Dubrovački dnevnik br. 149

Petak, 9. lipnja godina IV. / broj 149 / 2023. / issn 2718-3742

pet

sub

ned

pon

uto

sri

čet

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

foto ilustracija PEXELS

Poseban prilog “20. obljetnica posjeta Ivana Pavla II. Dubrovniku”

VRŠNJAČKO NASILJE U DUBROVAČKIM ŠKOLAMA

Djeca se brutalno vrijeđaju i maltretiraju, curice okrutnije od dječaka stranica 16

LAGANI APSURD

OPAKA BOLEST

Vlada želi spriječiti radne nedjelje, a neke dubrovačke butige ih tek sad uvode

Tuberkuloza nikada nije nestala, pojačan oprez potreban zbog stranih radnika

stranica 8

stranica 16

POČELO JE RUŠENJE ČAČIĆEVOG RUGLA

Muratti: ‘Dom ispod bolnice je najznačajniji Frankovićev projekt!’ stranica 10

SLUŽE ZA PRIMJER

Šibenik pohode svjetska glazbena imena, što Dubrovnik može naučiti? stranica 20

2

Uvodnik

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Uvodnik

Hejtanje na putu za Olimpijske igre ili ‘Historia est magistra vitae’

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

— Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288 Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Nikša Klečak Petra Srebrović — 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Piše Vjera Šuman

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus) Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater Fotografija na naslovnici Ilustracija, Grgo Jelavić/PIXSELL Marketing Nikoleta Zec — 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222 Tisak Tiskara Zagreb

foto: Luka Stanzl/PIXSELL

K

olika količina mržnje, netolerancije, prostakluka i vrijeđanja se proljeva posljednjih mjeseci na svim razinama. Što mjeseci?! Godinama, diljem Lijepe naše. Hejtanje s društvenih mreža postalo je obrazac ponašanja koji se prelio na sve segmente života. Odvratno vrijeđanje nogometaša reprezentacije na Rujevici samo nastavlja niz odurnih scena na koje smo gotovo posve oguglali. Kako inače objasniti što na takve napade nisu reagirali zaštitari i izbacili budalu koja je s tribine vrijeđala Livaju na treningu, pritom okruženog ostalim ‘normalnim’ navijačima s djecom koja su došla vidjeti svoje ljubimce? Djecom koja dobivaju svoje prve spoznaje o tome što je prihvatljivo ponašanje. Kako objasniti nesnalaženje Stožera i Dalića koji nisu smjesta prekinuli trening? Nema tu prihvatljivog objašnjenja. Jednako kao što nema prihvatljivog objašnjenja za Livajino vrijeđanje navijača Šibenika u trenutku Hajdukovog osvajanja Kupa. Sportsko ponašanje uk-

ljučuje poštovanje suparnika i u porazu, i u pobjedi. Nešto o tome može se naučiti od prerano otišlog, velikog sportaša Dražena Petrovića čije se obljetnice smrti prisjećamo ovih dana. Ako sportskog ponašanja u punom smislu riječi nema na sportskim terenima, teško ga je očekivati na tribinama. I ne, nisu to nikakvi emocionalni ispadi nego najobičniji ispadi primitivizma i mržnje. aravno, nije Livaja jedini koji nesportskim ponašanjem na terenu dodatno stvara atmosferu mržnje. Ma kakvi!

Mali je on kotačić. Samo je trenutno u fokusu. Imamo takve bisere u svim našim klubovima jer se to i takvo ponašanje smatra prihvatljivim. E, to je posao koji će jednog dana morati odraditi HNS kao i klubovi, jednako kao i vodstvo reprezentacije. Jednog dana, iako su već debelo zakasnili. Previše je eskalirao od podnošljivog animoziteta prema suparničkom klubu, preko mržnje uz razorno i neprihvatljivo vrijeđanje, do opasnih tuč-

N

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

njava u kojima stradaju i sudionici, i posve nevini navijači. I ništa manje, na kraju, potplaćeni policajci koji moraju rješavati sukobe, poput onog, ne tako davnog, na autocesti Zagreb-Split. skalacija hejtera na društvenim mrežama sve više postaje pokazatelj stanja nacije u Hrvata. Hejtaju sve i svakog do te mjere da se gubi svaka suvisla nit unutar tolike količine mržnje. Gotovo kao da je upravo hejtanje najjači nacionalni sport u Hrvata i u žestokim pripremama za Olimpijske igre. Klinci su okruženi mržnjom svuda oko sebe i jednakom žestinom vrijeđaju one među sobom koji su slabiji ili drugačiji pa ne znaju i ne žele vratiti istom mjerom. Pri tom, kad se dogode incidenti u školama, ravnatelji tih škola skloniji su zataškavanju, umjesto rješavanju problema. Sve zbog sebičnog straha da ne postanu škola – slučaj, što bi se onda možda moglo odraziti i na njihovu karijeru. Umjesto da nam upravo školski sustav funkcionira posve obrat-

E

no. Gubitak karijere onima koji smjesta ne reagiraju na školsko nasilje dižući ga na najvišu razinu. Na razinu na kojoj se ni ministar Fuks više ne može praviti kako nije odavde. Jer to i takvo toleriranje mrzitelja svih vrsta može dovesti do strašnih tragedija. Nad jednom takvom u Beogradu ostali smo prestravljeni. sad, puno je tu još raznih drugih uzora poput predsjednika RH, premijera i svakakvih mediokriteta pod zaštitom saborskog imuniteta. Jedan bivši nije se libio otići u Zambiju kako bi svjedočio protiv ljudi koji su posvojili djecu, ne bi li ih kao krunu svoje hejterske karijere i broja lajkova spremio u zatvor na dvadeset i više godina. Nije ih poznavao ni znao ništa o njihovim motivima, željama, ništa o njihovom životu. Samo ih je hejtao i skupljao lajkove mrzitelja sličnih sebi. U takvu rabotu skupljanja političkih poena uključili su se i već rečeni saborski mediokriteti.

I uz takve reprezentativne, dakle, najbolje od najboljih (što bi saborski zastupnici

E

Uvodnik 3

trebali biti mišlju, riječju i djelom), pokazalo se kako ta sirota djeca jesu spašena od gladi i užasnih uvjeta života, ali ovdje neće biti spašena od divljačke količine mržnje o kojoj ponešto mogu ispričati Nepalci, ali i Filipinci na ‘privremenom’ radu u Lijepoj našoj. Crkva se nije oglasila o tim rijekama mržnje koje sve više preplavljuju javni prostor i prelijevaju se na naše živote, dok im baš ti predstavnici hejtera sjede u prvim redovima na misi. Svi šute. Hoće li itko imati hrabrosti dići glas i pokrenuti onu većinu normalnih i dobrih ljudi koji, zasad, također šute? Jednako kao i naša intelektualna elita. Neki se srame i šute unutar svoja četiri zida, dok drugi kalkuliraju hoće li im reakcija odmoći ili pomoći u karijeri. Intelektualci, nastavnici, profesori, političari gdje ste, zaboga? Šutjeli su jednom i u Njemačkoj. Uzalud smo učili latinski i sveobuhvatnu rečenicu koju su naučili i ponavljači. ‘Historia est magistra vitae!’ Eto vas.

4 Aktualno

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Najvažniji projekt u mandatu Mata Frankovića

Počelo rušenje ‘Čačićevog’ doma na Medarevu, zatražena EU sredstva za gradnju novog Planirani novi Dom na Medarevu kapitalna je investicija Grada Dubrovnika. Kada se završi trebao bi primiti oko 200 osoba starije životne dobi. Provjerili smo kako teče cijeli proces Posljednjih dana traje rušenje takozvanog ‘Čačićevog’ doma na Medarevu koji je građen još prije rata i nikad nije završen. Na tom istom mjestu planira se izgradnja novog, modernog doma za umirovljenike. Za komentar smo zamolili Olgu Muratti, predsjednicu gradske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika i gradsku vijećnicu Grada Dubrovnika.

-Da, počelo je rušenje, što je dobar korak ka gradnji novog doma. Potrebno je zatvoriti financijsku konstrukciju. Koliko je meni poznato, apliciralo se na sredstva iz EU fondova, a ako se ona odobre, bit će propisani točni rokovi, odnosno vrlo brzo bi se novi dom trebao tražiti smještaj. Predsjednica gradskog HSU-a napraviti. Iskreno ne znam u kojoj je fazi EU natječaj, baš sam nedavno tražila službeni od- vjeruje da je to sasvim dovoljna brojka za dugovor od Grada Dubrovnika. Na sljedećoj sjed- brovačke prilike. nici Gradskog vijeća opet ću potegnuti to pi- -Na listama čekanja je puno ljudi, ali neće svi tanje – najavljuje Muratti i odmah dodaje ka- ići u dom. Dobar dio njih se prijavljivao vodeći ko joj je ovaj projekt jedan od najvažnijih, ako se onom - zlu ne trebalo. Nisam čak sigurna ni kada se dom napravi kako će u ovom trenutne i najvažniji u političkoj karijeri.

-Odlično je u cijeloj priči što je sva dokumen- ku biti popunjen do zadnjeg mjesta, odnosno tacija pripremljena i valjana tako da vjerujem smatram kako momentalne potrebe nisu više kako će se sredstva iz EU fondova dobiti. Mož- od tih 250 ljudi. Neki ljudi se upisuju duplo, na da neće biti za cijeli projekt, ali hoće za većinu. više mjesta, pa su brojke na tim listama čekaKada se dom na Medarevu izgura do kraja, bit nja nerealne – naglašava Muratti. će to veliki pomak za Dubrovnik. Ja nekad ni Dodaje kako je posebno veseli što će Dom na ne mogu vjerovati kako ćemo uspjeti, eto ko- Medarevu biti jako kvalitetan plus što je na odliko mi je stalo. Ovo je po meni najvažniji Fran- ličnoj lokaciji. kovićev projekt u čitavom njegovom vodstvu -Postojeći domovi su također na dobrim pozicijama, ali bi ih trebalo obnoviti i urediti. Uskoro Grada – ističe Muratti. će i Dom u Gružu za 50 korisnika otvoriti vrata.

Trebao je biti gotov već za Božić, ali se iskomLISTE ČEKANJA SU NEREALNE Kada se završi Dom na Medarevu plus onaj u pliciralo s vatrodojavom. No uskoro bi trebalo Gružu čak 250 osoba (oko 200 na Medarevu biti gotovo i na sljedećoj sjednici će biti govoi 50 u Gružu) starije životne dobi moći će za- ra o tome. Domovi su u modernom dobu na-

‘Domovi su u modernom dobu nasušna potreba ne samo za starije, nego i mlade.

Tempo života je takav da se mladi sa svim svojim obavezama ne mogu kvalitetno brinuti za starije.

Vremena nisu kao nekad. Starije treba zbrinuti kako bi mladi u ovim brzim vremenima mogli funkcionirati, tako je gradnja domova bitna za čitavu zajednicu’, kaže Olga Muratti

Piše Maro Marušić foto GORAN MRATINOVIĆ,

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Aktualno 5

sušna potreba ne samo za starije, nego i mla- no funkcionalno ovisne o pomoći druge oso‘Projekt doma de. Tempo života je takav da se mladi sa svim be i čije se potrebe ne mogu zadovoljiti na raumirovljenika u svojim obavezama ne mogu kvalitetno brinu- zini kuće ili lokalne zajednice. Ukupno će se blizini Opće bolni- ti za starije. Vremena nisu kao nekad. Starije projektom ostvariti 205 smještajnih kapacitetreba zbrinuti kako bi mladi u ovim brzim vre- ta. Također će se u centru osigurati pružanje ce Dubrovnik pod menima mogli funkcionirati, tako je gradnja izvan institucijskih usluga u zajednici za 410 nazivom Centar domova bitna za čitavu zajednicu – zaključu- korisnika usluga, a kojima je svrha omogućiti je Olga Muratti. što duži ostanak starije osobe u svome domu za starije osobe Pitali smo Grad Dubrovnik kako teče proces – ističu u Gradu Dubrovniku.

Dubrovnik prijavdobivanja sredstava za Dom na Medarevu.

Posebno naglašavaju važnost izvan instituljen je na poziv za -Projekt doma umirovljenika u blizini Opće bol- cijskih usluga ističući one za oboljele od denice Dubrovnik pod nazivom Centar za starije mencije. dodjelu bespoosobe Dubrovnik prijavljen je na poziv za do- -Razvojem izvaninstitucionalnih usluga, koje vratnih europskih djelu bespovratnih europskih sredstava 23. si- će se pružati u domu korisnika i kod pružatesredstava 23. ječnja 2023. godine - Poziv Izgradnja i oprema- lja usluge, prevenirat će se institucionalizacija nje centara za starije osobe (izvan institucij- i smanjiti broj ulazaka starijih osoba u institusiječnja 2023. goske i institucijske usluge). Ukupni prihvatljivi cije, a smještaj će se osigurati za korisnike kodine - Poziv Izgrad- troškovi iznose 21.113.808,20 EUR, bespovratna jima je neophodna intenzivna i dugotrajna skrb. nja i opremanje sredstva koja se očekuju iznose 6.138.429,89 Također, u Centru za starije osobe Dubrovnik eura, dok će se sredstva korisnika projekt fi- pružala bi se integrirana skrb, što znači da bi centara za starije nancirati u iznosu od 14.975.378,31 eura. Re- se osigurala i zdravstvena skrb na primarnoj osobe (izvan inzultati ovog Poziva se još očekuju – kazali su razini. Prepoznajući važnost razvoja sveobunam iz Grada Dubrovnika. hvatne skrbi za osobe oboljele od demencije, stitucijske i instiosigurati će se smještaj osobama kojima je tucijske usluge).

