Dubrovački dnevnik br. 167

listopad

svibanj

1 2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

Petak, 20. listopada godina IV. / broj 167 / 2023. / issn 2718-3742

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

vremenska prognoza

sub

ned

pon

uto

sri

čet foto: mario babarović / DD

pet

POTROŠNJA STRUJE OTKRILA:

U Dubrovniku je na stotine praznih stanova stranica 6

SEZONA PROŠLA, APARTMANI

INTERVJU S MARJANOM

MADE ŽERAVICA – ŽENA,

KO TO TAMO

SE OPET NUDE PODSTANARIMA:

ŽITNIKOM:

MAJKA, TRIATLONKA

‘PEVA’?

„Cijene su bezobrazno visoke, ostat će prazni!“

Za ostvariti neku drugačiju ideju u Dubrovniku, moraš biti malo suicidalan

„I nakon poroda trčim, plivam, bicikliram, to je samo moje vrijeme!“

Kvalitetni Solitudo propao zbog neisplativosti, cajke slušaju i doktori znanosti

stranica 14

stranica 20

stranica 24

stranica 4

2

Uvodnik

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Uvodnik

Zaboravi ako možeš...

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Piše Vjera Šuman foto: Facebook grupa Dubrovnik nekad

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Fotografija na naslovnici Mario Babarović Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nikoleta Zec — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222 Tisak Tiskara Zagreb

D

ok na ekranima gledamo prizore strašnih pogibija i razaranja koja traju u Ukrajini, dolaze nam nove slike smrti, pokolja, strašnih patnji obitelji i civila iz Izraela i pojasa Gaze.

Pred našim očima nestaju cijeli blokovi zgrada, pred očima očajnih ljudi domovi se pretvaraju u prah i pepeo. Istovremeno, mi se borimo s preizgrađenošću i sve većim količinama betona koji niče umjesto drveća. Izmučeni i prestravljeni preživjeli taoci mole za milost, dok svjetski vođe održavaju ‘važne’ sastanke s porukama kako mir nema alternativu. Usprkos tome, sve se čini upravo obratno pa ispada kako rat nema alternativu.

Ljudska vrsta ništa ne uči iz svoje povijesti, nego uporno ponavlja sve, ponovno i ponovno. Logično je pitanje - je li evolucijska znanost pogriješila? Tumače li genetičari krivo genetske zapise koje proučavaju? Gdje je

tu taj toliko spominjani osnovni nagon za samoodržanjem, kad ljudska vrsta sve čini upravo suprotno? Je li Bog falio? Pobjeđuje li doista dobro?

Kako stvari stoje, zlo je u nedostižnom vodstvu. a to vrijeme, Europa traži rješenja svojih problema, već uobičajenim serioznim sastancima s prigodnim izjavama o tome kako se traže rješenja. Od inflacije, energenata, zelene tranzicije, klimatskih promjena, preko nestašica radne snage, migrantskih problema, cijepljenja pa sve do apartmanizacije. Turistički ‘boom’ dogodio se ne samo na Mediteranu, nego diljem Europe. Previše ljudi putuje, nadire po povijesnim gradovima čija infrastruktura nije namijenjena boravku tolike čeljadi. Posljednjih godina svjedočimo ogromnom porastu putnika iz Koreje, Kine, Japana, Indije, ali i drugih azijskih zemalja. Miliju-

Z

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

ni ljudi ozareno obilaze sve moguće destinacije i izravno i neizravno donose i probleme, i zagađenje, i gomile novaca koje se slijevaju u kase, državne, gradske, hotelske, ugostiteljske, prijevozničke i u sve vrste poslova i smještajnih kapaciteta. Kvaliteta života domaćih ljudi u sve je većem procijepu između imati i biti. Sve je više novih automobila koji uzimaju mjesta zelenilu, ulaže se u nove betonjare, u još, i još, i još. Venecija je uvela ulaznice u grad, Barcelona ograničava broj apartmana jer domaći ljudi više nemaju gdje stanovati. Ni disati. sti problem muči i Grad. Tema apartmanizacije sve je važnija za opstanak Grada i domaćih ljudi. Iako je, ma koliko boljelo, ta bitka gotovo izgubljena. Grad se sve više pretvara u grad muzej i veliko je pitanje koliko zabrane mogu promijeniti već započete procese. Davno je prošlo vrijeme o kojem je pjevala Tere, vrijeme u kojem su domaći ljudi điravali Stradunom sunčanom ili onom drugom stranom. To je bilo vrijeme kad se u Gradu kupovala sva spenza, kad su se svi poznavali i znali sve jedan o drugome prepričavajući događaje u ‘svojim’ betulama i po butigama. Ali i vrijeme puno skromnijeg življenja.

Vrijeme kad su se popravljale postole i stara roba prepravljala. Reći će mnogi kako je to bilo puno sretnije vrijeme, kad su se ljudi znali veseliti malim stvarima i kad su se više družili i uživali u životu. Vrijeme kad su se klinci satima igrali s jednom rotom ili nekom drvenom igračkom. I bili sretni. Što sad rade? Satima bulje u mobitele. Arsen bi rekao: „Gospođo, ne žalite vi za tim danima, nego za svojom mladošću!“ snovno ljudsko pravo raspolaganja vlastitom imovinom postaje pitanje ometanja tuđeg prava na miran i normalan život. Ne znam koliko je Mato duboko zagrizao u temu zabrane apartmana koja donosi brojne druge probleme. Možda je moguće takvu odluku primijeniti na Grad kao spomenik kulture, u svrhu očuvanja, ali što god od toga činili, ništa više neće vratiti ljude u Grad. Iz jednostavnih razloga - nove mlade generacije vole Grad, ali im ne pada na pamet živjeti u Gradu. Ono što su naslijedili i oni koji su naslijedili, prodajom osiguravaju ugodan prostor s dovoljno kvadrata i malo zelenila, lakšu mobilnost i jednostavniji život. S druge strane, oni koji ipak žele osta-

Uvodnik 3

I

O

ti, planiraju dio svoje stare kamene nekretnine pretvoriti u apartmane, kako bi sebi i svojima osigurali prihod za ugodnije življenje. I zato je, čini se, sve to izgubljena bitka. Vremena su se promijenila, životne potrebe i stil života je drugačiji i ma koliko gustali u pjesmama Trubadura i s njima pjevali ‘Ulicama moga grada’, život se preselio iz Grada dok su u ulicama neki drugi ljudi. Van njega pitanje apartmanizacije, ali još i više urbanizma, druga je tema. Koliko apartmana je biznis koji treba porezno tretirati kao i hotelijere, a koliko je izvor prihoda i popuna kućnog budžeta? Problem koji Mato želi riješiti, problem je sasvim druge vrste.

Moj Mato, pitanje je - kuda ide ovaj svijet? Pitanje je tko je ostao i tko do-

ista želi živjeti u gradu muzeju. I ne, to pitanje nije samo za Mata, nego i za Srđevce, i za Vikicu, za sociologe, za filozofe i mnoge druge struke. Više u smislu teoretiziranja, jer svijet se promijenio. Život se promijenio, ne nužno nabolje. Prošlost i sjećanja su prekrasni, ali taj vrli novi svijet je pošao neđe drugo. Na Lapad i Babin kuk, u Mokošicu gdje je bolja infrastruktura i komotniji život. I nedostaju im novi prostori za nove obitelji. Čežnja ostaje, ali navike i tempo života, čak i onih koji žele povratak na negdašnji život Grada, su se isto promijenili. Na kraju će ostati samo Lući, Igor Hajdarhodžić i pokoja nona kao potpuni furešti među fureštima. A odnekle Tere pjeva: ‘Zaboravi ako možeš...’. Eto vas.

4 Aktualno

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

ZIMSKO AFITAVANJE

Sezona je prošla i na podstanarsko tržište su se vratili turistički apartmani: „Cijene su bezobrazno visoke, ostat će prazni“ Ovaj put se odmičemo od ‘detektivskih poslova’ i traženja krivca za sve probleme s kojima se nose primarno mlađe generacije Dubrovčana koje nemaju u vlasništvu nekretninu, a istražujemo ponudu tih ‘povremeno dostupnih’ stanova, koji su značajno poskupjeli Sezona se privodi kraju, a shodno tome na tržištu su se sada još jednom našli apartmani koji su primarno namijenjeni turistima, dok se u nekoliko zimskih mjeseci otvaraju i domaćima. Oni s više ‘radnog staža’ u podstanarstvu će se sjetiti kako su ranijih godina takvi stanovi bili nešto jeftiniji od onih namijenjenih dugoročnom najmu.

Naime, građani koji su svoje nekretnine iznajmljivali turistima u sezoni, a u zimskim bi mjesecima stanove dali u najam svojim sugrađanima ili studentima po pristupačnijim cijenama, imali su ideju pokrivanja fiksnih troškova brojila struje, vode, interneta, pričuve i slično, a usput bi nešto i zaradili.

Danas to više nije situacija jer je stanje na tržištu iz dana u dan sve dramatičnije i izazovnije.

Pogrešno bi bilo reći kako je stanje na tržištu loše, jer događaje moramo gledati iz dvije perspektive: za one koje iznajmljuju ovakva je situacija odlična, a za one koji unajmljuju užasna.

Ovaj put ćemo se odmaknuti od ‘detektivskih poslova’ i traženja krivca za sve probleme s kojima se nose primarno mlađe generacije Dubrovčana koje nemaju u vlasništvu nekretninu, a istražit ćemo ponudu tih ‘povremeno dostupnih’ stanova, koji su, vidjet ćemo u nastavku teksta, značajno poskupjeli.

PRIJE SU SE U KOMENTARIMA ‘KLALI’, SAD ČITAMO POHVALE ZA INTERIJER Ono što je svakako prvo primjetno jest kako su stanovi primarno namijenjeni turističkom iznajmljivanju uređeni u skladu s današnjom godinom.

Mogli bismo zapravo reći sa stoljećem u kojem se nalazimo, jer oni za dugoročni najam su uglavnom zapeli na namještaju pokojnika iz Jugoslavije.

Osim što su cijene ‘skočile’, u odnosu na ranije godine se promijenila i činjenica što u velikom broju oglasa uz fotografije i opis, danas stoji i cijena mjesečnog najma. Iako se sporadično u komentarima povede rasprava o opravdanosti cijene, to je već postala iznimka, a ranijih godina je bilo pravilo. Naime, stanovi uz koje su bile naznačene mjesečne najamnine od 500 eura bili su na meti Facebook kritičara koji nisu prezali od posezanja za teškim riječima i uvredljivim nazivima. Danas su se, čini se, svi naviknuli ili su se pak pomirili s visokim cijenama. Jer u skladu s poskupljenjima baš svega, tako su posljednjih godina rasle i cijene ovih stanova.

Dapače, trenutno uz fotografije skladno uređenih stanova, a čiji najam ponekad košta više i od prosječnih plaća, nerijetko čitamo pohvale za interijer. Ponuda je toliko mala, a potražnja toliko velika da se o cijeni ne razglaba niti izbliza žustro kao prije dvije, tri ili pet godina.

Od studio apartmana na Ilijinoj glavici po 350 eura mjesečno, preko stana u Staroj Mokošici za 400 i malog stana na Pločama za 500 eura, pa do apartmana u Lapadu od 600 eura - cijene su većini građana previsoke u odnosu na primanja.

Piše Petra Srebrović foto društvene mreže

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

GARSONJERE PO 400 EURA, A STANOVI I DUPLO U ponudi od 1. studenog uglavnom su manji stanovi, u prosjeku broje 45 do 65 kvadrata, uz nekoliko značajno većih, po sto i više kvadrata.

Cijene garsonjera i manjih stanova nalaze se u rasponu od 400 do 600 eura, dok se oni veći nalaze i po cijenama od 800 eura.

Koliko je tržište prezasićeno potražnjom, pokazuje oglas za najam stana u Čelopecima. Novogradnja u ovom župskom naselju 20 minuta od Dubrovnika košta 500 eura mjesečno, a na

Aktualno 5

cijenu se naravno dodaje i trošak režija. „Cijene su bezobrazno visoke, ne znam tko će im to platiti. Kada sam kontaktirala neke oglašivače koji su objavili da iznajmljuju stanove prije više tjedana, još uvijek su bili dostupni. To pokazuje sve, mogu se oni bubati cijenama, ali zimi će ostati prazni i bez tog dodatnog prihoda“, govori nam djevojka koja u Dubrovnik dolazi raditi u zimskim mjesecima. „Nije normalno tražiti 500 eura za stan koji ima jednu sobu, kako to jedna osoba može platiti?

Uostalom, tu i mogu doći samo ljudi kao ja, što dolazimo ovdje zimi sami. Sigurno neće parovi useliti u stan iz kojega moraju nakon nekoliko mjeseci izaći zbog turista“, dodaje i apotrofira kako joj se čini da ljudi oglase objave s idejom ‘ako prođe, prođe’ i kako zapravo nemaju očekivanja da će im iznajmljivanje po tim cijenama uspjeti, a s druge strane na cjenkanje se uvrijede.

Cijene su visoke i ‘na drugu stranu’, prema Zatonu gdje je najam jednog skladno uređenog dvosobnog stana 550 eura mjesečno, a dodatno se plaćaju i režije koje vlasnik procjenjuje na 200 eura.

Od studio apartmana na Ilijinoj glavici po 350 eura mjesečno, preko stana u Staroj Mokošici za 400 i malog stana na Pločama za 500 eura, pa do apartmana u Lapadu od 600 eura - cijene su većini građana previsoke u odnosu na primanja.

