Nanjušio jad poslodavaca u potrazi za radnicima, stanoviti Dominik naplaćuje oglase na Facebook grupi

Da je Dubrovnik grad poduzetnika zna se odavno, da je Dubrovnik grad i određenog broja poduzetnika koji se bave ‘mutnim’ poslovima također se zna odavno, ali da je Dubrovnik grad domišljatih, ilegalnih, a anonimnih ‘poduzetnika’ doznali smo tek nedavno

Turistička sezona je u jeku, a radne snage nedostaje više nego ikad. Za svakog potencijalnog radnika ‘bore se poslodavci nogama i rukama’, a novo doba dovelo je i do modernih načina potrage za zaposlenicima. Iako se natječaji za radna mjesta već tradicionalno objavljuju na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i nekim drugim stranicama poput posao.hr, sve se više koriste i društvene mreže. Na Facebooku tako postoje grupe namijenjene upravo oglašavanju poslovnih prilika, odnosno nuđenju i traženju posla. Iako bi ovakav vid potrage za radnom snagom trebao biti besplatan, neki su iskoristili sav ‘jad’ poslodavaca koji u jednom trenutku nerijetko postaju i očajni kada potraga za radnicima jednostavno ne urodi plodom.

Napla Uju Oglase U Facebook Grupi

Jedan takav korisnički račun ‘Poslovi u Dubrovniku’ naplaćuje objave u svojoj istoimenoj grupi od 43 tisuće članova. Riječ je o nedopuštenom obliku poslovanja, obzirom da se koriste platformom Facebook putem ko- je jedino tvrtka osnivač Meta ima mogućnost naplate oglasa.

Crni ‘poduzetnik’ operira na način kada osoba pokuša objaviti oglas u grupi, objava ide ‘na čekanje’, odnosno administratoru na odobrenje. Nakon toga, Facebook profil Poslovi u Dubrovniku javlja se porukom u messengeru s uputama o uplati za objavu u grupi. Administratoru objave novac ‘sjeda’ na AirCash račun, a na naše pitanje odbija dati svoje osobne podatke, poput imena, prezimena ili naziva tvrtke kroz koju djeluje. Inače, AirCash je u posljednje vrijeme postao iznimno popularan jer omogućava brzu i jednostavnu uplatu, a novac je na računu odmah vidljiv. Međutim, dobro je poznat i kao način naplate za brojne ‘crne’ poslove, nerijetko ga koriste sitni dileri ili pak oni s problemom kockanja jer je vlasniku novca iznimno teško ući u trag.

PLAĆANJE AIRCASHOM POZIVA

NA SUMNJIČAVOST

Da je ovakav vid naplaćivanja oglasa ilega-

Korisnični račun ‘Poslovi u Dubrovniku’ naplaćuje objave u svojoj istoimenoj grupi od 43 tisuće članova. Riječ je o nedopuštenom obliku poslovanja, obzirom da se koriste platformom Facebook putem koje jedino tvrtka osnivač Meta ima mogućnost naplate oglasa.

Piše Petra Srebrović foto

lan, potvrdilo nam je više upućenih izvora iz hrvatskih financijskih institucija. Naime, riječ je o neregistriranoj djelatnosti posredovanja, za što je nadležan Državni inspektorat, odnosno sektor tržišne inspekcije.

U grupi je vidljivo kako nemali broj ljudi ‘nasjeda’ i oglase za potragu za posloprimcem, ili pak poslodavcem uredno plaća stanovitom Dominiku.

Iako ovo nije riječ o klasičnoj internetskoj prevari u kojoj kriminalci kradu osobne podatke i lažnim informacijama navode na uplatu, i ovo je vid domišljatog, ali ilegalnog načina za priskrbiti si protupravnu imovinsku korist.

U ŽUPANIJI 20 DO 30 RAČUNALNIH

PREVARA GODIŠNJE

Na važnost opreza i sigurnosti na internetu, ali i na prevare i razne metode kojima se koriste prevaranti, konstantno upozorava Policijska uprava dubrovačko-neretvanska. Računalnih prevara na području naše županije godišnje je između 20 i 30.

