Dubrovački dnevnik br. 166

listopad

svibanj

1 2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

Petak, 13. listopada godina IV. / broj 166 / 2023. / issn 2718-3742

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

vremenska prognoza

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

OTVARANJE NA ČEKANJU

Apoteku u bolnici koče privatni interesi i suluda pravila stranica 4

HOĆE LI IH I DUBROVAČKE

MARIO TEVŠIĆ, BIVŠI POLITIČAR

‘DAJTE IM PASTELE

NAŠ SUGRAĐANIN

ŠKOLE ZABRANITI?

I STRASTVENI BICIKLIST:

U RUKE’

NA PUTU ŽIVOTA

OŠ Montovjerna ima najstrože kriterije o korištenju mobitela među učenicima

Apartmani u Dubrovniku su najvažnija ekonomija i najveći problem

Sve više djece treba asistenta u nastavi, ekrani ne pomažu

Ante Kovačić je napustio posao i živi za trenutak, sad je na španjolskom Caminu

stranica 22

stranica 12

stranica 18

stranica 24

2

Uvodnik

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Uvodnik

Novi izazovi u ‘komšiluku’

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Nikša Klečak Ivana Smilović Rafael Barkiđija — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Piše Vjera Šuman

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Fotografija na naslovnici Goran Mratinović Marketing Svjetlana Šimunović Nikoleta Zec — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222 Tisak Tiskara Zagreb

V

rh HDZ-a sastao se na zajedničkoj bila je vjernija Anušiću nego Plenkimarendi i čini se da je tu bilo malo ju. Pa je Plenki lako i brzo odlučio kapovišenih tonova. Sve zbog tog vraž- ko joj je isteklo vrijeme. No to ionako jeg Barbarića. Plenki ga i dalje upor- nije tema. Nego druga ne-tema, Barno ne da, pa ne da, dok su drugi za- barić. U javnost su plasirane vijesti brinuti kako im se Barbarić, na izbo- kako HEP nikad nije tako dobro porima, ne bi obio o glavu. Na marendu slovao što bi indirektno trebalo ponije pozvan Anušić koji je potpred- kazati da usprkos gubitaka od 15 misjednik u stranci jer kukuriče bezve- lijuna eura u ‘plinu za cent’, HEP radi ze i dopustio si je prozvati Barbarića dobar posao. Znači, Barbarić radi dobez konzultacija s Plenkijem ili nekim bar posao. Jedino je sad malo u tom od Plenkijevog povjerenja, što Anu- ‘uspješnom poslovanju’ nejasno zašić nije. Nije još od smjene ministri- što onda država planira dokapitalizice Terešak, koja je bila i ostala Anu- rati HEP s 900 milijuna eura. Odakle? šićev izbor.

Sasvim logično - iz Državnog prorasedmogodišnjoj povijesti Plen- čuna. Tko puni državni proračun trekijevih smjena ministara, uglav- nutno nije tema i nevažno je. Je li tanom iznuđenih istragama i koruptiv- ko? Tako je! nim marifetlucima, Tramišak je jedina međuvremenu je naš Mato pisao za koju ni javnost, ni ne daj Bože nena Faceu o Pločama i njegovom ka istraga nije ‘tražila’ smjenu. Čak ni vikend gradonačelniku s tri tajnice. njeni rezultati, koji su bili solidni. Ali Čudan grad su te Ploče! Imale su tvorje Plenkiju išla jako na živce i čini se, nicu Azbest zbog kojeg su na stotine

U

U

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Pločana i stanovnika Neretve preminuli od raka pluća, dok brojni i dan danas proživljavaju posljedice azbestnog otrova i bore se s karcinomom.

Nepravde oko obeštećenja, što je posebna priča, naš dobri Bačić obećava riješiti svaki put kad svrati u Ploče.

Ali što ćeš, posla je puno pa ne stiže.

Njihov sadašnji gradonačelnik, liječnik, ne uzrujava se zbog toga, ali je Pločanima od velike pomoći kad trebaju vezu za splitsku bolnicu. stovremeno taj, kao lijevi, gradonačelnik izuzetno je dobrohotan, da ne kažemo blizak Pavu Vujnovcu i PPDu, koji je većinski vlasnik Luke Ploče. Novi ugljeni otrovi koji se šire pri skladištenju i utovaru vagona u smjeru Bosne, posebno ako puše vjetar, a na Neretvi uvijek puše, talože se na plućima Neretljana, a ne samo na robi koja se vanka suši. Oni koji traže skladištenje i utovar ugljena po eu-

I

Uvodnik 3

ropskim normativima, što bi bio veći premijer sve bliže formiranju vlade uz trošak za Luku i PPD, nemaju ni naj- svesrdnu podrške srpskih ekstremimanju podršku ovog liječnika i grado- sta. Prosrpska, ali i proruska desnica načelnika, koji za smetnje s plućima kojoj je na čelu četnički vojvoda Mantoplo preporučuje Planinski čaj. Ne dić, ne bi ušla u vladu, kako se Ameri pada mu napamet pobunit se i pomo- ne bi previše uzrujavali, ali bi dobila ći svojim sugrađanima kako bi ih ma- šefa Parlamenta, jednako kao i vodenje trovalo i kako opet ne bi za deset će funkcije u javnim poduzećima. Taili petnaest godina prolazili kalvariju ko vlast u Crnoj gori formalno ne bi sličnu onoj nakon azbesta. Ali duša je bila ‘prosrpska’ ali stvarno bi utjecaj od čovjeka, svakom tko traži smještaj ‘srpskog sveta’ bio ogroman i presuili pregled u splitskoj bolnici, gdje radi dan za daljnju budućnost Crne Gore. preko tjedna, od srca pomaže. Onko- Ovi plakati samo su početak onoga loških bolesnika opet je sve više, ali što će se u našem najbližem susjedBože moj, takva su vremena. stvu događati, dogodi li se doista ovaa to vrijeme u Crnoj Gori jumbo kvo formiranje crnogorske vlade. Koplakati na ćirilici diče se svojim navle i Dubrovnik, koji su itekako zavelikanima Boškovićem i Bogišićem. pamtili što znači prosrpski najbliži suNije to ni prvi ni zadnji put kako se, sjed, ne trebaju se uzrujavati. Gorodosad redovno u Srbiji, veličaju na- stas hrvatske diplomacije Grlić Radši velikani kao srpski, ali sad je po- man sigurno će znati adekvatno odčelo i u susjednom nam Montenegru. govoriti na novi izazov u našem najZašto? Čini se da je novi crnogorski bližem ‘komšiluku’. Eto vas.

Z

4 Aktualno

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

U IGRU SE UPLELI I PRIVATNI INTERESI

Otvaranje apoteke u bolnici koče suludi pravilnici: „Kada bi oni što odlučuju uzeli u obzir i dobrobit naroda, dali bi pozitivnu ocjenu“ Kad će i hoće li ikad apoteka u bolnici zaživjeti? Zašto se ovo pitanje razvlači godinama bez uspjeha? Kad će i hoće li ikad Dubrovčani prestati ići u dežurnu apoteku Kod Zvonika po lijekove? Pokušali smo dobiti odgovore na ova pitanja.

Kad novac vodi igru, onda ljudi gube – to bi bio summa summarum priče oko otvaranja apoteke u bolnici. Da se ne zavaravamo, i ovaj biznis je upravo to – biznis kao i svaki drugi, posao koji se vrti oko novca.

Otvaranje apoteka strogo je regulirano pravilnici-

Pitanje koje se nameće jest je li dubrovačka bolnica idealno mjesto za apoteku, i kome njeno otvaranje smeta? Odgovor se, u neformalnim razgovorima, pronalazi u – novcu. Dok bi jedni profitirali, drugi bi posljedično mogli izgubiti ponekog Prostor od cca. 200 kvadrata koji bi trebao postati nova apoteka, klijenta-pacijenta, nalazi se unutar prostora bolnice pa razni interesi čini se, koče ovu ma. Nisu apoteke kao butige, pa da na svakom koraku tko ima love, može otvoriti jednu. One su stro- priču. go definirane propisima koji kažu: minimalno 500 metara jedna od druge i na pet tisuća osiguranika po jedna. A upravo u tome i jest problem - da bi se apoteka u bolnici otvorila, s obzirom na broj osi-

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD,

Aktualno 5

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Dežurstva se rade i u Gružu, ali i ovdje postoji problem parkinga

O otvaranju apoteke u bolnici govori se već dugo, no propisi bi mogli cijelu priču uništiti. Priču koja bi trebala olakšati život stanovnicima grada zakočit bi dakle mogli propisi koji su smišljeni upravo s razlogom da bi se apoteke otvarale na mjestima gdje su potrebne, a ne samo na mjestima gdje su višestruko financijski isplative.

guranika u Dubrovniku i broj već otvorenih apoteka, jedna postojeća se mora zatvoriti.

No, apoteke u Dubrovniku su se otvarale i mimo tih propisa, jer danas ih u gradu imamo puno više, u odnosu na broj osiguranika. Dubrovnik broji nešto više od 47 tisuća osiguranika, prva apoteka se može otvoriti na 8000 osiguranika, a svaka iduća na 5000 osiguranika. Tom računicom dolazimo do broja od najviše osam apoteka koliko bi ih smjelo biti u gradu, a imamo ih 11.

O otvaranju jedne u bolnici govori se već dugo, no upravo ti propisi, mogli bi cijelu priču uništiti. Priču koja bi trebala olakšati život stanovnicima grada zakočiti bi dakle mogli propisi koji su smišljeni upravo s razlogom da bi se apoteke otvarale na mjestima gdje su potrebne, a ne samo na mjestima gdje su višestruko financijski isplative.

Dubrovačka bolnica prošle je godine raspisala natječaj za najam prostora od otprilike 200 kvadrata u zgradi bolnice kod ulaza na fizikalnu terapiju, koji bi bio namijenjen otvorenju apoteke. Na natječaj se, zanimljivo, javila samo županijska zdravstvena ustanova Ljekarne Dubrovnik.

APOTEKU U BOLNICI KOČE PRIVATNI INTERESI? U neformalnim razgovorima s osobama upućenima u temu, doznajemo kako je razlog slabom interesu taj što se poslovanje apoteka u bolnicama pokazalo na granicama isplativosti. Naime, u slučaju hitnog dolaska pacijenta u bolnicu, najčešće je to riječ o nekim ozbiljnijim stanjima koja zahtijevaju hospitalizaciju, a u tom slučaju sve lijekove pacijent dobiva od bolnice. U slučaju da je riječ o dolasku zbog dogovorenog ambulantnog pregleda, dnevne bolnice i slično, onda za sve lijekove koje savjetuje doktor, pacijent prvo treba recept liječnika obiteljske medicine. Upravo zbog toga ljudi odlaze iz bolnice po recept kod liječnika obiteljske medicine, a lijek onda podižu u najbližoj apoteci, koja često nije ona u bolnici. Tu, čini se na prvu, počinje i staje sva priča o isplativosti otvara-

Dubrovčani se već dugo bune zbog dežurstava apoteke Kod Zvonika

nja apoteke u bolnici. U nekim hrvatskim gradovima pokušano je, bez nekog značajnog uspjeha.

No, Dubrovnik je po mnogočemu specifičan, pa i po ovoj situaciji. U obzir treba uzeti lokaciju same Opće bolnice Dubrovnik koja se nalazi u središtu grada, a pred njom je i veliki parking na kojemu baš uvijek ima mjesta. Upravo to radi veliku razliku od svih drugih apoteka - kada ste sigurni kako nećete ‘kružiti’ Vojnovićem u potrazi za parkingom, blokirati cestu u Lapadu dok su vam upaljena ‘sva četiri’ dok samo ‘skoknete’ nešto uzeti, nećete igrati lutriju hoće li biti mjesta u Gružu za ostaviti automobil… Parking je veliki problem grada, a pred bolnicom je taj problem u startu eliminiran. Osim parkinga, bolnica je izvrsno premrežena autobusnim linijama, što je još jedan plus za one koji koriste javni prijevoz, a na kraju, svega nekoliko metara od ulaza nalazi se taksi stajalište. Osim toga, građani već dugo zazivaju apoteku upravo u bolnici, što znači kako im je očito potrebna, pa bi je i koristili.

Možda je pravi problem zbog kojeg je izostao interes većeg broja ljekarni za ovim prostorom - kadar.

Naime, u Dubrovniku postoji kronični nedostatak farmaceuta, oglasi za posao u kojima se traži više izvršitelja-ljekarnika ponavljaju se mjesecima bez uspjeha. Stoga je jasno, kako otvaranje ljekarne nije samo tema financijske isplativosti i ulaganja u prostor, već i tema (ne)postojećeg kadra.

Zbog toga je pravo pitanje koje se nameće, je li dubrovačka bolnica zapravo idealno mjesto za apoteku, i kome njeno otvaranje smeta? Odgovor se, u neformalnim razgovorima, pronalazi u istom onom s početka priče – novcu. Dok bi jedni profitirali, drugi bi posljedično mogli izgubiti ponekog klijenta-pacijenta, pa razni interesi čini se, koče ovu priču. ŽUPANIJA DALA ZELENO SVJETLO, PA LJEKARNIČKA KOMORA UPALILA CRVENO Krajem prošle godine, na sjednici Županijske skupštine dubrovačko-neretvanske donesena je su-

6 Aktualno

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

glasnost zdravstvenoj ustanovi Ljekarne DubrovAna Soldo, nik za otvaranje nove ljekarničke jedinice u bolniLjekarnička ci. Vijest je to koja je odjeknula u javnosti i izazvala Komora: Dubrovnik salve pozitivnih komentara i činilo se, barem tada, kako je priča gotova – Ljekarne Dubrovnik jedine ima prekomjerni su se javile na natječaj za prostor, zeleno svjetlo broj ljekarni osnivača imaju, a ideju podržavaju i građani. Recept za uspjeh? Ne baš. Veselje se pokazalo ishii na nekim je trenim, jer Ljekarne Dubrovnik su trebale podnilokacijama kroz jeti zahtjev Ministarstvu zdravstva koje onda odpovijest otvoreno lučuje o osnovanosti zahtjeva, a jedno od mišljenja koje se traži je i ono Hrvatske Ljekarničke Koih je više. Ako more, kao i HZZO-a. Iako mišljenje Komore nije obse držimo vezujuće, resorno ministarstvo zapravo vrlo rijetZakona i logike u ko odstupa od njega. Događalo se nekada u prošlosti, no rijetko. A Ljekarnička Komora je zaključiposlovanju, bilo la kako otvaranje apoteke u bolnici – nema smibi najsmislenije sla niti uporišta u ranije objašnjenim propisima. „Imamo pravilnik koji definira geografske i demoda se ljekarna sa Straduna preseli u grafske kriterije za otvaranje ljekarni, Dubrovnik ih ima prekomjerni broj i na nekim je lokacijama kroz bolnicu povijest otvoreno više ljekarni. Mi smo omeđeni zakonskim procedurama i ne možemo dati drugačije mišljenje. Konačnu će odluku donijeti Ministarstvo, no ako se držimo Zakona i logike u poslovanju, bilo bi najsmislenije da se ljekarna sa Straduna preseli u bolnicu“, iznosi Ana Soldo, predsjednica Hrvatske Ljekarničke Komore.