„Cijene su bezobrazno visoke, ne znam tko će im to platiti. Kada sam kontaktirala neke oglašivače koji su objavili da iznajmljuju stanove prije više tjedana, još uvijek su bili dostupni. To pokazuje sve, mogu se oni bubati cijenama, ali zimi će ostati prazni“

6 Aktualno

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Više od 10 posto svih stanova u Hrvatskoj nitko ne koristi

U Dubrovniku je na stotine stanova prazno, ne iznajmljuju se ni turistima, ni domaćima U Zagrebu od ukupno 372 tisuće stanova u njih čak 54 tisuće nije zabilježena potrošnja električne energije. U Splitu pak od 82 tisuće stanova u njih 8500 nitko nije boravio, dok u Rijeci od 69 tisuća stanova, njih 9335 je prazno. Nešto bolje s praznim stanovima u postotku stoji Dubrovnik, ali samo zato jer je brži povrat novca kroz turistički najam Veliki problem su i prazni stanovi koje ljudi s viškom novca kupuju kao investiciju pogotovo u sadašnje vrijeme inflacije kada vrijednost novca u bankama konstantno opada. Na prvu izgleda kao loša Prema podacima HEP-a o nekorištenju električne poslovna odluenergije ogroman broj stanova u Hrvatskoj je prazan ka, kupiti stan da samo tako stoji, ali Gradonačelnik Mato Franković podignuo je pu- Yorku davalo za kratkoročni najam turistima, a u tome i jest kvaka no prašine u javnosti najavom da će se u Du- sada je ta brojka drastično smanjena. brovniku ograničiti broj apartmana. Nije on ot- Nije Velika jabuka jedini grad koji je donio slič- – pošto mnogi rade krio toplu vodu. Brojni gradovi na zapadnoj he- nu mjeru. U San Franciscu, Berlinu, Londonu te isto pumpaju cijemisferi imaju isti problem. Posljednji u nizu jest u Beču (od ljeta sljedeće godine) kratkoročni je New York koji je početkom rujna donio drasti- najam nekretnine ograničen na 90 dana u go- ne nekretnina i na čan zakon po pitanju apartmana. U tom zako- dini, u Amsterdamu i Vancouveru na 30 dana, u kraju je to itekako nu stoji da se na kratkoročni najam može izda- Barceloni na 31 dan, a u Parizu na 120 dana. Porti jedino ona nekretnina u kojoj istovremeno ži- tugal je prestao izdavati dozvole za kratkoročni dobra investicija vi domaćin, a mogu ga unajmiti samo dva gosta, ne i obitelj. Zanimljivo da je AirBnB tužio gradske vlasti New Yorka, ali sutkinja je donijela odluka da je njihov potez racionalan, jer cijene nekretnina lete u nebo i domaće stanovništvo ne može priuštiti stanovanje. Prije stupanja zakona na snagu više od 40 tisuća stanova se u New

turistički najam, a talijanska vlada priprema zakon kojim bi se kratkoročni najam u čitavoj zemlji ograničio na 30 dana u godini. Nešto inovativnije rješenje osmislili su Islanđani. U Reykjaviku možete dati stan u kratkoročni najam na najviše 90 dana, i to uz uvjet da od tog najma zaradite najviše 14 tisuća eura.

Piše Maro Marušić foto Nel Pavletić/PIXSELL, Goran Kovačić/PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

Aktualno 7

Sve ovo dovodi do A TISUĆE PRAZNIH STANOVA U HRVATSKOJ No kratkoročni najam turistima samo je dio protoga da onaj tko blema zbog kojih zadnje desetljeće divljaju cijene ima novca od nenekretnina, i netko tko nije imao nasljedstvo nikakretnina neprekid- ko ne može riješiti pitanje krova nad glavom, koji god posao radio. Veliki problem su i prazni stanono širi svoje bogat- vi koje ljudi s viškom novca kupuju kao investicistvo dok s druge ju pogotovo u sadašnje vrijeme inflacije kada vrijednost novca u bankama konstantno opada. Ti strane onaj koji se stanovi ne daju u nikakav najam, ni klasičnim nema vjerojatno podstanarima, ni turistima. Na prvu izgleda kao lonikad neće ni imati ša poslovna odluka, kupiti stan da samo tako stoDamir Novotny: ‘Porez na nekretnine dobro je ji, ali u tome i jest kvaka – pošto mnogi rade isto vlastitu nekretninu. pumpaju rješenje, nažalost sada je to političko pitanje’ cijene nekretnina i na kraju je to itekaPostavlja se pitako dobra investicija.

Pogotovo u Hrvatskoj gdje je duboko usađena kul- pa na štednju, turističkog rasta i inflacije. S druge nje treba li uvesti tura da je bolje novac spremiti u nekretninu nego strane tom trendu pomoglo je što kreatori poreporez na nekretbilo gdje drugo. Tome jako pogoduju hrvatski po- znih politika nisu htjeli zaustaviti takve investicije. nine ili porez na rezni zakoni o nekretninama i imovini koji ne po- Europska komisija nekoliko je puta sugerirala hrimovinu kako bi se stoje, pa se takve investicije ni ne oporezuju. Broj- vatskoj Vladi da stane tome na kraj, ali nije im moke praznih stanova u Hrvatskoj su brutalne. Prema smanjile ove druš- podacima HEP-a o neregistriranoj potrošnji stru- gla narediti, jer je ta politika u domeni svake pojedine članice EU. Drugim riječima, Europska komitvene nejednakosti je u kućanstvima ispada da su u Hrvatskoj tisuće sija je upozoravala da se štednja prelijeva u neprostanova prazne. Tako u Zagrebu od ukupno 372 tiduktivne investicije. Hrvatska Vlada je davno trei kako bi stanovi suće stanova u njih čak 54 tisuće nije zabilježena bala poduzeti ono što imaju sve druge zemlje EU opet postali priupotrošnja električne energije. U Splitu pak od 82 – naglašava Novotny i odmah dodaje: tisuće stanova u njih 8500 nitko nije boravio, dok štivi nekome tko - To je neka vrsta poreza na nekretnine, a pošto ga u Rijeci od 69 tisuća stanova, njih 9335 je prazno. mi nemamo, kod nas se još uvijek isplati ulagati nije imao sreću s Pitali smo HEP da nam daju podatke za Dubrovnik. u nekretnine čak i po cijenu da one stoje prazne.

-Na dubrovačkom području nalazi se ukupno 27.939 nasljedstvom Naravno znamo što je zaključak čitave ove politiobračunskih mjernih mjesta u kategoriji kućanstvo. ke – ljudi kojima treba stan, ne mogu do njega, jer Potrošnja električne energije nije zabilježena kod su im preskupi. Naravno, istovremeno buja renti914 obračunskih mjernih mjesta. U samom Gradu jerska ekonomija posebno na obali i sve to dovoDubrovniku nalazi se 15.837 obračunskih mjernih di do konstantnog rasta cijena nekretnina. Hrvatmjesta u kategoriji kućanstvo. Potrošnja električne energije nije zabilježena kod 570 obračunskih ska treba vidjeti kako bi joj bilo najbolje uvesti taj porez na nekretnine. Sve zemlje to imaju, Njemačmjernih mjesta – odgovorili su nam iz HEP-a.

Zanimljivo je kako je u postotku manje praznih sta- ka, Austrija, Slovenija, pa čak i Bosna i Hercegovina. nova u Dubrovniku nego u ostalim hrvatskim gra- Nije model svuda isti, ovisno o specifičnosti pojedovima. Postoji logično objašnjenje. Na krajnjem dinih regija, jedino je zajedničko da je riječ o lokaljugu Hrvatske najbolji je povrat novca od turistič- nom porezu koji ide lokalnoj samoupravi. Primjerikog najma, pa se tamo i najviše iznajmljuje, a si- ce u Njemačkoj je model da vlasnik ne plaća porez gurno dio njih višak novca ulaže u nekretnine po do 500 tisuća eura vrijednosti svojih nekretnina, Zagrebu, Splitu ili Rijeci posebno ako im dijete ide a onda ga progresivno plaća ovisno koliku sveukupnu vrijednost posjeduje. U slučaju da privatni na studij u jedan od tih gradova.

Sve ovo dovodi do toga da onaj tko ima novca od vlasnik prebaci vlasništvo nekretnina na firmu, onnekretnina neprekidno širi svoje bogatstvo dok s da to postaje imovina poduzeća i onda se obračudruge strane onaj koji nema vjerojatno nikad ne- nava porez na dobit – objašnjava nam ekonomist. će ni imati vlastitu nekretninu. Postavlja se pita- Smatra da se taj zakon treba donijeti, no problem nje treba li uvesti porez na nekretnine ili porez na je što je to kod nas političko pitanje. imovinu kako bi se smanjile ove društvene nejed- -Koliko je meni poznato Vlada razmatra pitanje uvonakosti i kako bi stanovi opet postali priuštivi ne- đenja poreza na nekretnine. Zanimljivo da je minikome tko nije imao sreću s nasljedstvom. Za ko- star financija (Marko Primorac op.a.) upravo u tom mentar smo se obratili ekonomskom analitičaru području radio veliki broj znanstvenih radova. No on je, kad je ušao u Vladu, prestao biti znanstveDamiru Novotnyju. nik i postao je političar. Realno, da gleda znanstvene aspekte, to bi se uvelo, jer je dobro rješenje za NOVOTNY: ‘TREBA UVESTI POREZ sve, a sada hoće li biti političke volje, ostaje za viNA NEKRETNINE’ -Prazni stanovi su rezultat smanjenje kamatnih sto- djeti – zaključuje Damir Novotny.

8 Grad

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Vijećnici će odlučivati o Frankovićevom polugodišnjem izvješću o radu, ali i poslovnoj zoni U na Pobrežju Sjednica Gradskog vijeća, 25. po redu u ovom sazivu, održat će se u subotu, s početkom u 8:30 sati, a tijek ćete moći pratiti na portalu Dubrovački dnevnik, putem live streama i u tekstualnom obliku.

Gradonačelnik Mato Franković na sjednici bi trebao predstaviti svoje polugodišnje izvješće o radu. Sukladno materijalima koji su dostupni na stranicama Grada, bit će govora o projektima izgradnje stanova po modelu ‘Dubrovačke stanogradnje’, ulaganjima u škole i vrtiće, kao i domove umirovljenika, prometnu infrastrukturu...

REBALANS Na dnevnom redu će se naći i rebalans Proračuna za 2023. godinu. Kako stoji u materijalima uz točku dnevnog reda, ovim planom vrši se korekcija primitaka od financijske imovine i zaduživanja koji se umanjuju za iznos od 1.016.325 eura.

Navedeno smanjenje odnosi se na usklađenje ESIF kredita kod HBOR-a korištenog za investiciju tj. projekt Modernizacije javne rasvjete. Navedena investicija je završena i primici od zaduživanja u tekućoj godini korigiraju se sukladno izvršenju tj. troškovima za izvedene radove za koji je dugoročni kredit korišten. „Nakon što je izvršena korekcija prihoda, izvršeno je uravnoteženje s rashodima i izdacima, te je razvidno da su rashodi poslovanja uvećani za 314.250 eura, rashodi za nabavku nefinancijske imovine smanjuju se za 1.330.575 eura, dok izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova novim planom ostaju nepromijenjeni, tako da ukupan iznos rashoda i izdataka temeljem ovih predloženih izmjena i dopuna proračuna iznosi 102.952.463 eura Detaljnijim prikazom po skupinama konta rashoda vidljivo je da se rashodi za zaposlene novim planom proračuna ostaju nepromijenjeni te ukupno iznose 33.800.229 eura. Materijalni rashodi

uvećavaju se za iznos od 287.950 eura te novim planom ukupno iznose 28.123.990 eura. Unutar rashoda poslovanja izmjena plana još se odnosi na povećanje iznosa za ostale rashode u iznosu od 26.300 eura. Rashodi za nabavu neproizvedene imovine uvećavaju se za iznos od 143.000 eura, te novim planom ukupno iznose 2.237.221 eura, dok se rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine umanjuju za iznos od 703.250 eura, te novim planom iznose 7.455.183 eura. Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini novim planom umanjuju se za iznos od 770.325 eura ukupno iznose 12.064.499 eura”, stoji u obrazloženju rebalansa.

UPU POBREŽJE - SJEVER Prijedlog odluke o izradi UPU-a Pobrežje-sjever također je jedna od točaka dnevnog reda. Prema GUP-u, to područje predviđa poslovnu zonu, a UPU-om bi se trebali odrediti kriteriji njenog uređenja. Kako stoji u materijalima, cilj je razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Dubrovniku.

Vijesti 9

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

OTKRIVANJE PODMORJA

Pored Dubrovnika istraživači uočili skupinu glavatih dupina Stručnjaci vjeruju kako je životinjama ovaj dio Jadrana ‘dnevni boravak’ foto: Institut Plavi svijet

Tijekom istraživanja o Cuvierovim kljunastim kitovima u južnom Jadranu, istraživači Instituta Plavi svijet susreću i druge vrste kitova i dupina.

Jedna od njih je i glavati dupin.

“Skupinu od 15tak jedinki susreli smo zapadno od Dubrovnika. Radoznalo su nam se približili i omogućili da napravimo ove fantastične fotografije”, opisali su susret istraživači.

VAŠ VID JE NEPROCJENJIV!

PREGLEDAJTE GA U OFTALMOLOŠKOJ AMBULANTI POLIKLINIKE MARIN MED! Znate li da u Poliklinici Marin Med oko možete pregledati sofisticiranim uređajem koji fotografira i snima stanje oka – idealno za praćenje kroz period liječenja?

Pregledajte svoj vid u vrhunski opremljenoj ambulanti za pregled oka u Poliklinici Marin Med. Pregledat će vas naša oftalmologinja dr. Meri Vučković Mataga na najmodernijim aparatima za dijagnostiku vida.

SAMO U POLIKLINICI MARIN MED oči možete pregledati na najnaprednijem digitalnom čitaću dioptrije, obaviti objektivno mjerenje refraktivne pogreške oka i dobiti objektivnu dioptriju za naočale i kontaktne leće.

Opremljeni smo najmodernijom tehnologijom u oftalmologiji za dijagnostičke preglede OCT, vidno polje Octopus 900, ultrazvuk, lasersko liječenje glaukoma itd.

Predbilježite se za pregled! Odmah!

Raspitajte se za operacije katarakta-sive mrene najmodernijom metodom ultrazvučne operacije. Zahvat obavlja renomirani stručnjak doc. Ljubo Znaor a sva priprema za operaciju kao i postoperativna skrb obavlja se u ugodnom stacionaru Poliklinike Marin Med. Nazovite i pitajte!