„Problem kod ovih prijevara je visina materijalne štete koja se kreće od minimalnih, a nerijetko do milijunskih iznosa, što je bio slučaj iz 2020 godine. Treba imati na umu da veliki broj ovih djela ostaje neprijavljen, najčešće zbog srama žrtve“, ističu iz Policijske uprave.

Ciljana grupa su osobe svih profesija, godišta, obrazovanja i prihoda. Ne postoje grupe ljudi koje su podložnije postati žrtve – svatko od nas u nekom trenutku može postati laka meta. Međutim, iz policije ističu kako su ipak osobe starije životne dobi „idealna žrtva“.

DIGITALNO DOBA, PA DIGITALNI PROBLEMI POSTAJU STVARNI

Digitalno doba donijelo je brojne zanimljive aplikacije, a društvene mreže postale su novi prostori za učenje, zabavu, druženje te pronalaženje, ali je isto tako olakšan pristup prevarantima prema potencijalnim žrtvama. Za pristup potencijalnoj žrtvi može se koristiti pristup mailom i u tom slučaju bi se radilo o tzv. phishingu.

„Phishing (pecanje) je mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte. Počinitelji pokušavaju navesti primatelja na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih po - dataka. Jedna od karakteristika pripremnih radnji počinitelja ovih kaznenih djela je slanje identičnih ‘phishing’ poruka elektroničke pošte velikom broju primatelja elektroničke pošte, te postoji dvojba je li kažnjivi pokušaj ostvaren već u trenutku kad napadač šalje e-mailove na više različitih adresa ili je kažnjivi pokušaj ostvaren tek u trenutku kad mu netko odgovori, odnosno pošalje tražene podatke pa on otpočne s daljnjim računalnim aktivnostima kojima će sebi pribaviti protupravnu imovinsku korist. Kod drugih vrsta prijevara pristup žrtvi se ostvaruje i putem poziva (najčešće se koristi Whatts APP aplikacija) ili pak putem društvenih mreža, a u mnogim slučajevima i putem oglasa na istima“, navode iz dubrovačke policije.

Da je ovakav vid naplaćivanja oglasa ilegalan, potvrdilo nam je više upućenih izvora iz hrvatskih financijskih institucija. Naime, riječ je o neregistriranoj djelatnosti posredovanja, za što je nadležan Državni inspektorat, odnosno sektor tržišne inspekcije.

KIBERNETIČKI KRIMINALCI

KORISTE PROFINJENE TRIKOVE

Razriješenost ovakve vrste kaznenih djela oscilira, i u dubrovačkoj Policijskoj upravi je u prosjeku kao i kod drugih zemalja EU. „Kibernetički kriminalci koriste vrlo profinjene trikove i obećanja kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne informacijske podatke. Taktike koje pri tom koriste su sve inovativnije i jako ih je teško otkriti. Od pretvaranja da su voditelji raznih organizacija do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu ili da preko njih možete ostvariti laku zaradu. Stoga treba biti sumnjičav prema svima onima koji od vas traže novac ili bankovne podatke“, navodi Policijska uprava dubrovačko-neretvanska.

„Ovdje treba imati na umu da se počinitelji uglavnom ne nalaze na području RH , što otežava kriminalističko istraživanje, zahtjeva suradnju putem Službe za međunarodnu policijsku suradnju ili pak putem zahtjeva za međunarodnu pomoć koji je instrument kojim se, po procjeni opravdanosti, koristi državno odvjetništvo. Naposljetku čest je slučaj da kada se i dođe do konkretnih podataka, u ne malom broju situacija, proizađe da nije riječ o počinitelju već o oštećenoj osobi kojoj je netko došao u posjed osobne ili druge isprave i istom se služi za počinjenje kaznenih djela. Tako da ipak, svakako najkorisnije je konstantno upozoravati građane na najnovije prijevarne oblike, odnosno djelovati preventivno“, ističu dalje i dodaju kako građane treba upozoriti na u posljednje vrijeme najčešće prijevarne oblike.