Međutim, tu u priču po treći put ulazi – novac. A gdje se najviše novca u Dubrovniku vrti? Na ulici sa Zvonikom, naravno. Stoga bismo mogli kazati i kako je ideja o premještanju apoteke sa Straduna u bolnicu definitivno utopijska. „Osobno smatram da donošenje odluke samo na temelju pravilnika o broju ljekarni u odnosu na broj osiguranika nije uredu. U tom slučaju u datom momentu netko ima mogućnost otvoriti apoteku, a sutra netko drugi ne može. Moramo razumjeti i kako je strašno puno ljudi umrlo u koroni, a nije ih

Većina apoteka u Dubrovniku ima isti problem - loš prilaz automobilima i nedostatak parkinga

Za dežuranje nisu potrebne nikakve posebnosti, tek kadar i prozorčić za noć

se toliko rodilo. Trebat će proći silne godine kako bi se taj broj nadoknadio. Prema tome, trebalo bi i te pravilnike mijenjati i uzeti u obzir mjesto gdje određena institucija želi otvoriti ljekarnu“, govori Marina Svilokos, ravnateljica ustanove Ljekarne Dubrovnik, a koja ističe – nije se odustalo od otvaranja apoteke u bolnici, učinit će sve i boriti se i dalje kako sve ne bi ostalo samo na ideji. „U bolnici ima puno nepokretnih ljudi, oni su zbrinuti, ali im nekad treba donijeti stvari poput higijenskih potrepština i slično, neovisno o skrbi koju dobivaju u bolnici“, upozorava Svilokos na specifične potrebe. „Kada bi oni koji odlučuju o preporuci otvaranja ljekarni i njihovoj opravdanosti uzeli i dobrobit naroda u računicu, ali i broj turista koji prođu kroz bolnicu, onda ne bi dalje niti razmišljali, nego bi dali pozitivnu ocjenu“, upozorava Svilokos.

PROBLEM JE I DEŽURSTVO Osim apoteke u bolnici, još jedna stvar oko koje se lome koplja u gradu pod Srđem je i dežurstvo apoteke Kod Zvonika. Ovo potonje građanima, a posebno onima koji su na jednoj od dvije krajnosti života – u starosti, ili u odgajanju potomaka, je ‘rak rana’. To su ljudi koji često u dežurstvima odlaze u apoteku, jer bolest ne pita je li dežurna ona u Gružu gdje vas uredno iskrca autobus ili taksi, ili je dežurna ona pod Zvonikom do koje se morate probijati prvo kroz gužve na cesti, a onda među gomilama turista, sve kako bi došli do lijekova. „Kad sam ovo ljeto morala s malim u ponoć ići u Grad po antibiotik, došlo mi je da nekoga ubijem.

Nema parkinga, subota, Grad mravinjak od turista, mali vrišti…“, „Kad vidim da je dežurna apoteka u Gradu zlo mi dođe“, „Ni Gruž ni Grad nemaju ni parking ni normalan prilaz. Užasno je nakon bolnice s malom djecom tražiti parking oko Grada, ostavljati djecu u autu, ili ih po kiši vući sa sobom“, samo su neki od komentara dubrovačkih majki koje su se osvrnule na dežuranje apoteke u Gradu.

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Aktualno 7

Apoteka Kod Male braće ima najduži kontinuitet djelovanja i predstavlja kulturno blago

strane ljeti ima zaista puno turista u Gradu pa i to Svilokos, Ljekarne APOTEKA U BOLNICI BI RADILA 0-24 I RIJEŠILA SVE PROBLEME ima svoj smisao, međutim mi bismo s apotekom Dubrovnik: Kada „Apoteka koja bi se nalazila u Općoj bolnici Dubrov- u bolnici koja bi bila otvorena 0-24 cijeli ovaj probi oni koji odlučuju nik bi bila najbolja moguća opcija, pa i zbog dežur- blem riješili“, pojašnjava Svilokos i kaže kako postava“, apostrofira jedna naša sugrađanka s kojom stoji opcija izmještanja dežurstava apoteke Kod o preporuci smo razgovarali o ovoj temi.

Zvonika za neku drugu, no o tome u konačnici odotvaranja „Dežurna ljekarna u Gradu je loše rješenje što smo lučuje osnivač ustanove Dubrovačko-neretvanljekarni i njihovoj osjetili i mi koji često koristimo javni gradski prije- ska županija. voz.

Prije četiri godine sam imala tešku upalu zuba Iz Županije na naš upit ističu kako novost prema opravdanosti uzeli koja mi se pojačala u večernjim satima. Propisan kojoj županija prestaje biti osnivač i upravljač Opi dobrobit naroda mi je novi antibiotik, dežurna ljekarna je bila ona će bolnice Dubrovnik neće utjecati na proces otvaKod Zvonika. Imala sam užasne bolove i otok lica, ranja apoteke u bolnici i suglasnost koju je Skupu računicu, ali i takva sam bila primorana ići autobusom, jer auto ština dala. broj turista koji usred sezone nije opcija za ići do Grada. Grad je „Navedenu suglasnost nije poremetila novost o priprođu kroz bolnicu, bio pun, autobus pun, buka svuda, bilo je živo, to jenosu upravljačkih prava i tu se ne bi trebalo nije bila ona predpandemijska godina... U uličici je bi- šta promijeniti jer se preuzimaju i obveze formalonda ne bi dalje la hrpa stranaca, jedva sam se probila do prozor- no-pravne. Proces za otvaranje ljekarne je još uviniti razmišljali, čića na koji se javljate za podići lijek. Sve to mi je jek u tijeku i čeka se odgovor Ministarstva zdravnego bi dali bilo još nepodnošljivije jer sam imala strašne bo- stva“, ističu u odgovoru. love. Za većinu stanovnika je Grad prilično nezgo- Što se tiče dežurstva, iz Županije navode kako pozitivnu ocjenu

dan za doći, pogotovo u sezoni – zastoji u prometu, „već dugi niz godina funkcionira na način da jeparking koji je skup i uglavnom nedostupan, Pile dan tjedan dežura Ljekarna u Gružu, a drugi tjekoje su krcate, autobusi koji su dupkom puni, gu- dan u Gradu i da se to pokazalo kao dobro rješežve posvuda... Taj problem je još gori kad ste u lo- nje“, no dodaju i kako bi se otvaranjem ljekarne u šem stanju ili trpite jake bolove pa ne možete če- prostorima Opće bolnice Dubrovnik riješilo i pikati kraj vikenda za podići neki lijek, zbog čega de- tanje dežurstva. žurne ljekarne i postoje“, ističe ova Dubrovkinja.

Na kraju cijele ove priče, gubitnici su naravno građani. No, dobra vijest je kako je ravnateljica ustanove Ljekarne Dubrovnik odlučna u ‘istjerivanju NA STOLU I MOGUĆNOST UKIDANJA pravde’, odnosno želi svojim sugrađanima omoDEŽURSTAVA KOD ZVONIKA A može li se ukinuti dežurstvo u Gradu i izmjestiti gućiti lakši pristup lijekovima, bez obzira na suluga u neku drugu apoteku? – pitamo to ravnatelji- de pravilnike koji ljude vide samo kao brojke.

Pravilnici su to, koji u ovom slučaju, ne koriste onicu Ljekarni Dubrovnik.

Gruška apoteka je jedina u ovom trenutku, uz onu ma zbog kojih bi trebali biti tu, već partikularnim Kod Zvonika, ‘sređena za dežurstvo’, jer osim ka- interesima koji se vrlo lako mogu prikriti iza brojdra koji je potrebno imati, prostor mora imati tzv. ki. Pravilnici su to koje, očito, treba mijenjati. Do okončanja ove situacije, za koju se Dubrovčani noćni prozorčić. „Grad je nekada bio centar svijeta i zato je bilo i lo- nadaju kako će završiti otvaranjem 0-24 apoteke gično da tamo bude dežurna apoteka. No, sada u bolnici, zadovoljit bi se mogli i dežuranjem neke je to više ostala kao jedna vrsta tradicije. S druge druge gradske apoteke, umjesto one Kod Zvonika.

8 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Žene poduzetnice, javite se za potpore Grada Dubrovnika!

Grad Dubrovnik raspisao je II. Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti ženama poduzetnicama za 2023. godinu. Sredstva za provedbu I. i II. poziva osigurana su kroz Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more u ukupnom iznosu od 47.816,84 eura, što je gotovo dvostruko više nego godinu prije.

Program obuhvaća subjekte malog gospodarstva, trgovačka društva, obrte i OPGove u vlasništvu žena, državljanki Republike Hrvatske u privatnom vlasništvu (50% i više), a koji udovoljavaju uvjetima Javnog poziva.

Poslovne aktivnosti za koje se navedenim programom odobravaju sredstva podijeljene su u dvije kategorije. Prva obuhvaća inicijalne troškove opremanja poslovnog prostora, izrade poslovnog plana i konzultantske usluge, izradu web stranice te sufinanciranje troškova čuvanja djece poduzetnicama početnicama, dok su drugom kategorijom obuhvaćene inovacije uvedene u poslovne postupke. Moguće ja tako dobiti potporu za kupnju novih U ulozi investitora, Grad bira lokacije pa do sudjestrojeva ili opreme kojima će se unapri- Dubrovnik raspisao je lovanja u Ocjenjivačkom jediti poslovanje, razvoj novog proizvoda javni likovni i arhitekton- sudu za odabir idejnog ili usluge, za nastupe na specijaliziranim sko-urbanističko-krajo- rješenja uključeni roditesajmovima, edukacije i slično. brazni natječaj za izradu lji stradale djece okupljeni Pojedinačni iznos potpore može iznositi idejnog rješenja javnog u Udrugu civilnih stradalnajviše do 1.325,00 eura, a intenzitet pot- gradskog parka sa spo- nika iz Domovinskog rata. pore je do 100% prihvatljivih troškova, do men obilježjem za dje- -„Naš cilj je, u uskoj surazine maksimalnog iznosa. cu poginulu u Domovin- radnji s roditeljima, izraSvi uvjeti ovog Javnog poziva, informaci- skom ratu. diti primjereni spomenik je o načinu prijave i rokovima, potrebnoj Idejno rješenje obrađuje koji će odavati trajni pijedokumentaciji kao i sve ostale pojedino- javni prostor u luci Gruž tet ovog grada prema izsti dostupne su u tekstu Poziva objav- sa spomen obilježjem po- gubljenim dječjim životiljenog na stranicama Grada Dubrovnika ginuloj djeci. Javni park ma, dubrovačkim anđeli- Natječaji. Rok za prijavu je 20 dana od da- planira se na površini ma, kao najvećoj žrtvi Duna objave Javnog poziva, odnosno do 29. 3685 metara kvadratnih, brovnika u obrani hrvatlistopada 2023. a unutar njega u istočnom ske slobode i samostalnoProgram dodjele potpora ženama podu- djelu određena je pozici- sti“, rekao je gradonačelzetnicama Grad Dubrovnik uveo je u 2018. ja spomen obilježja. Grad nik Mato Franković te nagodine, a sredstva za njegovu provedbu Dubrovnik želi na zadanoj javio izgradnju spomenidvostruko su povećana 2019. godine, ka- lokaciji realizirati rješenje ka u idućoj godini. Parada je u proračunu osigurano 200 umjesto visoke estetske, funkcio- lelno, najavio je grado100 tisuća kuna. Nakon što je privreme- nalne i oblikovne kvalite- načelnik, Grad Dubrovno obustavljen uslijed korona krize, pro- te. Zato su u čitav proces nik pokrenut će natječaj gram je prošle godine ponovno pokrenut. od samog početka i oda- za spomenik braniteljima

NATJEČAJ ZA IDEJNO RJEŠENJE DO 6. PROSINCA Uskoro izgradnja spomenika za djecu poginulu u Domovinskom ratu na Pilama.

Smještajem spomen obilježja u zoni međunarodne luke Dubrovnik, dodatno se naglašava važnost isticanja pijeteta prema stradaloj djeci te se prema svim posjetiteljima i građanima Dubrovnika upućuje poruka zajedničkih međunarodnih vrijednosti zaštite građana, posebice djece.

Natječaj provodi Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA). Rok za predaju natječajnih radova je 21. studenoga 2023. godine, dok je očekivani završetak rada deveteročlanog Ocjenjivačkog suda 4. prosinca 2023. godine, kada će biti i poznato prvonagrađeno rješenje za realizaciju.

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 9

Uređeno dvorište Dječjeg vrtića Ciciban

EU PROJEKT AGLOMERACIJA Franković obišao radove na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje Nove Mokošice, Obuljena, Prijevora i Rožata Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Rožat već se izvode i u Prijevoru. VrijedFranković u pratnji predsjednika Upra- nost radova je 3,1 milijuna eura s ukuve Vodovoda Dubrovnik Lukše Matuši- pnim trajanjem 21 mjesec. ća i člana Uprave Vicka Begovića obišao „Aglomeracija je iznimno važan projekt je prošlog petka radove na 117 milijuna za Dubrovnik jer na određenim područeura vrijednom EU projektu Aglomera- jima nismo imali riješeno pitanje kanacija Dubrovnik, a koji se trenutno izvo- lizacijske i vodoopskrbne mreže ili smo de na području Rožata i Prijevora. Rado- imali nedostatne kapacitete“, rekao je vi iz Tendera 2 odnose se na odvodnju gradonačelnik Mato Franković nakon i vodoopskrbu naselja Nova Mokošica, obilaska izrazivši zadovoljstvo intenziObuljeno, Prijevor i Rožat. Obuhvaća- tetom izvođenja radova. ju izgradnju nedostajućih dijelova mre- Podsjetimo, radovi se u sklopu Aglomeže, kao i rekonstrukciju dijelova u ovim racije paralelno izvode na više lokacigradskom naseljima za koje se pokaza- ja. Osim sanacije povijesnog kanala na lo da su neadekvatni sadašnjim i budu- Stradanu, zacjevljenja i sanacije hidroćim potrebama područja. Izgradit će se i tehničkog tunela ispod Srđa ili radova rekonstruirati preko 9 kilometara mreže provedenih u Ulici kardinala Stepinca, vodoopskrbe i odvodnje, od čega je 5,1 izvedeni su i radovi izgradnje sustava kilometara izgradnje sekundarne mre- vodoopskrbe i odvodnje Orašca vrijedže javne odvodnje te gotovo 3,9 kilome- ni 3,8 milijuna eura. Zahvat je ukupno tara dogradnje vodoopskrbne mreže. obuhvatio 9.3 kilometara radova na javKako bi što manje ometali život građa- noj odvodnji te 4,8 kilometra na vodona radovi će se odvijati u fazama, a uz opskrbi.

