Dubrovački dnevnik br. 168

Petak, 27. listopada godina iV. / broj 168 / 2023. / issn 2718-3742

sub

ned

pon

uto

sri

čet

GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

pet

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

MOGLI BI PASTI REKORDI!

Hoteli očekuju maksimalnu popunjenost za advent stranica 2

SRUŠILI SMO

INTERVJU S

MIHAELA RAŠICA, MLADA

TEMATSKA SJEDNICA

MIT!

KRISTINOM ĆORAK:

DUBROVAČKA UMJETNICA:

O SPORTU

U Konavlima je moguća eko proizvodnja, aerodrom nije prepreka

‘MasterChef’ nije ispao onakvim kakvim sam ga očekivala

Prilike i u ovoj branši se uvijek mogu stvoriti, uz puno rada i ljubavi

Rasprava protekla burno i emotivno, usvojeno pet zaključaka koje bi Savez trebao provesti

stranica 12

stranica 16

stranica 20

stranica 4

2

Aktualno

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

SEZONA TURISTA IZ REGIJE

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o. — Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Fotografija na naslovnici Goran Mratinović Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nikoleta Zec — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

LJETO NIJE BILO REKORDNO, ALI ZIMA BI MOGLA BITI Trend rezervacija je odličan, hoteli očekuju maksimalnu popunjenost za advent Program adventa, odnosno Dubrovačkog zimskog festivala, a posebno odabir izvođača za doček Nove godine očito je pogođen ‘u sridu’. Svi dionici turizma koji rade i u zimskim mjesecima, očekuju vrhunsku posjećenost upravo zbog dobro zamišljenog programa u gradu Piše: Petra Srebrović FOTO: GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Kraj listopada u Dubrovniku označava i Rozga, Klapa Šufit, Ante Gelo i bend, Todefinitivni kraj turističke sezone, ali i po- mislav Bralić i klape Intrade, tribute bend tencijal za neku drugačiju, mirniju i manje Queenu, Vojko V, Jole... Program je zaista užurbanu vrstu turizma. Ova godina mo- širokog spektra i prepun poznatih imena. gla bi biti prekretnica, pokazatelj što do- Sve što sada gradu treba je malo sreće s bar program adventa i doček Nove godi- vremenskom prognozom kako bi se sve ne mogu generirati gradu u budućnosti. planirano i ostvarilo. Na Stradunu će mahnuti 2023. i pozdravi- Raspitali smo se zato hoće li u gradu biti ti novu 2024. godinu regionalna zvijezda otvorenih hotela za one koji bi u DubrovZdravko Čolić - najavljeno je to još ovog nik došli za vrijeme Dubrovačkog zimskog ljeta i izazvalo gotovo isključivo pozitivne festivala, ali i kakve su rezervacije do sada. reakcije. Očekivanja su velika, jer bez međunarodnih zračnih linija koje Dubrovni- LERO BILJEŽI POVEĆAN BOOKING ku u zimskim mjesecima itekako nedo- Hotel Lero jedan je od rijetkih dubrovačstaju da bi se ostvario bilo kakav turistički kih hotela koji je svake godine otvoren rezultat orijentiran na daleka tržišta, sav cijele zime. potencijal koncentriran je na regiju, od- „Ovogodišnji Zimski festival je lijepo osminosno naše sunarodnjake i susjede koji šljen s mnoštvom događanja te je u usdo Dubrovnika mogu doći automobilom. poredbi s prošlom godinom primjetan poViše od 20 koncerata planirano je ove go- većan booking“, navode iz Lera i dodaju dine na više gradskih lokacija. Od Stra- kako su u periodu Nove godine već poduna pa do Vojnovića nastupat će Prlja- punjeni gostima s tradicionalnih tržišta vo kazalište, Parni valjak, Gibonni, Jelena Slovenije, BIH i Hrvatske.

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

Aktualno 3

U Dubrovniku će u zimskim mjesecima biti otvoren manji broj hotela, ali svi oni očekuju vrhunsku popunjenost „Imamo jako malo slobodnog kapaciteta za last minute rezervacije“, otkrivaju. Klasični doček u hotelu nisu organizirali, ali zato na Silvestrovo nude bogatu pansionsku večeru za goste s pjenušcem i glazbom. „Cijelo vrijeme adventa na našem Piano baru će biti različiti programi za sve naše goste“, dodaju i ne skrivaju zadovoljstvo organiziranim dočekom na Stradunu. „Zdravo Čolić je regionalna pop zvijezda i privući će jako veliki broj gostiju u grad, a bit će otvoreno dovoljno hotela i privatnog smještaja za prihvat svih koji nas žele posjetiti u tom periodu“, zaključuje u pozitivnom tonu direktor prodaje i marke„S obzirom da je glavni izvođač dočeka u tinga Hotela Lero, Ivan Galov. samom Gradu regionalna zvijezda Zdravko Čolić, najveći broj gostiju se očekuje iz BILJEŽI SE TREND PORASTA Hrvatske i zemalja regije, a koji gosti traREZERVACIJA dicionalno imaju trend last minute rezerDva hotela kompleksa Royal Hotels & Revacija“, navode iz ureda za odnose s javsort ostaju otvorena, a riječ je o objektinostima Valamara. ma Royal Princess i Royal Palm. „S gledišta popunjenosti termina u doba Što se tiče hotela Rixos, njihovi gosti u Noadventa i Nove godine još je rano predvi- vu godinu će uploviti uz svečanu večeru i đati, no bilježimo dobar trend porasta re- koncert Dina Merlina. Organizirana je i nozervacija. U blagdanskom periodu očeku- vogodišnja lutrija s bogatim nagradama jemo nadpolovičnu popunjenost kapaci- kao i dječji doček Nove godine uz animateta, a za sam termin Nove godine, oče- cijski program i večeru. Ponuda je čini se kujemo se približiti maksimalnoj popu- planula u trenutku jer je datume oko Nonjenosti“, ističu iz ove hotelske grupaci- ve godine već sada nemoguće rezervirati.

Iz Hotela Maestral su odgovorili kako u periodu adventa i Nove godine neće biti otvoreni. Iako će značajan broj hotela i ove zime zatvoriti svoja vrata i predahnuti nakon duge i naporne ljetne sezone, oni koji svoja vrata drže otvorenima kroz cijelu godinu, ove bi zime čini se, mogli rušiti i neke rekorde. Dobar je to uvod u ono što većina priželjkuje - širenje turističke ponude i u zimske mjesece. Prilika je to za jedan drugačiji, pomalo paradoksalno, ‘topliji’ turizam u hladnim mjesecima, turizam u kojem se u interakciji s manjim brojem gostiju ipak puno više uživa.

je i dodaju kako će i zabavljači koji su najavljeni za sam doček svakako stvoriti po- HOTEL PALACE POZIVA DUBROVČANE zitivan utisak na goste i dobro se odraziti NA UGODNO DRUŽENJE Jadranski luksuzni hoteli će tijekom božićna trend rezervacija i u hotelima. „Prethodna godina je bila zadovoljavaju- nih i novogodišnjih blagdana imati otvoća, a za ovu očekujemo još bolje rezultate. ren hotel Dubrovnik Palace, a koji će, suOcjenjujemo kako je ovogodišnji program deći prema najavama, biti posve popuu Gradu izvrsno pripremljen“, zaključuju njen. iz Royala i dodaju kako neće imati organi- „Kao i svake godine tijekom adventa priziranu vlastitu zabavu za doček nego će premamo posebnu ponudu hrane i pića kroz cijeli period svojim gostima ponudi- za sve naše goste i sugrađane, koje i ovim ti dnevne aktivnosti poput spa programa. putem pozivamo da nas posjete i isprobaju neku od izvrsnih kreacija naših barmena i slastičara“, poručuju iz Jadranskih REGIONALNE ZVIJEZDE DOVODE luksuznih hotela i dodaju kako će sjajnom REGIONALNE TURISTE Od objekata Valamar Riviere u Dubrovni- prazničnom ozračju pridonijeti i prigodku za vrijeme nadolazećeg adventa i No- no uređenje u hotelu Palace. ve godine bit će otvoren hotel Dubrovnik „Nadamo se da će to biti mjesto okupljaPresident Valamar Collection 5* uz pri- nja tijekom ovih blagdana u Dubrovniku“, zaključuju za kraj. godnu smještajnu ponudu.

Ova godina mogla bi biti prekretnica, pokazatelj što dobar program adventa i doček Nove godine mogu generirati gradu u budućnosti. Očekivanja su velika, jer bez međunarodnih zračnih linija koje Dubrovniku u zimskim mjesecima itekako nedostaju da bi se ostvario bilo kakav turistički rezultat orijentiran na daleka tržišta, sav potencijal koncentriran je na regiju, odnosno naše sunarodnjake i susjede koji do Dubrovnika mogu doći automobilom.

4 Gradsko vijeće

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

TEMATSKA SJEDNICA

BURNA RASPRAVA O SPORTU IZNJEDRILA ZAKLJUČKE Širi se broj članova Izvršnog odbora u Savezu, predložen i Kodeks časti Sjednica je održana zbog stanja u dubrovačkom sportu uz koje se vezuju negativne konotacije, pa i u vidu podizanja optužnica i kaznenih prijava te netransparentnog trošenja novca Tematska sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika na temu dubrovačkog sporta održana je u ponedjeljak, a trajala je šest sati. Na dnevnom redu su bile točke Stanje u dubrovačkom športu i Izvješće o stanju sportske infrastrukture na području Grada Dubrovnika. Sjednica je zapravo rezultat čestih rasprava o lošem stanju u dubrovačkim sportskim klubovima, pa i u smislu podizanja kaznenih prijava i optužnica. Iz rasprave o prvoj točki dnevnog reda, predloženo je pet zaključaka koje bi Dubrovački savez športova trebao uzeti u obzir. Tako se zadužuje Savez da se na idućoj sjednici Skupštine usvoji Kodeks časti, a njegova primjena bi trebala početi u siječnju iduće godine. Predloženo je da se za članove klubova i sportaše uvede besplatni prijevoz na natjecanja. Preporučuje se Savezu određivanje maksimalnog iznosa članarine za članove u klubovima koji se financiraju javnim novcem. Preporučeno je i proširenje članova Izvršnog odbora na 11, a to bi bili predstavnici iz sportova koji su nositelji kvalitete u Gradu. Peti zaključak je preporuka svim klubovima da u svom poslovanju koriste najveću razinu transparentnosti. Maro Kapović, predsjednik Dubrovačkog saveza športova, kazao je kako su oni otvoreni za razgovore. ‘DVA MILIJUNA EURA NIJE DOVOLJNO ZA FUNKCIONIRANJE’ Kapović je tijekom sjednice pobrojao i probleme s kojima se Savez susreće. „Sva sredstva koja nam Grad doznačuje, prije svega financiranje plaća i re-

Mato Franković

dovitih programa, školovanja kadrova, manifestacija od interesa Grada, raspoređujemo shodno izglasanom proračunu. Ono što nas je pogodilo je korona gdje su nam opet, nakon 2009. godine, značajno umanjena sredstva. Izglasano je 2 milijuna eura za dubrovački sport ove godine, što nije dovoljno za pokrivanje svih troškova klubova. Govorimo o otprilike 50 posto pokrivanja naših potreba. Ono s čime se najviše borimo su sponzori. Znate kako ih je jako malo, ono što postoji je jako teško dobiti. Velike firme su u zadnjih 10,15 godina nestale. Jedan problem je i što su središta nekih velikih firmi u Zagrebu, a veliki je odljev i kadra, DIF-ovaca koji su završili fakultete da bi radili s djecom. I danas imamo mlade ljude koji su završili, ali ne završavaju u sportskih udrugama nego gledaju druge poslove. Veliki je problem uopće naći ljude koji će do-

Piše Ivona Butjer Mratinović

Gradsko vijeće 5

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

Tako se zadužuje Savez da se na idućoj sjednici Skupštine usvoji Kodeks časti, a njegova primjena bi trebala početi u siječnju iduće godine. Predloženo je da se za članove klubova i sportaše uvede besplatni prijevoz na natjecanja. Preporučuje se Savezu određivanje maksimalnog iznosa članarine za članove u klubovima koji se financiraju javnim novcem. Preporučeno je i proširenje članova Izvršnog odbora na 11, a to bi bili predstavnici iz sportova koji su nositelji kvalitete u Gradu

Alen Bošković

ći u upravu, raditi, sudjelovati, tražiti sponzore. Ako imate sreće, neki roditelji se aktiviraju, ali je teško naći članove uprave. Zadnje dvije, tri godine uvedene su restriktivnije kontrole, što je dobro, no svaka udruga faktički mora imati čovjeka koji će, ako nije profesionalac, morati skoro pola radnog vremena provesti u popunjavanju dokumenata. Po tome bi mnogi klubovi morali imati profesionalne tajnike“, izjavio je Kapović. BOŠKOVIĆ SE BAHATIO ZA GOVORNICOM, SPOMINJAO DIKTATORA CASTRA Tajnik Saveza Alen Bošković je dodao kako Savez radi u okvirima zakona kako je i propisano. „Nema nikakvih sumnji da Savez ne provodi ono što je zakon naložio. Ova praksa traje od osnutka Hrvatske, a i prije toga je Udruženje sportskih klubova i spor-

tova tako funkcioniralo. Sve ono što je izrečeno u javnom diskursu, a odnosi se na bilo kakve nepravilnosti u radu klubova i Saveza, molimo da odvojite. Savez je udruga, klub je udruga. Kad pričate o klubovima, morate znati kako Savez ni po kakvom zakonu nije odgovoran za unutarnji rad kluba koji se odnose na njegovo funkcioniranje i nadzor. Ne postoji lokalna zajednica na području Hrvatske koja može utjecati na rad kluba mijenjajući uprave i stavljajući predsjednike. To nije zakonito“, izjavio je Bošković dodavši kako DSŠ ne postavlja predsjednike i ne mijenja uprave. Bošković je za govornicom bio prilično oštar te je prekršio minutažu, pa ga je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica upozorio na vrijeme. „Vrijeme je bilo da možemo ko Fidel Castro govoriti 16 sati. Pričamo o sportu. Vjerujem da me idući put nećete sprječavati da govorim“, kazao je Bošković koji je napustio govornicu. „Vi ste upravo sada krava koja je dala 100 litara mlijeka ovog gradu i prolila je. Vi ste u svojoj raspravi rekli puno stvari, 99,9 posto stvari su točne, ali tonom koji je neprimjeren“, izjavio je Potrebica dodavši kako je bio jako nekorektan jer nije poštovao vrijeme ni pravila oko rasprave. Bošković je potom dobacio ispriku iz klupe, a ponovio je i u nastavku sjednice za govornicom. Kazao je kako je emotivna tema pa je na nju emotivno i reagirao. FRANKOVIĆ: SAVEZ NA PROBLEME NIJE ODGOVORIO ČVRSTINOM! Gradonačelnik Mato Franković osudio je njegov istup za govornicom. „To je jedno neprimjereno po-

