Dubrovački dnevnik petkom br. 9

Vijesti

petkom

O

BESPLATN

Foto: Goran Mratinović

Petak, 24. srpnja

Godina 1, broj 9, 2020.

Izlazi jednom tjedno

ISSN 2718-3742

STIGLI LETOVI, BROJKE U PORASTU Britanci spašavaju dubrovačku sezonu

ŽELJKO RAGUŽ: Ne bojimo se izaći sami na izbore

Kraj brodogradilišta na Korčuli?

Otvoren stečaj nad Ledom

VIJESTI

INTERVJU

VIJESTI

Od stolova i turista ne vidim jata meni dragih ptica ni nad Gradom zvijezdu previsoku, Dubrovniče, suzo u mom oku.

MATO JERINIĆ (1939. - 2020.)

IMAMO MINISTRICU, ALI NIJE IZ TURIZMA Dubrovčani komentiraju hoće li se snaći

ll JEDNO OD važnijih ministarstava, ono turističkog predznaka, dobilo je za čelnu osobu Nikolinu Brnjac

Stranica 6

EFREM JURIŠIĆ Zlatno doba Excelsiora: Od bakšiša sam izgradio kuću u pet godina

ll Dubrovački turizam

šezdesetih godina bio je na vrhunskom nivou...

Stranica 34

NEIZOSTAVNI MODNI DODATAK

Istražili smo koje maske vas najbolje štite Stranica 26

2

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Uvodnik

Uvodnik

3

NAKLADNIK Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288 GLAVNA UREDNICA Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ivona Butjer Mratinović UREDNIK Vedran Salvia REDAKCIJA 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr Aida Čakić Alena Anđušić Maro Marušić Nikša Klečak FOTOGRAF Goran Mratinović KOLUMNISTI Maro Marušić Vjera Šuman GRAFIČKI PRIJELOM festivus.hr MARKETING Gabriela Krešić 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr MALI OGLASI oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Piše: Lucija Komaić

Mafija voli FENDI

M

nogo se novca obrtalo u Dubrovniku posljednjih godina. Uz toliki priljev gostiju i love od turizma brojni su biznisi uspijevali, čak i oni koji nisu direktno vezani uz turizam.

Skupi brendovi počeli su dominirati malom sredinom. Od samog pogleda na vozni park po Gradu, do načina na koji je živio dio ljudi, bilo je jasno kako se u Dubrovnik slijevaju rijeke eura, dolara i funti. Najveća tvornica love u Dubrovniku su postale nekretnine, bez kojih ne bi bilo ni ovakvog turizma.

Početak i kraj. Sasvim logično je onda i kako je najveći lobi na jugu postao onaj građevinski i nekretninski. Tamo gdje prestaje legalno lobiranje počinju malverzacije. Tu dolazimo do pojma ‚nekretninska mafija’ jer tamo gdje ima love, ima i mafije. Taj je pojam posljednjih tjedana posebno popularizirao dubrovački gradonačelnik Mato Franković. U više navrata je govorio o tome kako je građevinskom lobiju odsjekao krakove te kako mu prijeti nekretninska mafija, zbog namjere da promijeni GUP nakon čega nekretninsko gomilanje love na ovakav način ne bi smjelo biti moguće. fera vezanih uz nekretnine je toliko da nije daleko od istine rečenica jednog novinara Dubrovačkog dnevnika kako svaka čestica u Dubrovniku treba

A

svoga novinara koji bi je istražio. Na svakom kantunu je netko nešto zeznuo nacionalizacijom, privatizacijom, malverzacijom, devastacijom pa legalizacijom. A ni kantuna više nema. Sve je izgrađeno, pregrađeno, dograđeno i nagrđeno. U razgovoru za tjednik Nacional gradonačelnik je u svojim prozivanjima nekretninskog lobija krenuo i korak dalje. Rekao je kako se ne može dogoditi da jedan direktor u Dubrovniku nakon par mandata izgradi zgradu od nekoliko milijuna eura vrijednosti opremljenu Fendi namještajem, bez objašnjenja kako je to platio. Tako se i poznati modni brend sasvim slučajno našao u aferi.

No, nije mu prvi put. endi stol od sedam tisuća eura samo je jedan od detalja iz luksuzno opremljenog stana Milana Bandića. U ožujku je u medije procurio iskaz arhitekta i dizajnera interijera Ante Vrbana koji je dao Uskokovim istražiteljima nakon Bandićeva uhićenja 2014. i 2015. godine.

On je Bandiću opremao stan, a u iskazu je spomenuo luksuznu kuhinju od 50 tisuća eura te vrijedan Fendijev stol od sedam tisuća eura. No, to nije kraj. Čitatelji Indexa tada su upozorili na još neke detalje iz luksuznog stana, koje su uočili na fotografijama koje na Instagramu objavljuje Bandićeva kćer. Otkriveno je tada i kako Ban-

F

dićev pas Rudi voli Fendi te spava na skupocjenom Fendijevu prekrivaču.

Kakav gospodar, takav pas. No, ni to nije bio kraj. U pozadini jedne od fotografija koje prikazuju psa Rudija na Fendiju mogle su se vidjeti stolice u blagovaonici. Pogađate koje? Da, stolice su Fendijeve. Kako je provjerio tada Index, stolice iz linije DIVA tada su se mogle kupiti u outlet online trgovinama po promotivnoj cijeni s popustom od 40 posto za malo više od 16 tisuća kuna po komadu, ako ih se kupi najmanje četiri. sto što su prije desetak godina bile umjetnine, skrivane ponekad i u skrivenim podrumima, uz sigurnu zaštitu prepariranih medvjeda, to bi sada mogao biti Fendi namještaj kojim se opremaju skupocjene nekretnine. Ljudi često misle kako je najgora kletva upravo ona koju sada doživljavaju mnogi u Dubrovniku. ‚’Dabogda imao pa nemao!’’ No, poznato je kako ima i jedna kletva gora od ove. Neki je pripisuju upravo Bandiću. Dabogda imao, ali ne smio pokazati! Nema sumnje, nije to lako. Pitanje je samo pruža li barem malo utjehu u toj patnji taj osjećaj kad znaš da si sjeo za Fendijev stol, na Fendijevu stolicu ili kad se zavališ u super udobni i moderni Fendijev kauč, s kojega si prije dolaska istražitelja istrgnuo etiketu. Tko zna, možda i ta luk-

I

suzna Fendijeva kuhinja od par desetaka tisuća eura zna što ukusno i spraviti sama. Nikad to nećemo saznati, no barem sada znamo da ima onih koji znaju. I tako, dok vrag nosi Pradu, nekretninska mafija izgleda voli Fendi. Skupocjeni luksuzni Fendi namještaj unutar svojih nekretnina nikad objašnjenog porijekla. edno je ipak sigurno, nisu svi koji vole Fendi nekretninska maf ija. Nikada ne valja generalizirati. Možda ljudi samo imaju stila, uz sreću što su toliko bogati i uspješni. Ili možda samo nisu budale kao prosječni Dubrovčani za koje vrijede neka druga pravila. Živimo u državi u kojoj u istoj ulici netko može preizgraditi do zadnjeg milimetra svoje zdanje kao budući dom za Fendi namještaj, dok njegov susjed ne može izgraditi ništa pa ni adaptirati vlastiti dom. Ali takvi, osim što sjede na raspadnutim Emmezetinim kaučima, jedu uz rasklimani stol iz Lesnine, barem žive donekle bezbrižno jer im nema što ispasti iz onog rasklimanog Jyskovog ormara, što se polomio i prije nego što je sastavljen.

Fendi ekipa nikad ne spava mirno. Ni najskuplji krevet ne može im u potpunosti umiriti snove, jer nikad ne znaju hoće li doći dan kad će nekome za sve to oko sebe morati pokazati račune.

Nikad ne znaju kad će izaći na vidje-

J

lo sve ono skriveno ispod luksuznog Fendijevog tapita. To je nažalost dubrovačka, ali i hrvatska realnost.

A

ko se izmijeni dubrovački GUP, a po svemu sudeći hoće jer gotovo sve stranke to deklarativno pozdravljaju, nekontrolirana bogaćenja na temelju malverzacija i devastacija kao više neće biti moguća?! Teško je u to povjerovati. Mafijaška država često ima puno više problema od jednog gradskog urbanističkog plana. Sve dubrovačke devastacije u prostoru bile su po zakonu, koje je netko tumačio onako kako mu se prohtjelo. Sve privatizacije, baš kao i sva bespravna građenja, rehabilitirana legalizacijom. Baš kao i kriminalni projekti iza kojih uvijek stoji netko tko se nekome za nešto ‚zahvalio’. Jer to jednostavno tako funkcionira. Zakoni, planovi i dozvole su uglavnom tu za budale.

Da ih čekaju godinama i poštuju, dok ostali grade mastodonte, između redaka tih istih dozvola, zakona i planova. Ili bez njih. Ako prođe, prošlo je, a proći će sigurno. A vi ostale budale sjednite sad lijepo na taj Emmezetin kauč što se počeo raspadati. Možete i na tu stolicu iz Lesnine što joj se klima jedna noga. Udobno se smjestite i uživajte. Miran san ne može se kupiti Fendijem.

4

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

THANK YOU BRITISH AIRWAYS!

tu, svakako da će propisane mjere utjecati na ukupne brojke. Svaki nam je gost od iznimne važnosti, međutim, zdravlje i sigurnost su na prvom mjestu i izuzetno je važno održati povoljnu epidemiološku sliku kakvu imamo sada na području našeg grada i županije. Smatramo da su nadležne institucije donijele najbolju odluku sukladno trenutnim okolnostima,“ kazala je direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić.

Britanci spašavaju sezonu, broj turista nakon dolaska njihovih aviona naglo skočio „OKO 80 POSTO kapaciteta aviona iz Velike Britanije je popunjeno što je vrhunski rezultat,“ izjavio je Luetić like Britanije koji, osim na već spomenuta dva, stižu i na ostalim inozemnim letovima.

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović

ll Novi razlog za optimizam kad je u pitanju dubrovački turizam u vremenu korona-krize dogodio se 16. srpnja kad su prvi put otkako je krenula epidemija koronavirusa u Zračnu luku Dubrovnik sletjela dva zrakoplova iz Velike Britanije. Radi se o letovima British Airwaysa i Jet2.coma.

Britanci su već godinama najvjerniji i najbrojniji dubrovački gosti pa su stoga postojale i pozitivne prognoze oko popunjenosti koje su se, srećom, pokazale istinitima.

U jednom danu gotovo tri tisuće gostiju „Oko 80 posto kapaciteta britanskih aviona je popunjeno što je vrhunski. Kad bismo se dotaknuli ostalih tržišta, možemo reći da je odlična popunjenost letova iz Francuske, kao i Lufthansini letovi iz Frankfurta i Minhena. Nažalost, za tržišta Španjolske i Italije se to ne može reći,“ kazao je tada direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić.

Isto se nastavilo i u narednim danima pa je 18. srpnja u samo jednom danu sletjelo 2 290 putnika što je u usporedbi sa subotom prije povećanje za 45 posto u dolascima, a dobar dio tih putnika čine gosti iz VeLuetić: Bilježimo odličnu popunjenost letova iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke

Kad se govori o British Airwaysu, prema podacima Zračne luke Dubrovnik, 16. srpnja je u Dubrovnik sletjelo 150 putnika, a 18. srpnja 161 putnik. Također, od 16. do 19. srpnja je koristeći britansku niskotarifnu aviokompaniju Jet2.com u Zračnu luku Dubrovnik sletjelo oko 720 putnika. Podsjetimo, British Airways zasad prema Dubrovniku prometuje s dva leta tjedno iz Londona, dok Jet2.com nudi ukupno šest letova iz Londona, Manchestera, Birminghama i Newcastlea.

Od uvođenja letova iz Velike Britanije broj gostiju naglo skočio Kad se radi o britanskim turistima, dobre rezultate bilježi i Turistička zajednica grada Dubrovnika. Nakon pokretanja letova iz Velike Britanije, broj Britanaca u Dubrovniku je naglo narastao. „Od 1. do 18. srpnja u Dubrovniku je boravilo 843 britanska turista uz ostvarenih 2853 noćenja. Od 16. srpnja pokrenuti su direktni letovi s britanskog tržišta za Dubrovnik te su do zadnjih raspoloživih podataka prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, 18. srpnja zabilježena 470 dolaska britanskih turista uz 1133 ostvarena noćenja,“ odgovorili su iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić tvrdi kako ima mjesta za optimizam kad su u pitanju turisti iz Velike Britanije, pa i u posezoni kad Dubrovnik bilježi odličnu popunjenost. Naravno, ako to dopusti epidemiološka situacija. „Od izuzetne važnosti nam je pokretanje britanskog tržišta, koje je naše glavno emitivno tržište. Popunjenost zrakoplova do sada nas

veseli te očekujemo kako će u nadolazećim vremenima britansko tržište uvelike utjecati na povećanje turističkog prometa. Pred nama je ipak još jedan značajan dio turističke sezone. U Dubrovniku je tradicionalno popunjenost jako dobra i u jesenskom dijelu sezone, pogotovo u rujnu, tako da prostora za rast još uvijek ima. Naravno, pod uvjetom da epidemiološka situacija bude povoljna, kako kod nas, tako i na našim emitivnim tržištima,“ kazala je Hrnić.

Dubretić: Preko noći su nam porasle rezervacije, to nije tipično Uvođenje britanskih letova utjecalo je i na nešto bolju situaciju kod dijela privatnih iz-

...

PROŠLOG VIKENDA OSTVARENO POVEĆANJE OD 37 POSTO! Direktor Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić kazao je kako je prošlog vikenda, dakle 18. i 19. srpnja, ostvareno znatno povećanje gostiju u odnosu na prethodni vikend, 11. i 12. srpnja, što je vikend prije uvođenja britanskih letova. „Dakle, 18. i 19. srpnja bilježimo porast prometa od 37 posto, kad su u Zračnu luku stigla 6 304 putnika, u odnosu na vikend prije toga kad su u Zračnu luku stigla 4 584 putnika,“ izjavio je Luetić.

5

najmljivača, a informaciju je potvrdio osnivač i vlasnik agencije ‚Direct Booker’ Nino Dubretić. Kako kaže, nakon uvođenja britanskih letova, njegova tvrtka bilježi nešto bolje rezultate. „Naše su rezervacije u prva tri dana nakon uvođenja letova iz Velike Britanije porasle za 36 posto što zapravo i nije tipično.

S 200-tinjak rezervacija smo narasli na 300-tinjak rezervacija u danu. I to se dogodilo preko noći. Ne znamo je li tome pomogla činjenica kako su ponovno uvedeni letovi iz Velike Britanije ili su kolege odradili dobar posao. Ili oboje,“ izjavio je Dubretić.

Iz svega navedenog razvidno je kako se najvjerniji dubrovački gosti Grada ne odriču ni u vremenu korona-krize. Turistički rezultati su, kad je riječ o turistima iz Velike Britanije i kad se u obzir uzmu okolnosti, zasad vrlo pozitivni, a takvi bi trebali i ostati ako epidemiološka situacija na dubrovačkom odnosno britanskom području ostane povoljna te ako se ne budu uvodile dodatne mjere.

Stigli Britanci, pošli Bosanci I dok se pozitivni rezultati bilježe kad su u pitanju gosti iz Velike Britanije, Dubretić: Rezervacije su nam u prva tri dana nakon uvođenja letova iz Velike Britanije porasle za 36 posto!

uvođenje strožih mjera na granicama s BiH negativno se odrazilo kad je riječ o bh. turistima koji su, nakon najave uvođenja mjera, požurili natrag u svoju zemlju. Tako su 9. i 10. srpnja zabilježene gužve na granici prema BiH, a posebno na GP Doljani. Za usporedbu, 10. srpnja je zabilježeno 127 dolazaka bh. gostiju, a 12. srpnja tek 11. „S obzirom da su turisti iz BiH u prvih šest mjeseci ove godine bili na trećem mjes-

Sličnog je stava osnivač i vlasnik agencije ‚Direct Booker’ Nino Dubretić koji tvrdi kako mjere prema BiH znače veću sigurnost, time i manju mogućnost zaraze, a gledajući kroz prizmu turizma, manju ugrozu sezone koja bi lako mogla propasti ako se epidemiološka situacija pogorša. Smatra kako će pad broja gostiju iz BiH zbog mjera za privatne iznajmljivače, barem u Dubrovniku, biti simboličan te kako se neće bitnije osjetiti.

Hrnić: Očekujemo kako će britansko tržište uvelike utjecati na povećanje turističkog prometa

...

STIGLI BRITANCI, POŠLI BOSANCI I dok se pozitivni rezultati bilježe kad su u pitanju gosti iz Velike Britanije, uvođenje strožih mjera na granicama s BiH negativno se odrazilo kad je riječ o bh. turistima koji su, nakon najave uvođenja mjera, požurili natrag u svoju zemlju. Tako su 9. i 10. srpnja zabilježene gužve na granici prema BiH, a posebno na GP Doljani. Za usporedbu, 10. srpnja je zabilježeno 127 dolazaka bh. gostiju, a 12. srpnja tek 11. „S obzirom da su turisti iz BiH u prvih šest mjeseci ove godine bili na trećem mjestu, svakako da će propisane mjere utjecati na ukupne brojke.