+385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Gradu odobreno 253.912,68 eura bespovratnih sredstava za sufinanciranje projekta pomoćnici u nastavi Nastavak projekta Pomoćnici u nastavi u osnovnim školama Grada Dubrovnika sufinancirat će se bespovratnim sredstvima u iznosu 253.912,68 eura (1.913.105,09 kuna), a temeljem odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u okviru poziva Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama – faza VI. Sufinanciranje bespovratnim sredstvima, uz vlastita sredstva, značajno je jer je doprinijelo da se višestrukim povećanjem satnice angažiranim pomoćnicima Grad Dubrovnik nađe u samom državnom vr- Predsjednik Europske fehu po iznosu cijene satnice za pomoć- deracije puteva sv. Jakonike u nastavi. Podsjetimo, iznos satni- va Ildefonso de la Campa ce povećan je u rujnu ove godine kada Montenegro uputio je pije satnica za pomoćnike u predškolskim smo gradonačelniku Mai osnovnoškolskim ustanovama na po- tu Frankoviću kojim ga izdručju Grada Dubrovnika povećana na vještava o primanju Grada 7,70 eura bruto. Prethodno je u listopadu Dubrovnika u punoprav2022. Grad Dubrovnik, među prvim hrvat- no članstvo na skupštiskim gradovima, donio odluku o poveća- ni Federacije održanoj u nju satnice. Neto satnica za rad pomoćni- Poljskoj. ka u nastavi tada je povećana je s 25 na Tako je projekt Camino 35 kuna (4,65 eura), odnosno na 45 kuna Dubrovnik-Međugorje primljen u europsku mrežu (5,97 eura) bruto.

Program osiguranja pomoćnika djeci s puteva sv. Jakova, a koji teškoćama u razvoju provodi se kontinu- završavaju u od Dubrovirano u vrtićima i svim osnovnim školama nika 3257 kilometara udaGrada Dubrovnika, a iz godine u godinu ljenome španjolskom graprati ga rast broja angažiranih pomoćni- du Santiago de Compoka. U ovoj pedagoškoj godini u dubrovač- steli. kim osnovnim školama trenutno je anga- Glavna skupština Europžirano 70 pomoćnika, a u vrtićima 41 po- ske federacije Camino rumoćnik, ukupno 111 pomoćnika rade s dje- ta (European Federation of Saint James Way), odrcom s teškoćama u razvoju.

Rad pomoćnika u vrtićima u potpunosti žana je u poljskom grase financira iz proračuna Grada Dubrov- du Torunu. Projekt 147 kinika, a rad pomoćnika u osnovnim ško- lometara duge pješačko lama djelomično se financira iz Europ- turističko-hodočasničke skog socijalnog fonda (za školsku godi- staze „Camino Dubrovnik nu 2023./2024. iz Europskog socijalnog – Međugorje“, koja će pofonda osigurano je 300 tisuća eura) dok vezivati benediktinski saostatak sredstava osigurava Proračun mostan sv. Jakova u Dubrovniku i crkvu sv. JakoGrada Dubrovnika.

Dubrovački Camino primljen u Europsku federaciju puteva sv. Jakova va u Međugorju, na skupštini Federacije prezentirala je zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić.

Camino Dubrovnik-Međugorje projekt je koji se realizira u suradnji Grada Dubrovnika i Bratovštine sv.

Jakova, službenog hrvatskog predstavnika u središnjoj i najstarijoj Camino instituciji - Nadbratovštini sv. Jakova u Španjolskoj.

Dubrovački Camino sadrži šest etapa, a sporazum o suradnji na ovom projektu Grad Dubrovnik potpisao je s općinama Dubrovačko primorje, Ravno, Neum, Čitluk te gradom Čapljina. Namijenjen je hodočasnicima i ostalim zainteresiranim putnicima i turistima. Staza najvećim dijelom prolazi starim putevima koje je stanovništvo ovog područja koristilo kroz povijest, a obiluje brojnim vrijednim prirodnim i baštinskim lokalitetima.

Camino Dubrovnik-Me-

đugorje je samo dan ranije predstavljen i na tematskoj konferenciji u Europskom parlamentu u Bruxellesu, a na kojoj je bio koordinator projekta u ime Grada Dubrovnika Goran Cvjetinović. Na konferenciji, koju je organizirala hrvatska zastupnica u EP Željana Zovko, prezentirana je hrvatska Camino baština, primjeri dobre prakse te dosadašnja postignuća projekta Camino Hrvatska. Camino Hrvatska sa svojih do sada otvorenih šest etapa, dio je europske mreže puteva sv. Jakova. pod zaštitom UNESCO-a i Vijeća Europe. Svi putevi za cilj imaju Santiago de Compostelu i njima godišnje po Europi ide preko 1,5 milijuna ljudi.

Inače, hodočašće do Santiago de Compostele s današnjih hrvatskih područja počinje još 1203. godine.

Dubrovački Camino trebao bi biti otvoren za posjetitelje u svibnju 2024. godine.

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

VISOKI UPRAVNI SUD ODBIO TUŽBU “AUTOBUSERA” Ponovno potvrđena ispravnost postupanja Grada i Libertasa u prijevozu putnika s kruzera

Visoki upravni sud Republike Hrvatske odbio je tužbu udruge Ragusa Bus podnesenu protiv Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zbog rješenja navedene agencije kojim je ranije procijenila da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti protiv društva Libertas Dubrovnik radi obavljanja djelatnosti povremenog prijevoza putnika s brodova na kružnim putovanjima.

Naime, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u studenom 2022. godine odbacila je zahtjev udruge Ragusa Bus koja je zatražila pokretanje postupka

utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja protiv društva Libertas Dubrovnik d.o.o.. Na temelju uvida u odredbe zakona i propisa koji utvrđuju predmetnu materiju te nakon očitovanja društava Libertas, Sanitat i Grada Dubrovnika, Agencija je odlučila da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka. O svemu je ishođeno i mišljenje Ministarstva prometa.

Udruga Ragusa Bus je potom podnijela tužbeni zahtjev za poništenje takvog rješenja Agencije Visokom uprav-

nom sudu Republike Hrvatske koje je 27. rujna 2023. presudilo u korist Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja potvrđujući ispravnost postupanja Grada Dubrovnika i društava u njegovom većinskom vlasništvu.

Ulazak Libertasa na tržište tzv. shuttle prijevoz putnika s kruzera, pokazala su dosadašnja iskustva, značajno doprinosi smanjenju gužvi i povećanju funkcionalnosti prometa u kontaktnoj zoni povijesne jezgre i na Pilama, a agencije su vrlo zadovoljne kvalitetom usluge koju pruža dubrovački prijevoznik.

12 Županija

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

ULAGANJA

Osigurana bespovratna sredstva za izgradnju nove škole u Cavtatu: ‘Ovo je veliki dan za Konavle!’

Ministarstvo je za ovaj projekt Općini Konavle s datumom 11. listopada 2023. kao partneru dodijelilo 14.057.002,53 eura bespovratnih sredstava, a sada predstoji skoro potpisivanje Ugovora o dodjeli novca ”Ovo je veliki dan za Općinu Konavle i mene osobno, jednostavno sam sretan i ovo mi jedan od radosnijih dana”, riječi su kojima je općinski načelnik Božo Lasić komentirao Odluku Ministarstva znanosti i obrazovanja o financiranju projekta OŠ Cavtat na Rajkovom dolu.

Naime, Ministarstvo je za ovaj projekt Općini Konavle s datumom 11. listopada 2023. kao partneru dodijelilo 14.057.002,53 eura bespovratnih sredstava, a sada predstoji skoro potpisivanje Ugovora o dodjeli novca. ”Ovo smo čekali dugi niz godina, od početka mukotropnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na Rajkovom dolu. Građevinsku dozvolu smo dobili ovog ljeta, a sada konačno i službeno može- ranom etažnosti suteren, prizemlje i kat (S+P+1K), mo reći da ne postoje nikakve prepreke izgrad- ravnog dijelom prohodnog krova, visine 11,90 menji škole i uvjeren sam da će radovi početi u slje- tara mjereno od najniže točke uređenog terena dećoj godini”, rekao je načelnik Lasić. uz zgradu do gornjeg ruba ravnog krova, ukupne Podsjetimo, projekt će se realizirati u dvije etape. bruto površine 7047,49 m2 te gradnja pripadajuPrva etapa podrazumijeva izgradnju kolno pje- ćih otvorenih sportskih terena, parkirališta i inšačke prometnice (oznaka profila 2C), kolnik širi- terne prometnice. Vlada RH je u rujnu 2019. godine 2 x 2,5 m + nogostup širine 1,6 metara duljine ne za potrebe izgradnje škole prepustila Općini 200 metara, građenje potpornih kaskadnih zido- Konavle zemljište na Rajkovom dolu. va i to zapadni zid duljine 78,51 metara, istočni zid „Čestitam Ministarstvu znanosti i obrazovanja, duljine 38,91 metra i sjeverni zid duljine 41,55 me- općini Konavle, školi Cavtat, našem Upravnom tara, te polaganje instalacija u trupu prometnice odjelu, Dunei i svima ostalima koji su pridonijevodoopskrbnog cjevovoda, oborinske odvodnje, li ovom presudnom koraku za gradnju nove škodistributivna telekomuinikacija (TDK), elektroin- le u Cavtatu. Dobili smo Odluku o financiranju stalacija i javna rasvjeta. gradnje škole Cavtat!“, riječi su kojima je vijesti U drugoj fazi izgradit će se zgrada javne i društve- na društvenim mrežama komentirao župan Nine namjene koja se sastoji od zgrade škole s dvo- kola Dobroslavić.

”Ovo smo čekali dugi niz godina, od početka mukotropnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na Rajkovom dolu. Građevinsku dozvolu smo dobili ovog ljeta, a sada konačno i službeno možemo reći da ne postoje nikakve prepreke izgradnji škole i uvjeren sam da će radovi početi u sljedećoj godini”, rekao je načelnik Lasić.

Kolumna 13

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

PONEDJELJAK, 23.10.

Menu dana

Doručak dana

Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

PETAK, 27.10.

Menu dana Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

Doručak dana Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

UTORAK, 24.10.

Menu dana

Doručak dana Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

Menu dana

SUBOTA, 28.10.

Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

Doručak dana

SRIJEDA, 25.10.

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Doručak dana Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Menu dana Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

NEDJELJA, 29.10.

Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

Doručak dana

ČETVRTAK, 26.10.

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Doručak dana

Menu dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

Izbor smoothieja Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

7,50€ / 56,51kn

Voćni Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir 7,50€ / 56,51kn

14 Intervju

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Marjan Žitnik, ribolovac i kreativac

‘Za ostvariti neku ideju u Dubrovniku moraš biti malo suicidalan’ Marjan Žitnik završio ja računarstvo, a hobi mu je 3D printing.

U sezoni se bavi turističkim ribolovom, a tijekom zimskih mjeseci okreće se proizvodnji sunčanih naočala i nakita od reciklirane plastike Marjan Žitnik se tijekom ljetnih mjeseci bavi turističkim ribolovom, a kada sezona završi okreće se proizvodnji sunčanih naočala i nakita od reciklirane plastike kroz udrugu Maritimo Recycling..

Njegov mali, inovativni proizvodni pogon nalazi se u prostorijama TUP-a gdje smo ga posjetili i napravili razgovor s njim.

Kako bi po vašem mišljenju trebao izgledati TUP u budućnosti?

Nekoć je Klub Orlando bio utočište kreative u Gradu. To je završilo tako kako je završilo, a osim toga ništa drugo nije zaživjelo. TUP je zadnja nada da bi se to moglo promijeniti. Sjajno je što je Grad Dubrovnik kupio bivši industrijski kompleks, jer da je ovo otišlo u ruke nekog investitora koji bi radio turističke sadržaje, više ne bi ostalo nijedno mjesto gdje bi se mogla razvijati kreativnost.

Imamo u Gružu Centar za mlade koji je fenomenalan projekt, ali i on će se uskoro iseliti iz prostora kraj autobusnog kolodvora. TUP je zadnja slamka spasa da kreativni Dubrovčani ostanu u Gradu.

Dobro, ali kako ga točno urediti? Da dio bude komercijalnog karaktera, a dio za kreativnost i kulturu?

Naravno kako mora postojati matematika, nekakav izračun kako bi sve bilo isplativo. Ali s druge strane čitava ta kreativnost, mladi poduzetnici s idejama, umjetnici, nove tehnologije…, dugoročno jako puno mogu vratiti Dubrovniku što je teško iz ovog kuta izračunati. Na kraju krajeva, upravo to vidimo u Centru za mlade. Ako ih se financira s određenom brojkom, oni dodatno

privuku pet puta više sredstava kroz kvalitetne projekte. Vidimo i u Zagrebu primjer inkubatora za mlade poduzetnike gdje je čitav jedan paviljon na Velesajmu upravo predviđen za njihov razvoj. Nadam se kako nešto slično možemo imati u TUP-u. Diljem Europe postoje mnogobrojni primjeri gdje su se bivši industrijski kompleksi pretvorili u ovo o čemu pričamo. Ne treba neka velika pamet, samo nešto slično preslikati. Onda se stvori sinergija među svim tim kreativcima, jedan drugom pomažu, rađaju se ideje. Ovo se već događa u TUP-u, a u budućnosti bi moglo biti na puno većem nivou.

‘Izrađivanje kalupa u teoriji izgleda jednostavno, a u stvarnosti je jako kompleksno i puno košta. Kalup za proizvodnju plastike treba biti masivan i čvrst, jer je tu veliki tlak, mora imati Tako ste i vi došli u TUP na ideju proizvodnje oduške za zrak. Prvo artikala od reciklirane plastike. Kako vam je treba dizajnirati ta ideja uopće pala na pamet?

Strastveni sam ribolovac otkako znam za sebe, kako bi konačan pa je turistički ribolov bila nadogradnja. No ja sam proizvod trebao završio računarstvo i bavio sam se 3D printinizgledati, a onda se gom onako iz hobija, pa sam na internetu naletio na neke likove iz Nizozemske koji su radili nacrte po tom dizajnu izrastrojeva za reciklažu plastike. Kako sam stalno đuje kalup. Ove kaluna moru, vidim ogromne količine plastičnog otpe koje sada imam pada, pa me čitava priča o reciklaži zainteresirala. Nekako sam se ohrabrio i vidio kako je mogu- izradila mi je, ni će nešto napraviti s tom plastikom. Da se ta pla- više-ni manje, nego stika može prvo usitniti, rastaliti, te naposljetku britanska vojska’ nešto od nje napraviti. Prije sam zamišljao kako je riječ o ogromnom i skupom proizvodnom procesu, te kako je to pristupačno samo milijarderima. Shvatio sam kako je moguće za par tisuća eura napraviti svoje strojeve i krenuti pomalo u proizvodni proces.

Piše Maro Marušić foto Osobni arhiv

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

Intervju 15

zid za sliku. Nije bilo lako kako sam mislio (smijeh).