6 Gradsko vijeće

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

Andro Vlahušić

našanje, ne prihvaćam isprike. Slušati dociranja i predavanja ovdje, obraćati se gradskim vijećnicama i vijećnicima s ‘gospodo’ umjesto ‘poštovane vijećnice i vijećnici’, smatrao bih da je to omaška da je ovo prvi vaš nastup na GV. Vi ste danas puno izgubili na osobnom integritetu. Rekli ste nam zapravo jednu stvar – vi ovdje dižete ruke, osiguravate sredstva, a mi smo ovdje protočni bojler bez odgovornosti. To nije tako i neće biti. Zakon je rekao i ovo i ono, dao je puno mogućnosti i vama i nama. Zakon nas je preporučio da budemo partneri i razvijamo sport na najbolji način, međutim ovakvim ponašanjem to ne ide u dobrom smjeru“, izjavio je Franković dodavši kako je ‘Bošković razinu prešao šest skalina’ te kako ga je iznenadila njegova agresija. „Ne može nam biti svejedno da imamo probleme u Rukometnom klubu, u Plivačkom klubu, u Vaterpolskom klubu… Tu smo pomoći riješiti probleme. Imamo sreću jer, unatoč tim problemima, rezultati sportaša ne izostaju, ali možemo i moramo progovarati o činjenici kako je jedan čovjek zatočio dubrovački rukomet, ne s ciljem da ga unaprijedi nego uništi, a tome DSŠ nije jasno odgovorio čvrstinom i snagom. Istina je da zakonski ne možete utjecati, ali možete kao stup i reći – gospodine dragi, ne možete ovo raditi. A znate kad je bilo vrijeme? Kad je bilo problema u Plivačkom klubu“, izjavio je Franković. Kazao je kako su kao Vijeće o tome progovarali još dok je gradonačelnik bio Andro Vlahušić. „Bivši direktor Vrtlara nam je slao dopise, upozoravao nas na sve ono što se događalo, ali Savez je samo nijemo promatrao, ne reagirajući nijemo u bilo kojem trenutku. Kad su uslijedile optužnice, Savez je šutao. O tome trebamo razgovarati“, izjavio je Franković koji je kazao kako, onako kako se nagrađuje uspjehe, može se i dati kritika i izraziti čvrst stav kad nešto ne valja. Uslijedile su salve emotivnih istupa za govornicom. RAGUŽ CAPORU: ZANIMA VAS SPORT KO MODNOG MAČKA LIGA PRVAKA Vijećnik stranke Srđ je Grad Đuro Capor kazao je kako su oni više puta slušali ‘dociranja’ s govornice te kako se nitko tada nije zgražao, kao što se to dogodilo u slučaju Alena Boškovića. Kazao je kako

su se događale brojne negativne stvari za koje Vijeće nije zauzelo čvrst stav, pa ne razumije zašto bi onda to trebao napraviti Savez u slučaju problema u klubovima. U cijeloj priči, Capor je vidio napad na osobe iz sporta koje ‘ne odgovaraju vladajućim politikama’. Na njegove je navode odgovorio vijećnik Željko Raguž (Dustra). „Vas sport zanima koliko Modnog Mačka Liga prvaka. Vjerojatno ste bili oslobođeni tjelesnoga – ravna stopala, kriva kičma, tako to ide“, kazao je Raguž. Vijećnik Andro Vlahušić (nezavisni) je cijelu priču oko problema u dubrovačkom sportu nazvao ‘lex Dragić’ smatrajući kako se zapravo radi o linču na Iva Dragića, bivšeg čelnika Rukometnog kluba Dubrovnik. „Zamislite da je predsjednik Sabora sazvao sjednicu s dvije točke i izađe Andrej Plenković i kaže – za vrijeme suđenja Mamiću, Sabor mora raspravljati o Mamiću, kao i Hrvatski olimpijski odbor. O čovjeku protiv kojeg je tek pokrenuta optužnica. Što bi to bilo? Kako bi reagirao Odbor, kako građani, je li to uplitanje u pravosuđe? Ovo je pretvoreno u otvoreno suđenje jednom čovjeku koji je nevin po svim zakonima dok mu se ne dokaže suprotno. I pripada mojoj bivšoj stranci“, kazao je Vlahušić dodavši kako nije problem u rukometnom klubu nego nepostojanju rukometne dvorane. „Ako je problem u kojoj ligi igra rukometni klub, pitanje je gdje je dubrovački nogomet, zašto on igra u četvrtoj ili petoj ligi i zašto o tome ne govori? Što ako se dogodi slučaj Polančec i ako ta osoba ne bude oslobođena odgovornosti? Ovo je linč na jednu osobu!“, kazao je Vlahušić, a zbog spominjanja GOŠK-a Dubrovnik oštro je reagirao vijećnik Pero Vićan (DDS). „Treba znati da je bila sportska inspekcija iz Zagreba. Tko je poslao i zašto, ne znam. Ja sam s ove govornice molio da Porezna uprava i druga tijela uđu u sve klubove, ali prvo da dođu u GOŠK. Zašto igra tamo gdje igra? Pa pravo je čudo, Vlahušiću, da i tamo igra koliko novca dobiva i u kakvim uvjetima djeluje. Ne znam u kojem klubu ti djeluješ, nećeš da ideš raditi u bolnicu, zdrav si, imaš nezasluženu saborsku mirovinu, imamo manjak liječnika, da se uključiš u klub, da radiš nešto... Molio sam te“, izjavio je Vićan. Capor je istaknuo kako se ne može tražiti od Saveza smjene vodstva nekog kluba jer bi to bilo protuzakonito. „Treba li Zagreb uskratiti financije Dinamu radi Mamića? Treba li Skupština Grada Zagreba onda osuditi djelovanje Mamića?“, kazao je Capor. Gradonačelnik Franković je kazao kako je nekome očito cilj da se vijećnici napadaju. „Gospodine Capor, Grad Zagreb i Tomašević nisu stajali sa strane oko Mamića, jer bi Skupština Dinama drugačije završila. U trenutku kad je Tomašević preuzeo dužnost, promijenio se i predsjednik Saveza u Zagrebu. Možemo! nije stajalo sa strane, nego je proaktivno djelovalo, to je za pohvalu“, izjavio je Franković. KRISTIĆ: REVIZIJA UTVRDILA NEPRAVILNOSTI U SAVEZU, NA DUMOTION SE TROŠI 300 EURA GODIŠNJE! Maro Kristić (nezavisni) je pripremio prezentaciju u kojoj je, među ostalim, iznio kako se na sport izdvaja ispod 2 posto ukupnog iznosa proračuna, upo-

Gradsko vijeće 7

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

“Imamo sreću jer, unatoč tim problemima, rezultati ŠTO ĆE BITI S DVORANOM? Uz stanje u dubrovačkom sportu, govorilo se i o sportaša ne izosportskoj infrastrukturi. „Hoćemo li napraviti sport- staju, ali možemo sku dvoranu za 70 milijuna eura? Što je s nogometnim stadionom? Predložio sam Vićanu i Maslaću da i moramo progopođemo u Beograd, tamo ima samo jedan stadion s varati o činjenici umjetnom travom na krovu. Pero je kazao da će biti umjetna trava na tom šoping centru, znači planira kako je jedan se napraviti arena s 90 posto izgrađenosti sa zele- čovjek zatočio nim tapisonom na vrhu. Je li to nogometna arena dubrovački rukoza prvu ligu? Rekao je da treba pitati Mata smijemo li ići u Beograd, Pero se boji aviona i tako, ali rekao met, ne s ciljem da Pero Vićan sam - nema problema, Pero pozna Đaića… Gdje je ga unaprijedi nego sportska dvorana? Srušili smo kuću na tenisu, nezorio je na lošu kategorizaciju klubova, nedovoljno ma je. Gdje je Muzej vaterpola? Nema ga“, izjavio je uništi, a tome DSŠ dobar nadzor, ali i na optužnice i kaznene prijave u Vlahušić te pitao Frankovića gdje su pare. nije jasno odgo„Nevjerojatno je ovo što smo čuli. Kad je Vlahušić pojedinim klubovima. „Kategorizacija klubova trenutno po iznosima ni- bio gradonačelnik ponavljao je kako je Dubrovnik vorio čvrstinom je dobra, potreba je revizija. Nedovoljno je dobar najbogatiji grad u Hrvatskoj. Vlahušić govori o sport- i snagom. Istina nadzor nad klubovima, to djelomično pokazuje i skoj infrastrukturi, a u svom mandatu nije uložio ni na stanje u klubovima oko optužnica i sl. Ronilački lipu, a kad je imao spreman projekt koji je naslije- je da zakonski ne klub Dubrovnik je eklatantan primjer gdje DSŠ ne dio od Šuice za manju dvoranu od one multifunk- možete utjecati, ali postupa sukladno Zakonu. Zakon je propisao da cionalne i kad je imao priliku napraviti, nije predao pravomoćno osuđene osobe ne mogu funkcioni- zahtjev za građevinsku dozvolu. Mogao je izgraditi možete kao stup rati u upravi tijela, ovdje je slušaj drugačiji“, izjavio jednu sportsku dvoranu. Činjenica je da se novcem i reći – gospodine je Kristić spomenuvši nepravilnosti koje su utvr- drugačije raspolagalo, mogli smo puno više napraviti, ako ništa, projektne dokumentacije“, izjavio je dragi, ne možete đene revizijom. “Načinom na kojem Savez danas funkcionira ne mo- Franković. Tijekom svog izlaganja je pobrojao pro- ovo raditi. A znate žemo biti zadovoljni, on služi prvenstveno za tran- jekte koji su učinjeni. sfer novca, i to tako da se transferira onima u Izvrš- „U posljednjih šest godina, napravljena je dvorana kad je bilo vrijeme? nom odboru, a drugima što ostane. VK Jug je uteg u OŠ Montovjerna koja služi i dubrovačkom sportu. Kad je bilo problena sve ostale dubrovačke sportove, tu se prvo nji- Napravljena je judo dvorana u Mokošici, dvorana za hovi apetiti pokušavaju zadovoljiti. Državna revizija borilačke sportove Gospino polje. Rekonstruiran je ma u Plivačkom je bila provedena unutar Saveza 2018.-2020., utvr- hangar JK Orsan, uređeno je nogometno igralište u klubu“, izjavio je đen je cijeli niz nepravilnosti. Naime, financijska iz- Gospinom polju, rekonstruiran je vanjski dio zgravješća se nisu podnosila Skupštini, nego Izvršni od- de i jedan dio unutarnjih prostora plivačkog baze- Franković stić dodavši kako mu nije logično da se novac troši na manifestacije, a ne postoji bazična sportska infrastruktura.

bor sami sebi. To je dovoljno da bacimo jednu sjenu sumnje”, izjavio je Kristić. Osvrnuo se i na manifestaciju DuMotion za koju je kazao kako je pozitivna, ali su financije koju se uz nju vežu ‘sveta krava’ o kojima se malo zna. „Savez ima tri računa, jedan je nama dostupan, prometa prema dva nema, ne zna se gdje se ti novci troše. Za DuMotion se izdvaja 85 tisuća eura iz proračuna, iz TZ-a 50 tisuća eura, dolazimo do cifre koja prelazi 300 tisuća eura godišnje. Ne prejudiciram da se tamo nešto muti, samo kažem kako treba javno podastrijeti račune građanima“, izjavio je Kristić. Upozorio je kako Dubrovnik nema atletsku stazu te je kazao kako je potrebno osmisliti modele kod pomoći oko plaćanja članarina, pogotovo roditelja slabijeg imovinskog stanja. U kasnijim, emotivnim istupima, Kristić je ponovno podsjetio na reviziju iz 2018. godine u kojoj stoji kako Savez nije donio program rada. „Sad ćete reći da je to bilo prije 5 godina, na temelju čega ste onda trošili novce? Ne kažem ja da se ne trudite, ali nije dobro. Ovo cijeli grad priča, cijelom gradu se ne sviđa što se ne zna kako se pare troše“, izjavio je Kri-

na, provodi se projekt ugradnje dizalica topline u bazenu u Gružu. Ishođena je dozvola za sportsku dvoranu OŠ Antuna Masle u Orašcu. U studenome očekujemo raspisivanje natječaja kroz MPO-a. Tenis tereni u Lapadu - ishođene građevinske dozvole za 1. i 2. fazu, čekamo sredstva EU fondova. Rekonstrukcija hangara VK Neptun – ishođena građevinska dozvola, Grad će osigurati sredstva u idućoj godini. Napravljen projekt potpune energetske obnove sportske dvorane. Napravljeno je idejno rješenje, a i glavni projekt multifunkcionalne dvorane Gospino polje. Ishođena je građevinska dozvola i možemo započeti izgradnju. Europska investicijska banka se prije sedam dana pozitivno očitovala o ovom projektu“, izjavio je Franković koji je kazao kako je cilj pokušati stići rokove do Svjetskog rukometnog prvenstva, no glavni cilj je izgraditi dvoranu koja će omogućiti adekvatne uvjete za trenažni proces i pozicionirati Grad Dubrovnik na sami vrh po kvaliteti sportske infrastrukture. Kazao je i kako su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi na stadionu u Lapadu, kako bi se raspisao obvezujući javni poziv za gradnju adekvatnog sportskog stadiona.