Svaki nam je gost od iznimne važnosti, međutim, zdravlje i sigurnost su na prvom mjestu i izuzetno je važno održati povoljnu epidemiološku sliku kakvu imamo sada na području našeg grada i županije. Smatramo da su nadležne institucije donijele najbolju odluku sukladno trenutnim okolnostima,“ kazala je direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić.

Sličnog je stava osnivač i vlasnik agencije ‘Direct Booker’ Nino Dubretić koji tvrdi kako mjere prema BiH znače veću sigurnost, time i manju mogućnost zaraze, a gledajući kroz prizmu turizma, manju ugrozu sezone koja bi lako mogla propasti ako se epidemiološka situacija pogorša. Smatra kako će pad broja gostiju iz BiH zbog mjera za privatne iznajmljivače, barem u Dubrovniku, biti simboličan te kako se neće bitnije osjetiti.

6

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

NOVA VLADA

me jer bi nedostajala poveznica sa stvarnim životom i procjenom realnih potreba. Imali smo situacije da se odluke donose bez konzultacije s onima na koje se odnosi. - rekla je Nikolina Trojić.

Može li nova ministrica TURIZMA, koja ne dolazi iz TURIZMA, spasiti TURIZAM?

Dodaje kako kao predsjednica ŽK Dubrovnik očekuje da će „ministrica imati sluha za specif ičnosti koje se odvijaju u cijeloj državi, ali posebice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji”.

JEDNO OD važnijih ministarstava, ono turističkog predznaka, dobilo je za čelnu osobu Nikolinu Brnjac koja ne dolazi iz turističkog sektora. Može li to funkcionirati odgovaraju Dubrovčani iz turističkog sektora.

- Kod nas je situacija drugačija. U ostatku države još ima nešto turista, a mi nismo autodestinacija, i sad vidimo pravo lice izoliranosti. Očekujem da će ministrica napraviti đir kad sjedne u fotelju i vidjeti stanja na terenu. To je osnova priča. - dodaje. „MORAMO UOČITI ŠTO RADI NAŠA KONKURENCIJA”

VEDRAN SALVIA Foto: Ivona Butjer Mratinović, Goran Mratinović, Grgo jelavić/Pixsell, Tomislav Miletić/Pixsell, Facebook

ll Hrvatska ima novu ministricu turizma. Radi se o Nikolini Brnjac, a njena puna funkcija glasi ministrica turizma i sporta.

Brnjac je inače doktorirala Tehnologiju prometa i transporta na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti.Dosad je radila kao državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te je istu funkciju obnašala i u Ministarstvu vanjskih poslova.

Otkud turizam i sport? Može li ministrica turizma biti osoba koja ne dolazi iz tog sektora? Koja su područja ona na koja bi trebalo staviti naglasak u ovom specifičnom razdoblju pandemiološke krize izazvane koronavirusom? To su neka pitanja na koja smo potražili odgovore kod Dubrovčana koji se direktno ili indirektno bave turizmom. ŽUPAN RUSKOVIĆ: ŽENE SU HRABRIJE OD MUŠKARACA Nekadašnja ministrica turizma Pave Župan Rusković kaže da joj je drago jer se radi o ženi.

7

...

Pave Župan Rusković

- Nemojte me shvatiti krivo, ali iz mog dosadašnjeg iskustva mi se čini da su žene hrabrije od muškaraca, tako se barem pokazalo u konkretnim slučajevima. Što se tiče njezine struke i znanja, teško mi je više komentirati jer nismo kontaktirale. No, ne mislim da je bitno da je iz sektora turizma - govori Župan Rusković.

- Važno je da ima tim kojem vjeruje i da onda brzo uči. Ne vjerujem da bi se primila toga da ne misli da će uspjeti. A što se tiče sporta i turizma, uopće ne mislim da je to loše.

Pretpostavljam da se ona neće bavi-

PITALI SMO I DIREKTORICU TZ GRADA DUBROVNIKA ANU HRNIĆ ŠTO ONA MISLI O OVOM IMENOVANJU. - Pozdravljam spajanje ministarstva turizma i sporta, smatram da je to odlična kombinacija i da će vrlo uspješno funkcionirati. Naši sportaši i njihovi uspjesi su izvrsni ambasadori hrvatskog turizma. Očekujem senzibilitet prema jugu Hrvatske i specifičnoj situaciji u kojoj se nalazimo.

Najvažnije je pomoći sektoru i prevladati teškoće i izazove, te već sad aktivno raditi na pripremama za sezonu 2021. - rekla je Hrnić.

Nikolina Brnjac - nova ministrica turizma

ti sportom, nego će imati nekoga tko je tu „doma”. A da će ona to koordinirati - govori Župan Rusković. Što se tiče mjera koje bi trebalo poduzeti, kaže da je osnova svega „oživjeti turizam, ali ne onako kakav je nekoć bio”.

- Treba analizirati situaciju, ali da poanta ne bude na onome kako je dosad bilo. Treba ići na smjer koji je održiviji, prihvatljiviji. Sad nema prometa, logično da neke od mjera trebaju biti subvencije kako bi f irme opstale, to ne treba dovoditi u pitanje. Ali prije svega, treba učiniti analizu i pronaći model kako se dugoročno prilagoditi ovoj situaciji - objasnila je ona.

- Imali smo neke koji su dolazili iz tog sektora pa se nisu pokazali. Turistički sektor ne znači da će osoba dobro kormilariti ministarstvom. Vjerujem da premijer zna zašto je postavio Nikolinu Brnjac na to mjesto i da ne bi postavio osobu koja se s izazovima ne bi znala nositi. Mislim da ona sad treba znati prije svega dobro slušati i znati procijeniti momente kad i kako reagirati, biti čvrsto povezana s terenom, a uz to imati odlične operativce. Dosad smo znali imati proble-

NIKOLINA TROJIĆ: SAD VIDIMO PRAVO LICE IZOLIRANOSTI Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić rekla je kako misli da sektor iz kojeg dolazi nova ministrica nije toliko važan.

Nikolina Trojić

Na pitanje o mjerama, Trojić je istaknula nužnost nastavka potpora za očuvanje radnih mjesta.

- One se trebaju odnositi na sve sektore gdje je pad prihoda. I moraju biti progresivne u tom smislu da je veća potpora što je veći pad prihoda. No, ne bi smjela tu biti samo jedna razina, recimo 60 posto. Tako se potiče nerad, jer ako je nekome pad prihoda 55 posto, onda ga potičete na nerad. Mislim da bi se trebalo gradirati na 20, 40 i 60 posto, pa neka se isplaćuje dvije, tri ili četiri tisuće kune.

Odnosno, bilo koji iznos koji se procijeni shodnim, ali da bude po sistemu gradacije. - rekla je ona, dodajući da treba osloboditi poreza za plaće na dio koji se subvencionira.

- Treba smanjiti i PDV te posebne stope na turizam i proizvodnju hrane i pića. Tu moramo uočiti što radi naša konkurencija, naš je prijedlog da to ide na deset posto. Ostale zemlje imaju ispod deset posto. Također, uvesti potpore za subvencionirane letove prema Dubrovniku, ali i smanjenje cijena autoputa od Zagreba do Dubrovnika, kao i porez na

8

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

vremena. Možda bude dobra koordinatorica. To je najvažnije. Sad ionako ništa nije normalno, pa je 2021. godina gdje se ona zaista treba pokazati.

- rekao je on.

Na pitanje o turizmu i sportu, kaže da ne vidi smisla povezivati to dvoje.

- To je kao da mene stavite u stručnu grupu građevinarske struke. - dodaje. Što se tiče konkretnih radnji novog ministarstva, istaknuo je da kao prvo treba znati da su Istra i sjever Hrvatske potpuno drugačiji proizvod od Dubrovnik.

Daniel Marušić

reinvestiranu dobit kako bi se potaknule investicije i pokrenuli novi investicijski porezi. Krizna nulta stopa PDV-a u turizmu na račune koji se fakturiraju u inozemstvu za vrijeme trajanja krize bi se odnosila na strane turoperatere koji dovode goste u Hrvatsku, bez toga smo u teškoj situaciji u odnosu na konkurenciju. Naravno, treba kreirati i situaciju kako bi se ova sredstva od Europske unije što prije upotrijebila u svrhu očuvanja radnih mjesta - dodala je Trojić.

MARUŠIĆ: JASNO JE DA JE OVA POZICIJA POLITIČKA Predsjednik strukovne grupe turističkih agencija pri HGK i vlasnik agencije Dubrovnik Travel Daniel Marušić govori kako se njemu čini da je na to mjesto trebala biti postavljena osoba koja je stručna u ovoj oblasti.

- Ona nije stručna, jasno je da dolazi iz političkog miljea i ta pozicija je politička. S te strane, sad kad se turizam treba repozicionirati, pa nam zaista možda treba stručnija osoba. Ali s druge strane, prerano je reći i ocijeniti nju na temelju toga. Možda se baš radi o osobi koja će opravdati poziciju, tako da bih rekao da joj treba dati

- U nas su bili gosti veće platežne moći, oni su dominirali. Naglasak je bio na avio goste. Sad vidimo kako smo tu ograničeni. Uz sve to, treba reći da oni koji dolaze avionima su hrabriji jer imate više slobode kad u ovoj situaciji dolazite automobilima.

Dakle, mi nismo prosječna destinacija, ali mislim kad se to normalizira da ćemo se vratiti na broj jedan. Naravno, uz trud i odricanje. Ali ćemo se vratiti. Sad me i boli što se mnogi izruguju Dubrovniku, mi se nikad nismo rugali drugima, bili smo promotor turizma, perjanica turističkog gospodarstva. Ali mi smo uvijek bili trpeći i samostojeći, uvijek smo izlazili kao pobjednici pa će to opet biti tako. I u tom smislu nadam se da će se dobro nastaviti suradnja s Vladom i Ministarstvom turizma - objasnio je Marušić.

Vijesti

Kaže da njenu struku ne smatra zaprekom u budućem poslom.

- Uostalom, Ministarstvo turizma, sustav HTZ-a je vrlo dobro ekipiran znalcima iz turizma koji će joj biti podrška, nadam se. Brnjac spada u mladu generaciju političara i to me osobito raduje. Budući da je mlada ne sumnjam da neće uspjeti - rekla je.

- U ovom specifičnom razdoblju koronavirus pandemije najvažnije je da budemo odgovorni i prisebni, štititi svoje zdravlje i zdravlje ovih prvih turista koje imamo u Hrvatskoj. S obzirom na sve teškoće traži se i naš doprinos u očuvanju radnih mjesta, kvalitetni pristup svakom gostu i pokazati da smo u ovoj situaciji na visini zadatka. Koliko god ovo stanje bilo teško u marketing se mora ulagati i poticati našu prepoznatljivost kao zdravog i sigurnog odredišta. Slijedi nam par teških godina kad više ništa neće biti isto i moramo se prilagoditi novim trendovima putovanja. Ovo je vrijeme koje možemo iskoristiti za sve ispravke „grešaka“ i poboljšati kvalitetu u svim uslugama, - zaključila je Milovčić.

ZA SOBOM OSTAVIO GOLEMI OPUS

Napustio nas je Mato Jerinić, novinar i književnik Bio je i deklarirani antifašist te je zadnje dvije godine proveo na čelu Udruge antifašista Dubrovnik ll Dubrovački novinar, književnik i

predsjednik Udruge antifašista Dubrovnik Mato Jerinić preminuo je u srijedu, 22. srpnja, u 81. godini nakon kratke i teške bolesti.

Rođen 22. veljače 1939. godine u Trnovnici, Jerinić je jedan od najvećih dubrovačkih novinara, koji je svoj najveći trag ostavio u Slobodnoj Dalmaciji. Radi se i o vrsnom piscu i pjesniku. Iza Jerinića tako ostaje golemi opus proze, poezije, ali i epigrama te aforizama.

Jerinić je i jedan od inicijatora Likovne kolonije u Trnovici koja se održava zad-

njih 20 godina u ovom mjestu u Dubrovačkom primorju.

Jerinić je bio i deklarirani antifašist te je zadnje dvije godine proveo na čelu Udruge antifašista Dubrovnik. U svakom slučaju, Dubrovnik, kao i cijeli jug

zemlje, gubitkom Mata Jerinića izgubio je vellikog novinara i književnika, personu koja je svojim kritičkim umom i prije svega autentičnošću svoga izraza uistinu pisanom rječju znala dotaknuti ona bitna mjesta ovdašnje svakodnevnice.

MILOVČIĆ: MISLIM DA JE DOBRO DA TURIZAM IDE UZ SPORT Predsjednica Društva turističkih vodiča Dubrovnika Maja Milovčić ističe da joj je iznimno drago da je „Ministarstvo turizma ostalo zasebno ministarstvo te da se sport vezao uz Ministarstvo turizma”.

- To će u marketinškom smislu honorirati sva naša sportska postignuća i biti dodatni poticaj onim segmentima turizma povezanim s aktivnim turizmom, zdravim životom u zdravom okolišu - kazala je.

Iva Vojnovića 55, Dubrovnik Maja Milovčić

9

Tel. 020 333 493

10

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Završena rekonstrukcija ceste i izgradnja skretača u Velikom Zatonu

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

11

OŠ Montovjerna do rujna potpuno opremljena za nove učenike ll Grad Dubrovnik i tvrtka MULTI-SPORT d.o.o. sklopili su ugovor o opremanju sportske dvorane nove Osnovne škole Montovjerna, nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odbacila žalbu ponuditelja TOME d.o.o.

Ugovor je vrijedan 941.311,25 kuna s PDV-om, a njime se isporučitelj obvezuje nabaviti, isporučiti i montirati namještaj i opremu za unutarnje uređenje sportske dvorane. Podsjetimo, nabavka opreme za OŠ Montovjerna podijeljena je u tri grupe.

Prethodno je u školi montirana potrebna opreme za kuhinju te je potpisan ugovor za učenički i uredski namještaj i opremu, tako da će potpuno opremljena nova škola početkom nastavne godine primiti nove polaznike.

Kapaciteta 450 učenika, škola je opremljena i dvodijelnom sport-

skom dvoranom s pratećim sadržajima, blagovaonicom i knjižnicom, dodatnim učionicama za izborni predmet te prostorima za pedagoga i psihologa. Riječ je o prvoj školi

koja se u Dubrovniku izgradila nakon 1985. godine i najveći je pojedinačni kapitalni projekt u osnovnoškolskom obrazovanju. Investicija je ukupno vrijedna preko 75 milijuna kuna.

Grad Dubrovnik dodjeljuje kredite za studente

ll Novi skretač za Zaton Veliki je u funkciji i okončani su svi radovi na ovom potezu koji su, uz izgradnju nove kolničke trake za lijevo skretanje na križanju za ulazak u mjesto i rekonstrukciju ceste na ovom dijelu, obuhvaćali i druge radove, sve s ciljem povećanja sigurnosti kretanja vozilima i pješacima.

Riječ je o dionici od 270 metra, a cijelom je dužinom izrađen i nogostup s ogradom, novom javnom rasvjetom i novom autobusnom stanicom. Uz to što je

povećana sigurnost pješaka, olakšano je i kretanje osoba s invaliditetom s obzirom da je u sklopu nogostupa na pješačkom prijelazu na križanju u Zatonu Velikom postavljena i rampa za jednostavniji prelazak.

Zahvat na ovom dijelu državne ceste D8 realiziran je u suradnji Hrvatskih cesta i Grada Dubrovnika i to je tek jedan od projekata na ovom dijelu ceste, gdje se u nastavku upravo izvode i radovi obnove ceste na dionici Veliki Zaton – Štikovica u dužini 3,2 kilometra.

ll Grad Dubrovnik uputio je javni poziv za dodjelu kredita za školovanje za akademsku 2020. /2021. godinu, kojim se pozivaju studenti koji imaju prebivalište na području Grada Dubrovnika na podnošenje prijava za dodjelu kredita.

Pravo na kredit za školovanje, kao i plaćanje troškova života, ostvaruju studenti upisani na stručne, preddiplomske, diplomske, integrirane ili poslijediplomske studije u Hrvatskoj ili inozemstvu. Uv-

jet je da su hrvatski državljani s prebivalištem na području Grada Dubrovnika najmanje tri godine prije objavljivanja javnog poziva te da u roku upisuju godinu za godinom.

Cilj ovog modela kreditiranja je pružanje jednake šanse za obrazovanje svim mladim ljudima željnim znanja i napredovanja, neovisno o trenutnom imovinskom stanju njihovih obitelji. Također, pruža mladim ljudima priliku za osamostaljivanje i neovisan život

već od početka studija.

Postupak dodjele kredita provodi Stručno povjerenstvo za provedbu postupka dodjele kredita za školovanje, putem Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, a javni poziv otvoren je cijelu godinu.

Obrazac prijavnice, kao i ostale informacije o uvjetima kreditiranja mogu se pronaći na službenim internetskim stranicama Grada Dubrovnika.

12

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

13

JE LI NA POMOLU KRAJ BRODOGRADILIŠTA NA KORČULI?