Godinu, dvije su mi trebale za ovladati alatima i pri tom sam nekoliko puta završio na hitnoj pomoći (smijeh). Ipak, na kraju sam prošao čitavu tu školu, od nule do izrade prvog stroja. Moram se zahvaliti Mariju Burđelezu koji mi je jako pomogao na tom putu. Bilo je tu još ljudi koji su mi pomogli i kojima zahvaljujem, neću ih sad imenovati, možda im ne bi ni bilo drago. I eto izradio sam prvi stroj za koji sam držao kako će usitniti tone i tone plastičnih čepova, ali se raspao puno prije nego sam mislio (smijeh). Pukli su mi ležaj i osovina, jer je pregorio motor koji je bio preslab (smijeh).

Proizvodni pogon u TUP-u

Kako je dalje išlo?

Poslao sam nacrte jednoj firmi u Sloveniji da mi izrade noževe za usitnjavanje plastike. Potom sam sam počeo sklapati prvi stroj, shvatio sam kako moram bušiti, lemiti i brusiti, a pojma nisam imao.

Naravno, držao sam prije bušilicu u ruci, ali velika je razlika probiti nešto točno u milimetar ili probušiti

Na kraju balade vaš prvi stroj je ipak proradio, a plastični čepovi su se počeli usitnjavati. Ako se ne varam, za čitavu proizvodnju treba još strojeva, ne samo jedan?

Ne varate se (smijeh). Potom sam se bacio na izradu drugog stroja koji rastaljuje plastiku. Na njega se postavi neki kalup ovisno o proizvodu koji se želi dobiti. U početku sam izrađivao jednostavne proizvode, a onda sam se odlučio na proizvodnju nečega što ljudima može biti zanimljivo. Naravno, za takav proizvod treba imati vrhunski kalup. Izra-

Marjan Žitnik sa svojim naočalima od reciklirane plastike

16 Intervju

‘Strastveni sam ribolovac otkako znam za sebe, pa je turistički ribolov bila nadogradnja.

No ja sam završio računarstvo i bavio sam se 3D printingom onako iz hobija, pa sam na internetu naletio na neke likove iz Nizozemske koji su radili nacrte strojeva za reciklažu plastike.

Kako sam stalno na moru, vidim ogromne količine plastičnog otpada, pa me čitava priča o reciklaži zainteresirala. Nekako sam se ohrabrio i vidio da je moguće nešto napraviti s tom plastikom’ Sunčane naočale proizvode se od reciklirane plastike i vrhunskih leća, te imaju doživotnu garanciju’

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

đivanje kalupa u teoriji izgleda jednostavno, a u stvarnosti je jako kompleksno i puno košta. Kalup za proizvodnju plastike treba biti masivan i čvrst, jer je tu veliki tlak, mora imati oduške za zrak. Prvo treba dizajnirati kako bi konačan proizvod trebao izgledati, a onda se po tom dizajnu izrađuje kalup. Ove kalupe koje sada imam izradila mi je, ni više-ni manje, nego britanska vojska. Morao sam čekati dosta vremena da mi izrade kalupe, jer oni skupljaju narudžbe iz svih krajeva svijeta i onda ih naprave. To je jedan od načina njihovog financiranja. Tako da taj cijeli proces od dizajna do konačnog kalupa može trajati i do godinu dana ovisno koliko je krajnji proizvod kompleksan. Ti kalupi mogu koštati i do desetke tisuća eura, pa onda treba dobro izvagati hoće li se krajnji proizvod isplatiti.

Koliko vidim, svi vaši proizvodi su od plastičnih čepova. Zašto ne i plastične boce?

Plastične boce su puno kompliciranije za reciklažu.

Recimo, prilikom topljenja ispuštaju toksine, a također se i kemijski tretiraju. Samim tim, čitavi ti sustavi za reciklažu plastičnih boca znatno su kompleksniji. Plastični čepovi su mekaniji, lakše ih je zdrobiti i oblikovati. Dovoljno ih je zagrijati na 210 stupnjeva da bi im se promijenio oblik. Pri tom se neće zapaliti, niti će isparavati toksini.

Sada se čepovi ne mogu odvojiti od boce. Zašto?

Reći će radi ekologije, iako ja to tako ne vidim. Prije bi ljudi mahinalno zatvorili bocu, sad može ostati i otvorena. Tako će, primjerice, u moru potonuti i čep i boca. Prije bi barem čep ostao plutati. Nije mi jasno zašto se ovo učinilo, meni ne izgleda kao dobar ekološki potez, nego upravo suprotno. Vjerojatno i ovdje u pozadini čitave priče leži novac.

Vi ste se odlučili za proizvodnju sunčanih naočala i nakita.

Pošto je moj posao vezan uz more, htio sam da bude nešto u nautičkom smjeru. Ove sunčane naoča- Jeste li za proizvodnju tražili neke novce iz EU le plutaju na moru, ne mogu potonuti, a nakit je u fondova? obliku repa od tune. Kupci imaju doživotnu garan- Jesam, zajedno s Zajednicom tehničke kulture. U ciju na sunčane naočale. Ako ih slome, mi ih opet sklopu projekta, osim nabave samih strojeva, ramožemo reciklirati. Neće biti iste, jer svake imaju dili smo i radionice. Inače, projekt nije lako napisaunikatan dizajn, ali bit će jednako dobre kvalitete. ti, jer ima puno papirologije. Treba imati vremena Osim toga, stupili smo u kontakt s proizvođačima tome se posvetiti. Vjerojatno se zbog svega toga vrhunskih leća tako da su sve naočale polarizira- i drugi ljudi prepadnu pisati, a u biti se može none. U budućnosti planiramo proizvoditi još jednu vac dobiti za što god hoćeš. kolekciju naočala i varalice za ribolov.

Plastiku skupljate na moru. Donose li vam i ljudi iz kućnih odlaganja?

Da, sudjeluju i djeca iz škola. Imamo za njih i radionice gdje im pokazujemo čitav taj proces reciklaže i proizvodnje. Zanimljivo kako djeca odmah shvaćaju bit i drugim očima gledaju na plastiku.

Ona im postaje sirovina, a ne smeće.

Koliko je kod ljudi uopće zaživjelo odvajanje otpada i koliko se toga reciklira?

Mišljenja sam kako su ljudi u Hrvatskoj dosta ekološki osviješteni. Ne mogu se sjetiti kada sam vidio nekoga da bezveze nešto baci, osim cigarete u more. I turisti mi često kažu da su nam ulice jako čiste. Inače što se same reciklaže tiče, Hrvatska nema infrastrukturu. Većinu sakupljenog otpada izvozimo, što nije loše, ali bi bilo puno bolje da sami nešto od toga proizvodimo. Financijski bi bilo puno isplativije. Ja sam prvi u Hrvatskoj ovog tipa koji na maloj razini nešto proizvodi. Vjerojatno će u budućnosti biti toga sve više i više.

Kakva je situacija po moru što se tiče otpada?

Gdje god se zavučeš i gdje je malo nepristupačnije, bude hrpa otpada. Kada bih u početku skupio pedesetak ljudi za akciju čišćenja mislio sam da ih je previše, ali kada se dođe na neko mjesto, nažalost, shvatiš da bi još ljudi moglo sudjelovati u akciji. Kada se gleda globalno, Hrvatska je sigurno čišća, ali to nije neka utjeha.

Bi li sistem trebao bolje čistiti more? Meni se čini da oni ništa ne rade po tom pitanju, da ne postoje plovila koja to rade.

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

Intervju 17

Kalupe za proizvodnju naočala napravila je britanska vojska

‘Naravno, za ovo što ja radim, moraš biti malo suicidalan, nema ovo uporišta u nikakvoj logici. Bilo što probati mimo uhodanih obrazaca turizma, zahtijeva odricanje. Puno vremena, osobnih troškova, prepreka sistema, sve dok napokon ne krene u nekom smjeru. Ali na kraju ipak ima smisla. Nadam se da će TUP u budućnosti biti rasadnik sličnih ideja, jer ako se to ne dogodi, ovo će ostati grad duhova. Pun turista, ali bez duše’

Bio sam na razgovoru s vladajućima gdje sam spomenuo da bi trebalo nabaviti plovilo za čišćenje našeg akvatorija. Bilo bi fora da je električno i zašto ne bi plovilo svaki dan bar u sezoni? Kao što peremo Stradun, tako bi se mogle čistiti i vale. Na kraju krajeva zbog mora turisti dolaze i vrte se milijarde eura. Svaki put kada sam s njima razgovarao, nisam naišao na zid, iako znam da postoje operativna i financijska ograničenja. Ipak, trebaju konkretna rješenja. Naša udruga je zainteresirana da operira i održava takvo plovilo. Sada kada provodimo slične akcije čišćenja, trošimo naša sredstva, a uopće nismo dužni to raditi.

Osim vaše udruge sjajna je i priča udruge Green Sea Safari, no problem je što i vi i oni sami trebate tražiti financije, umjesto da nadležni dođu i ponude dogovor na zadovoljstvo sviju.

Green Sea Safari je odlična priča koja traje godinama. Kada već spominjemo sve te vrijedne inicijative, ne smijemo preskočiti ni ronioce koji su zaista heroji u čišćenju podmorja. Najteži mogući način čišćenja provode oni, a uopće nisu dužni to raditi.

Opet ponavljam, sve ove akcije su odlične, ali treba imati specijalizirano plovilo koje svakodnevno odlazi na čišćenje.

Svaka vam čast na čitavom ovom poduhvatu.

Realno, vama financijski ovo ne treba, jer se bavite turizmom.

Prihodi od proizvoda idu udruzi koja ih opet kasnije koristi za akcije čišćenja i slične projekte.

Sve ovo radim na volonterskoj bazi, nešto me gura. Ne može sve biti samo prihod od turizma, na kraju turizam pojede sve na svom putu. Naravno, za ovo što ja radim, moraš biti malo suicidalan, nema ovo uporišta u nikakvoj logici. Bilo što probati mimo uhodanih obrazaca turizma, zahtijeva odricanje. Puno vremena, osobnih troškova, prepreka sistema, sve dok napokon ne krene u nekom smjeru. Ali na kraju ipak ima smisla.

Nadam se da će TUP u budućnosti biti rasadnik sličnih ideja, jer ako se to ne dogodi, ovo će ostati grad duhova. Pun turista, ali bez duše.

Za kraj moramo spomenuti Toma Sjekavicu koji je puno učinio za Grad na polju kreativnosti.

Tomo je heroj. Održava besplatno radionice za djecu na tjednoj bazi. Kroz Centar za mlade prošlo je strašno puno ljudi. Jedino tako možemo zadržati mlade, imati dobre ideje i uspješne priče. Među ostalim, Tomo je meni na fakultetu bio mentor, zajedno smo programirali, radili na 3D printerima. Svaka moja priča, na ovaj ili onaj način, je vezana uz njega. Bez njega tehničke kulture u Gradu ne bi bilo. Nedavno je dobio prestižnu nagradu Faust Vrančić, koja se jednom godišnje dodjeljuje u Hrvatskoj za tehničku kulturu, što samo dokazuje koliko je važan. No, nije jedini. Moramo spomenuti i Daliju Milić Kralj koja je također dobila nagradu Fausta Vrančića. Dvije godine zaredom prestižno priznanje dobili su ljudi iz Grada. Svaka im čast!

18 Promo

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada plastika, metali, biorazgradivi otpad. Opasni otpad: baterije, akumulatori, motorna ulja, lijekovi, kemikalije.

PAPIR I KARTON SE ODLAŽE U PLAVE SPREMNIKE Novine, časopise, knjige, bilježnice, kartone, papirnate vrećice i uredski papir možete odložiti u plavi kontejner ili u reciklažnom dvorištu. U stari papir ne spada: tetrapak ambalaža, fotografije, plastificirani, nauljeni ili metalizirani papir, upotrijebljene maramice, pelene i slično.

U plave spremnike ne smije se odlagati: indigo papir, ugljeni papir, fotografije i foto papir, nauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene i slično.

Gradu Dubrovniku odobrena su sredstva pomoći Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za neposredno sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Navedenim projektom nabaviti će se i ugraditi 23 nova podzemna spremnika zapremine tri kubična metra za potrebe odvojenog sakupljanja komunalnog otpada.

MJEŠANI KOMUNALNI OTPAD Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo, plastična i metalne ambalaže i dr.)

ZAŠTO JE VAŽNO ODVAJANJE OTPADA I RECIKLAŽA? Odvajanjem otpada omogućuje se recikliranje i ponovnu uporabu. Recikliranjem štedimo prirodne resurse i energiju te smanjujemo količinu otpada. Birajmo proizvode koji se mogu ponovno upotrijebiti za istu namjenu ili reciklirati, koristimo platnene i papirnate umjesto najlonskih vrećica!

KOJI OTPAD TREBA IZDVAJATI? Otpad koji se može reciklirati: papir, karton, staklo,

PLASTIČNA I METALNA AMBALAŽA SE ODVOJENO SKUPLJA U ŽUTIM SPREMNICIMA U žute spremnike možete odložiti: plastične boce od napitaka, ulja i octa, ostala plastična ambalaža poput čaša od jogurta ili posudica margarina, plastične vrećice u kojima se pakiraju pasta, riža, grickalice, bomboni i ostala hrana jednokratni plastični pribor za jelo, čiste plastične vrećice, prianjajuća prozirna folija, predmeti od plastike (npr. zdjelice i slično), boce sredstava za osobnu higijenu (šamponi, kupke), čišćenje i pranje te tetrapak. Isto tako u žuti spremnik možete odložiti limenke, konzerve, metalni čepovi i poklopci i alu-

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

Promo 19

cijske peći, klima-uređaji, TV prijamnici, mikrovalne peći, mali kućanski aparati, satovi, vage, električni noževi, računala, pisači, kopirni aparati, telefoni, mobiteli, video kamere, videorekorderi, audio pojačala, glazbeni instrumenti, oprema za snimanje i reprodukciju zvuka, rasvjetna tijela, električni alati, električne igračke, termostati, medicinski uređaji, samoposlužni aparati, itd.

Svaki uređaj lakši od 30 kilograma možete besplatno predati u trgovini prilikom kupnje novog uređaja ili u reciklažno dvorište.

Isto tako možete pozvati ovlaštenog sakupljača električnog i elektronskog otpada tvrtku Tehnomobil da uređaj pokupi iz vašega doma (mail: tehnomobil.ee-otpad@vip.hr ili na mob:091/ 6818 412).

minijska folija.