8 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

Usvojene izmjene i dopune Proračuna

Izglasan Rebalans, uključena sredstva za nove projekte

Rebalans proračuna Grada Dubrovnika usvojen je na sjednici Gradskog vijeća održanoj u subotu. Treći rebalans proračuna za 2023. iznosi 102.952.463 eura., čime je za 1.016.325 eura manji od planiranog drugim rebalansom. Navedeno smanjenje u cijelosti se odnosi na usklađenje ESIF kredita kod HBOR-a korištenog za investiciju Modernizacije javne rasvjete. Također, nakon uspješnog okončanja projekta modernizacije javne rasvjete na području Grada Dubrovnika smanjuju se i planirani rashodi za kapitalno ulaganje u javnu rasvjetu. Gradonačelnik Mato Franković rekao je uvodno da se radi o tehničkom rebalansu proračuna jer se za određene projekte osigurava manji nedostajući dio sredstava.

III. Rebalansom proračuna osiguravaju se sredstva i za realizaciju projekata Spomen sobe poginulih dubrovačkih branitelja u palači Sponza, dječjeg Igralište Suđurađ, novog dječjeg vrtića u DOC-u te obnove stambenog fonda u povijesnoj jezgri (radovi na uređenju stana na adresi Prijeko 34 za potrebe davanja u najam obitelji s više djece). Sukladno najavama o intenziviranju radova na investicijskom održavanju prometnica, za 260 tisuća eura povećavaju se sredstva za pojačano održavanje prometnica na području Grada Dubrovnika. Sredstva će se utrošiti na obnovu prometnica u manjim ulicama na užem gradskom području. Rebalans uključuje i sredstva za sanaciju dvorane O.Š. Lapad. Novi pro-

jekt koji predstavlja uklanjanje parketa, izvedbu nove hidroizolacije i postavljanje nove podne obloge u školskoj sportskoj dvorani, ali i za projekte Lapadske obale i Doma za starije i nemoćne Gruž. Izmjenama i dopunama Proračuna provodi se Odluka o osnivanju Javne ustanove „Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik“ (novi proračunski korisnik) od 12. srpnja 2023. godine te se sukladno njoj provode izmjene unutar organizacijske klasifikacije proračuna. Osiguravaju se sredstva za rad Ustanove, koja će skrbiti o radu novoizgrađenog gradskog azila za nezbrinute i napuštene životinje za koji se očekuje skora dozvola za rad od strane nadležnog Ministarstva poljoprivrede.

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

Grad Dubrovnik povećao iznose stipendija učenicima i studentima u pet kategorija

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 9

Kreće izrada idejnog projekta uređenje Poljane Ruđera Boškovića

Grad Dubrovnik i ove godine raspisuje natječaje za dodjelu stipendija učenicima i studentima za školsku/akademsku godinu 2023/2024. Natječaji se raspisuju u pet kategorija: za nadarene studente, za deficitarna zanimanja, za učenike i studente iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, za učenike i studente koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata te za studente koji su osobe s invaliditetom. Gradonačelnik je svojim zaključkom prihvatio prijedlog Povjerenstva za dodjelu gradskih stipendija, kojim se iznosi za stipendije od akademske godine 2023/2024. povećavaju za 10% i iznose: - za studente koji studiraju izvan Dubrovnika 220 eura, - za studente koji studiraju u Dubrovniku 120 eura, - za učenike koji se školuju u Dubrovniku 75 eura te - za učenike koji se školuju izvan Dubrovnika 145 eura. Podsjetimo, do povećanja mjesečnog iznosa stipendija došlo je u školskoj/ akademskoj godini 2019./2020. te je ovo drugo povećanje koje osigurava Grad Dubrovnik.

U tijeku je izrada projektne dokumentacije za uređenje Poljane Ruđera Boškovića, jedinog nedovršenog i neuređenog dijela – trga unutar povijesne jezgre Dubrovnika. Zavod za obnovu Dubrovnika sklopio je ugovor o izradi Idejnog projekta uređenja poljane ukupne površine 1053.15 metara kvadratnih s Atelier Minerva d.o.o., kao najpovoljnijim ponuditeljem nakon provedene nabave. Izradi ovog projekta prethodit će izrada varijantnih idejnih rješenja te usvajanje konačnog rješenja od strane svih dionika: Grad Dubrovnik,

Konzervatorski odjel, Zavod za obnovu, Dubrovačka biskupija, crkva sv. Ignacija. Projekt će obuhvatiti analizu postojećeg stanja te, kao rezultat analize, prijedlog namjene i korištenja poljane. Vrijednost ugovora je 17.375,00 eura s uključenim PDVom, a rok izvršenja je četiri mjeseca. Poljana je ogradom kamenih profiliranih oblika odvojena od baroknih skalina Uz Jezuite. Za konzervatorsko-restauratorska obnovu skalina izrađena je projektna dokumentacija, a u sljedećoj godini planirana je sanacija u njihovom izvornom obliku.

10 Županija

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

VRIJEDAN VIŠE OD 14 MILIJUNA EURA

Svečano potpisan Ugovor o financiranju izgradnje OŠ Cavtat Projekt nove zgrade OŠ Cavtat će se realizirati u dvije etape

Svečano potpisivanje ugovora o financiranju nove zgrade Osnovne škole Cavtat, kao i sporazuma o partnerstvu, upriličeno je u sklopu održavanja svečane sjednice Općinskog vijeća Općine Konavle. Vrijednost ugovora, sukladno ranije donesenoj Odluci o financiranju Ministarstva znanosti i obrazovanja, je više od 14 milijuna eura. Ugovor su potpisali ministar Radovan Fuchs i župan Nikola Dobroslavić, a sporazum o partnerstvu župan i općinski načelnik Božo Lasić. Projekt nove zgrade OŠ Cavtat će se realizirati

Prva etapa podrazumijeva izgradnju kolno pješačke prometnice, građenje potpornih kaskadnih zidova i te polaganje instalacija u trupu prometnice vodoopskrbnog cjevovoda, oborinske odvodnje, distributivna telekomunikacija, elektroinstalacija i javna rasvjeta. U drugoj fazi izgradit će se zgrada u dvije etape. Prva etapa podrazumijeva izgrad- javne i društvene nju kolno pješačke prometnice, građenje pot- namjene koja se pornih kaskadnih zidova i te polaganje instalasastoji od zgrade cija u trupu prometnice vodoopskrbnog cjevovoda, oborinske odvodnje, distributivna teleko- škole s dvoranom. munikacija, elektroinstalacija i javna rasvjeta. U drugoj fazi izgradit će se zgrada javne i društvene namjene koja se sastoji od zgrade škole s dvoranom. Podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske je u rujnu 2019. godine, za potrebe izgradnje škole, prepustila Općini Konavle zemljište na Rajkovom dolu.

Aktualno 11 Druga Kolumna strana škura turizma bura 21

27. 2022. Dubrovački dnevniK petak, 13. 22.listopada rujna 2023. 2023.

PONEDJELJAK, 30.10.

Menu dana

Doručak dana

Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

PETAK, 3.11.

Menu dana

Doručak dana

Prženi plodovi mora s tempurom Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

UTORAK, 31.10.

Menu dana

Doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Crni rižot od sipe Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA, 4.11.

Menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

Doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom i zelenim šparogama

SRIJEDA, 1.11.

Menu dana

Doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

NEDJELJA, 5.11.

Menu dana Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

Doručak dana Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

ČETVRTAK, 2.11. Doručak dana

Menu dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

Izbor smoothieja Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

7,50€ / 56,51kn

Voćni Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir 7,50€ / 56,51kn

12 Županija

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

PERSPEKTIVA I U NAŠOJ ŽUPANIJI

SRUŠILI SMO MIT! U Konavlima je moguća eko proizvodnja, aerodrom ne smeta Za eko proizvodnju veći problem predstavljaju magla i vlaga u Konavoskom polju nego blizina Zračne luke Dubrovnik Kakav zrak udišemo? Što jedemo? Kakvo je tlo iz mjer jednog proizvođača iz Čilipa, dakle nedalekojeg niču namirnice koje konzumiramo? Sve su ko od aerodroma, koji je u postupku certificiranja. to pitanja koja se postavljaju u posljednje vrijeme, „Na njegovom nasadu je nedavno proizvedeno o čemu se čita, o čemu se piše, o čemu se govori uzorkovanje i utvrđeno je kako nema prisutnosti u javnom prostoru, ali i na kavama, druženjima, u pesticida. Dakle, nema niti prepreke za ishođenje četiri zida... Danas se, više nego ikada prije, govo- certifikata za ekološku proizvodnju. Nadam se kari o ekologiji, zaštiti prirode i planeta Zemlje uop- ko će se, slijedom provođenja postupka komasaće, organskoj i ekološkoj proizvodnji. cije Konavoskog polja i drugih aktivnosti u cilju raSve više čeljadi nastoji kupovati zdrave namirnice, zvoja poljoprivrede, povećati i interes za ekološku uzgojene na selu, od domaćih proizvođača. Face- prizvodnju. Svakako, planiramo organizirati i edubook grupa Virtualna dubrovačka pjaca je itekako kaciju na tu temu“, izjavio je Pušić. aktivna, kao i njene inačice diljem Hrvatske. Kako bi garantirali kako je proizvod ekološki proizveden VLAGA I MAGLA SU PUNO VEĆI PROBLEM i kako zadovoljava sve direktive europskih i na- Kad se govori o edukacijama na temu eko proicionalnih zakona i propisa o ekološkoj proizvod- zvodnje, nekoliko radionica već je održano u ornji, neki od proizvođača ulaze u proces dobivanja ganizaciji udruge Agroturizam Konavle. Upravo na eko certifikata kojeg, ako ispune sve uvjete, izda- predavanjima, svi zainteresirani su mogli čuti kaju kontrolna tijela ovlaštena od strane Ministar- ko mogu dobiti eko certifikat. Predsjednik udrustva poljoprivrede. ge Ivo Mujo govori kako Konavosko polje ima neU posljednje su se vrijeme u javnom prostoru, pri- ke svoje izazove kad se govori o eko proizvodnji. je svega na društvenim mrežama, pojavili navodi „Konavosko polje je, s velikim brojem dana magle kako proizvođači u Konavlima ne mogu dobiti eko tijekom zime, a ljeti velikom vlagom, jer je smjecertifikat zbog aerodroma. Dubrovački dnevnik od- šteno u kotlini, zahtjevno kad je riječ o zaštiti i eko lučio je provjeriti istinitost ovih navoda. proizvodnji, no nije nemoguće, a pogotovo ne za neke kulture. Dakle, ako je išta problem, to su onU ZEMLJI U ČILIPIMA NEMA PESTICIDA da vlaga i magla, taj efekt kotline, što onda može „Odmah u startu bih htio demistificirati tezu koja izazvati gljivice kod nekih kultura“, kazao je Mujo. se provlači u posljednje vrijeme. Dakle, u Konavli- Međutim, blizinu dubrovačkog aerodroma ne vidi ma je, kao i drugdje, moguća ekološka proizvod- kao veliki problem. nja i certificiranje ekoloških proizvoda te ne po- „Naravno kako avioni ispuštaju emisije štetnih tvastoje nikakve specijalne prepreke“, tvrdi pročel- ri, ali oni ne gase motore kad lete preko Dubrovninik Upravnog odjela za ruralni razvoj, gospodar- ka ili preko ostatka Hrvatske i svijeta... Sve te čestvo i EU fondove Općine Konavle, Perica Pušić te stice svakako padaju na tlo bilo gdje da avion letako demantira navode da se u Konavlima nitko ti“, izjavio je Mujo. ne može baviti eko proizvodnjom. Zapravo on smatra kako su se dezinformacije oko Štoviše, u Konavlima već postoje proizvođači eko ekološke proizvodnje u Konavlima i blizine aeroproizvoda, a Pušić navodi kako imaju i svježi pri- droma pojavile jer su ljudima poslužile kao dobro

„Odmah u startu bih htio demistificirati tezu koja se provlači u posljednje vrijeme. Dakle, u Konavlima je, kao i drugdje, moguća ekološka proizvodnja i certificiranje ekoloških proizvoda te ne postoje nikakve specijalne prepreke“, tvrdi pročelnik Upravnog odjela za ruralni razvoj, gospodastvo i EU fondove Općine Konavle, Perica Pušić te tako demantira navode da se u Konavlima nitko ne može baviti eko proizvodnjom.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto NIKŠA KLEČAK, GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

opravdanje, a ne pravi razlog zašto se puno proizvođača nije odlučilo na eko proizvodnju. „To je više pitanje straha i zatvorenosti ka inovacijama i nekim novim načinima proizvodnje, novim preparatima... Konavle su jedna jako napredna, ali ponekad dosta zatvorena sredina. Često je taj oprez dobar, ali mislim kako u ovom slučaju nije“, izjavio je Mujo dodavši kako je svrha edukacija i radionica udruge ohrabriti proizvođače na bavljenje eko proizvodnjom. KAKO DOBITI EKO CERTIFIKAT? Kako bi se došlo do eko certifikata, potrebno je ispoštovati strogu kontrolu i duge procedure. Međutim, benefiti su višestruki – moguće je za sebe osigurati različite olakšice, a i generalno su proizvodi koji imaju eko certifikat traženi kod kupaca i trgovina koje nude i domaće ekološke proizvode, kakvih je na europskom tržištu sve više. Kako nam je odgovoreno iz Ministarstva poljoprivrede, da bi poljoprivredni proizvođač mogao proizvod označiti kao ekološki, mora se uključiti u kontrolni sustav ekološke poljoprivrede i proći propisano prijelazno razdoblje. Te pravne i fizičke osobe koje se bave ekološkom proizvodnjom, preradom, stavljanjem na tržište, uvozom i izvozom ekološ-

Županija

13

kih proizvoda moraju biti upisane u Upisnik ekoloških subjekata kod Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Prvi korak je sklapanje ugovora o kontroli s ovlaštenim kontrolnim tijelom te upisivanje u Upisnik. Uvjet za upis u navedeni Upisnik je sklopljen ugovor o kontroli s ovlaštenim kontrolnim tijelom i provedena prva kontrola. Nakon upisa u Upisnik, za proizvođača započinje prijelazno razdoblje. Trajanje prijelaznog razdoblja propisano je prema vrsti poljoprivredne proizvodnje i prema vrsti životinja. Tako ono traje najdulje tri godine u slučaju trajnih nasada, a za ratarske kulture je kraće – dvije godine. U tom periodu proizvođač poštuje pravila ekološke proizvodnje, međutim još uvijek nema pravo proizvode označiti kao ekološke, sve do proteka propisanog prijelaznog razdoblja. Kontrolna tijela u tom razdoblju provode različite kontrole – redovne (najmanje jedna godišnje svih onih koji su sklopili ugovor o kontroli), dodatne (kod najmanje 10 posto onih s kojima su sklopljeni ugovori o kontroli, prema rizičnosti subjekta) i nenajavljene (kod najmanje 10 posto svih kontrola moraju biti nenajavljene, prema rizičnosti subjekta).