Prijevare putem popularnih internetskih oglasnika

Na samim stranicama nalaze se upozorenja, gdje počinitelji kontaktiraju prodavače i na prijevaran način pokušavaju doći do podataka vaših kartica. Isto tako možete biti žrtva ukoliko kupujete putem stranica za oglašavanje. U tim slučajevima nakon ostvarenog dogovora vezano za dogovorenu kupnju, uglavnom trošak dostave, zaprimite od napadača jedan od pripremljenih linkova koji nalikuju na linkove dostavnih tvrtki, dok je u biti riječ samo o načinu na koji počinitelji dolaze do podataka o bankovnoj kartici, a potom i vašeg novca. Dakle putem neke od mobilnih aplikacija potencijalna žrtva zaprimi poruku od nepoznate osobe u svezi oglasa kojeg je postavila na oglasniku, tražeći od nje da putem linka dostavne službe ispiše podatke svoje bankovne kartice. Ukoliko potencijalna žrtva kontaktira stvarnu dostavnu službu, utvrditi će da ista nema navedeni način rada, odnosno da od svojih korisnika ne traži bankovne podatke. Ukoliko ih ispuni, kada izvrši uvid u svoje bankovno stanje utvrdit će da je prevarena, odnosno s računa bude podignut maksimalno dopušteni iznos. Za ovaj način ra- čunalne prijevare je zanimljivo da je postao najfrekventniji u posljednje vrijeme, s tim da se mijenja sami pristup žrtvi, naime putem istih linkova se pokušava doći do povjerljivih podataka korisnika bankovne kartice, međutim osim oglasnika, uključuju se prodajne stranice na društvenim mrežama.

Ulaganje u kriptovalute

Tu je financijska šteta najveća, a u zadnje vrijeme je izuzetno popularno. Kod ovakvih ponuda, građani prije bilo kakvih ulaganja, trebaju provjeriti imaju li društva koja nude ovakve usluge dozvolu za poslovanje na području RH , i dobro se posavjetovati prije samog ulaganja u kojima se obećava velika i brza zarada. Kod prijevare oko ulaganja u kriptovalute počinitelji najčešće žrtve kontaktiraju telefonski sa pozivnih brojeva +44 odnosno pozivni brojevi iz Velike Britanije, a zatim ih upute na lažne internet stranice za ulaganje. Osim lažnih stranica koje zaista djeluju legitimno, od osoba se u prvom koraku traži instaliranje aplikacija kao što su Anydesk i Team viever koje omogućuju u prvom koraku kontrolu nad vašim računalom. Potom, ukoliko je riječ o prijevari, instaliraju se razne platforme koje prikazuju lažno stanje o ostvarenoj zaradi. Potencijalne žrtve potiče se na daljnja ulaganja, a čime ih se dovodi do sve većih iznosa za koji će na kraju biti prevareni. Stranica za ulaganje je puno, a stalno se gase i nastaju nove.

PRAKTIČNI SAVJETI ZA SIGURNOST

Za kraj iz Policijske uprave dubrovačko neretvanske savjetuju:

- Nikada ne unosite svoje osobne podatke na web stranicu ako niste sigurni da je verificirana

- Nemojte davati podatke o svom računu putem telefona, osim ako vi niste nazvali i sigurni ste da broj koji ste nazvali nije lažan

- Ne odgovarajte, ne klikajte na linkove i ne otvarajte nikakve datoteke u spam porukama. Ne pozivajte nikakve brojeve iz spam e-poruka

- Nemojte koristiti softvere koji za vas ispunjavaju određene obrasce na računalu

Savjeti Gra Anima

Budite sumnjičavi, dobro se informirajte i potražite nepristrani financijski savjet prije nego nekom date novac. Tijekom komunikacije izbjegavajte dostavljanje povjerljivih osobnih podataka, fotografija osobnih isprava, bankovnih kartica, slanje jednokratnih zaporka aplikacija internetskog bankarstva, a naravno ni druge podatke vezane za autorizaciju bankovnih transakcija.

Objave su na čekanju dok ih administrator ne odobri, a odobrava ih po dokazu o uplati

Renato Baretić, novinar i književnik