Otvoren stečaj nad Ledom, ali nisu zbog toga svi nesretni NA LOKACIJI gdje posluje brodogradilište Leda planira se gradnja velike marine s popratnim turističkim sadržajima MARO MARUŠIĆ FOTO: Grgo Jelavić / PIXSELL, Davor Puklavec/PIXSELL

llNad korčulanskim brodogradilištem Le-

da, na prijedlog FINA-e, početkom srpnja pokrenut je stečajni postupak. To je samo nastavak ove nevjerojatne priče koja bi mogla poslužiti kao predložak za neki film. Podsjetimo što se sve događalo - Leda je do 2014. godine odlično poslovala i bila u plusu kada su počeli problemi. U to zlatno doba bila je u vlasništvu nizozemske tvrtke Peters Shipyard Adriatic B.V., imala je oko stotinjak zaposlenih, a preživjela je čak i onu zadnju recesiju.

Te godine dolazi do razlaza među nizozemskim partnerima i početka krize u Ledi. Suvlasnik Geert Lucas van Voorn prevario je svog partnera Piera Titusa Meindertsa.

Naime, van Voorn bio je direktor, odnosno ovlašteni zastupnik firme Port Mon Cher, koju je osnovala nizozemska državljanka Fredericka Meijering sa sjedištem u Dubrovniku, a kojoj je Peters Shipyard Adriatic prenio poslovne udjele društva Leda. U Ugovoru o prijenosu poslovnih udjela jasno se vidi da je Geert Lucas van Voorn sporni Ugovor potpisao s obje strane – kao direktor Peters Shipyard Adriatica, i kao direktor Port Mon Chera. Njegov partner o tome svemu ništa nije znao, niti je odlučivao, iako je i

on bio zakonski vlasnik Lede.

U međuvremenu, tvrtka Port Mon Cher je bez ikakve naknade, znači besplatno(!), prenijela poslovne udjele brodogradilišta Leda Nandoru Rajšliju, poduzetniku iz Siska, točnije tvrtki Core Menagement. Nakon što je Nandor Rajšli preuzeo Ledu, poslovanje je krenulo nizbrdo. Bilo je sve manje posla, dio radnika dobilo je otkaze, a brodogradilište Leda završilo je u predstečajnoj nagodbi.

Pravne zavrzlame Za to vrijeme prevareni partner Pier Titus Meinderts pravdu pokušava pronaći na sudovima. Vodi dva paralelna postupka, jedan u Nizozemskoj, jedan u Hrvatskoj. Nizozemsko pravosuđe još 2014. godine u kratkom postupku donosi presudu kako je transakcija poslovnih udjela neosnovana, te nalaže da se sve vrati kako je i bilo.

No u Hrvatskoj se sve to jako odužilo. Na početku je čak donesena nepravomoćna presuda Trgovačkog suda u Dubrovniku da je Geert Lucas van Voorn imao pravo samostalno zastupati tvrtku Peters Shipyard Adriatica. Naravno uslijedile su žalbe, pa je napokon u veljači ove godine – šest godina nakon prevare – donesena pravomoćna presuda Visokog trgovačkog suda RH koji je utvrdio da je Ugovor o prijenosu poslovnih udjela ništetan i bez pravnog učinka, te da u roku od 8 dana tvrtka Nandora Rajšlija mora vratiti tvrtki Peters Shipyard vlasništvo nad Ledom.

Gradonačelnik Korčule Andrija Fabris

...

FABRIS: NISAM SIGURAN DA BRODOGRADILIŠTE MOŽE OPSTATI Gradonačelnik Korčule Andrija Fabris nam je rekao da bi bio najsretniji da Leda uspješno radi, ali to nije slučaj.

-Mi, odnosno Grad Korčula, ne ulazimo u vlasničke odnose i sudske procese, jer nemamo ništa s tim. Činjenica je da Leda ne radi dobro, a da je taj prostor prevrijedan da ga se bolje ne iskoristi. Poznato nam je da je stari vlasnik ponovno preuzeo Ledu. Mi smo ga pozvali da nam predoči poslovni plan za sljedeći period, ali još nam ga nije dostavio. Naravno da ćemo razmotrit taj poslovni plan ako nam ga dostave i pokušati im pomoći kako smo i u prošlosti radili – smatra Fabris, ali dodaje da nije siguran da brodogradilište može opstati.

-Meni kao gradonačelniku najvažnije je da ljudi imaju posao. Obzirom da je ta lokacija jedna od najpotentnijih na Jadranu, u sklopu buduće marine napravio bi se servis za velike jahte kakvog nema od Crne Gore, pa sve do Splita i Šibenika. Dobar dio ljudi bi tu mogao naći posao, a taj vid ponude bi itekako dobro došao Korčuli, te bi se na taj način nastavila tradicija brodogradnje na otoku. Već su nam se javljali brojni investitori koji su zainteresirani za takva ulaganja – zaključuje gradonačelnik Korčule.

Brodogradilište Leda na Korčuli

Pier Titus Meinderts tako je napokon nakon dugih šest godina dobio ono što nije trebao ni izgubiti. Ali daleko je od sretnog završetka. Naime, Nandor Rajšli katastrofalno je vodio brodogradilište – gomilao je dugove, davao otkaze, pa je samo nekoliko dana nakon ulaska novog/starog vlasnika u Ledu Porezna uprava blokirala račun tvrtke. Porezni dug Lede koje je prouzrokovao nezakoniti vlasnik iznosi milijun i 200 tisuća kuna. Poreznu upravu ne interesira što Pier Titus Meinderts nije prouzrokovao taj dug, za njih je riječ o istom pravnom subjektu.

Blokiran račun Upravo zbog tog duga koji stari/novi vlasnik uopće nije napravio, blokirani račun Lede poslužio je za otvaranje stečaja. Mjesecima je Leda pokušavala skinuti blokadu sa svojih računa, ali Ministarstvo financija nije imalo razumijevanja za njihov slučaj. Situacija s koronavirusom samo je dodatno zakomplicirala ionako teški status nekoć uspješnog brodogradilišta. U žalbi koju su napisali odvjetnici Lede stoji kako račun brodogradilišta jest bio blokiran dulje od 60 dana, ali da poslovni subjekt nije prezadužen, jer samo vrijednost njegove imovine višestruko nadilazi utvrđene financijske obveze što je utvrdio i vještak (vrijednost imovine Lede je viša od 21 milijun kuna). Međutim, unatoč svim nastojanjima, Ledu je ovih dana preuzeo stečajni upravitelj, iako se Uprava još uvijek bori pravnim putem da se čitav postupak još jednom vrati na razmatranje.

Novi-stari vlasnik je planirao donijeti odluke i razviti strategiju nastavka poslovanja na temelju izvještaja dubinske analize poslovanja brodogradilišta za period od 2016. godine do veljače ove godine, ali je stečajni postupak otvoren prije donošenja iste iz čega se može protumačiti kao da se nekome žurilo da što prije otvori stečaj nad Ledom i gurne je u još težu situaciju.

Stoga se postavlja logično pitanje – kome je u interesu da propadne brodogradilište koje godinama hrani brojne korčulanske obitelji i dio je tradicije najnaseljenijeg hrvatskog otoka?

Atraktivna lokacija Odgovor najvjerojatnije leži u atraktivnoj lokaciji na kojoj Leda posluje. Nije nikakva tajna da se tamo planira gradnja velike marine s raznim pratećim turističkim sadržajima. Problem za te planove je činjenica da

Leda ima koncesiju na toj atraktivnoj lokaciji sve do 2041. godine. Ta se koncesija može razvrgnuti ako Leda ne posluje dobro, a čini se da neke interesne skupine žele prikazati brodogradilište Ledu kao gubitnika.

Hrvatske institucije poput FINA-e, Porezne uprave i Ministarstva financija ne interesira što zakoniti vlasnik Lede nije kriv za loše poslovanje, nego vlasnik koji je nezakonito preuzeo upravljanje brodogradilištem. Umjesto da se zakonitom vlasniku da nova prilika da se opet dokaže kako je u stanju kvalitetno voditi brodogradnju na Korčuli, požurilo se s otvaranjem stečaja zbog dugovanja za koje zakoniti vlasnik uopće nije odgovoran. Zašto mu se nije pružila prilika nego je svega nekoliko dana od njegova ponovnog preuzimanja Lede blokiran račun, te naposljetku otvoren stečaj, znaju nadležne institucije koje se prave mutave oko vlasništva nad Ledom miješajući kruške i jabuke, odnosno zakonite i nezakonite vlasnike.

...

Kome je u interesu da propadne brodogradilište koje godinama hrani brojne korčulanske obitelji i dio je tradicije najnaseljenijeg hrvatskog otoka? Odgovor najvjerojatnije leži u atraktivnoj lokaciji na kojoj Leda posluje. Nije nikakva tajna da se tamo planira gradnja velike marine s raznim pratećim turističkim sadržajima. Problem za te planove je činjenica da Leda ima koncesiju na toj atraktivnoj lokaciji sve do 2041. godine

14

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Vijesti

Vijesti

ADIO, GOSPAR IVO!

Dubrovčani se oprostili od velikog umjetnika Ivo Grbić je preminuo prošlog tjedna u 89. godini života

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić navela je kako se Dubrovnik oprašta od vrsnog umjetnika koji je ljubav prema najdražem Gradu prenosio svima.

V.S./A.Č.

Foto: GORAN MRATINOVIĆ

ll Komemoracija povodom smrti umjetnika Iva Grbića održana je u Kazalištu Marina Držića.

- Odajemo počast umjetniku koji je oblikovao kulturni život Grada i trajno ga je obilježio. Pratio je Festival 70 godina s nevjerojatnim zanosom i ljubavi. Ivo je propustio Igre

samo jedno ljeto i to onda kad je bio u vojsci. Adio, gospar Ivo - rekla je ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović.

Grbić je bio i član Savjeta Društva prijatelja dubrovačke starine. Predsjednica DPDS-a Renata Andjus kazala je kako je on autor zastave i strate Društva, ali da je i dizajnirao povelje i zahvalnice. Istaknula je kako su razgovori s njim bili poticajni.

- Zanesenost Dubrovnikom utkana je u njegov opus. Bio je vedrog duha i prkosio je nedaćama. Prošao je golgotu u ratu, nestala su njegova djela i dom. Poručio je svima da ne zaborave i tako uputio poruku onima koji su mu nesreću donijeli - dodala je zamjenica Tepšić.

Grbić je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao 1956. i završio 1958. slikarsku specijalku. Od 1960 do 1982. godine bio je profesor prigraf ičkom odsjeku Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu, potom slobodni umjetnik. Obrađivao je

Ivana Medo Bogdanović.

Renata Andjus

Jelka Tepšić

uglavnom dubrovačke motive, morski svijet, prizore iz glazbenog života (Lica s Dubrovačkog ljetnog festivala, 1994). Bavio se i izradom plakata, diploma, medalja i plaketa, kerami-

kom te likovnom opremom publikacija.

najtežem napadu na Dubrovnik, 6. prosinca 1991. godine, a kasnije nakon obnove on je godinama educirao posjetitelje o stradanjima Dubrovnika.

Njegova kuća gdje je živio u povijesnoj jezgri potpuno je izgorjela u

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Ne bojimo se samostalnog izlaska na izbore, druga smo najbrojnija stranka u Gradu RAZGOVOR O AKTUALNOSTIMA Luke Dubrovnik, dubrovačkom turizmu, lokalnoj političkoj situaciji, o Dustri i lokalnim izborima za koje je kampanja već krenula

ll Predsjednik uprave Luke Dubrovnik, predsjednik stranke Dustra i gradski vijećnik Željko Raguž u razgovoru za Dubrovački dnevnik govori o poslovanju Luke u ovom izazovnom razdoblju, ai i političkim planovima ususret lokalnim izborima.

Prošla 2019. bila je rekordna godina za Luku Dubrovnik, a društvo je poslovalo s dobiti. I onda se dogodila kriza uzrokovana pandemijom. Kako se nosite s ovom katastrofalnom situacijom, s obzirom na to što nema brodova i ogroman je pad u turizmu?

S obzirom na odgovorno poslovanje Luke Dubrovnik zadnjih godina relativno ćemo dobro podnijeti zimu koja će biti sve samo ne svijetla. Vjerojatno ćemo biti jedno od rijetkih poduzeća koje će od 1. listopada moći uredno isplaćivati plaće, ali baš zato još jednom zahvaljujem svim zaposlenicima Luke Dubrovnik na prijašnjim godinama gdje smo ostvarili maksimum. I ove godine izvlačimo situaciju, koliko god je to moguće da godina bude uspješna, odnosno da budemo na nuli ili blagom minusu što će s obzirom na ovakvu situaciju biti ravno rekordnoj 2019.

Postoje li najave oporavka, možda u kolovozu ili rujnu?

Imamo još upita, čak bi se moglo dogoditi, a radimo na tome intenzivno i vrlo je ost-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

ŽELJKO RAGUŽ, PREDSJEDNIK DUSTRE I ČELNIK LUKE DUBROVNIK

Razgovarala: LUCIJA KOMAIĆ

varivo, da će do kraja godine biti brodova s određenim brojem putnika, što sigurno nije dobra vijest samo za Luku Dubrovnik, nego za sve dionike koji su živjeli od tih brodova, od taksista, do restorana, svih ostalih koji direktno ili indirektno žive od turizma. Žao mi je zbog svih ostalih koji će se naći u nepovoljnoj situaciji tijekom zime, ali Luka će stajati dobro i nadam se da će se naredne sezone sve opet vratiti u normalu.

Zanimljivo je i da ove godine imamo malo manji broj jahti, ali skoro za duplo veći prihod od njih, što je gotovo nevjerojatno.

Razlog tome je što su prošle godine jahte ostajale prosječno dva dana, a ove godine 10. Veseli nas što su i u ovakvim situacijama ljudi koji imaju novaca Hrvatsku i Dubrovnik doživjeli kao neko sigurno utočište i što je na prihodovnoj strani to jako dobro izraženo.

U Luci se sada nalazi jedan veliki i jedan manji kruzer na stalnom vezu, čekaju bolja vremena. Imaju li Dubrovnik, Luka i Lučka uprava koristi od tog prisilnog ‘slijetanja’ kao što je to slučaj s Marellom?

I oni također koriste sve usluge Luke, koja od toga ima prihode.

Brod Marella u Luci će ostati devet mjeseci.

Osim što imaju otprilike stalno oko stotinjak ljudi, posade na brodu koji tu borave, oni imaju svoje potrebe kao što su struja, voda, otpad, koji predaju nama razvrstan pa ga mi dalje stavljamo u upotrebu i prodajemo. Uz privez i odvez to su sve prihodi koje ćemo tih mjeseci ostvarivati od njih, iako će to biti u smanjenom obimu. Naravno, drugačije je kad brod dođe s dvije, tri ili četiri tisuće ljudi. Svoje prihode od tog broda ima i sama Lučka uprava. U ovome trenutku je svaki prihod više nego dobrodošao. Osim toga Luka ima i svoje poslovne prostore, gdje smo izašli u susret našim korisnicima u postotnom smanjenju, logično ovisno o tome rade li ili ne, a tu je i parking služba.

Nema kruzera, ali nas luksuzne jahte obožavaju i cijelo vrijeme su tu. Što one doprinose?

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

Tako je, to su ljudi visoke platežne moći, koji isto tako koriste sve usluge Luke i zadovoljstvo nam je vidjeti ih. Najave za kolovoz i rujan su jako dobre i ovdje, tako da ćemo na svim stavkama imati nekakav pad, ali po pitanju jahti porast. Sve usluge koje imaju kruzeri, imaju i same jahte tako da posao ni-

...

Toliko je poznatih ljudi koji dolaze u Grad Dubrovnik, a bilo ih je zadnjih dana od Roda Stewarta, Manuela Neuera, Overeema, Darija Srne, Dana Bilzeriana...

Svi ti ljudi ovih dana nisu dobili pažnju Turističke zajednice i meni je to nevjerojatno.

17

je stao. Radimo, a kad se sve vrati u normalu ne sumnjam da ćemo opet ostvarivati prihode koje smo ostvarivali i 2019., samo što će za to trebati vremena.

Bio je najavljen dolazak Croduxa umjesto INA-e na benzinskoj postaji u bivšem Shellu na Batahovini, međutim od toga ipak neće biti ništa.

Tu je od početka bila vrlo jasna situacija, Crodux je bio poslao najveću ponudu, ali su mislili da mogu ostati tu više vremena, što je i logično s njihove strane. Kako mi imamo ugovor sa Županijskom Lučkom upravom do 2023., nemamo pravo produljivati ga bilo s kime iza tog datuma, što je onda bilo demotivirajuće za njih. Oni su odustali od same ponude, korisnik INA je tu ostao, njihova su i postrojenja te pogoni na samom prostoru i logično je očekivati da će INA tu biti do 2023. Nakon toga ćemo vidjeti što će biti sa samim tim prostorom jer Luka Dubrovnik ima namjeru i želi tamo i dalje biti koncesionar, samo je pitanje na koji način će se tu dalje davati koncesija za naredni period. Hoće li to biti preko natječaja ili drugačije, prema nekim pričama zbog promjene zakona u budućnosti, ali na koji god način bude išlo, mi ćemo se sigurno javiti. Željeli bismo i dalje upravljati tim prostorom. To je cijela priča oko puma na Batahovini.

Prilikom predstavljanja rekordnih rezultata prošle godine spomenuli ste kako Luka Dubrovnik mora isplatiti 650 tisuća kuna Odvjetničkom društvu, a radi se o društvu odvjetnika Denisa Orlića, koje je tada zastupalo Luku, zbog izgubljenog spora u slučaju kad je Luka željela dobiti koncesiju koju je na kraju dobila Marina Frapa. Je li plaćen taj iznos?

