Dubrovački dnevnik br. 169

Petak, 3. studenog godina iV. / broj 169 / 2023. / issn 2718-3742

sub

ned

pon

uto

sri

čet

GRGO JELAVIĆ / PIXSELL - ilustracija

pet

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

VRUĆA TEMA TURISTIČKOG SMJEŠTAJA

Dubrovački političari po prvi put javnosti otkrivaju koliko imaju apartmana stranica 6

TRŽIŠTE NEKRETNINA

IVA NENADIĆ

UMJETNICI OŽIVJELI TUP

DD NA UTAKMICI KUPA

Stranci ne kupuju stanove kao prije

‘Samo osam posto Hrvata spremno je plaćati medijski sadržaj’

‘Nadamo se da se građanima sviđa što smo izveli’

Festa u Pločama, stigao Hajduk

stranica 18

stranica 22

stranica 4

stranica 34

2

Uvodnik

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Ča je interes, ni’ sramota!

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Fotografija na naslovnici Grgo Jelavić / PIXSELL - ilustracija Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nikoleta Zec — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

Piše Vjera Šuman foto Dusko Marusic/Vecernji list

‘T

reći svjetski rat je počeo. Mi se uključujemo čim završimo drugi’. Ovo je samo jedan od memova koji kruži društvenim mrežama i toliko je stvaran da ni nije meme, nego naša realnost. Gradonačelnik Vukovara, kojeg ne krasi neka velika pamet, pokazao se bistrijim od očekivanog. Odlučio je zagrabiti najdesniji dio HDZ- a, pa se prigodno poigrao s ustašovanjem kako bi ubrao biračko tijelo koje voli pokazivati koliko je visoko žito naraslo. To je jako snervalo Plenkija i njegove jer jako dobro znaju kako ono malo vjernih birača, koji su im još preostali u Slavoniji, nakon katastrofalno odrađenog posla sa svinjskom kugom, ako ne iz uvjerenja, onda će iz inata na birališta izlaziti s uzdignutom rukom i idiotski podrezanih brčića. Slavoniju, ma kako prekrojili izborne jedinice, ovaj puta će teško dobiti. Sasvim stvarna i istinita činjenica, kako se za Hrvate najsvetiji dan, dan sjećanja na strašnu žrtvu Vukovara, koristi kako bi se opet dijelilo Hrvate, ne drži mu vodu jer smo upravo u režiji HDZ-a imali dvije podijeljene kolo-

ne u Vukovaru. I naravno da se radi o politikanstvu. olitikanstvo je po definiciji unošenje u politički život intrige i podvale iz osobnih i sebičnih interesa.

Nažalost, davno je Plenki imao priliku, pa čak i autoritet da jednom zauvijek zaustavi koketiranje s ustašlukom. Ali nije. Nije jer mu je iz politikantskih interesa odgovaralo. Sad kusa ono što je sam skuhao sa svojom komisijom, koja je trebala odlučiti što jest ustašluk, a što nije. Komisija koja treba odlučiti je li pozdrav ‘Za dom spremni’ dozvoljen ili nije. Ispalo je kako komisija odlučuje kad jest, a kad nije dozvoljen. Cijela ta komisijska sprdačina odvijala se pod patronatom njegovog ‘čovjeka od povjerenja’, akademika Kustića. E, moj akademiče! Pa smo dobili objašnjenja u stilu - jest, ali nije. I sad mu ga je Penava metnuo. I evo nas opet u Drugom svjetskom ratu, sa svim posljedicama istog. Kako bi zamaglio noviju povijest ustašovanja, naš glas u UN-u bio je protiv rezolucije koja osuđuje strašna ubojstva civila u Gazi. Mogao

P

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

je biti barem suzdržan, ali nije, jer su Ameri ipak važniji od nekog tamo muslimanskog svijeta. Naravno kako nije upitno da je Hamas krvoproliće započeo, ali znači li to da je onda jednako tako dozvoljeno ubijati žene, djecu i starce samo zato što žive tamo gdje gazduje Hamas? Oni ni nemaju drugo mjesto za život. Na sreću, kad nešto tako zabrlja Plenki, uvijek ga izvuče Zoki svojim suludim vrijeđanjima Plenkija, Židova i svih koji mu ulete u zbrkani tijek misli. Pa onda to postane tema, dok se svaki razlog i smisao samog čina, izgubi u tom ludilu. Jedno je sigurno, ne možemo se žaliti kako su nam politika i političari dosadni kao, recimo, oni dosadni i suzdržani Švicarci. Ma kakvi. vdje na Jugu, Most je zakuhao temu oduzimanja titule počasnog građanina bivšem predsjedniku Stipi Mesiću. Počasni građanin postao je zbog probijanja srbočetničke blokade Grada i okruženja konvojem Libertas. Donio je, ne samo nužne namirnice nego nešto, tada još važnije za izmučeni Grad - osjećaj da ni-

O

su zaboravljeni i da je Hrvatska s njima. Je li bilo opasno biti na tom brodu koji je plovio prema Gradu? Naravno da jest. Nitko od brojnih hrabrih ljudi koji su bili u konvoju Libertas nije mogao biti siguran što će neki podivljali admiral, general i /ili koji već, od tih ljudi nahvao, narediti. Torpediraj ili pusti. Mesić je tada službeno još bio i predsjednik SRJ. Svi su se nadali da će im ipak biti dosta rizično narediti pucanje po brodu na kojem je predsjednik Juge, ma koliko Juga, de facto, samim početkom rata više nije ni postojala. Ali postojala je i upravo suprotna opcija. I ne, nije bila ni malo šaljiva. Stipe je usprkos tome prvi ušao u brod. Sad se baražnoj vatri Mosta pridružio i Mato svojom teorijom svjedočenja protiv Hrvatske. Što to znači? Mesićev stav kako je za elitni turizam u Dubrovniku golf veliki benefit, s njime je dijelila i Dube Šuica i brojni tad visokopozicionirani hadezeovci. Konačno, tako su tad bili napravljeni i prostorni planovi. nda su Srđevci mobilizirali sve one koji imaju apartmane kako

O

Uvodnik 3

će im luksuzne kuće i hoteli na Srđu uzeti svu klijentelu. Nitko nije govorio o tome kako su mjesta gdje se okuplja svjetska elita, a s njima i sve svjetske zvijezde, upravo bukirana do zadnje sobe jer i svi ostali žele biti tamo gdje dolaze celebrity, kako se to danas zove. Sve poslije pretvorilo se u politikanstvo. Definiciju politikantstva već sam napisala. Cijela ta priča ima previše repova da bih je sad izvlačila, ali ne manje bitna je i činjenica kako je investitor doveden, uz velika obećanja, od prilagođavanja prostornih planova do svih mogućih i nemogućih benefita. Zbog toga je uložio veliki novac.

Poslije se čudimo kako velike investicije ne dolaze u Hrvatsku. Je li takvo varanje investitora Hrvatski interes?

Ne bih baš rekla. Kako god, svi su, od političkog vrha do gradske i županijske politike bili umočeni u tu priču iz koje se sad peru, čime drugim doli politikantstvom. Jer je priča dozlaboga, šporka. Pa sad, ako zbog toga treba podržati Most i oduzeti odličja zbog Libertasa, samo dajte. Ča je interes, ni’ sramota. Je li tako? Tako je. Eto vas.

4 Aktualno

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

TRENDOVI NA DUBROVAČKOM TRŽIŠTU NEKRETNINA

Stranci ne kupuju stanove kao prije, a nove nekretnine mogle bi zaustaviti rast cijene ‘kvadrata’ Dok na tržištu EU padaju cijene nekretnina, provjerili smo što se događa u Dubrovniku U brojnim europskim zemljama još od 2022. godi- dino ne periferiju, a stanovi na periferiji uvijek vrine se govori o padu cijena nekretnina, a ove godi- jede manje. Kako kaže, u obzir treba uzeti veliko ne one značajno padaju, toliko da se u određenim područje bivše Remize i ‘Radeljevića’, nove stadijelovima Europske unije govori o nekretninskoj nove koji će se graditi na području bivše zgrade krizi. Zbog dizanja kamatnih stopa, vidljiv je trend Atlantske plovidbe, podsjeća i na solidan broj stakorekcija cijena na tržištima diljem EU. nova koji se grade u Lapadu i Gružu, ali i na činjeniZa brojne Dubrovčane, vlastita nekretnina je i dalje cu kako je dobar dio Solituda također neizgrađen. neostvariv san. Kredit kakav je potreban za kup- „U samo šest mjeseci, Dubrovnik bi mogao dobinju stana, nemoguće je ostvariti ni otplaćivati uz ti novih 200, 300 stanova, što nije zanemariv broj. prosječnu hrvatsku plaću. Oni koji su u podstanar- To bi moglo utjecati na cijenu nekretnina jer će postvu, za plaćanje mjesečne stanarine moraju iz- nuda tada biti veća“, govori Pikunić. dvojiti gotovo ili čak cijelu plaću. Dubrovački dnevnik je provjerio što se događa na tržištu nekretni- KAD CIJENA NEKRETNINE PADA, na u Dubrovniku koje se, mada u ostatku Europe MANJE SE KUPUJE padaju cijene ‘kvadrata’, i dalje opire tom trendu.

Osim toga, podsjeća i kako stanove u Dubrovniku uglavnom kupuju građani više platežne moći, primjerice pomorci ili poduzetnici. A taj broj ljudi je liMALO JE STANOVA NA TRŽIŠTU, ALI… „Trenutno se na dubrovačkom nekretninskom tr- mitiran. Uz to, zanimljivo je što stranci danas rjeđe žištu ne događa ni rast, ali ni pad cijene ‘kvadrata’. kupuju nekretnine u Dubrovniku nego što je priZapravo se ne događa ništa značajno, kad se go- je bio slučaj, pa bi i to moglo dovesti do zaustavvori o cijenama. Situacija je jednaka kao i dosad“, ljanja daljnjeg rasta. govori nam Goran Pikunić, osnivač i direktor tvrt- „Diljem EU padaju cijene ‘kvadrata’, a kad se to događa, onda nitko ne kupuje nekretnine. To je zake Libertas Inženjering d.o.o.. pravo taj ‘sindrom krda’, psihološki efekt kada poZanimljivo je kako na tržištu nema previše stanotencijalni kupci čekaju tu najnižu cijenu da bi neva, što onda ne dovodi do pada cijene nekretnina. „Nema neke velike ponude, nedostaje stanova svih što kupili. Kada nešto raste, onda se brzo odlučuvrsta i kvadratura. Malo je toga na tržištu, a ono što ju na kupnju jer misle kako će taj rast ići u nedodođe, brzo se proda. No investitori to prepoznaju, gled“, kaže Pikunić. kupuju zemljišta, rade zgrade i to bi moglo u nekoj Što se tiče trendova na tržištu nekretnina u EU, Piskoroj budućnosti dovesti do povećane ponude kunić napominje kako se oni prvo dogode ‘vanna tržištu novogradnje, a onda i do situacije u ko- ka’, a kod nas dođu s određenim vremenskim zajoj cijene više neće dodatno rasti“, govori Pikunić. kašnjenjem.

Ne slaže se s opaskama kako se u Dubrovniku vi- „Ne može cijena nečega bezuvjetno rasti. Treba še nema što graditi te kako se grad može širiti je- doći do pada, kako bi onda opet došlo do pora-

„Nema neke velike ponude, nedostaje stanova svih vrsta i kvadratura. Malo je toga na tržištu, a ono što dođe, brzo se proda.

No investitori to prepoznaju, kupuju zemljišta, rade zgrade i to bi moglo u nekoj skoroj budućnosti dovesti do povećane ponude na tržištu novogradnje, a onda i do situacije u kojoj cijene više neće dodatno rasti“, govori Goran Pikunić

Piše Ivona Butjer Mratinović foto LUCIJA KOMAIĆ

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

Aktualno 5

sta. Baš kao i na burzi. To su neke vrlo uobičajene kretnina u Dubrovniku nema, slaže se i Mato Alastvari, s tim da mi koji smo u nekretninskom bizni- vija, vlasnik agencije Alavija nekretnine d.o.o.. su prije uočimo trendove. U nekom trenutku do- „Potražnja je nešto veća u odnosu na ponudu, ciđe do pada, kako bi moglo doći do ponovnog ra- jene su se izbalansirale u zadnje vrijeme i nema sta, ali sasvim sigurno se kod nas neće dogoditi nekih velikih promjena“, izjavio je Alavija. situacija iz 2008. godine. Mislim kako će zapravo Također napominje kako treba biti oprezan oko doći do stagnacije rasta cijena, postojeće cijene ‘prosječne cijene kvadrata’ jer cijena nekretnine u prosjeku će se zadržati, s time da bi mogle do- ovisi o više faktora – nalazi li se ona u samom cendatno padati na periferiji, a u centru dodatno ra- tru ili se nalazi na periferiji, što čini bitnu razliku. sti“, smatra Pikunić.

Primjerice, kupci će se teško odlučiti na kupnju Bez obzira na konstantne pritužbe na račun cije- nekretnine u Mokošici, ako njena cijena premana nekretnina u Dubrovniku, Pikunić smatra kako šuje 170 tisuća eura. Onda će se radije odlučiti na one zapravo i nisu toliko strašno visoke koliko se uži centar grada. to predstavlja u javnosti. Kako kaže, u Dubrovni- Nadalje navodi kako je bitan faktor i radi li se o noku se na dobrim lokacijama prodavaju novograd- vogradnji ili u nekretninu treba dodatno ulagati, što nje za 4500 eura po ‘kvadratu’, što je manja cije- znači i višu konačnu cijenu, kao i to ima li parking. na od stanova na sličnim lokacijama u Zagrebu.