Sva plastična i metalna ambalaža treba biti isprana od ostataka sadržaja i, ukoliko je to moguće, spljoštena.

U žute spremnike ne odlažemo: plastičnu ambalažu od motornih ulja i maziva, plastičnu ambalažu od opasnih i zapaljivih tvari, plastičnu ambalažu boja i lakova, igračke, metalna ambalaža s ostacima boje, lakova ili drugih zapaljivih tvari, metalnu ambalažu od dezodoransa i drugih sprejeva pod tlakom, metalni predmeti, alati, žica i cjevovodna armatura.

STAKLENA AMBALAŽA SE ODVOJENO SAKUPLJA U ZELENIM SPREMNICIMA U zelene spremnike možete odložiti: staklenu ambalažu, staklene boce od napitaka, staklenke od konzerviranih proizvoda (očišćene od ostataka sadržaja, bez čepova i poklopaca) i razbijene staklene čaše (ne kristalne!).

U zelene spremnike ne odlažemo: ogledala, prozorska stakla, armirano staklo, vatrostalno staklo, kristal, porculan, žarulje, medicinsko i laboratorijsko staklo (infuzije, ampule, epruvete).

ORGANSKI OTPAD SE KOMPOSTIRA ILI ODLAŽE U SMEĐE SPREMNIKE Ukoliko imate vrt – kompostirajte!

Organski otpad isključivo biljnog porijekla, ukoliko se kompostira, može se koristiti za kao kvalitetno gnojivo.

Organski otpad čini nešto više od jedne trećine ukupnog otpada u kanti za smeće, a sastoji se od kuhinjskih otpadaka (ostaci voća i povrća, ljuske jaja, ostaci kave i čaja, uvelo cvijeće, itd.), otpadaka iz vrta (lišće, otpalo voće, sitno isjeckano granje, korovi, trava, itd.).

Kompostiranjem se iz organskog otpada dobiju vrijedne humusne tvari koje služe za obnovu i poboljšanje kvalitete tla.

ELEKTRIČNI I ELEKTRONSKI OTPAD U električni i elektronski otpad spadaju: hladnjaci, perilice, štednjaci, električni radijatori, termo-akumula-

STARE GUME Stare gume prilikom zamjene možemo odložiti kod vulkanizera koji ih je dužan preuzeti.

STARI AUTOMOBILI Za predavanje otpadnog vozila možete kontaktirati ovlaštenog skupljača starih automobila i za isto se dobije naknada. Vozilo mora biti isporučeno u cijelosti.

Vlasnik je dužan predati presliku prometne dozvole.

OPASNI OTPAD STARE BATERIJE I AKUMULATORI Otpadne baterije i akumulatore obvezni smo sakupljati odvojeno od ostalih vrsta otpada. Stare baterije i akumulatore moraju preuzeti sve trgovine koje ih prodaju.

STARO MOTORNO ULJE Preporučuje se motorno ulje mijenjati kod automehaničara koji je dužan skrbiti za njegovo zbrinjavanje. Otpadna ulja moraju se zbrinjavati odvojeno; zabranjeno je u spremnik za motorna ulja odlagati ulje iz kočnica.

STARI LIJEKOVI Ljekarne su dužne preuzimati stare lijekove i druge farmaceutske proizvode. U medicinski otpad spadaju i inzulinske igle.

20 Intervju

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

ŽENA, MAJKA, TRIATLONKA

Made Žeravica i nakon poroda trči, pliva, biciklira: „To je vrijeme za mene i svaka ga žena treba imati!“ Ova neumorna Župka rado je viđena sudionica na mnogim utrkama i triatlonima.

Trudnoća je stavila na pauzu, ali nakon poroda vratila se u punom sjaju te je na nedavno održanom Earth, Sea & Fire triatlonu osvojila broncu. No za biti majka, privatnica i aktivna triatlonka potrebno je truda i volje, čega njoj, nasreću, ne nedostaje Ljudi će često reći da im je prekasno za aktivirati se i početi se baviti sportom, ali vi ste, ako se ne varam, počeli u relativno kasnijim godinama.

Istina, ali kako se kaže - nikad nije kasno za ništa u životu tako i za sport. U mojoj 30. godini se dogodio preokret jer me počelo zanimati trčanje. Dok sam radila u Zagrebu, oduševila me aktivnost stanovnika po Jarunu, ti ljudi su izgledali baš sretni u svojim aktivnostima. I svaki put kad bih hodala do posla bi me to nekako privlačilo. U Gradu to nisam mogla doživjeti, kod nas su ‘takvi’ bili proglašeni ludima. (smijeh) I tako je za moj početak trčanja doma zaslužan najviše moj pas Best, s kojim sam probala trčati prve kilometre po mjestima gdje ne bi bilo ljudi. Bilo me je na početku sram da me netko ne vidi. Tražila sam po društvenim mrežama bavi li se još netko trčanjem u mojim godinama i naišla sam na grupu Dubrovnik run koja je imala svoju ligu. Pošla sam i istrčala svojih prvih osam kilometara, i tu sam dobila veliku motivaciju da se trudim još više.

Kažu da je najteže krenuti, je li to istina i za vas?

Najteže i jest krenuti, eto posjetili ste me s prvim

pitanjem na to. Meni je stvarno trebalo dosta dok se ne ohrabrim i krenem sama. Nisam imala nikoga poznatog tko je bio u trčanju da ga pitam za bilo kakav savjet. Spontano me put odveo tamo gdje sam sad, kako u trčanje, tako i u triatlon kasnije.

Sad mi apsolutno nije teško s ničim krenuti jer je to postao moj način života.

Poznati ste s niza dubrovačkih utrka i triatlona, a sportski put vas je odveo i preko granice.

Da, moja najveća prva Ironman utrka je bila u Italiji Ironman Emilia Romagna. Tu sam osvojila 3. mjesto u svojoj dobnoj kategoriji.

Vjerujem da ih ima puno, ali postoji li neka uspomena ili utrka koju biste mogli posebno izdvojiti i zašto?

Posebna utrka je bio moj prvi half ironman, to je disciplina s 1,9 km plivanja, 90 km bicikliranja i 21 km trčanja u Istri. Nazvala sam je “utrkom života” jer tad iz tog pogleda mi je to bilo nevjerojatno teško za odraditi. U Gradu je Jakša Diklić bio jedini koji je završio tu disciplinu i tad je to svima nama koji smo se počeli baviti triatlonom predstav-

Piše Ivana Smilović Foto: Rafael Barkiđija/ Privatna arhiva

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

Intervju 21

ljalo nešto veliko, a meni je ostalo veliko i posebno jer su na toj utrci bili nenormalni uvjeti što se tiče vremenskih neprilika. Na moru se oznake od valova nisu vidjele, tmurno nebo, kasnije poplava na bicikli od kiše, pedale sam vrtila u bujicama vode, dosta nesreća je i bilo na samoj biciklističkoj stazi. Tu sam prvi put i proplakala na vožnji od straha. Stvarno jedna utrka koja me je dodatno ohrabrila za daljnje uspjehe sve do Ironmana.

Postali ste i majka, neki su možda očekivali kako će vas to usporiti, ali i dalje trčite, plivate, biciklirate..

Većina ljudi je i mislila da ću i prestati, naravno prestala i jesam dva mjeseca nakon poroda, striktno sam se držala pravila postpartuma. Nije sve onako kako sad možda izgleda, ali dug je bio moj put oporavka nakon poroda. Velike su to promjene za tijelo i duh. To me naučilo strpljivosti i drugom načinu pristupa prema sebi. Svakako jedan veliki izazovni period, u kojem sam nastojala što više hodati, biti vanka sa svojom bebom i davati si male izazove koji bi mi ispunili dan. Nije to više bilo treniranje, nego samo ugodan provod vremena onako kako ja volim.

Nije lako kombinirati aktivan sportski život i majčinstvo. Koja je vaša tajna?

Tajna je u tome da sad nema plana treninga, nego da svaku slobodnu priliku idem iskoristiti za sebe pa makar samo 20 minuta isplivati u moru, onako kako se taj trenutak osjećam. Većinu kilometara sam prešla hodajući s Juditom u nosiljci, mislim da smo prešle sva okolna brda, sudjelovale smo i na trailu, pa trčeći s bebom u kolicima, što je za mnoge bauk, a nama je sasvim normalno. Vozila sam trenažer doma, tako da mi je ostalo kondicije

22 Intervju

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

i za biciklističku disciplinu. Uglavnom većinu treninga sam provela uz Juditu.

Vidjeli smo kako vas na utrkama sada prati i bebica, podrška obitelji je znači uvijek tu. Koliko je to bitno?

Podrška moje obitelji je meni sve, bez toga ne bih mogla ništa. Naravno, unaprijed se sve dogovorimo kad je neko natjecanje i onda nema problema.

Kako se kaže - to je vrijeme za mene. Svaka ga žena treba imati.

Jeste li bili aktivni i u trudnoći? Koliko je to bilo izazovno?

S obzirom da sam rodila u svojoj 39. godini malo sam isto imala kočnicu kao starija rodilja. Trčala jesam do 5. mjeseca trudnoće, vozila sam pod posebnim programom za trudnice isto na kućnom trenažeru, a plivala sam sve do kraja svoje trudnoće. Osluškivanje svoga tijela je najbitnije i najprirodnije i onda nemamo razloga za strah baviti se nečim što smo dotad odrađivali, a ja sam završila maraton u Zagrebu ne znajući da sam trudna, četiri tjedna iza Ironman utrke. Mogu reći kako je najveći izazov bio popeti se na Neprobić, vrh iznad Zatona s mužem i psom Bestom na -3 stupnja na samom, neobilježenom tad, vrhu u 6. mjesecu trudnoće. Naravno, bez njega to ni ne bih uspjela. Mislim da me on tu odveo mimo još jedne moje granice, opet nekome ludost, ali za nas izazov jer znaš koliko možeš. Što možemo očekivati od vas u budućnosti?

Imate li cilj, nešto što još niste postigli?

Cilj u budućnosti još trenutno ne vidim, sad je na prvom mjestu obitelj, a sve što dođe usputno u sportskom smislu ću rado dočekati. Moje ostvarenje je bio Ironman , to je kruna moga uloženog truda, odricanja i sati i sati treniranja. Nadam se samo još da mi taj prvi put neće ostati zadnji, zato jer za triatlon nikada nije kasno, jer ljudi u svojim 80-im godinama nastupaju na takvim tipovima natjecanja.

Dobro je poznata izreka - tko hoće nađe način, tko neće nađe opravdanje. Vjerujem da ima onih koji su našli dosta opravdanja za pokrenuti se, pa ako ovo čitaju, što biste im poručili? Koje su prednosti pomicanja svojih granica?

Ljudi su danas postali preopterećeni brzim načinom života, da jednostavno ne vide kako neku plus aktivnost uvrstiti u svoj dan. Toliko imaju izbora na sve strane, od online vježbanja do fitness klubova, teretana… Kako se kaže - najjednostavnije je najbolje, hodanje je prvenstveno lijek. Dostupno je svima i besplatno je. Mislim da je samo to veliki početak za mnoge koji ne znaju poći i baciti smeće, a da ne sjednu u auto. Ovo me pitanje podsjetilo na priču Slonova u cirkusu koji su bili svezani tankim konopcem kao mladunci da ne bi pobjegli, a kad su narasli, nisu bili svjesni koliko su jaki postali da taj konopac prekinu nego su i dalje bili vezani na istome mjestu. Tako ljudi naviknu na svoju svakodnevicu koju se teško odluče promijeniti ili je žele promijeniti preko noći, pa se opet jako brzo vrate na početak. Mala promjena je nekad dovoljna za velike promjene. Prednost pomicanja granica je ta da tu najviše učimo o sebi, psihički i fizički. Jednostavno rastemo u nešto bolje, pozitivnije i zadovoljnije, a samim time, kad smo mi osobno

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

zadovoljni, svi oko nas su također sretni. U mom trenutnom smislu to je - sretna mama, sretna beba.

Sad i taj sportski dio. Nastupili ste na dubrovačkom triatlonu Earth, Sea & Fire nakon dvije godine i osvojili broncu u disciplini sprint triatlon. Nakon trudnoće i majčinstva, i više nego dobar rezultat.

ESF je moja prva i zadnja utrka za ovu godinu koja mi je došla kao jedna potvrda da je sve ono što sam radila u međuvremenu dalo rezultat, bez obzira na to što to nije bio planski trening, nego samo hvatanje slobodnog vremena. Prezadovoljna sam rezultatom! Jako me to razveseli, samo oblačenje triatlon odijela, sjesti na biciklu, voziti se, disati punim plućima do maksimuma! Sve je to ono što mi je baš nedostajalo.

Dakle, Ironman iz Italije smatrate najvećim uspjehom? Da čitatelje „zaprepastimo“ – riječ je o 3,8 km plivanja, 180 km bicikliranja i 42 km trčanja, za što ti je trebalo 11 sati i 9 minuta.

Definitivno kruna karijere je bronca iz dobne kategorije u Ironmanu. To mi je ostvaren san.

Intervju 23

Ništa bez vaših kolega iz Triathlon kluba Dubrovnik, koji su ovaj sport itekako popularizirali, ali i doveli u Dubrovnik.

Triathlon klub Dubrovnik mi je kao jedna velika obitelj, jako sam ponosna na rad predsjednika Daniela Marušića i članove kluba koji zajedništvom dižu klub na još veće levele, kao i cijelom organizacijom lige tijekom cijele godine od trkačkih utrka, preko duatlona, akvatlona, do dječjih akvatlona za sve, i to besplatno. U njima su sudjelovali brojni amateri, gosti, stvorili su jednu lijepu priču, ali i odlične rezultate na državnom i međunarodnom nivou. Željko Cota je veliko osvježenje za cijeli klub kao trener također. Nažalost, ne mogu pratiti klupske treninge, ali jako me veseli da su takvi ljudi dostupni za sve one koje nešto više zanima.

Ja nisam imala nikoga na početku i znam koliko je teško krenuti sam u nešto, pogotovo kao žena.

Sad to triatlon klub omogućuje za nove članove i to je baš veliki pomak. ESF je postao najjači međunarodni tri-event u regiji za olimpijski i sprint triatlon. Svake godine dolazi sve više natjecatelja, kvaliteta se prepoznaje u organizaciji i to je jedna stvarno lijepa priča koju zaslužuje imati naš Grad.