„Konavosko polje je, s velikim brojem dana magle tijekom zime, a ljeti velikom vlagom, jer je smešteno u kotlini, zahtjevno kad je riječ o zaštiti i eko proizvodnji, no nije nemoguće, a pogotovo ne za neke kulture. Dakle, ako je išta problem, to su onda vlaga i magla, taj efekt kotline, što onda može izazvati gljivice kod nekih kultura“, tvrdi Ivo Mujo iz Agroturizma Konavle I Konavle imaju sjajnu perspektivu za eko proizvodnju

14 Županija

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u 2022. godini je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 98 proizvođača s 1480 hektara koji su uključeni u ekološki uzgoj

Konavosko polje je smješteno u kotlini pa je vlaga veći izazov od aerodorma

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

Prilikom kontrola, provode se uzorkovanja kako Pušić također tvrdi kako je potrebno izraditi probi se otkrilo eventualno prisustvo tvari koje nisu cjenu rizika. dopuštene u ekološkoj proizvodnji. Kontrolna tije- „Ako je procjena da se negdje radi o velikom riziku, la su obavezna provesti uzorkovanje kod najma- onda postoji pojačani monitoring, odnosno učesnje pet posto subjekata s kojima su sklopili ugo- talije uzorkovanje tla. Da bi se dobio ekološki cervor o kontroli. tifikat, u tlu ne smije biti prisutnosti pesticida. InaPostupak certifikacije koji provode kontrolna tije- če, kada govore o riziku, certifikatori ovlašteni za la podrazumijeva provedbu minimalno jedne kon- ekološko certificiranje često kao najveću potentrole godišnje kod subjekata s kojima je sklopljen cijalnu opasnost vide konvencionalni nasad kougovor o kontroli. Ovisno o procjeni rizika svakog ji se nalazi u blizini i koji se tretira“, izjavio je Pušić. subjekta, u okviru postupka certifikacije mogu se provoditi dodatne i nenajavljene kontrole i uzor- EKO CERTIFIKAT JE DOKAZ EKO PROIZVODA! kovanja, kako je već navedeno. Certifikat ekološ- Eko proizvodnja nije nešto što je iznimno popularkog proizvođača izdaje kontrolno tijelo, nakon što no u ovom trenutku, ali svakako je sve popularnisu provedene sve predviđene provjere. ja i vjerojatno predstavlja budućnost u smislu poljoprivredne proizvodnje. Prema podacima AgenZABRANJENA UMJETNA cije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralMINERALNA GNOJIVA nom razvoju, u 2022. godini je u Dubrovačko-neMinistarstvo smo pitali koji su kriteriji koje poljo- retvanskoj županiji 98 proizvođača s 1480 hektaprivredni proizvođači moraju ispoštovati kako bi ra koji su uključeni u ekološki uzgoj. dobili eko certifikat. Riječ je o onim proizvođačima koji imaju eko certi„Jedno od osnovnih načela ekološke proizvodnje fikat, no sasvim je sigurno broj stvarnih eko proije održavanje i povećanje plodnosti tla primjenom zvođača nešto i veći, samo što nikada nisu ušli u postupaka poput plodoreda, zelene gnojidbe i sl. službene procedure. U Konavlima, ali i DubrovačPrimjena umjetnih mineralnih gnojiva u ekološ- kom primorju, Pelješcu i drugim dijelovima župakoj proizvodnji je zabranjena. Proizvođači u eko- nije ima onih koji koriste prirodna gnojiva i ne treloškoj proizvodnji obavezni su primjenjivati mje- tiraju svoje proizvode pesticidima, ali nikada nisu re predostrožnosti kako bi sveli na minimum mo- zatražili eko certifikat. Ipak, takav je certifikat negućnost kontaminacije proizvoda neodobrenim kakva garancija kako je uistinu riječ o ekološkom sredstvima ili tvarima. To znači da će svaki proi- proizvodu. U tom slučaju nije jedina opcija samo zvođač, vezano uz specifične kritične točke ko- vjerovati poljoprivredniku ‘na riječ’ nego tu postoje je identificirao na svom gospodarstvu, sastavi- ji konkretan dokaz. ti program mjera predostrožnosti koje će primje- Jedna od eko proizvođačica je i Marija Pendo-Konjivati. Mjere predostrožnosti provjerava kontrol- la, vlasnica OPG-a Pendo čiji kupci znaju kako kuno tijelo i po potrebi zahtjeva izmjene“, odgovorili puju kvalitetno, zdravo, ali i kontrolirano. su nam iz Ministarstva. „Kao prvo, mislim kako je važno imati certifikat jer je dokaz kvalitete. Redovno dolazi kontrola, a ljudi koji kupuju su sigurni kako je to zaista eko proizvod. Kod nas je dolazila kontrola iz Splita, uzeli bi nasumično neki proizvod i ispitali bi ga. Povjerenje u poslovanju je itekako bitno i ako nikada niste prevarili kupca, naravno kako će vam vjerovati. No, certifikat je dokaz, pogotovo i za neke nove kupce koji nikada nisu koristili vaše proizvode. A ja osobno ne koristim nikakve kemikalije, čak ni one koje su dopuštene, nikakvu kemiju ne želim“, izjavila je Pendo – Kola dodavši kako ne vidi razlog za netraženje certifikata. „Kad sam krenula u tu priču, Županija je sufinancirala 50 posto od cijene certifikacije, a danas je to 100 posto. Dakle, financije ne mogu biti razlog“, kaže Pendo-Kola. A druge razloge ne vidi jer, kako kaže – ako se radi kako treba i po pravilima, ne treba se bojati kontrole. Stoga je donekle i ljuti kad se određeni proizvodi koji nemaju certifikat reklamiraju kao ‘ekološki’. Ima tu kvalitetnih proizvoda, ali i, kako kaže vlasnica eko certifikata, svega i svačega.

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

Vijesti 15

16 Intervju

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

Kristina Ćorak, natjecateljica kulinarskog showa

‘Iskustvo MasterChefa mi nije bilo onako kako sam zamišljala’ Naša sugrađanka Kristina Ćorak okušala se u ovogodišnjem izdanju MasterChefa. Inače je po struci geologinja, a kuhanje joj je hobi. U intervjuu je prepričala što je doživjela

Kako ste se odlučili za geologiju? Davna želja ili splet okolnosti? Moja prijateljica je bila na tom fakultetu, a ja sam studirala drugo. Pričala mi je o svim ljepotama geologije i kroz njenu priču sam polako zavoljela zemlju i stijene (smijeh). Na kraju sam upisala i nimalo požalila.

la su došla kasnije, jer ipak je tu trebalo dodatno znanje i tehnike. Na fakultetu sam kuhala često isprobavajući neke sastojke koji nisu u receptima.

lje i želja da sama pravim oblike, samo kušanje tih slastica je pogodovalo činjenici da od djetinjstva volim slatko.

Malo glupo pitanje, jer sto ljudi, sto ukusa. Ali, evo u vašem primjeru. Tradicija je tradicija. Jela koje su radile babe i mame su posebna i probude sjećanja svojim okusima. Da nisu, prestala bi se kuhati. Ovo novo što je došlo je samo neka nadogradnja. Po meni je potrebno i jedno i drugo, a možda je i najbolje kada se međusobno spajaju. Uvijek sam za kreativnost, dobro je da se kuhanje razvija, napreduje, ide dalje, a isto tako s druge strane punjene paprike ili sarme će (za)uvijek ostati sjajne.

‘Da ne ulazim previše u detalje, na kraju je ispalo da Što ste kuhali, uobičajena jela poput paste i(li) sam neki negatirizota, ili ste se odmah okrenuli kremicama, vac, loša, da nisam pjenicama, posteljicama? Kremice i pjenice su došle kasnije (smijeh). Prvo timski igrač, a to Nije geologija nimalo laka. Puno matematike, sam radila uobičajena jela, paste i rizoti, a poslije me baš pogodilo. fizike… je počelo eksperimentiranje koje se povećavalo Da, nije lako, ali ekipa koja je studirala sa mnom dok bih doma gledala kulinarske emisije. Narav- Ali srećom, ljudi bila je sjajna, pa smo skupa izgurali. Uglavnom, li- no, nije da često radim kremice i pjenice, nego ka- koji me znaju, pa jepo iskustvo, ništa ne bih mijenjala. Na kraju kra- da me baš uhvati u posebnim prilikama. Za ekičak i oni koji me jeva, radim u struci. pu, većinom. ne znaju (nego su me upoznali kroz Da, radite u struci, ali volite kuhanje. Kada se Koliko su takva jela komplicirana za raditi? razvila ljubav? Ne koliko se čini na prvu. Više je to tehnika i da je cijelo natjecanje) Od malih nogu zajedno s mamom sam oko šted- dobro začinjeno. Također, važno je da je dobro prosu mi dali podršku njaka. Najčešće sam joj pomagala u spravljanju pasirana kroz sito, te da je dobre teksture. kolača. Bila je odlična mentorica, uvijek mi je goi shvaćaju kako je vorila kako ide cijeli postupak. Želja da mogu bo- Jesu li ta jela ukusnija ili su više za Instagram? sve ovo prikazano’

Ne bi se na vama reklo, izgledate kao da ste više tapioka đir. Ne bi, ali stare fotografije su dokaz (smijeh). Uvijek sam bila okružena raznim tortama i to se sve nastavilo do današnjih dana. Jeste li u to vrijeme radili samo deserte ili i neka tradicionalna jela? Radila sam u početku deserte. Tradicionalna je-

Piše Maro Marušić Rekli ste da ste pratili kulinarske emisije. U vri-

foto Nova TV

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

jeme dok ste ih gledali kako ste ih zamišljali? Zamišljala sam ih kao edukaciju. Na kraju krajeva zbog toga sam se i prijavila. Htjela sam vidjeti na kojoj sam amaterskoj razini i naučiti nešto dodatno. Jesu li drugi kandidati isto amateri? Može li se prijaviti netko tko je profesionalni kuhar? Koliko ja znam, ne mogu se prijaviti šefovi kuhinja i njihovi zamjenici, ali može netko tko je recimo pomoćni kuhar. Je li to pomalo nepravedno? Da se natječu kandidati s određenim kulinarskim iskustvom i potpuni amateri? To je kao da u Divljoj ligi igraju aktualni olimpijski pobjednici. Ne znam, ne bih ulazila u tu tematiku i odredbe televizijske kuće. Možda bi bilo bolje da smo svi na istom „levelu“, ali Bože moj, tko je meni kriv što nisam i ja bar jednu sezonu probala u kuhinji (smijeh)? Koliko je uopće teško biti izabran kao kandidat? Kako teče taj proces? Zaista ne znam koliko je sveukupno bilo prijavljenih kandidata. Osim kuhanja, postoje inter-

Intervju 17

vjui, selekcijske faze od same realizacije do finalnog kuhanja i davanje pregača od strane žirija. Ne bih sada ulazila u previše detalja, jer ne smijem otkrivati taj proces. Kako ste se osjećali nakon što ste saznali da ste jedan od natjecatelja? Bilo mi je veliko iznenađenje, stvarno nisam očekivala. Miješalo mi se veliko uzbuđenje, ali i trema. Ja sam inače flegma tip, ali ima tu puno stresa. Ne može se čovjek lako naviknuti na kameru, ja očito nisam do samog kraja. Em kamere, em kuhanje, em razgovor. Koji multitasking. Baš je stresno. Svuda oko vas su kabeli, kamere, paralelno razgovor i kuhanje. Totalni multitasking. Još pri tom imaš zadano vrijeme. Jako je teško ostati fokusiran i biti hladne glave. Na neki način sve to frustrira i izluđuje. Stres na stres (smijeh). Normalno je da nekad nije ispalo kako sam zamislila, od prvotne ideje, izmijenile su se bar još tri (smijeh). Dala sam sve od sebe što sam mogla u datom trenutku, da jelo ispadne što ukusnije i da bude što ljepše prezentirano, jer sam i sama vizualni tip.