Tvrdi kako bi projekt stanova za mlade na Pobrež„A ako stan u Novom Zagrebu košta 3 tisuća eura ju mogao biti jedna lijepa priča za dubrovačke obipo ‘kvadratu’, zašto bi Mokošica bila jeftinija?“, pi- telji, a mogao bi utjecati i na cijene nekretnina jer ta se Pikunić dodavši kako se, govoreći o cijena- bi se time povećala sama ponuda. ma nekretnina u Dubrovniku, jako banalizira cije- Uopće, kakvi god trendovi vladali u nekom trenutla situacija. Kako kaže, cijene diktira puno činite- ku, malo je onih koji će se odlučiti na kupnju nelja i zapravo je jako teško prodati stan koji, primje- kretnine za koju smatraju kako je njena cijena nerice, nema parking, ima nezgodan pristup ili nije realna jer će taj budžet radije uložiti u nešto što novogradnja. smatraju vrjednijim. Dubrovačko tržište, u nedostatku nekretnina, znalo je biti zasićeno i takvim pokušajima, no takvi stanovi se uglavnom ne proPOTRAŽNJA VEĆA OD PONUDE Kako nekih bitnih promjena po pitanju cijena ne- davaju i ponavljaju se u oglasima.

„Potražnja je nešto veća u odnosu na ponudu, cijene su se izbalansirale u zadnje vrijeme i nema nekih velikih promjena“, izjavio je Mato Alavija

6 Aktualno

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

SVI STAVOVI NA JEDNOM MJESTU

JEDNI IMAJU APARTMANE, DRUGI BI HTJELI, TREĆI SE IZNAJMLJIVANJEM NE ŽELE BAVITI Što o razvoju privatnog smještaja u gradu misle gradski vijećnici?

Poslovica kaže – nije bitno što se govori, nego tko govori. Vruću temu broja apartmana u Dubrovniku, može se promatrati i kroz tu kratku poslovicu, pa smo istražili pozadinu njihovih riječi za govornicom, odnosno tko od gradskih vijećnika (ne)afitava turistima.

Piše Petra Srebrović foto Grad Dubrovnik

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u fokusu je bila tema privatnog smještaja u svjetlu najava borbe protiv ‘apartmanizacije’ i, kako kaže gradonačelnik Mato Franković, „kapitala koji pobjeđuje demografiju“.

Turizam je tema za grad od nemjerljive važnosti, a posebno je to očito kada se u fokusu rasprave nađe privatni smještaj; jer u gradu su tisuće onih koji iznajmljuju, a među njima su naravno, i neki gradski vijećnici. Jesu li njihovi stavovi obojani vlastitim (ne)imanjem i koliko duboko promišljaju o privatnom smještaju u gradu, (ne)priuštivom stanovanju, prostoru, ekonomiji, budućnosti? Napravili smo pregled stavova gradskih vijećnika.

POTREBNA ŠIROKA RASPRAVA Predsjednik Gradskog vijeća, Marko Potrebica smatra kako su potrebne rasprave, ali i promjene. „Nemam apartmane i ne rentavam, volio bih imati i naravno da podržavam naše sugrađane koji na taj način popunjavaju svoj kućni budžet. Ali, vrlo je važno tu djelatnost dobro regulirati u korist naših sugrađana i grada, treba naći mjeru. Što se tiče konkretnih prijedloga, ja sa svojima ne bih htio izlaziti jer mislim da bi se prvo treba-

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

la povesti jedna široka rasprava onih kojima je turizam djelatnost, ali i znanstvenika, a mi imamo vrlo kvalitetnih na Sveučilištu u Dubrovniku koji mogu o tome kompetentno govoriti. Tek kada se sve te ideje saberu onda se može donijeti kvalitetna odluka“, zaključuje Potrebica.

S Potrebicom se u dobrom dijelu slaže i njegov stranački kolega, Ivan Maslać. „Nisam protiv iznajmljivanja, dapače, mislim da ima mjesta i za hotele i za apartman. Posebno mi je drago vidjeti iznimno kvalitetne apartmane u smislu naše cjelokupne ponude. Što se tiče reguliranja, mislim da je dobro što će novi Zakon omogućiti jedinicama lokalne samouprave upravljanje i tim dijelom. Pritom ne mislim na Olga Muratti zabrane, nego općenito na upravljanje samim procesima kako bi se upravljalo i destinacijom.

Prvenstveno mislim kako je potrebno napraviti „Trebalo bi napraviti reviziju postojećih apartmainterdisciplinarnu stručnu analizu postojećeg na, naravno da garaža ne bi trebala biti aparstanja i tek na temelju tog dokumenta donositi tman, jer gdje je sad to auto koje je bilo u garaodluke. U isto vrijeme, nije loše da se razgova- ži? I u nekoj budućoj gradnji isto povesti račura, to je uvijek dobro, ali odluke se u konačnici na, posebno što se tiče stambenih zgrada. Ako moraju donositi na temelju određenih stručnih se svi stanari ne slažu, onda tu ne bi trebao biti dokumenata“, zaključuje Maslać koji apartma- apartman, a ako se svi stanari slože i nikome ne na za iznajmljivanje nema, dok iskustva pod- smeta, onda je u redu da imamo na tom mjestu stanarstva u Dubrovniku ima. u stambenoj zgradi i apartman. U svakom slučaju, reducirati postojeća prava onima koji su REVIZIJA POSTOJEĆEG STANJA I GARAŽE ih stekli ne možemo, ali raditi na kvaliteti smjeHDZ-ov Ivo Lučić navodi kako nije iznajmljivač, štaja možemo i trebamo, i sami vidimo kakva a njegov stav je da treba poraditi na kvaliteti je situacija“, govori gradski vijećnik Ivo Lučić. smještaja.

‘IMAMO PROBLEM S KATEGORIZACIJOM’ Dustrin Željko Raguž kazao nam je kako se njegovi roditelji već više od 20 godina bave iznajmljivanjem apartmana, pa je i on što direktno, što indirektno uključen u temu. Riječ je o četiri apartmana s tri zvjezdice. „Puno je tu posla, ljudi često vide samo mjesece x iznos noćenja x dani popunjenosti i misle da je to računica, no naravno da je ulog i posao velik. Još jedna stvar koju treba razdvojiti jest i povijesna jezgra, odnosno Ploče gdje su i cijene veće, ali i popunjenost. Naravno da svi imaju dobru popunjenost u srpnju i kolovozu, no kada govorimo o dobroj pred i posezoni, dakle travnju, svibnju, listopadu i studenom, onda je većina gostiju koja tada dolazi u grad smještajem koncentrirana upravo u povijesnoj jezgri i na Pločama. Ljudi koji tamo imaju apartmane sigurno bolje zarađuju, ali naravno da nitko ne radi s gubitkom u gradu“, kaže Raguž i dodaje kako mora postojati red i mjera. „Imamo problem s kategorizacijom. Ako je osoba dobila četiri zvjezdice prije 20 godina, a nakon toga više nije bilo nikakve kontrole, usluga je mogla pasti pa da su to sada realno dvije zvjezdice, a i dalje se nudi, prodaje i naplaćuje po četiri zvjezdice. Nije u tom slučaju kriv

Aktualno 7

8 Aktualno

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

samo vlasnik, problem je nedostatak kontrole. ža u apartmane je nešto što svakako u budućMislim da bi bilo dobro kada bi se u budućno- nosti treba zabraniti, jer je to uzrok brojnih prosti promatralo u tom smjeru, da mjesta koja su blema prometa u mirovanju, a iznajmljivanje u realno garaže i gdje se ‘nabacilo’ malo pločica višestambenim zgradama također treba stavii kreveta i pretvorilo u apartman, razmotrimo ti u razuman okvir radi kvalitete života stanara, za presjecanje, a ne slažem se da u budućno- ali i zbog nekontroliranog rasta cijena nekretsti treba zabraniti onima što bi ulagali u kvali- nina na koje to snažno utječe. Sve odluke kotetan smještaj“, ističe Raguž i nastavlja s pri- je će se u budućnosti donositi po ovom pitanju mjerom: „Recimo osoba ima zemljište na Gori- moraju biti predmet temeljite javne rasprave u ci, na elitnoj lokaciji i sada bi htjela izgraditi vi- koju treba uključiti turističku struku i građane“, lu i rentati, a Grad joj kaže – ne može. Nisam za poručuje Kristić. to, problem su garaže koje su postale apartmani i loša kvaliteta, a ne presjecati one koji bi se ‘NE MOŽE SVAKA RUPA BITI APARTMAN’ u budućnosti htjeli baviti kvalitetnim iznajmlji- Gradska vijećnica iz redova HSU-a Olga Muratti, vanjem. Jesam za red, ali stvari nisu crno-bije- apartmane nema, iako nekretninu ima. Ona je u le i takvima ih se ne može promatrati“, zaklju- onom manjem postotku građana koji svoju nečuje Raguž. kretninu daju u dugoročni najam podstanarima. „Stan na Konalu iznajmljujem po vrlo pristupač‘GOSPODARSTVO NAM JE MONOKULTURA, RA- noj cijeni, sklopljen je ugovor i uredno plaćam DIKALNI POTEZ MOŽE OSTAVITI POSLJEDICE’ porez. Znam da je to danas rijetko, naravno da Nezavisni gradski vijećnik Maro Kristić isti- je puno unosnije iznajmljivati turistima, ali svatče kako se već duži niz godina on i njego- ko ima neke svoje razloge, u ovom slučaju stan va obitelj bave pružanjem usluga privat- generacijski čeka djecu. Poštujem sve one koji nog smještaja, a u pitanju su dva apartmana. su odlučili svoju nekretninu iznajmljivati turi„Svi znamo da naš grad živi od turizma, a da je stima, ljudi su našli izvor zarade i to nikako niiznajmljivanje soba i apartmana važan dio pri- je za osudu. Imamo i dosta umirovljenika koji hoda mnogim našim sugrađanima. Osobno sam imaju neku vrstu koristi od apartmana, od mlaza to da red mora postojati u svakom segmen- đih umirovljenica koje čiste i tako imaju dodattu života grada, ali isto tako moramo biti svje- nu zaradu, do onih što iznajmljuju i drugih koji sni da je naše gospodarstvo monokultura i da pomažu djeci i slično. Nisam nikako za ukidanje bilo kakav radikalan potez može ostaviti ozbilj- jer apartmani višestruko znače većem sloju ljune posljedice. Smatram kako određena ogra- di u gradu. Ali ono što smatram jest da ne može ničenja moraju postojati, ali sam protiv ukida- svaka rupa biti apartman jer to šteti gradu. Nije nja stečenih prava i mišljenja sam da standar- svako prizemlje garaža, ali tamo gdje je bio parde treba postizati kroz podizanje kvalitete us- kiran automobil, to ne smije biti apartman. Jaluge u privatnom smještaju. Pretvaranje gara- sno da tu gubimo i trebalo bi se povesti računa o turizmu štiteći Dubrovnik“, ističe Muratti i dodaje kako nije za ukidanje već za uvođenje reda. „Trebalo bi promisliti i o mogućnosti da se Grad uvede kao treća strana u priču podstanarstva i tako pomogne mladim obiteljima; da zakupi dio stanova na tržištu i onda iznajmljuje sugrađanima, a na taj način zaštiti mlade obitelji nekom pristojnom najamninom“, pojašnjava Muratti i dodaje kako onda postoji sigurnost s obe strane - vlasnik koji ne mora razmišljati o stanu i podstanarima, ali i stanari koji su sigurni kako ih netko neće ‘izjuriti’ 1. lipnja.

Maro Kristić

VLAHUŠIĆ: O APARTMANIMA U GARAŽAMA PRIČAJU ONI KOJI POJMA NEMAJU Nezavisni gradski vijećnik i bivši dubrovački gradonačelnik, Andro Vlahušić ističe kako se njegova obitelj iznajmljivanjem bavi od 2016. godine, a riječ je o smještaju u gradu i kući na selu. Kao ljubitelj brojki, Vlahušić poentira kako u Dubrovniku, u odnosu na ostatak Hrvatske, privatni smještaj u postotcima ‘gubi’ od hotelskog.

Aktualno 9

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

Đuro Capor

Andro Vlahušić

„Zamislite gradonačelnika koji kaže kako je problem dva posto obiteljskog smještaja, a nije problem 11 posto hotelskog? Privatni smještaj je najzdraviji dio ekonomije grada. Zašto u gradskoj upravi podržavaju hotele u stranom vlasništvu, gdje su i radnici migranti, dok u privatnom smještaju rade samo Dubrovčani? Ljudi jednostavno pojma nemaju“, govori Vlahušić, pa nastavlja o opsežnom poslu iznajmljivača. „To je rad kroz cijelu godinu, živimo na otvorenom svjetskom tržištu, treba dobiti dobru ocjenu i zadovoljiti gosta. Na kraju, i istraživanje iz 2018. godine je pokazalo kako dubrovački privatni smještaj ima najveću kvalitetu zadovoljstva gostiju, odnosno kako su dobili i više od očekivanja. Tko su onda ti gradski vijećnici da kažu kako su potrošači kreteni i da nam kvaliteta ne valja? Kvalitetu određuje kupac. A „garaže“? To pričaju ljudi koje veze nemaju. Zamislite jedan mladi par koji putuje, čemu njima služi privatni smještaj? Za spavanje. To je najbolji vid industrije koja disperzira potrošnju. Ljudi jedu u restoranima, idu u noćni život, troše na plažama... Dok u hotelima nije tako, imaju sve na jednom mjestu, još i zaposle migrante, pa plaće davaju Filipincima i Bangladežanima. Onda se to podržava? Pa jesu li na ludim gljivama svi skupa?“, vrlo jasno će Vlahušić uz opasku kako svi stavovi koje on kritizira dolaze od ljudi koji „ne znaju taj biznis“. „Ne postoji apartmanizacija, nego stanovi koje su ljudi izgradili i priveli prostore svrsi. Samo da stručne službe provjere stanove u gradu danas, 70 posto bi ih bilo nepogodno za stanovanje po protupožarnim, sanitarnim i statičkim propisima, a sada smo u poziciji da gradonačelnik kaže – ako se mene pita neće se ništa graditi.

Treba graditi nove stanove i tako će padati i cijena“, ističe Vlahušić koji kaže kako je bio podstanar čitavo desetljeće pa govori iskustveno.