Nažalost, taj smo spor izgubili. Platili smo Odvjetničkom društvu taj iznos kako se daljnje kamate ne bi gomilale i taj je spor završen, loše po Luku Dubrovnik. Tada nisam bio zaposlenik Luke, ta me situacija dočekala, ali dobro. Ne bih sad želio nikoga okrivljavati, bilo je i prošlo. Žao mi je na kraju što Luka Dubrovnik nije dobila ovaj dio marine jer smatram da bi to bilo logično i realno. Žao mi je što za to nije bilo sluha, nažalost, to smo područje izgubili.

Marina Frapa je cijelo vrijeme gotovo prazna. Za pretpostaviti je kako nije bitno ugrozila poslovanje Luke Dubrovnik.

Nije ugrozila. Ono što je dobro je što smo mi s cijenama i povoljniji od njih tako da veliki

Foto: Lucija Komaić

16

broj jahti koje dvoje između njih i nas ipak dođu u Luku. Da nije ove situacije s koronom, vjerojatno bi bilo više posla i za jedne, i za druge. Ne veselim se ‚susjedovoj nevolji’ kako god to zvučalo.

Sedam godina ste već na vlasti u Dubrovniku. Od 2013. najprije kao zamjenik gradonačelnika iz redova HSS-a, nakon toga iz redova Dustre, a sada kao koalicijski partner u Gradskom vijeću vladajućeg HDZ-a. Poznat je onaj biblijski frazem o sedam debelih pa sedam mršavih krava, a što se često spominje kao metafora za izmjenu dobrih i loših sedmogodišnjih razdoblja. Ali, bez obzira na to čini se kako Dustra i dalje kao stranka i nema previše političkih problema i teških situacija kroz koje prolaze nacionalne stranke.

Bio sam u nacionalnoj stranci i onda nakon toga u lokalnoj. To je tolika razlika da vam ne mogu reći s kolikim veseljem, koliko mi je pao kamen sa srca otkad je osnovana Dustra. Vjerojatno bih dosad već više puta zbog svojih izjava izletio iz nacionalne stranke. Smatram i danas da je HSS jedna časna stranka, ali koja bez obzira na sve ne bi trebala ići ni lijevo, ni desno. Ali to je stranka koja se zbog pogrešnog vođenja zadnjih nekoliko mandata nažalost svela na ovo na što se danas svela. Da su išli samostalno prošli bi vjerojatno kao HNS. I onom trenutku kad se središnjica uključi-

la u lokalnu stvar, na način da su meni rekli da će mi organizacija biti raspuštena ako ne budemo išli s nekim s kim su oni odredili da treba, nas je 90 posto članstva napustilo stranku. Mislim da smo zajedno zapravo napravili najbolju moguću stvar.

Osnovali smo Dubrovačku stranku.

Je li ta ekipa s početka još tu, jeste li još uvijek homogeni? Koliko imate članova?

Jesu, tu je ekipa s početka, a osim toga dolaze nam i novi članovi. Mogu s ponosom reći da nam se broj stalno vrti na oko 450 ljudi, a to su uistinu pravi članovi. Mogli bismo mi imati i 700 članova, ali ne želim imati članove koji ne bi ni jednom godišnje došli na skupštinu. Iza HDZ-a smo najbrojnija stranka u Gradu i to me veseli, ali mi čini i obvezu. Po rezultatima izborima se pokazalo da smo druga stranka u Dubrovniku, to treba opravdati. Izbori su za 10 mjeseci.

Hoćete li ići sami? Želja članstva je da se ide samostalno, to je na neki način najpošteniji put, da se ne skrivamo iza nikoga. To mi je bilo toliko drago i prošli put. Tada su nam govorili da bez tadašnjeg gradonačelnika nemamo šanse prijeći prag. Ne da smo ga prešli, nego smo postali druga stranka u Gradu. Tako nam i sada govore. A mi volimo demanti-

petkom

Utijavanje na hladno

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

uz sport i infrastrukturu. Druga stvar koju smo u kampanji naglašavali je da Vila Čingrija i ostali prostori koji su državno vlasništvo trebaju prijeći u vlasništvu Grada. To smo stavili na stol kao uvjet kad smo išli u koaliciju. I to je realizirano. Treće je briga za djecu Niste se opredijelili na prethodnim izi mlade. Tu smo napravili napredak, vidite i borima javno ni za jednu opciju. Jeste li sami da niču dječja igrališta diljem Grada, prepustili članstvu da glasuju po savjesda je napravljena škola Montovjerna, za što ti ili ste za nekoga ‚igrali’? uzimamo dio zasluga i naravno tu je i neki manji broj projekata koji nisu realizirani, Do sada, prije ovih Parlamentarnih još su a koje smo nosili u programu, ali mislim da bili Predsjednički i izbori za Europski parje ovo uspjeh s obzirom na to da imamo lament. Mi kao stranka, članstvo Dustre samo tri ruke u Gradskom vijeću. Bazirat ne funkcioniramo na način da ako Dustra ćemo narednu kampanju na sportu, ali ne ne sudjeluje na izborima, da možemo za na onakav način gdje dio ljudi voli govoribilo koga reći, trebalo bi zaokružiti tu i tu ti da smo protiv kulture. Nismo, ali smo prstranku ili osobu. Naše članstvo nije niti livenstveno za to da se ravnomjernije podijevo, niti desno, niti ja ljude želim izgubiti jele ta sredstva jer nije u redu da u jednom tako što agitiram za nekoga. Ljudi su dogradu kao što je Dubrovnik taj omjer bude bili slobodne ruke, niti jednog svog člana 7:1 u odnosu na kulturu. Uz ovakav omjer nisam pitao za koga je glasovao ili za koga i znamo kakvu infrastrukturu mi imamo će glasovati. I zbog toga i imamo velik broj jednu Anu Konjuh, imamo Jug, individučlanova, jer nema takve stege, imperatialce poput Gladiatora, Ante Deliva, osim naravno kad je u pitanju je, Antuna Račića, braće Perak, Dustra. Tu se moramo ‚staviti’ imamo nogometaše poput i odradit najbolje što možeSpahića, Lakića...Uz malo mo.

Ponosan više sredstava i ulagansam na ja kakve bi tek imali proVama je lako i u kamdirektore iz motore u svijetu, a znapanji. Uvijek možete redova Dustre, mo da su najbolji prosve dobro što se dou tim tvrtkama motori upravo sportaši. godilo prethodnih sesve funkcionira Uz ovolika ulaganja u dam godina pripisabesprijekorno. kulturu očekivao bih da ti sebi i sudjelovanju u imamo glumce koji gluvlasti, a za ono što je loše me u Hollywoodu ili neke ili što se nije realiziralo ljude koji su na čelnim funokriviti druge partnere. Na kcijama da su prepoznati toličemu ćete bazirati kampanju? ko, ali nisu. Često spominjete sport, koji je dio vašega programa. Što je ono što ćete isJesu li Jug i vaterpolo možda privilegirani ticati kao nešto što još treba napraviti? u odnosu na druge sportove?

Najbolje je pred birače izaći s onim što ste Pa jest u odnosu na druge sportove, ali obećavali u kampanji pred prethodne izopet ne u odnosu kad gledamo cijeli probore. Dan danas, kad pođete na internetsračun. Ipak je Jug brend. Iako ja ne dolaku stranicu Dustre, dostupan je program iz zim iz svijeta vaterpola, moram priznati da 2017. Drago nam je što je od nekih 10 točaka je Jug brend, da se ponosimo njime i to je 5 u potpunosti ispunjeno. Prvenstveno missport s kojim možemo doći u bilo koji Grad lim na sportsku infrastrukturu koja je znatu Hrvatskoj i reći da imamo prvaka. Puno poboljšana u odnosu na ono što je bilo no je ljepše nego da se taj iznos od Juga prije. To ste dobro naveli, to je glavna stvar. preusmjeri negdje drugo pa da ni tu nemamo prvaka. Ali, to ne znači da svi ne treKrava Šarulja je polučila uspjeh? baju dobiti i još veća sredstva i ono što ću sigurno gurati je da će svi sportski kluboTu famoznu šarulju su svi s podsmijehom vi dobiti duplo više novaca ako i u nareddočekali, misleći kako nema šanse da se nom periodu budemo sudjelovali u vlasti, tu išta može unaprijediti. Niti godinu dana nego što imaju sada. nakon toga dobili smo koliko toliko reprezentativno igralište, do uređenja judo dvoDavor Šuker je nedavno bio u Dubrovrane, Hotela stadion u kojem je Jugov baniku, a često spominje kako Dubrovnik zen, a tu je cijeli drugi niz projekata vezanih rati takve. Ne bojimo se i bez obzira na koji ćemo način izaći na izbore, lijepo je kad u svakom trenutku možete izaći samostalno bez da se bojite koji ćete rezultat postići.

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Pa sigurno jest. Vidite na što smo spali kad moramo biti sretni što bismo trebali imati drugoligaša, a zagrebački kvartovi imaju prvoligaše. Sigurnu u ovom trenutku kad smo u županijskim i trećim ligama sigurno bi i druga bila napredak, ali nogomet je najpopularniji sport na svijetu i da postoji volja moglo bi se ostvariti velike rezultate.

Evo, malonogometni klub Square je čisti primjer koliko ljudi vole nogomet, koliko je posjećen. Da imamo drugoligaša, prvoligaša, koliko bi to bilo posjećeno i koliko bi ljudi bili zadovoljni i imali svoj ispušni ventil u gledanju najboljih hrvatskih klubova u Lapadu.

Osim kritiziranja financiranja kulture u usporedbi sa sportom, na meti vam je često bila Turistička zajednica. Bili ste žestoki kritičar, zagovarali ste promjenu vodstva, a spominjalo se i da ste sami željeli doći na funkciju direktora TZ-a Dubrovnik?

Mogu reći da nikad nisam želio biti direktor Turističke zajednice, niti doći na tu funkciju, ali smatram zaista da ima u Gradu ljudi koji bi odlično obavljali taj posao. Mogu reći da promjenom vodstva nisam do kraja zadovoljan. U ovim kriznim vremenima trebalo bi se češće pojavljivati u medijima, ono što restorani, hoteli, iznajmljivači u ovim trenucima trebaju je povratna reakcija Turističke zajednice, a koje nema. Toliko je poznatih ljudi koji dolaze u Grad Dubrovnik, a bilo ih je zadnjih dana od Roda Stewarta, Manuela Neuera, Overeema, Darija Srne, Dana Bilzeriana... Svi ti ljudi ovih dana nisu dobili pažnju Turističke zajednice i meni je to nevjerojatno. Nikad ne kritiziram nešto samo zato što nekoga ne volim ili imam neki skriveni motiv, što se često spominje ili jer imam nekoga svog za tu funkciju. Danas marketing čini čuda. Nema tog sajma u Berlinu ili New Yorku koji se može mjeriti s marketingom koji nam može donijeti poznata osoba. I nevjerojatno mi je da ta poznata osoba ne dobije bocu šampanjca, buket cvijeća, zahvalu, poruku ‚stojimo vam na raspolaganju’.

Christiana Ronalda prati daleko najviše ljudi na Instagramu od svih osoba, 230 milijuna ljudi! Dubrovnik je bio jedna od rijetkih destinacija koju uopće nije spomenuo, objavio je fotografiju, ali nije napisao gdje je bio. U Dustri ima velik broj cura koje rade kao vodiči, znaju iz prve ruke što ljudi traže, što ih zanima, zašto dolaze. Zani-

19

iz Dustre, Tomislav Tabak i Alma Majstorović zaista na visokom nivou vode tvrtke i što se vidi da su dugi niz godina radili na čelnim funkcijama u privatnom sektoru. Dosad se pokazalo da s ova tri poduzeća gdje su Dustrini ljudi da sve ide besprijekorno. Nadam se da će tako ići i dalje. Ovo drugo je ipak na gradonačelniku, da on kontrolira.

zaslužuje drugoligaša. Je li to na neki način ruganje s Dubrovnikom?

Imate tri ruke u Gradskom vijeću, najavljene su izmjene GUP-a. Podržavate li to i hoćete li u tome sudjelovati?

To svakako. Svi skupa ćemo se složiti da je GUP štetan po pitanju prostora i da trebaju doći izmjene. Za neke stvari je kasno. Ali, ni na to se ne smije gledati crno-bijelo, tamo gdje se može graditi, ako nisu u pitanju megalomanski projekti, ne treba ih zaustaviti zato što neke druge zgrade strše u prostoru. Građevina ne smije stati, ali projekti kakvi su se neki realizirali i koji narušavaju vizure sigurno se ne bi nikad smjeli ponoviti, ali Dubrovnik se treba i može razvijati.

Foto: Lucija Komaić

18

ma ih gdje se snimala određena scena iz Game of Thrones, Robina Hooda... Imate vodiča Ivana Vukovića, koji putuje po svijetu i koji je promotor dubrovačkog turizma, iskače sa svih strana i takve ljude treba pohvaliti. Da pitate goste zašto su došli u Hrvatsku, što ih je animiralo na to, TZ ili nešto drugo, ni jedan ne bi odgovorio kako je došao tu zbog turističke zajednice, ali općenito hrvatske, ne samo dubrovačke. Posebno sada kada je teško, kad je sve loše, TZ mora svaki dan biti u medijima, davati izjavu što se događa, što se radi, a toga nedostaje i to mi je jako žao.

Znači i dalje ste kritičar TZ-a i načina na koji funkcioniraju bez obzira na promjenu.

Ne treba to nitko shvatiti kao kritiku, nego kao potrebu da se stvari poboljšaju.

Bez obzira na njihov nemjerljiv doprinos u dubrovačkom turizmu, ali gospari Stanko Ljubić, Đuro Market i Marinko Žaja, koji skupa imaju 250 godina ne bi trebali kreirati i voditi današnji dubrovački turizam.

I opet ću imati problema zbog svog jezika, ispast će da ja imam nešto protiv njih, ali zamislite sad pored njih sve ove mlade ljude poput Ivana Vukovića, Ivane Šepak ili bilo koje mlade osobe koja svaki dan radi u turizmu, ali ovom danas. To se može usporediti i sa situacijom u našoj stranci.

Mi smo 95 posto mlada ekipa, ali imamo i Vidu Matića, Karla Gjurašića i Rikija Ros-

setija. Oni su i više nego ovi koje sam prve nabrojao, sa svojim savjetom, kad treba nešto mudro odlučiti s da ili ne. Ali, to nisu ljudi koji mogu donijeti nove ideje. To je normalno, pa danas i onaj s 28 je već bolji s modernim tehnologijama od mene koji imam 38. Nije mi to kritika jer smatram da je prednost kad si sposoban to uvidjeti, a kamoli što će tek biti za 10, 15 godina. Ovo nitko ne treba shvatiti zlonamjerno, ali ljudi s preko 250 koliko imaju zajedno ne mogu voditi turizam i kreirati nove trendove.

Kako biste ocijenili dosadašnji rad gradske uprave?

Mogu reći da dobro rade, uvijek može bolje, ali Gradska uprava se možda vodila onom ‚ajmo nekad nešto ne napraviti, nego da napravimo grešku.’ To je opet dobro, ali uvijek može bolje, kao i u Luci, u Sanitatu... Najvažnije je da se nisu radile nikakve kardinalne greške. Na tom im čestitam i tu prvenstveno mislim na gradonačelnika, više nego na njegove suradnike.

Franković često spominje građevinsku mafiju u zadnje vrijeme, da mu prijete.

Moguće je, iako ja ne znam detalje. Pokazao je puno puta do sada da je hrabar, to mu je jedna velika vrlina. Sam nisam dobivao nikakve prijetnje ili slično, ali nisam ni na takvoj poziciji. Posebno sam ponosan što direktori

Možda ste najbolji primjeri za usporediti dvojicu gradonačelnika, Andra Vlahušića i Mata Frankovića. Obojica su najavili kandidature na sljedećim izborima.

Mogu reći da bih bio zločest kad bih počeo govoriti protiv bivšeg gradonačelnika s kojim sam do kraja bio u mandatu, onda bih najviše govorio samo o sebi. On je bio onemogućen kandidirati se. To je čovjek koji je bio još i ravnatelj bolnice, ministar zdravstva i samo lud čovjek od takve osobe ne može nešto naučiti. I kod njega je bilo i dobrih i loših stvari, kao i danas. A za demokraciju je dobro da bude što veći broj kandidata. Ja ću prema Mato Frankoviću do samoga kraja mandata biti fer, korektan i lojalan, a na koji način ćemo ići na izbore ćemo tek vidjeti u narednom peridou. Ali ponavljam, nas uopće nije strah ići samostalno na izbore, dapače.

...

Svaka čast gosparima na dosadašnjem doprinosu, nemam baš ništa protiv njih, ali ljudi koji zajedno imaju 250 godina ne mogu voditi dubrovački turizam i kreirati nove trendove.

