Festu organiziramo kao entuzijasti, ali profesionalci

I ove će godine po 1051. put Dubrovnik prekrasnom tradicionalnom svečanošću počastiti svog parca sv. Vlaha čija je Festa 2009. godine uvrštena u registar nematerijalne baštine UNESCO-a. Uvertira tom događaju je manifestacija Festa

Idejni začetnik i jedan od organizatora manifestacije Festa Dubrovnik - Slobodan Nano Vlašić presretan je što se nakon dvije ograničavajuće Feste, zbog pandemijskih mjera, ovogodišnja održava u svom punom programskom obujmu na koji su Dubrovčani navikli. Ona će i ove godine obilovati bogatim i zanimljivim programom s kulminacijom središnjeg događaja koji se održava u subotu, a to je gala koncert u Kazalištu Marina Držića gdje će nastupiti Goran Karan. Nano Vlašić nam je ispričao koliko mu znači ova manifestacija i što nas sve očekuje. - Nije svejedno kad si prešao petinu stoljeća. Nije to baš tako malo, ali što smo mi u toj silnoj vječnosti Svetog Vlaha… I ove godine humanitarno smo usmjereni obnovi crkve sv. Vlaha – govori Vlašić o 22. Festi koja je kao svjetovna manifestacija, uvertira u crkvenu, veliku Festu koju će Dubrovčani obilježiti po 1051. put kako tradicija nalaže.

KONCERT GORANA KARANA U KMD-U

Predstavljanje knjige, izložba, radionice, grličanje i koncerti postali su tradicija koja se održava više od dva desetljeća. Ove godine, organizatori su najavili gala-koncert na kojem će nastupiti Goran Karan u nešto intimnijoj atmosferi Kazališta.

- Karan je imao veliku želju nastupiti na Festi. Ipak je on započeo ozbiljnu karijeru u Dubrovniku kao posljednji pjevač Crne udovice, nadamo se kako će otpjevati i pokoju njihovu pjesmu, pa da to bude svojevrsni hommage Davoru Ercegu. Misao vodilja koncerta je ‘Živila ljubav’ – gošća je sopranistica Sara Žuvela, uz gudače DSO - pojašnjava Vlašić koji se prisjetio kako je bilo u počecima organiziranja ove manifestacije.

Ekipa s kojom je on radio od samih početaka, uvijek je bila u tom glazbenom điru. Prisjeća se kako su htjeli napraviti festival zabavne glazbe koji će dati neke suvremenije forme i ljudima pružiti nešto interesantno, poput Festivala festivala ili Karneval festa koji se u Cavtatu pretvorio u festival Zlatna palma. Ista je to ekipa koja je 1994. godine organizirala doček Nove godine koji Dubrovčani pamte i danas, kada ni kiša, ni ratne prijetnje nisu spriječile okupljanje na Stradunu. S istim tim entuzijazmom oformili su i Festu. - Napravili smo Festu svjesno u doba blagdana sv. Vlaha, pred samu crkvenu tradicionalnu Festu, tako da budemo svjetovna programska uvertira. Također, želja nam je bila da se u Dubrovniku i tijekom zime nešto događa. Jednostavnije je organizirati nešto zimi jer tijekom sezone rijetko tko nam može pomoći primjerice u smještaju izvođača kao zimi. Osim toga, važno je imati ovakav festival kako bismo ljudima koji se u Gradu bave glazbom pružili priliku za festivalske nastupe kako bi ih netko vidjeo i primijetio – kazuje Vlašić.

“Ovo je posao koji se radi profesionalno jer se radi s profesionalcima, ali mi smo se odavno odrekli svih naknada, primjerice za telefonske troškove ili gorivo, dok honorari nikad nisu dolazili u obzir. Ovo radimo kao entuzijasti, ali profesionalci” petak, 27. siječnja 2023.

“Napravili smo

Festu svjesno u doba blagdana sv. Vlaha, pred samu crkvenu tradicionalnu Festu, tako da budemo svjetovna programska uvertira. Također, želja nam je bila da se u Dubrovniku i tijekom zime nešto događa”

Veliko Odricanje

Na pitanje nedostaje li Dubrovniku sadržaja van sezone, Vlašić odgovara kako inače Dubrovniku nedostaje puno toga.

- U Gradu fali sadržaja, ali iskreno ja se bojim sadržaja koji ga ruše i samo mu čine kontru. Dubrovnik sam po sebi daje puno toga pa čak i kad se ništa ne događa. Dovoljno je prošetati praznim Gradom i čovjek se ispuni nečim. To je kao kad netko tko osjeća kvalitetnu duhovnost u sebi i ima dušu, uđe u praznu bogomolju i osjeća se lijepo. Kad smo mi organizirali doček Nove godine, pozornica su nam bile skale od crkve svetog Vlaha i po mom mišljenju ne treba ništa jače od tadašnjeg razglasa jer sve drugo šteti Gradu. Kao organizator sam sretan kad mi ljudi dođu na neki događaj, ali sam nesretan ako sam nekog učinio nezadovoljnim, bila to baština ili domaći ljudi – njegov je stav. Kazuje kako svi koji rade u organizaciji Feste, to rade volonterski.

- Ovo je posao koji se radi profesionalno jer se radi s profesionalcima, ali mi smo se odavno odrekli svih naknada, primjerice za telefonske troškove ili gorivo, dok honorari nikad nisu dolazili u obzir. Ovo radimo kao entuzijasti, ali profesionalci. To što nemamo profita ne mora značiti kako je manje kvalitetno i važno, dapače zalažemo se još više jer nikad nemamo u potpunosti dovoljno novca. Možda je upravo to jedan od motiva za još profesionalniji i bolji rad, za naš Grad, a prvenstveno za svetog Vlaha – govori Slobodan Vlašić koji se hvali kako ima iste inicijale kao i Sveti Vlaho. Možda mu je sudbina rođenjem odredila ljubav prema dubrovačkom zaštitniku, no on je svakako taj put nastavio upisavši ga u registar sjećanja, poput onog UNESCO-vog koji skuplja nematerijalnu baštinu. Nano Vlašić ne nosi parčeve relikvije kao biskup i ne pušta bijele golubice, ali sudjeluje u organizaciji sadržaja koji okuplja Dubrovčane što im zasigurno uljepšava siječanjske dane. Velika želja mu je, govori nam, da ga naslijedi netko mlađi, tko razumije zašto su pokrenuli Festu. petak, 27. siječnja 2023. Dubrovački

- Volio bih da se Festa proširi i da djeluje poput nekog udruženja glazbenika jer ima tu statutarnu mogućnost kao udruga. Ranije smo imali čak dva takva udruženja. Volio bih da se kroz nju ostvaruje ili izgrađuje glazbena scena Dubrovnika. Ova ekipa radi na organizaciji takvih događanja zadnjih više od dvadeset godina, a neki od nas u ovom smo poslu pola stoljeća! Zahvalan sam ljudima u politici, struci i poduzetništvu koji nam pomažu i trpe našu gnjavažu, a možda nas nekad i ne razumiju najbolje, no usprkos svemu pomažu nam. Još neću odustati, bilo bi me sram od svetog Vlaha kad bih to učinio – zaključio je za Dubrovački dnevnik Slobodan Nano Vlašić.

MARIJA KOKANOVIĆ