IZVAN INSTITUCIONALNE USLUGE zbog Alzheimerove bolesti ili drugih demenUkupni prihvatljivi ZA ČAK 410 KORISNIKA cija potrebna pomoć i nadzor druge osobe, a Dodaju kako bi Dom trebao izgledati. skrb im se ne može osigurati u njihovu domu troškovi izno-Centar za starije osobe osigurat će nove do- – kazali su nam iz Grada Dubrovnika. se 21.113.808,20 datne kapacitete za smještaj starijih osoba Zaista riječ je o strašno važnom projektu, možEUR, bespovratna (125 kreveta za III i IV stupanj) koje su potpu- da i najbitnijem u mandatu Mata Frankovića. sredstva koja se očekuju iznose 6.138.429,89 eura, dok će se sredstva korisnika projekt financirati u iznosu od 14.975.378,31 eura. Rezultati ovog Poziva se još očekuju’, kazali su nam iz Grada Dubrovnika

6 Aktualno

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

LAGANI APSURD

Vlada izmijenila zakon kako bi spriječila radne nedjelje, a neke dubrovačke butige je tek sad uvode Trebaju li butige raditi nedjeljom? Tema je to oko koje se lome koplja već godinama, a sada je pitanju došao kraj jer Zakon je rekao svoje - dozvoljeno je samo 16 radnih S prvim danom srpnja na snagu stupa izmije- mljivo, veliki broj butiga još uvijek provodi raznjeni Zakon o trgovini, a jedna od najvažnijih iz- govore, iako je još u veljači definiran datum 1. mjena tiče se reguliranja rada nedjeljom. Hrvat- srpnja za primjenu Zakona, no većina je izgleske vlade, prvenstveno one HDZ-a, već godina- da krenula o tome razmišljati ‘pet do podne’ ili ma najavljuju zabranu rada nedjeljom, no to pi- pak svoje odabire još ne žele otkriti. tanje se većinom otvaralo od izbora do izbora.

Godina pred nama je super izborna, pa nije za KONZUM čuđenje što je ovakva odluka sada i donesena. „S obzirom na to kako Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini doSADA JE NEŠTO LAKŠE, A DOGODINE... pušta ukupno 16 radnih nedjelja u godini, KonNaime, butigama će biti dozvoljeno raditi tek 16 zum će sukladno potrebama i potražnji defininedjelja, odnosno nešto više od trećine svih ne- rati o kojim se konkretno datumima i lokacidjelja u godini. Ipak, situacija je ove godine po- jama radi na području cijele Hrvatske. Odluka nešto jednostavnija obzirom kako se s primje- o radnim nedjeljama donosit će se na temelju nom ide tek u srpnju, pa će 16 nedjelja za rad potreba turističke sezone, blagdana, mikrolobiti lakše odabrati i rasporediti u 27 vikenda ko- kacijskih događaja i drugih relevantnih čimbeliko ostaje do kraja godine. Od 2024. godine, si- nika. Dodatno bismo istaknuli kako podupiretuacija će ipak biti nešto teža jer će najmanje mo ista pravila za sve poslovne subjekte koja 36 nedjelja butige morati zatvoriti svoja vrata. neće stavljati u povlašteni položaj niti jednog U tjednima kada je nedjelja radna, maksimalni sudionika“, odgovorili su na naš upit iz korpodopušteni fond radnih sati zakonom je uvećan rativnih komunikacija Konzuma. za 15 i iznosi 105 sati u radnom tjednu. Od za- Za K Sub City Centar u Župi dubrovačkoj pak brane, odnosno ograničenja rada nedjeljom izu- nisu odgovorili. zete su butige unutar autobusnih i željezničkih kolodvora, aerodroma i luka unutarnje plovidbe, STUDENAC benzinskih pumpi, bolnica, marina, kampova... Iz Studenca ističu kako „rade na izradi plana 16 radnih nedjelja koji će biti aktualan od 1. srpnja“.

RAZGOVORI PET DO PODNE „Kako u izradi plana sudjeluje više Odjela unuPitali smo sve veće butige na dubrovačkom po- tar kompanije, plan još uvijek nije finaliziran. dručju jesu li odlučili koje će nedjelje biti radne, Čim bude finaliziran i konkretiziran, obavijes obzirom na to kako je ostalo manje od mje- stit ćemo javnost i naše kupce“, izjavili su u sec dana do stupanja na snagu Zakona. Zani- Studencu.

Iz butiga još nisu spremni odgovoriti koje će nedjelje odabrati kao radne po stupanju na snagu izmijenjenog Zakona o trgovini koji dopušta samo 16 radnih nedjelja.

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Aktualno 7

LIDL brovačke butige, odnosno centri koji nikada od „Točan raspored radnih i neradnih nedjelja Lidlo- svog otvaranja - desetljećima, nisu radili nedjevih trgovina definirat će se sukladno potrebama ljom sada će kupce objeručke dočekati 16 nekupaca, imajući u vidu specifične zahtjeve nado- djelja u godini. lazeće turističke sezone te će biti pravovremeno „Robna kuća Srđ do sada nije radila nedjeljom, ali objavljen na službenim internetskim stranicama sada bismo to željeli i takav nam je plan. Ipak, to Lidla, u Lidl Plus aplikaciji te na prodajnim mje- još nije definirano i u narednim danima održat stima, tj. u trgovinama“, rekli su iz Lidlove služ- ćemo sastanak kako bismo utvrdili koje će to nebe za komunikaciju. djelje biti. Za sada više od toga ne mogu reći“, rekao je za Dubrovački dnevnik na ovu temu Paolo Mennea, jedan od suvlasnika RK Srđ.

KAUFLAND U Kauflandu situacija jednaka, na planu se tek MINČETA radi. „Plan za radne nedjelje je još u izradi te se trudi- Za razliku od RK Srđ, druga ‘dubrovačka starimo pronaći najbolje moguće rješenje za naše za- ca’, robna kuća Minčeta vjerojatno ostaje zatvoposlenike i kupce. Neovisno o tome ćemo i dalje renih vrata. u Kauflandu kao jedan od rijetkih trgovačkih la- „Minčeta ne radi nedjeljom od 60-ih godina kanaca prakticirati petodnevni radni tjedan za sve da je otvorena i tako će najvjerojatnije i ostati.

Samo radi ugostiteljski dio, možda će raditi Binaše zaposlenike“, napomenuli su. pa kao kozmetički izdvojeni dio, ali ostali odjeli za sada kakva je situacija, neće raditi. NaravLAGANI APSURD Ususret super izbornoj godini pred nama, kada no, ako se nešto promijeni o tome ćemo obavijeće politička garnitura krenuti u borbu za vlast na stiti javnost“, kazao je upravitelj RK Minčeta Ljuparlamentarnoj, europskoj i predsjedničkoj razi- bo Butigan. ni, donesena je jedna od odluka koja se često ka- Od nekih trgovačkih lanaca i butiga na dubrovačrakterizira kao populistička i predizborna, ona o kom području odgovore nismo zaprimili do zazabrani rada nedjeljom, odnosno u ovom sluča- ključenja broja, poput Tommya i Pevexa. Ipak, iako ju ipak – ograničavanju rada nedjeljom. Tako je odgovori većine ne govore puno, jedno se može trenutna Vlada pokušala smanjiti broj onih koji zaključiti, a to jest kako će svi u Dubrovniku zasirade nedjeljom ili pak u potpunosti destimulira- gurno raditi u jeku turističke sezone kad se ubiti trgovine da nedjeljom otvaraju svoja vrata ka- ru najveći prihodi. Osim turističke sezone, i tjedko bi radnici imali zagarantiran slobodan dan. U ni pred Božić su udarni, pa bi to mogao biti i zaisto vrijeme dogodio se jedan apsurd, neke du- ključak - u jesen i proljeće bez nedjeljne spenze.

Iako je cilj Zakona bio smanjiti broj otvorenih butiga nedjeljom, neke će dubrovačke po prvi put sada i raditi nedjeljom.

8 Aktualno

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

DREVNA BOLEST

Tuberkuloza nikada nije nestala, pojačan oprez potreban zbog stranih radnika Glavna grana dubrovačkog gospodarstva urušila bi se kao kula od karata bez strane radne snage, bilo iz regije ili dalekih zemalja. Oni iz dalekih zemalja dolaze ne samo iz kulturološki drugačijih sredina, već i zdravstveno. Zbog toga je potreban dodatan oprez Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD, Davor Puklavec/PIXSELL, Pixabay

Od 2021. godine do danas u Dubrovačkoneretvanskoj županiji, dakle na području djelovanja našeg Zavoda za javno zdravstvo, zabilježeno je tek troje oboljelih što nas svrstava u jednu od županija s najboljim prosjekom, odnosno najmanjom stopom zaraze.

‘Povratak drevne bolesti’, ‘Ubija troje ljudi svake minute’, ‘Najzaraznija bolest mogla bi postati neizlječiva’ – posljednjih dana medijski prostor u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj pun je ovakvih i sličnih napisa. Nakon što je pandemija koronavirusa paralizirala svijet i gospodarstvo, urušila ekonomiju i društveni život, pa na velika vrata dovela inflaciju, bilo kakva pojava ‘nove’ bolesti koja bi mogla to isto učiniti, izaziva nemir, pa je potrebno i situaciju ‘osvijetliti’.

Riječ je o tuberkulozi, bolesti kojoj je uzrok bakterija Mycobacterium tuberculosis i nikada nije nestaVoditelj Službe za epila, stoga se ne može govoriti niti o ‘povratku’. Jesu li demiologiju pri ZZJZ pred nama apokaliptične scene umiranja od teških DNŽ, Miljenko Ljubić upala prvenstveno pluća, ali i drugih organa, i je li tuberkuloza postaje neizlječiva, razgovarali smo s voditeljem Službe za epidemiologiju pri Zavodu za javno dine do danas u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, dok- dakle na području djelovanja našeg Zavoda za javno zdravstvo, zabilježeno je tek troje oboljelih što nas torom Miljenkom Ljubićem. „Tuberkuloza je bila prije, a još uvijek i jest, jedna od svrstava u jednu od županija s najboljim prosjekom, zaraznih bolesti od kojih se u svijetu najviše umire. odnosno najmanjom stopom zaraze.

U posljednje dvije godine tu je ulogu preuzeo Covid, Od tuberkuloze se štite prvenstveno novorođenčad, a sada s prestankom pandemije, bilježi se porast odnosno djeca mlađe životne dobi cjepivom BCG kobroja oboljelih od tuberkuloze“, govori doktor Lju- je se prima još u rodilištu. bić i dodaje kako ukupne brojke govore kako u svi- „Ono nas neće potpuno zaštiti, ali štiti djecu i mlajetu godišnje oboli 10,6 milijuna osoba, od čega umi- đe, ali i od težih oblika tuberkuloze. Dalje u životu se svatko može zaraziti“, pojašnjava Ljubić i dodaje kare njih 1,6 milijuna. ko je, što se tiče procijepljenosti protiv tuberkuloze, situacija u našoj županiji dobra.

TRI SLUČAJA U ŽUPANIJI „Što se tiče Hrvatske, mi imamo dobru epidemiološku situaciju. Podaci ukazuju na to kako se na razini dr- NEMA POTREBE ZA PANIKOM, ALI žave radi o incidenciji od 4,1 na 100 tisuća stanovnika, POTREBAN JE OPREZ dakle to je broj novooboljelih. Naša županija spada uberkuloza je još uvijek veliki zdravstveni problem u u jedno od područja s najmanje oboljelih, a inciden- nerazvijenim zemljama. Doktor Ljubić navodi kako se cija iznosi 2,6 na 100 tisuća stanovnika“, iznosi broj- prvenstveno radi o zemljama jugoistočne Azije, poput Bangladeša, Filipina, Indije, ili pak afričkih zemake doktor epidemiolog.

Ako govorimo o apsolutnim brojevima, od 2021. go- lja kao što su Nigerija i Kongo. U Nepalu ili Tajlandu

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

„Ono što za našu županiju u smislu pojavnosti tuberkuloze predstavlja problem jest broj stranih radnika. Naime, mi imamo veliki broj inozemnih radnika koji dolaze baš iz tih područja gdje tuberkuloza predstavlja veliki javnozdravstveni problem“, iznosi doktor, no dalje umiruje.