‘ODVOJITI STANOGRADNJU OD ŠPEKULATIVNIH INVESTICIJA U APARTMANE’ Vijećnik iz redova Srđevaca, Đuro Capor, tvrdi kako nije iznajmljivač te živi u obiteljskoj nekretnini. Smatra kako grad „nekontrolirano grabi dalje u turističku neodrživost zbog štetnih politika HDZ-a“. „Riječ je o potpunoj potrošnji prostora na obali prekomjernom izgradnjom, koju se s nacionalne razine stimulira neoporezivanjem dijela apartmanskog smještaja. Zbog toga je i građanima s prosječnim primanjima nemoguće riješiti stambeno pitanje u Dubrovniku“, navodi Capor koji je stajališta kako je potrebno uvođenje progresivnog poreza za one koji imaju više nekretnina, ali i novi GUP. „Smatram da je potrebno razdvojiti stanogradnju od špekulativnih investicija u apartmanski smještaj. Također, smatram kako je Dubrovnik odavno prešao granicu turističke neodrživosti te da je potrebno ograničavati izgradnju novih apartmanskih jedinica“, jasno ističe Capor i dodaje kako bi „to pokazala i studija nosivog kapaciteta koju UNESCO od 2015. godine traži, a Franković je sustavno izbjegava izraditi“.

‘GRAD TREBA KUPOVATI NEKRETNINE PA IH IZNAJMLJIVATI’ Njegov stranački kolega Nikša Selmani odgovara kako nije iznajmljivač, a ‘apartmanizaciju’ navodi kao problem na razini Europe zbog kojeg ljudi ne mogu plaćati previsoke cijene najma. „U Hrvatskoj smo od 1990. izgubili milijun stanovnika, a izgrađeno je preko 100.000 novih stambenih jedinica. Postavlja se pitanje - čemu služi taj porast stambenih jedinica kad nas ima sve manje i manje? Očigledno je da je najveći dio tzv. stanogradnje zapravo gradnja apartmana za gospodarsku uporabu“, govori Selmani i iznosi stajalište kako se pro-

10 Aktualno

Nikša Selmani

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Anita Bonačić

blem mora rješavati na više strana usporedno. „Ne slažem se da garaža bude apartman jer je „Najprije Grad mora povećavati svoj fond to nakaradno za Dubrovnik koji teži elitnom tustambenih prostora i to najviše otkupom, a rizmu. Slažem se da treba biti kriterija i reda stambeni prostori morali bi se davati u traj- pri izdavanju dozvola, a kasnije i kontrole. Mini najam“, iznosi Selmani i podsjeća ka- nistrica turizma je jasno rekla da se postojeko njegova stranka godinama traži aktiva- će dozvole neće ukinuti. Regulativa će se očiciju posebnog fonda upravo za tu namjenu. to uvesti, a slažem se kako bi se, ako se gra„Drugo, mora se moć,i na razini državnog zako- di zgrada za život, onda tu trebala omogućiti nodavstva, pravno jasnije regulirati razlika obje- mladima kupnja nekretnine. Međutim, gradokata za gospodarsku namjenu od onih za sta- načelnik ovdje ne radi razliku od profitera konovanje jer je postalo jasno da su to dva pot- ji samo kupuju jednu za drugom nekretninom puno različita fenomena koja bi morala podli- da bi ih iznajmljivali turistima, od onih koji imajegati između ostalog i različitim poreznim sta- ju jednu nekretninu za iznajmljivanje, ili se čak tusom“, govori i nastavlja na treću točku kao odlučuju na potez preseljenja i podstanarstva ‘problem zatečenog stanja’, za kojega kaže ka- kako bi iznajmili svoj stan i imali sredstava za ko je „nesmotrenim i preuranjenim izjavama život, kruh“, iznosi Škrabić koji zaključuje kako gradonačelnika, uzburkalo javno mnijenje“. tek predstoji vidjeti kako će se situacija razvi„Što će jedinice lokalne samouprave moći radi- ti uz opasku kako su „upravo HDZ, gradonačelti glede ovog problema odredit će novi zakon nik i gradski odjeli oni koji su izdavali dosadaškoji je u izradi. Hoće li novost biti jasnije defini- nje dozvole šakom i kapom“. ranje što uopće može imati pravni status apartmana? Je li s obzirom na stečena prava prav- ‘OVO NIJE PROBLEM OD JUČER’ no moguća revizija postojećih apartmana npr. Gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović, čelonih u garažama? Može li biti samostalnih apar- na osoba u dubrovačkom SDP-u odgovara kako tmanskih jedinica unutar stambenih zgrada? je njen suprug iznajmljivač, a riječ je o nekretnini Kako razdvojiti status onih koji, za razliku od u kojoj žive i za koju imaju kredit. „Selimo kod fasamostalnih apartmanskih jedinica, obavljaju milije kako bi iznajmili svoj dom“, navodi i dodaje djelatnost iznajmljivanja u svojem kućanstvu? kako je potrebno napraviti bitnu razliku između Sve su to mogući prijedlozi o kojima bi se tre- onoga tko iznajmljuje za egzistenciju i nekoga balo diskutirati u Saboru i donijeti što kvalitet- tko ima dvije, tri i više nekretnina ili 20 ležajeniji zakon“, zaključuje Selmani. va naspram nekoga tko ima dva. Bonačić Obradović dio rješenja vidi u progresivnom porezu.

‘NAPRAVITI RAZLIKU IZMEĐU PROFITERA I ONIH „Politika zabrana je najjednostavnija, a kada se KOJI IZNAJMLJUJU DA BI PREŽIVJELI’ brani to znači da je već kasno i dokaz je kako Saša Škrabić, vijećnik SDP-a nije iznajmljivač, a se prije nije radilo. Mislim kako za početak trekaže kako smatra da je iznajmljivanje nekret- ba sustavno raditi da se ne dođe do trenutka nina za smještaj turista djelatnost koja je Du- u kojima se poseže za zabranama. Gdje su svi brovniku potrebna. silni novci od turizma? Mi smo već 2019. godine

Aktualno 11

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

Marko Potrebica

Željko Raguž

mogli i trebali imati fondove kojima bismo finan- gradonačelnikove najave o snažnijem regulicirali gradnju stanova za mlade obitelji. Ovo ni- ranju broja apartmana smatra „predizbornom je problem koji je nastao jučer pa ne znam za- kampanjom i nedefiniranim pokušajem liječešto se danas čude oko apartmanizacije, a po- nja simptoma generalno neuređenog i nezdravećana gradnja događa se upravo u mandati- vog sistema“. ma Mata Frankovića“, govori Bonačić Obradović „Prvo moramo izračunati koliko čega moi apostrofira kako treba razdaniti podatke koli- žemo izdržati, kako želimo usmjeriti razvoj ko su stranci koji kupuju i „ugošćivaju prijate- Dubrovnika kroz prostorne planove te kalje i obitelj“, a zapravo iznajmljuju bez registra- ko destimulirati rast apartmana“, poručucije, utjecali na rast cijena kvadrata u Dubrov- je Marčinko koja smatra kako je to sporiniku. Naglašava kako ti ljudi kupnju nekretnine ji, no efektivniji pristup rješavanju problema. gledaju kao investiciju, a iznajmljivanje kao pro- „Ne zabrane niti redukcije niti opresivne mjefit i povećanje kapitala, dok domaće stanovniš- re koje mogu samo štetno utjecati na sistem tvo u velikom broju iznajmljuje kako bi si omo- koji zbog neregulacije cvjeta već desetljegućilo egzistenciju. ćima“, ističe i objašnjava kako se ‘apartmanizacija’ događa od početka ovog tisućljeća zbog toga što se u Hrvatskoj rad, potroš‘POLITIKA NE SMIJE BJEŽATI OD nja i proizvodnja oporezuju puno više od boODGOVORNOSTI ZA ODRŽIVOST’ Vijećnica HDZ-a Katarina Doršner ističe ka- gatstva i imovine. No, odmah upozorava kako je „velika blagodat našeg grada što mo- ko uvođenje poreza na nekretnine ili progreže pružiti najkvalitetniji turistički sadržaj“. sivnog poreza na apartmane nije dovoljno. „Iako se ne bavim iznajmljivanjem, po prirodi „Potrebno je promijeniti trenutni porezni sumoga posla sam svakodnevno u bolnici uklju- stav prema osiguravanju većeg broja progrečena u pružanje zdravstvenih usluga gostima sivnih stopa na ukupne dohotke bez obzira iz našeg grada. Lijepo je vidjeti raznolikost posje- kojeg izvora dolaze – rad, renta ili kapital. Oni titelja, čuti strane jezike i upoznati nove kulture. s većom poreznom snagom snose veći teret Turizam sigurno obogaćuje. Da bismo očuvali oporezivanja uz istovremeno smanjenje stope kvalitetu gostoprimstva i kvalitetu života samih PDV-a po kojoj smo najviši u EU“, iznosi vijećnica. sugrađana, politika ne smije bježati od odgo- „Voljela bih naglasiti kako u ovako ocrtanom suvornosti za održivost. Pravila suživota moraju stavu, gradonačelnikove izjave o regulaciji bropostojati i u tom smjeru ne treba se bojati raz- ja apartmana bez konkretnog vremenskog roka, matrati i donositi najbolje odluke koje su ujed- na terenu izazivaju prve obrise ubrzane aparno u interesu svih građana. Dugoročno ne od- tmanizacije. Oni koji su razmišljali o tome da govara nikome politika koja bi išla na štetu kva- bi radije svoju nekretninu dali u dugoročni najam mladima i kadrovima koji su nam potrebni, litete života“, navodi vijećnica Doršner. sada se ipak okreću otvaranju apartmana ‘da slučajno ne bi ostali bez kasnije’.

‘TREBA MIJENJATI POREZNI SUSTAV’ Ona, kao i njena uža obitelj, kaže, nikada se niPetra Marčinko, vijećnica stranke Srđ je grad

12 Aktualno

Petra Marčinko

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Katarina Doršner

su bavili iznajmljivanjem. „I u nešto bližoj bu- komentira Šepak. dućnosti pokušat ću se time ne baviti. Poštujući tuđe odabire kao i težinu rada u ovakvom ‘GRAD SU PRVO LJUDI, A TEK ONDA OBJEKTI’ turističkom sektoru, voljela bih ipak pokuša- Krešimir Marković, gradski vijećnik iz redova Hrti nastavljati osiguravati prihode potrebne za vatskih suverenista kaže kako nema apartmane život kroz druge sektore i djelatnosti, iako taj u gradu i ne bavi se iznajmljivanjem, dok stav put izlazi iz dominantnog okvira te često ni- temelji na okolnosti koja je svima jasna, a to je lagan. Unatoč nedostatku iskustva u iznaj- jest da su stanovi u Dubrovniku iznimno skupi. mljivanju, zadržavam pravo na mišljenje na „Mi kao gradski vijećnici i Grad Dubrovnik, tretemelju svog obrazovanja, istovremeno uvi- bali bismo voditi brigu o mladim obiteljima kojek osluškujući mišljenja i zaključke onih koji je žele živjeti u gradu. Ti ljudi su smisao jer čese time bave“, zaključuje Marčinko. mu sve ako se neće nastaviti stalni život u našim objektima? Po meni, to je prvi i najbitniji na‘IMAMO OGROMAN PROBLEM, TKO SE NE glasak na ovu temu. Što se apartmana tiče, DuBAVI TURIZMOM U GRADU TEŠKO OPSTAJE’ brovnik je od njih uvijek živio i tako treba biti i Ivana Šepak, vijećnica Dustre nije iznajmljiva- u budućnosti, no teško je govoriti koja je mjera čica, a kako kaže, dugo je vremena bila pod- koja bi zadovoljila potrebe. Ne možemo zabrastanar i preko 20 puta je selila. niti nešto od čega mnogi žive, ali moramo vodi„Iako razumijem s te strane problematiku pod- ti brigu o mladim obiteljima koje trebaju ovdje stanarstva, ipak nisam za zabrane jer me to ostati jer grad su ljudi, a tek onda objekti, stavraća u neka mračna vremena gdje je država novi, apartmani i palače“, zaključuje. određivala tko će se s čime baviti. Ali da ima- Ivan Cetinić iz KLGB Ivice Roka kaže – zabrane mo problem – imamo, ogroman. Jasno je ka- ne bi podržao. ko se dignula velika bura u javnosti, ali volje- „Nemam apartman, ali koliko sam upoznat čak la bih vidjeti neki konkretan dokument koji je ove godine bilo i dosta praznog privatnog će se staviti pred nas, nešto opipljivo čije će- smještaja jer je puno apartmana. Nisam ni za mo stavke onda moći jasnije komentirati. Su- kakvo oduzimanje postojećih dozvola, to ne osjećam sa svima koji danas žive u Dubrov- dolazi u obzir, one moraju ostati i to je neupitniku bez nekretnine jer je zaista nemoguće no. Ne možemo mi sada recimo mladim obitedoći do smještaja, teško je kada dođe 1. lip- ljima koje su sebi napravile apartman, zabraninja pa ostajete na cesti jer dolaze turisti. Tko ti iznajmljivanje turistima, to ne bih nikada pogod nije vezan uz turizam u ovom gradu teš- držao. S druge strane, podržavam onaj dio koko vidi svoj opstanak i perspektivu. Zanima ji se tiče kvalitete, ne može više garaža postati nas svih što će biti dalje, kada ćemo vidjeti apartman. A u novogradnjama? Zašto ne? Mlaneki konkretniji prijedlog, jer sada je grado- di koji bi sebi htjeli osigurati život i prihode, to načelnik bacio samo jednu ‘poluinformaciju’“, trebamo podržati“, zaključuje.

Županija Druga Kolumna strana škura turizma bura 13 21

3.

2022.

Dubrovački dnevniK petak, 13.

22.studenog listopada rujna 2023.

2023.

PONEDJELJAK, 6.11.

Menu dana

Doručak dana

Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

PETAK, 10.11.

Menu dana Gregada Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

Doručak dana chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

UTORAK, 7.11.

Menu dana

Doručak dana Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Crni fettuccini sa morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

SUBOTA, 11.11.

Menu dana Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

Doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

SRIJEDA, 8.11.

Doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Sarma Mljeveno meso i riža, zarolani u kiseli kupus i kuhani sa dimljenom slaninom posluženo uz pire krumpir

Menu dana

NEDJELJA, 12.11.