‘Baš je stresno. Svuda oko vas su kabeli, kamere, paralelno razgovor i kuhanje. Totalni multitasking. Još pri tom imaš zadano vrijeme. Jako je teško ostati fokusiran i biti hladne glave. Na neki način sve to frustrira i izluđuje. Stres na stres’

‘MasterChef sam zamišljala kao kulinarsku edukaciju, ali…’

18 Intervju

‘Svaki dan na setu prošao mi je u nekom malom grču, osim ako nisam na galeriji, jer tad nisam u fokusu. Iako me doživljavaju kao ekstroverta, jer sam društvena, ovdje sam čak malo bila sa strane, pa sam zapravo shvatila da mi svjetla reflektora baš i ne odgovaraju’

‘Mediji imaju moć da prikažu stvari kako žele’

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

‘Glavna kočnica za prijavu mi je bio strah od javnog nastupa’

Jeste li radili neke tehnike disanja prije nastu- zitivu, kao i sve stvari u životu. Nažalost mediji imapa? Da budete što opušteniji i fokusiraniji? ju tu moć da prikažu stvari kako oni žele. Iskreno nisam, svaki dan na setu prošao mi je u nekom malom grču, osim ako nisam na galeriji, jer Gastro duel vas je pogodio, ako se ne varam. tad nisam u fokusu. Iako me doživljavaju kao ek- A malo da. Mislim, da ne ulazim previše u detalje, na stroverta, jer sam društvena, ovdje sam čak ma- kraju je ispalo da sam neki negativac, loša, da nilo bila sa strane, pa sam zapravo shvatila da mi sam timski igrač, a to me baš pogodilo. Ali srećom, svjetla reflektora baš i ne odgovaraju. Puno sam ljudi koji me znaju, pa čak i oni koji me ne znaju (neo tome razmišljala tijekom prijave, jer mi je to bila go su me upoznali kroz cijelo natjecanje) su mi daglavna kočnica, taj strah od javnog nastupa. Ipak li podršku i shvaćaju kako je sve ovo prikazano. S je prevagnula želja za učenjem. druge strane, naravno da će uvijek biti mrzitelja. I kakvi su sad utisci nakon što je sve gotovo? Je li bilo onako kako ste zamišljali ili…? Nije bilo baš kako sam zamislila. Bez obzira što je možda ispalo više izvlačenja loših stvari u nama nego prikazivanja kuhanja, okrenula sam to na po-

Znači karakteri i uloge su važniji od kuhanja? Možda sam ja sada još uvijek vruće glave, ali ne znam, tako mi se nekad činilo. Naravno stvari nisu nikad crno-bijele. Puno sam naučila, upoznala prekrasne ljude kako među natjecateljima, tako i pojedine ljude iza scene. Što dalje s kuhanjem? Nešto ozbiljnije ili…? Za sada nastavljam kuhati obitelji i prijateljima. To je nešto što volim. Jesu li vam se javljali udvarači s molbama za brak? Hahahahah, a ono, neću sad u detalje, ali bilo je svega. Ali najviše želim zahvaliti svima koji su bili uz mene i koji su mi svakodnevno pružali podršku. Bilo je i konstruktivnih kritika na kojima sam isto zahvalna. Svaka čast i vašem poslodavcu koji nije imao ništa protiv da nastupate na Masterchefu, a čitav proces, kako vidimo, jako je dugo trajao. Puno zahvaljujem poslodavcu koji je imao sluha i razumijevanja da se okušam u svom hobiju. Zahvaljujem i kolegama na velikoj podršci. Da nije bilo njih, ne bih prošla sve ovo.

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

Županija 19

Održana humanitarna Dubrovačka trpeza – prikupljeno više od 9.800 eura za Rinu Mašeru

Tradicionalni gastronomski događaj humanitarnog karaktera - Dubrovačka trpeza održana je danas na Stradunu. Brojni dubrovački hoteli, restorani, pekari, slas-

tičari, ugostitelji i vinari prezentirali su svoje znanje i umijeće, uz nastup Klape Kaše. Trpezu, svojevrsnu krunu Good Food Fe-

stivala, otvorio je direktor Turističke zajednice Grada Dubrovnika Miro Drašković, uz pročelnicu Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Antonelu Svilarić. Cijena bona iznosila je 6 eura za hranu i 3 eura za vino, a kao i svake godine, prihod od prodaje gastro delicija donirat će se u humanitarne svrhe. Za udrugu za osobe s intelektualnim teškoćama Rina Mašera prikupljeno je 9.848,56 eura. Organizatori Dubrovačke trpeze su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije, Ceh ugostitelja i TUŠ Dubrovnik.

20 Intervju

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

MLADA DUBROVAČKA UMJETNICA

Mihaela Rašica: “Čak i ako nisu na prvu vidljive, prilike se mogu stvoriti uz puno rada i ljubavi” Umjetnost nikad nije lak put, ali tko ga izabere rijetko kada požali. Dubrovkinja Mihaela Rašica prepustila se svom pozivu, koji je vodi od slikanja, kiparstva, pa sve do poezije. Koje su ljepote, ali i izazovi bavljenja umjetnošću, osobito na samim počecima karijere provjerili smo upravo s mladom umjetnicom Mihaelom Rašicom Kad je krenula Vaša ljubav prema umjetnosti, jeste li oduvijek znali kako ćete se time baviti? Mogu na to dati klasičan odgovor- od malih nogu. Slikanje je krenulo od vrtićke dobi, a u osnovnoj školi sam počela s pisanjem. Sve do kasnijih razreda srednje škole i nisam bila nešto upućena u kulturu, niti svjesna mogućnosti nekakve umjetničke karijere, bilo mi je to jednostavno nešto što radim. Možda mi je zbog interesa za pisanje logičan odabir srednje škole bila gimnazija, ali od trećeg razreda nadalje sam počela pohađati satove crtanja i slikanja kod Josipa Pina Trostmanna koji me je naučio jako puno toga o slikanju, ali i o odnosu prema slikanju, koji njegujem i danas. Sjećam se da sam jednom došla na sat sa šporkim kistovima od boje pa me poslao doma i rekao: ‘Slikanje je sveta stvar, nemoj mi dolaziti sa šporkim kistovima’. Njegovih se savjeta često sjetim i danas kada slikam. Koliko je izazovno izabrati taj put? Pa za mene je bilo dosta izazovno jer se nisam kretala u okolini u kojoj je to ‘’najnormalniji’’ odabir karijere. Moji roditelji nisu iz umjetničkih struka, a nisu bili ni roditelji mojih bližih prijatelja, tako da su se slikarstvo i likovna umjetnost općenito promatrali kao neki oblik hobija; lijepe, ali neozbiljne aktivnosti. Smatram da je najveći izazov odabira takve struke održati neku vrstu samopoduzetnosti, a za-

držati umjetnički senzibilitet. Ne možeš očekiva- Mihaelin diplomski rad bila je izložba Gozba ti neku konkretnu kvotu u koju ćeš upasti, zapo- u Galeriji Kranjčar sliti se i ostati, nego moraš sam sebi stvoriti neko mjesto. To podrazumijeva prijavljivanje na natječaje i potpore, uključivanje u projekte, organiziranje vlastitih izložbi i na kraju krajeva jednostavno objavljivanje vlastitog rada drugima. A s druge strane, umjetnici većinom samo žele samoću i tišinu da mogu napraviti sve te svoje radove. Tu se stvara neki neobičan spoj gdje nema druge, nego ostati čvrst i naći taj svoj balans; zadržati dovolj- Piše Ivana Smilović no prostora da se baviš nečim idejnim, neopiplji- foto Privatni album

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

vim, za neke i duhovnim, a da onda rezultate toga prezentiraš u ovom opipljivom i praktičnom svijetu gdje postoje galerije, projekti, financije, ugovori i sve te stvari. Kakva su Vaša iskustva sa studiranjem na Akademiji likovnih umjetnosti? Iznimno pozitivna. Čula sam svakakve loše komentare na Akademiju i prije upisa i tijekom studija i nakon, ali što se tiče mog viđenja stvari, sa željom i radom sam uvijek uspjevala dobiti znanje i prilike. Već na prvoj godini sam, kao netko tko je došao iz drugog grada bez ikakve ideje o tome što je Akademija i bez nekoga u obitelji ili društvu tko je upućen u umjetnost, imala jednake mogućnosti da učim i izlažem radove. Možda nije najopremljenija kao neki drugi fakulteti ili kao neke druge europ-

Intervju 21

ske akademije, točnije, na Akademiji kao prostoru čovjek neće naći puno više od praznih stalaka za kiparstvo ili štafelaja, ali zato će naći zajednicu profesora koji su voljni zaista te nešto naučiti. Voljela bih ovim putem odagnati i kriva uvjerenja da se na Akademiju ‘’upada’’ preko veze. Akademija nije elitistički faks i na njoj se može razvijati svatko tko ima talenta i voljan je posvetiti se i puno raditi. Kojim se smjerom slikarstva bavite? Bavim se ekspresivnim figurativnim slikarstvom, najčešće u tehnici ulja na platnu. Katkad radim i kolorističke apstrakcije. Bavite se i poezijom, izdali ste i zbirku pjesama, znači umjetnički put vas nosi na sve strane? Ne bih rekla da me odabir umjetničkog puta u smi-

22 Intervju

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

slu fakulteta naveo na izdavanje zbirke pjesama, kao što sam već spomenula, pisanje je nešto što je tu skoro dugo kao i slikanje. Ako bih morala odrediti neka tri smjera koje trenutno razvijam, to bi bili slikarstvo, poezija i film. Za vrijeme studija mi je i kiparstvo bilo dosta blisko, ali zadnjih godina sam se posvetila slikarstvu. Moguće je da ću se nekad opet vratiti kiparstvu, ali nije to ni toliko važno, sve su te djelatnosti uvijek u nekom međusobnom ispreplitanju tako da volim vjerovati da sam čitavo vrijeme usmjerena ka istom, samo kroz različite medije. Što biste izdvojili kao najljepši dio dosadašnjeg bavljenja umjetnošću? Teško mi je odrediti jednu stvar kao najljepšu, ali mogu prvu koje sam se sjetila. Prva godina Akademije i susret s kiparstvom kod profesorice Ide Blažičko koja je imala silno puno entuzijazma i za umjetnost i za život i prenijela ga je na svoje studente. Sjećam se hladnih jesenskih popodneva i procesa odlijevanja portreta glave u gipsu, stavljanje ruke na tu glavu od gipsa koji u tom trenutku zbog kemijskog procesa reagira i grije. To je bilo stvarno lijepo. Što vas inspirira? Sve. Ne uspjevam se inspirirati odabirom konkretnih motiva za promatranje nego promjenom načina promatranja, možda nekim ‘čuđenjem’. Trudim se promatrati sve oblike života oko sebe kao izraz neke sile koja uvijek rađa, raste, preobražava se... Pa me tako na isti način čudi kako je izraslo

i oblikovalo se jedno stablo ili jedan čovjek ili jedna kuća, kikara, stol. Ja stoga često slikam jednostavne motive i predmete, ali bacam na njih neobično osvjetljenje, dodajem neki element koji izaziva začudnost ili usuglasim paletu, potez i dinamiku kako bi na neki način ti motivi iskočili iz svoje “običnosti”” i iz naše navike na njih. Radi se zapravo o jednom ne samo umjetničkom, nego generalnom pogledu na svijet gdje su sve stvari oko nas žive, samo na to treba obratiti pažnju. Umjetnost u tome pomaže. Kako izgleda proces nastanka jedne slike, koliko to traje i ovisi li o tome kakav vam je dan? Proces uvijek traje i nije vezan za nekakav dnevni ciklus. Da bi se stvaralo, treba prvo nešto i doživjeti tako da treba uvijek biti budan i promatrati oko sebe. Čitati, šetati se, zapisivati, katkad i fotografirati. Preko tjedna provodim svaki dan u ateljeu, dođem rano i promatram svoje bilješke, skiciram, katkad protekne i cijeli dan da samo gledam u prazna platna i razmišljam. To vjerojatno zvuči kao vrlo lagan i ležeran odabir profesije, ali, barem meni, nije. Neobično je biti po zvanju ‘umjetnik’ kao što je netko po zvanju postolar, na primjer. Točnije, neobično je oslanjati se na svoju kreativnost i očekivati od nje da ‘radi’ svaki dan. Osobni život i profesionalni su isprepleteni, tako da se ne može od jednog pobjeći u drugo. Ali zato, kad mi ne ide, bavim se nekim opipljivijim dijelom svoje struke; napravim drvene okvire, prepariram platno, napnem ga na okvir, pripremim boje. U tom opipljivom, egzaktnom pa pomalo i ‘bauštelskom’ dijelu našeg posla nađem dobar balans s onim drugim, umjetničkim, idejnim i intuitivnim dijelom. A trajanje da se jedna slika napravi? Katkad je to

Mihaela je u sklopu diplomskog rada “Gozba” predstavila dvanaest slika u tehnici ulja na platnu