Aktualno 9

prevalencija tuberkuloze je oko 250 slučajeva na 100 zvijene i nisu ispod granice siromaštva. Naime, u gotisuća stanovnika, što je značajno više nego u Hrvat- re navedenim zemljama nerijetko su higijenski uvjeskoj, a prema nekim izvještajima penje se i preko 400. ti loši, a ekonomska stabilnost stanovnika narušena, „Ono što za našu županiju u smislu pojavnosti tuber- što pogoduje pojavnosti i širenju zaraznih bolesti. kuloze predstavlja problem jest broj stranih radnika. „Lijekovi, tj. antibiotici se moraju koristiti redovno, šest Naime, mi imamo veliki broj inozemnih radnika ko- mjeseci. Ako se terapija provodi neadekvatno i neji dolaze baš iz tih područja gdje tuberkuloza pred- dovoljno dugo, postoji opasnost razvijanja rezistenstavlja veliki javnozdravstveni problem“, iznosi dok- tne tuberkuloze što u svijetu predstavlja veliku opator, no dalje umiruje. snost. Mi pak, u ova tri slučaja oboljelih u županiji, „Ono što je važno jest da ti radnici prolaze zdravstve- nismo imali rezistentni oblik bolesti“, govori Ljubić. ne preglede. Oni za ishođenje radne dozvole također moraju proći liječničke testove“, objašnjava.

EPIDEMIOLOŠKE MJERE NISU SPRIJEČILE U razgovoru s vlasnicima Agencija za zapošljavanje, ŠIRENJE TUBERKULOZE i posrednika u zapošljavanju stranih radnika, objaš- Ono što je zanimljivo jest kako mjere koje su se pronjavaju nam kako oni već u svojoj matičnoj državi vodile tijekom pandemije kao što je nošenje maski, obavljaju dio zdravstvenih pregleda. Najčešće je to držanje distance i slično, nisu utjecale na smanjenje pri početku procesa, pa još jednom prije kupnje avi- broja oboljelih od tuberkuloze u svijetu. onske karte. Događali su se i slučajevi u kojima su „Od 2005. godine pa do 2019. godine u svijetu smo radnicima otkrivene neke bolesti poput hepatitisa C, imali zabilježen pad broja oboljelih i umrlih od tuberzbog kojega su onda procesi zapošljavanja zaustav- kuloze. S druge strane, od 2020. godine je zabilježen ljeni ili prolongirani do ozdravljenja. ponovni rast broja oboljelih u svijetu. U Hrvatskoj nije Osim u matičnim državama, strani radnici prolaze i došlo do većeg broja oboljelih, no ono što se dogodimedicinske preglede pri medicini rada u hrvatskim lo jest manji broj ljudi na pretragama za tuberkulozu. domovima zdravlja. Ravnatelj Doma zdravlja Dubrov- Primijetili smo značajno smanjen broj testiranja, kao nik Branko Bazdan potvrđuje kako radnici pristupaju što je situacija i kod drugih bolesti i preventivnih preprocjeni općih uvjeta za radnu sposobnost, a upuću- gleda“, navodi Ljubić i dodaje kako to može biti proju se i na RTG pluća koji je, među ostalim, jedan dio blem jer postoji opasnost za širenjem bolesti u podijagnostike i za tuberkulozu, s obzirom na to kako je pulaciji ako reakcija, odnosno izoliranje uzročnika i snimka prsnog koša u oboljelih u pravilu abnormal- liječenje nije provedeno pravovremeno. na. U slučaju bilo kakvih odstupanja moguće je na- „Situacija nije apokaliptična, ali je treba držati pod praviti daljnje testiranje. kontrolom, posebno zbog velikog broja stranih radnika koji dolaze iz zemalja gdje je incidenija tuberkuTERAPIJA TRAJE ŠEST MJESECI loze veća nego kod nas“, zaključuje u razgovoru za Tuberkuloza se uspješno liječi ako se terapija provo- Dubrovački dnevnik voditelj službe za epidemiolodi pravilno, zbog čega nema potrebe za stvaranjem giju Zavoda za javno zdravstvo naše županije, dokokruženja panike, barem ne u državama koje su ra- tor Miljenko Ljubić.

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Gradonačelnik održao sastanak s dobavljačima, u povijesnu jezgru će ulaziti po rasporedu

Građani Ljubača, Orašca i Gromače predali su projektne prijedloge za participativno budžetiranje

U Gradu Dubrovniku održan je sastanak s predstavnicima dobavljača koji obavljaju uslugu dostave poslovnim subjektima u povijesnoj jezgri, a nastavno na prethodni kada je usuglašeno da će se izraditi operativni plan kojim će se regulirati načini ulaska vozila u povijesnu jezgru.

Gradonačelnik Mato Franković izvijestio ih je da će im biti uručen točan vremenski raspored dostave kako bi se izbjeglo grupiranje vozila na Stradunu te je jasno naznačeno da će novom Odlukom o komunalnom redu biti zabranjeno korištenje paletara.

Ova Odluka stupa na snagu 12. lipnja 2023., a razdoblje prilagodbe će, sukladno postignutom dogovoru, biti mjesec dana, nakon čega neće biti moguće bilo kakvu dostavu unutar povijesne jezgre obavljati paletarom. Nove mjere donesene su nastavno na iskazane potrebe na zboru građana povijesne jezgre, a koji su posebno istaknuli problematiku buke od paletara te kako bi se osigurao red i maksimalno očuvanje kulturne baštine - napominju iz gradske uprave.

Drugi tjedan radionica participativnog budžetiranja je završio i građani iz mjesnih odbora Ljubač, Orašac i Gromača predali su svoje projektne prijedloge koji će biti obrađeni na tehničkoj analizi.

Grad Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA započeli su projekt participativnog budžetiranja u 17 mjesnih odbora i 8 gradskih kotareva. U sljedećih mjesec dana održat će se radionice na kojima će građani predati projektne prijedloge koji imaju za cilj poboljšati kvalitetu života zajednice gradskog kotara/mjesnog odbora kojem građani pripadaju.

Na radionicama mogu sudjelovati svi zainteresirani punoljetni građani koji imaju prebivališe na području grada Dubrovnika. Svaki je projektni prijedlog potrebno konkretno i opisati, a ovim projektom Grad će lakše detektirati koji su problemi građana u zajednici i kako ih riješiti.

Marina Lazarević iz Dubrovačke razvojne agencije DURA-e naglasila je važ-

nost ovog projekta koji jača odnos povjerenja između građana i javne uprave, a kako potrošiti dio javnog novca u javnom okruženju ključno je pitanje projekta.

Ovaj se tjedan nastavilo s provedbom radionica s građanima. Mještani Ljubča na radionici održanoj 5. lipnja predali su svoje projektne prijedloge, a mještani Gromače i Orašca predali su prijedloge na radionicama održanima 6. lipnja u njihovim mjesnim odborima.

Podsjetimo kako prijedlozi trebaju doprinositi općem dobru i biti u skladu s razvojnom strategijom Grada te ne smiju biti vjerske ili stranačke naravi.

Nakon što se utvrdi koji su projektni prijedlozi prihvatljivi slijedi proces glasovanja.

Sve dodatne informacije kao i raspored termina radionica možete pronaći na web stranici projekta www.zaboljigrad.hr. DURA poziva da pratite i društvene mreže Facebook, Instagram, Twitter i da se pridružite WhatsApp grupi na broj 099/5270870.

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 11

Grad dodijelo stan Općoj bolnici za potrebe gostujućih liječnika

Urbano-komunalno uređenje Lapadske obale kreće uskoro, izvođač Texo Molior Donesena je odluka o odabiru izvršitelja u postupku nabave i ugradnju urbane opreme, u sklopu projekta izvođenja rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale. Uređenje buduće obalne šetnice obuhvatit će nabavu i ugradnju stupova javne rasvjete, autobusnih nadstrešnica, polera za privez brodova, kao i nabavu i ugradnju pametnih klupa te formiranje zone drvoreda.

Uz novu prometnu regulaciju i izgradnju obalne konstrukcije, projektnim rješenjem posebna pažnja je posvećena uređenju kojim će se stvoriti ugodan prostor za aktivnosti na otvorenom, gdje će se uz pješačko-biciklističku stazu formirati drvoredi s klupama za sjedenje u sjeni stabala.

Ove radove urbano-komunalnog uređenja, vrijedne 165.373,82 eura, izvest će TEXO MOLIOR d.o.o., koji će nakon nabavke sve potrebne opreme istu i ugraditi pred sami završetak radova na Lapadskoj obali.

Radovi na rekonstrukciji i proširenju

Lapadske obale napreduju u skladu s usvojenim dinamičkim planom, a završetak projekta očekuje se u studenom 2023. godine. U tijeku su radovi na proizvodnji i ugradnji armirano-betonskih zavjesa, zatim radovi na polaganju kolektora oborinske odvodnje u tupu buduće prometnice, ugradnje kamene obloge na obalnom zidu te su započeli i radovi na izgradnji vodoopskrbnog sustava.

Instalacija kolektora oborinske odvodnje kao i vodoopskrbnog cjevovoda položena je kroz cijelu II. fazu radova (do čela Marine), a radovi se izvode dalje u III. fazi. U tijeku su radovi na izvedbi armirano-betonskih elemenata za propust Ljetnikovca Sorkočević kroz armirano-betonsku zavjesu. U narednim tjednima planira se izvedba prekopa kompletnog profila buduće prometnice, radi izvedbe instalacija, a tijekom kojih će prometovanje motornim vozilima Lapadskom obalom biti u potpunosti zabranjen, osim za vozila gradilišta.

Grad Dubrovnik predao je na korištenje stan u svom vlasništvu Općoj bolnici Dubrovnik, koja će ga koristiti za smještaj gostujućih liječnika. Prostor su obišli gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijeta Hladilo te ravnatelj dubrovačke Opće bolnice Marijo Bekić. ‘’Uz ostala ulaganja u zdravstvene ustanove na području Grada i na ovaj način pomažemo njihov rad, kako bismo podigli razinu zdravstvene usluge za naše građane’’, kazao je gradonačelnik Franković.

Riječ je o stanu u Ulici Điva Natali, površine 21 metar četvorni za kojeg je potpisan ugovor o najmu sa slobodno ugovorenom najamninom. Dajući u najam stanove u svom vlasništvu uz simbolični iznos najamnine, Grad Dubrovnik pomaže zdravstvene i druge ustanove od interesa za Grad, pa je tako do sada dodijeljeno 10 stanova – tri za potrebe Opće bolnice, dva za Dom zdravlja, tri za Dom Maslina te po jedan za Kazalište Marina Držića i Sveučilište u Dubrovniku.

12 Grad

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Nema više mikrofona i pojačala na javnim površinama, ali ni vatrometa Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, u fokusu će biti komunalni red, gradski stanovi sa slobodnom najamninom, cijene zakupa javnih površina, ali i Strategija upravljanja imovinom Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Sjednica Gradskog vijeća zakazana je za ponedjeljak, 12. lipnja. Na dnevnom redu tako će se, među ostalim, naći i točka dnevnog reda koje se tiče izmjena i dopuna Odluke o komunalnom redu. Ona će u sebi sadržavati prijedloge koji idu u prilog ideji da prostor unutar zidina postane ‘unplugged zona’ pa tako odluka sugerira zabranu postavljanja elektroakustičkih uređaja (zvučnici, mikrofoni, pojačala, televizija, audio uređaji…) na svim površinama javne namjene. Na području Grada Dubrovnika zabranjuje se i izvođenje javnih vatrometa, kako stoji u prijedlogu ove odluke. Ipak, postojat će iznimke kao što su otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara, proslava Nove godine i ostale slične prigode.

Uz to, navodi se i kako je Sanitat Dubrovnik dužan brinuti o urednosti pretovarne zone. Što se tiče prometa unutar pješačkih zona, zabranjuje se vožnja paletarima i ostalim transportnim kolicima koja nemaju meko pumpa-

Odluka sugerira zabranu postavljanja elektroakustičRASTU CIJENE ZAKUPNINE JAVNIH POVRŠINA kih uređaja (zvučNa dnevnom redu naći će se i točka koja se nici, mikrofoni, odnosi na visinu zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika. Tako se pojačala, televizija, navodi kako se predlaže povećanje svih izno- audio uređaji…) na sa zakupnine za korištenje javnih površina svim površinama za 10 posto.

Visina zakupnine ovisi i o područjima koje je javne namjene. Na podijeljeno na sedam zona. Prva zona odnosi području Grada se na placu, Lužu i Brsalje. Druga na područje Pred dvorom, Poljanu Paska Miličevića, Širo- Dubrovnika zabraku, Prijeko i Trg oružja, treća na Gundulićevu njuje se i izvođenje poljanu, Poljanu Marina Držića, Bunićevu, Ru- javnih vatrometa ne gume. Odlukom je predviđeno i kako vodiči koji vode grupe veće od 20 ljudi, moraju koristiti audio-uređaje.

đera Boškovića, Zeljaricu, Za Rokom, Cvijete Zuzorić. Četvrta zona odnosi se na sve ostale površine u povijesnoj jezgri, kontaktne zone Ploče i Pile (uz izuzetak Brsalja) i Šetalište

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Na dnevnom redu naći će se i točka koja se odnosi na visinu zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika.

Tako se navodi kako se predlaže povećanje svih iznosa zakupnine za korištenje javnih površina za 10 posto

kralja Zvonimira. Peta zona obuhvaća Vukovarsku, Obalu Stjepana Radića, pape Ivana Pavla II., Padre Perice, Od škara, šesta sve površine na užem gradskom području (od Kantafiga do Svetog Jakova), a sedma najšire gradsko područje.