Hobotnica "Al forno" S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

Doručak dana

ČETVRTAK, 9.11.

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Doručak dana Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

Izbor smoothieja Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

7,50€ / 56,51kn

Voćni Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir 7,50€ / 56,51kn

14 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Bespovratna sredstva za obnovu stolarije u povijesnoj jezgri

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Objavljen Javni natječaj za novu Listu prvenstva za gradske stanove

Grad Dubrovnik iduće godine planira, putem Javnog poziva, dodijeliti bespovratna sredstva stanovnicima povijesne jezgre grada za obnovu stolarije. Program potpora stanovnicima povijesne jezgre Dubrovnika za očuvanje i obnovu tradicionalne gradnje (stolarije) za razdoblje 2024. – 2028. godina trenutačno je na javnom savjetovanju na web stranici Grada.

Program je izrađen u skladu sa smjernicama Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a, a njime se nastoji potaknuti stanovnike na ugradnju i korištenje vanjske stolarije izrađene od drva, zbog estetskih i tradicijskih razloga te poboljšanja energetske učinkovitosti.

Ovaj program namijenjen je stalnom stanovništvu, vlasnicima kuća i stanova kojima su troškovi života, a naročito obnove stambenog prostora u povijesnoj jezgri, znatno viši u odnosu na ostale dijelove grada. Stoga će Grad Dubrovnik iz vlastitih izvora sredstava subvencionirati troškove održavanja postojeće te zamjene vanjske stolarije za njihove stambene objekte koji se nalaze u zoni A (potpuna zaštita povijesnih struktura), sukladno Rješenju Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Grad Dubrovnik je objavio Javni natječaj za utvrđivanje Liste prvenstva za davanje u najam gradskih stanova. Ovaj natječaj ne odnosi se na projekt Dubrovačke stanogradnje već na građane Dubrovnika nižeg socijalnog statusa, žrtve obiteljskog nasilja, osobe od posebnog značenja za Grad Dubrovnik iz područja znanosti, zdravstva, kulture, športa i sl., te deficitarne profesije za koje se ocijeni da su prijeko potrebne Gradu Dubrovniku.

S obzirom na protok vremena od 2018. godine, kada je prethodna Lista stupila na snagu, a uzimajući u obzir promjene socijalno-imovinskog statusa podnositelja zahtjeva, objavljuje se javni natječaj za utvrđivanje nove Liste reda prvenstva za gradske stanove prema kojoj će se dodjeljivati dostupni gradski stanovi.

Konačna lista reda prvenstva formira se temeljem javnog natječaja kojeg objavljuje gradonačelnik Grada Dubrovnika, a zahtjevi za uvrštenje na Listu podnose se isključivo na obrascu. Obrazac se može podignuti na šalteru pisarnice Grada Dubrovnika (Gundulićeva poljana 10, Dubrovnik) od 9:00 do 16:00 sati, te na web stranici Grada Dubrovnika – Upravni odjel za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove.

Natječaj je dostupan na oglasnoj ploči Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, na službenoj web stranici Grada Dubrovnika i oglasnoj ploči Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik, kao i u lokalnoj tjednoj tiskovini. Rok za podnošenje zahtjeva za davanje stanova u najam je 30 dana računajući od dana objave natječaja, odnosno obavijesti o objavi javnog natječaja u javnom glasilu.

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

SASTANAK S MINISTROM REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE: Grad Dubrovnik spreman za provedbu ITU mehanizma

Pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove Martina Skopljaković sudjelovale su na sastanku s ministrom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šimom Erlićem i državnom tajnicom u navedenom ministarstvu Zrinkom Raguž.

Pročelnice Brnin i Skopljaković izvijestile su ministra i državnu tajnicu o spremnosti Grada Dubrovnika za provođenje mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam). Naime, završen je postupak prioritizacije projekata koji se predlažu za financiranje putem ITU mehanizma te krajem studenoga 2023. slijedi potpisivanje Sporazuma o provedbi između Ministarstva i Grada Dubrovnika kao grada središta Urbanog područja. To je ključni korak u provedbi ovog programa kojim je Grad Dubrovniku te općinama Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Konavle, na raspolaganju 22 milijuna

eura za realizaciju strateških projekata.

Park ‘n’ Ride sustav na području Pobrežja jedna je od ključnih investicija koja će se financirati u sklopu ITU mehanizma.

Ističe se i nabavka električnih vozila kroz projekt „Elektrifikacija i digitalizacija javnog autobusnog prijevoza“ te ulaganja u zelenu infrastrukturu, odnosno cjelovito uređenje parkova Gradac, Pile i Platana.

Sastanku su nazočili i predstavnici Dubrovačko neretvanske županije, župan Nikola Dobroslavić, njegov zamjenik Joško Cebalo te Melanija Milić, ravnateljica Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA. Razgovaralo i o provođenju drugih EU projekata na kojima kao partneri surađuju Grad Dubrovnik i Dubrovačko neretvanska županija, a među kojima je i realizaciji regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Vili Čingrija te nizu ulaganja u otoke.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 15

Za 3541 dubrovačka osnovca voćni obrok i u idućoj godini Provedba programa “Shema školskog voća” u svih sedam gradskih osnovnih škola nastavlja se i ove godine. Cilj ovog posebnog programa na koji je Grad Dubrovnik aplicirao i u proteklim razdobljima, a koji se provodi na razini Europske unije jest podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane te uvođenja edukativne aktivnosti u odgojno – obrazovnim institucijama u svrhu poboljšanja prehrambenih navika djece.

Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na podneseni zahtjev Grada Dubrovnika odgovorila je pozitivno te odobrila tražena sredstva. Ukupni iznos prava na potporu za školsku godinu 2023./2024. iznosi 22.449,94 eura/169.149,07 kuna bez PDV-a i odnosi se na 3541 učenika koji pohađaju dubrovačke osnovne škole.

16 Županija

ODLIČNI POKAZATELJI

Dubrovačkoneretvanska županija i dalje među najboljima po povlačenju sredstava iz europskih fondova Virovitičko-podravska i Varaždinska županija povukle su najviše po stanovniku iz EU fondova u 2022. godini u odnosu na ukupno povučena sredstva svih županija, a slijede Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Osječko-baranjska županija.

U postocima, udio povučenih EU sredstava najviše su imale Osječko-baranjska, Varaždinska, Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija.

Najveći rast povučenog novca u odnosu na 2021. godinu, u apsolutnom i relativnom iznosu, imale su Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Krapinsko-zagorska županija, Splitsko-dalmatinska, Koprivničko-križevačka i Karlovačka županija. Pokazala je to analiza portala zupan.hr napravljena iz podataka o izvršenju proračuna za 2022. godinu (konsolidirani izvještaji o prihodima i rashodima, primicima i izdacima županija).

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

PROJEKT IDE DALJE

Bačić: ‘Izdane su izmjene i dopune lokacijske dozvole za autocestu do Dubrovnika!’

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić objavio je u Dubrovniku kako je su izdane izmjene i dopune lokacijske dozvole za projekt autoceste do Dubrovnika, točnije dionicu do Dola do Osojnika.

‘Moje ministarstvo u srijedu je izdalo izmjenu i dopunu lokacijske dozvole, temeljem koje će hrvatske autoceste već idući tjedan raspisati javnu nabavu za izradu glavnog projekta i paralelno s time, kako da ne bi čekali izradu glavnog projekta, javnu nabavu za

odabir izvođača radova. Time ćemo nastaviti izgradnju autoceste prema Dubrovniku, rekao je potpredsjednik Vlade Bačić.

Podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici, održanoj 14. rujna, donijela je Odluku o davanju državnog jamstva Hrvatskim autocestama za kreditno zaduženje kojim bi se financirala i izgradnja punog profila autoceste od Ploča do Dubrovnika. Prva faza ovog projekta odnosi se na dionicu od čvora Doli do Čvora Slano, a potom i do Osojnika.

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

Vijesti 17

18 Intervju

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Iva Nenadić, profesorica s Fakulteta političkih znanosti

‘Samo osam posto Hrvata spremno je plaćati medijske sadržaje’ Iva Nenadić je profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a nedavno je napravila analizu trenutnog stanja medija u Hrvatskoj i svijetu što je bio povod za naš razgovor Iva Nenadić svojevremeno je studirala u Dubrovniku, a kasnije je školovanje nastavila u Zagrebu. Danas je profesorica na Fakultetu političkih znanosti gdje je objavila pregršt znanstvenih radova iz oblasti medija. Nedavno je predstavila analizu trenutnog stanja medija koji se suočavaju s brojnim poteškoćama.

Novinarstvo u digitalnom dobu u velikim je problemima, prvenstveno onim financijske prirode. Bi li naplata sadržaja konzumentima riješila taj problem? Ali da se svima, doslovno svima zaključa sadržaj, a ne da netko ostane besplatan, jer će onda čitatelji hrliti tamo. Može li država donijeti neki obvezni zakon da se naplaćuje medijski sadržaj kako bi i ona ubirala porez?

Prisila sigurno nije rješenje. Uz to, bila bi neprihvatljiva takva intervencija države u slobodno tržište i medijske slobode te u slobodu izražavanja i primanja informacija općenito. Kvalitetno i odgovorno novinarstvo ključan je preduvjet zdrave demokracije i ključno je da ga građanke i građani takvim prepoznaju pa onda i podržavaju. Jedna od temeljnih uloga novinara je da nadziru rad institucija, pogotovo institucija moći poput političke i ekonomske, te njihove veze. Na taj način novinari štite javni interes. Često vidimo da građani pozivaju novinare i obraćaju se medijima u situacijama kada ih institucije iznevjere ili kada ne rade svoj posao na odgovarajući način. To je ta uloga novinarstva koju bismo trebali htjeti podržavati. Međutim, to zahtjeva i od novinara i vlasnika medija da razvijaju kvalitetu, a ne površne

‘Kada mediji ne ostvaruju dovoljno prihoda od oglašavanja i ne mogu računati na publiku da ih financijski Koliko su konzumenti u Hrvatskoj uopće podrži onda se inspremni na plaćanje sadržaja? Bi li ipak taj tenzivnije okreću broj narastao da se na svim portalima uvedržavi, državnim de naplata, jer onda ne bi bilo izbora?

U Hrvatskoj je situacija s novinarstvom i odno- potporama i državsom građanki i građana prema novinarstvu takva da je povjerenje u medije među najnižima nom oglašavanju u Europskoj uniji, kao i spremnost ljudi da pla- što, pogotovo kada ćaju online medijske sadržaje. Tek oko osam se ne distribuira posto građana je spremno platiti za online sadržaje. Općenito, u EU, ali i globalno je spre- transparentno i mnost ljudi da plaćaju novinarstvo niska. U prema objektivnim EU oko 70 posto ljudi koristi isključivo ono što kriterijima, može im je dostupno besplatno online. A online je svašta dostupno, dok je kvalitetno, analitičko perpetuirati poi pogotovo istraživačko novinarstvo jako sku- litičku zavisnost po za proizvesti. Veliki istraživački novinarski medija i negativno projekti mogu trajati mjesecima. To su projekti koji razotkrivaju korupcijske mreže, klijente- utjecati na medijlizam i kriminal, a zbog kojih je i sigurnost i ži- ski pluralizam i vot novinarki i novinara ugrožena. Takvi projekti, od iznimnog javnog interesa, su mogu- slobode’ i senzacionalističke sadržaje koji kratkoročno možda donose klikove, ali dugoročno štete i profesionalnim standardima i ekonomskoj održivosti. Ako se novinarstvo sroza na triviju, puko prenošenje sadržaja i izjava s društvenih mreža, onda tu nema vrijednosti koju bi trebalo podržavati.

ći samo ako postoji financijski i profesionalni okvir koji ih omogućava.

Piše Maro Marušić Kvaliteta novinarstva je na niskim granama, mnogi novinari odlaze iz struke, a novi

foto Osobni arhiv, Sanjin Strukić/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

‘Općenito, u EU, ali i globalno je spremnost ljudi da plaćaju novinarstvo niska. U EU oko 70 posto ljudi koristi isključivo ono što im je dostupno besplatno online.

A online je svašta dostupno, dok je kvalitetno, analitičko i pogotovo istraživačko novinarstvo jako skupo za proizvesti’

uopće ne žele ulaziti. Da se poboljša financijska slika medija, bi li samim tim i kvaliteta novinarstva rasla?

Ekonomska sigurnost je jedan od osnovnih preduvjeta neovisnog i kvalitetnog novinarstva. Međutim, ekonomski uvjeti nisu uvijek garancija kvalitete. Imamo niz primjera dobro plaćenih novinara koji to ne opravdavaju pridržavanjem novinarskim standardima i kvalitetom. Isto tako imamo niz primjera novinarki i novinara koji rade u prekarijatu, na nestabilnim ugovorima, a obrađuju i objavljuju neke od najvažnijih tema za javni interes.

Istovremeno zbog Facebooka, Googlea i drugih velikih igrača opada broj oglasa u medijima. Može li se njima otkinuti dio kolača od oglasnih prihoda i preusmjeriti u medije? Na kraju krajeva, oni dobar dio svojih oglasa upravo plasiraju kroz novinarski sadržaj.

Mediji su postali ovisni o online platformama koje su se pozicionirale kao ključni posrednici između medija i građana i između medija i oglašivača. To je vrlo čudan odnos u kojemu su mediji u podređenom položaju jer su platfor-

Intervju 19

me puno moćnije, prije svega ekonomski. Kako bi se na neki način vratila ravnoteža i pošteniji tržišni uvjeti, niz zemalja razvija modele kojima bi se dio sredstava koje platforme zarađuju preusmjerio i na medije. U Australiji, na primjer, od 2021. u obliku zakona, postoji Obvezni kodeks pregovaranja između digitalnih platformi i medija. Riječ je o posebnom rješenju po kojemu se zakon ne aktivira sve dok se mediji i platforme uspijevaju dogovoriti oko adekvatnih naknada za online korištenje medijskih sadržaja. Jedan od najznačajnijih pokušaja Europske komisije da se uspostavi pošteniji odnos između online platformi i nakladnika informativnih publikacija je Direktiva o autorskom i srodnim pravima iz 2019. godine. Takozvana Copyright direktiva uvela je posebno pravo za nakladnike i novinarstvo. U srži ovog prava je potreba priznavanja, vrednovanja i kompenzacije organizacijskih i financijskih doprinosa nakladnika i njihovih autora u proizvodnji informativnih sadržaja prilikom njihove reprodukcije i korištenja online, pogotovo na online platformama kojima takvi sadržaji donose značajne prihode. Hrvatski Zakon o autorskim i srodnim pravima, kojim je primi-

‘Mediji prvenstveno moraju vratiti povjerenje čitatelja i izgraditi odnos’

20 Intervju

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

jenjena ova europska direktiva, eksplicitno sadrži pravo novinskih autora i nakladnika informativnih publikacija da ostvare naknadu od platformi koje koriste njihove sadržaje.