Intervju 23

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

tri mjeseca, katkad je to deset minuta. Nemam baš neki recept kako napraviti dobru sliku. Slike se konstantno grade u meni, a kada će napokon izaći van, to je teško odrediti. To se, gotovo uvijek, dogodi kao nekim sretnim slučajem. Naravno, što više radiš, to su te sretne slučajnosti češće. Nedavno ste otvorili izložbu na Klinici za tumore u Zagrebu, kako biste opisali to iskustvo? Kako je došlo do te suradnje? Radi se o kolaboraciji Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu te Kliničkog bolničkog centra Zagreb Sestre milosrdnice gdje se svako mjesec dana u hodniku Klinike za tumore izlažu slikarska djela nekog mladog umjetnika ili umjetnice. Radi se o dugom hodniku kojim onkološki pacijenti idu na svoje kemoterapije tako da se radi o dosta emotivno nabijenom i ‘teškom’ prostoru. Dok sam postavljala izložbu sam razmišljala kako ti ljudi koji se bore za vlastiti život pored svih svojih problema vjerojatno neće imati interesa za gledanje slika, ali iznenadila sam se jer su neki od njih dolazili do mene da mi se nasmiješe i daju do znanja da su primijetili slike i da im se sviđaju. Volim vjerovati da se na mojim slikama vidi da se bavim nekakvim osnovnim čuđenjem samim životom, mogućnošću da život uopće bude, svim njegovim pojavnim oblicima i svim načinima na koje jest. Tako da, ako je netko od tih pacijenata, čiji je život u tom trenutku u krhkom stanju, na mojim slikama vidio i prepoznao život, to mi je najveća pohvala koju mogu dobiti. Mislite li da se mnogi mladi oklijevaju baviti umjetnošću jer tu ne vide budućnost, pogotovo financijsku? Moguće i mislim da to ne bi smjelo biti tako. Ne zato što je budućnost sjajna nego zato što bi mladost trebala biti i ostati idealistička. Mislim da trebamo krajem srednje zadržati mladenački žar i odabrati put za koji osjećamo da je pravi, a onda ćemo kasnije kad budemo zreliji i pametniji već nekako skužiti kako srediti financije i budućnost. A može se srediti i može se zaraditi. Čini mi se da su tinejdžeri danas puno proračunatiji i oprezniji nego što su to bile generacije mojih roditelja, pa i kasnije, što je shvatljivo jer su postali informiraniji, ali i dalje mislim da ne bi trebali ostariti prije vremena i iskalkulirati budućnost. Čak i ako nisu na prvu vidljive, prilike se mogu i stvoriti, uz puno rada i ljubavi. Lagano se uspinjete skalinima umjetnosti, mislite li da u Hrvatskoj ima perspektive za napredak? Meni se umjetnička i likovna scena u Hrvatskoj trenutno čini dosta dinamičnom, a ono što mene

osobno posebno veseli je porast interesa za klasičnim slikarskim medijem u zadnjih nekoliko godina. To je odgovor na pitanje ima li perspektive za umjetnički napredak. Pitanje napretka u smislu zarađivanja na umjetničkom tržištu je sasvim druga tema i zapravo je dvosjekli mač jer baš zato što u Hrvatskoj nemamo snažno razvijeno tržište umjetnina, umjetnici se još uvijek razvijaju samostalno i iskreno, tržište im ne diktira trendove koji se prodaju. Možda i griješim, ne bih previše ulazila u tu temu jer nisam dovoljno upućena, ali svakako smatram da je važno da umjetnost ostane duhovna djelatnost, a ne da postane prazna proizvodnja. Koji su vaši planovi za budućnost, hoćete li se nastaviti graditi u umjetnosti ili možda imate neke druge ideje? Sve što me zanima je nekako na liniji likovne i književne umjetnosti tako da me zanimaju svi vidovi toga. Nastavit ću se razvijati kao samostalna umjetnica, ali zainteresirana sam i za primijenjenu umjetnost i za poučavanje umjetnosti. Mislite li se vratiti u Dubrovnik i zašto da? Ili ne? Ne planiram se preseliti nazad u Dubrovnik za stalno, odnosno nastavit ću u Gradu provoditi ljeta, a zimi se vraćati u Zagreb. Djelomično jer osobno preferiram život u malo većem gradu, ali i jer su prilike za rad u kulturi i umjetnosti u Zagrebu raznolikije i više ih je. Ne bih voljela premašiti svoje znanje o toj temi jer zaista ne pratim dubrovačku kulturnu scenu koliko zagrebačku, ali zasad mi se čini da je u Gradu i dalje teško razvijati bilo koje djelatnosti pored turizma. U svakom slučaju pozdravljam svaki napor da se to stanje popravi.

24 Kolumna Škura bura

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

Tržišna utakmica

Ako je privatno vlasništvo svetinja, zašto država mora obnavljati štetu od potresa? Liberali se kunu u privatno vlasništvo i slobodno tržište. Zašto se onda sve ne prepusti tom, kako se zove, slobodnom tržištu? Zašto onda heroina nema na trafikama Tiska? Debelo Krme Liberal i ja sjedimo na kafi. Svatko čita svoj pametni telefon. -Dan te jebo – rečem mu – Vidi ove Aleksandre Prijović, pet puta zaredom prodala Arenu. -So what? – odgovori on. Debelo Krme Liberal često ubacuje engleski u hrvatski. Voli taj koktel više od smoothieja banana plus mango. - Pa tko sluša to smeće? -Čekaj, kakva si ti kulturna mjerna jedinica da propisuješ što je smeće, a što ne? Aleksandra Prijović radi muziku kakvu radi, ljudi biraju što će slušati i ja ne vidim nikakav problem. To je, ekšueli, klasična tržišna utakmica. -A heroin? – uletim iznebuha. -Šta heroin? -Jesi čuo za heroin? – upitam ga simuliravši ubod u venu kao časna sestra koja vadi krv. -Šta ti baljezgaš? Kakve veze ima heroin s Aleksandrom Prijović?

-What the fuck! – zbunjen ostade Debelo Krme Liberal – Ja bogami ne znam o čemu govoriš! -Da ti objasnim – rečem mu – Heroin radi ekstazu kakvu radi, ljudi biraju hoće li ga uzimati i ja ne vidim nikakav problem. To je, ekšueli, klasična tržišna utakmica – poentiram. -E bogami nije – uozbilji se Debelo Krme Liberal – heroin je znatno štetniji od muzike Aleksandre Prijović. Na kraju krajeva, te đankoze se navuku, pa im ja od mojih novaca financiram sve te kretenske subotexe i heptanone. -Štetni su i heroin i muzika Aleksandre Prijović. Ili sve treba legalizirati, pa kud koji, Milli Vanilli moji. Ili sve stvari koje imaju više štete, nego koristi, treba ograničiti. Ice, ice, baby, razumiješ? -No entiendo nada – kaže on. Debelo Krme Liberal često ubacuje španjolski u hrvatski. Voli taj koktel više od smoothieja banana plus ananas plus dvije kocke leda, baby… HEROIN NA TRAFIKAMA TISKA -Kako ništa ne razumiješ? -Pa ja se nadam da ga dotična ne uzima, ali -Pa ne razumijem, ti uspoređuješ drogu s ranitekako ima veze. Ako Aleksandra Prijović pet dom muzikom – opet je ubacio engleski, a puta zaredom proda Arenu, zašto se heroin meni se digao čuperak posred glave od strapet dana zaredom ne može naći na trafika- ve – Ljudi odu vanka, poslušaju Priju, budu ma Tiska? sretni.

Tržišna utakmica u jednom segmentu može, u drugom ne. Zašto ti ne želiš financirati vrhunsku kulturu svojim novcem, a ja moram financirati zdravstvo i tvoje liječenje od jednostavnih ugljikohidrata mojim novcem?

Piše Maro Marušić foto Dalibor Urukalović/ PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

-Pa isto je s heroinom. Ljudi odu vanka, ušpricaju heroin, budu sretni. -Ali jebote život, od heroina završe u komuni, a gdje završe od muzike Aleksandre Prijović? UMJETNOST I TRŽIŠTE -Završe poglupljeni ispred kartonske kutije kao glasači Aleksandra Vučića, HDZ-a i SDP-a cijepljeni od bilo kakve prave umjetnosti. -Zašto je ta tvoja takozvana prava umjetnost uopće važna? Da bi se financirala mojim novcem? Eto joj tržište, pa nek’ opstane. -Prava umjetnost je važna, jer razvija empatiju, a ima li važnije stvari od suosjećanja? Ali ti to ništa ne razumiješ, zašto ja tebi išta govorim? Uto prođe konobar. Debelo Krme Liberal naruči krafnu. -Treba zabraniti i krafne – rečem mu – Ili dozvoliti heroin. -Hijo de puta, dios mio – zagrcne se – Ti si stvarno hombre loco! Miješaš heroin i Aleksandru Prijović, krafne i nimfu Dafne. -Ti si stvarno liberal od kurca. Tržišna utakmica u jednom segmentu može, u drugom ne.

Kolumna Škura bura 25

Zašto ti ne želiš financirati vrhunsku kulturu svojim novcem, a ja moram financirati zdravstvo i tvoje liječenje od jednostavnih ugljikohidrata mojim novcem? -Ja ću moje začepljene vene liječiti u privatnika, a đankoza svoje vene liječi mojim novcem! – poentira Debelo Krme Liberal sav sretan što se ovoga sjetio. -Ako bude boljelo, nemoj uzimati morfij. Lijepo upali Aleksadru Prijović i pusti stih: Znaju li te tvoje žene, da je barka još kod mene? -Barka ne može bit kod nje, jer pravno pripada njemu, you stupid jerk – odgrize komad krafne Debelo krme Liberal – Ako nisi znao, privatno vlasništvo je svetinja! -Smije li onda Hamas tući granatama po privatnom vlasništvu ako je ono svetinja? -Sad si pretjerao. Overwhelming me sve ovo. -Jesam, imaš pravo, pretjerao sam. Smije li onda potres tući po privatnom vlasništvu? Debelo Krme Liberal me gledao u čudu. -Ako je privatno vlasništvo svetinja, zašto država mora obnavljati štetu od potresa? Zašto se ne prepusti tržišnoj, pardon tektonskoj utakmici?

Štetni su i heroin i muzika Aleksandre Prijović. Ili sve treba legalizirati, pa kud koji, Milli Vanilli moji. Ili sve stvari koje imaju više štete, nego koristi, treba ograničiti.

26 Kolumna

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Lupetanja Na svijetu najbolji azil za nezbrinute životinje, vrijedan oko 2 milijuna eura, neće biti smješten na 20.504 četvorna metra i neće ugošćavat 350 kučaka i mačaka, kako je bilo planirano. Osim prostora po najvišim standardima, neće bit ni vježbališne zone za istrčavanje, te prostora za socijalizaciju i obuku pasa, neće bit hotela za pse, veterinarske klinike, niti velikih parkova s prostorom za jahanje konja i javne rekreacijske sadržaje. Za sve je kriva - korona. Nema para. Nezbrinute životinje niti su znale za obećano luksuzno odmaralište, niti će se žalit. Za pola milijuna eura, dobili su klimatizirane limene apartmane uz rub odlagališta Grabovica. Presretne beštije će unatoč svemu, imati sigurno bolji pogled na more, nego tek otvoreni, upola jeftiniji azil u Trebinju, za kojega pričaju tamošnji političari, da je najbolji u – regiji. Nije lako ni vlasnicima zbrinutih i voljenih kućnih ljubimaca. Jadrolinija je dobila zabranu veterinarske inspekcije da na brzim brodovima prevoze velike kućne ljubimce, teže od osam kila. Prema pravilniku, vlasnici bi trebali bit na palubi s kučkima, ali to se opet ne smije, radi sigurnosti vlasnika. Sad su ljubitelji pasa veličine tovara u problemima. Vagu na ukrcaju u brod ne možeš prevarit, a ne smiješ ljubimce ni izgladnjivat, kako bi smršali do kategorije osmokilaša. Što će jadne beštije, plivat za katamaranom? Na sjednici Gradskog vijeća su cijelu subotu raspravljali o važnim temama, ne obazirući se na nesnošljivu južinu tijekom koje se nekad, u Dubrovačkoj Republici, nisu donosile važne odluke. Posljedično takvom propustu, najmudriji lokalni političari su naizmjenično i s raznih aspekata opetovano pojašnjavali kako 25 posto, od recimo 6 kuna, nije isto ko i 25 posto od - milijuna kuna. Bilo je osobito važno razjasnit građanima, da im komunalije godišnje ne poskupljuju za 25 posto, nego za samo deset eura. Premda bi se i tvrdnja od 25 posto mogla matematički dokazat! Ali to nije poanta, nego je poanta u tome da su komunalije u nas jako

male, pa onda tih deset pišljivih eura zapravo nije ništa. Tek vrsta solidarnosti građana; komunalni doprinos bio je manji ove godine za 38 posto nego lani, jer se manje gradi. Zato je manji i porez na nekretnine, baš po ukusu gradonačelnika, objasnio je vijećnik Vlahušić. Nota bene, kad nema građenja, nema ni novoga prihoda. Ali ima dugova! Englezi kažu - prvo ti treba bit gore, da bi ti bilo bolje. Ali, kako se naši političari samo prave Englezi, kad nama bude najgore, bit će nam – najbolje. Zato bi najbolje bilo, da nam bude onako kako nam nije. Komunalne probleme imaju i u Slavoniji. Prema izvještaju tamošnje policije, uhićen je pedesetogodišnjak koji je mokrio u grmu izvan naselja, pokraj puta. Sad ga čeka optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima, zbog vrijeđanja moralnih osjećaja građana. Predviđena novčana kazna između 200 i 1000 eura te 30 dana zatvora. Bome je uvrijedio moralne osjećaje građana! Jer moralni građani ne pišaju. Tako i treba, pristojan Hrvat propito osjeća da nam je domovina nekako moralnija otkad je pimpek ovog kriminalca pod državnom prismotrom! jer granična kontrola ne može spriječit teNeki ga brane i savjetuju, da u svoju obra- rorizam. nu navede probleme s mjehurom. Napro- Ma vidi ti, kažu iz oporbe, a njegove barikasto nije mogo izdržat. Nije se valjda trebo de na Markovom trgu mogu? Po njima, stroupišat u gaće i takav hodat gradom? Drugi že kontrole bi samo omele njegovo vjerno okrivljuju zakonodavca. glasačko tijelo iz BiH u dolasku na liječenje Kako će pješak sigurno prijeć preko ceste, i glasanje. Šengen ionako ko i komunizam, ako nigdje nema zebre? Što radi s masnim funkcionira samo u - teoriji. papirom od bureka, ako kilometrima nema Predsjednik vlade je u Saboru pokušo izvikante za smeće? Zašto onda umjesto gr- jestit o uspjehu svoje vlade, na sedmu goma uz ceste ne postave – zahode? dišnjicu preuzimanja Banskih dvora i izvršSlovenska vlada se odlučila za suspenzi- ne vlasti i boljem sutra. U stilu scenografiju Šengena i uvođenje nadzora na granici je Sjeverne Koreje, velikom vođi su njegovi s Hrvatskom. Više su nas puta upozoravali uvježbani podanici aplaudirali iz petnih žila, da moramo bolje čuvat Šengensku granicu. iako su, zbog lupetanja pločicama po kluKad tamo, ove godine u Sloveniju stiglo 40 pama rijetko složne oporbe, njegovi uspjetisuća izbjeglica. Nudili su nam i pomoć na si bili obezvrijeđeni i preglasani. Reklo bi se granici, u obliku mješovitih patrola i rasho- - lupetali i premijer i oporba. dovane žilet žice, ali je Zagreb uporno od- Prema nekim ekonomskim stručnjacima, bijao bilo kakvu pomoć. naše vjerovanje u bolje sutra poprima razNaš premijer jest ponosan na šengensku mjere vjerskog fanatizma. A obični građani granicu, ali žilet žicu prepušta Slovencima. tvrde - nikad nam nije bilo gore nego danas. A strože kontrole na granici prema Bosni Nasreću da ne znaju - tako će bit samo do su suvišne, poučio je on slovenske kolege, sutra.