24 Društvo

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

KO TO TAMO ‘PEVA’

VOLE LI DUBROVČANI ‘CAJKE’? Kvalitetni Solitudo je propao zbog neisplativosti, a Aleksandru Prijović slušaju i doktori znanosti U Hrvatskoj vlada opće čuđenje jer je srbijanska turbofolk zvijezda napunila pet zagrebačkih Arena. Naime, poznato je kako se u hrvatskim domovima najviše slušaju Frederic Chopin i Edith Piaf, a Prijovićku sluša potkapacitirana i intelektualno zakinuta manjina. Ili to baš i nije tako?

Ko to tamo ‘peva? Pa ‘peva’ Aleksandra Pri- oni koji ne izvode ‘cajke’ ni zabavnu muzijović, i pjevat će pet večeri zaredom u pre- ku. No, taj projekt je zbog neisplativosti obupunoj zagrebačkoj Areni. Karata više nema. stavljen.

Pjevat će na istom mjestu 22. prosinca Goran „Mi smo još i dobro radili do korone, stvoriBare i Majke, ali samo jednu večer. Karata, u li smo odličnu bazu ljudi koji su dolazili na trenutku pisanja ovog teksta, još uvijek ima. koncerte i dovodili smo odlične bendove. DuI dok se hrvatska publika svim silama brani brovčani su stvorili naviku dolaska u Solitui pravda kako ‘ne slušaju oni cajke’, pokaza- do jer su znali kako će dobiti dobar koncert telji su tu. Netko je napunio pet zagrebač- i produkciju, imali smo odličnu perspektivu kih arena, netko drugi još nije uspio ni jed- za daljnji rast. No, nakon korone se sve rasnu (a možda ni neće). Ne govori se tu nužno palo. Imali smo tu uvijek istih 500, 600 ljuo kvaliteti i nekvaliteti izvođača, nego o in- di, a s time se ne može raditi“, izjavio je Diteresu publike. no Bahtijarević, direktor tvrtke BABA ProduOva priča je primjenjiva i na Dubrovnik. Če- ction koja je u Solitudu organizirala brojne sto se zna kazati kako mu nedostaje kvali- koncerte kvalitetnih izvođača. tetnih koncerata, alternativne scene, nastu- U istoj večeri tako nastupa netko od njih, no pa umjetnika, međutim sve je pitanje ponu- s druge strane održava se i koncert Jole ili de i potražnje. Jedna takva uistinu lijepa pri- Maje Šuput na nekoj drugoj lokaciji. I masa ča održavala se godinama u kampu Solitudo će nahrupiti na Maju Šuput – možda zbog togdje su nastupila brojna velika imena koja ga što taj koncert bude besplatan, u sklopu spadaju u onaj glazbeni izričaj koji se ocje- neke od kotarskih večeri, a možda i zbog tonjuje kao kvalitetan. ga što mase to više slušaju.

‘S 500, 600 ISTIH LJUDI NE MOŽEMO NIŠTA’ U Solitudu je tako nastupala Morcheeba, ali i Zemlja Gruva, Darko Rundek, Urban, Bare i Majke, SARS, Hladno pivo, Parni valjak… Svi

‘DRAGE VOLJE BISMO NASTAVILI SA SOLITUDOM, ALI TREBA NAM POMOĆ’ „Tijekom zadnjeg ‘Ljeta u Valamaru’, doveli smo Konstraktu, a čovjek sto metara da-

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Antonio Ahel/ATA Images/PIXSELL, Goran Mratinović/DD, CC Revelin

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

Društvo 25

lje organizira koncert grupe Detour. Jedno- laštvo. Klapska pjesma kakva se danas sluU Solitudu je tako stavno, ne razmišlja se i onda pravimo pro- ša s klapom nema puno veze. Ona se, naime, nastupala Morchee- blem jedni drugima. Doveli smo i grupu Par- izvodi bez instrumenata. Stihovi poput ‘Kaba, ali i Zemlja Gruva, ni valjak, a iste večeri se održavala Noć Uvale ko ću joj reć da varim kad je u kafiću barim?’ gdje je ulaz besplatan. Dubrovnik nije toliko ili ‘Nije meni nikad dosta, prilipa si moja vila’ Darko Rundek, velik grad da bi mogao podnijeti dva koncer- nisu najmudriji na svijetu.

Urban, Bare i Majke, ta iste večeri tj. da bi oba koncerta mogla bi- Još jedno nepopularno mišljenje – Oliver DraSARS, Hladno pivo, ti odlično posjećena“, izjavio je Bahtijarević. gojević može biti kralj i car, njegove će se Naposljetku su se povukli iz Dubrovnika jer pjesme slušati zavazda i ima nekoliko uistiParni valjak… Svi oni je cijela priča postala neisplativa, no ostala nu sjajnih balada, međutim nije i ne spada u koji ne izvode ‘cajke’ je otvorena mogućnost za povratak. sam vrh onoga što ima veliku umjetničku vrini zabavnu muziku. „Ima i za to prostora, ali ne možemo sami ni- jednost. To što takav status kod šire publike šta. Trebala bi nam nekakva financijska pot- nemaju Arsen Dedić ili Josipa Lisac, koji to jeNo, taj projekt je pora i pomoć, možda pomalo i od lokalne sa- su, govori o tome što se u Hrvatskoj preferira. zbog neisplativosti mouprave, ali i sponzora. Ljudi su nas zvali i Uostalom, glazba Aleksandre Prijović ne razližele da se u Solitudu nastavi ta priča i mi će- kuje se previše od one koju izvode naše dviobustavljen. mo to napraviti drage volje, ali ako bude slu- je najuspješnije pjevačice – Severina i Jele„Dubrovčani su stvo- ha“, tvrdi Bahtijarević. na Rozga. Kad se iz pjesama Aleksandre Pririli naviku dolaska u jović samo donekle razblaži istočnjački ‘meSolitudo jer su znali KAD UBLAŽIŠ ISTOČNJAČKI ‘MELOS’, DOBIJEŠ los’ i razvlačenje samoglasnika karakterističan za turbofolk, dobije se – Severina. Uz rakako će dobiti dobar SEVERINU, SAMO S BOLJIM GLASOM No, pomoć ne bi bila potrebna da Dubrovča- zliku što Aleksandra Prijović ima veće glasovkoncert i produkciju, ni zaista obožavaju glazbenu kvalitetu jer bi ne sposobnosti i bolju produkciju, a i sa svohrlili na koncerte koji je i predstavljaju. Zato jih 28 godina može napuniti pet arena. To Seimali smo odličnu uopće ne čudi što je Aleksandra Prijović ra- verina, sa svojih 28, nije mogla. perspektivu za dalj- sprodala pet arena. Oni koji kažu kako sluša- Strastvenog ljubitelja glazbe i dugogodišnjeg nji rast. No, nakon ju kvalitetniju glazbu od ‘cajki’, branit će se DJ-a Petra Ipšića pitamo postoji li uopće raklapama. Međutim, ni to nije ono što se po- zlika između glazbe koju izvodi Prijović i hikorone se sve rasdrazumijeva kao vrijedno umjetničko stvara- tova Severine, Rozge, Šuput… palo. Imali smo tu uvijek istih 500, 600 ljudi, a s time se ne može raditi“, izjavio je Dino Bahtijarević

Aleksandra Prijović

26 Društvo

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

cijski je to ‘ista pasta’“, govori Ipšić. „Mislim kako nema NEKE OD SEVERININIH NAJVEĆIH HITOVA NAPISALI SU AUTORI KOJI RADE ‘CAJKE’ Na pitanje zašto su turbofolk izvođači toliko posebne distink„Kako bih se upoznao s likom i djelom dotične popularni u Hrvatskoj, nema decidirani odgocije između zvuka gospođe, a bez da ugrozim algoritme na Spo- vor, ali ima određeno mišljenje.

Aleksandre Prijović tifyu, odlučio sam se na YouTubeu preslušati „Nisam sociolog pa se ne bih upuštao u tranekoliko njenih najvećih uspjeha. I odmah ću ženje objašnjenja u tom smjeru. Za razliku od i pjesama kakve odgovoriti na vaše pitanje – mislim kako nema ‘narodnjaka’ koji su mojoj generaciji, vjerujem, posljednjih deseposebne distinkcije između zvuka Aleksandre bili nezamislivi i identifikacijski miljama dalePrijović i pjesama kakve posljednjih desetaka ko, ovdje se ipak radi o plesnoj pop glazbi kotaka godina izvode godina izvode Severina, Jelena Rozga ili Maja ja koketira s modernim trendovima u dance Severina, Jelena Šuput, za koje ste pitali“, kaže nam Ipšić do- pop produkciji i, očito uspješno, cilja na mladu Rozga ili Maja davši kako su upravo autori nekih od najve- publiku koja izlazi i zabavlja se. Jer kako inaćih hitova Severine ili Rozge srbijanski auto- če objasniti fenomen bosansko-hercegovačŠuput, za koje ste ri koji rade i za turbofolk izvođače. kih ‘trepera’ Jale Brata i Bube Corellija? Ovaj pitali“, kaže nam „To je primjerice Dušan Bačić koji je napisao dvojac svoje stihove mrmlja i provlači kroz Ipšić dodavši kako ‘Tarapanu’ Severine ili ‘Tsunami’ Jelene Rozge iritantni ‘auto tune’. Teme su im žene, novac, i dvojica ‘hitmejkera’ Filip Miletić i Miloš Ro- klubovi, partijanje i, pazi sad, mafijanje (tersu upravo autori ganović, tzv. ‘aspirinaca’ (po pjesmi ‘Aspirin’ min koji su inače sami skovali). Možda po denekih od najvećih koju izvodi Seka Aleksić i koja ih je proslavi- finiciji to nije turbofolk, ali žestoko koketirahitova Severine ili la) koji su za Severinu napisali gotovo cijeli al- ju s njim, a publika im je ista“, govori Ipšić kobum ‘Dobrodošao u klub’ s kojeg nema pjesme ji ističe kako broj pregleda njihovih najvećih Rozge srbijanski koja nije postala hit, a suradnja je nastavlje- hitova na YouTubeu debelo premašuje brojautori koji rade i za na i kasnije“, govori Ipšić te paralelu povlači ke najvećih regionalnih zvijezda poput Seveturbofolk izvođače s dvojcem Huljić koji je u Hrvatskoj postigao rine, Petra Graša, Zdravka Čolića, Sergeja Ćet-

Ne, ovo nije gužva na koncertu klasične glazbe nego Saše Matića u Revelina

veliki uspjeh. Kako kaže, radi se o ‘ljudima od kovića ili Dina Merlina, ali i Aleksandre Prijović. zanata’ koji znaju što rade i što pali kod pu- „Ne mogu objasniti taj fenomen, ali možda ne blike koja ne postavlja posebno visoke glaz- bi ni trebalo pokušavati. Ipak je sve to samo bene kriterije. glazba. Ona je univerzalno razumljiva, ona „To je osuvremenjena verzija balkanskog popa, zabavlja, ali također oplemenjuje i ujedinjuje, kvalitetno snimljena, s atraktivnim spotovima pa neka ljudi slušaju ono što ih veseli. Ne čii niskokaloričnim tekstovima koji se bave te- ne nikome štetu, osim svojim ušima. Oni komama ljubavne nevjere ili dobrog provoda u ji žele, pronaći će kvalitetnu pop glazbu, koje klubu (treća tema uglavnom izostaje). Najve- ima, i više nego što se na prvi pogled može čića razlika je što kod naših pjevačica nema ka- niti. Ja sam (uvijek) optimist“, zaključuje Ipšić. rakterističnog cajkaškog ‘razvlačenja samoglasnika’ na kraju stiha, ali suštinski i produk- GLAZBENI SNOBIZAM Ljudi jedu različitu hranu, oblače različitu robu, gledaju različite filmove, čitaju različite knjige, no kad se govori o slušanju glazbe, kao da vlada poseban snobizam. Onaj muzički snobizam. Istina je kako postoji kvalitetna i ona manje kvalitetna glazba, kako svaka pjesma ne vrijedi umjetnički jednako, ni izvedba, pa ni izvođač… Postoji glazba koja će tjerati na relaksaciju, postoji i ona koja će potaknuti razmišljanje, koja će obraditi složenije misaone procese, složenije situacije i emocije. No, ljudski je s vremena na vrijeme biti i površan, ljut, patiti za neuzvraćenom ljubavi…

Rambo Amadeus, koji je turbofolku dao ime, je pametno primijetio kako je to – razbuktavanje najnižih strasti kod homosapiensa. Nije najbolja verzija homosapiensa, nije ni najdublja, ali je i dalje ljudska.

Pri tom konstantna podvala kako su ljudi koji slušaju turbofolk nužno glupaci, ne drži vodu. Turbofolk slušaju i doktori znanosti, mada neće svatko od njih to javno priznati, ali hoće

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

Društvo 27

... A ovako je kad u Solitudu nastupaju Rundek i Zemlja gruva

Ivana Mijić Vulinović koja je elokventna, nači- novića, nego dapače! Ako sam zato bez uku„Doma trenutno tana i ima najveći stupanj obrazovanja. Ona sa i tupa – eto, neka sam! Snobizam bilo koje slušam jedino jazz smatra kako srž ‘problema’ s Prijovićkom kod vrste, pa tako i onaj glazbeni, prezirem. Isto i klasiku, ali za dijela Hrvata ne leži u tome što je to turbofolk, kao i miješanje baba i žaba!,“ kaže Mijić Vulinego što se radi o – ekavici. nović pri tom navodeći kako se u ovu priču dobru zabavu, ne „Glazba bi trebala biti univerzalni jezik, a o ne bi trebale miješati konotacije o Domovinda nemam ništa ukusima se, kao, ne bi trebalo raspravljati. Kod skom ratu. Aleksandra Prijović je djevojka od protiv Aleksandre nas se glazba prizna kao univerzalni jezik, ali 28 godina i s ratom nema veze.