Završeni su radovi uređenja dvorišta Dječjeg vrtića Ciciban. Radovi su uključivali sanaciju deformiranog pločnika uz jugozapadni dio objekta te sanaciju i žbukanje ogradnih zidova, izmjenu ograde na ogradnim zidovima, zamjenu klackalice novom ljuljačkom i ugradnjom antistress podloge te sadnju stabla Pitospore.

Navedeni projekt je proveden uz financijski doprinos Središnjeg državnog ureda za demografiju i mladee u iznosu od ukupno 16.055,74 eura (120.971,97 kn), a navedena sredstva osigurana su u Državnom Proračunu Republike Hrvatske za 2023.

Ukupna procijenjena vrijednost radova uređenja iznosi: 30.222,56 eur bez PDV-a, odnosno 37.778,20 eur s PDV-om, dok je maksimalni postotak za sufinanciranje troškova za jedince lokalne samouprave iz VIII. Skupine do 50%.

10 Županija

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

SRAMOTNI PANOI DILJEM BOKE KOTORSKE

Ministarstvo uputilo prosvjednu notu Crnoj Gori: ‘Apsurdno je kad to dolazi od onih koji su granatirali U Dubrovnik’ Uz ceste u Crnoj Gori su postavljeni plakati na kojima su Bogišić i Bošković predstavljeni kao srpski ponos Panoi su postavljeni u gradovima diljem Boke kotorske. Na njima se, među ostalima, nalaze Ruđer Bošković i Baltazar Bogišić. Da bi licemjerje bilo još veće, ovu sramotnu kampanju predstavljaju kao onu koja je ‘Srbima na ponos, ali tilo je prosvjednu notu Crnoj Gori nakon postavljanja reklamnih panoa uz ceste. Kako se navodi ne i na štetu drugih u priopćenju MVEP-a, Ministarstvo u noti ukazu- naroda koji s njima je da je korištenje hrvatskih velikana i poznatih žive’

Prosrpski portal In4s je pokrenuo kampanju ‘Ponosni na svoje srpsko’, a jedna od prvih aktivnosti je postavljanje 50 reklamnih panoa po Crnoj Gori koji će, kako navode, ‘podsjećati stanovnike na srpsko porijeklo i identitet’. ličnosti iz hrvatske, osobito dubrovačke povijesti, Osim što postavljaju panoe na teritoriju druge dr- na plakatima kojima se promovira srpstvo u Crnoj žave, na njih su uvrstili i neke Dubrovčane, čime Gori, “apsolutno neprihvatljiv pokušaj posezanja se ponovno događa svojatanje najboljih kroz du- i pripisivanja srpskoj kulturi kulturne i povijesne brovačku prošlost od strane onih kojima se oči- baštine Republike Hrvatske i hrvatskog naroda”. to sviđa ideja ‘Srpskog sveta’. Panoi su postav- “Na njima se nalaze, među ostalima, dubrovački ljeni u gradovima diljem Boke kotorske. Na njima povijesni uglednici Ruđer Bošković i Baltazar Bose, među ostalima, nalaze Ruđer Bošković i Bal- gišić. Neprihvatljivost i apsurdnost ovakvog potazar Bogišić. Da bi licemjerje bilo još veće, ovu sezanja još je razvidnija u kontekstu činjenice sramotnu kampanju predstavljaju kao onu koja da je prije više od trideset godina s područja Crje ‘Srbima na ponos, ali ne i na štetu drugih na- ne Gore izvršeno granatiranje Dubrovnika koji je roda koji s njima žive’. bio pod opsadom od 1. listopada 1991. do konca Vrijedi spomenuti kako su panoi postavljeni baš svibnja 1992. godine, kada su poginuli brojni ciu vremenu kad Dubrovnik obilježava godišnjice vili, mnogi su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gonajvećih stradanja u Domovinskom ratu. ri te je provođena pljačka privatnih i javnih dobaMinistarstvo vanjskih i europskih poslova RH upu- ra”, priopćeno je.

Vijesti 11

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

NIJE KRIV!

DORH: Ne postoji osnova za podizanje kaznene prijave protiv Ivice Grileca!

Piše Ivona Butjer Mratinović DORH je, nakon čak 38 mjeseci, donio rješenje prema kojem ne postoji nikakva zakonska osnova za podizanje kaznene prijave protiv bivšeg ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum Ivice Grileca, doznaje Dubrovački dnevnik.

Podsjetimo, Grilec je prozivan zbog navodnih nepravilnosti u javnoj nabavi za odvoz smeća s otoka Lokruma, no pravni pravorijek je takav da on zapravo nije kriv i da je očito radio u skladu s propisima i Zakonom, stoga protiv njega neće biti pokrenut nikakav sudski proces. Već prije se ustvrdilo kako samoj ustanovi nije nanesena ni-

kakva financijska šteta.

Vrijedi spomenuti kako je Ivicu Grileca Gradsko vijeće smijenilo s te dužnosti te mu je uručen otkaz, a na prijedlog Upravnog vijeća Javne ustanove Rezervat Lokrum, sve to nakon provedene interne revizije koja je sugerirala na nepravilnosti.

Uz uručeni otkaz, Grilec nije imao priliku ni ostvariti dodatna prava po ugovoru, u slučaju razrješenja prije isteka mandata.

Kako je na kraju utvrđeno kako ne postoji njegova kaznena odgovornost, otvara se pitanje hoće li sada Grilec poduzeti pravne korake i tražiti obeštećenje.

Grilec je nakon uručenja otkaza bio nezaposlen, no danas radi u turizmu. Kontaktirali smo Ivicu Grileca, no on na ovu temu nije imao komentar.

PROČITAJTE! MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU!

BAROKOMORA- NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma: • U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica • Difuzno je povećana razina kisika u stani cama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi • Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma • Poboljšano je djelovanje pojedinih lijeko va • Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta • Snažan je antiedematozni učinak u tkivima • Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije • Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu • Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE ORGANIZMA! Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

12 Intervju

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Mario Tevšić, bivši političar i strastveni biciklist

‘Apartmani su najvažnija dubrovačka ekonomija i istovremeno najveći problem’ Mario Tevšić najpoznatiji je dubrovačkoj javnosti kao bivši ravnatelj Rezervata Lokrum. Više se ne bavi politikom, nego je prešao u privatne vode.

Uz to je i strastveni biciklist što je bio glavni povod za naš razgovor Što sad radite?

Nakon što sam proveo četiri godine u kineskoj kompaniji na Pelješkom mostu, danas radim u jednoj velikoj hrvatskoj firmi stranih vlasnika i uživam. Možda moj najbolji posao dosad. Bavim se nekretninama za poslovne potrebe, odnosno poslovnim prostorima.

Znači bolje u privatnom sektoru nego u politici?

Zaključak je da se ljudi koji drže do sebe nemaju razloga baviti političkim i javnim funkcijama. Ako nisi bezobrazan i nećeš krasti ili nisi mesijanski egotriper, nemaš apsolutno nikakav motiv da se baviš poslom koji je višestruko stresniji, a manje plaćen od privatnog sektora. Altruizam kao motiv nitko ne razumije i ne honorira.

Može li uopće itko uspjeti u politici bez populizma? Samo s idejama za koje smatra da su vrhunske bez obzira hoće li mu štetiti ili ne?

Ja vjerujem u svoje ideje i smatram da su dobre, ali isto tako smatram da ih mnogi, točnije većina neće razumjeti. Ne želim ih uopće uvjeravati u suprotno, odgovara mi biti u manjini. Naravno da se tako ne može uspjeti u politici. Pa i medijskom okruženju u kojem se sve redikulizira i izvrće, dobre ideje nemaju šanse. Neki od najvećih svjetskih vođa 20. stoljeća danas bi radi plitkih medijskih interpretacija njihovih izjava bili predstavljani kao redikuli.

Vidjeli smo sada kako je gradonačelnik Mato Franković govorio o zabrani apartmana. To je na tragu antipopulizma. Šta vi kažete na tu temu?

Problem apartmana u Dubrovniku izuzetno je dubok i kompleksan. Nažalost, istovremeno je riječ o najvažnijoj dubrovačkoj ekonomiji i najvećem problemu. Kako to pomiriti? Ovdje ću samo iznijeti moje mišljenje, nemam nikakvu potrebu uvjeriti čitatelje da je ono najbolje. Dakle, nije glavni problem što ima viška apartmana, nego je glavni problem to što nema stambenog prostora priuštivog obitelji poput naprimjer moje. Odnosno problem nije turistički, nego urbanistički. Smatram da je riječ o urbanističkom problemu koji počinje na Velikim žalima, a završava na Orsuli.

Mi, koji smo u životu živjeli u drugim gradovima, makar samo studirali u Zagrebu imamo malo širu perspektivu. Naprimjer, znamo koliko je u posljednjih 20 godina izgrađeno novih kvartova. Evo kada već spominjemo glavni grad, navedimo Vrbane, Lučko, Lanište, i brojne druge nove kvartove. Dubrovnik istovremeno nije napravio nijedan novi kvart. Zadnji kvartovi rađeni su još sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ta je odluka namjerno donesena kako bi grad rastao. Jer grad ako raste demografski i ekonomski, mora rasti i prostorno-planski. Odlučili su: napravit ćemo Čokolino, Goricu, Peyton, Tupovo naselje, Zlatni potok… na kraju i Novu Mokošicu. Dubrovnik je sada na sličnoj prekretnici da urbanistički mora poče-

„Nije glavni problem što ima viška apartmana, nego je glavni problem to što nema stambenog prostora priuštivog obitelji poput naprimjer moje. Odnosno problem nije turistički, nego urbanistički“

Piše Maro Marušić foto GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

ti rješavati svoje probleme. Umjesto da smo planirali rast stanovništva, nama se dogodila stihija zvana Župa. Ona se slučajno dogodila, jer nismo napravili urbanističke planove koji odgovaraju ekonomiji i demografiji ovog grada. Zato nema smisla problem apartmana rješavati zabranama. Na kraju krajeva, u 21. stoljeću ne bi ništa trebalo zabranjivati jer se svaka zabrana tehnološki lako izigra.

Ali neki gradovi poput Amsterdama, a nedavno i New Yorka uveli su zabrane novih apartmana.

I ništa s tim nisu postigli. I dalje buja iznajmljivanje na crno preko raznih aplikacija. Uvijek se može kazati - to mi je rođak iz inozemstva. Tako se radi od starih dana. Dio popularnih platformi za iznajmljivanje upravo je i nastao kao odgovor na takve zabrane.

Sjetimo se samo legendarne izjave Toma Šeparovića kada su ga pitali je li prijavio goste, a on rekao da nije, jer mu nisu ništa učinili.

Možemo gubiti energiju zabranjivanjem i loviti vještice, ili shvatiti da je problem u urba-

Intervju 13

nizmu i da je grad skučen, te da ga treba širiti. Upravo temeljem prošlih iskustava što se napravilo dobro, a što loše, možemo graditi nove kvartove i donositi bolja rješenja. Može li se negdje sjeverno ili zapadno od naselja koje se zove Dubrovnik izgraditi „nova Župa“, ali organizirana poput Novog Zagreba ili Gorice svetog Vlaha, a ne da izgleda urbanistički neuredno, da ima ulice, trgove, trotoare, društvene sadržaje, parkove, a da je pritom u zoni koja nije turistički atraktivna?

Naravno da može.

Može li se pitanje apartmana rješavati progresivnim porezom? Nekoga tko ima jedan ili dva apartmana malo oporeziti, a nekog veleposjednika puno?

Porez će se sigurno podizati, jer je ovakav doista neprimjereno nizak. Ali, vlasnik velikog broja apartmana lako će prebacivati poslovanje u onaj pravni oblik kojim ga se manje oporezuje, pa biti obrt, doo, fizička osoba... Sve i kad bi plaćao veći porez nego sad, ne bi se problem riješio. Da, država ili grad bi na taj način više zaradili, ali taj višak nov-

„Može li se negdje sjeverno ili zapadno od naselja koje se zove Dubrovnik izgraditi ‘nova Župa’, ali organizirana poput Novog Zagreba ili Gorice svetog Vlaha, a ne da izgleda urbanistički neuredno, da ima ulice, trgove, trotoare, društvene sadržaje, parkove, a da je pritom u zoni koja nije turistički atraktivna? Naravno da može.“

‘Što se tiče mountain bikea najbolje lokacije su na Pelješcu’

14 Intervju

„Naravno kako bi električne bicikle bile sjajno rješenje za Dubrovnik, ne samo kao poboljšanje prometa, nego i zdravlja građana.

Ali opet se vraćam na kulturološki problem. Ne može se to uvesti preko noći, trebale bi godine i velika strpljivost. Za deset godina bi se primilo i sigurno bi nam život s poboljšanim javnim prijevozom i biciklističkim stazama donio jako puno benefita na području urbanizma, zdravlja, ekologije, odnosno čitave kvalitete života.“

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

ca ne bi potrošili na dobra rješenja, nego za uhljebe (smijeh). Recimo od parkinga se godišnje utrži par milijuna eura, i na što taj novac ide? Na gradnju novih parkinga ili na plaće, nepotrebna zapošljavanja i poslovna putovanja?