STRATEGIJA UPRAVLJANJA IMOVINOM Gradski vijećnici odlučivat će i o Prijedlogu Strategije upravljanja imovinom za razdoblje 2023.-2029. godine. „Strategijom upravljanja imovinom definiraju se dugoročni ciljevi i smjernice upravljanja imovinom pritom uzimajući u obzir gospodarske i razvojne interese Grada. Na temelju iste Grad Dubrovnik će donositi godišnje planove upravljanja i raspolaganja imovinom, koji će detaljno razrađivati utvrđene ciljeve i mjere za ispunjenje tih ciljeva.

Strategija upravljanja imovinom Grada Dubrovnika usklađena je i s Planom upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a, kao temeljnim strateškim dokumentom za sve daljnje planove, odluke i strateške dokumente kojima će se

Grad 13

uređivati život na području povijesne jezgre,“ prethodno su objasnili iz Grada Dubrovnika.

STANOVI ZA BOLNICU, DOM ZDRAVLJA, DOM MASLINA… Konačno, na sjednici Gradskog vijeća odlučivat će se i o stanovima sa slobodno ugovorenom najamninom s Općom bolnicom Dubrovnik, Dječjim domom Maslina i Domom zdravlja Dubrovnik.

Kako je navedeno u materijalima, zbog problema sa stambenim zbrinjavanjem liječnika djelatnika Opće bolnice Dubrovnik, a time posljedično i s organizacijom obavljanja poslova bolnice, Grad Dubrovnik je odlučio dati u najam na određeno vrijeme stan u svom vlasništvu koji se nalazi u Mokošici.

Također, dva stana u svom vlasništvu Grad će dati na korištenje Domu Maslina, također na određeno vrijeme i sa slobodno ugovorenom najamninom. Radi se o stanovima u Mokošici.

Jedan gradski stan u Mokošici dodijelit će se i za potrebe zbrinjavanja liječnika Doma zdravlja Dubrovnik, što je također jedna od mjera kojom se pokušava doskočiti problemu nedostatka liječnika u Dubrovniku.

14 Županija

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

ULAGANJA U KONAVLIMA

Potpisan ugovor za drugu fazu rekonstrukcije ceste Dubravka-Bani Planirani rok završetka radova je kraj ove godine

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić i ravnatelj Županijske uprave za ceste Ivo Kaštelan potpisali su ugovor o sufinanciranju druge faze radova na projektu rekonstrukcije ceste Dubravka-Bani. Riječ je dionici dugoj 750 metara vrijednoj 383 tisuće eura. Planirani rok završetka radova je kraj ove godine.

Poptisivanju ugovora nazočili su i župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo te pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i gospodarenje nekretninama Općine Konavle Miljenko Mikulić.

Nakon potpisivanja ugovora, župan sa suradnicima u pratnji načelnika Lasića obišao je radove na sanaciji rivi i zgradnji gata u Cavtatu.

Podsjetimo riječ je o projektu vrijednom vi-

še od 38 milijuna kuna koji se financira nacionalnim sredstvima, a obuhvaća sanaciju dijela cavtatske rive, gradnju novog obalnog zida i ojačanje nosivog tla. Nositelj projekta je Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije.

Nakon potpisivanja ugovora, župan sa suradnicima u pratnji načelnika Lasića obišao je radove na sanaciji rivi i zgradnji gata u Cavtatu

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 15

16 Aktualno

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

MEĐUVRŠNJAČKO NASILJE

Brutalno vrijeđanje, maltretiranje, pa i cipelarenje i u dubrovačkim školama, curice okrutnije od dječaka Najrazličitije vrste psihičkog nasilja, bešćutno vrijeđanje, vrlo okrutni komentari, udarci, cipelarenje, različite metode mučenja… Sve su to načini na koje su današnji učenici, kako kažu naši sugovornici, vrlo zli prema svojim vršnjacima, ne impulzivno i nesmotreno, nego promišljeno. Tko je za to odgovoran i koja su rješenja?

‘Djeca nam dolaze u suzama, zaustavite nasilje u staje empatije. školama’. ‘Učenici su mi se rugali, a profesori su im „Po meni se vršnjačko nasilje danas pojavljuje u se pridružili’. ‘Deset starijih učenika napalo jeda- jednom ogromnom obimu, a prednjači međusobnaestogodišnjaka’. ‘Tukla ga dvojica ispred škole, no vrijeđanje koje je takvo da se riječima ne da udario glavom u betonski stup’. ‘Zategao mu ko- opisati. Postalo je baš kočijaško. Još je gore što nop oko vrata, drugi ga udarao’. I konačno – ‘Dije- se to često događa u nekim grupama na društe (13) ubilo osam učenika i školskog portira’. tvenim mrežama, u kojima ima više djece, pa sve Međuvršnjačko nasilje tema je koja godinama pu- to obično bude još traumatičnije. Kao da ta djeca ni medijske stupce, televizijski eter, tribine, sku- nisu ‘nasađena’ na način – hej, idemo se družiti, pove… Kojom se bave stručnjaci, nastavno oso- igrati, zafrkavati i idemo biti pozitivni jedni prema blje, roditelji, cijele obitelji… Koje, kaže statistika, drugima nego su svi jako negativni,“ govori nam je danas učestalije nego ikada prije. Ured pravo- jedna majka koja ima dvoje djece koja pohađaju braniteljice za djecu zaprimio je lani duplo više više razrede osnovne škole. pritužbi za vršnjačko nasilje u školama i vrtićima Pitamo je koga ‘krivi’ za takvo stanje. nego 2021. godine. „Ne znam više koji je uzrok, ali vjerojatno je za to Ne izostaje ono ni u dubrovačkim školama. Naj- odgovorno više čimbenika, od TikToka, preko nerazličitije vrste psihičkog nasilja, bešćutno vrije- kih današnjih trendova, pa do odgoja. No, premda đanje, vrlo okrutni komentari, udarci, cipelarenje, je prilično važan, čini mi se kako više nije sve ni u različite metode mučenja… Sve su to načini na ko- odgoju. Čovjek se zaista potrudi odgojiti to dijete, je su današnji učenici, kako kažu naši sugovorni- ali nekada jednostavno ono skupi nešto iz okoci, vrlo zli prema svojim vršnjacima, ne impulziv- line. Vlastito dijete sam nekidan čula kako je reno i nesmotreno, nego promišljeno. klo nešto ružno kad smo bili doma, zaprepastila sam se. Pitala sam ga – odakle ti to uopće, gdje si to čuo?! U školi, od drugih vršnjaka. Još mi je re‘NJIHOV JEZIK JE POSTAO ODVRATAN’ Dubrovački dnevnik razgovarao je s više maj- klo kako je to ništa što se sve govori. Njihov jezik, ki s dubrovačkog područja čija djeca pohađaju njihova verbalna komunikacija je postala užasna,“ osnovne škole. Sve su zamolile za anonimnost, govori nam majka. sve su zabrinute i sve se slažu – situacija nikad No, kako kaže, nastranu samo jezik. Riječ po rinije bila ovako ozbiljna, a djeci ponajprije nedo- ječ, gesta po gesta, događaj po događaj i imamo

„Po meni se vršnjačko nasilje danas pojavljuje u jednom ogromnom obimu, a prednjači međusobno vrijeđanje koje je takvo da se riječima ne da opisati. Postalo je baš kočijaško.

Još je gore što se to često događa u nekim grupama na društvenim mrežama, u kojima ima više djece, pa sve to obično bude još traumatičnije.”

Piše Ivona Butjer Mratinović foto PEXELS (RDNE Stock Project, Mikhail Nilov)

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Aktualno 17

„Vrijeđaju se najvi- hrpu djece koja su kivna, ljuta i bijesna jedna na raju biti face, popularni, glavni i odlikaši’. drugu, a sve to bez ikakve potrebe da se išta od „Vrijeđaju se najviše na račun izgleda, jesi li odliše na račun izgletoga promijeni. čan učenik ili ne, s kim se družiš, s kim se ne druda, jesi li odličan žiš, tko je faca, tko nije faca… Bilo je djece za koju znam kako su namjerno srozala ocjene kako učenik ili ne, s kim LOCKDOWN, TIKTOK, VIDEOIGRICE ne bi bili odlikaši, samo da ih puste na miru. OnILI JEDNOSTAVNO HORMONI? se družiš, s kim se Druga majka govori kako razgovara s puno rodite- da – što si obukao, je li markirano, jer ne daj Bože ne družiš, tko je da ne bude markirano…,“ govori nam ova majka. lja i kaže kako su svi oni jednako zabrinuti.

Još jedna majka s kojom smo razgovarali tvrdi ka„Ne znam više koji je uzrok, TikTok, lockdown, vifaca, tko nije faca… deoigrice, hormoni, odgoj, no znam kako su djeca ko se obično radi o banalnim uvredama, ali koje Bilo je djece za tužna, frustrirana, boli ih želudac, iskompleksira- su izrečene na odvratne načine. „Bilo je toga uvikoju znam kako su na su kako su obučena, kakve su im frizure, pod jek, ali sad se otelo kontroli i bila je to manjina, a velikim su stresom. Uglavnom znam za psihička sad je većina i nitko po tom pitanju ništa ne radi. namjerno srozala zlostavljanja. Kad sam ja bila dijete, prolazila bih Imam osjećaj kako su se sve vrijednosti izgubile. ocjene kako ne bi pored jednog učenika i on bi me svaki put udario Često se spominju i te nekakve grupe na društvebili odlikaši, samo nogom. To mi je bilo strašno, ali to je uglavnom bi- nim mrežama gdje se sve to događa. Poanta je u lo to. Danas je sve to puno gore, udaranja nema tome što to ostaje napisano, a i nasilje se dogada ih puste na toliko, ali je psihičko nasilje postalo ‘ajme majko’. đa pred velikim brojem djece koja su u tim grupamiru. Onda – što si Uglavnom se sve svodi na vrijeđanja, natječu se ma i to čitaju, a ona se i sama uključuju u aktivno tko će koga gore uvrijediti, naći će neku dlaku u maltretiranje nekoga,“ govori nam ona. obukao, je li marjajetu i onda zlostavljati,“ kaže nam majka. kirano, jer ne daj Druga se slaže kako je međuvršnjačkog nasilja po ‘RODITELJI NE RADE DOVOLJNO, A ZA Bože da ne bude školama uvijek bilo, ali kako bi zlostavljači bili u ŠKOLE ZNAM SIGURNO’ manjini, no kako joj se sada čini kako su oni u ve- I onda se postavlja logično pitanje – tko je za to markirano…“ ćini. Kako kaže, u razredu postoje oni koji su ‘naj- kriv? Jesu li to društvene mreže na kojima različiti veće face’ i koji svih maltretiraju, a drugi im se pri- ‘influenceri’ i idoli predstavljaju svoje utijane i isfilklanjaju, ne jer ih vole nego kako ih ne bi dirali i jer trirane živote, karaktere, tijela, osmijehe? Stječe ih se boje. U prijevodu, prije bi bio poneki zlostav- se dojam kako su svi ‘odlikaši’ kojima novac pada ljač koji bi, s još dvoje ili troje, zlostavljao neko di- s neba, koji uživaju u besprijekornosti, ljepoti i bojete za koje bi procijenio kako nije dovoljno snaž- gatstvu, kupajući se u bazenima, jedući najbolju no da mu se suprotstavi, a ostali bi uglavnom šu- hranu, pijući najbolje koktele, posjećujući najvetjeli. Danas veći broj djece aktivno sudjeluje u zlo- ličanstvenija mjesta, uživajući najbolje od života? stavljanju jednog, dvoje ili troje djece jer ‘svi mo- Gube li zbog toga djeca realan pogled na život koji

18 Aktualno

U modernoj filozofiji odgoja, koliko roditelji postavljaju granice djeci?

Koliko su im samo ‘najbolji prijatelji’, a koliko su i autoriteti? Hoće li poneki povišeni ton ostaviti ozbiljan trag na mentalnom i duševnom stanju djeteta ili je to puko pretjerivanje?

Koliko se djecu uči voljeti sebe, ali i drugoga? Empatiji? Požrtvovnosti? Činjenici kako u životu ponekad treba nešto dati, a ne samo grabiti?

S pravima se čine jako dobro upoznata, no koje su im odgovornosti?

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

je samo nekada težak, surov, okrutan i za sve veli- ju ‘utakmica u nogama’,“ izjavila je još jedna majko i vrijedno se itekako treba potruditi? Kakva se ka čije dijete pohađa osnovnu školu na dubrovačočekivanja pred njih postavljaju, kako se dogodi- kom području. la poplava odlikaša u školama, kako su odjednom svi postali natprosječni i jesu li to zaista?