Prijović, Saše Ma- jasno – do granice sa Srbijom. A o glazbenim ukusima ne samo da se ne raspravlja, nego ‘AKO PRIJOVIĆ DOĐE U REVELIN, tića, Harisa Đinose one koji vole taj prekogranični pop-narod- ZABAVIT ĆU SE SAMO TAKO’ vića, nego dapače! njački melos, jer po mojoj slobodnoj procje- „Mogu shvatiti averziju prema Ceci koja je s ni to je trenutno najslušaniji, ali i najdiskuta- četničkom kokardom paradirala po razrušeAko sam zato bez bilniji žanr, ponižava i posramljuje. Ako ti se nom Vukovaru i udovica je ratnog zločinca. To ukusa i tupa – eto, sviđa, recimo, Aleksandra Prijović, ograničen zaista razumijem. Ali zazivati zabrane nastusi, nemaš ukusa ni mozga, a uz to nisi ni do- pa ljudima koji nemaju takve mrlje u prošlosti neka sam! Snobibar Hrvat. Zapravo si bruka i sramota naroda i samo se bave svojim poslom, zabavljaju ljuzam bilo koje vrste, svoga.

A žena je rekorderka u punjenju zagre- de, je suludo. Ključni problem je očito ekavica, pa tako i onaj bačke Arene!“, govori Mijić Vulinović. a to mi miriše na fašizam, na što sam alergičglazbeni, prezirem,“ Njena generacija može se pohvaliti kako je na. Ne sviđa ti se? Nitko te ne sili da kupuješ odrastala uz ono što se kvalitetnom glazbom kartu“, poručuje Mijić Vulinović koja je potom kaže Ivana Mijić zove. Tako je bilo i s Mijić Vulinović. Odrasla dala svoju laičku prosudbu o glazbi koju izvoVulinović, inače je na rocku iz 60-ih i 70-ih. di Aleksandra Prijović. „Obožavam Doorse, Led Zeppelin, Jimija Hen„Glazba je nalik onoj Nine Badrić, doduše uz doktorica znanosti drixa, Azru, EKV, Balaševića… S druge strane, volim i ‘trash’ iz 90-ih koji je obilježio moje prve izlaske i ljubavi. Volim Arsena, volim i našu Terezu… Ipak, što sam starija, sve češće slušam jazz i klasiku. Zapravo, to je momentalno jedino što doma slušam“, kaže Mijić Vulinović.

No, kad je riječ o zabavi, vrijede druge preferencije. „Ali za dobru zabavu, ne da nemam ništa protiv Aleksandre Prijović, Saše Matića, Harisa Đi-

više ritma i primjesu istočnjačkog melosa, s time da Prijovićka ima bolji glas i izvedbu. Ako je ona teški narodnjak, onda je i Badrićka, a o Severini i Rozgi tek da ne govorimo! Ma smiješna priča! Ljudi, proširite vidike i više se zabavljajte, smijte, veselite, pa ćete manje analizirati i osuđivati“, govori Mijić Vulinović koja zaključuje – da, doktorica sam znanosti, a ako Aleksandra Prijović ikad dođe u Revelin, odgusta ću poći i zabaviti se samo tako!

28 Kolumna

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Kronika povijesnih stranputica

Piše Mario Klečak

U boj u boj, za narod svoj Ni’ko se nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a. Neće bit lako Voljenom Vođi s mutnim nekalibriranim radarima nać nekog ‘sposobnog’, kalibra šefice DORH-a. Lako ti je bilo, dok se nije moralo surađivat s OLAF-om. Sad se svima stisnula, jer moraju udovoljit i Olafu i partijskom vođi. A kako je teško očekivat prijavu Elliota Nessa, preostaje samo da se veliki AP odvaži, pa preuzme i tu dužnost uz premijersku.

U rujnu je službeno objavljeno da u registru birača u Hrvatskoj imamo pola milijuna birača više od broja punoljetnih stanovnika. Na prigovor o mrtvima na popisu birača, upitana HDZ-ovka je pojasnila da su pravila jednaka za sve. U prijevodu: i živi i mrtvi imaju jednako pravo glasa.

Neki iz oporbe svjesni da se nemaju čemu nadat od birača iz susjedne države, smatraju da tamošnji Hrvati nisu nikakva dijaspora Republike Hrvatske, nego konstitutivni narod u BIH. Nacionalne manjine ne bi trebale glasati po etničkom principu, nego ko i svi drugi građani RH. Etnička pripadnost je nebitna za glasačko pravo!

U Nacionalu su objavili transkripte razgovora snimljenih tijekom istrage afere Vjetroelektrane iz Uskokovih spisa. Kad tamo, supruga predsjednika Vlade bila je tema olajavanja od nekih državnih tajnica koje tvrde da je ona kumovala zapošljavanju svoje prijateljice na visoku poziciju. Stavili i sliku nje i muža joj premijera.

Kad je premijer to vidio, najviše ga je pogustalo što mu supruga super izgleda na naslovnici, mada ni on nije za bacit. Sve drugo je zlonamjerno, jednako ko i neka davna insinuacija kako je ta naša Dubrovkinja zaslužna za zapošljavanje svoga brata na aerodromu. Eto zašto je naš premijer alergičan na novine. I ne, (kako je to čest slučaj), na papir ili tiskarsku boju, nego na - tekstove.

Zato se sprema novi zakon u curenju podataka. Neće to bit ko nekad u doba so­ci­ja­liz­ma, kad su partijski komesari budno pratili nastanak novina i uredno obavljali svoj društ­veno odgovorni cen­zor­ski posao. Danas u demokraciji, nakon ukidanja cenzure, taj va­žan posao sasvim dobro i dragovoljno obav­lja­t će sami urednici i novinari. Jer, obećanje predsjednika države kako će on pomilovat sve utamničene zviždače i novinare, vrijedit će samo dok njega ne uhvate u šegu.

U Saboru je jedna zastupnica objavila kako se na studij na kojem je trebala predavati bivša predsjednica Kolinda nije prijavio ni jedan student. Kažu, bilo je - preskupo! Iako je spomenuti studij osobito tražen, nisu naveli naziv kolegija. Zato su o mogućem nazivu krenule špekulacije kako je profesorica doktorirala na temi ‘Teški život mesareve kćeri u Jugi prije odlaska u Beč na školovanje’, s osvrtom na ponudu kruha i jogurta u SFRJ. Izvlačenje svojih građana iz ratne zone Izraela avionima državnih kompanija, uz velike europske države, upriličila je i ma-

la Crna Gora.

Hrvatski građani su se šlepali uz druge, pa i s Crnogorcima, jer hrvatski ministar vanjskih poslova s dva prezimena i dvije putovnice slanje aviona smatra paradom za dobivanje poena političara. A izraelska zastava na njegovom ministarstvu prijateljski je čin.

Da su barem pod hrvatskom zastavom ukrcani u avion naši turisti i hodočasnici, nakon posjeta Svetoj Zemlji, prostoru milosti i susreta s Bogom. Kome su za dlaku otišli na audijenciju.

Istina, nije to baš bilo opasno ko utakmica rizika u Grčkoj, kad se dignuo cijeli državni aparat kako bi naši domoljubivi navijači što prije skapulali.

Većinu gledatelja izgubljene utakmice protiv Turske u Osijeku nije utješila ni ustaška budnica otpjevana od klapske grupe manjinskog dijela gledališta. Teško će im domovinskom zanosu doprinijet i nova kazna UEFA-e, koja se očekuje prije sljedeće utakmice doma. Vjeruje se da će van stadiona moć pjevat tek onu U boj u boj za narod svoj, za koju mnogi vjeruju da je stih iz opere Nikole Šubića Zrinskoga, a u stvari mu je autor poznati srpski pjesnik Jovan Jovanović- Zmaj. Ne vjerujete? Pitajte Google! Uz toliko parazita, krvopija i drugih nametnika u javnom sektoru, samo su nam još stjenice falile. Počelo je u Rijeci, masivnim napadom na neboder, a s obzirom da struka još nije izumila cjepivo, daljnje širenje je, kažu, neizbježno. Zabranjeni su mnogi insekticidi, a otkad nema DDT-a, (jer nije EKO), svaka gamad se množi. Postoje dva jednako nehumana rješenja; spržit gamad na plus 45 ili zamrznut na minus 18. Očaj tjera neke frustrirane stanare nebodera da razmišljaju o spaljivanju stana.

Drugi lakše podnose češanje, pomireni frazemom ‘dosadan ko stjenica’. A frustrira ih jedino to što su ove krvopije u dalekoj povijesti bile simbol bijede i šporkece. Blažene picajzle, kažu neki bivši notorni ženskaroši, bio si ponosan što te - srbi.

Ma dobro, svrbi!

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

Sport 29

30 Fotogalerija

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Tonći, Ivan, Antun, Niko i Ivo - bez zajedničke kave i zanimljivih razgovora dan im neće proći

Ivan, Igor i Ljubo - povod za susret i druženje bio je divan

Kristina, Lujo i Petra - s dragim ljudima večer je dodatno fina

Edita i Sara - u Muzej crvene povijesti se izložbu Od pobjede 1945. do pobjede 1995. pogledati hita

Feđa, Ivo Karamatić i Ivo - sjećanje preživjelog partizanskog heroja sa Neretve i Sutjeske na slavne bitke za slobodu, protiv fašista i domaćih izdajnika, još je živo

Fotogalerija 31

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marijan i Stjepo - druženje pravih prijatelja na “gusarski” način je uvijek puno veselja

Tere i Iliana - sreća je aktivno i u zdravlju proslaviti toliko rođendana

Ante i Ružica - oko njih najdraža i najljepša ulica

Ana i Daria - valja se urediti, za poć u Grad srediti

Nataša i Nikša - sretni bračni par obožava Lokruma čar

Zrinko i Denis - palac gore za sve planove i dogovore

32 Priče o moru i brodovima

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

ZANIMLJIVI BROD KOJI JE ZAUVIJEK NESTAO

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

PANNONIA U 19. stoljeću je održavala legendarne plovidbe, u Drugom svjetskom ratu poslana na morsko dno Održava je redovnu prugu iz Rijeke do Kotora, s pristajanjem i u Dubrovniku Prvi je put brod doplovio u Dubrovnik 10. rujna 1896. godine. Mogao je ukrcati 490 putnika za koje je imao 46 kreveta u prvom i 34 kreveta u drugom razredu.

Posadu je sačinjaimao čelični trup s dvostrukim dnom.

Snagom parnog stroja četverostruke ekspan- valo osam časnika zije od 1500 KS preko jedne propele je razvijao i 31 mornar brzinu od 16 čvorova. Prvi je put doplovio u Du-

Parobrod PANNONIA je plovio u floti riječkog Ugarsko-hrvatskog parobrodarskog društva kao putničko teretni brod. Građen je kao novogradnja broj 324 uz cijenu od 300 tisuća forinti 1896. godine u brodogradilištu Wigham Ri- brovnik 10. rujna 1896. godine. Mogao je ukrcati chardson Newcastle u Engleskoj. Imao je 779 490 putnika za koje je imao 46 kreveta u prvom bruto tona, bio dug 67, širok 8,9 metara te je i 34 kreveta u drugom razredu. Posadu je sa-

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

U njemačkom zračnom napadu 18. travnja 1941. na otvorenom moru, ploveći između egejskih otoka Alonissos i Kyra Panagia u Sporadima, LEON je pogođen s nekoliko bombi te je uskoro potonuo na morsko dno.Tako je za sva vremena, stara i islužena PANNONIA potpuno nestala sa svojim legendarnim plovidbama

Priče o moru i brodovima 33

činjavalo osam časnika i 31 mornar. Šest godina poslije, s istih navoza i u floti istog brodara, PANNONIJI se 1902. godine priključio i blizanac GODOLLO te 1904. godine i nešto manja SALONA. PLOVIDBE NA PRESTIŽNOJ JADRANSKOJ PRUZI Redovitu prugu PANNONIA je održavala u paru s brodom HUNGARIA i to, kako stoji u tadašnjem prospektu, utorkom iz Rijeke u 10:30 sati preko Zadra, Splita i Gruža do Kotora (povratno putovanje traje ukupno 54 sata) te petkom u isto vrijeme, ali samo do Gruža (povratno putovanje 44 sata). HUNGARIA je polazila nedjeljom u 1:00 sati s pristajanjem u Zadru, Splitu, Korčuli, Dubrovniku, Herceg Novom i Kotoru. Za povratno putovanje joj je trebalo tri i po’ dana. Navedene luke u na njemački tiskanom prospektu nemaju hrvatska imena nego talijanska: Fiume, Zara, Spalato, Curzola, Gravosa, Castelnuovo i Cattaro.

PANNONIA je u spomenutom prospektu imala velike salone, salon za dame, salon za pušače, odvojene kabine, veliku šetnu palubu, restoran, električnu rasvjetu, dobru poslugu i sve ostalo potrebno za udobno i komforno putovanje.

Za vrijeme pristajanja u luci Gruž parobrod je imao svoju rasvjetu dok je prva električna rasvjeta luke došla iz termoelektrane Elin na Batali punih pet godina kasnije.

Tako su na prestižnoj dužobalnoj jadranskoj pruzi iz Trsta i Rijeke gotovo svakodnevno plovili najbolji i najbrži brodovi riječkog Ugarsko-hrvatskog parobrodarskog društva, Austrijskog Lloyda i to u konkurenciji s Dubrovačkom parobrodarskom plovidbom koja je 1896. u promet uvrstila svoj parobrod PETKU. Takva putovanja od Trsta do Kotora s ticanjima ranije spomenutih luka krajem 19. stoljeća uglavnom su trajala ne dulje od 24 sata.

U PRVOM SVJETSKOM RATU TEŠKO OŠTEĆENA, U DRUGOM POTOPLJENA Nakon punih 100 godina, trajanje putovanja bro-

dom na ovoj relaciji se nije bitno promijenilo. Ta putovanja su postala sve rjeđa, a prema Trstu i Kotoru odavno ih više niti nema, te se na kraju ta pruga skroz ugasila 2015. zbog sve većih troškova broda, a premalo putnika.

U prvom svjetskom ratu PANNONIA služi kao bazni brod njemačkih podmornica u Kotoru i u borbama je bila teško oštećena. Obnovljena, nakon rata 1923. godine nakratko ulazi u sastav flote novoosnovane Jadranske plovidbe u Sušaku pod imenom SARAJEVO. Okupacijom Rijeke, Talijani osnivaju brodarsko poduzeće Marittima Costiera Volosca- Fiume, koje te iste 1923. godine preuzima SARAJEVO i mijenja mu ime u ENEO. Nakon tri godine, pod istim imenom prelazi u sastav venecijanskog brodara San Marco.