Ipak čini se da u praksi ta EU Copyright direktiva nije baš zaživjela.

EU Copyright direktiva posebno naglašava kako bi autori, čija su djela uključena u informativne publikacije, trebali imati pravo na odgovarajući udio prihoda koji izdavači ispregovaraju od platformi. Međutim, sama direktiva ne daje jasne upute oko mehanizma pregovaranja što je u mnogim zemljama izazvalo ili pojačalo tenzije između izdavača i novinara, ali i otvorilo pitanje pregovaračke pozicije manjih izdavača i onih iz manjih tržišta u odnosu na velike medijske brendove i tržišta. Što još Europska unija radi da bi spasila novinarstvo?

Europska unija kreira politike i zakonodavna rješenja kojima se pokušava ojačati pozicija medija i novinarstva s obzirom na izazove digitalne transformacije i pogotovo s obzirom na dominaciju online platformi (kao što su društvene mreže). Jedan od ključnih zakonskih prijedloga u tom području, koji je u završnoj fazi pregovora između EU institucija, je Europski akt o slobodi medija. Uz to, Europska komisija je u prosincu 2020. predstavila Akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji medija u Europi. Taj Akcijski plan za medije ima za cilj pomoći medijima u digitalnoj transformaciji, suradnji i financijskoj održivosti kroz financiranje niza projekata. Međutim, treba biti realan u očekivanjima od Europske unije. Iako Unija ima obvezu štititi i promicati medije i novinarstvo, ne može riješiti sve probleme u kojima su se mediji i novinarstvo našli. Puno toga je i na državama, ali i na samim medijima.

Dio država, pa tako i Hrvatska, financira medije javnim novcem. Može li uopće takvo financiranje za medije biti dobro ili se njima na taj način vežu ruke i ne mogu biti nepristrani u izvještavanju? Postoji li neki dobar način javnog financiranja medija?

Kada mediji ne ostvaruju dovoljno prihoda od oglašavanja i ne mogu računati na publiku da ih financijski podrži onda se intenzivnije okreću državi, državnim potporama i državnom oglašavanju što, pogotovo kada se ne distribuira transparentno i prema objektivnim kriterijima, može perpetuirati političku zavisnost medija i negativno utjecati na medijski pluralizam i slobode. Rizik je pojačan u društvima

u kojima se mehanizmi zaštite medijskih i novinarskih sloboda i pluralizma nisu konsolidirali. Međutim, kvalitetno novinarstvo je javno dobro i javni interes i kao takvoga bi ga trebalo poticati. Većina zemalja EU ima određene sustave potpora za medije. Potpore treba dizajnirati tako da, razumijevajući nacionalni i lokalni kontekst, potiču kvalitetu i pluralizam medija, a ne njihovu puku ekonomsku održivost. Nužno je da su ciljevi potpora jasni i mjerljivi, uz jasne kriterije distribucije koji potiču i podržavaju kvalitetu te uz učinkovit, transparentan i odgovoran mehanizam javnog nadzora i evaluacije učinkovitosti kako bi se spriječili politički i drugi neželjeni utjecaji.

Veliki nacionalni mediji su u problemima, ali oni regionalnog, a posebno lokalnog karaktera u još su gorim. Kako njih poboljšati?

Sustav potpora treba razvijati tako da potiču kvalitetu novinarstva kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj i regionalnoj razini. Međutim, mediji se ne bi smjeli oslanjati isključivo na potpore niti na to da će netko drugi ili vanjska intervencija u potpunosti riješiti problem. I mediji sami moraju raditi na rješenjima. Ono što uočavamo kao primjere dobre prakse su pokušaji samih lokalnih i regionalnih medija da se redefiniraju i povežu s publikom. Na primjer, kroz koncept „sporog novinarstva“ koje se ne

‘Mladi slabo prate medije, informiraju se na društvenim mrežama’

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

Intervju 21

natječe u brzini i količini informacija i objava već obrađuje jednu temu dnevno, ali sveobuhvatno, temeljito i analitički tako da zaista koristi lokalnoj zajednici i pojedincima. Komparativna prednost lokalnih medija jest upravo to što su oni bliži ljudima u lokalnoj zajednici.

‘Google News Showcase u ovom trenutku još nije dostupan u Hrvatskoj. Nije jasno na temelju kojih kriterija Google odlučuje u kojim zemljama ga nudi.

Nije jasno ni kojim se kriterijima vodi prilikom izbora ili ugovaranja medija za suradnju, niti kako je organiziran Ljudi, posebno u Hrvatskoj, uopće nisu svjesni važnosti kvalitetnog novinarstva za taj proces. Zasada, funkcioniranje demokracije. Treba li zbog prema informacitoga uvesti medijski odgoj u škole kao oba- jama koje Google vezan predmet pogotovo u današnjem dobu kada kao nikad prije nismo bili toliko okru- daje, kroz ovaj ženi medijskim sadržajem? program surađuSvjesnost ljudi o važnosti novinarstva povezaje s 2200 medija na je s razinama građanske i medijske pismenosti, a njihova spremnost da ga podrže kroz globalno, međutim sustav pretplata temelji se i na kvaliteti me- nije dostupan podijske ponude i povjerenju u medije. Apsolutpis tih medija tako no je nužno uvesti medijsko obrazovanje, na odgovarajući i interaktivan način, ne samo u da ne znamo ni tko škole, već i u vrtiće. su ti mediji niti iz kojih zemalja’ Za kraj, kažite nam što očekujete od novi-

Što je Google News Showcase i ima li smisla?

Google već godinama nudi posebne programe suradnje i financiranja medijskim i novinarskim organizacijama i projektima. Od 2020. su se obvezali na ulaganje od milijardu dolara u partnerstva s novinskim nakladnicima kroz program Google News Showcase. To je novi Googleov proizvod koji, kroz suradnju s odabranim redakcijama, financira njihov rad i prikazuje ga publici kroz sučelje koje je urednički nadzirano. Google News Showcase u ovom trenutku još nije dostupan u Hrvatskoj. Nije jasno na temelju kojih kriterija Google odlučuje u kojim zemljama ga nudi. Nije jasno ni kojim se kriterijima vodi prilikom izbora ili ugovaranja medija za suradnju, niti kako je organiziran taj proces. Zasada, prema informacijama koje Google daje, kroz ovaj program surađuje s 2200 medija globalno, međutim nije dostupan popis tih medija tako da ne znamo ni tko su ti mediji niti iz kojih zemalja, što je problematično. Takvi bi dogovori i ugovori trebali biti transparentni, jer tko god financira medije potencijalno može imati negativan utjecaj na njihovu uredničku neovisnost. Od svibnja 2023. Google News Showcase uključuje primjerice The New York Times za naknadu od oko 100 milijuna dolara kroz tri godine za objavu sadržaja ovog etabliranog medijskog brenda. Premda su ovakve suradnje i jasniji odnosi platformi i izdavača poželjne iz perspektive ekonomske održivosti i poštenijih tržišnih uvjeta, one sadrže i rizike ukoliko nisu jasno regulatorno definirane i nadzirane. Jedan od takvih rizika je preferencija jakih međunarodnih i nacionalnih brendova na štetu manjih i lokalnih, kao i rizik neželjenih utjecaja koje, bez adekvatnog nadzora i zaštitnih mjera, platforme mogu imati na redakcijsku autonomiju i profesionalnu nezavisnost.

Koliko mladi danas uopće prate novinarstvo? Kakvi će, po vama, biti novinarski trendovi u budućnosti? Televizija je nekoć bila najvažniji medij, ali čini se da joj se zbog raznih streaming servisa ne piše dobro?

Slabo, da se blago izrazim, i to je ključni problem jer on definira budućnost medija i novinarstva. Ne vidim da se mediji i novinari dovoljno bave tom činjenicom. Mladi se danas udaljavaju od koncepta tradicionalnih medi-

ja i medijskih brendova s kojima su starije generacije bile, i u nekoj mjeri još uvijek jesu, jako povezane. Mladi se u velikoj mjeri oslanjaju na algoritamske preporuke online platformi. Pri tom, mladi platforme uglavnom koriste u druge svrhe (za zabavu), a vijestima i medijskim sadržajima su onda izloženi slučajno. Facebook i YouTube najpopularnije su platforme općenito, ali kod mladih je to uvjerljivo Instagram, a visoko popularan je i TikTok - obje vizualne, temeljene na razmjeni fotografija i kratkih videa. Međutim, ove platforme ne proizvode vlastite sadržaje već distribuiraju sadržaje korisnika, među kojima su i mediji, ali i mnogi drugi. To otvara pitanje: ako se mladi primarno informiraju kroz ove platforme od koga se točno informiraju? Tko su izvori informacija koji utječu na njihovo mišljenje i viđenje svijeta? Koliko su ti izvori vjerodostojni i stručni?

narstva u budućnosti? Kako bi se trebali financirati nacionalni mediji u Hrvatskoj, a kako lokalni?

Financijska održivost preduvjet je postojanja medija i novinarstva, ali jednako je važno osigurati i očuvati profesionalne i etičke standarde, redakcijsku autonomiju i nezavisnost u procesu eksperimentiranja i razvoja poslovnih modela.

Ja mislim da je, kao prvi korak, ključno graditi ili vratiti odnos s publikom i povjerenje. Ako se novinarstvo radi zbog javnosti i javnog interesa onda je, u najmanju ruku, čudno da javnost ne podržava i vrlo slabo mu vjeruje. To je prvo pitanje kojim bi se profesionalna udruženja novinara i medijske organizacije trebale pozabaviti. Za profesionalnu neovisnost i ekonomsku održivost uvijek je bolje ako se novinarstvo financira modelom koji kombinira različite izvore (publiku, oglašavanje, javne potpore, itd.) jer se na taj način brani od jednog dominantnog i potencijalno neželjenog utjecaja.

22 Intervju

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

GRUPA ZID

Umjetnici koji su „oživjeli” TUP: Nadamo se da se građanima Dubrovnika sviđa što smo izveli!

Eksplozija boja, kao i dubrovačke riječi i motivi, učinili su TUP puno privlačnijim posjetiteljima TUP se već neko vrijeme transformira. Cilj revitalizacije nekadašnjeg industrijskog pogona, prepoznate kao jedne od 20 najboljih projekata u Europi, je formiranje održivog modela „novog gradskog kulturno – društvenog inkubatora“. Sada je živnuo i vizualno, a za to su se pobrinuli Krešimir Golubić, Max Jurić, Gregor Furkes i Leonard Lesić iz grupe ZID. Oni su prostor oslikali svojim kreacijama.

Iz TUP-a nam kažu da su smjernice bile jednostavne – identitet Grada, uz nekoliko dubrovačkih riječi i velikana. Razlog za uljepšavanje dosad, realno, tmurnog prostora je jednostavan – motivacija za rad. „Dok adaptacija ne krene da ne sjedimo skrštenih ruku“, kaže nam Nikolina Farčić, članica uprave društva TUP d.d. A i željeli su biti spremni za Dane kreativnih i kulturnih industrija koji će započeti upravo obilaskom nekadašnjeg industrijskog pogona.

Koliko je bilo izazovno samo uređenje i gdje grupa Zid nalazi insipraciju, provjerili smo s jednim od umjetnika, Krešimirom Golubićem.

Možete li kazati nešto više o ekipi koja je uredila prostor TUP-a?

Grupa ZID je neformalna umjetnička grupa nastala 2022. u Zagrebu koja okuplja umjetnike raznih profila poput graffiti crtača, kaligrafa, arhitekata, fotografa, street artista... U Dubrovniku nas je bilo četvero koji smo oplemenili prostor, odnosno oslikali ga svojim kreacijama.

Kako ste dobili taj zadatak?

S obzirom da se takvim oslikavanjima bavimo duži niz godina, odnosno 20+ godina, nije da smo nepoznati na umjetničkoj sceni. Puno nas ljudi kontaktira, pa su nas tako i vaši iz Dubrovnika kontaktirali oko mogućeg angažmana.

Koji su bili vaši dojmovi pri prvom ulasku u TUP? Osobno volim industrijsko naslijeđe i općenito ovakve stare tvornice, pogone, hale... Imao sam prilike posjetiti velike tvorničke komplekse u Njemačkoj koji su danas pretvoreni u turističke atrakcije. Žao Piše Ivana Smilović mi je da kod nas u Hrvatskoj nema više sluha za foto Goran Mratinović/DD

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

Intervju 23

“Inspiracija se nalazi posvuda oko nas, a prije svega u životu i radu”

oživljavanjem takvih prostora. Prostor TUP-a zaista ima potencijal postati turistički privlačan prostor... Dakle dojmovi su više nego pozitivni.

Tko je osmislio motive i tekst koji će pisati na zidovima, jeste li imali „slobodne ruke“ ili ste ipak dobili neke smjernice?

Kod ovakvih velikih projekta uvijek se vodi računa o motivima i smjernicama tako da smo imali određene smjernice, dok su vizuali i sve kako smo izvodili dio produkcije našeg tima.

Krešimir Golubić, Gregor Furkes, Max Jurić, Leonard Lesić

Gdje nalazite inspiraciju?

Inspiracija se nalazi posvuda oko nas, a prije svega u životu i radu. Stvar je u tome da se kao umjetnici 100 posto time bavimo te stalno učimo, gledamo, stvaramo... Već smo sada, nekoliko tjedana nakon oslikavanja TUP-a, u potpuno novim projektima.