UČITI DJECU RAZMIŠLJATI KAKO JE DRUGIMA U modernoj filozofiji odgoja, koliko roditelji postav- Situacija u svim dubrovačkim školama, ali i hrvatljaju granice djeci? Koliko su im samo ‘najbolji pri- skim, pa i šire, je jako zabrinjavajuća, a svatko snojatelji’, a koliko su i autoriteti? Hoće li poneki povi- si svoj dio odgovornosti: roditelji, nastavno osoblje šeni ton ostaviti ozbiljan trag na mentalnom i du- stručne službe, znanstvenici i svi ostali stručnjaševnom stanju djeteta ili je to puko pretjerivanje? ci, lokalna zajednica, javne politike i udruge civilKoliko se djecu uči voljeti sebe, ali i drugoga? Em- nog društva. To bi bio generalni stav Dženite Lapatiji? Požrtvovnosti? Činjenici kako u životu po- zarević, predsjednice udruge Poseban prijatelj i nekad treba nešto dati, a ne samo grabiti? S pra- članice radnog tima građanske inicijative ‘Pomovima se čine jako dobro upoznata, no koje su im zimo djeci s invaliditetom’. odgovornosti? Osjećaju li kako imaju neke odgo- „Kao roditelji, puno smo toga pustili djeci i znamo vornosti? Uči li ih se tome? Koliko su danas djeca se nekada petljati i u posao stručnih osoba. Struč‘zaštićena’, koliko su sposobna sama rješavati jed- ne osobe ponekad za puno toga znaju kriviti rodinostavne probleme, a koliko to, umjesto njih, rade telje, a imamo i probleme sukoba roditelja i stručnjihovi roditelji? Koliko se znaju nositi s bilo čime? nih osoba. Smatram kako je međuvršnjačko nasiA koliko onda djelatnici u školama razumiju kako lje jedan ogroman problem koji neće tek tako, a ni su ne samo obrazovni nego i odgojni djelatnici? brzo nestati, pogotovo ne ako svi zajedno ne kreKako reagiraju na nasilje koje se događa u škola- nemo u suradnju. Ono što se priprema jest novi ma? Zavaraju li oči, idu li linijom manjeg otpora? protokol Ministarstva rada, mirovinskog sustava, Koje su im uopće opcije, koliko roditelji s njima su- obitelji i socijalne skrbi koji bi trebao značiti surađuju, a koliko brane svoje dijete ako je počinitelj radnju među svim sustavima, dakle socijale skrnasilja i koliko zauzimaju stav kako je njihovo dije- bi, obrazovanja, sudstva, zdravstva… Dosadašnja te uvijek u pravu? Gdje su stručne službe, što ra- praksa očito nije pokazala neki veliki uspjeh, čede, koliki je kadar, koje su potrebe naspram tog mu svjedočimo svakodnevno. Očito bi trebalo mikadra, stižu li uopće raditi svoj posao zbog nedo- jenjati zastarjele prevencije koje su se dosad prostatka kadrova i na drugim mjestima? vodile u školama i naći bolji način kako pomoći toj U konačnici, koliko se roditelji, u današnjem su- djeci. Ne mislim tu samo na žrtve nasilja nego i na ludom tempu života u kojem se jako puno i jako djecu koji su izvršitelji nasilja jer, kad se malo ‘pronaporno radi, u kojem su mobiteli, tableti i mre- čačka’, uvijek postoji neki razlog zašto je neko diže osigurali cjelodnevnu dostupnost, u kojem se jete izvršitelj nasilja,“ kaže Lazarević. očekuje kako se svi karijerni izazovi moraju ispu- Govoreći o konkretnim potezima kojima bi se ovom niti, u kojem se, više nego ikada, krše radna i rad- problemu trebalo stati na kraj ili ga barem ublažinička prava, uz jako loša primanja i visoke troško- ti, Lazarević govori kako još u ranijim fazama, od ve života, uopće mogu kvalitetno posvetiti odgo- vrtića ili prvog razreda osnovne škole, treba radiju djece ili primijetiti kako nešto kod njihovog dje- ti na empatiji kod djece. teta nije u redu? „Tu bih voljela vidjeti ‘danski model empatije’ i žao „Što se tiče stručnih službi, premalo je stručnih su- mi je što je kao predmet zaustavljen u Ministarradnika koji bi mogli raditi i razgovarati s djecom. stvu, vjerojatno jer je bio ideja bivše ministrice DiRoditelji ne rade dovoljno, a za škole znam sigur- vjak,“ izjavila je Lazarević. Naime, u danskim škono. I moje je dijete imalo problem, a kad sam raz- lama se jedan sat tjedno posvećuje lekcijama iz govarala s razrednicom, nije baš bila od pomoći. empatije gdje se smatra kako je temeljna vrijedPa sam sama nazvala majku djeteta koje je mal- nost naučiti djecu razmišljati kako je drugima i katretiralo moje dijete, ona je super odreagirala i ri- ko se oni osjećaju. ješili smo problem. Barem u slučaju mog djete- Tu su naravno i svi izazovi modernog roditeljstva ta, no nastavilo se prema nekoj drugoj djeci. On- i današnjeg vremena, ali i problemi s brojem kada, postoje roditelji koji nikako ne dolaze na infor- drova. macije, netko bi ih trebao prisiliti na to, trebalo bi „Naša djeca su još kao bebe izložena ekranima što obavijestiti Centar za socijalnu skrb jer je to nebri- je sigurno jedan od problema. Nadalje, tu su i proga. Nekakav stav nastavnika je – mi tu ne može- blemi s komunikacijom, nisu baš snalažljivi među mo ništa. Imaju problematične razrede, a kao da svojim vršnjacima pa, kako dolazi pubertet, oni samo čekaju da završe osmi razred i da ih se ri- imaju potrebu biti ‘jači’ i ići grubo prema ‘slabijiješe. A hoće li neko dijete u međuvremenu dobiti ma’ kako bi se dokazali. Međuvršnjačko nasilje u dijagnozu? Takve bi, problematične razrede, tre- školama je u porastu, većinom tu prednjače curibao dodjeljivati iskusnijim profesorima, koji ima- ce. Dječaci se češće potuku, no curice su obično

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Aktualno 19

„Dječaci se češće potuku, no curice su obično verbalno puno jače i znaju biti jako neugodne. Što se tiče rada stručnih službi, nedovoljan je broj djelatnika, pogotovo ako znamo kako imamo sve veći broj djece s teškoćama koja također znaju trpjeti neki vid nasilja“ verbalno puno jače i znaju biti jako neugodne. Što se tiče rada stručnih službi, nedovoljan je broj djelatnika, pogotovo ako znamo kako imamo sve veći broj djece s teškoćama koja također znaju trpjeti neki vid nasilja,“ izjavila je Lazarević koja napominje kako je od iznimne važnosti prijavljivati nasilje te je pozvala roditelje, nastavnike i sve uključene u odgoj djece na prijavu policiji ili socijalnoj skrbi.

RODITELJI PRIMARNI AUTORITET Veliku ulogu u cijeloj ovoj priči imaju odgojno-obrazovne ustanove, nastavnici, razrednici, pa i ravnatelji jer ono se često događa u razredima, školama, u grupama gdje se nalaze školske kolege.

“Vršnjačkog nasilja je bilo i prije, ima ga i sada, međutim smatram kako ga danas više prepoznajemo, surađujemo s vanjskim institucijama i o njemu razgovaramo. Izuzetno je bitno razlikovati vršnjačko nasilje od dječjih sukoba i svađa te kad mi odrasli trebamo prepoznati kako njihovi sukobi nadilaze kapacitete djece za samostalno rješavanje problema, koje mogu dovesti do negativnih posljedica za dijete,” govori Vedrana Elez, ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića.

Podsjeća kako danas imamo nove oblike vršnjačkog nasilja i najčešći su u virtualnom svijetu, a potom kazala o kakvom se nasilju uglavnom radi.

“Djeca ponekad imaju slabiji uvid u posljedice svojih riječi i postupaka te im je teško staviti se u ulogu druge osobe. Mi odrasli smo tu kako bismo im ukazali na loše posljedice takvog ponašanja. Češće se susrećemo s psihičkim i socijalnim nasiljem koje uključuje verbalno nasilje, vrijeđanje, izoliranje iz grupa, izrugivanje na društvenim mreža-

ma. Ne smijemo zaboraviti kako djeca uče po modelu i obično traže uzore u odraslim osobama pa smo samim ti mi učitelji i roditelji pozvani na veću odgovornost, kao i samo društvo u kojem živimo. Najefikasnije se rješavaju problemi kad djeca vide suradnju roditelja i škole. Roditelji su im primarni autoritet,” podsjeća Elez, a upitana o situaciji o stručnim suradnicima, kaže kako njih nedostaje, s obzirom na potrebe i opseg posla.

Vršnjačkog nasilja je uvijek bilo, a čini se kako će ga uvijek biti. Kao i prometnih nesreća, droge, alkoholizma, obiteljskog nasilja… Ipak, cilj bi trebala biti nulta stopa tolerancije na sve te negativne pojave. Kako se ljudska komunikacija uvelike ‘preselila’ na mreže, tako se preselilo i verbalno nasilje.

Problem je što je na ‘mrežama’ auditorij puno veći – ako jedan učenik podijeli samo jednu fotografiju svog kolege iz razreda kojeg izruguje, odjednom je publika svaki korisnik društvenih mreža koji tu objavu može vidjeti, spremiti ili dijeliti s drugima, ali i aktivno se uključiti u maltretiranje. Kako nam kažu roditelji, djeca sve češće imaju potrebu biti ‘zla’ i vrlo okrutna prema svojim kolegama i to izlazi iz okvira nekakve nesmotrene zafrkancije ili izrugivanja, što je češće prije bio slučaj. U svemu tome, važnu ulogu ima cjelokupno društvo, no baza je ipak roditeljski odgoj. Danas odgovornost za ovaj problem akteri uglavnom prebacuju jedni na druge, no svi se oni slažu – djeci generalno nedostaje empatije i na tome bi trebalo raditi, kao i na suradnji svih onih koji su uključeni u odgoj djece.

Kako baš na najmlađima svijet ostaje, važno je to ne samo zbog njih samih nego i zbog generacija koje će i oni sami odgajati jednog dana.

20 Kultura

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Tvrđava svetog Mihovila ovo ljeto ugošćuje spektakularne izvođače

Kako je moguće da Šibenik pohode svjetska glazbena imena, o čemu Dubrovnik može samo sanjati Šibenik je posljednjih godina središte najspektakularnijih glazbenih koncerata u Hrvatskoj. Kako je moguće da grad veličine Dubrovnika pohode najpoznatija svjetska imena o čemu jug Hrvatske može samo sanjati?

Piše Maro Marušić foto Osobna arhiva

Šibenska udruga RatCat prošlog je vikenda gostovala u Klubu Dubina gdje su posjetitelje uveseljavali elektronskom glazbom. Inače, Šibenik je posljednjih godina središte najspektakularnijih glazbenih koncerata u Hrvatskoj. Njihovo smo gostovanje iskoristili kako bi ih priupitali kako je moguće da grad veličine Dubrovnika pohode najpoznatija svjetska imena o čemu jug Hrvatske može samo sanjati. Resident DJ-evi RatCata Stipe Širinić Needledrop i Ante Dugopoljac ispričali su nam što se krije iza šibenskog uspjeha. Sve je počelo s festivalom Terraneo još tamo daleke 2011. godine.

-Terraneo je dobrim dijelom zaslužan za ovo što danas imamo u Šibeniku – kreće u zanimljivu storiju Dugopoljac – Ne znam detalje što se točno dogodilo, ali na kraju financijski nije bio isplativ. Terraneo su pokrenuli Mate Škugor, Luka Pavić, Goran Lončarević i Hrvoje Jelković. Jelković je ostao u Šibeniku i danas vodi Klub Azimut koji održava spektakularne koncerte i druge kulturne sadržaje.

Prostor u kojemu je smješten Klub Azimut nalazi se podno šibenske katedrale pod zaštitom UNESCO-a, a ove će godine proslaviti deseti rođendan. Inače vlasnik prostora je Grad Šibenik. U ovoj slavljeničkoj godini održat će 250 programa, skoro svaki dan će se tamo nešto lijepo događati. Do sada je održa-

Bonobo je jedan od najvećih svjetskih imena elektronske glazbe

Kultura 21

Dubrovački dnevniK petak, 19. svibnja 2023.

no preko 800 koncerata većinom sjajnih bendova koji nisu dio mainstreama. Uspoređujući s drugim hrvatskim gradovima nevjerojatno zvuči da su šibenski političari (trenutno je HDZ na vlasti) Jelkovićev trud itekako prepoznali i dali mu nagradu Grada Šibenika.

DOČEK NOVE GODINE Koliko je Šibenik ispred ostalih gradova najbolje pokazuje Nova godina. Na Dočeku u Krešimirovom grad pjevala je Roisin Murphy iz legendarnog dua Moloko dok u drugim gradovima pjevaju i sviraju Grašo, Rozga i Severina.

-Taj doček u Šibeniku podržali su Grad Šibenik i Turistička zajednica. Trenutno je na vlasti HDZ, ali i dok je SDP bio i oni su imali sluha za podržavanje ovakvih i sličnih događanja. Sad vas interesira kako je to moguće u Šibeniku, a ne u Dubrovniku? Odgovor je jednostavan - pravi ljudi u pravo vrijeme na pravom mjestu – u isti glas govore Dugopoljac i Needledrop.

