik sljedeće godine slavi veliki jubilej, a cilj je ponovno oživjeti Turnir svetog Vlaha Gimnastički klub Dubrovnik uskoro će proslaviti dvadeseti rođendan, a prošlog su vikenda iz Solina stigle lijepe vijesti Piše Rafael Barkiđija foto GK Dubrovnik

SPREMA SE SPEKTAKL U GOSPINOM POLJU Dubrovnik je ove sezone u FAVBET premijer ligi Solinski klub Gym Solin ugostio ugostio četiri utakmice u Gospinom polju: Zabok, je gimnastički Jadro kup, na koSplit, Šibenka i Dinamo. Protiv Zaboka uvjerlji- jem je nastupila 31 natjecateljica va pobjeda (72-59), tijesan poraz od doprvaka iz Gimnastičkog kluba Dubrovnik.

Splita (72-76), zatim pobjeda protiv Šibenke (76- U kategoriji starije juniorke/mla72) i poraz od Dinama (70-80). Iako su i Split i Ši- đe seniorke, ekipno zlato su osvobenka i Dinamo, zvučna imena hrvatske košar- jile: Nina Muhoberac, Nia Arčanin, ke, Cibona je Cibona. Usprkos mnogim proble- Paola Borovina, Marta Škrabo, Timima zagrebačkog kluba u proteklom vremenu. na Vasiljević, Renata Oblizalo, Do„Mi ćemo dati sve od sebe da u toj utakmici što ra Mušanović i Lucija Miloslavić. više budemo u egalu. I da na kraju, ako je mo- Od pojedinki u istoj kategoriji poguće, uhvatimo pobjedu, koja bi bila itekako ve- jedinačno šesto mjesto je osvojilika. Cibona igra u suženom sastavu ove sezo- la Renata Oblizalo, a prvo mjesto ne s obzirom na sve probleme. Tu nam se otva- Lucija Miloslavić. ra neka šansa da ih agresivnom obranom natjeramo u naš ritam” – istaknuo je o utakmici “Nadodala bih kako su u svim Predsjednica GK Dubrovnik Karmen osmog kola kapetan Dubrovnika Ivan Vodopija. ostalim kategorijama postigle odMatušić uz svoje natjecateljice Trener Dubrovnika Ivan Perinčić više je puta uo- lične rezultate s obzirom da im je či ove sezone istaknuo da su utakmice protiv ovo bilo prvo natjecanje van DuSplita, Cibone, Zadra i ostalih „elitnih” klubova brovnika” - istaknula je o svim na- Usprkos skučenim uvjetima, klub elitnog razreda, nagrada za sjajnu prošlu sezo- tjecateljicama predsjednica kluba iz godine u godinu bilježi sve bonu u kojoj su Dubrovčani dominantno osvojili Karmen Matušić. U Solinu su, uz lje rezultate. drugi rang i izborili povratak u premijer ligu na- Matušić, bili i treneri kluba: Ana kon deset godina. A bolja nagrada od Cibone u Knežević, Nika Golubić, Nikolina Sljedeće godine proslavit će i veKlarić, Jure Klarić i Iva Lakić. ispunjenom Gospinom polju ne može. liki jubilej: dvadeset godina kluba, „Mislim da je stvorena jedna jako pozitivna pa se priprema prigodni program. atmosfera oko svega ovoga. Ne samo na tribi- Klub broji oko 170 članova. Rad „Jako smo sretni i ponosni na tu nama u Gospinom polju, već u razgovoru s lju- kreće već s vrtićkom dobi (tri go- obljetnicu sljedeće godine. Plan dima po putu, prijateljima, rodbinom... Svi su dine), pa sve do mlađih seniorki nam je opet vratiti Turnir Svetog ugodno iznenađeni. Prepoznali su rad i trud. Mi (oko 15 godina). Klub djeluje u OŠ Vlaha, vjerujem da ima puno zakao igrači, a i sami klub, smo zadovoljni posje- Mokošica te u jednom prostoru u interesiranih klubova za to natjetom do sada” – zaključuje Ivan Vodopija.

Mokošici, gdje su najmlađe grupe. canje” – dodaje Matušić.

36 Vijesti

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

I SABOR I VLADA

Ako dobro ne potrošite vrijeme – potrošit će ono vas.

I sabor i vlada spremni za gadosti Diktatura tu je ¬ tko li je zasnuje Ljigavac hrvatski na svoj narod pljuje A Povijest izdaju nikad ne oprosti Okupatorima davat pogodnosti Državu uništit još nakon Oluje Moram govoriti i da me se čuje Matoš mi je dao sve prinadležnosti Naš Ban Jelačić je usred Varaždina Uzviknuo ZA DOM sablja kamo stremi Svi viknuše SPREMNI ne ostaše nijemi Zvao ga je narod zvala Domovima Konteso ne mogu zbog muke i srama Trpjeti što rade i s Banom i s nama 14/4/23, na svoj 83. god

humanitarni prilozi dva skalina U sjećanje na dragog prijatelja i susjeda, pokojnog Branka Negodića, umjesto cvijeća prilažu 50€ stanari Vinogradarske 30; U spomen na Mariju Šarić, 25 € prilaže Dolores Orlić; U spomen na unuku Dubravku Marić i suprugu Lucu Lulu Šaut, 100 € prilaže Feliks; Posljednji pozdrav dragoj gospođi Mariji Brboleža. Umjesto cvijeća, prilog od 80€ uplatila obitelj Aleksić.