Kad smo već kod parkinga, hajdemo na teme zbog čega sam vas zvao na ovaj razgovor. Je li parkiranje i vožnja auta relikt povijesti? Govorili ste gore kako ništa ne bi trebalo zabranjivati u 21. stoljeću, no bi li ograničavanje prometa, ipak bilo dobro za građane i turiste? Naravno, da se istovremeno poboljša javni prijevoz i izgrade biciklističke staze. Što se ovoga tiče, najveći problem je u prometnoj kulturi i mentalitetu. Nisam sklon stranci Možemo, koja je za moje shvaćanje previše lijevo, ali pogledajte samo što su njima napravili kada su spomenuli da u centru Zagrebu treba maknuti promet. Kuka i motika radi nečega što je potpuno normalno za reći, a to je da korištenje automobila u urbanom prometu treba ograničavati. Očito je mentalitet većine zapeo u 20. stoljeću i teško ga je mijenjati. Još se valjda ljudi nisu nauživali 20. stoljeća, pa ih treba pustiti da guštaju (smijeh).

Bi li električne bicikle u Dubrovniku bile dobro rješenje? Uvijek se govorilo kako su uzbrdice problem za vožnju biciklom u Dubrovniku, a električne te poteškoće minimaliziraju.

Naravno da bi električne bicikle bile sjajno rješenje za Dubrovnik, ne samo kao poboljšanje prometa, nego i zdravlja građana. Čak i ljudi koji imaju poteškoća pri hodanju bez problema električnom biciklom mogu i na Osojnik. Ali opet se vraćam na kulturološki problem. Ne može se to uvesti preko noći, trebale bi godine i velika strpljivost. Za deset godina bi se primilo i sigurno bi nam život s poboljšanim javnim prijevozom i biciklističkim stazama donio jako puno benefita na području urbanizma, zdravlja, ekologije, odnosno čitave kvalitete života. Volim aute i volim voziti, ali svakako bi bilo bolje da se što manje krećemo automobilima po gradu. Opet ponavljam, riječ je o dugotrajnom procesu. Dobro znamo što vozači misle o biciklistima, da bi njih, a ne obratno, trebalo ukloniti s prometnica (smijeh). Nisu problem ogromni kamioni i autobusi-harmonike koji zapinju po gradskim ulicama, nego najmanja prometala. Što se tiče javnog prijevoza, zanimljivo je da ovakve linije kakve danas imamo su nastale

prije 40, 50 godina. Život se promijenio, ali ne i javni prijevoz. Sigurno postoje bolja rješenja i na tom polju, te prostor za napredak.

Odakle se vama rodila ljubav za bicikle?

U Dubrovniku je to ljudima zadnji sport.

Vozio sam, naravno, kao dijete, ali ljubav prema biciklima mi se ponovno vratila tijekom studija u Zagrebu. Gore sam shvatio koliko je to fenomenalna stvar koja ti omogućuje da za relativno kratko vrijeme svuda dođeš.

Zbog bicikle sam Zagreb naučio u svega par mjeseci i vjerojatno sam ga bolje poznavao od pola rođenih Zagrepčana. Nakon povratka u Dubrovnik opet sam prestao voziti sve dok mi se nisu pojavili bolovi u koljenu. Doktor mi je rekao da moram učvrstiti mišiće i tada sam opet kupio bicikl i krenuo s vožnjom. I koljeno super radi. Osim toga, stručnjaci za mentalno zdravlje slažu se da je biciklizam, kao i drugi kondicijski sportovi na otvorenom, poput trčanja, izuzetno učinkovit u borbi protiv depresivnih i anksioznih stanja. Ja nisam imao tih problema, ali me biciklizam jest naučio važnim mentalnim lekcijama, a to je da tvoja granica nije tamo gdje misliš da je tvoja granica, nego puno, puno, puno dalje. Kad misliš da više ne možeš, možeš još deset puta toliko. Na biciklu, ali i na svim drugim poljima života je to tako, a tu lekciju mene je osobno naučila bicikla i bicikliranje. Danas vozim u rekreativne svrhe, sportski, nije da se s njom krećem po gradu, jer nije jednostavno, a i premalen je grad. S mojim mountain bikeom samo izađem iz grada i krenem na neke makadamske staze. Nažalost, vozači automobila bicikle po gradu ne žele vidjeti ni na kolniku, ni na pločniku, iako zakonski imamo jednaka prava kao i svi ostali sudionici u prometu.

Vozači se najviše žale na bicikliste na potezu magistrale od Dola do Mosta, jer je ta dionica jako prometna.

Kao vozač auta i bicikle ja to tako ne doživljavam, ali razumijem da ljudima može biti problem. To se može riješiti tako da se postave putokazi koji obavještavaju strane bicikliste da postoje okolni putevi koji bi im bili zanimljiviji i sigurniji za vožnju. Recimo u Dolima staviti uputu biciklistima da im je sigurnije i ljepše popeti se na Lisačke rudine pa preko gornjih sela Dubrovačkog primorja sve do Zatona. Uska grla bi ostale samo dionice od Štikovice do Mosta i Duboka Ljuta. I Župa, a posebno Konavle mogu se svladati okolnim putevima koji su sami po sebi spektakularni. Biciklisti bi u velikom omjeru takvu upu-

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Intervju 15

‘Zaključak je da se ljudi koji drže do sebe nemaju razloga baviti političkim i javnim funkcijama’

„Nisam sklon stranci Možemo, koja je za moje shvaćanje previše lijevo, ali pogledajte samo što su njima napravili kada su spomenuli da u centru Zagrebu treba maknuti promet. Kuka i motika radi nečega što je potpuno normalno za reći, a to je da korištenje automobila u urbanom prometu treba ograničavati“

tu ispoštovali, a tim selima koja nisu na glavnoj prometnici to bi donijelo živost i turiste.

Koliko je uopće na jugu Hrvatske razvijen turistički biciklizam?

Postoje više tipova biciklista. Pravi avanturisti koji svijetom putuju na biciklima, i oni koji u neku destinaciju dođu autom ili avionom, pa tamo voze svoje ili unajmljene bicikle. U destinacijama kojima borave koriste aplikacije koje im objašnjavaju gdje je najbolje voziti. Inače, Konavle i Pelješac su idealne lokacije za bicikliste. Pelješac je posebno spektakularan i prepoznat je kao idealna biciklistička destinacija. Njima bi se mogla prilagoditi ugostiteljska ponuda, da nije samo vino, peka, pršut… Neće netko tko je došao s biciklom piti vino. Njima treba voće, neki proteini, sir. Radi se o ljudima kojima je zdravlje važno. Baš sam nekidan sreo ekipu u kasnim pedesetim godinama koja putuje s biciklima.

Ne bih ništa imao protiv da vidim tako svoje roditelje. Puno bolje da su aktivni, nego na kauču. Zato nemojte mrziti te ljude kada ih sretnete u prometu, nego im na neki način zavidite. Ako vam smetaju biciklisti, postanite biciklist pa ćete vidjeti da nije u biciklistima problem (smijeh).

Otkrijte nam najbolje lokacije na jugu Hrvatske za voziti? Što se tiče mountain bikea, najbolje lokacije su na Pelješcu. Potez od Putnikovića do

Žuljane kroz spektakularnu šumu s fenomenalnim pogledima. Riječ je o požarnom putu s klasičnim makadamom koji preporučam ne samo biciklistima nego i šetačima. Sjajna je i Podlaštica, na pola puta između Orebića i Trpnja. To su zemljane staze što je raritet na našem području gdje je većinom kamen. Odlična lokacija je od Pobrežja do Vrbice. Nedavno je naš biciklistički klub uredio tu staru kamenitu stazu. Zahtjevna je za biciklizam, nije za početnike i za obične bicikle, ali odlična za pješačenje. Još jedno prelijepo mjesto je brdo Velebić poviše Zatona. Također svakome preporuka da ga prođe pješke, ako nema biciklu. Naravno Konavle se ne smije nikako preskočiti, ima sjajnih mjesta. A napredni biciklisti mogu voziti i na Malašticu u Župi koja je teška za uspon. Na užem području grada, ono što može svatko je Kantafig-Batahovina pa po željezničkoj pruzi do Šumeta. Prizori su divni, a uspon, u skladu s austro-ugarskim inženjerstvom – blag. Sa svojim četverogodišnjakom znam nekad voziti i po Srđu, ali gore je preveliki kaos u kojem se paralelno odvija lov, turizam, stočarstvo i rekreacija pa treba biti oprezan.

Spomenuli ste biciklistički klub. Raste li u njemu broj zaljubljenika? Što je s mladima?

Broj je konstantan i nema baš mladih. Nažalost, dobar dio mladih tuče sezonu i nitko nema vremena za ništa osim trčanja za za-

16 Intervju

‘Orsula je rezultat požrtvovnosti i ljubavi Andra Vidaka’

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

radom. Nećemo sad ulaziti i u tu temu. Mogu lju, 15. listopada po rasporedu kojeg možesamo kazati da u klubu ima super ljudi koji te naći na klupskim Facebook i internetskim su ugledni u društvu, a svoje slobodno vrije- stranicama. me troše na dva kotača. Mislio sam da će se s vremenom taj krug širiti, ali nije tako. Bici- Je li vam ikad pao na pamet triatlon kao klizam je način života, zahtijeva vrijeme i po- nadogradnja? svećenost. Zanimljivo da kroz osnovnu ško- Ne volim trčati (smijeh). Zanimljivo je da je trialu djeca voze, a kasnije u srednjoj prestanu tlon u Dubrovniku razvijeniji od samog bicii ne vrate se. Siguran sam da bi kroz vožnju klizma. Vjerojatno je to zato jer dobar dio njih bicikle prizvali one lijepe osjećaje iz djetinj- proizlazi iz plivanja i vaterpola pa trčanjem i stva. LeBron James je o tome pričao. On je biciklom nadograđuju. Meni je ovo dovoljno, strastveni biciklist i često govori koliko ga to ne vjerujem da bih za triatlon i našao vremena. vraća u djetinjstvo. Bicikla jest sloboda i meditacija. Ovdje bih iskoristio priliku i pozvao Koliko košta električna bicikla? sve na centralni događaj našeg kluba, a to je Nekakva pristojna električna bicikla može se cestovna utrka Granfondo Konavle te bicikli- naći za oko 1500 eura. Naravno, ako ćete njojada i dječja utrka koji će se održati u nedje- me ići na Sniježnicu, morat ćete platiti puno više. Ali, gradski modeli - nije to više tako skupo. Najčešće su bicikle s prenosivom baterijom koja se izvadi i odnese doma napuniti. S napunjenim baterijama može se voziti nekoliko sati. Mislim da je to za Dubrovnik fantastična stvar, kako za kretanje gradom, tako i za zdravlje. Ne mogu vjerovati da će neki radije birati električni romobil, a ne električnu biciklu koja je puno sigurnija i stabilnija. Inače, s električnom biciklom svi gradski usponi svladaju se bez ikakvih problema, otprilike s istim angažmanom snage kao da ste hodali.

Hajdemo za kraj još na jednu temu mimo biciklizma. Svojevremeno ste sudjelovali u organizaciji sjajnog festivala world musica na Orsuli. Zadnjih godina nema Orsule. U čemu je problem?

Orsula je rezultat požrtvovnosti i ljubavi Andra Vidaka. Stvar je stala kada su se stvari administrativno zakomplicirale. Njegov entuzijazam, volja i ljubav su jedna stvar, a zakon i birokracija druga. Po meni rješenja ima i smatram da se Orsula može vratiti, i to isključivo ako njom upravlja Andro. Treba zariskirati i prelomiti.

Biti kreativan i hrabar u šumi propisa te naći zakonit način da se to čovjeku da, odnosno vrati. Nije da ovaj grad nema tradiciju davanja najvrednijh nekretnina udrugama koje imaju društveni ugled i kulturnu važnost. Ovo je jedan od takvih prostora i jedna od takvih udruga. Jer bez Vidaka nema smisla, a očito i ne ide. Čovjek je to svojim rukama i leđima stvorio.

Naravno, drugi problem je pitanje kome treba alternativa na Orsuli. Treba odgajati publiku u tom smjeru, to su paralelni procesi u kojem potražnja stvara ponudu, ali na polju kulture i ponuda stvara potražnju, jer kulturni sadržaj postupno stvara svoju publiku. Osobno ću uvijek odvolontirati i pomoći koliko mogu da bi se to dogodilo.

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Kolumna 17

18 Grad

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

NEGATIVAN RAST BROJKI

Sve više djece kojoj je potreban pomoćnik u nastavi, ekrani ne pomažu: ‘Dajte djeci pastele u ruke!’

Broj djece koja trebaju asistenta u nastavi u Dubrovniku je u porastu.

Je li za to kriva loša hrana, ekrani, moderan stil života, cjepiva?

Nedavno je gradonačelnik predložio, a vijećnici calo na porast brojki – ocijenjeno je kako je za dio Gradskog vijeća su usvojili povećanje satnice po- djece ta pomoć potrebna, a to dotad nije bilo slučaj. moćnicima u nastavi, što je dobra vijest. Ona nešto lošija je što se broj pomoćnika ove godine po- OD AUTIZMA PREKO INTELEKTUALNIH TEŠKOĆA većao, što znači i kako za njima postoji povećana DO MOTORIČKIH potreba. Dakle, više je djece čija stanja zahtijeva- „Grad Dubrovnik je bio jedan od prvih koji je takvu ju angažman pomoćnika u nastavi. pomoć osigurao velikom broju potrebite djece. PrKako je objavljeno na stranicama Grada, u škol- vih godina broj se kretao oko 30-40. Veći skok se skoj godini 2020./2021. radila su 42 pomoćnika na dogodio od 2020. godine nakon dopune Pravilnika 47 učenika osnovnih škola, dok se taj broj u ovoj o pomoćnicima u nastavi kad je u kriterije za odogodini gotovo poduplao. Sada rade 72 pomoćni- brenje pomoćnika u nastavi dodan kriterij teškoće ka u nastavi. u funkcioniranju proizašle iz više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju. Ove izmjene su omogućile da pomoć dobiju učenici koji samostalno nisu BROJKE U PORASTU mogli uspješno funkcionirati u školi, a ranije nisu Negativan trend rasta potvrdila je dr. Matija Čaimali pravo na pomoćnika. Ovaj razlog je vjerojatle Mratović, voditeljica Službe za školsku medicino glavni razlog naglog porasta broja učenika s ponu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neremoćnicima u nastavi u razdoblju od 2020. do 2023. tvanske županije. „Prateći broj djece s teškoćama u razvoju zadnja godine“, objasnila je dr. Čale Mratović. dva desetljeća kontinuirano primjećujemo kako Prema podacima koje posjeduju u Službi za školraste broj i udio djece s teškoćama u razvoju. Dok sku medicinu u Zavodu za javno zdravstvo Dubroje udio djece s primjerenim oblikom odgoja i ob- vačko-neretvanske županije među djecom kojoj je razovanja 2001. godine bio 0,9 posto, taj je udio odobren pomoćnik u nastavi, najveći je udio učeni2021. godine iznosio 4,6 posto“, izjavila je dr. Ča- ka (39 posto) s teškoćama u komunikaciji povezanim s poremećajem iz autističnog spektra. Kao rale Mratović. zlog dodjele pomoćnika u nastavi na drugom mjeU međuvremenu je došlo do promjene Pravilnika o odgoju i obrazovanju učenika, koji je omogućio stu se nalaze intelektualne teškoće s udjelom od integraciju djece s većim teškoćama u razvoju u 22 posto i višestruke teškoće s udjelom od 21 poredovan sustav obrazovanja. Paralelno s tim bilo sto. Također, 12 posto djece treba pomoćnika zbog je potrebno toj djeci osigurati dodatnu pomoć u teškoća u ponašanju, tri posto zbog motoričkih i obliku pomoćnika u nastavi. I to je, naravno, utje- tri posto zbog oštećenja sluha.