20

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

PRIVODE SE KRAJU RADOVI NA NIKA I MEDA PUCIĆA

Omiljena LAPADSKA ŠETNICA u novom ruhu, sve gotovo kroz kolovoz

A LA CARTE | MARENDE | kokteli | sladoledi | ležaljke | baldahini

DUBROVNIK će napokon dobiti uređeno, prošireno područje za šetanje i relaksaciju Foto: Goran Mratinović

ll Radovi na uređenju Šetnice Nika i Meda Pucića svakim danom sve više napreduju. Gotovi su svi grubi radovi te je krenula montaža kamene obloge. Podna betonska obloga je dovršena te se sada brusi, a idućeg tjedna bi se trebalo pristupiti postavljanju zaštitne ograde. Osim toga, šetnica će dobiti i novu rasvjetu, a kom-

pletno bi trebala biti dovršena kroz kolovoz nakon čega će Dubrovnik dobiti uređenu, proširenu šetnicu.

Podsjetimo, cjelovitim uređenjem Šetnice Nika i Meda Pucića obuhvaćena je sanacija južnog podzida, uređenje partera, postavljanje novih tijela javne rasvjete, uređenje hidrantske mreže s podzemnim hidrantima, te uklanjanje stare i postavljanje nove, tipizirane urbane opreme.

Sunset Beach Dubrovnik

www.sbd.hr

22

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Utijavanje na hladno

23

Piše: VJERA ŠUMAN

Šupci, lignje, spodobe i ostali

P

očelo je ‚novo normalno’ zasjedanje i vrli novi ljudi sjeli su u svoje na metar i po udaljene fotelje kako bi započeli s radom ovog najvišeg zakonodavnog tijela u Hrvata. Neki su već veterani dok se drugi malo plašljivo, gotovo s onim toliko potrebnim, davno neviđenim, strahopoštovanjem vrpolje gledajući uokolo drevne stropove Hrvatskog Sabora. Upravo to strahopoštovanje, uvažavanje i odgovornost, pojmovi su koji godinama nedostaju na ovom za Hrvatsku toliko važnom mjestu, mjestu za čije pravo na postojanje su toliki dečki poginuli. Hoće li ovaj saziv vratiti poštovanje i uvažavanje ovoj instituciji? Možemo se samo nadati. U tom smislu se i ja nadam kako neće uspjeti nadmašiti kaotičan saziv koji je tu sjedio prije njih i uspješno nam zagađivao svaku pomisao na politiku i političare. večanoj prisezi prethodili su unutarstranački dogovori o onima koji će zauzeti fotelje raznoraznih odbora, kao i fotelje potpredsjednika ovog visokog doma. Pa je u SDP-u zaiskrilo jer su vedeovci Komadina i Ostojić bez dogovora s ostalima odlučili na mjesto potpredsjednika Sabora iz njihove kvote staviti, ‚dakako’, Rajka Ostojića. Složili su svoju ekipicu kao da se baš ništa na izborima nije dogodilo. Pa su pale i teške riječi o tome tko je šupak, a tko lignja. Vrijeđanja, neprimjerene riječi i nazivi u javnom govoru postala su normalni dio svakodnevnice, posebno u našem političkom prostoru koji se povremeno selio i na nepo-

S

litički prostor. Što je bilo Krešu koji je i u puno neugodnijim situacijama znao diplomatski i pristojno odgovarati i razgovarati, ne mogu gatati. Ali bilo je neprimjereno ili što bi Amerikanci rekli, politički nekorektno. Ma kakvu ‚povijest’ imao s gospođom Krišto, tv-emisija, dakle javni prostor nije mjesto za takvo ponašanje. Znam ja da i Krešo to zna i ma koliko puko’ vrijeme je da se vrati k sebi i pristojno ispriča kako bi i dalje u miru radio svoj posao i neometano komentirao neprimjerena ponašanja političara. Možeš ti to Krešo! por o nasljeđivanju, koji je trajao četrdeset i sedam godina, vođen na dubrovačkom Općinskom sudu, došao je kraju. Eureka! Uspjeli su nakon toliko godina riješiti spor koji nije bio kompliciran jer se nasljednici nisu međusobno sporili, nego su pristojno čekali da se gospoda suci umilostive raditi svoj posao. Svakih desetak godina slali su požurnice od kojih je jedina korist bila saznanje kako se viši sudovi slažu da je to, eto, malo predugo. Na kraju su stigli do Ustavnog suda koji im je dosudio relativno pristojne naknade od cirka dvadeset tisuća kuna po nasljedniku jer im se, u međuvremenu, broj popeo na šesnaest. Popeo, kažem, jer su neki nasljednici u međuvremenu umirali dok su se novi rađali.

Radilo se o sasvim uobičajenoj ostavinskoj raspravi i nasljeđivanju manje kamene kuće u Stobreću i neke zemlje u istom kraju. Zamislimo sad da su nasljednici te skromne imovine prije četrdeset i sedam godina dobili ono što im

S

pripada pa su kao i svi, pomalo, uredili svoju kamenu kućicu u turističkoj ekspanziji prošlih godina i na najmu kućice zarađivali, kao što su to činili brojni drugi oko njih. Ili da su je prodali kad su cijene na Jadranu eksplodirale do neba. Koliko bi novaca u tih četrdesetak godina zaradili ili koliko bi dobili prodajom, pa nakon toga uložili u nešto drugo, možda još isplativije, i zbrinuli svoje obitelji. Ali, nisu.

A nitko za to ne ogovara! Pritom se ovdje radi o gotovo rutinskom provođenju zakona dok su puno ozbiljniji slučajevi isto na čekanjima jer se tek bliže trajanju od petnaest, dvadeset i tridesetak godina. Koga briga. Sve zato jer se nekim tamo sucima nije radilo ili nisu znali svoj posao pa su predmet stavljali na odmaranje u već prepune prašnjave ladice sudova. Jer im se živo fućka za ljudske sudbine koje na brojnim sudovima diljem Hrvatske ovise o njihovim odlukama, u čekanju pravorijeka. I često im životi krenu sasvim drugim nepotrebnim putem upravo zato što su se neki tamo suci odnosili prema njima i njihovom pravu na pravdu i na suđenje u primjerenom roku kao da se radi o nekim manje vrijednim spodobama, dosadnim kao mušice koje ih stalno ometaju na njihovim nedodirljivim visinama, tražeći pravdu. Te male nevažne, dosadne neznalice nemaju pojma da pravo i pravda nisu isto. Pa se svi dosadašnji ministri pravosuđa, kao i predsjednici sudova i vrli članovi DSV-a slažu da to nije baš dobro. Ne, ne, nije dobro. I tako godinama. Isti rezultat bi polučili da su rekli kako je to baš odlično. Eto vas!

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo Vijesti

Priroda je brend koji privlači nautičare ACI MARINE u južnom Jadranu smještene su pored brojnih hrvatskih prirodnih ljepota

Grgo Jelavic/PIXSELL

Nautičari kao jako ekološki osviješteni ljudi u Hrvatsku rado dolaze zbog sjajne gastronomije, ljubaznih ljudi, dobre mreže marina na čelu s ACI-jevima kao najvećim lancem marina na Mediteranu, pitomih vremenskih uvjeta, ali ono što ih mag-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo Vijesti

ACI PLOVIDBE

llJeste li znali kako je od osam Nacionalnih parkova Hrvatske čak četiri dostupno brodom? Isto tako, u dva hrvatska parka prirode i jednim geoparkom koji je na listi UNESCO-a jednostavno možete ploviti i uživati u ljepotama prirode.

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

netski privlači je čarobna priroda i njezina očuvanost.

Južni Jadran poznat je po svjetskom biseru – Dubrovniku, ali i čudesnim morskim pejzažima koji uvijek iznova oduševljavaju nautičare. ACI kao najveći lanac marina na Mediteranu želi potaknuti ljude na plovidbu i otkrivanje prirodnih ljepota Hrvatske. Ovim tekstom vas želimo upoznati s prirodnim ljepotama te nacionalnim parkovima i parkovima prirode južnog Jadrana.

Nacionalni park Mljet Većina nautičkih ruta za južni Jadran na svojem popisu sadržava najzeleniji jadranski otok. ACI Korčula i ACI Slano predstavljaju idealne destinacije za odlazak na đitu prema Mljetu.

U zapisima brojnih povjesničara tvrdi se kako je začarani otok Ogigija iz Homerove Odiseje upravo Mljet. Po grčkom se junaku jedna od špilja zove Odisejeva špilja, a mnogi će i sam Mljet nazvati Odisejevim otokom. Premda ove priče spadaju u domenu legende, Mljet je doista začaran otok s kojeg ćete otići očarani njegovom prirodom.

Nacionalni park Mljet je najstariji morski park u cijelom Mediteranu. Zauzima sjeverozapadnu trećinu otoka, koja se danas proteže na 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje nacionalnim parkom proglašeno u studenom 1960., a morski dio pridodan je 1997. godine.

Status nacionalnog parka područje je dobilo zbog svoje izuzetne kulturno-povijesne baštine koja seže od vremena ilirskih plemena, rimskog carstva i Dubrovačke republike, no za to proglašenje ipak su ponajviše zaslužna njegova slana jezera, bujni biljni svijet i jedinstveni panoramski izgled razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića te bogato, uvijek zeleno raslinje okolnih brda što se strmo izdižu iznad morske površine zaklanjajući brojna kraška polja i drevna naselja u kamenu.

Prijedlog na kraju dana: Piće u ACI Korčula s pogledom na srednjovjekovne zidine ili

25

večera u ‚Perastu’ u sklopu ACI Slano koji slovi za jedan od najboljih restorana ovog područja.

Park prirode Lastovsko otočje Svi putevi prema najjužnijem hrvatskom naseljenom otoku vode iz ACI Korčule.

Sjajan geografski položaj ovu marinu čini centralnim mjestom kada je u pitanju plovidba južnim Jadranom. Iz grada Marca Pola krenite u istraživanje otoka kojeg je grčki bog Zeus smatrao jednim od najljepših na svijetu. ‚Lastovsko otočje’ najmlađi je Park prirode u Hrvatskoj. Zbog svoje mistične ljepote, naglašene krajobrazne vrijednosti, gustih šuma i plodnih polja obogaćenih lokvama, visokih obalnih strmaca, kopnenih i podvodnih špilja te brojnih rijetkih morskih i kopnenih vrsta i staništa, predstavlja pravi raj za nautičare. ‚Park prirode Lastovsko otočje’ obuhvaća 46 otoka, otočića, hridi i grebena (najveći od njih su Lastovo i Sušac) ukupne površine 53 km2 i 143 km2 morske površine. Omeđen je kamenim svjetlima Sušca, Tajana, Glavata i Struge.

Lastovo je skrivena oaza mira, tišine, nenarušene prirodne ljepote, koja svojom pozitivnom izolacijom nudi nautičari pravo robinzonsko iskustvo plovidbe.

Prijedlog na kraju dana: Posjet Lastovnjacima i uživanje u Saplunu na plaži od najfinijeg bijelog pijeska te odlazak u Zaklopaticu, jednu od omiljenih uvala na Lastovu za nautičare, u kojoj možete probati gastronomske specijalitete tipične za ovaj otok.

Geopark Viški arhipelag Iako ne pripada Južnom Jadranu, nautičari koji borave u ACI Korčuli znaju kako je Vis ‚must see’ destinacija, jer je Viški arhipelag i jedna od posljednjih deset rajskih oaza na Mediteranu, a zajedno s otocima Mljetom i Lastovom čini Adriatic Blue Corridor – područje s najvećim biodiverzitetom na Jadranu.

Viški je arhipelag geološki vrlo atraktivan predio sastavljen od formacija stijena zanimljivog geološkog podrijetla. Dijelovi arhipelaga, posebno oni oko Jabuke i Brusnika, kao i unutrašnjost otoka Visa,

Goran Safarek/HaloPix/PIXSELL

24

izgrađeni su od vulkanskih stijena koje su nastale prije 220 milijuna godina i kao takve su najstarije na Jadranu, za razliku od ostalih jadranskih otoka koji su izgrađeni od sedimentnih stijena. Obala arhipelaga bogata je geomorfološkim fenomenima – potopljenim i polupotopljenim morskim špiljama nastalim djelovanjem pučinskih valova na vapnenačku strukturu. Najduža polupotopljena morska špilja na Jadranu je Medvidina špilja na otoku Biševu, a najposjećenija je svakako Modra špilja. Geomorfološki spomenici prirode Viškog arhipelaga su i vulkanski otoci Jabuka i Brusnik, uvala Stiniva te Zelena špilja na Ravniku.

Prijedlog na kraju dana: Odlazak na tajanstveni otok špilja – Biševo te posjet svjetski poznatoj Modroj špilji i Medvidinoj špilji koja je dobila ime po sredozemnoj medvjedici.

Elafiti Možda je tzv. Zlatni trokut hrvatskog Jadrana od Splita preko Hvara do Visa planetarno najpopularniji, ali krstarenje po Elafitima po nama spada u prave hrvatske prirodne ‚blockbustere’. Iako ovaj dio južnog Jadrana nije nacionalni park ili park prirode , ruta od ACI Slano do ACI Dubrovnik među najljepšim je dijelovima hrvatske obale. Osam otoka i pet otočića od kojih su naseljeni samo Koločep, Lopud i Šipan pokazat će vam jug Hrvatske iz neke druge perspektive, a kombin-

acija čarobnih mirisa borovih šuma, mediteranskog bilja i mora pričaju priču o rajskom kutku naše planete.

Nakon isplovljavanja iz ACI Slano posjetite Šipan na kojem se nalaze 42 stara ljetnikovca, 34 crkve i crkvice te mnogobrojne kapelice, a svakako prošetajte do Kneževe palače koja se nalazi poviše samog mjesta, obiđite ljetnikovce obitelji Sorkočević i Katina te župnu crkvu Stjepana Prvomučenika. Ako se odlučite za izlet do Suđurađa svakako obiđite jednu od najljepših vila dubrovačkog područja – staru palaču Skočibuha.

Lopud će vas počastiti jedinstvenom pješčanom uvalom – Šunj, ali isto tako na njemu možete posjetiti tvrđave, crkvice, ljetnikovce i samostane bogate vrijednim umjetničkim djelima koje svjedoče o bogatoj ostavštini dubrovačke povijesti.

Najbliži Dubrovniku je Koločep ili Kalamota, kako ga nazivaju Dubrovčani, kojeg krase bistro azurno more, a ugodna šetnja od 20-ak minuta spaja dva naselja na otoku Gornje i Donje Čelo. Na otoku se nalazi 17 vrijednih spomenika od kojih neki datiraju iz antičkog razdoblja.

Prijedlog na kraju dana: Dubrovačke zidine i maleni Lopud ispred grada izgledaju senzacionalno s mora, a nakon veza u ACI marini Dubrovnik nazdravite životu s pogledom na prekrasni ljetnikovac Sorkočević.

26

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

Zdravlje

27

NEIZOSTAVNI ‚MODNI DODATAK’

Maske s filterima pružaju najbolju zaštitu, platnene čuvaju samo od većih kapljica ZAŠTITNE MASKE nedavno su postale obvezne u zatvorenim prostorima, javnom prijevozu, butigama, a Dubrovački dnevnik je provjerio koje su najefikasnije IVONA BUTJER MRATINOVIĆ Foto: Goran Mratinović, Aida Čakić

ll Zaštitne maske postale su obvezne u zatvorenim prostorima, butigama, javnom gradskom prijevozu, prema nedavno donesenoj odluci Nacionalnog stožera civilne zaštite. Svojevrsni je to udar na špag građana s obzirom na to kako su dužni izdvajati vlastita sredstva za zaštitne maske koje su sada višestruko skuplje nego što su to bile prije pojave epidemije koronavirusa.

Obično se najniža cijena kirurške, troslojne maske kreće oko četiri kune, za koliko ih je moguće nabaviti putem web shopa, ali i u pojedinim ljekarnama. No, moguće ih je nabaviti i po nižoj cijeni, pa tako cijena maske u ljekarni u Sub cityju u Župi dubrovačkoj iznosi 2,70 kn. U ljekarni u Lapadu moguće je takvu masku nabaviti za 5,60 kuna po komadu. U DM-u će pakiranje od 10 kirurški maski koštati 70-ak kuna. Pakiranje zaštitnih maski od 10 komada u Mulleru u Gružu košta 44,90 kuna. Kako bi uštedjeli, pojedini građani koriste i pamučne zaštitne maske koje peru i ponovno koriste. Koje maske pružaju najveću razinu zaštite, upitali smo infektologinju dr. Ljiljanu Betica Radić.

renja kapljica iz izdahnutog zraka na pacijenta ili drugu osobu, ali mogu zaštititi područje usta i nosa od direktnog utjecaja većih kapljica druge osobe kao i od prijenosa patogena izravnim dodirom s rukama,“ kazala je.

Filtrirajuće maske se uglavnom koriste kao zaštita na radu od čvrstih i tekućih čestica aerosola u zdravstvenim ustanovama i ubrajaju se u osobnu zaštitnu opremu. „Filtrirajuće maske bez ventila filtriraju udisani zrak i izdisani zrak čime osiguravaju i samozaštitu i vanjsku zaštitu. Maske s ventilima filtriraju samo udahnuti zrak i stoga osiguravaju samozaštitu. Filtrirajuće maske nose se pri zahvatima u

kojima se generira aerosol. Maske FFP2/ N95 imaju mogućnost filtracije minimalno 95 posto i maksimalno osam posto propuštanja, a FFP3/ N99/N100 imaju mogućnost filtracije minimalno 99 posto i maksimalno dva posto propuštanja aerosola,“ kazala je Betica Radić.