Kako funkcionira cijeli proces, koliko toga je unaprijed isplanirano, a koliko je improvizacija?

Za ovakav projekt je improvizacija svedena na mi-

24 Intervju

nimum. Sve su skice pripremljene unaprijed i točno smo znali gdje što radimo iako nismo prije bili u prostoru. Uvijek postoji neko iznenađenje, ali iza nas su kvadratni kilometri oslikanih zidova i sve zapravo riješimo bez većih problema.

Koliko vam je trebalo za oslikavanje cijelog prostora?

Cijeli je prostor oslikan zapravo u tri i pol dana. Jedan dan je potreban za pozicioniranje i zacrtavanje vizuala, a za samo oslikavanje su bila potrebna dva i pol dana.

Jeste li naišli na neke izazove pri uređenju?

Ne, nije bilo nikakvih velikih iznenađenja. Zapravo su nas najviše oduševili ljudi koji su dolazili, prilazili, raspitivali se što to crtamo. Susjedi, zaposlenici TUP-a ili prolaznici, svi su bili iznimno srdačni, ljubazni i radoznali... I taj kontakt s lokalnom zajed-

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

“Najviše su nas oduševili ljudi koji su dolazili, prilazili, Inače imate jako puno iskustva s ovim nači- raspitivali se što nom uređenja, koji biste projekt ili projekte poto crtamo. Susjedi, sebno izdvojili?

Osobno mi je oslikavanje OŠ Marina Držića jedan zaposlenici TUP-a od dražih projekata - a ima i poveznicu s Dubrov- ili prolaznici, svi nikom. su bili iznimno Vjerujem da je svaki prostor nešto posebno, pa srdačni, ljubazni i mu tako i prilagođavate motive i tekst, koliko radoznali” je osmišljavanje uređenja zahtjevno? nicom nam je isto tako važan i doživjeli smo samo sve pozitivno. Nadamo se da se i vama, građanima Dubrovnika, sviđa što smo izveli.

S obzirom na to da smo imali iznimno kratak rok za osmišljavanje, pripremu i realizaciju oslikavanja TUP-a, moram reći da je bilo stresa kod pripreme projekta, ali od trenutka kad je sve postavljeno i odobreno, sve dalje onda ide bez problema.

Kolumna 25

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Povratak marmelade od šipka Danom ulaska Hrvatske u EU, marmeladu od šipka, (pasja ili divlja ruža, srbiguzica), više nismo mogli nazivat marmeladom jer su briselski referenti za slatke namaze tvrdili da se marmelada kuha samo od - citrusa.

Tako je marmelada od šipka, prije deset godina, postala džem od šipka. Sad se očekuje povratak na staro. Mora bit da je došlo je do greške u prijevodu. Riječ marmelada dolazi od portugeškoga marmelo, što znači namaz od - dunje. Ma ‘šipak’ im je mrkatunja - citrus.

Sad je svima jasnije da se zbog obima posla briselska administracija ne stigne dogovorit oko ukidanja stalnih pomicanja kazaljki na satu, koje zimi skraćuju ionako kratak dan, a produljuju ionako dugu noć. Kako god okreneš, nama -šipak.

Pa onda ta infekcija uzrokovana bakterijom ‘Bordetella pertussis’, koja se širi Hrvatskom. Iako počinje bezazlenim kihanjem, to je po naški rečeno epidemija hripavca, jedne od najzaraznijih bolesti koja najteže pogađa malu djecu. Kažu, hriplje se posvuda, ali najviše na jugu; od Splita do Dubrovnika, jer su i njima i nama djeca najmanje procijepljena u državi.

I dok bi naši stručnjaci cijepili sve što hoda zemljom, leti zrakom i pliva morem, promovirajući sva cjepiva ko učinkovita, nestručan Hrvat zapamti jedino dijelove njihovih rečenica koje završavaju s - ali.

Ali cjepivo nije baš do kraja istraženo, ali nije baš sto posto zaštita, ali ne sprječava zarazu. Eto aduta brojnim antivakserima, ravnozemljašima, teoretičarima zavjere i Google doktorima da ignoriraju pravila življenja u zajednici i svoj hripavac nesebično dijele svima oko sebe.

U Šibeniku je uhićen 44-godišnjak jer je izvrgnuo ruglu i prijeziru Republiku Hrvatsku na način da je omalovažavo njezin grb, zastavu i himnu na svojim društvenim mrežama. Rekli bi - radio od doma.

Eto, opet će pravosuđe morat spašavat

ugled državnog znakovlja. Nije to nikakvo uvođenje verbalnog delikta tj. pljuckanje po političarima i hrpi iritantnih državnih institucija, nego je to ruganje simbolima, grbu i zastavi, što upućuje da uhićenik ima opasan problem s Hrvatskom, a to definitivno zaslužuje hlađenje.

Teško je nadat se da će se uhićenom rugalici pridružit i oni koji su se rugali državi, pljačkajući je pod tim istim svetim simbolima što rade i dan danas. Ili masovni krivotvoritelji hrvatske zastave, na čijim trobojnicama je prvo polje na grbu – bijelo.

A naš premijer se, dan nakon bučnog nastupa opozicije u Saboru, obratio naciji. Kako Hrvati slučajno ne bi galamu krivo procijenili ko demokratski način iskazivanja protivljenje diktaturi, on je objasnio da je to bila poruka očaja onih koji žele kaos i anarhiju. Izrazio je i nadu da saborske klupe nisu pretrpjele veću štetu.

Jedan neovisni marangun, član Komisije za procjenu štete na klupama, je procijenio da šteta nije ni blizu onoj koja je uzrokovana bijegom nekoliko stotina tisuća građana u Europske zemlje, ili raznih lupeština, zbog kojih je HDZ, kao stranka, kazneno osuđen zbog kriminala. Ne kontajući još neoptužene članova stranke, koji vonjaju po benzini i plinu.

Na Skupštini Vukovarsko-srijemske županije, većinom glasova podržan je prijedlog da se HDZ-ovu županu i njegovim zamjenicima izglasa plaćanje toplog obroka, a u skladu s pozitivnim propisima. Nakon što se oporba pobunila i sve došlo u novine, župan se odreko marende u korist humanitarne udruge. Eto, još jedna topla i lijepa priča, koja vraća osmijeh na lice, budi nadu i vjeru u ljudskost. I u bolje sutra.

Hrvatska je bila protiv prijedloga u UN-a kojega je podržalo 120 zemalja uz 45 suzdržanih, za prekid napada Izraela radi dopreme humanitarne pomoći. Uz Mađarsku i Austriju, naš stav su podržali Fidžijci, Tonganci, Papuanci, Paragvajci,

Mikronezijci, Amerikanci i naravno – Izraelci. Još se ne zna zašto se bar nismo suzdržali, ali i to ćemo doznat, čim svoj razlog objave Austro-Ugari ili - Papuanci.

Predsjednik države je premijera nazvo budalom zbog podrške ubijanju djece u Gazi, što sigurno nema podršku hrvatskog naroda, nego samo vlasti kojoj su puna usta naroda.

A potencijalnim teroristima smo poslali jasnu poruku.

Plakat najave obilježavanja obljetnice vukovarske tragedije na kojem, uz ime HOS-a stoji i naglašeno slovo ‘U’, svojom je grafikom oduševio vukovarskog gradonačelnika. Dijelu politike i javnosti drugačijeg likovnog ukusa je poručio - neka ne dolaze u Vukovar, ako im smeta HOS. Neće valjda demokracija bit prepuštena ulici. Radost mu nije dugo trajala; po svemu sudeći, ministar branitelja naumio mu je ukrasti Kolonu sjećanja. Ili barem dio naroda iz kolone, opijen prošlošću, kojega čeka mamurna budućnost.

26 Kolumna Škura bura

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Zavirivanje u tuđi obiteljski život

Pun je svijet šupaka koji rade svakakve gluposti samo da nisu doma sa svojom djecom Hrvati imaju neobičan hobi. Jako vole zavirivati u tuđe privatne živote Teška fjaka, dosađujem se. Kako da ubijem popod- god u nekoj obitelji nema ‘Denis Buntić aktivnone, a ne odem u zatvor? Otvaram portale i krećem sti’, nitko nema apsolutno nikakvo pravo kritizirase šumom crnih vijesti koje me čine još melankolič- ti, savjetovati, naglašavati, isticati kako bi se netko nijim. A onda ugledam boom od glavnog jedra kraj u drugoj obitelji trebao ponašati. Život nije a+b=c kojeg stoji Ivica Kostelić i smješka se. Smješkam formula, nema ama baš nikakvih pravila. Ima sad se i ja, dobro znam da će mi ova vijest uljepšat dan. na Netflixu dokumentarac o Arnoldu SchwarzeKliknem na ‘Ivica Kostelić postao prvak Mediterana negeru. Surovi odgoj njegovih roditelja njega je u jedrenju’ i bez da čitam što je novinar Hine napi- ojačao, a njegovog brata satrao. Da nije bilo tako, sao o tom podvigu, uputim se direkt na komenta- možda se nikad ne bi maknuo iz austrijskog sela re čitatelja. Dobro, oh itekako dobro znam što me i postao Conan Barbarian. Uglavnom, jedino pratamo čeka, ali opet veselim se kao Instagramuša vilo jest da pravila nema. obješenih dojki koja je napokon skupila dovoljnu Milijuni Azijaca danas štuju Siddharthu Gautamu. svotu za silikone.

Legendarni Buda godinama je tražio prosvjetlje-Ima troje djece, a sve radi samo da nije kod kuće. nje, i naposljetku se probudio. U potrazi za istinom Plovi preko Atlantika, ide na Sjeverni pol, natječe – „samo da nije doma“ – ‘ostavio’ je i ženu i dijete. se na regatama – govori prvi komentator.

Da se nije bakćao sa svojim meditacija hobijima, -Žena se zbog njega odrekla skijaške karijere, na- nego s odgojem djeteta, svjetska povijest ostala pravio joj četvero djece i umjesto da je doma s obi- bi uskraćena za čitavo njegovo učenje. Vjerojatno telji, on sebičan misli samo na svoje gušte i mjese- i danas dobar dio budista po tajlandskim i kamcima ga nema doma. Lako je tako biti “otac” – uli- bodžanskim portalima komentira teniske podvijeće drugi komentator. ge Paradorna Srichaphana riječima: “Svaka čast -Njegova djeca susjeda zovu tata – evo i trećeg. njegovoj ženi. Mene bi moja poslala u 3 pm da to-Samo da nije doma. Čestitke Iveku – slaže se če- liko izbivam iz doma radi ATP turnira“. tvrti.

Ili ona vijest u Srednjem vijeku koju je otipkao Jo-Svaka čast njegovoj ženi. Mene bi moja poslala u hannes Gutenberg na svom svježe izumljenom ti3pm da toliko izbivam od doma radi svojih hobija skarskom stroju kada je napokon otkrivena Ame– zaključio je još jedan komentator. rika: „Kristofor Kolumbo postao prvak Atlantika u jedrenju!“ GLUPOST JE NEUNIŠTIVA -Ima dijete, a sve radi samo da nije kod kuće. Plovi Svaki put su komentari isti, i svaki put se oduše- preko Atlantika, ide na San Salvador, otkriva nove vim dokud ljudska glupost može ići. Odakle iko- kontinente – govori prvi komentator. me ideja da se prti u nečiji obiteljski život? Dokle -Žena se zbog njega odrekla kmetske karijere, na-

Dokle god u nekoj obitelji nema ‘Denis Buntić aktivnosti’, nitko nema apsolutno nikakvo pravo kritizirati, savjetovati, naglašavati, isticati kako bi se netko u drugoj obitelji trebao ponašati. Život nije a+b=c formula, nema ama baš nikakvih pravila

Piše Maro Marušić foto Nel Pavletić/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

Kolumna Škura bura 27

pravio joj malog Diega i umjesto da je doma s obi- Đoković klasična izbjeglica iz topline svoga doma.

Pun je svijet šutelji, on sebičan misli samo na svoje gušte i mjese- Osvojio je do sad rekordna 24 Grand Slama. Napaka koji rade cima ga nema doma. Lako je tako biti „otac“ – uli- mjerno đubre pobjeđuje da što duže ostane u turjeće drugi srednjovjekovni komentator. niru, samo da nije doma. Nije kao naš dobri Marin svakakve pizda-Svaka čast njegovoj ženi.

Mene bi moja poslala u Čilić.

Otkako je dobio sina Balda, redovito ispada u rije samo da nisu 3pm da toliko izbivam iz doma radi Bahama i Ku- prvom kolu. Pa neće valjda dijete rasti bez oca sadoma. Evo, recibe – evo sad i trećeg. mo da bi ovaj osvajao Grand Slamove?

Pun je svijet šupaka koji rade svakakve pizdarije Jedini koji su gori od ovih zapostavljača djece su mo Luka Modrić. samo da nisu doma. Evo, recimo Luka Modrić. Ka- oni koji mališane – nemaju. Nikola Tesla se po ciKapetan hrvatske petan hrvatske nogometne reprezentacije prošle jele dane zezao s AC/DC-ijem slušajući thundernogometne repre- se godine čak mjesec dana zajebavao po Kataru struckove umjesto da mu je smisao života bilo pozentacije prošle se umjesto da doma igra FIFA-u sa svojim potomci- tomstvo. Ali ne, njemu su važniji od djece bili elekNamjerno je pogodio penal protiv Brazila sa- trični pokusi i golubovi. Naravno komentatori ne godine čak mjesec ma. mo da se nastavi smucati po svijetu. Mogao je li- bi bili hejteri da ni njemu nisu našli mane u odgoju dana zajebavao po jepo dodati loptu golmanu Alissonu, ali ne, on je malih golubova. Kada je jednom zgodom otišao na Kataru umjesto da zabio gol i tako sebi omogućio dodatne dvije uta- slapove Nijagare nešto mućkati samo njemu znakmice i dvije sedmice izbivanja iz doma. Mene bi no, ekipa se skupila na portalu New York Timesa. doma igra FIFA-u moja žena poslala u 3 pm da toliko izbivam iz do- -Ima male golubove, a sve radi samo da nije kraj sa svojim potomma radi dodavanja vanjskom. njih – piše prvi komentator.