Piše Ivona Butjer Mratinović Foto: PEXELS

Kako je objavljeno na stranicama Grada, u školskoj godini 2020./2021. radila su 42 pomoćnika na 47 učenika osnovnih škola, dok se taj broj u ovoj godini gotovo poduplao. Sada rade 72 pomoćnika u nastavi

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Grad 19

„Ekranizam je veliki problem i, prema istraživanjima, ima neke sličnosti u simptomima s autizmom.

Roditelji znaju zatražiti pomoć jer su kod djeteta posumnjala na autizam. Izbacili bi ekrane i dijete bi bilo u redu“

Konačna slika porasta je na neki način miks novih regulativa i većeg stavljanja naglaska na ovaj problem, ali i općenito porasta broja djece koja takvu pomoć trebaju. „Vrlo vjerojatno ima više djece kojima je ta vrsta pomoći potrebna, ali i zbog poboljšanja medicinske dijagnostike. Mi već u ranoj dobi, kod djece do tri godine, uočimo postojanje odstupanja u razvoju djece te se nastoji raditi na ranoj intervenciji kako bi se ona mogla što prije rehabilitirati“, govori Dženita Lazarević, predsjednica udruge Poseban Prijatelj i članica Stručnog savjeta pravobraniteljice za osobe s invaliditetom koja je i sama majka djeteta s teškoćama u razvoju.

KOJI SU UZROCI? Uzroci koji bi doveli do porasta broja djece kojima su potrebni asistenti su mnogobrojni. Jedan od njih su i problemi u trudnoći. „Na Simpoziju o autizmu se govorilo i održavanim trudnoćama. To su trudnoće kod kojih postoje krvarenja i koje se inače ne bi održale, ali jesu zahvaljujući napretku medicine. Takva djeca znaju imati neku od teškoća, primjerice s motorikom ili komunikacijske teškoće. Osim toga, tome mogu doprinijeti i problemi pri porodu kod beba koje su imale nedostatak kisika ili su reanimirane... Tako može

doći do problema s motorikom, autizma, ADHD-a (poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću)... Uvijek se računa kako od ukupnog broja novorođene djece, njih 10 do 12 posto imaju neku od razvojnih poteškoća. Naravno, ne treba zanemariti ni genetske predispozicije“, govori Lazarević.

NE HRANIMO SE ZDRAVO, A I EKRANI SU NAPRAVILI SVOJE Vjerojatno utjecaja na plod ima i to što roditelji jedu, odnosno što to jede roditelje. Stres! Moderan način života je ujedno i užurban način života. Ljestvica je postavljena prilično visoko, mnogi zbog poslovnih i mnogih drugih dnevnih obveza ne stignu kuhati, a kamoli uzgajati svoje namirnice. „Vjerojatno je sve oko nas imalo nekakvog utjecaja. I hrana, i zrak, i uopće kvaliteta života. Mi se ne hranimo toliko zdravo kao naši roditelji, sve je ‘na brzinu’, pa tako i hrana“, komentira Lazarević.

Jasno je i kako su neke starije generacije trebale izmisliti načine kako sebi skratiti vrijeme i zabaviti se kad su bili djeca. Smišljali su vlastite igre i scenarije, što je zahtijevalo maštu i puno kreativnosti.

Danas je to sve dostupno, na jednom ekranu mobitela ili kompjutora, djetetu su dostupne bezgranične opcije za razonodu i sve mu je ‘servirano na gotovo’. Uz to, djeca su prije više stvarala i gradi-

20 Grad

„Vjerojatno je sve oko nas imalo nekakvog utjecaja. I hrana, i zrak, i uopće kvaliteta života. Mi se ne hranimo toliko zdravo kao naši roditelji, sve je ‘na brzinu’, pa tako i hrana“

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

la rukama, od dvoraca u pijesku do pravih malih njihove djece, ali i neke druge poteškoće. Ukratumjetničkih djela pastelama, olovkom ili vodenim ko, dio roditelja je uvjeren kako je upravo kvalitebojama. Danas je sve ‘na touch’. Pitamo Lazarević ta cjepiva, odnosno njihova nekvaliteta, dovela do je li ta promjena načina življenja mogla doprinijeti porasta broja djece s teškoćama. problemima s motorikom. „Roditelj sam troje djece, među kojima je i dijete s „Ekranizam je veliki problem i, prema istraživanji- teškoćama, cijepila sam svu svoju djecu i nije bima, ima neke sličnosti u simptomima s autizmom. lo problema. Dapače, mojoj Lani je činjenica što Roditelji znaju zatražiti pomoć jer su kod djeteta se cijepila nekim cjepivima pomogla kako ne bi posumnjala na autizam. Izbacili bi ekrane i dije- bila u još gorem stanju. Primjerice, kad je završite bi bilo u redu. Problem je što roditelji znaju da- la u bolnici, dobila je transfuziju od koje je pet ljuti djeci mobitele kad su još vrlo mala. Tako vidimo di dobilo hepatitis, ali ne i ona, a nije jer je bila cidijete od sedam ili osam mjeseci kako drži mobi- jepljena. Cjepivo se najčešće vezuje uz priču o autel u rukama, njemu je sve ‘na touch’. On zbog to- tizmu, no nikad ne bih govorila o povezanosti cjega neće znati pravilno držati olovku što dovodi do piva i autizma. Znam veliki broj djece koja nisu ciproblema s grafomotorikom“, navodi Lazarević. jepljena, a imaju autizam ili su u spektru autizma“, Prema njenom mišljenju, roditelji rado čitaju o štet- govori Lazarević. nosti ekrana po djecu i na društvenim mrežama i s tim se slažu, no u praksi sve izgleda puno dru- PRIJE SU SE DJECA SKRIVALA... gačije i znaju biti jako popustljivi po tom pitanju.

Premda je zamijećen porast broja takve djece, s „Naša djeca jako loše komuniciraju, ona pretežno čim se slaže i Lazarević, još jednom naglašava kaznaju govoriti ono što slušaju na YouTubeu. Ro- ko se s djecom danas više radi i kako se na pitanje ditelji se znaju hvaliti kako im dijete super govori njihove socijalizacije, rehabilitacije i obrazovanja engleski, no na kojem mi govornom području ži- stavlja veći naglasak nego prije. vimo? Takvo dijete obično ‘bifla’ engleski jezik, ali „Prije su se takva djeca skrivala jer su ih se obiteuopće ne razumije što govori jer ne razumije što lji sramile, nastojali su da se za njih ne zna. Danas te riječi znače, što to znači na njegovom jeziku po- roditelji brinu za svoju djecu, ponosni su na svašto ga ne zna“, tvrdi Lazarević. ki njihov korak i uspjeh, nastoje da se ona što prije rehabilitiraju i stave u redovan sustav vrtića i A CJEPIVA? škola i da budu samostalna u životu. Zato je važBrojni roditelji odustaju od obveznog cijepljenja na rana intervencija“, izjavila je Lazarević koja dadjece jer su skeptični u pogledu kvalitete cjepiva je i jedan vrlo jednostavan savjet roditeljima – djekoja su na tržištu. Neki od njih tvrde kako je cjepi- ci dajte vodene bojice ili pastele, neka se igraju čivo u njihovom slučaju odgovorno za autizam kod me smo se i mi igrali kad smo bili mali.

Druga Kolumna strana škura turizma bura 21

Dubrovački dnevniK petak, 13.

22.listopada rujna 2023.

2023.

PONEDJELJAK, 16.10.

Menu dana

Doručak dana

teleči rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana Crni rižot od sipe Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

UTORAK, 17.10.

Doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

PETAK, 20.10.

Doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana Crni fettuccini sa morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

SUBOTA, 21.10.

Doručak dana

Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

SRIJEDA, 18.10.

Menu dana

Doručak dana

Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana gregada Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

ČETVRTAK, 19.10.

Doručak dana Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

NEDJELJA, 22.10.

Doručak dana Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana Prženi plodovi mora s tempurom Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

Festivalski doručak dana na Piano baru: promotivno dodatno jelo uz doručak za vrijeme Good Food festivala (od 09. 10. do 22.10.)

Quiche s dimljenim lososom Mlaka slana pita s jajem, dimljenim lososom i porilukom Smoked Salmon Quiche Warm savory pie with eggs, smoked salmon and leek 14 €

22 Aktualno

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Tehnologija u hodnicima i dvorištu obrazovnih ustanova

Osnovna škola Montovjerna ima najstrože kriterije o korištenju mobitela među učenicima Resorno Ministarstvo nema na razini države zabranu o korištenju mobitela u osnovnim školama. Svaka škola može za sebe odlučiti.

Provjerili smo kako kakva je situacija u dubrovačkim razredima Ponovno se aktualiziralo (ne)korištenje mobite- vorimo da ga ne koriste tijekom boravka u školi la u osnovnim školama. Nedavno je dio splitskih odnosno da ga ugase ili drže stišanog. Nije nikaosnovnih škola u potpunosti zabranio korištenje kav problem ni ako dijete ne dolazi u školu bez mobitela. Kada učenici dođu u školu moraju ga mobitela, a treba mu hitno obaviti poziv roditeljiugasiti, ne smiju ga upotrebljavati ni na hodnici- ma. Uvijek se može obratiti zaposlenicima škole ma, ni tijekom velikog i malog odmora. Mogu ga koji će mu omogućiti. Živimo u doba tehnologije, koristiti tek kad napuste prostor škole. Resorno ne možemo od nje pobjeći, možemo samo djecu Ministarstvo nije na razini države donijelo zabra- uputiti da je ispravno koriste. Što se tiče velikog nu u uporabi mobitela u školama već svakoj ško- odmora, nema zabrane o korištenju mobitela. Roli dozvoljavaju samostalno odlučivanje. Raspita- ditelji također mogu kontrolirati svoju djecu kolili smo se kod ravnatelja dubrovačkih osnovnih ko i kako koriste mobitele. Postoje aplikacije o roškola kakvu politiku provode što se tiče mobitela. diteljskom nadzoru koje ujedno mogu i blokiraSilvana Bjelovučić, ravnateljica Osnovne škole ti korištenje mobitela. Primjerice, dok je dijete u Marin Getaldić, kaže da sve što zakonom nije za- školi, ne može koristiti ništa na svom pametnom branjeno je nemoguće provesti. telefonu osim poziva roditeljima – ističe Soko.

-Ne možemo mi zabraniti učenicima korištenje No neke dubrovačke osnovne škole imaju stroži mobitela, ako Ministarstvo to zakonom nije za- pristup. Ravnateljica Osnovne škole Montovjerna branilo. Škola nije iznad zakona, pa tako ni odlu- Lucija Vujica kaže kako ih je posebno mučilo koke ravnatelja. Mi možemo jedino donijeti prepo- rištenje mobitela preko malog i velikog odmora. ruku. A naša preporuka jest da se mobiteli spre- -Bolje rečeno nije nas mučilo, nego nam je bilo me i da se ne koriste ni tijekom malih i velikih žao zašto se djeca međusobno ne druže. Mobiodmora kako bi interakcija među učenicima bi- tel na nastavi nikad nije bio dozvoljen. Mi naše la što bolja. Naravno, ako učitelji dozvole, mobi- učenike potičemo da mobitel uopće ne koriste teli se mogu koristiti u nastavne svrhe. Isto tako u školi. Moram priznati da je teško i da nailazidijete koje ima određenih zdravstvenih poteš- mo na otpor. Kako funkcionira u praksi? Ako nakoća također može koristit mobitel – rekla nam đemo učenika koji u dvorištu škole koristi mobije Bjelovučić. tel, upozorimo ga da prestane. Što se tiče unutar same škole, ako netko koristi mobitel, preuzima ga stručna razvojna služba, te o tome obaAPLIKACIJE O RODITELJSKOM NADZORU vještava roditelja i govori mu da dođe po mobiRavnateljica Osnovne škole Lapad Nikolina Soko naglasak stavlja na edukaciju učenika o kori- tel djeteta – objašnjava nam Vujica.

Ovakvu praksu jedni roditelji podržavaju dok društenju mobitela.

-Mi im ne zabranjujemo unos u školu, nego im go- gima nije najdraža.

„Mi naše učenike potičemo da mobitel uopće ne koriste u školi. Moram priznati da je teško i da nailazimo na otpor.