Vijesti 27

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

U sjecanje na Branka Negodića

Foto: LUCIJA KOMAIĆ

‘’Napustio nas je veliki čovjek, iza kojega je ostao neizbrisiv trag’’

U Dubrovniku je u 73. godini preminuo Branko Negodić koji je tijekom života obnašao brojne odgovorne dužnosti u lokalnoj upravi i tvrtkama. Od svojeg dugogodišnjeg uglednog člana oprostili su se emotivnom objavom iz dubrovačkog SDP-a. „Teško se pomiriti s odlaskom naših dragih, vrijednih i dobrih kolega i drugova. Branko je dugi niz godina obnašao niz odgovornih funkcija u javnom i političkom životu Dubrovnika. Obnašao je razne funkcije u Županiji i Gradu. Bio je

pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo i Upravnog odjela za turizam, more i poduzetništvo, predsjednik Uprave Vodovoda, predsjednik SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije, čelnik županijskog Foruma Seniora SDP-a i član naše Gradske organizacije. U svojim istupima, nastupima, radu, uvijek je bio prvenstveno čovjek, veliki čovjek iza kojeg je ostao trag. Od njega se moglo učiti o mudrosti, staloženosti i iskrenosti s kojom je komunicirao. I u najtežim trenucima je znao naći mjeru,

mjeru za svakog člana i svakog s kim je bio u kontaktu. Bio je pravi socijaldemokrat sa svim odlikama kojima težimo, kroz marljivost, poštenje i brigu za malog čovjeka kakav je bio i sam. I sve njegove funkcije nisu utjecale na njega, ostao je isti. Ostaju nam uspomene na sve lijepo i dobro što smo proživjeli skupa, i temelji koje je stvorio, a koje moramo čuvati. Do nekog drugog susreta tamo među zvijezdama, mirno spavaj prijatelju naš. Zbogom, dragi Branko“, objavili su.

28 Fotogalerija

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Filip i Bruno - jedan drugome u điru do Porporele stignu ispričati puno Pratap, Alparen, Dino i Chamila - međunarodni tim oduševio delicijama svojim

Mirko i Ivan - i uz njih je svaki događaj dodatno (o)siguran

Dora, Dora, Anamaria, Slavica, Sara i Laura - da bi ljudi u zalogajima i gutljajima mogli uživati i one su pomagale bonove za hranu i piće prodavati

Aleksandar, Andrea i Antonio - i svaki zalogaj, (d)jelo njihove mašte i ruku se na Dubrovačkoj trpezi razgrabio

Stela, Tatjana i Pamela - zadovoljne što ih je “sudbina” u pravi čas na Stradun dovela

Niko, Iva i Dragan - znaju prirediti i ponuditi obrok jako ukusan

Fotogalerija 29

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Željko, Paulina, Marija, Jelka, Lara, Mateo i Marija - članovi KUD Sveti Juraj Osojnik presretni što njihova jedinstvena ukusna bobica i strancima i domaćima jednako prija

Marijana, Vedrana, Marko, Marija, Martina, Ivan, Marko, Stella, Karolina, Jelena i Antun - dio članova Udruge Rina Mašera, kojoj je bio namijenjen prihod ovogodišnje Dubrovačke trpeze, jako cijene humanost i podršku, najljepše zahvaljuju svima koji su hranu i piće pripremali i kupovali

Josip i Guke - u životu su nam važni ljudi koji u najtežim trenucima nesebično daju dušu i ruke

Bila je to obljetnica samo taka, Marija (Zita) i Antun (Taso) Tasovac proslavili su u restoranu Lapad čak 70 godina sretnog braka. S njima su bili i njihovi voljeni, Tasova sestra Rina, unuk Tonći, zet Denis, praunuci Josip i Niko, zet Nikša, unuk Antun, unuka Maria, praunuci Antonio i Dominik, unuka Zrinka, nećak Toni sa kćeri Anom i ženom Dianom, kćer Anita, praunuci Jakov i Ana, sin Leo, nevjesta Ivana i praunuk Roko. Zbog bolesti izostala je Slave, supruga sina Lea

30 Priče o moru i brodovima

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

KAO FENIKS IZ PEPELA

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

SS ‘UGANDA’ Studentima je bila škola, ratnim ranjenicima bolnica, a zvali su je brodom koji odbija umrijeti Na brodu je uvijek bilo ukrcano više od tisuću studenta i profesora, pa kada bi se oni u svojim tradicionalnim školskim uniformama raštrkali po dubrovačkim ulicama, Grad bi zimi nakratko oživio kao u najboljim ljetnim mjesecima

UGANDA je bila treći britanski putnički brod koji je, uz CANBERRU i QUEEN ELIZABETH 2, sudjelovao u Malvinskom/Falklandskom ratu 1982. godine. Dok su prva dva broda prevozila vojne transporte, UGANDA je preuređena u brod-bolnicu te je tako i ona odigrala važnu ulogu u britansko-argentinskom vojnom sukobu oko ovoga dalekog južnoatlantskog otočja. Britanski brodar British India Steam Navigation Company je 1947. godine u brodogradilištu Barclay, Curle & Company Clydeholm iz Glasgowa naručio izgradnju dva putničko-teretna broda duga 164,5, široka 21,7 metara od po 14430 bruto tona za redovnu poštansku prugu prema Istočnoj Africi. Novogradnja broj 719 je zaplovila u kolovozu 1951. godine kao KENYA, a druga broj 720, originalno naručena kao KA-

RATINA, isporučena je godinu dana kasnije ali pod imenom UGANDA. Šest SRG parnih turbina ukupne snage 12300 KS omogućavale su im preko dvije propele brzinu plovidbe od 16,5 čvorova. Brodovi su na povratnoj ruti kroz Suez preko Adena, Mombasse i Zanzibara do Dar-es-Salama, povremeno tičući Maltu, Marseilles i Gibraltar plovili ukupno dva mjeseca. EDUKATIVNA ŠKOLSKA KRSTARENJA Tako su godišnje mogli ostvariti po četiri plovidbe sve do siječnja 1967. kada je UGANDA raspremljena, ne samo zbog konkurencije zračnog prometa, nego i zbog osamostaljenja nekadašnjih britanskih istočnoafričkih kolonija. UGANDA je bila bolje sreće, jer je odmah upu-

Svake je godine UGANDA redovno posjećivala Dubrovnik, a zadnji put 19. studenog 1982. godine s ukupno 1193 studenta i profesora

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

Što su značila zimska uplovljavanja UGANDE u Dubrovnik znaju samo oni koji se sjećaju tadašnjeg dubrovačkog zimskog mrtvila. Na brodu je uvijek bilo ukrcano više od tisuću studenta i profesora, pa kada bi se oni u svojim tradicionalnim školskim uniformama raštrkali po dubrovačkim ulicama, Grad bi nakratko oživio kao u najboljim ljetnim mjesecima. UGANDA je redovito zimi i do četiri puta godišnje posjećivala Dubrovnik, a nerijetko je navraćala još i u Rijeku i Split

ćena u Hamburg gdje je u tamošnjem brodogradilištu Howaldtswerke preuređena u ploveće učilište s mogućnošću smještaja 1200 učenika, studenata i njihovih profesora. U Velikoj je Britaniji još iz tridesetih godina prošlog stoljeća postojala tradicija upotrebe vojnih transportnih brodova za ljetna edukativna školska krstarenja, pa su po završetku Drugog svjetskog rata u tu svrhu preuređeni vojni brodovi DUNERA i DEVONIA. Kako su oba broda već bila prešla 30 godina, odlučeno je da ih zamijeni veća i novija UGANDA koja nakon rekonstrukcije ima 16600 bruto tona. Prvo školsko putovanje je u znak političke podrške ‘praškom proljeću’ poduzeto u veljači 1968. godine sa skupinom britanskih i čehoslovačkih studenata. Program njenih krstarenja se uglavnom sastojao od ljetnih plovidbi Zapadnim Sredozemljem, Sjevernim Atlantikom i po Skandinaviji, a zimi Istočnim Sredozemljem. Svake je godine UGANDA redovno posjećivala

Uganda (foto Raymond Cunningham-Flickr)

Priče o moru i brodovima 31

Dubrovnik, a zadnji put 19. studenog 1982. godine s ukupno 1193 studenta i profesora. Iako je 1971. godine P&O (Peninsular and Oriental Steam Navigation Company) kupio kompaniju British India, UGANDA je zajedno s brodom NEVASA iste namjene i dalje nastavila ploviti pod znakovljem stare matične kompanije istočnoafričkih kolonija. KENYA je nastavila ploviti na istoj ruti još dvije godine, do lipnja 1969. kada je prodana i do konca iste godine u talijanskoj luci La Spezia izrezana u staro željezo. PRIMALA RATNE RANJENIKE U ratu za Malvinsko/Falklandsko otočje, UGANDA je u travnju 1982. godine rekvirirana i u Gibraltaru za šest dana preuređena u brod-bolnicu pod kodnim imenom ALBATROS ALK-71. Za vrijeme rata brod je hospitalizirao ukupno 730 ranjenika s kojima se nakon 113 ratnih dana i pređenih 26 tisuća milja, veličanstveno dočekan, vratio u Southampton 9. kolovoza 1982. godine. Odmah je nastavio sa svojim školskim

32 Priče o moru i brodovima

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

O brodu su se raspisali novinski mediji pod izrekom da je to “brod koji je odbijao umrijeti”. U ožujku 1992. TRITON je i dalje bio nasukan na istom mjestu zajedno s još nekoliko drugih brodova koji su stradali u tajfunu “Wayne” 1986. te je otpočeto rezanje svih zajedno 1992. godine plovidbama pa je u Dubrovnik uplovio već 20. listopada i ponovo 16. studenog iste godine. Naravno, ne baš previše toplo dočekan, jer su u britansko-argentinskom sukobu simpatije tadašnje Jugoslavije bile na strani vojno poražene Argentine. Posljednje komercijalno kružno putovanje UGANDA završava na Malti u siječnju 1983. godine nakon kojeg je ponovo u vojnoj službi britanske ratne mornarice za koju prema Malvinskim/Falklandskim otocima plovi na još nekoliko putovanja. Raspremljena je 25. travnja 1985. u luci Falmouth- UK. Unatoč brojnim nastojanjima da se brod sačuva i konzervira za neka bolja vremena, UGANDA je prodana tajvanskim rezalištima pa je 15. srpnja 1986. godine pod imenom

TRITON nakon dvomjesečne plovidbe Sredozemljem, Sueskim kanalom i Indijskim oceanom usidrila pred rezalištem brodova u Kaohsiungu, svojoj posljednjoj luci. Ali prije nego je tu započelo njeno konačno rezanje, u tajfunu “Wayne”, otrgnuta je sa sidrišta 22. kolovoza 1986. kod obala nedalekog Chinchina gdje se nasukala u plićak nagnuvši se na svoj desni bok za 70 stupnjeva, a njena kobilica je bila okrenuta prema obali i jedna propela je bila izvan površine mora. O brodu su se raspisali novinski mediji pod izrekom da je to “brod koji je odbijao umrijeti”. U ožujku 1992. TRITON je i dalje bio nasukan na istom mjestu zajedno s još nekoliko drugih brodova koji su stradali u tajfunu “Wayne” 1986. te je otpočeto rezanje svih zajedno 1992. godine. Vlasniku broda TRITON je tajvansko rezalište platilo 63 američka dolara po toni za brod deplasmana (težina broda) 12214 tona tj. ukupno 769482 američka dolara . Što su značila zimska uplovljavanja UGANDE u Dubrovnik znaju samo oni koji se sjećaju tadašnjeg dubrovačkog zimskog mrtvila. Na brodu je uvijek bilo ukrcano više od tisuću studenta i profesora, pa kada bi se oni u svojim tradicionalnim školskim uniformama raštrkali po dubrovačkim ulicama, Grad bi nakratko oživio kao u najboljim ljetnim mjesecima. UGANDA je redovito zimi i do četiri puta godišnje posjećivala Dubrovnik, a nerijetko je navraćala još i u Rijeku i Split. Konačno je na proputovanju iz Venecije za Rodos doplovila u Dubrovnik 19. studenog 1982. godine na svom posljednjem poduzetom kružnom putovanju.