Dugopoljac dodaje kako u Šibeniku postoji lijepi broj alternativnih kulturnih udruga koje guraju projekte, pa političari ne mogu ostati

Stipe Širinić Needledrop: ‘Šibenik ima skroz drugačiji mentalitet od Splita i Zadra’

‘Taj doček Nove Godine u Šibeniku gdje je pjevala -Još devedesetih godina prošlog stoljeća ši- Roisin Murphy bensko područje bilo je centar glazbenih dopodržali su Grad gađanja na obali. Sjetimo se samo Aurore u Primoštenu i Haciende u Vodicama, a bilo je Šibenik i Turistička i manjih underground klubova. Tamo su odr- zajednica. Trenutžani prvi spektakularni svjetski koncerti iz rata. Najprije Morales koji je bio veliki pogu- no je na vlasti HDZ, ranac cijeloj priči, poslije Deep Dish, Roger ali i dok je SDP bio Sanchez i svi ostali izvođači – govori Needi oni su imali sluha ledrop koji je i sam puštao glazbu na svim za podržavanje tim mjestima. ovakvih i sličnih Zanimljivo kako i mlađa publika prihvaća ši- događanja. Sad benske trendove. Za nove generacije govori se kako ne slušaju ništa, da im je svejed- vas interesira kako no pošli na metal bend ili narodnjake, ali Azi- je to moguće u mut, Tunel i ostala šibenska mjesta pokazuŠibeniku, a ne u ju koliko je važna edukacija. Dugopoljac ističe još jednu važnu stavku u čitavoj priči, a Dubrovniku? Odgoto je strpljivost. vor je jednostavan - pravi ljudi u pravo -Nije lako organizirati dobar koncert. Treba tražiti dozvole, redare, konobare… Uloženo vrijeme na pravom se ne vraća odmah, najvažniji je kontinuitet mjestu,’ u isti glas i strpljivost. Znam neke ljude u Splitu i Zadru govore Dugopoljac koji su pokušavali, ali vrlo brzo bi odustali i okrenuli se komercijalnim izvođačima. Moraš i Needledrop slijepi na njihove vapaje. Needledrop ulijeće kako je mentalitet Šibenika oduvijek bio drugačiji nego u Splitu ili Zadru.

biti spreman kako se neće odmah vratiti, ali u Splitu, Zadru, a vjerujem i Dubrovniku, ljudi vrlo brzo ljudi steknu dojam kako nema smisla to što rade. Mnogi su i u Šibeniku prolazili slična iskušenja, ali nisu odustali. Moraš

22 Kultura

‘Moraš biti spreman kako se neće odmah vratiti, ali u Splitu, Zadru, a vjerujem i Dubrovniku, ljudi vrlo brzo ljudi steknu dojam kako nema smisla to što rade. Mnogi su i u Šibeniku prolazili slična iskušenja, ali nisu odustali. Moraš biti svjestan kako nećeš uspjeti preko noći i biti financijski spreman kako ćeš jedno vrijeme trpjeti minus’

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

biti svjestan kako nećeš uspjeti preko noći i biti financijski spreman, kako ćeš jedno vrijeme trpjeti minus – priča Dugopoljac.

či sve skupa utrži 30. I onda ta mjesta imaju živu svirku, a on zove policiju zbog buke. Nije li to suludo?

LICEMJERNI TURIZAM Ni već spomenutom Azimutu nije bilo lako.

Svojevremeno su zbog buke susjedi u okolici, ali i šibenski biskup tražili zatvaranje kluba. Javnost je prosvjedovala i spriječila gašenje omiljenog kluba. U Dubrovniku trenutno traju ogromni prijepori oko buke unutar zidina i glazbe u kafićima. Pitamo ih kakva je situacija u Šibeniku.

Posebna priča u Šibeniku je Tvrđava sv. Mihovila gdje se godinama održavaju spektakularni koncerti najpoznatijih svjetskih imena. Tako će ovo ljeto, među ostalim, šibenska publika imati prilike vidjeti svjetske atrakcije Sigur Ros i Bonobo. Kako je moguće da takva imena dolaze u maleni Šibenik, a da Dubrovnik nema ništa ni blizu?

-Te koncerte organizira Tvrđava kulture, tvrtka u sklopu Grada Šibenika. Naravno, u tvrđavi su razna događanja, ima i komercijalnih, ali također i velikih koncerata. Nekoliko mladih unutar te tvrtke shvaća glazbu i guraju te koncerte, a Grad ih podržava. Dio sredstava namaknu i iz EU fondova, vrlo su vješti po tom pitanju i brojni projekti se guraju upraNeedledrop dodaje kako turizam u Dalmaci- vo europskim sredstvima – pričaju nam DJji zna biti prilično licemjeran. Kazuje nam o evi iz RatCata. slučaju iz Vodica.

-Glazba normalno svira u kafićima i otvorenom do ponoći, a onda se mora stišati na pola. U Azimutu se na otvorenom izvodi sve do 2 ujutro, ali prilično je stišana, pa ne bude neki posebni štimung. Poštuju se propisi o decibelima – naglašavaju.

-Tamo jedan vlasnik iznajmljuje dva prostora po cijeni od 15 tisuća eura godišnje, zna-

Tvrđava sv. Mihovila prima oko tisuću ljudi.

Mogu li koncerti Sigur Rosa i Bonoba biti financijski isplativi obzirom da su karte oko 50 eura?

-Ne znam sad koliko pojedini izvođači koštaju.

Bonobo je sam, Sigur Ros cijeli bend, ali lako je izračunati. Prihod od ulaznica je otprilike 50 tisuća eura plus zarada od pića. Ako bend košta do te cifre, može se zaraditi, ako je skuplji, onda nema financijske zarade što se tiče organizacije, ali ima što će ljudi pohoditi Šibenik upravo zbog koncerata. Iznajmit će apartman, trošiti po restoranima i drugim mjestima, pa je teško izračunati točne prihode. Ali moje mišljenje jest kako je riječ o plusu kada se sve zbroji i oduzme – kaže Needledrop.

PLANIRATI SE TREBA DUGOROČNO Zanimljivo je kako je svojevremeno u Dubrovniku, točnije 2017. godine, bio world music festival na Orsuli koji je doveo zanimljiva svjetska imena poput Femija Kutija i Bebel Gilberto. No vrlo je kratko trajao. Članovi RatCata upozoravaju na možebitne propuste na Orsuli.

Ante Dugopoljac: ‘Jako je važno biti strpljiv, ništa se ne može preko noći’

-Možda na početku nije trebalo krenuti s tako velikim imenima, ali inače neki se festival ne može održati samo jednu godinu. On se mora planirati dugoročno, najmanje na pet godina, da se vide pravi efekti. Ne može se očekivati isti tren da se sve isprofilira. Ne znam toč-

Kultura 23

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Veliki islandski bend Sigur Ros ovo ljeto dolazi u Šibenik

‘Koncerte Sigur Rosa ne detalje oko Orsule, ovo samo govorim iz Ali po tisućiti put autor ovog teksta dosađumojih dosadašnjih iskustava. Za takve je s pitanjem kako je moguće da se šibenski i Bonoba ovo ljeto u svih festivale može se tražiti sponzorstvo i privat- HDZ toliko razlikuje od drugih HDZ-ova? KaŠibeniku organizira nih investitora. Banke, poput Addika i OTP-a, ko oni imaju sluha dovoditi u svoj grad Sigur Tvrđava kulture, fir- znaju gurati slične projekte u Šibeniku. Tre- Ros, Bonobo i Roisin Murphy, a Split, koji kao ba pitati privatne sponzore, ali istovremeno ima progresivnog Ivicu Puljka, istovremeno ma u sklopu Grada biti jako ozbiljan u organizaciji i imati dugo- pomaže organizaciju isključivo komercijalŠibenika. Naravno, u ročne planove – ističe Dugopoljac. nih izvođača? Needledrop za kraj možda otkriva pravu tajnu šibenskog uspjeha, a to je, tvrđavi sv. Mihovila Kada se govori o uspjehu Šibenika često se kako kaže, rolling stones. su razna događanja, spominje kako važnu ulogu ima njegova lokaima i komercijalnih, cija. U sredini je obale, pa s obje strane zain- -Pod rolling stones smatram sve one ljude s teresirani mogu pohoditi glazbene događaje. brda koji su se dokotrljali u grad. Taj se proali također i velikih No i Zadar ima super poziciju, pa kaska svje- ces počeo događati iza rata, a posebno je zakoncerata. Nekoliko tlosnim godinama za Šibenikom. Nije sve u hvatio Split i Zadar. Sve se to poseljačilo, a sa mladih unutar te Google Mapsu. Slušajući sugovornike može- sobom su donijeli i kriminal. Šibenik je imao tvrtke shvaća glazbu mo izvući zaključak kako je važno da postoje sreću što je geografski skučen, pa ga taj proljudi koji guraju ideje, politika koja ih je spre- ces nije toliko dohvatio. Inače, u Jugoslaviji i guraju te koncerte, mna saslušati i onda zajednička sposobnost je Šibenik bio drugi grad po visini BDP-a po a Grad ih podržava. za pronalazak adekvatnih sredstava bilo iz stanovniku, odmah iz Varaždina. Svi su biproračuna ili EU fondova. Kada se to sve za- li zaposleni, građanstvo je jačalo i to se zaDio sredstava najedno zbroji, kako su oni gore lijepo opisali - držalo sve do danas. To je jedan od glavnih maknu i iz EU fondo- pravi ljudi u pravo vrijeme na pravom mjestu razloga zašto je i ovaj glazbeni dio drugačiva, vrlo su vješti po - dobijemo Šibenik kao centar urbanog života ji nego u ostatku Dalmacije. Mentalitet Šibekoji može konkurirati čak i Zagrebu. nika razlikuje se od onog u Splitu ili Zadru – tom pitanju i brojni zaključuje Needledrop. projekti se guraju Ovakva šibenska priča, naravno, ne može biti financijska isplativa sama od sebe. Ipak je ri- Dovoljno je pogledati finale nogometnog kuupravo europskim ječ o alternativi, a ne izvođačima narodnjaka. pa između Hajduka i Šibenika i shvatiti o česredstvima’ Stoga je itekako važno da politika ima sluha.

mu čovjek govori.

24 Promo

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

ČAROLIJA LJETNIH ZABAVA

ZAKORAČITE U MJESTO GLAMURA Prosecco bar Fratellos ima novi plesni show Mala oaza u centru Grada s jedinstvenim pogledom, mjesto gdje se vješto spajaju piće, hrana i umjetnost - Prosecco bar Fratellos i ove sezone nadmašuje očekivanja atraktivnim ljetnim programom.

Bar oduševljava originalnošću, ista- jedan sat poslije ponoći. ju zvijezde. Showgirls, kolo sreće, knuo se kao mjesto za hedoniste, a Ovog ljeta svake nedjelje od 18:30 glazba neponovljivog Elvisa, savrsve urbano i avangardno sljublje- do 21:00 sat uživajte u posebnom šena sofisticiranost i klasika Sino je s prostorom koji diše baštinu, plesno scenskom spektaklu Las natre, luksuz James Bonda, casikulturu i tradiciju. Stoljetni kamen Fratellos i Fantom of the Fratellos. no i romantika pa velika završnica i horizont Jadranskog mora, uz tra- Ako ste ikada poželjeli biti dijelom – sve to nude ovi aktraktivni nastučak luksuznog i ekstravagantnog ekstravagantne priče Broadwaya, pi koji su karakteristični za Prose‘Las Vegas osjećaja’, jedinstveno desetak plesača, koreografa i glu- cco bar Fratellos! je to iskustvo kakvo samo Fratellos maca donosi jedinstveni zabavnudi od devet sati ujutro, pa sve do ni show u kojem posjetitelji posta- Ponuda koktela i jela ove je sezone

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

još veća, uz vrhunski izbor pjenušavih vina! Iz široke lepeze izbora izdvojiti se može cartizze, franciacorta i neizostavni prosecco.

Zato si ne zaboravite podariti neprocjenjivo slatke ljetne čari uz zalazak sunca, čašu prosecca, ukusni

zalogaj i drago društvo, uzmite slobodnu večer i svratite do Fratellosa. Sigurno ćete okupani mjeseči-

Promo 25

nom uživati u jedinstvenoj atmosferi bara.

Kako bi bili sigurni da ćete pronaći svoje mjesto, preporuka je uvijek rezervirati stol pozivom na kontakt: 091 201 2345 ili e-mailom: booking@fratellos.eu

26 Kolumna Škura bura

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Ne treba Dubrovniku nikakva reklama, nego dobre mjere za turizam

Ovo što radi Turistička zajednica je relikt prošlosti Ovo što radi Turistička zajednica je teški relikt prošlosti. Ne treba Dubrovniku reklama, ne treba ni jednom lijepom gradu ili mjestu na svijetu nikakav promidžbeni materijal. Da bi netko došao, jedino što treba je prometna povezanost, u našem slučaju avioni. Ali mi smo sada već u trenutku kada bi dodatni dolazak turista bez raznih popratnih mjera unazadio život lokalnog stanovništva, a ne ga unaprijedio Piše Maro Marušić foto Turistička zajednica

Meni za Materu, Pietrapertosu i Castelmezzano nije trebao niti jedan influencer.

Dovoljno je bilo što postoji trajekt za Bari. Kad se već nađeš tamo, s dva-tri klika lako ćeš dalje. Nije ovo doba prije digitalne revolucije kada su turističke reklame imale smisla.

Danas je dovoljan Google Maps i 10 posto baterije na mobitelu

Nikad neću zaboraviti taj osjećaj. Prođem usku kamenu ulicu, dokopam se glavnog gradskog trga, pa poput pravog šanića parkiram motor tik do crkve, a preda mnom se prostre pogled kao svježe voće pred rimskim carem.