I platnene imaju svoju svrhu Svoju svrhu, kaže infektologinja, imaju i maske domaće izrade. „Namjena maski domaće izrade je osobna zašita jer se pravilnim nošenjem može usporiti strujanje daha ili prijenos respiratornih kapljica, ali isto može pružiti određenu zaštitu protiv većih kapljica, u kojima se može nalaziti virus, kao i spri-

Koliko su efikasne?

Kad se govori o efikasnosti, dr. Betica Radić napominje kako maska treba zadovoljiti i izbalansirati kriterije osiguranja dobrog filtera, zadovoljavajuće mogućnosti disanja i vodootpornosti. „Maske koje koristi osoblje u zdravstvenim ustanovama se dijele prema svrsi odnosno prema tome štite li onog koji ih nosi ili štite pacijenta. Medicinske maske ili kirurške maske dio su medicinske opreme (eng. medical device MD) i prvenstveno su dizajnirane da zaštite pacijenta od prijenosa kapljične infekcije putem nosa i usta od osoblja koje ih nosi.

NA TRŽIŠTU MOŽEMO NAĆI TRI OSNOVNA TIPA Ona je tako kazala kako postoje medicinske, nemedicinske i filtrirajuće maske te objasnila njihovu namjenu. „Namjena medicinskih maski je, kako im i samo ime kaže, prvenstveno u medicinske svrhe i služe za sprječavanje ši-

ječiti dodir sluznice usta/nosa s onečišćenim rukama,“ pojasnila je Betica Radić.

Inače, medicinske ili kirurške maske i filtrirajuće maske imaju CE oznaku i jednokratne su, a nemedicinske maske domaće izrade nemaju CE oznaku i nakon jednog nošenja trebale bi se u idealnim uvjetima oprati na 95 stupnjeva, a najmanje na 60 i temeljito posušiti i ispeglati.

Ljiljana Betica Radić: ‚ Jednokratne maske treba odlagati u otpad, a višekratne odložiti u plastičnu vrećicu i čim prije propisno oprati’

Filtrirajuće maske ili respirator maske, dio su osobne zaštitne opreme (OZO) (engl. personal protective equipment

...

PRI SPORTSKIM AKTIVNOSTIMA IZBJEGAVAJTE MASKU! Iako se preporuča nošenje maski, postoje slučajevi u kojima bi ona mogla napraviti više štete nego koristi, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo jasno je definirao kategorije na koje se ne odnosi preporuka nošenja maski. „To su djeca do dvije godine, odnosno djeca predškolske dobi i nakon navršene druge godine ako dijete pruža otpor nošenju maske ili se ne može suzdržati od dodirivanja maske, osobe s određenim oblicima invaliditeta, npr. određena oštećenja mentalnog zdravlja, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima zbog teškoća disanja ili nemogućnosti da skinu masku bez pomoći druge osobe, osobe koje trebaju prenijeti informaciju osobi s oštećenim sluhom, osobe s teškoćama disanja uslijed drugih kroničnih bolesti, osobe promijenjene svijesti i sve osobe koje iz drugih razloga ne mogu skinuti masku bez pomoći druge osobe,“ kazala je dr. Ljiljana Betica Radić.

Kako kaže, masku također ne treba nositi pri pojačanim fizičkim aktivnostima, posebno sportskim kako ne bi prouzročile nedostatan protok zraka. Također je definirano da masku treba zamijeniti novom. ako je mokra, jer vlažna maska gubi mogućnost filtriranja.

28

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zdravlje

Zdravlje

...

POSTOJE DOKAZI DA I PLATNENE ŠTITE Kako bi uštedjeli, sve više građana koristi pamučne, platnene maske. Betica Radić je pojasnila koliko su one zapravo od koristi i na koji način štite.

Maske su odnedavno obvezne u autobusima i butigama PPE) i dizajnirane su prvenstveno da zaštite osobu koja nosi masku.

FFP3/N99/N100 certifikatom,“ izjavila je Betica Radić.

Filtrirajuće ili respirator maske (FFP) pripadaju osobnoj zdravstvenoj opremi (OZO), engl. personal protective equipment (PPE) i štite nositelja ne samo od kapljica i manjih čvrstih čestica već od prašine i aerosola različitih virusa, uključujući SARS-CoV-2. Koriste ih zdravstveni radnici za vrijeme procedura pri kojima se stvara infektivni aerosol,“ kazala je.

‚Nošenje maski ne treba biti maskenbal’

Nemedicinske maske ili maske kućne izrade su izrađene od pamuka ili drugih tkanina i nisu za upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

„Za osobu koja je asimptomatska, a nosi virus, ili je u presimptomatskom periodu ili je bolesna, maska će prevenirati širenje virusa na druge. Za zdravu osobu koja ne nosi virus preventivno nošenje maske je dodatna zaštita, ali potrebno je znati da je efikasna jedino u slučaju da svi nose maske,“ izjavila je.

„Kako nemaju CE oznaku, u nekim zemljama kao npr. u Francuskoj i Španjolskoj pokušavaju definirati minimum kriterija koje trebaju zadovoljiti kako bi bile svrsishodne. Nemedicinske pamučne maske i medicinske kirurške maske ne štite od aerosolnih čestica, ali ipak zadržavaju kapljice te ih trebaju koristiti bolesne osobe kako bi se ograničio domet kapljica koje nastaju prilikom kihanja, kašljanja i govora kojima se najčešće širi virus. Za zaštitu od aerosola koronavirusa, jedine maske koje pružaju adekvatnu zaštitu su filtrirajuće maske, one s FFP2/N95, odnosno

Odluka o nošenju maski kod dijela građana je naišla na kritike, posebno iz razloga što se prvotno govorilo kako su maske u prvom redu efikasne jedino ako ih nosi osoba koja je zaražena koronavirusom.

Betica Radić je pojasnila zašto je važno nositi kad su u pitanju preventivne mjere.

Kako kaže, postoji i točno određen način za sigurno korištenje maske, na što je također potrebno obratiti pozornost. „Nošenje maski ne smije biti ‚maskenbal’, masku treba nositi pravilno da čvrsto prianja na nos i usta kako bi se smanjio protok zraka izvan maske. Masku je potrebno skidati na siguran način i ne dirati je dok se nosi da ne dođe do samokontaminacije. Na vanjskoj strani maske po-

„Zbog globalnih zahtjeva u potražnji zaštitne opreme i ujedno nestašice iste iz različitih razloga, vlade potiču na proizvodnju i upotrebu nemedicinskih maski za opću upotrebu. One nisu komparabilne s medicinskim ili filtrirajućim maskama, ali prema ECDC izvještaju postoje indirektni dokazi kako se njihovim korištenjem može smanjiti širenje respiratornih kapljica u okoliš nastalih kihanjem, kašljanjem i govorom.

ECDC također napominje na opasnost lažnog osjećaja sigurnosti ukoliko se ne koriste i ostale preventivne mjere kao što je higijena ruku, fizička distanca, čišćenje i dezinfekcija predmeta i okoliša,“ pojasnila je.

tencijalno se može naći virus i zato treba izbjegavati dodirivanje vanjske strane maske i time spriječiti kontaminaciju ruku. Jednokratne maske treba odlagati u otpad, a višekratne odložiti u plastičnu vrećicu i čim prije je propisno oprati. Osobito je važno paziti da jednokratne maske ne budu izvor zagađenja okoliša, kako mikrobiološkog tako i opasnog zagađenja okoline plastikom. Jedino tako možemo štitite i sebe i druge,“ upozorila je Betica Radić.

29

SVAKI DAN UZ COVID PACIJENTE

Medicinskim sestrama lica su nažuljana od maske, ali uvijek uz osmijeh Piše: Silva Capurso ll Opća bolnica Dubrovnik reorganizacijom rada od ožujka i dalje je podijeljena na dva dijela, Covid i non Covid dio. Kako kaže glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Kristina Muhoberac posao je posljednjih mjeseci jako zahtjevan.

- Najteže je bilo početkom ožujka i sada kada imamo zapravo dupli sustav i održavamo regularno funkcioniranje bolnice i ovaj posebni, Covid dio. Moram priznati da nam je bilo lakše u vrijeme lockdowna i situacije kada u zdravstvu nisu radili neki hladni pogoni. Na lakši smo način tada preusmjeravali svo osoblje. Starije kolegice su radile na odjelima, a mlađe medicinske sestre s tih odjela su raspoređene na Covid odjele. Vraćanjem punog pogona morali smo dio medicinskih sestara vratiti na primarne odjele, a dio smo ih zadržali u Covidu.

I funkcioniramo. Da je lako nije.

Rasporedi se svakodnevno brišu i pišu. Nisu trajni. Nakon bilo kakvog kontakta s oboljelom osobom, a postoji i dosta mladih asimptomatskih a pozitivnih osoba raspored se potpuno mijenja.

- Kad imate nekoga primljenog zbog traume bez nekih drugih simptoma, a nakon testiranja se ispostavi da je pozitivan na covid-19, određeni broj osoblja ide u samoizolaciju dok se ne dokaže da su negativni, što nam je, srećom, dosad uvijek bio slučaj.

Međutim, ti ljudi moraju trenutno, u nekoliko minuta, biti uklonjeni iz bolnice, a na njihova mjesta treba doći netko drugi. Radimo svakodnevna planiranja i križaljke. Pokrijemo tih 14 dana, a dok se oni u međuvremenu vrate, već se ta ista situacija dogodi nekome drugome. Uistinu je dinamično - kaže uvijek raspoložena glavna

Glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Kristina Muhoberac sestra bolnice Kristina Muhoberac posebno hvaleći mlade medicinske sestre koje uglavnom rade u Covid dijelu bolnice.

- Moram reći da sve te Covid odjele mahom pokrivaju mlade medicinske sestre koje su završile školovanje ove ili u protekle dvije godine. One možda nemaju dovoljno iskustva, ali imaju ogroman entuzijazam. Stvarno je neopisivo s kolikim žarom i trudom rade u tim odjelima gdje na jednom mjestu imate sve moguće dijagnoze. Recimo, tu je rodilja koja je pod sumnjom na koronu i na odjelu je dok ne dobije test. Dvije sobe dalje imate neurotraumu, par soba dalje kirurškog pacijenta. U Covid dijelu bolnice pacijenti su svih dobnih skupina i svih mogućih dijagnoza. Naše sestre to stvarno sve pokrivaju, a nedostatak iskustva nadoknađuju ogromnim entuzijazmom. Obilazimo ih često, a često ih i ravnatelj i ja zovemo na razgovore da čujemo koji su problemi i kako im možemo pomoći. Tu vidite nažuljana lica od maske, ali na licu im je uvijek osmijeh. Na to sam jako, jako ponosna kao sestra. Tu se doista vidi da je ovo poziv, a ne posao. Zad-

nja tri mjeseca sam jako ponosna glavna sestra ove bolnice i to se ničim ne može platiti.

Pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Kristina Muhoberac posebno naglašava zahtjevnost rada s oboljelima od Covida, oblačenje zaštitne opreme, vrijeme provedeno s pacijentima.

- Kada govorimo o nošenju zaštitne opreme još je i teže raditi u dijelu odjela gdje kolegice rade s pacijentima koji su primljeni kao sumnja Covid, prije odrađenog nalaza, dok ne znamo radi li se o oboljelomu od Covida ili je riječ o osobi koja ima sličnu simptomatologiju, ali nema Covid.

S obzirom da to ne znamo u tom trenutku ne možemo riskirati da u istoj opremi odlazimo i jednom i drugom pacijentu i da onda mi budemo prijenosnici virusa. U tom odjelu sestre se između svakog pacijenta moraju svlačiti i oblačiti, pa je nekako to najviše zahtjevno jer svako to svlačenje i oblačenje traje, treba ga napraviti pravilno, mora se paziti na svaki korak. Svlačenje i oblačenje nikad ne radi jedna osoba sama, uvijek su dvije osobe jer ova druga kontrolira korak po korak poš-

tuje li se procedura. Bez obzira što sada već imaju iskustva, u žurbi se uvijek nešto može preskočiti, pa druga sestra napominje što je sljedeći korak i jako pazimo da se ne kontaminiramo ni mi ni pacijenti.

S druge strane zahtjevno je i u intenzivnoj Covid jedinici gdje su sestre po četiri sata u odijelu. U tom vremenu u kojem se smatra da maske i oprema štite nastojimo zarotirati osoblje da uđu novi ljudi, a oni koji su bili s pacijentom da iziđu, prozrače se i istuširaju.

I sve se čini da nije problem. Osim straha da medicinskih sestara neće biti dovoljno ako situacija bude gora.

- Mislim da ćemo moći organizirati i ubuduće posao na način na koji smo to radili i dosad. Jedino me malo strah, ako se ljudi ne budu pridržavali obaveze nošenja maski u zatvorenim prostorima da će na taj način širiti bolest dalje, a oni ili njihovi bližnji doći će u bolnice. Mi smo isto ljudi, nismo imuni na bolest i u situacijama kada imamo pune odjele i veliki broj oboljelih, strah me da u velikim brojevima ne dođe do situacije da ćemo i mi biti bolesni i nitko neće moći raditi niti oko oboljelih od covida, ali ni na drugim non covid odjelima. Znate, žene i dalje rađaju, ljudi i dalje imaju traume, imaju neurološke bolesti, imaju kardiovaskularne bolesti i mi pacijentima moramo sve to osigurati.

Ne budemo li svi radili na tome i pridržavali se propisanih mjera, nisam sigurna da će sustav opstati. Ne bih voljela da nam se dogodi da netko umre od neke druge bolesti jer su svi koji su ostali koncentrirani na Covid. Tako da mislim da nošenje tih 10 minuta maske u butizi ili banci nije previše za očekivati.

30

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

„Imala sam dvadesetak napada panike dnevno, mislila sam da ću poludjeti” HELENA ŠUNJIĆ bolovala je od anksioznosti i napada panike.

Kasnije je odlučila završiti studij i postati terapeut te svojim iskustvom pomagati ljudima koji prolaze teška razdoblja

ll Helena Šunjić je integrativna terapeutkinja koja se ponajviše bavi anksioznim poremećajima koji su u stalnom porastu posebno sada u korona krizi. Autorica je uspješne knjige Nepodnošljiva lakoća strahovanja u kojoj priča i o svojoj dugogodišnjoj borbi s anksioznošću. Upravo joj ta činjenica da je i sama bolovala od tog psihičkog poremećaja omogućava dodatno znanje da lakše pomogne svojim klijentima koji prolaze teške trenutke.

Možete li nam pojasnit što je to integrativni terapeut?

To je jedna grana psihoterapije, točnije novi pravac koji postoji zadnjih četrdesetak godina. Najveća razlika između integrativne psihoterapije i one klasične je da ova potonja pokušava racionalno utvrditi odakle problem dolazi, što je dobar pristup, ali često ne riješi posljedicu. Primjerice klasična psihoterapija može utvr-

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

HELENA ŠUNJIĆ, INTEGRATIVNA TERAPEUTKINJA

MARO MARUŠIĆ

diti da napadi panike dolaze zbog nekih ranih trauma, ali oni time neće nestati. Mi smo, osim što smo mentalna bića, ujedno i duhovna i tjelesna, a integrativna psihoterapija sve to objedinjuje i prilazi čovjeku iz svake te pozicije. Recimo, netko tko dođe klasičnom terapeutu i kaže mu da je frustriran i ljut, on će pokušati doznati zbog čega, a ja, kao integrativni terapeut, osim tog saznanja, pokušat ću vidjeti gdje on to osjeća u tijelu. U integrativnoj psihoterapiji puno je rada s tijelom poput disanja, i cilj je dopuštanje emocijama o kojima god je riječ da postoje u tijelu, te da ih prihvatimo i pustimo da se izraze. Kada mi klijent dođe na terapije uvijek pokušavam sagledati sve njegove aspekte, a ne promatrati ga samo kao nekoga tko boluje od anksioznog poremećaja.

I sami ste bolovali od anksioznosti i imali ste napade panike. Kako vam je to počelo?

Imala sam 22 godine i, iskreno, nisam do tada imala nekih posebnih poteš-

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

koća u životu. Iz prosječne sam obitelji bez zlostavljanja i sličnih trauma za koje bih odmah mogla reći da su uzrok. Jedino što mogu kazati je da sam oduvijek bila nešto zabrinutija oko svog zdravlja, iako nije to bilo ništa pretjerano. Prvi napad panike doživjela sam u snu. To je strašno iskustvo, imate strašne senzacije panike i straha u tijelu. Užas je riječ koja najbolje opisuje to stanje. Valovi strave idu kroz vaše tijelo praćeno tjelesnim simptomima poput ubrzanog disanja i otkucaja srca. Prvo imate osjećaj da ćete doživjeti srčani udar, a onda kasnije pomislite da imate neku tešku psihičku bolest, jer je osjećaj takav kao da ćete poludjeti. Nakon tog prvog napada panike uslijedili su brojni drugi.

Cijelo vrijeme sam isčekivala novi napad, imate strah od napade panike i sam taj strah ga izazove i nalazite se u začaranom krugu. Tijekom sljedećih šest mjeseci znala sam imati i po dvadesetak napada panike dnevno i bilo je to užasno iscrpljujuće. Zanimljivo je

da ljudi kojima ništa o tome nisam rekla pojma nisu imali da se sa mnom nešto događa. Kada mi se sve to počelo događati, uopće nisam imala predodžbu o čemu se radi, jer je to bilo doba bez interneta. Nije se ni u medijima pisalo kao danas. Bilo mi je lakše kada sam naposljetku shvatila da to stanje ima ime i da ljudi žive s tim.