ENEO je 1930. godine prodan grčkom brodaru Lakoniki SN Co. iz Pireja koji mu mijenja ime u LEON. U Egejskom moru slijedećih deset godina održava redovnu prugu tičući luke: Volos, Halkida, Pirej, Hania, Rethimnon i Iraklion. Nažalost, u njemačkom zračnom napadu 18. travnja 1941. na otvorenom moru, ploveći između egejskih otoka Alonissos i Kyra Panagia u Sporadima, LEON je pogođen s nekoliko bombi te je uskoro potonuo na morsko dno.

Tako je za sva vremena, stara i islužena PANNONIA potpuno nestala sa svojim legendarnim plovidbama koje je imala na našoj obali Jadranskog mora, prepuštajući svoje mjesto mlađim i komercijalno isplativijim brodovima.

34 Sport

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

RUKOMET

Opet se u Župi igra vrhunski rukomet: Ardiaei s visokim ambicijama ušao u novu sezonu Prve lige – jug! Župski „Ratnici”, rukometaši Ardiaeija, ušli su u svoju drugu sezonu igranja u drugom rangu hrvatskog rukometa – Prvoj muškoj ligi, južna skupina. U prošloj sezoni ne samo da su izborili ostanak, već su većinu sezone bili u gornjem dijelu tablice. I ove godine cilja se visoko Ardiaei je u prvom kolu nove sezone gostovao u Splitu kod Rukometnog kluba Balić-Metličić, upisavši pobjedu deset razlike (22:32). U tom je susretu Petar Bazdan postigao čak osam pogodaka. Drugo kolo vodilo ih je kod lanjskog premijerligaša, i jednog od favorita za osvajanje i povratak u PAKET 24 premijer ligu, riječkog Zameta. Domaćin upisuje uvjerljivu i zasluženu pobjedu (32:24).

Tek u trećem kolu igrali su na svom terenu, dvorani Osnovne škole Župa dubrovačka. Još jedan solidan protivnik – Buzet, u utakmici koja će na

kraju zasigurno biti upamćena kao jedna od najzanimljivijih u ovoj sezoni, koja je tek počela. Od početka do samog kraja niti jedna momčad nije napravila veliki rezultatski odmak, a na kraju Ardiaei slavi rezultatom 30:28. U tom se susretu istaknuo igrač, predsjednik kluba Leo Brnin, sa šest pogodaka. Pet ih je imao Teo Putica.

U subotu, 21. listopada, idu na još jedno teško gostovanje, kod RK Umag. Teško kako zbog protivnika, tako i zbog dugog putovanja do Istre. Sljedeći domaći susret na „Mljekari” igraju u vikendu 28. i 29. listopada, a protivnik je Kozala.

Piše Rafael Barkiđija foto RK Ardiaei

Sport 35

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

EARTH, SEA & FIRE

Može li tko zaustaviti ovog mladića? Željko Cota prvo osvojio Split, pa onda i Dubrovnik!

Dubrovčanin Željko Cota nakon još jednog natjecanja ima zlato oko vrata. I ove je godine bio pobjednik olimpijske distance na dubrovačkom triatlonu „Earth, sea, fire”.

No, nije bio jedini član Triatlon kluba Dubrovnik, koji je nakon ove utrke imao medalju Piše Rafael Barkiđija foto Earh, sea & fire

U istom tjednu pobijediti u Splitu i Du- jelu vjetar pogodi, malo u leđa, ali dobro brovniku. Time se može pohvaliti Želj- je. Nije moglo bolje, zaključiti sezonu poko Cota, član Triatlon kluba Dubrovnik. bjedama. Barem ovu triatlonsku, jer ima Najprije je bio ukupni pobjednik pozna- još jedan događaj. Slijedi Spartan trail, ultog splitskog triatlona Marjanski đir, i to tra maraton” – rekao je nakon utrke Željolimpijske distance, s vremenom dva sa- ko Cota, koji tijekom godine i ne odmata, jednu minutu i 35 sekundi. ra previše. A bila je ovo za njega itekako U Splitu se okitio naslovom državnog pr- „zaposlena” godina. Osim medalja, pamvaka u kategoriji M25. Potom je slavio na tit će i nastup na Europskom prvenstvu dubrovačkom triatlonu, koji se održao u u Menenu. subotu, 14. listopada, sa startom i ciljem u Gružu.

SKUPILO SE JOŠ DUBROVAČKOG DRUŠTVA NA POSTOLJU, A ČESI OSVOJILI SPRINT KAKVA GODINA ZA 25-GODIŠNJEG U olimpijskoj distanci valja još izdvojiti TRIATLONCA S GORICE rezultat Konavljanina Jakše Diklića, koji I ovaj put olimpijski triatlon. Kilome- je ostao četvrti. U cilj je ušao za dva sata, tar ipo plivanja u gruškoj luci, 40 kilo- 11 minuta i 53 sekunde. Što se tiče ženmetara bicikliranja od luke do Komol- ske konkurencije, najbrža je bila Britanca te za kraj deset kilometara trčanja ka Emma Fisher (vrijeme 02:29:03). po gruškoj rivi. Za sve to trebala su mu Česi su imali trostrukog razloga za slavdva sata, 3 minute i 39 sekundi. Time lje. Imali su najbržu štafetu olimpijske je obranio prošlosezonski naslov du- distance, ali i pobjednike sprint distance brovačkog triatlona, a 2021. godine je na Earth, sea and fire triatlonu. U mušoborio rekord staze u sprint triatlonu koj konkurenciji i ukupni pobjednik je To(upola kraće distance od olimpijskog). mas Bednar (1:09:40), dok je u ženskoj „Bilo je dosta vruće, malo na jednom di- konkurenciji najbrža bila Michaela Ma-

toušova (01:17:47).

Zasjale su u Gružu i dvije bronce, koje je uz Cotino zlato, osvojio dubrovački triatlon klub. Župka Made Žeravica osvojila je broncu u ženskoj konkurenciji sprint distance (1:23:15), dok je u ukupnom poretku i muškoj konkurenciji, trećeplasirani bio Zoran Ateljević (01:11:34).

36

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

EVO MENE SAMCA

Na najboljem smo putu – da zalutamo.

Evo mene samca na hridini gore Tla je vrlo malo i plitka i tanka Vjetri me i kiše biju bez prestanka No vali nikada stijene ne pokore Visoko nad svime dočekujem zore Hrid je do duboka i garant obstanka Sunce krošnju budi svakoga uranka I sve do pučine poda mnom je more A nevere kada nebesa otvore Na to malo zemlje ugrožen sam i ja Nemam plodna žira da nov život klija Grad je vrlo blizu čujem kako zbore I ne spominju me dok tamo galame Konteso jedina Ti tek haješ za me 27/8/23

humanitarni prilozi MASLINA Centru za pružanje usluga u zajednici MASLINA Dubrovnik darovali su: - Obitelji Dražić i Selmani, u spomen na preminulog dragog susjeda Božidara Koraća, umjesto cvijeća prilažu 60,00 EUR. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

DVA SKALINA U spomen na dragu prijateljicu Marinu Zec Miović, 161,00 € uplaćuju njezine Snježana, Slavica, Pole, Neda, Maja, Mirjana, Marina, Krune, Silva i Branka; Miloslavić Pavo Tomislav donacija putem trajnog naloga 26,54 € ; Donacije za terapije u iznosu od 160€.

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00) Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: Antun Klarić uplatio je 70€ za potrebe udruge. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

S K A N D I N A V K A AUTOR: SLAVKO BOVAN

VRSTA SIRA

VRSTA TKANINE

OSOBNA ZAMJENICA

LICE I PJESNINALIČJE KINJA NA NEKOG SLICI JE I ... PREDMETA

KRALJ U ŠAHU

KRATICA ZA AKADEM3. I 24.

SKO ASTROSLOVO ABECEDE NOMSKO DRUŠTVO

BILO TKO

KAMBONKORALJNI SASUŠENE DŽANSKI VRSTA OTOCI U MALA NOTA POLITIČAR DRAGULJA INDIJSKOM RANE NOL OCEANU

METEOROLOŠKA POJAVA U TROPSKIM KRAJEVIMA ZVJEZDOZNANAC

BIVŠI SOVJETSKI GOLMAN DASAJEV

RUKOMETAŠICA, KAJA NAMJERAVATI

OSOBA BEZ DRŽAVLJANSTVA

GLUMICA DUNE ST. MJERA ZA ZEMLJU

PODRAVSKA SLATINA

ITALIJA

GOSPODIN (grč.)

DIO LICA 26. I 5.

SLOVO ABECEDE

STANOVNIK MADRIDA

ZNANOST O OCEANIMA

VALUTA (mn.)

PUCCINIJEVA OPERA

KLAVIJATURA

PORTUGAL ANCONA

PJESNIKINJA NA SLICI

DJELO PJESNIKINJE NA SLICI TAJLAND

U TO VRIJEME

JUNAČKI SPJEV

BIT, SUŠTINA

UZVIK IZNENAĐENJA

NAJJEDNOSTAVNIJI ALKIN

DETEKTIV, ELIOT

ČUVENI KOŠARKAŠ, DINO

KOPLJE STARIH GERMANA

TVORNICA PRIKOLICA IZ KOČEVJA

GMIZAVAC

VRSTA SISAVCA (mn.)

NOTA SOLMIZACIJE

ZVIJER IZ PORODICE MAČAKA

RIMSKA BOŽICA ZORE

KOPIRANT

SLOVENSKI GLUMAC POLIČ

PRKOS

OSOBNI DOHODAK

ŠAV NA ŽENSKOJ ČARAPI

BILJKA GOSPINA TRAVA

JEDNAKO (fr.)

ODAŠILJAČI

POLITIČAR VLLASI

AFRIČKA DRŽAVA

RASTAVNI VEZNIK

1000 KG

NOGOMETAŠ BALBO

DRŽAVA U AZIJI

ČUVATI TAJNU TURSKI PLEMIĆ MJERA VISINE TONA

DANSKI PISAC, FREDRIK

DANSKA

L. R. ENO, ETO

POLITIČAR PERTINI OBAVEZAN SELJAKOV RAD NA IMANJU FEUDALCA

ISTOK

GLASINA

PIROTEHNIČKO SREDSTVO

JARAM

HLADNO GODIŠNJE DOBA

VODIK

LAKRDIJAŠ

DUG VREMENSKI PERIOD ELEKTRON

RJEŠENJE: tropska ciklona, Rinat, astronom, apatrid, kaniti, PS, ral, nos, kir, I, monete, Tosca, Stana Šćapec, AN, tada, ep, T, srž, ajme, etin, Ness, Rađa, ost, ITAS, gmaz, kune, re, I, ris, Azem, kantarion, fama, O, Ruanda, ili, petarda, tajiti, igo, okta, Bajer, Sandro, gle, era, tlaka, harlekin.

IME ČUVENOG VIKINGA SA NADIMKOM “CRVENI”

KISIK

RIJEKA U RUSIJI

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO

Prodajem auto Seat Cordoba (siva) iz 2003., prvi vlasnik, prešao 71393 km, registracija do 04/24., u odličnom stanju, klima ispravna, redovito servisirana. Cijena je 3000 eura.

Kontakt: 0993510479 Prodajem VW T3 kombi ‘90 godište i barku Elanova pasara 4,95 dužina. Kontakt 098 9595 949

Prodajem Piaggio Liberty 125 cc abs,Nov. Zvati na tel +385994132160.

P r o d a j e m S e a t To l e d o 2005 g. prešao 280 000 km, registriran do 272024.

Kontakt: 099 686 6244 Prodajem Chervolet cruze 2010.godište, registriran do 29.01.2024. Kontakt: 095/ 196 7280 Prodajem četiri aluminijske felge s pet rupa. Mob: 098/ 178 9787 iznajmljivanje U Župi kod stare škole iznajmljujem poslovni prostor 20 do 25 m2 za ured ili tihi obrt. Kontakt: 020 350 061 Iznajmljujem dvosoban,

petak, 20. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

komforan stan stalno zaposlenim osobama na dulje vrijeme. Mob: 098/ 595 356 Iznajmljuje se studio apartman u Župi (sve novo) kod stare škole za jednu osobu. Kontakt: 020 350 061 PLOVILA Prodaje se barka, Kvarnerplastika, 4 i po’ metra, motor Honda, 6 konjskih snaga, potpuno opremljena, povoljno. Mob: 095/8483565 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija).

Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545 Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se stan u Zagrebu

(strogi centar) 78 m2, 2850 eur m2 . Kontakt: 098/ 277 363 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita građevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@ gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića.

Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj.

Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem kuću u Rožatu.

Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623 Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom.

U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima gra-

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 20. listopada 2023.

Mali oglasi

đevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 – 297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211 Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009 Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076 Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve inf.na 0911472794 .Mokošica.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

PRODAJA RAZNO Kupujem stare automobilske i motor registarske tablice iz doba Jugoslavije i stare motore.

097 670 7137 Prodajem ekstra djevičansko maslinovo ulje. Berba 2022.godine. Cijena ulja 1L/16 €. Kontakt brojevi.

098 243 776 i 091 205 3550.

Prodajem tri nova parangala i tri nova baluna povoljno. Kontakt: 099 851 Šipanska Luka, u proda- 4586 ji imamo stare kamene kuće za obnovu i neko- Prodajem lamperiju, ariš, liko poljoprivrednih ze- 30 godina sušena u garamljišta u okolini - Ange- ži: d 390 x š 110 x debljina lus nekretnine - ured Du- 12 mm. Ukupno 40m2. brovnik. Mob. 098 676 009 Mob: 098/ 907 6114 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

ve, đardine, košnja trave, određivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

sijanu 120x200. Super povoljno! 0923239595 USLUGE RAZNO Odgovorna i pažljiva njegovateljica s iskustvom nudi 24h pomoć starijim ženskim osobama na području Dubrovnika. Plaća prema dogovoru, potrebno osigurati smještaj, preporuka od prethodnih osoba. Kontakt: 098/ 277 363 Radimo sve grube građevinske radove. Mob: 091/ 639 9000

Prodajem modne lutke za butike,krojačice,KUD-ove.

Mob: 0958090993

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757

Prodajem aluminijsku per-

Uređujem okućnice vrto-

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala.

098 765 757 Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja.

Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664 Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa. Sve informacije na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 16.10. do 22.10.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 23.10. do 29.10.

40 Zadnja

petak, 29. rujna 2023. Dubrovački dnevniK