-Golubovi se zbog njega odrekli karijere pismonocima. Namjerno je ODREKLI SE KARIJERE PISMONOŠA ša, napravio im četiri kaveza i umjesto da je u hopogodio penal pro- Ili naprimjer Franjo Tuđman. Svo svoje slobodno telu s njima, mjesecima ga nema doma. Lako je tativ Brazila samo da vrijeme prvi hrvatski predsjednik provodio je s Bru- ko biti uzgajivač golubova, gore nego Mike Tyson se nastavi smucati nom Orešarom umjesto da je slagao legiće sa svo- – ulijeće drugi komentator. jim sinovima Miroslavom i Stjepanom te kćerkom -Svaka čast njegovim golubovima. Meni bi moji odpo svijetu Nevenkom. Kakva tužna priča puna plača. Djeca letjeli u 3 pm da tako izbivam iz kuće radi svojih Franja Tuđmana ronila su suze, jer otac nije doma, a Bruno Orešar plakao je jer nije mogao seta uzeti Jimu Courieru s Pantovčaka.

Kad smo već kod tenisa, valja kazati da je i Novak

hobija – zaključio je treći.

Shvatili ste, pun je svijet šupaka koji rade svakakve pizdarije samo da nisu doma sa djecom i golubovima.

28 Fotogalerija

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mare i Mayla - godi prijateljici iz Njemačke pokazivati ljepote dubrovačke

Vedran, Amila i Kian - mladoj obitelji svaki je zajednički trenutak divan

Džana, Eta i Nike - i zaklete Pilarke za đir Portom do Porporele koriste sve prilike

Pero, Marija, Jelena i Nene - roditeljima i njihovim blizankama su te rijetke zjedničke prilike i više nego dragocijene

Nevenka i Naja - šetnja ih je pored Lazareta dovela do banjskog (k)raja

Fotogalerija 29

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Antun, Ina i Ivano - znaju na koji vješto treba skočiti kantun Hanna, Vanis, Dževad i Irinea - ne propušta se šansa uživati Dubrovnika sklad neuobičajeno toplih jesenskih dana

Miho i Boženka - sin i majka vole zajedno biti i usput se okrijepiti

Slavica i Milan - kad su skupa veseljem blistaju lica

Slaviša i Kate - suprug ne veze, ali sa srećom vrijedne i omiljene vezilje ima puno veze

Slobodan, Iana i Suzana - dan odmora za “skok” od Mokošice do Grada je bogomdan

Snježana, Slavica, Denis i Rubi - kako da se ljubav prema malenoj unučici svakog dana sve više ne produbi

30 Priče o moru i brodovima

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

U VLASNIŠTVU KOMPANIJE P&O

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

SS “RANCHI” Posjetio nas je tri puta kao kruzer, preživio je Drugi svjetski rat, a onda prevozio izbjeglice Prvi put nas je posjetio 12. svibnja 1926. godine s 492 putnika i 352 člana posade

Fotografiju koja prikazuje parobrod na sidrištu pored otoka Lokrum je fotografirao fotograf Felix (Srećko) Laforest. Svoj prvi atelje Felix je otvorio u Herceg Novom 1922. godine, a potom u listopadu 1929. godine i u Dubrovniku.

Dubrovački je atelje poslovao u kući Gjivanović na Pilama na broju 153. Prelistavanjem svih godišnjaka prijeratnog tjednika “Narodna svijest” u dubrovačkom Državnom arhivu, pronađeni su podaci da je parobrod RANCHI čak tri puta posjetio naš grad na kružnom putovanju.

Prvi put 12. svibnja 1926. godine s 492 putnika i 352 člana posade. Tom je prigodom plovio tičući luke: Southampton, Lisabon, Alžir, Krf, Kotor, Dubrovnik, Split, Trogir, Venecija, Trst, Messina, Palma de Mallorca, Tanger, Southampton.

Ponovo se ovamo vratio 16. svibnja 1927. s 410 putnika í 363 članova posade, a otplovio je tek sljedećeg dana. Posljednji put RANCHI je usidrio pored Lokruma 25. rujna 1929. s 282 putnika i 335 članova posade. Bio je i ostao jedini od četiri broda blizanca koji su plovili na kružnim putovanjima, ali samo do 1931. kada

su ga zamijenili parobrodi VICEROY OF INDIA i tri parobroda iz nove serije s početnim imenima STRATH. ČETIRI BLIZANCA Godine 1923. je položena kobilica za prvi od četiri jednaka broda iz posljednje tzv. “R” serije brodova iz obimnog programa obnove britanske putničke flote stradale u Prvom svjetskom ratu. Radilo se o brodovima koji su nosili imena gradova ili pokrajina u tadašnjoj krunskoj britanskoj koloniji Indiji: RANCHI, RAWALPINDI, RANPURA i RAJPUTANA. Naručeni su za linijske putničko teretne plovidbe s ustaljenim polascima iz Southamptona tičući luke: Gibraltar, Marseilles, Alžir, Malta i Suez do indijskog Bombaya.

U Adenu su se redovno zaustavljali da bi se opskrbili gorivom (ugljen i voda). Izgrađeni su u dva brodogradilišta, RANCHI i RANPURA u R &W Hawthorne Leslie & Co Ltd u Newcastleu, a RAWALPINDI i RAJPUTANA u Harland & Wolff u Greenocku kod Belfasta. Naručitelju, brodar-

Bio je i ostao jedini od četiri broda blizanca koji su plovili na kružnim putovanjima, ali samo do 1931. kada su ga zamijenili parobrodi VICEROY OF INDIA i tri parobroda iz nove serije s početnim imenima STRATH

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

Prvi put nas je posjetio 12. svibnja 1926. godine s 492 putnika i 352 člana posade. Tom je prigodom plovio tičući luke: Southampton, Lisabon, Alžir, Krf, Kotor, Dubrovnik, Split, Trogir, Venecija, Trst, Messina, Palma de Mallorca, Tanger, Southampton.

Ponovo se ovamo vratio 16. svibnja 1927. s 410 putnika í 363 članova posade, a otplovio je tek sljedećeg dana.

Posljednji put RANCHI je usidrio pored Lokruma 25. rujna 1929. s 282 putnika i 335 članova posade

skoj kompaniji Peninsular and Oriental Steam Navigation, poznatijoj kao P&O, sva su četiri broda isporučena 1925. godine. Imali su 16700 bruto tona, bili su dugi 173,7 i široki 21,6 metara, a mogli su prihvatiti 300 putnika u prvom i 280 u drugom razredu. Dva parna stroja četverostruke ekspanzije ukupne snage 15000 KS omogućavali su im preko dvije propele plovidbu brzinom od 17 čvorova.

JEDINI NASTAVIO S KOMERCIJALNIM PLOVIDBAMA Plovili su između Indije i Londona sve do kolovoza 1939. kada ih je zbog početka novog svjetskog sukoba rekvirirao britanski Admiralitet. Odmah nakon što su borbeno opremljeni s po šest topova 152 mm i dva topa 76 mm za ophodnje kao naoružani trgovački brodovi, upućeni su na ratišta Atlantika.

Nažalost, već krajem studenoga iste godine u

Priče o moru i brodovima 31

pomorskoj bitci u vodama između Norveške i Islanda poznati njemački bojni brodovi SCHARNHORST i GNEISENAU potapaju RAWALPINDI, a sredinom travnja 1941. zapadno od Reykjavika njemačka podmornica U-108 na morsko dno šalje i RAJPUTANU. Parobrod RANPURA je karijeru završio kao pomoćni vojni brod dok je RANCHI jedini poslije rata nastavio komercijalno ploviti.

RANCHI je od 1948. godine u zakupu australske vlade počeo prevoziti emigrante, a u dvije je plovidbe 1950. u najmu nizozemske vlade prevozio i kolonijalne izbjeglice iz pobunjene Indonezije. U siječnju 1953. već isluženi brod je prodan britanskim željezarama za 300 tisuća funti. Snagom vlastitih parnih strojeva je otplovio prema luci Newport u Walesu, gdje je u rezalištu British Iron & Stell Corporation uskoro završio u hrpi starog željeza, a potom u visokim pećima obližnjih čeličana.

32 Crna kronika

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

POKUŠAJ UBOJSTVA NA KORČULI

Nožem napala majku, prije nekoliko godina pokušala zaklati muža Nije prvi put kako je osumnjičena nožem nasrnula na blisku osobu

Žena (41) s Korčule osumnjičena je kako je u nedjelju pokušala ubiti 71-godišnjakinju, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

zatražile liječničku pomoć kojom je utvrđeno da su zadobile lakše tjelesne ozljede”, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske o pokušaju ubojstva.

Kako doznaje Dubrovački dnevnik, pokušaj ubojstva se dogodio u Pupnatu na Korčuli, a 71-godišnjakinja je majka osumnjičene.

“Osumnjičena je 29. listopada, oko 17 sati, unutar obiteljske, nakon verbalne prepirke, kuhinjskim nožem zadala ozljede na predjelu čeljusti i vrata 71-godišnjakinji s kojom živi u zajedničkom domaćinstvu, nakon čega je slomila staklenu čašu s kojom je sebi nanijela ozljede po zapešću ruke. Obje žene su

No, kako doznajemo, ovo nije prvi put kako je osumnjičena nožem nasrnula na blisku osobu. Ona je 2016. godine, na sam blagdan Sveta tri kralja, pokušala ubiti i svog tadašnjeg nevjenčanog supruga, a sve se zbilo na Babinom kuku. Muškarcu je tada nanijela teške tjelesne ozljede tako što mu je zarezala vrat.

Za to kazneno djelo, počiniteljica je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci zatvora. (ibm)

“Osumnjičena je 29. listopada, oko 17 sati, unutar obiteljske, nakon verbalne prepirke, kuhinjskim nožem zadala ozljede na predjelu čeljusti i vrata 71-godišnjakinji s kojom živi u zajedničkom domaćinstvu, nakon čega je slomila staklenu čašu s kojom je sebi nanijela ozljede po zapešću ruke“, izvijestili su iz policije

Vijesti 33

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

RONILAČKI KLUB IMA NOVOG PREDSJEDNIKA

Zbog osuđujuće presude za propuste u vođenju kluba, Vlaho Radonić podnio ostavku Ronilački klub Dubrovnik proveo je kadrovske promjene te je na mjesto tajnika Kluba imenovan Mario Šimunović, javljaju iz kluba.

Prema presudi Radonića se smatra odgovornim za propuste u vođenju knjiga Ronilačkog kluba Dubrovnik, a sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. „Ronilački klub Dubrovnik je evidentirao i sanirao sve nepravilnosti s ciljem prevencije ponavljanja sličnih propusta u budućnosti. Važno je naglasiti da ovi propusti ni-

su prouzročili nikakvu materijalnu štetu Klubu, a članovi i korisnici koji su pohađali tečajeve ronjenja ili tečajeve za instruktore ronjenja nisu ni na koji način oštećeni.

Koraci koji su poduzeti s ciljem uklanjanja nepravilnosti rezultirali su stabilizacijom djelovanja Kluba te su osigurali sve potrebne uvjete za daljnji produktivan, transparentan i neometan rad s ciljem promocije ronjenja te razmjene znanja i vještina unutar i izvan zajednice Kluba”, priopćili su iz Ronilačkog kluba Dubrovnik.

Novi zahvat dostupan u Poliklinici Marin Med

RIJEŠITE SE LEĆA I NAOČALA – ZAUVIJEK! U Poliklinici Marin Med odnedavno možete obaviti zahvat s kojim trajno možete riješiti razne problematike vida te se zauvijek riješiti optičkih pomagala.

Splitski oftalmolog i vrhunski stručnjak dr.sc.

Ljubo Znaor koji je do sad operirao brojne naše sugrađane sa sivom mrenom, obavlja operacije ugradnje tzv. premium intraokularnih leća s kojima više nije potrebno nositi ni naočale ni kontaktne leće.

Riječ je o sigurnom i brzom operativnom zahvatu u trajanju od tridesetak minuta u kojem se prirodna očna leća zamjenjuje umjetnom, intraokularnom lećom s odgovarajućom dioptrijom.

Nošenje i mijenjanje naočala sa dioptrijom ili konktaktnih leća, nakon zahvata više nije potrebno.

Ugrađena leća je trajna, ne osjeti se te je nije potrebno mijenjati. Način zahvata identičan je operaciji sive mrene korištenjem najmodernije ultrazvučne metode i izvrsna je alternativa tradicionalnim metodama laserske korekcije vida.

Za sve dodatne informacije, nazovite nas; Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

34 Sport

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

NOGOMETNA FESTA U PLOČAMA

Jadran LP i Hajduk u neviđenoj kulisi, dobar otpor domaćih probijen tek u zadnjoj trećini utakmice, na kraju svi sretni i zadovoljni!

Bio je to utorak, 31. listopada, kojeg su Pločani čekali tjednima. Na stadion Jadranovo došao je splitski Hajduk u sklopu osmine finala SuperSport Hrvatskog nogometnog kupa. No, nije im bilo lako protiv domaćeg Jadrana Luka Ploče, koji se natječe u trećem rangu hrvatskog nogometa.

Stadion Jadranovo može primiti oko tisuću gledatelja, što je bilo daleko od dovoljnog za utakmicu u kojoj stiže splitski Hajduk. Bilo je interesa iz cijele županije, ali i susjedne BiH. Domaćin se za ovu prigodu itekako potrudio, pa je umjesto tisuću, kapacitet bio preko 3000 gledatelja. Postavljene su Preko tri tisuće gledatelja na stadionu Jadra- plasman u 16 najboljih, dok je Jadran LP potvrmontažne tribine sa novo gledalo je kako domaćin pruža odličan ot- dio kako je s razlogom trenutno najbolje ransvih strana stadiona, por protiv momčadi trenera Mislava Karoglana. girani županijski nogometni klub.