Crna kronika 33

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

LOZICA

Policija zaustavila auto, mladić u njemu šmrkao kokain s novčanice Na mjestu suvozača se nalazio 21-godišnjak koji je u tom trenutku s novčanice šmrkanjem konzumirao kokain Jurica Galoić/PIXSELL

Policijski službenici u Dubrovniku su u dva odvojena slučaja pronašli kokain, MDM-a i amfetamin. Kako su izvijestili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u prvom su slučaju policijski službenici Službe kriminalističke policije i Interventne jedinice policije u večernjim satima u subotu, 21. listopada, na predjelu Lozice zaustavili osobno vozilo BiH nacionalnih oznaka kojim je upravljao 20-godišnjak. Na mjestu suvozača se nalazio 21-godišnjak koji je u tom trenutku s novčanice šmrkanjem konzumirao kokain. Vidjevši policijske službenike 21-godišnjak je odbacio navedenu novčanicu i manju količinu kokaina, kada su policijski službenici pored mjenjača vozila uočili plastičnu vrećicu s većom količinom kokaina, za koju je vaganjem utvrđeno kako teži 55 grama. Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku izvršena je pretraga vozila kada je pronađena još manja količina kokaina, novčanica s tragovima praškaste tvari, digitalna vaga i manja količina MDM-a. Vozač i suvozač su kazneno prijavljeni za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, a osim toga, 20-godišnjak je kazneno prijavljen i za kazneno djelo omogućavanja trošenja droga. Obojica su, uz kaznenu prijavu, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Osim toga, zbog konzumacije droge, 21-godišnjak je i prekršajno sankcioniran po Zakonu o

suzbijanju droga. Za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama kazneno je prijavljen i 18-godišnjak koji je u večernjim satima u nedjelju, 22. listopada zaustavljen u Ulici Iva Vojnovića tijekom redovne prometne kontrole. Zbog počinjenih prometnih prekršaja 18-godišnjak je prekršajno sankcioniran. Kod 18-godišnjeg mladića su tom prilikom pronađena i dva pakiranja amfetamin speeda ukupne težine 28 grama koja droga je uz potvrdu oduzeta, a 18-godišnjak kazneno prijavljen, priopćili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

34 Sport

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

SPORTSKI POZDRAVI S JUGA

Puno Gospino polje, puno Mirinovo: Dubrovnik baš voli biti domaćin sportskih natjecanja Dubrovnik je u zadnjih nekoliko tjedana ugostio natjecanja u raznim sportovima, a mnoga od njih bila su međunarodnog karaktera. Iako sportska infrastruktura ne prati rezultate i ambicije dubrovačkih kolektiva, puno se lijepih sportskih uspomena pisalo na jugu Hrvatske u vikendima iza nas

Osim tekućih sezona dubrovačkih klubova, ti- stupili su borci iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, jekom rujna i listopada se u Dubrovniku odr- Crne Gore, BIH, Poljske, Albanije, Makedonije… žalo niz drugih natjecanja. Stolnoteniska Liga prvaka, brdska utrka Nagrada Dubrovni- DUBROVNIK OPEN 2023. SRUŠIO REKORDE ka, dubrovački triatlon Earth, sea and fire, Pr- „Ukupno 658 startova. Stotinjak više nego lani. venstvo Hrvatske u tenisu u kolicima, Otvore- Sve govori činjenica da smo ove godine turnir no prvenstvo Dubrovnika u atletici, Lapad run, morali imati dva, a ne jedan dan. I to smo u suITF Dubrovnik Junior Open, ali i dva događaja u botu izašli iza 9 navečer” – istaknula je predsjedisto vrijeme. Jedan ispod mosta, drugi u Gos- nica dubrovačkog kluba i glavna organizatorica pinom polju. Sanja Rosandić o rekordnom broju natjecatelja. Taekwondo klub Shark ugostio je tijekom vi- Prvi dan su bili oni najmlađi, kadeti te juniokenda (21. i 22. listopada) šesto izdanje ITF Du- ri. Drugi dan seniori i ekipna natjecanja. Odbrovnik Opena, međunarodnog taekwondo tur- mah nakon prvog dana natjecanja, dubrovačnira za sve uzraste. U dvorani u Gospinom po- ki se klub Shark imao čime pohvaliti. Maroje Calju, na ukupno četiri borilišta, ove godine na- purso proglašen je najboljim mladim borcem

Piše Rafael Barkija foto Rafael Barkija

Sport 35

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

turnira. Bio je prvi i u borbama i u formama. „Veliko je zadovoljstvo da smo pokupili pehar tu, u našem Gradu. Shark je bio i treći ekipno od ukupno 29 klubova. Nije nedostajalo ni slavlja ni zadovoljstva” – kazala je Rosandić, presretna i zbog sportskog uspjeha ovog natjecanja.

AUTOSLALOM I PO KIŠI I PO SUNCU Na iste dane kada se u Gospinom polju odvijao Dubrovnik Open, autoklub Ragusa Racing ugostio je 21. i 22. Nagradu Ragusa Racinga u autoslalomu. U subotu su vremenske (ne)prilike obilježile 21. Nagradu, no sve se ipak odvozilo bez ikakvih problema. U nedjelju sunce, vrijeme za kupanje, ali i za jedan od najatraktivnijih događaja u Dubrovniku u sportskoj godini. Prvo zbog samog sporta, autoslaloma, a drugo zbog lokacije. Start kod Thermotherapije, a cilj u Lozici. „U toj disciplini se teško može igdje u regiji pronaći da vozite na pola metra nadmorske visine, ispod mosta, kroz naseljena mjesta. Mi smo doživjeli nakon par godina da ponovno imamo gledatelje na mostu, ali i ispod mosta. Veliki dobitak za dubrovački autosport, jer sve su odradili ljudi iz Dubrovnika. Jedna pozitivna priča” – bio je zadovoljan Dragan Serden, predsjednik Ragusa Racinga i Odbora za autosportove Hrvatskog auto i karting saveza. Bile su to ujedno i posljednje dvije utrke Prvenstva Hrvatske u autoslalomu za ovu sezonu, tako da se na Mirinovu odlučivalo pitanje najboljih

u državi za ovu sezonu. Pobjednik prvog dana bio je Goran Sruk, a drugog Deni Kmetović, vozač Župe dubrovačke. Drugi je drugog dana bio još jedan Župljanin, Marijo Barović. Klupski prvak je AK Zanatlija iz Zagreba. Član Dubrave Goran Sruk je najbolji u državi, dok je najbolja vozačica Iva Demarija. Održao se na Mirinovu i Kup povijesnih automobila, u kojem je pobjednik oba dana bio Anto Prnić (Pelješac Racing). A SADA, NEŠTO SASVIM NOVO Subota i nedjelja (28. i 29. listopada) spremaju premijeru nečeg sasvim novog na jugu Hrvatske. Održat će se prva Spartan trail utrka, odnosno prvo izdanje Dubrovnik Spartan Traila. Riječ je o utrkama koje spadaju u sferu ekstremnih sportova, i to kroz tri distance. Prva i ona najveća je brdska utrka na više od 50 kilometara. Počinje po Cavtatu, a ide do Srđa, gdje je cilj i preostale dvije utrke. „Staze će biti spektakularne. Od Cavtata preko Zvekovice starim Ćirom, sve do Kune Konavoske i do vrha Svetog Ilije na Sniježnici. Pa dalje sve to ide kroz nekoliko konavoskih sela, prema Obodu, pa onda brdom sve do Malaštice, pa dalje preko Brgata do Srđa, gdje je cilj” – istaknuo je direktor utrke Alen Bošković. Oni koji će ovaj izazov iskušati na 21 kilometar, priključuju se utrci u Mlinima, dok je ruta na deset kilometara na području Srđa. Spartan Trail je inače franšiza koja dobru priliku vidi u atraktivnoj ruti hrvatskog juga.

36 Oglasi

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

SLOŽISMO SE DA SE

Čovjek uvijek voli biti ono što nije. Pa kad nije ono što jest – što je onda?

Složismo se da se ni s čim ne slažemo Hrvatsko kraljevstvo tisuću godina Potonula stara prazna olupina Jedni druge zdušno o svemu lažemo Ni u školi djeci zbilju ne kažemo Istinu skrivamo ̶ Bosna domovina Hrvatskih kraljeva ̶ da nije istina Crvenu Hrvatsku laži oblažemo Novinarci sluge stranog izdavača Obmanjivači su površnoga trača Domovinski rat je vrijedan trajnog plača Utaman pobjede zaludu junaci Žbiri i fukare na sceni prvaci Konteso sve to je ̶ pljuni pa odbaci 17/10/23

humanitarni prilozi UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: U spomen na pok. Blaženka Natrlin našeg kolegu i prijatelja , 120€ prilažu: Ozana, Antun, Lukša, Jele, Vlado V. i Vlado M. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348 MASLINA Centru za pružanje usluga u zajednici MASLINA Dubrovnik darovali su: - Obitelji Dražić i Selmani, u spomen na preminulog dragog susjeda Božidara Koraća, umjesto cvijeća prilažu 60,00 EUR. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! DVA SKALINA U spomen na dragu prijateljicu Marinu Zec Miović, 161,00 € uplaćuju njezine Snježana, Slavica, Pole, Neda, Maja, Mirjana, Marina, Krune, Silva i Branka; Miloslavić Pavo Tomislav donacija putem trajnog naloga 26,54 € ; Donacije za terapije u iznosu od 160€. Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00) Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

Ime sekcije 37

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem Citroen C4 Picasso, 1.6 benzin, 2011.g. Prešao 117000 km u jako dobrom stanju. Cijena vozila 7000 eur. Mob: 098 166 8831 Prodajem Volvo 340 GL, automatik 1986. g., 51kw. Prešao 69 000 km, u voznom stanju. Mob: 095 363 3096 Prodajem auto Seat Cordoba (siva) iz 2003., prvi vlasnik, prešao 71393 km, registracija do 04/24., u odličnom stanju, klima ispravna, redovito servisirana. Cijena je 3000 eura. Kontakt: 0993510479 Prodajem VW T3 kombi ‘90 godište i barku Elanova pasara 4,95 dužina. Kontakt 098 9595 949 Prodajem Piaggio Liberty 125 cc abs,Nov. Zvati na tel. +385994132160. Prodajem Seat Toledo 2005 g. prešao 280 000 km, registriran do 272024. Kontakt: 099 686 6244 Prodajem Chervolet cruze 2010.godište, registriran do 29.01.2024. Kontakt: 095/ 196 7280 Prodajem četiri aluminijske felge s pet rupa. Mob: 098/ 178 9787 IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem stan u Gružu. Mob: 099 827 6351 Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj na duže vrijeme cijena po dogovoru.mob 0922858452 Iznajmljujem garažu - poslovni prostor u Prijevoru uz magistralu 30m2. Informacije na 098 765 459

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK

Iznajmljujem dvosoban, komforan stan stalno zaposlenim osobama na dulje vrijeme. Mob: 098/ 595 356 Iznajmljuje se studio apartman u Župi (sve novo) kod stare škole za jednu osobu. Kontakt: 020 350 061 U Župi kod stare škole iznajmljujem poslovni prostor 20 do 25 m2 za ured ili tihi obrt. Kontakt: 020 350 061 PLOVILA Prodaje se barka, Kvarnerplastika, 4 i po’ metra, motor Honda, 6 konjskih snaga, potpuno opremljena, povoljno. Mob: 095/848-3565 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili

Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se stan u Zagrebu (strogi centar) 78 m2, 2850 eur m2 . Kontakt: 098/ 277 363 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, P r o d a j e s e s t a n (Cavtat oko 500 m2, relacija od Brse- - Mečajac) površine 85 m2 u čina do Karasovića. Kontakt obiteljskoj kući - prizemlje, s +385 9558339282, ponude sla- okućnicom i zatvorenom gati na Whats App. ražom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogoProdaje se stan u zagrebu voru, Za info zvati na (strogi centar) 78m2, 2850 098/850-820 od 19-20 h. eur/m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 27. listopada 2022.

Mali oglasi

kvadratnom. Mob: 091/1601894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009 Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076 Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U MIRNOM PREDJELU 51 M2 - 188.000 €

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

www.angelusnekretnine.hr

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009. Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076. KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodajem lamperiju, ariš, 30 godina sušena u garaži: d 390 x š 110 x debljina 12 mm. Ukupno 40m2. Mob: 098/ 907 6114 Prodajem tri nova parangala i tri nova baluna povoljno. Kontakt: 099 851 4586 Kupujem stare automobilske i motor registarske tablice iz doba Jugoslavije i stare motore. 097 670 7137

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Kontakt: 095 466 2211

0911472794 .Mokošica.

USLUGE RAZNO Odgovorna i pažljiva njegova-

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664 teljica s iskustvom nudi 24h pomoć starijim ženskim osobama na području Dubrovnika. Plaća prema ogovoru, potrebno osigurati smještaj, preporuka od prethodnih osoba. Kontakt: 098/ 277 363

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica. DEŽURNE LJEKARNE

Radimo sve grube građevinske radove. Mob: 091/639 9000 Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757 Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946 Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve inf.na

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 23.10. do 29.10. - LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 30.10. do 5.11.

preminuli MATO KOMPLITA (1952) FRANO IVANČEVIĆ (1945) BRANKO NEGODIĆ (1950) ANICA KRISTIĆ (1955) IVA BIKIĆ (1951) LUKA SPREMIĆ (1941) NIKE TRKOVIĆ (1933)

40 Zadnja

petak, 27. listopada 2022. Dubrovački dnevniK