-Matere ti, kakva je ova Matera – kažem tiho sebi u bradu, pa onda još tiše dodam, valjda da me rodni grad ne čuje – Ljepša je od Dubrovnika.

Nikad u svom životu, na sramotu svih svojih profesora zemljopisa, nisam čuo za Materu, talijanski grad na jugu Čizme. Jedina matera koju sam do tada čuo bila je moja rođena, koju bi osim mene čulo i čitavo susjedstvo kada bi se vratila s informacija iz Gimnazije.

Toj sramotnoj činjenici, da nisam imao pojma o gradu ljepšem od Dubrovnika, pridonosilo je i što nemaju poznati nogometni klub. Čuo sam za neuglednu Perugiu, za Bresciju, Bergamo, Lecce, Sassuolo, čak i pohodio ružni Empoli na jednom gostovanju Rome, ali za Materu nikad ne saznah.

Kako sam se onda uopće našao u gradu za koji nisam znao da postoji? Vozikao sam se motorom jugom Italije, ono standardna šema, Pompeji, Vezuv, Napulj, Amalfi. Na povratku prema Bariju gdje sam hitao trajekt za doma, gledao sam da se vratim drugačijom rutom nego kojom sam došao. Čim sam malo proguglao, odmah mi je posvuda izletjelo da su na ruti preko Potenze famozna Matera,

te prekrasni Pietrapertosa i Castelmezzano, gradići na brdu koji su međusobno povezani najbržim zip lineom u Europi. Naravno, ni za ove potonje nisam znao, jer ni oni nemaju nogometni klub niti u Serie A, niti u Serie B.

Kolumna Škura bura 27

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

INFLUENCERSKA REKLAMA Zašto ja vama uopće pričam ovu priču? Ona mi je pala na pamet, jer sam prije neki dan pročitao kako Turistička zajednica Grada Dubrovnika financira boravak šest ‘poznatih’ influencera koji bi, kako su naveli u priopćenju, kroz svoja videa trebali predstaviti ljepote Grada svijetu. Oni imaju sve skupa devet milijuna pratitelja koji su valjda sami nesposobni za pretraživanje na internetu, pa im treba netko tko će im pokazati gdje je lijepo.

Meni za Materu, Pietrapertosu i Castelmezzano nije trebao niti jedan influencer. Dovoljno je bilo što postoji trajekt za Bari. Kad se već nađeš tamo, s dva-tri klika lako ćeš dalje. Nije ovo doba prije digitalne revolucije kada su turističke reklame imale smisla. Danas je dovoljan Google Maps i 10 posto baterije na mobitelu.

Na kraju krajeva, ja uopće ne bih volio da itko od tih devet milijuna pratitelja dođe u Dubrovnik. To su oni turisti koji neprekidno pilaju. Nisu u stanju pogledati ni kakvo će vrijeme biti sutra, a kamoli što drugo. Uništit će bezbrojnim pitanjima vlasnika apartmana, vodiča, konobara, prolaznika… U današnjem dobu možeš posjetiti bilo koji kutak na Kugli zemaljskoj bez da tamo postaviš iti jedno pitanje. Sve ti lijepo www piše – što trebaš vidjeti, u kojem restoranu jesti, na koju plažu otići…

Ovo što radi Turistička zajednica je teški relikt prošlosti. Ne treba Dubrovniku reklama, ne treba ni jednom lijepom gradu ili mjestu na svijetu nikakav promidžbeni materijal. Da bi netko došao, jedino što treba je prometna povezanost, u našem slučaju avioni. Ali mi smo sada već u trenutku kada bi dodatni dolazak turista bez raznih popratnih mjera unazadio život lokalnog stanovništva, a ne ga unaprijedio.

Umjesto da se bavi promidžbama, primarni posao turističke zajednice bi trebale biti iscrpne turističke analize. Recimo kruzeri. Zbrojiti i oduzeti sve prednosti i mane, i temeljem toga donijeti odluku, čak i drastičnu. Ako treba, zabraniti kruzere. Ali nitko se s tim ne želi ozbiljno bakćati (iako su se radile neke analize koje su više kozmetičke), jer će se uvijek pojaviti netko tko je nezadovoljan. Taksiji i vlasnici restorana će reći - nama je svaki gost važan, pa tako i onaj s kruzera. Ako ćemo tako, i dileru je važan svaki narkoman. Što manje narkomana, manje zarade, čista logika, pa opet droga je zabranjena, jer su štete puno veće od koristi. Ako je slično s kruzerima, to da su veće štete od koristi, onda i njih treba zabraniti, bez obzira što će neki ostati bez prihoda.

DOBRA RAVNOTEŽA TURISTA I SVAKODNEVICE Tako da brojke o dolasku turista u grad nisu pravo mjerilo niti kvalitete života, niti prihoda. Ono što treba je dobra ravnoteža turista i svakodnevice, a ne oglašavanje bez smisla samo kako bi se šminkala statistika. Dubrovnik će uvijek biti magnet, ne treba tu neke velike pameti pored interneta i Google Mapsa.

Ljudi će sami od sebe dolazit ako ima aviona, isto kao što ćemo i mi u inozemstvu pronaći sva ona lijepa mjesta koja nas nisu ispitivale profesorice zemljopisa na karti.

Turistička zajednica bi, primjerice, mogla popisati koliko je stanova u Dubrovniku prazno, zašto u njima nitko ne živi, niti se iznajmljuju, i onda temeljem toga donijeti neku mjeru kako bi se oni upotrijebili na tržištu, a ne da cijene nekretnina divljaju zbog investicija stranaca. To je samo jedan od zadataka. Kvalitetne turističke analize su nam nikad potrebnije, a ne oglašavanja koja u današnjem dobu nemaju previše smisla.

Materi i Dubrovniku je u danas važnije kako pomiriti turizam i kvalitetu života lokalnog stanovništva nego se predstavljati milijunima koji nisu u stanju sami pogledati ni hoće li sutra kiša ili sunce. Sačuvaj me Bože od lošeg centaršuta i pratitelja influencera. Blago se gradu koji oni zaobiđu.

Umjesto da se bavi promidžbama, primarni posao turističke zajednice bi trebale biti iscrpne turističke analize.

Recimo kruzeri.

Zbrojiti i oduzeti sve prednosti i mane, i temeljem toga donijeti odluku, čak i drastičnu.

Ako treba, zabraniti kruzere. Ali nitko se s tim ne želi ozbiljno bakćati (iako su se radile neke analize koje su više kozmetičke), jer će se uvijek pojaviti netko tko je nezadovoljan

28 Fotogalerija

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ivica i Milja - godi im ostvareni san i sadašnja zajednička životna zbilja Ivica i Dajana - dobro se znadu, gustaju u zajedničkom radu

Ileana i Vedran - zajedno je lijepo biti, sve teškoće prebroditi

Julija i Đuro - premda je unučica malo stidljiva bila, ispod kapelina je ipak pogled uputila

Marija i Ljubica - i kad je lako, i kad je teško, iskaže se prava prijateljica

Oliver, Nora, Mia i Leo - našlo se rješenje za slatki predah i osvježenje

Fotogalerija 29

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dejana, Slaviša, Nikolina i Stevan - uvijek je zadovoljstvo s najmilijima obići Dubrovnik divan

Jovanka, Tomi i Nika Eleonora ništa nije ljepše nego s voljenima biti kad se stigne s debelih mora

Magdalena i Maja simpatične i dobro raspoložene od početka do kraja

Mirko, Mišo i Marko - momci zanimljive priče započinju, ne samo stoga što im imena istim slovom počinju

Marin i Mara - život raznovrsne prilike za veselje stvara

Klara, Josip, Dora i Leon - (i)ako je “višom silom” bio ometen prvobitni plan, nije im bio upropašten dan

Vesna i Ivica - na brod se više ne mora žurno ići, lijepo je u penziji zajedno i na Stradun bez preše sići

30 Priče o moru i brodovima

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

SVE JE DOBRO ZAVRŠILO

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

VIKING SKY je doživio havariju, no sve je spasio naš povremeni sugrađanin Kapetan Bent Gustavsson, Finac s povremenim prebivalištem u Dubrovniku, prije četiri godine je uspješno zapovijedao s brodom kad su mu u nevremenu otkazali motori

Brodarsku kompaniju Viking Cruises je osnovao 1997. godine bogati norveški biznismen Torstein Hagen s vizijom nabavke malih riječnih brodova i većih oceanskih brodova. Godine 2000. tvrtka je kupila europski KD River Cruises kako bi povećala svoju flotu, iskoristila 40 godina iskustva riječnih krstarenja i stekla prava na glavne lokacije za pristajanje u većim europskim riječnim gradovima.

Tvrtka se proširila na američko tržište 2000. godine, osnivanjem prodajnog i marketinškog ureda u Los Angelesu. Od tada, Viking je izrastao u vodeću tvrtku za putovanja malim i većim brodovima koja nudi riječna, oceanska i ekspedicijska putovanja na svih sedam kontinenata.

Kapetan broda je u 14:00 sati proglasio MAYDAY, spustio je u more oba sidra te se nošen vjetrom i valovima približio na samo 100 ČEST DUBROVAČKI GOST Godine 2015. Viking Ocean Cruises je pred- metara od oštrih stavio svoj prvi prekooceanski brod s ime- hridi pored obale. nom VIKING STAR za 930 putnika s balkon- Brodske lajbote skim kabinama. Godinu dana kasnije, Viking je porinuo svoj drugi oceanski brod imena zbog velikih valova VIKING SEA, kojem su se pridružili brodo- je bilo nemoguće vi blizanci VIKING SKY (2017.), VIKING ORION spustiti u more S operativnim uredom u Baselu u Švicarskoj, Viking nudi itinerare usmjerene na luksuzna odredišta diljem svijeta. Svako putovanje uključuje obalne izlete u svakoj luci i programe na brodu i kopnu, glazbene i umjetničke izvedbe, demonstracije kuhanja, informativne razgovore u luci i pažljivo odabrane gostujuće predavače i još puno toga.

(2018.),VIKING JUPITER (2019.), VIKING VENUS

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Dana 23. ožujka 2019. kruzer je bio na ruti jugozapadno od Tromsøa do Stavagera u Norveškoj po jakom vjetru i nemirnom moru s valovima visokim i do 15 metara. Vrijeme je bilo unutar operativnih sposobnosti broda. Na brodu je bilo 1373 osoba tj.

915 putnika i 458 članova posade

Priče o moru i brodovima 31

(2021.), VIKING MARS (2022.), VIKING NEPTUNE (2022.), i VIKING SATURN 2023. godine. Još je novih identičnih brodova u narudžbi s planom isporuke do 2027. godine.

VIKING SKY je čest gost Dubrovnika kao i ostali brodovi blizanci iste kompanije. Porinut je u more 23. ožujka 2016. godine u brodogradilištu Fincantieri Ancona, isporučen je brodaru 26. siječnja 2017. Cijena izgradnje broda je bila 400 milijuna američkih dolara, matična luka mu je Bergen. Ima 47842 bruto tona, dug je 228 metara, a dizel/elektro motori ukupne snage14500 KW preko dvije propele mu omogućuju brzinu od 17 čvorova (maks.20 čv.).

VIKING SKY je prvi put uplovio u luku Gruž 6. travnja 2017. godine. Plovio je uspješno dok nije doživio ozbiljnu havariju gdje je moglo doći do gubitka broda s veoma velikim brojem stradalih.

VALOVI I DO 15 METARA, HELIKOPTERI EVAKUIRALI PUTNIKE Dana 23. ožujka 2019. kruzer je bio na ruti jugozapadno od Tromsøa do Stavagera u Norveškoj po jakom vjetru i nemirnom moru s

valovima visokim i do 15 metara. Vrijeme je bilo unutar operativnih sposobnosti broda. Na brodu je bilo 1373 osoba tj. 915 putnika i 458 članova posade.

Oko 13:50 sati u Hustadviki pored obale između Moldea i Kristiansunda, motori broda pretrpjeli su gubitak tlaka ulja, što je rezultiralo automatskim gašenjem svih motora (black out) i brod je u nemirnom moru počeo plutati nošen prema obali. Kapetan broda je u 14:00 sati proglasio MAYDAY, spustio je u more oba sidra te se nošen vjetrom i valo-

32 Priče o moru i brodovima

vima približio na samo 100 metara od oštrih hridi pored obale. Brodske lajbote zbog velikih valova je bilo nemoguće spustiti u more. Također, brodovi za spašavanje s obale morali su se vratiti zbog visokih valova, a tegljači su bezuspješno pokušavali pričvrstiti konope za tegljene. Šest norveških spasilačkih helikoptera poslano je na mjesto događaja i evakuiranje putnika je započelo. Posada VIKING SKYA uspjela je

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

ponovno pokrenuti jedan motor, ali se evakuacija nastavila. Nakon otprilike pet sati, 100 putnika je evakuirano, a najmanje četiri helikoptera sudjelovala su u zračnom spašavanju. U ponoć po lokalnom vremenu oko 170 putnika evakuirano je helikopterima. Brod se i dalje valjao i posrtao na velikim valovima na samo 100 metara udaljenosti od oštrih hridi pored obale. Dana 24. ožujka, nakon što su tri od četiri motora ponovno pokrenuta tijekom noći, evakuacija je zaustav-

Šest norveških spasilačkih helikoptera poslano je na mjesto događaja i evakuiranje putnika je započelo.