Kako funkcionira u praksi? Ako nađemo učenika koji u dvorištu škole koristi mobitel, upozorimo ga da prestane. Što se tiče unutar same škole, ako netko koristi mobitel, preuzima ga stručna razvojna služba, te o tome obavještava roditelja i govori mu da dođe po mobitel djeteta“, kaže Lucija Vujica Piše Maro Marušić foto Srećko Niketić /PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Aktualno 23

BENEFITI NEKORIŠTENJA SE ITEKAKO VIDE ba. Zahvaljujem se većini roditelja što nas podr-Prošli tjedan sam zatekla dvije djevojčice s mo- žavaju u našim nastojanjima – zaključila je Vujica. bitelom, te smo ih preuzeli i obavijestili roditelje Slične mjere provode se i u Osnovnoj školi Marida dođu po njih. Jedna majka se ispričala, a druga na Držića. Ravnateljica Veronika Šmanjak kaže kamajka je rekla kako po mobitel neće doći danas, ko su u dogovoru s roditeljima još prošle godine nego sutra, kako bi joj dijete još jedan dodatan odlučili kako učenici prilikom dolaska na nastadan bilo bez mobitela, jer ga je koristila u školi. A vu ostavljaju mobitele u posebnim spremnicima. u isto vrijeme jedna je mama bila ljuta što smo je -Ta je odluka donesena kako bi djeca tijekom nazvali i što smo djetetu oduzeli mobitel. Vidite ka- stave bila fizički udaljena od mobitela. To se niko roditelji drugačije reagiraju. Ono što mogu ka- je odnosilo na pauze. Sada vidimo kako moramo zati da smo mi s ovim mjerama jako sretni, jer se učiniti nešto više, jer su im pametni telefoni staldjeca preko velikog odmora druže, pričaju, igraju. no u rukama tijekom odmora. To još nismo defiNisu više nervozna, bolja im je koncentracija, jer nirali, ali ozbiljno razmatramo, i sada smo u neim ekrani ne oduzimaju pažnju. Benefiti se iteka- koj prijelaznoj fazi. Vjerojatno ćemo to riješiti tako vide – zadovoljna je ravnateljica Montovjerne. ko što ćemo mobitele stavljati u kutije i ormare Napominje kako su roditelji pristali da se u kućni čim djeca dođu u školu, i vratiti im ih kada odlaze. red škole uvrsti zabrana korištenja mobitela, te Moje osobno mišljenje jest da djeca previše korioduzimanja u slučaju kad se pravilo ne poštuje. ste mobitele i da im ih treba ograničiti. Naravno, -Mi već godinu dana primjenjujemo ovu uredbu i sve ćemo raditi u dogovoru s roditeljima. Vjerosve je bolje. Djeca se na kraju naviknu, ništa ne jatno će se u ovoj godini točno precizirati – naide preko noći. Moram istaknuti da mi nismo pro- pominje Šmanjak. tiv digitalizacije, slobodno se mobiteli mogu ko- Još prije nekoliko godina diljem Europske uniristiti u nastavne svrhe. Mi smo protiv uporabe je donesene su odluke o zabrani korištenja momobitela po školskim hodnicima, u knjižnici, ti- bitela u školama. Nejasno je zašto Ministarstvo jekom odmora, jer smatramo kako djeci ekrani jednostavno ne donese zabranu, jer su štete veraspršuju koncentraciju. Ništa pametno neću re- će nego koristi. Ionako djeca dobar dio dana proći ako konstatiram da su djeca jednostavno pre- vedu pred ekranima, pa ne trebaju još u školi tiviše na ekranima. Imam i ja djecu, stalno je bor- jekom malih i velikih odmora.

„Sada vidimo kako moramo učiniti nešto više, jer su im pametni telefoni stalno u rukama tijekom odmora. To još nismo definirali, ali ozbiljno razmatramo, i sada smo u nekoj prijelaznoj fazi. Vjerojatno ćemo to riješiti tako što ćemo mobitele stavljati u kutije i ormare čim djeca dođu u školu, i vratiti im ih kada odlaze“, govori Veronika Šmanjak

24 Intervju

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

SUGRAĐANIN NA PUTU ŽIVOTA

Ante Kovačić je napustio posao i živi za trenutak, a sad je na španjolskom Caminu: ‘Nemamo vremena koliko mislimo da imamo’ Učinio je ono o čemu mnogi od nas samo maštaju – poslušao je sam sebe i prepustio se avanturi života. Put ga nosi na sve strane, pa tako i na Camino de Santiago u Španjolskoj, gdje trenutno pješači rutu koja je duga otprilike 800 kilometara. I tu ne misli stati Ako sam dobro shvatila, tvoj nesputani život je počeo kad si dao otkaz. Čini mi se da život počinje u trenutku kad odlučiš živjeti svoj život, baš onakav kako ti misliš da trebaš, a ne kako ti društvo nameće. A onda, nakon te prve odluke, sve ostalo se nekako već krene slagati i svaka sljedeća odluka, u mom slučaju davanje otkaza na klasičnom poslu 8-16, bude jedina logična i moguća.

Koliko je bilo teško donijeti takvu odluku?

Nije bilo uopće, jer nisam bio toliko hrabar da je donesem preko noći, to je posebna hrabrost i odvažnost. Od trenutka kad sam shvatio kako želim izaći iz sistema, kažem sistema jer tu nije riječ o određenom poslu, već vjerujem da je tako manje-više svima na poslovima na kojima prodajemo svoje dane da bismo preživljavali, pa do samog otkaza, prošlo je više od godinu dana. U tih godinu dana sam stvarao plan što raditi nakon otkaza, stavljao novac sa strane i radio na tome da imam neke pasivne prihode nakon otkaza. Tako da je davanje otkaza bilo vrlo jednostavno kada se sve posložilo.

Stječe se dojam kao da nemaš mira, stalno negdje trčiš, veslaš, bicikliraš…

Mislim da je najveća zabluda kad kažemo kako imamo vremena. Nemamo vremena baš koliko

mislimo, pa ga samo želim iskoristiti što bolje. Ne kažem da je to nešto što bi svi trebali, ali mene taj način putovanja i bivanja aktivnim ispunjava. Biti u prirodi, putovati polako i uz uloženi trud, pa u tom putovanju uživati više od samog dolaska na odredište.

Gdje si sve bio u posljednjih nekoliko mjeseci, kako biraš gdje će te odvesti put?

Kajakom sam oplovio Lastovo i išao prespavati pored svjetionika na otočiću Glavatu koji je između Lastova i Mljeta, to je baš nezaboravno iskustvo.

Biciklom sam okružio Cres i Lošinj, pa mi je palo na pamet da bih volio probati doći iz grada do Splita biciklom u jedan dan, pa sam eto pošao… Kampiralo se po Visu i Dugom Otoku, i evo sad je stigao Camino. Ne mogu baš odgovoriti na to, nekako dođu do mene te prilike, ja ih samo prihvatim.

Moram pitati za bicikliranje do Splita, kakav je osjećaj i koliko je izazovno?

Bilo je sjajno, baš izazovno, ali kad voliš izazove onda u tome uživaš. No ipak, to više ne bih ponovio. Zapravo, nije čak do Splita nego do sela iznad Splita odakle mi je majka, zove se Konjsko i do njega je 20-tak kilometara uspona iz Splita, a to je bio i najteži dio. Dok sam živio u Splitu, uvijek me golicala ta ideja bi li bilo moguće odraditi tih cca 250

Piše Ivana Smilović foto Privatni album

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

kilometara u jednom danu, i jednostavno nisam imao mira dok to nisam probao. A izazovno je najviše zbog toga što sam bio u neprirodnom položaju od 5 ujutro pa do 22 navečer, ta bol u leđima je najveći izazov, na ostale izazove sam već navikao pa mi nisu bilo tolika smetnja, poput kamiona, autobusa koji stalno prolaze ili vrućine.

Trenutno si na Caminu, kako je do toga došlo, što te potaklo?

Možda jednostavno to što u ovom periodu života imam uvjete za odraditi tako nešto. Ne znam odgovor na to pitanje zapravo ni sada, možda ne trebamo ni znati sve uvijek. Kad sam odavno čuo za Camino, samo sam osjećao da želim ići i to mi je bilo dovoljno, a evo sad se poklopilo da imam dovoljno vremena za tako nešto.

Ima još puta pred tobom, ali kakvi su ti zasad dojmovi?

Zapravo sam tek nekoliko dana, ali već sada je ovo mogu reći jedno od najboljih iskustava u životu.

Nisam želio ništa puno istraživati prije puta ni informirati se o Caminu, samo pustiti da se sve događa kako se treba dogoditi i upravo to se i doga-

Intervju 25

đa. Sve je baš jako intenzivno. Izmjenjuju se prekrasni pejzaži, jako puno interakcije sa ljudima, jako puno susreta, rastanaka, zanimljivih ljudi, zanimljivih razgovora, a sve to okruženo nevjerojatno pozitivnom energijom. Stvarno imam dojam da na Caminu dani traju duže.

Vjerujem da putem upoznaješ ljude, kakvi su to susreti, zbliži li vas zajedničko putovanje i izazovi?

Naravno, ljudi su zapravo ono što Camino čini tako posebnim. To je baš preteško opisati u malo teksta. Zapravo si na Caminu najmanje vremena sam, jer stalno srećeš druge. Najviše je osoba rekao bih preko 50 godina, mlađi ljudi su u manjini. Što je i logično, jer ovo je ipak put na koji ne ideš da bi se prvenstveno zabavio. Osjeti se da svi koji su ovdje imaju i teže nekoj dubini života, možda je zato i lako naći zajednički jezik s tako nepoznatim ljudima.

Ovdje sretneš čovjeka iz, na primjer, Australije prvi put u životu i normalno je da mu se javiš odmah, popričaš s njime, pitaš ga kako je, može li izdržati, podijeliš s njime hranu, vodu. A možete li uopće zamisliti istu situaciju da se dogodi npr. u Gru-

26 Intervju

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

žu, da zaustaviš nepoznatog čovjeka i iz čista mira ga upitaš ga kako je, je li umoran? Svima nam je kod kuće to nenormalno ponašanje, a zapravo se možemo samo zapitati što je tako nenormalno u tome. Zar to nije baš čista ljudskost, koja je nestala iz modernog svijeta i živi čini mi se isključivo na mjestima i događajima poput ovih? Što se nadaš dobiti iz ovog putovanja?

Navikli smo razmišljati tako - radim nešto da bih dobio nešto zauzvrat, a to je za mene krivo i pokušavam ne živjeti tako. Na Caminu sam jer osjećam kako želim biti ovdje i hodati i to je sve. Put i putovanje su cilj sami po sebi, nemam nikakvih drugih očekivanja. A ako iza Camina, ali ne samo Camina, nego ako iza svakog dana gdje god bili i što god radili, budem malo bolji čovjek nego što sam bio jučer, onda sam na mjestu na kojem trebam biti i radim točno to što trebam raditi.

da osjećaš, razmišljaš, na koncu da pišeš, okolina te detektira kao slabića. Jedino ako od tog zarađuješ brdo love, onda si eventualno čudo i legenda.

No eto, taj put nije bio ono što me ispunjava i nisam bio zadovoljan u svojoj nutrini, a nisam znao zašto. Treba puno hrabrosti za odlučiti kako moraš ugoditi svome unutarnjem biću, i raditi što ti ono nalaže, jer je sve drugo dugotrajno neodrživo.

A onda, tko će te prihvatiti takvoga super, tko neće, još bolje. Mislim kako svatko proživljava brojna iskustva, vjerojatno netko u obitelji s djecom doživljava sto puta više iskustava i izazova od mene; pametniji od mene su rekli kako se ne mora nigdje otići ni putovati kako bi se nešto doživjelo pa i pisalo o tome. No eto, u mom slučaju, kad sam u gradu, najmanje i najrjeđe sam sam sa sobom samim, uvijek se nešto događa, nešto je bitnije, prešnije, previše je svega poznatoga tu što odvlači pažnju, vjerojatno zato podsvjesno i bježim kad god mogu.

Pokrenuo si i blog, je li pisanje uvijek bilo nešto čime si se htio baviti ili se to izrodilo iz iskusta- Vjerujem kako ti mnogi zavide na mogućnosti da izdvojiš vrijeme za sebe, putuješ, istražuješ va koje proživljavaš?

Moram priznati kako jest, ali vjerojatno nisam to- – koje su prednosti i mane takvog stila života? ga bio svjestan do nedavno. Još od srednje ško- Mislim kako svatko mora moći izdvojiti vrijeme za le volio sam školske zadaće i izražavanje tekstom. sebe, dapače, to je nužnost čovjeku isto kao što je No tada sam bio jako mlad i preslab da se othrvam i hrana. To je osnova svega, iz toga sve kreće. A hookolnostima koje su me vodile nekim totalno dru- će li netko to vrijeme provoditi putujući ili ne, to je gačijim životnim putevima, nekima koji su društvu manje bitno, bitno je da čovjek pronađe nešto što puno prihvaćeniji, jer imam osjećaj da je kod nas voli, u čemu uživa, a onda posloži svoj život tako sramota kada se netko izražava, sramota je reći da ima vrijeme za to. Kada je čovjek tako ugođen sam sa sobom, jedino tada može biti i s drugima.

Mane su naravno što treba od nečega i financirati putovanja, iako ja na putovanjima preferiram spavati na otvorenom, jedem po trgovinama, tako da uglavnom potrošim i manje nego što bi kod kuće.

No u svakom slučaju, treba dosta truda i napora za uskladiti poslove i obveze sa takvim načinom života. Ovdje bih zahvalio kolegi Peru Kusalu koji će bez mene započeti našu kviz sezonu koja uskoro počinje, kao i prijatelju Dadu koji je tu kad mi zatreba uskočiti oko nekog posla.

A ono što je nekome prednost, drugome je mana.

Kao veliku prednost vidim veći stupanj slobode koju takav život donosi, što mogu sutra odlučiti promijeniti grad, dok za nekoga drugoga, tko voli mirnije more je to mana, i to je sasvim u redu i ljudski.

Nekako uvijek nađemo izlike – financije, nedostatak vremena generalno, bliski ljudi koje ostavljamo za sobom. Kako si ti prešao te prepreke?

Osvijestio sam da nije potrebno više zarađivati u životu nego manje trošiti. Shvatio sam da mi zapravo ne treba većina stvari na koje sam trošio novac, puno toga kupujemo radi nekakvog statusnog simbola i radi drugih, ne radi sebe. Onda kad tako posložiš život, moguće je i raditi, i zarađivati, ali i

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

imati vrijeme. Danas barem imamo luksuz da posla ima dovoljno, čak i previše, mislim da dosta ljudi može sebi priuštiti i promjenu posla i koji mjesec odmora, samo treba u glavi biti spreman na to da ćeš u jednom trenutku biti izbačen iz zone komfora, što je zapravo i dobro. I nisam zapravo siguran koliko je ijedna izlika ikada dobra izlika ako nešto stvarno želiš. Na Caminu sam sreo ženu s malim djetetom kako hoda, penzionera koji pješači već tri mjeseca, Talijana koji putuje bez novca uopće… Što kad završiš Camino, znaš li sljedeći korak u svom životu ili puštaš da te nosi?