Imali ste još neke simptome?

Nakon dvije godine razvila mi se agorafobija, odnosno strah od otvorenog prostora. Obično se ljudi s tim problemom zatvore na neko sigurno mjesto i ne izlaze među ljude što samo povećava problem. Ima jačih i slabijih agorafobija. Moja je bila takva da sam mogla izlazit, ali sam se osjećala jako nelagodno. Neki se baš zatvore i uopće ne mogu izlaziti vani. Ja sam sebi rekla, idem vani, pa makar i umrla. Kod agorafobije i sličnih poteškoća je ključno da se suočite sa strahom. Idete tamo gdje vas je najviše strah.

U anksioznosti se znaju javiti i opsesivne misli. Jeste li ih vi imali?

Ja osobno ih nisam imala, ali često mi dolaze klijenti s raznim opsesivnim mislima poput ‚joj ako nešto napravim svom djetetu’. Ili se boje držati nož u ruci jer misle da će ozlijediti sebe. Jedan moj klijent ne smije biti na nekoj visini, jer se boji da će se baciti.

Naravno da nikad ništa od toga ne naprave, to je samo strah koji se ispoljava na taj način. U pozadini svega toga je naš strah od gubitka kontrole, odnosno ludila. A od anksioznosti se ne može ‚poludjeti’. Međutim, na mentalnoj bazi jako je neugodan taj osjećaj, zato se i javlja taj strah od gubitka kontrole i ludila.

Je li postoji genetska predispozicija za razvijanje anksioznih poremećaja?

Nisam sigurna, jer se nisam bavila toliko genetikom, ali vjerujem da nešto možemo naslijediti od svojih predaka. Ako su se preci previše brinuli, veća je mogućnost da ćemo i mi sami biti takvi. Znači ako mi u najranijoj dobi nismo dobili poruku da je svijet si-

gurno mjesto, može se uvući tjeskoba u naš razvoj. Ako se dijete rodi u obitelji gdje ima dosta agresije takvo ponašanje se lijepi za njega. Ne mora ta agresija biti nužno usmjerena na dijete, dovoljno je da se roditelji svađaju i dijete će se odmah osjećati nesigurno.

Dijete se rađa s dvije potrebe – onom za vezivanje i za sigurnošću. Moja majka, kada me rodila, imala je samo 18 godina i nije baš u svemu tome imala podršku. Bila je zabrinuta kako će podići dijete, bojala se za egzistenciju. I sama je imala napade panike. Drugim riječima, mene je odgajala mama koja se teško i sa samom sobom nosila. Često starije generacije tvrde da dijete treba ostaviti da plače, pa će prestati. Vi smatrate da je to pogrešno?

Jest, pogrešno je. Ako se dijete ostavlja samo da se utješi, stvara se nesigurnost. Dovoljno je dijete ostaviti pola sata samo i ponavljati mu ta iskustva da ono shvati da je svijet nesigurno mjesto. Naravno ne mogu roditelji biti savršeni, ali ako je u djetinjstvu bilo više iskustava gdje se dijete osjeća nesigurno od onih umirujućih, može

...

Prvi napad panike doživjela sam u snu.

To je strašno iskustvo, imate strašne senzacije panike i straha u tijelu. Užas je riječ koja najbolje opisuje to stanje. Valovi strave idu kroz vaše tijelo praćeno tjelesnim simptomima poput ubrzanog disanja i otkucaja srca. Prvo imate osjećaj da ćete doživjeti srčani udar, a onda kasnije pomislite da imate neku tešku psihičku bolest, jer je osjećaj takav kao da ćete poludjeti

31

kasnije razviti anksiozne poremećaje.

Anksioznost i jest jedna vrsta oslabljenog kapaciteta da se nosimo sa stresom. Kroz integrativnu psihoterapiju nastojimo ponovno ojačati samopouzdanje da se osoba može nositi sa stresnim situacijama. Što kažete o antidepresivima? Neki kažu da im pomažu, neki da ne.

Ja nisam psihijatar, pa ne znam dovoljno o lijekovima, ali mogu vam kazati moje iskustvo. Kada su mi počeli napadi panike otišla sam kod doktora i dobila antidepresive. Pripisana mi je mala doza i pila sam ih sljedećih godinu i pol dana. Nisam osjećala da mi nešto pomažu. Kada sam prestala isto sam se osjećala. S druge strane nekim mojim klijentima, ako je pogođena doza, lijek pomogne. Ja osobno nisam protiv lijekova, pogotovo u fazi kada je to sve skupa jako iscrpljujuće.

Mislim da su lijekovi vrijedan alat da čovjeka malo uravnoteže i omoguće mu bolje funkcioniranje. Ne treba lijekove odbacivati, iako ima puno stigme oko njih. Jedino smatram da ih većina ljudi ne treba piti cijeli život. Oni trebaju biti štaka na koju ćemo se osloniti kada nam najviše treba, a kasnije se psihoterapijom mora raditi za dodatno poboljšanje cijelog stanja. Moja psihijatrica kod koje sam išla rekla mi je jednu super stvar. Ja sam joj došla nakon godinu i pol dana i rekla joj da sam malo bolje, situacija se ponešto smirila, ali imam osjećaj da sam došla do jednog plafona i ne idem naprijed, a poviše tog plafona postoji cijeli spektar životne radosti. Ona mi je na to rekla: ‚Znaš Helena, nisam ovdje da te učinim sretnom, nego funkcionalnom’.

Kako ste vi uspjeli probiti taj plafon, živjeti ispunjen život?

Jako dug put je bio do toga. Išla sam 4 godine na psihoterapiju. Dođeš kod psihoterapeuta s određenim problemom, ali kada to malo počistite, vidite još pregršt prljavštine. Na kraju napadi panike postanu sekundarni problem i vidite što sve morate rješavati. Meni

32

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

...

Prvi napad panike doživjela sam u snu. To je strašno iskustvo, imate strašne senzacije panike i straha u tijelu. Užas je riječ koja najbolje opisuje to stanje.

Valovi strave idu kroz vaše tijelo praćeno tjelesnim simptomima poput ubrzanog disanja i otkucaja srca.

Prvo imate osjećaj da ćete doživjeti srčani udar, a onda kasnije pomislite da imate neku tešku psihičku bolest, jer je osjećaj takav kao da ćete poludjeti

je to sve skupa jako pomoglo i osjetila sam poziv da i ja upišem integrativnu psihologiju, te da svoje znanje i iskustvo mogu prenijeti drugima. Morate kopati po najbolnijim i najdubljim dijelovima sebe za koje uopće ne znate da postoje. Ako u sebi uspijete otkriti neke obrasce koji vas priječe da živite ispunjeniji život, onda ste na pravom putu. Svaku emociju s kojom se niste mogli nositi, pogotovo u najranijoj dobi, vi ju zakopate duboko u sebi i ona vas smeta bez da to znate. Taj podsvjesni materijal upravlja vašim životom, a toga uopće niste svjesni. Kroz terapijski rad treba prihvatiti sve te emocije.

Pomažu li masaže, meditacije, tjelesna aktivnost…?

Svakako da pomažu, ali dio anksioznih ljudi ne voli fizički kontakt, odnosno da ih se masira. Ako se mogu prepustiti, masaža je definitivno dobra za smirivanje anksioznosti. Sam dodir umiruje dio živčanog sustava i na tjelesnoj razini se dobije umirenje. Meditacija je isto odlična, jer se tako mozak uči na fokusiranje. Tjelesna aktivnost je također jako važna. Kada se čovjek dobro osjeća u svom tijelu, vi ćete se automatski i psihički osjećati bolje.

Korona kriza će sigurno povećati broj slučajeva anksioznosti i depresije. Što poručujete ljudima koje brinu egzistencijalni problemi, kako da sačuvaju mentalno zdravlje?

Neka poslušaju tijelo. Ono će im reći što mu treba. Nije to tako lako, kao što se čini na prvu, ali ako se zastane i osluhne, može se čuti. Tijelo će kazati koju ugodu treba.

Ponekad je dovoljno skuhati toplu juhu, otići na masažu, prošetati, meditirati uz glazbu... Povratak u tijelo je jedna vrsta uzemljavanja, ako se vratite u sadašnji trenutak i anksioznost će se smanjiti, jer je ona uvijek u budućnosti i pita što će biti. Naravno i ovdje vrijedi tjelovježba i zdrava prehrana, vitalno tijelo lakše savladava stres. Važno je i druženje, jer su ljudi društvena bića.

Naravno, to moraju biti osobe koje vam pašu, s kojima se dobro osjećate. Ne treba se zatvarati u sebe i ne treba gledati vijesti. Minimalno koristiti medije, a čitati ono što vas opušta. Ako stalno gledati vijesti, broj oboljelih, ekonomske probleme, to će vas samo uznemiravati. Radije izađite u prirodu, isključite se s društvenih mreža.

Za kraj nam kažite je li vam se simptomi ikad vrate? Imate li dana kada ste lošije raspoloženi?

N a rav n o d a i m a m . M o j karakter je anksiozni i uvijek ću biti osjetljivija. To i nije tako loše, jer smo osjetljiviji za neke druge ljude, imamo više empatije. Suosjećanje je važno, ali ne i preuzimanje nečijeg tereta. Ja u radu s klijentima ne bih mogla funkcionirati kad bih nosila sve te terete. Naravno da sam nekad zabrinutija u vezi nekih stvari. Što se tiče napada panike, u zadnjih deset godina imala sam ih dva puta. I kada su me stref ili, nisam im pridavala neku

veliku pažnju. S vremenom sam otkrila jedno mjesto u sebi gdje sam mirna. Tu se povučem ako imam napad panike, i na tom mjestu, ja imam njega, a ne on mene.

Nema više tog preplavljujućeg osjećaja da ću umrijeti od straha. Kažem sebi, ok, evo ga, tu je i to je to.

Napad panike brzo prođe i više o njemu ne mislim. Ta točka u kojoj sam ja ok je i cilj cijele psihoterapije. U mom slučaju to ima veze s duhovnošću, u povjerenje nekoj višoj sili. Ja vjerujem da i ono neugodno što mi dolazi je samo putokaz prema nekom većem dobru. Tako da imam osjećaj da sam čuvana i voljena. I da umrem, sve će biti ok.

Popust 20% na deke, štep deke, poplune i kušine * pri pranju koristimo dezincijens u prahu i tekući isključivo za robu * preuzimanje dan poslije * koristimo ekološke detergente i ekološki omekšivač * plaćanje isključivo virmanski/račun šaljemo e-mailom Sintetički/spužva/pamuk/poliester/viskoza/umjetna svila kušini, popluni, štep deke i deke (Perje i teške poplune ne možemo primati jer nismo kemijska čistionica, samo obična praonica s kapacitetom bubnjeva perilice 10-13 kg) Za sve narudžbe preko 300 kn poklanjamo našu platnenu torbu za u spenzu!

Vidimo se!

KUPON 20% POPUST DOMINIUM BUBBLE

Zagrebačka 64 (kod Pizzerije Italiana, prije javne garaže), Mob: 099 623 8835

STUDIO LEA

Vesela manikura koju ćete obožavati Nemate ideju koju boju staviti na svoje nokte? Studio Lea ima veliki izbor svježih trendova Žarke boje lakova za nokte izgledaju potpuno drugačije od uobičajenih. One mogu vašim noktima dati poseban izgled od onoga kojeg ste oduvijek nosili. Vesele boje izgledaju fantastično uz opuštenu ljetnu odjevnu kombinaciju. Uvijek je lijepo vidjeti zanimljivo ukrašene nokte stoga za ljubitelje boja imamo dobre vijesti, a to je da u studiju Lea možete pronaći upravo veselo i šareno što se nosi ove sezone.

Crvena boja nikada ne izlazi iz mode, a za one malo hrabrije i odvažne, tu je i žuta nijansa laka, a nezaobilazna nijansa je i boja fuksije kao i razne nijanse plave. Za koji god nijansu se odlučili, pustite mašti na volju uz sigurne ruke u studiju Lea.

Uz širok izbor boja, kako bi nokti bili lijepi potrebno je voditi računa o njihovom zdravlju, a izvrstan izbor za to su Evo2 lakovi. Za zdravlje nokta je od ključne važnosti ravnoteža kisika i vodene pare što upravo evo2 By-Bio Sculpture omo-

gućava. Ako planirate zakazati termin u studiju Lea i se poigrati s manikurama i uz to imati njegovane nokte nazovite na broj telefona 092 381 1832.

Studio Lea se nalazi na adresi Andrije Hebranga 55.

34

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

Zlatno doba Excelsiora: Samo od bakšiša u pet, šest godina rada izgradio sam kuću DUBROVAČKI TURIZAM šezdesetih godina bio je na vrhunskom nivou o čemu nam je ispričao dugogodišnji turistički djelatnik Foto: Goran Mratinović

ll Efrem Jurišić radio je 43 godine u hotelu Excelsioru. U svome radnom vijeku promijenio je 12 direktora, vrijedno i naporno radio sve do zadnjega dana u poznatom dubrovačkom hotelu gdje je služio stotine državnika, sportaša, umjetnika i ostalih kojih se rado sjeća.

Jurišić je u Excelsior došao 1960. godine kao ‚naučnik’. U Dubrovnik se doselio iz rodne Baške Vode na poziv strica Veljka Staničića koji je imao na Stradunu radnju poštanskih marki. Upisao je Ugostiteljsku školu u Dubrovniku za koju je dobio stipendiju pa je prvih godina školovanja stanovao u Vili Orsula. Za Dubravački dnevnik Jurišić je ispričao kako je izgledao turizam kojega se danas svi rado sjećaju i nazivaju elitnim.

DUBROVAČKI TURIZAM NEKAD I SAD - Samo ću vam reći da su iz moje generacije iz Excelsiora kasnije svi postali direktori hotela i šefovi kuhinja. To najbolje govori o kvaliteti kadrova. Što se tiče usluge i to je bilo puno bolje. Hrana i servis su bili

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Intervju

EFREM JURIŠIĆ

AIDA ČAKIĆ

na višem nivou, nije bilo švedskih stolova i svakog gosta smo posebno primali i usluživali, pitali što želi... Ljudi su nam se godinama rado vraćali i uvijek smo znali što tko pije i jede te gdje sjedi - prisjeća se Efrem Jurišić koji dodaje kako mu se čini da je situacija u ugostiteljstvu iz godine u godine sve gora.

- Dubrovački turizam je do 1965. godine bio vrhunski, a kasnije, kako je krenula masovnost, kvaliteta je opadala. Mislim da Dubrovnik danas treba stremiti tom obliku turizma kakav je nekad bio - ističe Jurišić te dodaje kako je obrazovanje jako važno kao i „postavljanje ljudi na prava mjesta”.

- Neophodno je na ruko vo d e ć a mjesta pozicioni-

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

rati stručne ljude, a ne po stranačkim funkcijama kako se to danas radi. Prije je partija bila najvažnija i moralo se paziti što se priča, ali posao se znao. Također, posao u ugostiteljstvu se mora voljeti i svi koji se žele time baviti samo zbog financijske dobiti neće uspjeti - mišljenja je Jurišić koji je pošao u mirovinu 2007. godine.

Svake nedjelju on ide na kavu u hotel Excelsior jer je tako navikao nakon više desetljeća rada u ovom hotelu gdje je korak po korak napredovao i radio razne poslove - pozivao je lift za goste, otvarao vrata, bio konobar, kasnije šef sale, voditelj taverne, a umirovio se kao upravitelj restorana.

Za grupaciju Jadranski luksuzni hoteli kojoj pripada ovaj poznati dubrovački restoran na Pločama ima samo najbolje riječi zbog njihovih visokih standarda.

No, Jurišić uočava znatne razlike u turizmu danas i nekada. ‚RADILO SE PUNO, NIJE SE GLEDALO NA SAT’ - Gledam kako na doručku radi četiri do pet konobara koji su vjerojatno studenti, a nas je prije bilo po 15-16 koji smo služili doručak i to u staroj kući hotela kada je bilo 150, a sad je oko 300 ležajeva.

Prije se osoblje moglo posvetiti svakome gostu što danas nije slučaj. Imali smo po 280 zaposlenih sa student servisom prepričava. Zanimljivo je kako su prema njegovim riječima plaće u ugostiteljstvu nekada bile puno veće. Tako se Jurišić

...

Služio je i Tita na Brijunima, a u Excelsioru premijera Bangladeša Mujibura Rahmana, iranskog šaha Rezu Pahlavija, rumunjskog predsjednika Ceausescua, englesku kraljicu, premijerku Ujedinjenog Kraljevstva Margaret Thatcher, kubanskog političara Raula Castra, predsjednika SSSR-a Hruščova, predsjednicu Španjolske komunističke stranke Dolores Ibárruri, belgijske i švedske kraljeve... Svi su davali dobar bakšiš.

prisjeća vremena kada je pošao u vojsku 1967. godine, a još je godinu dana primao plaću jer je zaradio višak.

- Meni je bilo dobro, bio sam jako zadovoljan. Izgradio sam kuću samo od bakšiša kojega sam dobio nakon pet, šest godina rada - sjeća se Jurišić tog zlatnog doba dubrovačkog turizma, no dodaje kako se puno radilo te se nije gledalo na sat.