Maja Sršen donacija 13,27€.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com. hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00) MASLINA Centru za pružanje usluga u zajednici MASLINA Dubrovnik darovali su:- Mirjana Sardelić, u spomen na dragu Luciju Šutalo – Kuraica, umjesto cvijeća prilaže 30,00 EUR. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Centra Maslina IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na mail: dom.maslina@outlook.com

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Peugeot 307, 2007. god. Registriran godinu dana. Mob:091 504 5073 Prodajem Clio 6, 2006.godište, prešao 183 000 km. Mob: 099 680 2741 Prodajem Volvo 340 GL, automatik 1986. g., 51kw. Prešao 69 000 km, u voznom stanju. Mob: 095 363 3096 Prodajem auto Seat Cordoba (siva) iz 2003., prvi vlasnik, prešao 71393 km, registracija do 04/24., u odličnom stanju, klima ispravna, redovito servisirana. Cijena je 3000 eura.

Kontakt: 0993510479 Prodajem VW T3 kombi ‘90 godište i barku Elanova pasara 4,95 dužina. Kontakt 098 9595 949 Prodajem Piaggio Liberty 125 cc abs,Nov. Zvati na tel. +385994132160.

Prodajem Seat Toledo 2005 g. prešao 280 000 km, registriran do 272024. Kontakt: 099 686 6244 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem apartman u Lapadu nasuprot crkve Sv. Mihajla za jednu ili dvije osobe (nepušači) do 01.05.2024.

Kontakt: 098 906 0467 Iznajmljujem garažu-poslovni prostor, 30m2 u Prijevoru uz magistralu. Mob: 098 765 459 PLOVILA Prodaje se barka, Kvarnerplastika, 4 i po’ metra, motor Honda, 6 konjskih snaga, potpuno opremljena, povoljno. Mob: 095/848-3565 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se stan na Motovjer-

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

ni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se stan u Zagrebu (strogi centar) 78 m2, 2850 eur m2 . Kontakt: 098/ 277 363 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu.

Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brse- P r o d a j e s e s t a n (Cavtat čina do Karasovića. Kontakt - Mečajac) površine 85 m2 u +385 9558339282, ponude obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom gaslati na Whats App. ražom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogoProdaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 voru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h. eur/m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava.

Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 P r o d a j e s e g r a đ e v i n s ko ze m l j i šte u c e nt r u O ra š ca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 10. studenog 2022.

Mali oglasi

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2.

Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodajem rasad kapule. Mob:091 162 5969 Prodajem samostojeću perilicu suđa Gorenje, staru 1 god s još 4 godine garancije. Prodajem i špaher na struju Končar, star 1 godinu te perilicu rublja Gorenje. Cijena po dogovoru. Mob: 091 587 7870 Prodajem tapit dužine tri ipo metra sirina dva ipo metra na mob 092 391 90 55 Prodajem lamperiju, ariš, 30 godina sušena u garaži: d 390 x š 110 x debljina 12 mm. Ukupno 40m2. Mob: 098/ 907 6114

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Prodajem med (kadulja i vrijesak). Cijena prema dogovoru.

Mob: 099 680 2741

Prodajem tri nova parangala i tri nova baluna povoljno. Kontakt: 099 851 4586

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 €

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa.

Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

USLUGE RAZNO Traži se djelatnica sa iskustvom za rad u frizerskom salonu. Kontakt 099/517-9452 i 020/332-820 (dostupan od 14-18h).

Radimo sve građevinske grube radove. Mob: 091 639 9000

Odgovorna i pažljiva njegovateljica s iskustvom nudi 24h pomoć starijim ženskim osobama na području Dubrovnika. Plaća prema ogovoru, potrebno osigurati smještaj, preporuka od prethodnih osoba. Kontakt: 098/ 277 363

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 6.11. do 12.11.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 13.11. do 19.11.

Radimo sve grube građevinske radove. Mob: 091/639 9000 Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa.

Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757 Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje.

Pitanje, i sl 091 6143946 Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve inf.na 0911472794 .Mokošica.

preminuli FRANA LAZO (1949) NIKE KOPRIVICA (1957) ANTE BUTIGAN (1935) IVAN GLUNČIĆ (1931) MARIJA SKANCE (1945) MARIJA ŠARIĆ (1927) MARIJA VUKASOVIĆ (1936) LJILJANA VUJEVIĆ (1934) DARINKA ZEC (1931) MARIJA LONZA (1932) MARIJA BRBOLEŽA (1933) ALBERTA KRMEK (1941)

40 Zadnja

petak, 10. studenog 2022. Dubrovački dnevniK