Ne znam stvarno, nešto sam guglao posljednjih dana portugalski camino, to mi se čini zanimljivo produžiti… (smijeh) A vidiš li se jednog dana kao statičan čovjek, znamo da se u nas uvijek govori „moraš se skrasiti“? Čini mi se da ja baš od toga i zbog toga najviše i bježim. Znate ono kad vam svi govore - moraš to tako ili to bi trebalo tako, onda se u meni baš probudi nešto što tjera kontru. Ja uvijek odgovaram protupitanjem, zbog čega mora biti tako? Pokažite mi toga koji je odgonetnuo tajnu i smisao života, pa može odgovorno tvrditi kako je to jedini ispravan put? Netko će osjetiti potrebu za takvim putem, ali zar mi tvrdite da ga baš svi istinski osjećaju, ili možda idu tim putem samo jer je utaban i siguran? Na nama je samo da otkrijemo koji je naš, a poštujemo i prihvaćamo tuđi, kakav god bio. Ako išta Camino uči čovjeka, onda je to da svatko ima svoj put i da je svaki od njih ispravan. Tako da je

Intervju 27

moj odgovor ovo, vjerojatno na žalost mojih roditelja - danas se apsolutno ne vidim u tom filmu, ali pošto neću ni sutra biti isti kao danas, kako da odgovaram u ime nekog lika koji ću biti za pet ili 10 godina? I to je ljepota života, prepuštam mu se da me vodi i samo prihvaćam što mi donosi.

Imaš li poruku za one koji trenutno ovo čitaju i pomalo ti zavide?

Iskreno se nadam kako ne zavide, jer vjerujem kako svatko živi životom kakav želi živjeti. Ako nije tako, promijenite nešto hitno, jer nakon ovog života, neće biti drugoga.

28 Fotogalerija

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Gale, Mitke, Baki, Jasko i Karlo - pogled se svima pruža na legende Gruža

Marija i Tina - uz smijeh kažu da to što na majici Prgava familija piše u njihovoj obitelji nije istina

Božena i Pero - lijepo im je i ovako, u brak ih nitko nije tjer’o

Franica, Drago i Ljiljana - iskorištena prilika za susret bila im je bogomdana

Marija, Stjepan, Ivana i Lea - blažena nedjelja znači i od radnih obveza predah i mir, rado pođu u obiteljski đir

Fotogalerija 29

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dora i Cheng Hai Chuang - lako se o ukusnoj hrani dogovoriti i lijepo je drage ljude ugostiti

Ivana i Viki - glazbu žive i dišu, znaju da 7 nota milijune različitih skladbi pišu

Steve, Mijo, Đuro i Zeko - vole druženje i nađu rješenje za osvježenje

Julija i Marina - sestrama godi kad ih put u Grad zajedno vodi

55 godina od mature zadnje generacije Pedagoške gimnazije Dubrovnik iz 1968. su proslavili Branko Kerdić, Vlado Vein, Branko Širok, Radomir Bašić, Nives Prizmić, Jelena Milić, Franica Tomelić, Maja Dišipulo, Pave Kusalić, Ivana Make Bašić, Katica Matana, Gordana Lang, Ankica Marjanović, Ankica Bratičević, Anuška Matana i Blaženka Karlić (Snimio: Toni Miletić)

30 Priče o moru i brodovima

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

PRVI BROD MSC-JA S GLAZBENI IMENOM

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

“ENRICO C”/ “ENRICO COSTA” Bio je preluksuzan za prijevoz emigranata, činio je dio flote Coste i MSC-ja Krajem 70-ih započinje s redovitim posjetima Dubrovniku Francuski brodar Societe Generale de Transports Maritimes a Vapeur (SGTM) je nakon gubitka gotovo svih svojih brodova u vrtlogu Drugog svjetskog rata, naručio izgradnju dva nova transatlantika za održavanje svoje ranije već dobro uhodane putničko teretne pruge Marseille - Buenos Aires. Prvi brod, novogradnja broj 1874 krštena je imenom PROVENCE, zaplovio je s navoza brodogradilišta Swan, Hunter & Wigham Richardson u Newcastleu u Engleskoj krajem veljače 1951. godine Ugovorenu cijenu njegove izgradnje od točno 2.255.291 tadašnjih britanskih funti platila je francuska vlada kao nadoknadu za ratni gubitak SGTM-ovog broda MENDOZA. Brod blizanac, BRETAGNE izgrađen je sljedeće godine u brodogradilištu Chantiers & Ateliers de St. Nazaire u Francuskoj. Bili su to brodovi od 15720 bruto tona, dugi 177, široki 23,3 metara, a dvije Parsons parne turbine ukupne snage 15000 KS omogućavale su im preko dvije propele maksimalnu brzinu od 20 čvorova. Mogli su prihvatiti 157 putnika u prvom razredu, 167 u turističkom

Dana 21. travnja 1979. godine započinje s redovitim BRODU BLIZANCU JE PRESUDIO POŽAR PROVENCE i BRETAGNE su uspješno održavali juž- posjetima Dubrovnoameričku prugu sve do kraja 1960. godine kada niku, uglavnom sisu zbog naglog razvoja transatlantskog zračnog dreći se na lokrumprijevoza ostali bez putnika. Uskoro su iznajmljeni, pa je BRETAGNE u floti grčkog brodara Chan- skom sidrištu. Od dris Line zaplovio kao BRITTANY, a PROVENCE pre- tada je ovdje imao lazi u Costa Line za kojeg pod istim imenom odr- ukupno 51 uplovžava prugu iz Genove do brazilskih i argentinskih ljavanje, sve do 29. luka. Nažalost, brod BRITTANY je u proljeće 1963. godine stradao u požaru u grčkom brodogradili- lipnja 1991. godine štu Skaramagas pored Pireja gdje je odmah i izre- kada je pred nazan u staro željezo. stupajućim ratom PROVENCE se pokazao kao veoma dobar brod pa ga je 1964. kupila brodovlasnička obitelj Costa, ko- među posljednjim ja ga je do tada imala u najmu. Nakon potpune re- putničkim kruzerikonstrukcije u brodogradilištu Mariotti (pored Ge- ma konačno napunove) zaplovio je ponovo prema Buenos Airesu u stio naš akvatorij svibnju 1966. godine pod novim imenom ENRICO C. te 978 putnika u trećem razredu, a njih je opsluživalo 260 članova posade.

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Iako se činilo da već isluženi brod neće lako naći kupca, krajem iste godine kupuje ga MSC i šalje u flotu svoga napuljskog brodara Lauro Line. Kako je u isto vrijeme kod obala Somalije nastradao legendarni ACHILLE LAURO, brod je hitno i pod novim imenom SYMPHONY poslan u njegovu zamjenu.

Bio je to početak serije MSC brodova s glazbenim imenima

OD KRAJA 70-IH I U DUBROVNIKU Međutim, nakon samo dvije plovidbe je postalo očito da je ovo ipak previše luksuzan brod za emigrante, pa je zaplovio i na prvim kružnim putovanjima. Tako započinje jedno novo razdoblje u životu ovoga zanimljivog broda koje će trajati punih 36 godina. Potpuno rekonstruirani ENRICO C od tada je mogao primiti do 800 putnika na kružnim pu-

Priče o moru i brodovima 31

tovanjima ljeti Sredozemljem, a zimi po Karibima.

Dana 21. travnja 1979. godine započinje s redovitim posjetima Dubrovniku, uglavnom sidreći se na lokrumskom sidrištu. Od tada je ovdje imao ukupno 51 uplovljavanje, sve do 29. lipnja 1991. godine kada je pred nastupajućim ratom među posljednjim putničkim kruzerima konačno napustio naš akvatorij.

32 Priče o moru i brodovima

Početkom 2000.

MSC prodaje brod grčkom brodaru Golden Sun Cruises za kojeg na kraćim krstarenjima Egejskim morem i dalje plovi pod imenom AEGEAN SPIRIT, ali samo nakratko jer već iduće godine Golden Sun objavljuje stečaj. Vjerovnici preuzimaju brod, daju mu novo ime OCEAN GLORY I te ga iste godine prodaju indijskim rezalištima

MSC GA KUPUJE OD COSTE U objavljenom programu putovanja za 1982. godinu ENRICO C je u vremenu od 5. lipnja do 9. listopada plovio na kružnom putovanju sa subotnjim polaskom iz Venecije tičući luke: Bari, Rodos, Pirej, Mikonos, Dubrovnik i povratkom u Veneciju. Cijena tjednog krstarenja kretala se između 790 i 1585 američkih dolara. Od 1986. brod nosi modificirano ime ENRICO COSTA, a 1990. stare parne turbine mijenja s dva nova Wartsila diesel stroja, svaki od po 8500 KS. Od tada ima 16720 bruto tona i plovi brzinom od 19 čvorova.

Međutim, Costa Cruises preuređuje neke starije brodove kao što su COSTA MARINA i COSTA ALEGRA, a uskoro gradi nove brodove, veće i

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

komfornije COSTA CLASSICA i COSTA ROMANTICA. Istovremeno s narudžbom broda COSTA VICTORIA u proljeće 1994. godine objavljena je vijest o prodaji ENRICA COSTE. Iako se činilo da već isluženi brod neće lako naći kupca, krajem iste godine kupuje ga MSC i šalje u flotu svoga napuljskog brodara Lauro Line. Kako je u isto vrijeme kod obala Somalije nastradao legendarni ACHILLE LAURO, brod je hitno i pod novim imenom SYMPHONY poslan u njegovu zamjenu. Bio je to početak serije MSC brodova s glazbenim imenima.

Početkom 2000. MSC prodaje brod grčkom brodaru Golden Sun Cruises za kojeg na kraćim krstarenjima Egejskim morem i dalje plovi pod imenom AEGEAN SPIRIT, ali samo nakratko jer već iduće godine Golden Sun objavljuje stečaj. Vjerovnici preuzimaju brod, daju mu novo ime OCEAN GLORY I te ga iste godine prodaju indijskim rezalištima. U Alang je koncem listopada uplovio pod imenom CLASSICA te je na tamošnjim plažama do svibnja 2002. konačno razrezan u staro željezo.

Crna kronika 33

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

KRALI SAN GRAĐANIMA

Policija pronašla i kaznila mladiće koji su mjesecima po noći divljali s motorima Radi se o mladićima u dobi od 18, 19 i 20 godina FOTO: Hrvoje Jelavić, PIXSELL

Motocikl je podvrgnut izvanrednom tehničkom pregledu kojim je utvrđeno šest nedostataka što motocikl čini tehnički neispravnim te su mu oduzete registarske pločice

“Policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik su detektirali i sankcionirali tri mlada vozača motocikla koji su tijekom ljetnih mjeseci remetili noćni mir građana vozeći motocikle u nižim brzinama s povećanim brojem okretaja i na taj način proizvodeći buku iz ispušnog lonca, a o čemu je policija zaprimila veći broj dojava građana s područja Dubrovnika, Malog i Velikog Zatona, Lozice i Mokošice.

Radi se o mladićima u dobi od 18 i 20 godina koji su motociklom upravljali prije stjecanja prava na upravljanje, a obojica su koristili isti motocikl koji je vlasništvo 20-godišnjaka.

Spomenuti motocikl je podvrgnut izvanrednom tehničkom pregledu kojim je utvrđeno šest nedostataka što motocikl čini tehnički neispravnim te su mu oduzete registarske pločice.

Treći mladić je 19-godišnjak koji je koristio svoj motocikl za koji nije imao položenu potrebnu kategoriju.

Zbog niza počinjenih prometnih prekršaja policija je protiv spomenutih mladića podnijela optužne prijedloge Općinskom sudu u Dubrovniku”, priopćili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

34 Sport

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

23. NAGRADA DUBROVNIKA

AK Dubrovnik Racing rođendan proslavio naslovom na brdskim utrkama, a želja je ponoviti slavlje i na Grobniku: „Za trideseti rođendan želimo trideseti naslov” Auto klub Dubrovnik Racing 14. je put u povijesti klupski prvak Hrvatske na brdskim stazama. Zadnja utrka sezone, već tradicionalno, bila je Nagrada Dubrovnika Piše Rafael Barkiđija foto DD

cing – Laszlo Szasz. Time je zaslužio trofej Dubravko Čikor. Klupski prvak Hrvatske je Dubrovnik Racing, kojem je u zadnjoj utrci jedino AK Konavle mogao pomrsiti račune i uzeti prvu titulu na brdu u povijesti kluba. Što se tiče poretka timova, prvak Hrvatske je DAS Motrio Racing Team, kojeg čini dubrovačka ekipa automobilista.

Mađar Szasz je prvak Hrvatske u kategoriji II. U Grupi III prvak je Marino Poropat, također vozač Dubrovnik Racinga, kao i Saša Radola (prvak Grupe V). Naslov prvaka Hrvatske osigurao je i član AK Konavle Ivan Pulić (Grupa IV).

Na 23. izdanju Memorijala Željko Đuratović, ujedno i utrke čiji trofej ime nosi po legendarnom dubrovačkom automobilistu, Dubravku Čikoru, Dubrovnik Racing „uzeo” je klupsku pobjedu, trofej Dubravko Čikor, ali i pehar za najbolje u Hrvatskoj

UTRKA JE PROŠLA BEZ VEĆIH PROBLEMA, ALI UZ NEKOLIKO INTERVENCIJA Ukupno 104 vozila, uz nekoliko proDUBROVNIK RACING UZEO TITULU mo vozila, bila su prijavljena na brdKOJU JE LANI IMAO AK ŽUPA sku utrku Nagrada Dubrovnika. Za DUBROVAČKA tehničke detalje na stazi bio je zaduNajbrži je na stazi od mosta dr. Franja Tužen sportski direktor Dubrovnik Rađmana do Osojnika, koja je duga 3,3 km, cinga i direktor utrke Nikša Stahor. bio Mađar koji nastupa za Dubrovnik Ra„Bilo je lijepih momenata, ali i problema. Bi-

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Sport 35

lo je jakih udaraca, dvije intervencije hit- ki Slavonija i Baranja Racing Team (735). den, predsjednik Raguse Racing, ali ne pomoći. Puno je tu organizatora, lju- Upravo će se između ova dva kluba vo- i predsjednik Odbora za auto-spordi koji pomažu. Hitna, policija, vatrogas- diti bitka za naslov klupskog pobjednika, tove Hrvatskog auto i karting saveza. ci, redari, volonteri... Hitna je intervenira- no Dubrovčani su veliki favoriti za obra- Čelni čovjek Hrvatskog auto i karting sala dva puta na brdskoj utrci, to se ne viđa nu naslova. Inače, Dubrovnik Racing još veza, Davorin Štetner, također je bio na toliko često. Srećom, bez opasnih poslje- od 2015. ne ispušta kanticu najboljeg na posljednjoj brdskoj utrci Prvenstva Hrvatdica. Zahvaljujem svima na organizaciji, krugu iz ruku. ske: „Prekrasan dan u Dubrovniku, kao i ali i ljudima Osojnika, Petrovog Sela i Po- „Trideset godina kluba nije malo. To je ipak svaki put ovdje. Jedno posebno mjesto za brežja, što smo im tri dana ukrali komo- najtrofejniji klub Hrvatskog auto i karting ovaj sport. I Dubrovnik Racing i ostali kluditet. Ali mislim da i oni shvaćaju koliki je saveza. Ove godine smo zacrtali cilj uze- bovi ovdje rade spektakl. Čestitam svima”. ovo događaj, i sportski i turistički” – ista- ti duplu krunu. Jednu smo uzeli, a plani- „Hrvatska je dobila domaćinstvo proglaknuo je Nikša Stahor. ramo i onu na krugu. Pa da bude tridese- šenja Centralno-europske zone FIA-e. To ti naslov za trideset godina” – rekao je o je 15 zemalja, 15 šampiona, 15 šampiona u LIJEPO VRIJEME I MIRIS OKTANA ambicijama ove obljetničke godine, Juraj svim kategorijama koji stižu u Dubrovnik, PRIVUKLI PREKO TISUĆU Renko Popović. u ožujku. Dubrovnik će tada biti automoDUBROVČANA Dubrovnik ubrzo opet domaćin oktan- bilistički centar Europe, što će biti nagraNagrada Dubrovnika treću se godinu za- skih poslastica, a jedan se pravi spek- da Dubrovniku koji živi ovaj sport” – najaredom vozila na stazi od mosta dr. Franja takl sprema u ožujku 2024. vio je Štetner na 23. Nagradi Dubrovnika.