S druge strane iskusni lisac, trener Jadrana Mitako da je Jadranovo šo Krstičević, koji je bivši igrač i trener Hajduka. „Najbitnije je da smo prošli dalje u Kupu, pogoRezultat poluvremena bio je 0:0. Ponajviše je za- tovo u ovakvom mjestu gdje je puno hajduko- na trenutak pružilo služan za to bio domaći vratar Oliver Kalac, ko- vaca. Jedna nogometna fešta. Vidite kulisu iza uvjete dostojne i ji je svojim potezima sačuvao mrežu netaknu- nas, svi su sretni. Morali smo to riješiti i prije jer većih rangova od tom, ali i izmamio ovacije prepunog Jadranova. imali smo dosta šansi. Postoje stvari s kojima U drugom poluvremenu Hajduk pomalo steže nisam zadovoljan, a to je pogotovo zadnjih 15- onog trećeg. obruč oko Kalacovih vrata, no rezultat se mijenja tek u 73. minuti. I to nakon auto-gola Davida Martića. Konačnih 0:2 postavio je Emir Sahiti u sudačkoj nadoknadi. Hajdukovci su izborili

ak minuta”, istaknuo je trener Hajduka Mislav Karoglan, pred kojim su novi teški ispiti u Prvenstvu. „Slijedi Rudeš, Osijek, Varaždin, hrpa utakmica. Čeka nas teška utakmica protiv Rudeša,

Piše Rafael Barkiđija foto Zvonimir Barisin / Pixsell

Sport 35

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

ostali smo bez Melnjaka do daljnjega, a Livaja i Krovinović imaju kartone, tako da nas očekuje jedan vrlo težak izazov”, zaključio je.

Bez previše zamjerki svojim igračima bio je domaći trener Mišo Krstičević. „Najljepše je što je ovo bila fešta za Ploče i cijeli neretvanski kraj.

Drago mi je da je Hajduk došao, bilo je normalno da pobijedi utakmicu, bili su bolji i nema se što tu reći više. Mi smo imali tešku utakmicu prije ovoga, pa je i to utjecalo na našu igru, ali pružili smo solidan otpor. Svi smo zadovoljni”, kazao je.

TRAŽILA SE KARTA, SJEDALICA, ALI I TRIBINA VIŠE Stadion Jadranovo može primiti oko tisuću gledatelja, što je bilo daleko od dovoljnog za utakmicu u kojoj stiže splitski Hajduk. Bilo je interesa iz cijele županije, ali i susjedne BiH. Domaćin se za ovu prigodu itekako potrudio, pa je umjesto tisuću, kapacitet bio preko 3000 gledatelja. Postavljene su montažne tribine sa svih strana stadiona, tako da je Jadranovo na trenutak pružilo uvjete dostojne i većih rangova od onog trećeg.

Zaštitari su na stadionu nakon posljednjeg zvižduka morali izvući igrače Hajduka s travnjaka. Ne zato što je došlo do nekog izgreda,

već zato što je stotinu mladih pohrlilo po sliku i autogram. Najveće su grupe mladih bile oko Livaje, Krovinovića, Lovre Kalinića, ali i Hajdukovih stranaca.

JADRANAŠIMA IDE JAKO DOBRO U TREĆEM RANGU Pločanski Jadran natječe se u SueprSport Drugoj nogometnoj ligi, koja je treći rang natjecanja. Već nekoliko sezona se treći rang igra objedinjeno, odnosno na području cijele Hrvatske, tako da Pločani snage odmjervaju s klubovima iz cijele Hrvatske. Ostali županijski klubovi su u rangovima ispod, koji se igraju po regijama (3.NL – jug).

Kako solidan otpor jadranaša protiv Hajduka nije toliko veliko iznenađenje, potvrđuje tablica SuperSport Druge nogometne lige nakon odigranih 11. kola. Jadran LP je trenutno na trećem mjestu s 21 bodom, a toliko na drugom ima i Radnik iz Križevaca. Prva je Mladost Ždralovi s bodom više. No, Pločani imaju utakmicu manje, tako da mogu i do prvog mjesta kada se kompletira zaostali susret. Prvo mjesto tablice im ove sezone ne bi bilo nepoznanica, jer su već bili na njemu.

Jadran LP – Hajduk 0:2 (0:0), osmina finala SS HNK NK Jadran LP: Oliver Kalac, Miro Krešić, Duje Manenica, Petar Raguž (C), Ivano Čepo, Jozef Kuqi, David Martić, Goran Šujić, Max Galić, Nikola Rodin, Ante Glavina, Luka Pršlja, Nikole Čepo, Rono Škorlić, Niko Vejić, Josip Listar, Duje Žderić, Antonio Radonić, Šime Erceg.

Trener Mišo Krstičević HNK Hajduk: Lovre Kalinić (C), Ismael Diallo, Anthony Kalik, Aleksandar Trajkovski, Marko Livaja, Yassine Benrahou, Filip Krovinović, Dino Mikanović, Filip Uremović, Zvonimir Šarlija, Tino Blaž Lauš, Ivan Lučić, Mihael Žaper, Vadis Odjidja Ofoe, Fahd Moufi, Rokas Pukstas, Ivan Dolček, Šimun Hrgović, Emir Sahiti, Filip Čuić. Trener Mislav Karoglan.

36 Vijesti

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

INDEKS RAZVIJENOSTI

Naša županija prednjači po zdravlju, ali pravosuđe je ‘na niskim granama’ Novi alat Hrvatske gospodarske komore pruža uvid u razinu razvijenosti hrvatskih županija, otkriva jake, ali i slabije strane svake županije i može služiti kao nit vodilja poduzetnicima, kao i vlasti u kreiranju politika

“Uzeli smo u obzir što širi dijapazon pokazatelja jer nam je uistinu cilj prikazati razvijenost županija. Indeks je usluga koja je raspolaganju na Digitalnoj komori kod HGK Puls. Zamišljena je kao alat koji bi članicama, biznisima, konzultantskim kućama pomogao u planiraju i odlukama kako postaviti svoj biznis u Hrvatskoj; da uoče prednosti i područja gdje ima više prostora za razvoj”, navodi.

Svaki od 46 pokazatelja može se uspoređivati među županijama, kad ih se zbirno prikupi radi se o 966 pojedinačnih pokazatelja. Očekivano, Grad Zagreb najrazvijeniji, a Dubrovačko-neretvanska županija je peta od 20 županija.

“Ono što je zanimljivo kad gledamo incidencije mortaliteta, što na temelju raka ili cirkularnih bolesti ili općeni-

foto: Goran Mratinović

„Razvili smo jedan novi indeks na temelju 46 pokazatelja i podijelili ih u 10 kategorija - demografija i stanovanje, makroekonomija i institucije, efikasnost tržišta rada, infrastruktura, promet, okoliš i zelena tranzicija, osnovno i srednje obrazovanje, visoko obrazovanje, osobna sofisticiranost i poduzetništvo, tehnološka spremnost i zdravlje”, pojasnio je za Dubrovački dnevnik glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja koji je u sklopu EXPO-a predstavio ovaj novi alat.

to mortalitet, po tim kriterijima je Dubrovačko-neretvanska županija prva u Hrvatskoj! U kategoriji zdravlja je dakle na prvom mjestu, u visokom obrazovanju odmah iza pet vodećih”, iznosi ekonomist.

Međutim, u kategoriji makroekonomije i institucija nije među boljima, a posebno se to ističe u podkategoriji pravosuđa po čemu je zadnja. Pri ocjenjivanju gledala se stopa rješavanja predmeta, odnosno omjer rješenih i zaprimljenih. S druge strane je dobra u demografiji i stanovanju, dok je u poduzetništvu na šestom mjestu.

humanitarni prilozi CARITAS Umjesto cvijeća, u znak sjećanja na Frana Mikuša, Ana, Zvonko, Paulina i Andro prilažu 40 eura.

MASLINA Centru za pružanje usluga u zajednici MASLINA Dubrovnik darovali su: - Obitelji Dražić i Selmani, u spomen na preminulog dragog susjeda Božidara Koraća, umjesto cvijeća prilažu 60,00 EUR. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

Ime sekcije 37

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Clio 6, 2006.godište, prešao 183 000 km. Mob: 099 680 2741 Prodajem Volvo 340 GL, automatik 1986. g., 51kw. Prešao 69 000 km, u voznom stanju. Mob: 095 363 3096 Prodajem auto Seat Cordoba (siva) iz 2003., prvi vlasnik, prešao 71393 km, registracija do 04/24., u odličnom stanju, klima ispravna, redovito servisirana. Cijena je 3000 eura.

Kontakt: 0993510479 Prodajem VW T3 kombi ‘90 godište i barku Elanova pasara 4,95 dužina. Kontakt 098 9595 949 Prodajem Piaggio Liberty 125 cc abs,Nov. Zvati na tel. +385994132160.

Prodajem Seat Toledo 2005 g. prešao 280 000 km, registriran do 272024. Kontakt: 099 686 6244 Prodajem Chervolet cruze 2010.godište, registriran do 29.01.2024. Kontakt: 095/ 196 7280 Prodajem četiri aluminijske felge s pet rupa. Mob: 098/ 178 9787 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem garažu - poslovni prostor u Prijevoru uz magistralu 30m2. Informacije na 098 765 459

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

Prodaje se stan na Motovjerni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869 Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se stan u Zagrebu (strogi centar) 78 m2, 2850 eur m2 . Kontakt: 098/ 277 363 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šu-

pom u podrumskom dijelu.

Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, P r o d a j e s e s t a n (Cavtat oko 500 m2, relacija od Brse- - Mečajac) površine 85 m2 u čina do Karasovića. Kontakt obiteljskoj kući - prizemlje, s +385 9558339282, ponude okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škoslati na Whats App. la, ambulanta. Cijena po dogoProdaje se stan u zagrebu voru, Za info zvati na (strogi centar) 78m2, 2850 098/850-820 od 19-20 h. eur/m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava.

Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

PLOVILA Prodaje se barka, Kvarnerplastika, 4 i po’ metra, motor Honda, 6 konjskih snaga, potpuno opremljena, povoljno. Mob: 095/848-3565

P r o d a j e s e g r a đ e v i n s ko ze m l j i šte u c e nt r u O ra š ca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 3. studenog 2022.

Mali oglasi

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2.

Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

šte koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

nja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757 Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemlji-

Prodajem med (kadulja i vrijesak). Cijena prema dogovoru.

Mob: 099 680 2741 Prodajem rasad kapule.

Mob:091 162 5969 Prodajem samostojeću perilicu suđa Gorenje, staru 1 god s još 4 godine garancije. Prodajem i špaher na struju Končar, star 1 godinu te perilicu rublja Gorenje. Cijena po dogovoru.

Mob: 091 587 7870 Prodajem tapit dužine tri ipo metra sirina dva ipo metra na mob 092 391 90 55 Prodajem lamperiju, ariš, 30 godina sušena u garaži: d 390 x š 110 x debljina 12 mm. Ukupno 40m2. Mob: 098/ 907 6114 Prodajem tri nova parangala i tri nova baluna povoljno. Kontakt: 099 851 4586

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211 www.angelusnekretnine.hr

USLUGE RAZNO Radimo sve građevinske grube radove. Mob: 091 639 9000

Plaća prema ogovoru, potrebno osigurati smještaj, preporuka od prethodnih osoba. Kontakt: 098/ 277 363 Radimo sve grube građevinske radove. Mob: 091/639 9000 Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757 Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve inf.na 0911472794 Odgovorna i pažljiva njegova.Mokošica. teljica s iskustvom nudi 24h pomoć starijim ženskim osoVršimo sve usluge kombi pribama na području Dubrovnika. jevoza. Dostave,selidbe, čišće-

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 30.10. do 5.11.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 6.11. do 12.11.

preminuli ZDRAVKA MARTINOVIĆ (1934) SLAVEN LJILJANIĆ (1965) MARE KULIŠIĆ (1938) RUMENKA KUČARIĆ (1933) IVO KUSALIĆ (1951) BOŠKO BUTIGAN (1949) LUKA PALAMETA (1936) LUCIJA ŠUTALO KURAJICA (1972) MILO PEROVIĆ (1961) AVGUŠTINA MARIJA FRANKOVIĆ (1938)

40 Zadnja

petak, 3. studenog 2022. Dubrovački dnevniK

“IMATE NAJVEĆE SRCE NA SVIJETU”

Mali Lukas dobit će sjedalicu i može krenuti u školu!

Maleni Lukas Hasan dobit će prijeko po- vijestili iz udruge Tata je Tata. trebnu sjedalicu za svakodnevni put do “Uspjeli smo svi skupa, snaga je u zaškole, a i neka druga pomagala, zahva- jedništvu. Lukas može krenuti u školu! ljujući svima koji su odvojili od sebe, ka- Uspjeli smo i puno više od toga, tako da ko bi donirali za našeg malog sugrađa- će se moći kupiti osim sjedalice i neka nina. Udruga Tata je tata poslala je pri- dodatna pomagala za našeg Lukija. Sije nekoliko dana apel za pomoć našem gurno bismo u zahvalama nekoga izomalenom sugrađaninu Lukasu, kojemu stavili, zato ćemo reći hvala vam svima treba specijalna sjedalica bez koje ne dobri ljudi, hvala svim dubrovačkim pormože putovati, kako bi autobusom sa talima i medijima, hvala na svakom poZvekovice došao do Grada. zivu, poruci i uplati. Imate najveće srZa sjedalicu koja košta 3200 eura nedo- ce na svijetu. Hvala u ime svih Tata. Ili stajalo je 1600 eura, a građani su ih u re- kako bi rekao legendarni Oliver: Vridilo kordnom roku prikupili, o čemu su oba- je...”, objavili su.

Pozitivci tjedna

Andrija Jarak

Tata je tata

RTL-ov dokumentarni serijal ‘Dosje Jarak’ istražuje ključne zločine koji su se dogodili u novijoj hrvatskoj povijesti. Reakcije gledatelja na ovaj projekt u kojem glavnu ulogu ima poznati Dubrovčanin Andrija Jarak su iznimno pozitivne.

Pokrenuli uspješnu akciju u kojoj je prikupljen novac za pomoć našem malenom sugrađaninu Lukasu. Sredstvima će biti kupljena specijalna sjedalica bez koje ne može putovati, kako bi autobusom sa Zvekovice došao do grada u školu.