Posada VIKING SKYA uspjela je ponovno pokrenuti jedan motor, ali se evakuacija nastavila. Nakon otprilike pet sati, 100 putnika je evakuirano, a najmanje

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Priče o moru i brodovima 33

ljena u nedjelju ujutro u 9 sati. Jedno oštećeno sidro se podiglo na brod, drugo je otpušteno u more, a VIKING SKY je napokon krenuo prema Moldeu u Norveškoj. Četiri stotine sedamdeset i devet ljudi je helikopterom prebačeno s broda tijekom 30 letova helikopterom. Šesnaest ljudi je odvedeno u bolnicu, od kojih su trojica bila teško ozlijeđena. VIKING SKY je otplovio u Molde vlastitim pogonom uz pratnju dva tegljača gdje je stigao u 16:30 sati 24. ožujka. Dana 27. ožujka, VIKING SKY je stigao u brodogradilište u Kristiansundu u Norveškoj na popravak, a sljedeće krstarenje je otkazano.

DUBROVČANI NA BRODU Prvi časnik palube iz Dubrovnika je izjavio kako je na brodu bilo još posade iz Korčule i Rijeke. Kapetan broda Bent Gustavsson iz Hammarlanda u Finskoj je djelomično i naš sugrađanin jer ima stan u Dubrovniku gdje mu je povremeno prebivalište.

Kapetan Bent je izvanredno odradio svoj posao prilikom evakuacije i sigurno zbrinuo svakog člana posade i sve putnike uz

pomoć helikopterske službe i svih ostalih sudionika s kopna. VIKING SKY će nam u ovoj sezoni te i idućih godina sigurno dolaziti kao i ostali brodovi blizanci brodarske kompanije Viking Ocean Cruisesa. Želimo im mirno more.

Prvi časnik palube iz Dubrovnika je izjavio kako je na brodu bilo još posade iz Korčule i Rijeke.

Kapetan broda Bent Gustavsson iz Hammarlanda u Finskoj je djelomično i naš sugrađanin jer ima stan u Dubrovniku gdje mu je povremeno prebivalište

34 Crna kronika

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

KRAĐA U METKOVIĆU

Uhićeni maloljetnik i mladić koji su provalili u kuću starca i ukrali zlatni nakit

POLJOPRIVREDA IM JE MALO ILEGALNA

Na Pelješcu i u Konavlima ‘pali’ muškarci koji su u kućnim laboratorijima uzgajali konoplju U proteklom tjednu policijski službenici Policijske postaje Ston i Postaje granične policije Gruda pretragama dviju obiteljskih kuća pronašli su više zasađenih sadnica indijske konoplje i opremu koja služi za njezin uzgoj.

Pretrage su obavljene temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku.

U prvom je slučaju 2. lipnja, u obiteljskoj kući na Pelješcu, pronađeno 19 stabljika indijske konoplje tipa Cannabis sativa, zasađene u posudama u prostoriji obiteljske kuće u kojoj je improvizirano i svjetlo s tri spojene žarulje. Kod korisnika kuće, 42-godišnjaka, pronađeno je i šest paketića marihuane.

Drugom pretragom obiteljske kuće u Konavlima, koja je obavljena 4. lipnja, u jednoj od soba pronađene su dvije zasađene stabljike indijske konoplje, a u vrtu kuće još 8 stabljika.

U kući je također pronađen šator za uzgajanje biljaka, ventilator, halogeni reflektor i metalna palica. Osim toga, kod 41-godišnjeg korisnika kuće pronađena i manja količina kokaina.

Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama 41-godišnjak i 42-godišnjak su uz kaznene prijave predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, izvijestili su iz policije.

Nakon što je krajem svibnja 81-godišnjak prijavio tešku krađu provaljivanjem u njegovu obiteljsku kuću u Metkoviću, policijski službenici Policijske postaje Metković proveli su kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno kako su navedenu provalu počinila dvojica mladića od kojih je jedan maloljetan, a drugi u dobi od 23 godine.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je spomenuti dvojac nasilno, preko aluminijskog prozora, ušao u kuću u kojoj trenutno nitko ne živi i iz nje otuđio zlatni lančić i zlatni prsten, zlatni medaljon, zlatni privjesak, zlatni ručni sat i još dva ručna sata.

Svi otuđeni predmeti su pronađeni kod osumnjičenih i vraćeni su vlasniku.

Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo teške krađe policija protiv osumnjičenih podnosi kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Sport 35

36 Oglasi

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

humanitarni prilozi CARITAS

U spomen na dragog prijatelja Zlatka Ljubimira 30 EUR-a prilaže Ljiljana Šegedin Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad. caritas@db.hr Sve info na: https://caritas. db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DJEČJI DOM MASLINA

- Obitelj Violić i Koprivec u spomen na dragog susjeda pok. Ivicu Slapničara umjesto vijenca prilaže 50 EUR; - Linda Falkoni u spomen na pok. Mihajla Račića umjesto cvijeća prilaže 30 EUR Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

Umjesto cvijeća za našeg dobrog prijatelja pok. Zlatka Ljubimira, prilažu 100 € obitelji: Muhoberac i Nakić;

U spomen na pok. Antu ( Tonća ) Raguž, umjesto cvijeća, 30 € prilaže Ana Sjekavica s obitelji; Umjesto cvijeća, u spomen na oca naše Nikoline Miloslavić, Dubrovačke knjižnice prilažu 50 €; Umjesto cvijeća za našeg dobrog prijatelja pok. Zlatka Ljubimira, prilažu 100 € obitelji: Muhoberac i Nakić; U spomen na pok. Antu ( Tonća ) Raguž, umjesto cvijeća, 30 € prilaže Ana Sjekavica s obitelji; U spomen na pok. Tonćija Raguža, umjesto cvijeća, prilaže 50 € Mare Pendo s obitelji; U spomen na pok. Tonćija Raguža, umjesto cvijeća, prilaže 50 € Dušanka Kriste s obitelji; Umjesto cvijeća za dobrog susjeda , pok. gospora Zika Avdića, obitelj Stanke Čagalj prilaže 30 €; Umjesto cvijeća za našeg preminulog prijatelja Zičriju Avdića, 70 € prilaže obitelj Boška Bilića; U spomen na pok. Ljubicu Žitnik, umjesto cvijeća, 40 € prilaže obitelj Nikše Prlenda; U spomen na pok. Ljubicu Žitnik, umjesto cvijeća, 40 € prilaže obitelj Mirka Prlenda; U spomen na pok. Luka Obradovića 40 € prilaže Đuro Capor;

Zahvaljujemo se obitelji Ubavke i Vlatka Lipovca na donaciji boliničkog kreveta U spomen na pok. Tonćija Raguža, umjesto cvijeća, prilaže 50 € Mare Pendo s obitelji; U spomen na pok. Tonćija Raguža, umjesto cvijeća, prilaže 50 € Dušanka Kriste s obitelji; Umjesto cvijeća za dobrog susjeda , pok. gospora Zika Avdića, obitelj Stanke Čagalj prilaže 30 €; Umjesto cvijeća za našeg preminulog prijatelja Zičriju Avdića, 70 € prilaže obitelj Boška Bilića; U spomen na pok. Ljubicu Žitnik, umjesto cvijeća, 40 € prilaže obitelj Nikše Prlenda; U spomen na pok. Ljubicu Žitnik, umjesto cvijeća, 40 € prilaže obitelj Mirka Prlenda; U spomen na pok. Luka Obradovića 40 € prilaže Đuro Capor; Zahvaljujemo se obitelji Ubavke i Vlatka Lipovca na donaciji boliničkog kreveta; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama. Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: R7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

PROČITAJTE! MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU!

BAROKOMORA - NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma: • U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica • Difuzno je povećana razina kisika u stani cama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi • Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma • Poboljšano je djelovanje pojedinih lijeko va • Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta • Snažan je antiedematozni učinak u tkivima • Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije • Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu • Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma

INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE ORGANIZMA! Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici!

POLIKLINIKA MARIN MED Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Ime sekcije 37

38 Mali oglasi

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO Prodajem Citroen C4 Runner 1.6, 2008. godina. Prošao 104,000 km. Registriran do 12.mj. 0921551900

skoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Na prodaju Citroen C4 Picasso 2015 godište. Auto je očuvano i održavano.Auto je prešlo 170013 km. Na autu su napravljeni i veliki i mali servisi znači zupčasti, vodena, vanjsko remenje i natezači, svi filteri i ulje na 160383km.Auto je registrirano do kraja 5mj/2023god.

Za sve informacije stojim na raspolaganju na kontakt broj 0959033266.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Volkswagen kombi P3 1990 godište. 8+1 putnika. Cijena po dogovoru 098 95 95 949 Renault Scenic Privilege 1,9 dci Rx4, Disel Euro III, 75 kW, 2002g., 170.000 km (motor 155.000 km), pogon na sva četiri, boja zelena sa efektom, kožnata sjedala, dva krovna prozora, prednji i bočni sigurnosni jastuci, maglenke, putno računalo, automatska klima, integrirani radio, kuka za prikolicu, krovna kutija, Al-felge, cjelogodišnje gume, protupožarni sigurnosni ventil, reg. studeni 2023g. cijena 4000 €, detaljno na: https://www.njuskalo.hr/auti/renault-scenicrx4-1.9-dci-oglas-40396631 tel. 099 5044 672 PLOVILA Prodajem potpuno novu tendu za barku dimenzija cca 1,3 x 1,8 m ( 2,3 m2) bijele boje po cijeni od 120 Eura. Nazvati na te. 099/205-76 60 Prodaje se barka istranka, sve informacije na broj 0918953381

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

šte u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodaje se građevinsko zemljiProdajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodajem kuću u starom gra-

du, 72+30m2 za 350000€. Tel: 091 908 7406.

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2.

Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076 Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

NOVO U PONUDI! Prostrani četvorosobni dvoetažni stan u Komolcu 108 m2 – 250.000 € Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obitelj-

Kontakt: 098 676 009 www.angelusnekretnine.hr

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 9. lipnja 2023.

Mali oglasi

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

RAZNO Prodajem očuvan mob. Alcatel 1 sa punjačem i maskom, ekran 6,22 incha, 50 eura 091 583-4481

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Prodajem grob na katoličkom groblju Boninovo 0989609880

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211 Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009 Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem agriju 506 u odličnom stanju, bingov original zapakiran karburator i tri demižane po 50l. Mob 098 728 553 osobni odnosi Muškarac 52 godine traži žensku osobu od 40 do 50 godina za prijateljstvo i druženje.

Isključivo zvati na Whatsapp.

Kontakt: 097 638 2802 USLUGE RAZNO Praonica rublja u Dubrovniku zbog povećanja obujma posla traži djelatnicu.Puno radno vrijeme,prva smjena,slobodan dan u tjednu.Ne nudimo smještaj,za sve ostale informacije kontakt ;098 177 8364 Vršimo sve vrste čiščenja stanova, aprtmana, auta... Zovite na 0993772300 Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757 Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob

luge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

0916143946

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne DEŽURNE LJEKARNE vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 05.06. do 11.06. slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i - LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” montaža kamena. mob: 091 od 12.06. do 18.06.

7285208.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , kosnja teave i sl m 0916143946 Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060 Meštar sa iskustvom pruža us-

preminuli ANTE RAGUŽ (1961) ANA PASKOVIĆ (1940) LUCE GLUHAN (1940) VIDO ŠILJUG (1954) NIKOLA BJELOPERA (1946) VELIMIRKA IGIĆ (1931) MIHAJLO RAČIĆ (1950) LJUBICA ŽITNIK (1938) ILIJANA DONATOVIĆ (1927) ANTONIJA ĆUTIĆ RASPOMANIKIS (1951) DUBRAVKA MARGARETIĆ (1952) IVAN VLAHOVIĆ (1935)

40 Zadnja

petak, 9. lipnja 2023. Dubrovački dnevniK

VRATILA JE NEKADAŠNJI SJAJ

Sanirana Amerlingova fontana ponovno u funkciji Foto: Goran Mratinović

Amerlingova fontana na Brsaljama je, nakon provedenog cjelovitog procesa sanacije, ponovno u funkciji. Projektant je bio Studio Presjek d.o.o., a izvođači radova Klesarstvo Šakota te Kist i čekić. Radilo se o restauratorskim radovima u kamenu.

Također, fontana je rastavljena te su se riješili problemi s instalacijama, u prvom redu oni koji se tiču odvodnje. Uz navedeno, iskorištena je prilika za uređenje svih bazena kako ne bi bilo curenja, kao i svih izljeva, prvenstveno špina, kako bi bili uredni.

Predsjednik DPDS-a Vedran Kosović je za Dubrovački dnevnik na samom početku sanacije kazao kako radovi predstavljaju kontinuiranu brigu o fontanama, a najavio je kako će se jednom godišnje ići u opsežnije radove na njima te kako će se održavanje i dalje redovito provoditi.

Fontana je ukrašena kipovima Stojne i satira, predstavlja remek djelo hrvatskog kipara Ivana Rendića iz 1900. godine, a rodnome gradu, u svoje ime te u ime svoje braće, poklonio ju je Ignacije Amerling.