Tuđmana do Pobrežja. Do tada se vozilo Auto klub Ragusa Racing domaćin je Dubrovnik je u Hrvatskoj poznat kao grad na cesti od Knežice do Brgata. Premijerna dvije utrke Prvenstva Hrvatske u au- vaterpola, no, svi iz svijeta automobilizma utrka na novoj stazi poviše mosta bila je toslalomu. Događaj će se održati na znaju kako je krajnji jug Hrvatske „autou listopadu 2021., kada se nebo spustilo Mirinovu u vikendu 21. i 22. listopa- mobilistička Meka”. Potvrđuje to broj kluna zemlju. Prava premijera po sunčanom da. „Mirinovo će ponovno ugostiti 70- bova (Dubrovnik, Ragusa, Konavle, Župa, vremenu bila je prošle godine, ali i ove.

80 vozača i bit će to pravi, atraktiv- Pelješac...), organiziranih natjecanja, ali i „Mi smo za trideseti rođendan napravili ni spektakl” – istaknuo je Dragan Ser- osvojenih trofeja. prezentaciju trkaćih vozila na Brsaljama.

Bilo je puno ljudi i puno pitanja, pravi šušur. Na utrci je, kažu, bilo oko dvije tisuće ljudi. Prekrasni prizori. Sve je to trebalo kontrolirati i obuzdati, zbog čega zahvaljujem svim našim službama koje su pomagale na terenu” – riječi su predsjednika Auto kluba Dubrovnik Racing, Juraja Renka Popovića.

A SADA, GROBNIK! SPREMA SE „FINALE” PRVENSTVA HRVATSKE NA KRUŽNIM STAZAMA...

Sezona za dubrovačke automobiliste nije gotova. U vikendu 11. i 12. studenog na riječkom će se Grobniku održati zadnje utrke kružnog Prvenstva Hrvatske. Dubrovnik Racing je vodeći u klupskom poretku (818), a na drugom je mjestu osječ-

36

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

***

***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

MENE SU UBILI Mene su ubili ̶ zna se gdje i kada* Svetoga Jakova crkva zapaljena Stećci grobne ploče od obližnjih stijena Tu su moje kosti pod njima i sada Hajdučija divljim plemenom kad vlada Svaka ljudskost tu je davno izgubljena Jej ponoćni šišmiš divlji prasac hijena Njihov izmet na me i na grob moj pada Zvijeri divlje ovdje bludniče u noći U višestoljetnoj i hladnoj samoći Moje oči trunu ja nemam pogleda Moj potomak ne znam ni kako izgleda Zemlja sam za vječnu podzemnu mi sobu Konteso dođi me zagrli u grobu 9/10/23 *Pljačkaške bande sa sjevera i s istoka, „Crnogorci i Rusi“, 1806. u vrijeme bezvlašća u Dubrovačkoj Republici, pale pljačkaju i ubijaju; u pograničnom selu Višnjići/Gornji Đurinići u noćnim prepadima najvjerojatnije kolju Stijepa Kočana u njegovoj kući, koju pljačkaju pa pale, slično kao i 1991.Posve slučajno pokolj preživljava malodobno dijete, sin Ivo.(Vidi: Niko Kapetanić: „Stanovništvo Konavala od 1799. do 1807. str. 55 u „600 godina dubrovačke vlasti u Konavlima“,, Zbornik Muzeja i galerija Konavala 1, Ogranak Matice hrvatske Gruda, 2021.)

Kažu – s kim si u kolu tako igraj.

Ja znam s kim sam u kolu, zato mi i nije do igre. humanitarni prilozi MASLINA Centru za pružanje usluga u zajednici MASLINA Dubrovnik darovali su: - Obitelji Dražić i Selmani, u spomen na preminulog dragog susjeda Božidara Koraća, umjesto cvijeća prilažu 60,00 EUR. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

DVA SKALINA Umjesto vijenca za pokojnu Katu Cvijetović, 140 € prilažu: Ana, Mare Đ., Sandra, Tanja, Jadre, Patricija i Mare V.; Maturantice IV a razreda Ekonomske škole 1973. godine, u spomen na kolegice Radu Batinić-Husić, Tiđu Žustra-Jelčić, Nanu Šuljak, Anu Grošeta i razrednicu Mariju Poković doniraju 140 €: U spomen gosparu Pasku Šturica, umjesto vijenca, Božidar Vuličević s obitelji prilaže 40 €; U sjećanje na supruga gospođe Jadranke Merdžan,umjesto cvijeća , 40 € prilaže Hermina Tolj; Zlatko Kovač Ramiz donacija trajnim nalogom 10 €; Umjesto cvijeća uz posljednji pozdrav, dragom rođaku Ivu Bašici (pok. Nikole), Daniela Petrušić s obitelji prilaže 30 €; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I MEDICINSKIH TEHNIČARA DONACIJA 50 €; Donacije za terapije u iznosu od 10.331,06 € ( 168 uplata).

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: U spomen na našeg dragog prijatelja i školskog kolege Blaženka Natrlina 25 eura prilaže obitelj M. Kirigina.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO

Prodajem auto Seat Cordoba (siva) iz 2003., prvi vlasnik, prešao 71393 km, registracija do 04/24., u odličnom stanju, klima ispravna, redovito servisirana. Cijena je 3000 eura.

Kontakt: 0993510479 Prodajem VW T3 kombi ‘90 godište i barku Elanova pasara 4,95 dužina. Kontakt 098 9595 949

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

PLOVILA Prodaje se barka, Kvarnerplastika, 4 i po’ metra, motor Honda, 6 konjskih snaga, potpuno opremljena, povoljno. Mob: 095/8483565 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodajem ili mijenjam stan od 53m2, vlasništvo 1/1, u Gružu za manji u Lapadu ili Batali. Kontakti: 099/827 631 i 098/ 964 7695 Prodaje se stan u Zagrebu (strogi centar) 78 m2, 2850 eur m2 . Kontakt: 098/ 277 363 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita građevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Prodajem Piaggio Liberty 125 cc abs,Nov. Zvati na tel +385994132160.

Prodajem stan u Mostaru (centar) 40m2. Cijena po dogovoru Kontakt: 099 683 3264

P ro d a j e m S e a t To l e d o 2005 g. prešao 280 000 km, registriran do 272024. Kontakt: 099 686 6244

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), povr-

Prodajem Chervolet cruze 2010.godište, registriran do 29.01.2024. Kontakt: 095/ 196 7280 iznajmljivanje Iznajmljujem garažu-poslovni prostor u Prijevoru uz magistralu, 30m2. Informacije na 098/ 765 459 Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s koristenjem banje kuhinje I dnevnog boravka kontakt broj 0922858452

šine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2. 098 277 363 Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj.

Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola),

878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem kuću u Rožatu.

Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623 Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom.

U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076 Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mo-

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 13. listopada 2023.

Mali oglasi

gućnost kupnje garažnog Angelus nekretnine, Vunera ,rolo zavijesa ,sve inf. mjesta. Angelus nekretni- kovarska 17 - 098 676 009. na 0911472794 .Mokošica. ne - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Prodaje se građevinsko Vršimo sve usluge kombi zemljište koje se sastoji prijevoza. Dostave,selidbe, Zaton Doli, građevinsko od tri spojene parcele počišćenja stambenih prozemljište s pogledom na vršine 984 m2 u Lazinama stora i šupa. Odvoz glomamalostonski zaljev – 2298 - Župa Dubrovačka.Cijena znog otpada i svih ostam2 – 298.900 € - Angelus 125 000 eura. Kontakt telih materijala. 098 765 757 nekretnine - ured Dubrov- lefon 0989824076. nik – 095 466 2211 Vršimo kompletnu adapPRODAJA RAZNO taciju kupaonica i kuhinja. Šipanska Luka, u proda- Kupujem stare automobilIzmjena dotrajalih vodoji imamo stare kamene ske i motor registarske tainstalacija, elektroinstakuće za obnovu i neko- blice iz doba Jugoslavije i lacija, građevinskih radoliko poljoprivrednih ze- stare motore. 097 670 7137 va, odvoz šuta. Mob. 095 mljišta u okolini - Angenudi 24h pomoć starijim 921 8664 lus nekretnine - ured Du- P ro d a j e m m l a d e k u n e - ženskim osobama na pobrovnik. Mob. 098 676 009 je, očišćeni 1 kg/9 eur. dručju Dubrovnika. Plaća DEŽURNE LJEKARNE Živi kuneji 20 eur/kom. prema dogovoru, potrebČibača, dvosobni stan/ Mob:098 180 5965 no osigurati smještaj, pre- - LJEKARNA ”GRUŽ “ a p a r t m a n u n ovo g ra d poruka od prethodnih oso- od 09.10. do 15.10. nji blizu škole – 62,50 m2 Prodajem ekstra djevičan- ba. Kontakt: 098/ 277 363 – 187.500 €, Angelus ne- sko maslinovo ulje. Berba - LJEKARNA ”KOD kretnine – Ured Dubrov- 2022.godine. Cijena ulja Radimo sve grube građe- ZVONIKA” nik, 095 466 2211 1L/16 €. Kontakt brojevi. vinske radove. Mob: 091/ od 16.10. do 22.10.

098 243 776 i 091 205 3550. 639 9000 Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vr- Prodajem tri nova paran- Vršimo sve usluge kompreminuli hunskim pogledom - 92 gala i tri nova baluna po- bi prijevoza. Dostave, sem2 – 525.000 € - Angelus voljno. Kontakt: 099 851 lidbe, čišćenja stambenih IVO BAŠICA (1950) nekretnine - ured Dubrov- 4586 prostora i šupa. Odvoz nik. Mob. 098 676 009 KATE CVJETOVIĆ (1934) glomaznog otpada i svih Prodajem modne lutke za ostalih materijala. 098 765 LUKO MORETIĆ (1931) Gruž, trosobni stan, 70 m2, butike,krojačice,KUD-ove. 757 TEA BABAROVIĆ (1929) za adaptaciju, blizu škole Mob: 0958090993 JURE BREČIĆ (1999) - 189.000 €. Angelus neUređujem okućnice vrtokretnine - ured Dubrov- Prodajem aluminijsku per- ve, djardine, kosnja trave, MARIJA JEMIN (19339 nik - 098 676 009 sijanu 120x200. Super po- određivanje. Pitanje, i sl ANTE PECOTIĆ (1934) voljno! 0923239595 091 6143946 BOŽIDAR KORAĆ (1956) Za poznatog kupca tražiNIKOLA MIŠIĆ (1943) mo manji studio apartman USLUGE RAZNO Zaštita od sunca ,izrada i ili sobu s banjom u staroj Odgovorna i pažljiva nje- montaza roleta ,komarica NINO BALIJA (1969) gradskoj jezgri. Kontakt: govateljica s iskustvom ,trakasti zavijesa ,venecija-

40 Zadnja

petak, 13. listopada 2023. Dubrovački dnevniK

BABLJE LJETO

Dubrovčani i gosti listopad provode na plaži foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Kalendarska je jesen odavno stigla, no Dubrovčani i turisti listopad provode na plaži. Temperatura mora je ugodna i kreće se i do 23 Celzijeva stupnja, a temperature zraka su i više. Stoga je ova rana jesen, koja se popularno naziva babljim ljetom, idealna za uživanje u morskim radostima. Prema sadašnjim prognozama, slijedi promjena vremena pa treba iskoristiti lijepo vrijeme dok traje i dok se može.

Pozitivci tjedna

Ekipa projekta SeaClear

Triatlon klub Dubrovnik

Petar Šegedin

U organizaciji Regionalne agencije DUNEA i Sveučilišta u Dubrovniku, u petak, 13. listopada se održava finalna konferencija projekta SeaClear. U sklopu projekta testiran je robot-čistač koji uklanja otpad iz mora, što je ogroman korak u očuvanju okoliša.

Članovi dubrovačkog kluba Željko Cota, Daniel Marušić i Goran Pulig ostvarili su odličan rezultat na ‘Marjanskom điru’, triatlonu olimpijske distance (1,5km plivanja, 40km bicikliranja, 10km trčanja). Cota je ukupi pobjednik olimpijskog triatlona Marjanski đir s vremenom 2:01:35 i državni prvak kategorije M25, dok je Marušić prvak u M50. Goran Pulig je viceprvak Hrvatske (M45). Uz to, ovog su vikenda organizatori dubrovačkog triatlona Earth, sea & fire.

Mladić iz Žrnova na Korčuli nastupio je u RTL-ovom pjevačkom showu ‘Superstar’ te pobrao pohvale žirija. Šegedin je izveo pjesmu ‘Jedina’ Toše Proeskog, a Severina i Tonči Huljić su za njegovu izvedbu imali samo riječi hvale.