- Ništa mi nije bilo teško jer sam bio mlad.

Supruga je isto radila u hotelu Excelsior, bila je glavna domaćica, i tako smo skupa funkcionirali i od gusta smo išli na posao. Sad čovjek ako ostane sat duže odmah traži da mu se dodatno plati. Mi smo ujutro radili pa bi otišli s barkom na Lokrum igrati nogometa i onda bi se ponovno vratili na posao - govori gospar Efrem koji se prisjetio i napornog rada nakon rata, 1995. i 1996. godine kada je bio sam s konobarom u taverni hotela. Mislili su, priča nam on, kako tada neće biti puno posla, a radilo se „više nego ikada”.

- Budući da nije bilo kuhara ja sam morao preuzeti taj dio posla. Dolazio nam je

SFOR i bila je to ‚luda kuća’, ali sve smo stizali; išao sam rano ujutro u nabavu hrane i radio do 2 sata poslije ponoći da bi onda opet bio oko pet i pol na ribarnici u gradu, a odmarao sam par sati kad bih popodne odspavao doma s kćerkicom.

U hotel Excelsior dolazile su mnoge poznate osobe, a Efrem Jurišić se prisjeća raznih ‚dogodovština’.

SLUŽIO JE BROJNE POZNATE OSOBE - Sjećam se anegdote kad je došao Willy Brandt kojega je tada primio Džemal Bijedić. Bila je dogovorena riba za večeru, a baš tih dana bilo je jako nevrijeme, jugo i nije bilo svježe ribe. Direktor hotela Rafa Rodin je nazvao akvarij i oni su nam donijeli velikog orhana kojega smo Brandtu spremili, ali nije valjalo ništa, bio je bljutav.

No, on nije reagirao na to nego je sve pojeo. Toliko se napio da ništa nije primijetio - kroz smijeh prepričava Jurišić.

Služio je i Tita na Brijunima, a u Excelsioru premijera Bangladeša Mujibura Rahmana, iranskog šaha Rezu Pahlavija, rumunjskog predsjednika Ceausescua, englesku kraljicu, premijerku Ujedinjenog Kraljevstva Margaret Thatcher, kubanskog političara Raula Castra, predsjednika SSSR-a Hruščova, predsjednicu Španjolske komunističke stranke Dolores Ibárruri, belgijske i švedske kraljeve...

Jurišićeva sjećanja na njih su dobre napojnice i veliko osiguranje koje ih je pratilo.

- Protokol je bio jako strog kad bi dolazili državnici. Bilo je osiguranja koje je pazi-

35

lo na njih jednako koliko je bilo uzvanika.

Svi su bili izdašni i davali su dobar bakšiš ističe Jurišić i prisjeća se kako ga je Ceausescu počastio sa sto dolara kad mu je donio doručak. No, najveću mu je napojnicu ostavio doktor Christian Barnard koji je poznat po tome što je prvi presadio srce.

- Sjećam se bila je zima, a on je jeo pržolicu i nakon toga me pozvao da sjednem s njim za stol i pitao je što pijem, a ja sam rekao da može vino. Savjetovao mi je da uvijek treba malo crnog vina popiti i onda mi je dao oko 300 dolara. Svaka mu čast, to mu nikad neću zaboraviti - kazao je Efrem.

Inače, najveća napojnica koju je dobio hotel Excelsior bila je za vrijeme Olimpijskih igara u Sarajevu kada su stigla dva aviona u Dubrovnik na ručak. Tada su im ostavili oko 25 milijuna dinara što je prema sjećanju Jurišića bilo nevjerojatno mnogo pa je svaki djelatnik hotela dobio po 200 dinara koje je podijelio šef sale. Sjeća se on i Elizabeth Taylor koju je Richard Burton ošamario na njegove oči zbog ljubomornog ispada.

Bilo je u hotelu Excelsior u to vrijeme i ljubavnih skrivanja.

- Najviše su to radili ljudi iz grada koji bi tako poskrivećki dolazili. Imali smo kod taverne jednu sobu koju smo zvali ‚šok soba’. Svašta se tu događalo, ali ne bih o detaljima, u ovom poslu je inače najvažnija diskrecija - zaključio je u tajanstvenom tonu Efrem Jurišić, dugogodišnji, sada umirovljeni djelatnik luksuznog dubrovačkog hotela Excelsior.

...

Najveća napojnica koju je dobio hotel Excelsior bila je za vrijeme Olimpijskih igara u Sarajevu kada su stigla dva aviona u Dubrovnik na ručak. Tada su im ostavili oko 25 milijuna dinara što je prema sjećanju Jurišića bilo nevjerojatno mnogo pa je svaki djelatnik hotela dobio po 200 dinara koje je podijelio šef sale. Sjeća se on i Elizabeth Taylor koju je Richard Burton ošamario na njegove oči zbog ljubomornog ispada.

36

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

Mara i Kata nasmijale festivalsku publiku ll Autorski projekt Saše Božića „Mara i

jedine preostale stanovnice Grada. Cijelo to vrijeme, ovaj tandem „analitičarki“ iz dvorišta ne prestaje kritizirati sve i svakoga svojim specifičnim humorom, tempiranim komičnim obratima, originalnim jezikom i apsurdnim prevrednovanjem pojma mudrosti svakodnevnice.

Uigrane Nataša Dangubić i Doris Šarić

Kukuljica lako uspijevaju nasmijati publiku, a ne propuštaju se našaliti i na vlastiti račun. „Mara i Kata“ na programu su 71. Igara ponovno 3. i 4. kolovoza u 21.30 sati te 5. kolovoza u 21 i 23 sata. Sve ulaznice su rasprodane.

Djeca i mladi uživali u festivalskim dramskim programima

Mlada, a i ona nešto starija festivalska publika, u subotu 18. srpnja, gledala je iskrenu i istinitu priču o nevidljivoj djeci, onoj koja svoje djetinjstvo provode u domovima te koji

37

Valcer, tango, samba i plesovi zodijaka u Dvoru Klavirski duo, kojeg ll čine Zrinka Ivančić Cikojević i Dalibor Cikojević, nastupio je u sklopu glazbenog programa 71.

Dubrovačkih ljetnih igara 17. srpnja u atriju Kneževa dvora te izveo djela Francisa Poulenca, Dariusa Milhauda i Borisa Papandopula.

Kata“, nastao u suradnji s dramskim umjetnicama Natašom Dangubić u ulozi Mare i Doris Šarić Kukuljicom u ulozi Kate, i sudeći po interesu publike jedan od najočekivanijih naslova 71. Dubrovačkih ljetnih igara, premijerno je izveden 20. srpnja na Kazermi pod Svetom Marijom.

Gradsko kazalište lull taka Split gostovalo je prošli vikend na 71. Dubrovačkim ljetnim igrama s predstavama „Domaši“ u subotu, 18. srpnja te „Stonoga Goga“ u nedjelju 19. srpnja u atriju Poslijediplomskog središta, a zahvaljujući suradnji sa zakladom Caboga Stiftung.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Dubrovačke ljetne igre

Predstava je inspirirana legendarnom emisijom HR Radio Dubrovnika „Na posjedu u kundurica“ i knjigom „Dubrovačke kundurice“ Dese Begović Mrkušić no ova predstava na 71. Igrama počinje tamo gdje originalna radio snimka završava.

Podijeljena u tri dijela, predstava počinje s 2020. godinom odnosno sadašnjošću kao prvim dijelom nazvanim „Korektnost“. Mara i Kata pitaju se zatim „Što su nam ostavili?“ i publiku vraćaju u 2000. godinu referirajući se na sve ono što se događalo devedesetih, uključujući poslijeratnu privatizaciju, uništavanje tvornica i rasprodaju nekretnina, i to u kratkim scenama isprekidanima poznatim dubrovačkim glazbenim hitovima, kao što su pjesme Adio Mare, Stare ljubavi, Izišla je zelena naranča i Dubrovačka jesen. Predstava na koncu vodi u „Budućnost“, u 2040. godinu kad su Mara i Kata

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

zatočeni u limbu birokratskog sustava, bivaju godinama uskraćeni za ljepotu „običnog“ djetinjstva. Ovaj autorski projekt Ane Marije Veselčić „Domaši“ nastao je kao diplomska ispitna produkcija na Umjetničkoj akademiji u Splitu pod mentorstvom profesora Gorana Golovka, a nagrađen je Nagradom hrvatskog glumišta za najbolji praizvedeni dramski tekst.

Lutkarska predstava „Stonoga Goga“ prema na-

građenom tekstu Andrijane Grgičević, govori o velikoj ljubiteljici mode i poklonici cipela, koja nakon što izgubi svoje cipelice, kreće u potragu, na put s prijateljima, a u nedjelju je razveselila najmlađu festivalsku publiku koja je tom prigodom pjevala, smijala se, ali i ponešto naučila.

num donosi uprizorenje bajki dubrovačkog kraja. U koprodukciji Igara i Kazališta Marina Držića te uz potporu zaklade Caboga Stiftung, režiju potpisuje Helena Petković, a glazbu koja će biti izvedena pod dirigentskom palicom Franka Klisovića sklada Ivan Končić.

Dubrovačke ljetne igre su za svoju najmlađu publiku pripremile i praizvedbu glazbeno-scenskog djela „Zlatno libro“ koje 1., 2. i 3. kolovoza na igralištu Collegiuma Ragusi-

Dubrovačke ljetne igre prilagodile su svoje poslovanje preporukama HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 te se moli publiku da se pridržava istih.

Uz plesove i ritmove francuskih skladatelja Poulenca i Milhauda, program koncerta, kao njegov centralni dio, činila je plesna suita hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula Horoskop iz 1935. godine, za koju se slobodno može reći da se radi o neotkrivenom biseru hrvatske glazbe. Suita je sinoć, činilo se, festivalskoj publici bila ugodno iznenađenje za uho i oko, a za to

su, uz ovaj besprijekorno usklađeni klavirski duo, zaslužni i udaraljkaši Karmen Pervitić i Fran Krsto Šercar te plesači Viktoria

Bubalo i Šimun Stankov.

Izvedba dvanaest zodijačkih plesova uokvirenih vrckastom francuskom glazbom nagrađana je

velikim pljeskom koji je izmamio i glazbeni dodatak na kraju večeri Dvořákov Slavenski ples u e-molu.

Zagrebački plesni ansambl oduševio festivalsku publiku ll Zagrebački plesni ansambl je izvedbom jedne od ponajboljih recentnijih plesnih predstava „Gore“, nastaloj prema koreografiji Ferenca Fehéra, oduševio festivalsku publiku 19. srpnja, u parku Gradac.

u kolektivu. Dinamična izvedba prikazala je životnu korelaciju šest žena, njihovo zajedničko putovanje i postaje kroz koje unutar plesnih karijera prolaze.

Izvedeni amazonski freestyle pokreti opisali su iznimnu solidarnost, hrabrost, protivljenje, Svojom najnovijom produkci- zajedništvo te individualnu i jom „Gore“, Zagrebački plesni grupnu odgovornost. ansambl kroz Plesnu mrežu Hrvatske predstavio je svoj Fizički zahtjevna koreografipomlađeni i sve ženski postav. ja koju je sjajno iznio snažan „Gore“ je predstava o zajed- ženski kolektiv Zagrebačkog ničkom putovanju šest plesači- plesnog ansambla, izazvala je ca, o stanju povišenih emocija, oduševljenje i gromoglasan plo uzbuđenosti i ushitu bivanja jesak publike.

38

39

40

petkom

U ĐIRU

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija In memoriam

Na suncu ili u hladu uvijek se može uživati u Gradu Foto: Goran Mratinović

ll ‚Novo normalno’ promijenilo je

prizore na Stradunu u odnosu na protekle godine, no čini se kako u njemu posljednjih dana uživa nešto više turista. Zbog toga što ove godine nisu prisutne gužve kao proteklih sezona, sasvim sigurno mogu doživjeti Grad na jedan intimniji i kvalitetniji način. A u Grad su se vratili i domaći pa u njemu uživaju i jedni, i drugi, čineći sjajnu kombinaciju onih koji ga vole kao svoj dom i onih koji ga vole kao oazu za odmor.

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Fotogalerija

41

42

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo

Ljetnim režimom treninga do forme o kojoj sanjate

ll Kako biste održali postojeću formu, doradili sitnice i lakše se na jesen vratili u trenažni proces (bilo da ste sportaš, rekreativac ili totalni početnik) osmislili smo programe koje možete provoditi i sami kod kuće uz mjesečne konzultacije s trenerom i dolazak u centar na eventualne korekcije.

Trening ‘TO-GO’ by Body Balance gym Nama je najvažnije da se trening provodi pravilno i sigurno. Zbog toga se cijeli program ‘TO-GO’ sastoji i od mjesečnih konzultacija s trenerom. Ukoliko niste sigurni kako izvoditi određenu vježbu ili osjećate nelagodu, bol pri pokretu ili jednostavno imate nedoumica oko treninga, očekujemo vaš poziv.

Time preveniramo potencijalne ozljede i sigurni smo u rezultate

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Promo

BODY BALANCE GYM

Ljetni mjeseci većinom su rezervirani za kupanje i boravak u prirodi, ali to nije razlog da u potpunosti izostavite režim rada koji ste cijelu godinu imali, ukoliko ste vježbali u teretani - individualno ili u nekim od grupnih programa vježbanja.

ukoliko ćete se pridržavati uputa te trenirati redovito.

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

Program se sastoji od 4 različita treninga koja provodite

kroz mjesec dana. Možete ih raspodijeliti svaki drugi dan ili dva dana za redom, dan pauze pa opet dva dana za redom.

Trenirati možete kod kuće ili u prirodi - ovisno o željama i mogućnostima. Ali nemojmo zanemariti cardio. Plivanje, hodanje, trčanje i bicikl su odlične ciklične aerobne aktivnosti koje svakako preporučujemo provoditi kada nije prevruće. Ali uz to, za optimalne rezultate nužan je i trening s otporom. Bilo da se radi o vlastitoj težini ili nekom rekvizitu kao vanjskom opterećenju, bitno je uvrstiti i taj segment treninga u vašu rutinu. Velika količina ‘cardia’ bez treninga s otporom neće vas dovesti do željenih rezultata, a povećava i rizik od nastanka ozljeda. Jedan od naših ‘TO-GO’ treninga ciljano je osmišljen i za prevenciju bolova u leđima s naglaskom na jačanje mišića trupa i stražnjice.

Trening ‘TO-GO’ koriste i naši stalni klijenti koji su zbog obveza ponekad spriječeni dolaziti u centar ili jednostavno žele ‘pojačati treninge’ samostalno vježbajući kod kuće.

Vaši rezultati naša su misija Rezultati, odnosno ciljevi naših klijenata, naša su nit vodilja tijekom cijelog trenažnog procesa. Treneri sustavno povećavaju izazove treninga kako bi osigurali da uvijek napredujete i da trening bude zanimljiv i izazovan.

Neizostavan dio cijelog procesa je i prehrana. Konzultaci-

je o prehrani nisu uključene u ‘TO-GO’ program. Ukoliko želite detaljniji pristup prehrani odnosno kompletan plan prehrane, svakako se prvo javite na analizu sastava tijela koju provodimo na Tanita uređaju, kako bismo preciznije utvrdili početno stanje i prema tome složili održivi nutricionistički plan.

Prijavite se i krenite u akciju od danas Što možeš učiniti danas, ne ostavljaj za sutra. Jer to ’sutra’ se može produljiti, a ukoliko stalno odgađate, bit će još teže početi. Inicijalni razgovor i konzultacije ne obvezuju vas da nastavite s programom. Cijena programa je simboličnih 200kn. Naša misija je uključiti što veći broj ljudi u pravilno i redovito vježbanje kako bismo svi zajedno f izički i psihički bili spremni na izazove koje život nosi.

43

Veselimo se vašem dolasku i novim trenažnim izazovima i rezultatima.

Vaš Body Balance tim

...

Javiti se možete na broj telefona

095 4252 101 ili osobno na našoj adresi Masarykov put 2a (terasa restorana Adriatic).

Detalje o nama pogledajte na našoj web stranici www.gymbodybalance.hr. Trenirati možete i kod nas, u malim grupama ili individualno s trenerom ili u paru.

Treninge provodimo na sigurnoj udaljenosti u dezinficiranim prostorijama ili na vanjskim terenima.

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi AUTOMOBILI

BMW 52Od

45

Golf 7 - 2014 god.

VW GOLF 2, 1,3 CL,

ll Servisiran, prešao 51 000 km,

registriran do 5/2021. Cijena 11000 EUR. MOB: 098344630 ___________________________________

ll 1991 god, registriran do 12.2020. Ci-

jena 1000 EUR. MOB: 099 344 20 82 ___________________________________

VW Phaeton 5.0 TDI v10

ll 2000g, 161000 km, reg. do

Clio 1.2 Rip Curl 2007.god

02/2021.MOB: 0989042450 ___________________________________

Toyota Prius Hybrid

ll 2003. god. 280 tkm, 1 vlasnik,

full oprema, 6000 EUR Mogućnost zamjene. Tel: 091/1900 908 ___________________________________

BMW 520d m

ll Prodajem automobil Toyota

Prius Hybrid 18 2012. MOB: 099 6333914 ___________________________________

Prvi vlasnik, 118 500 km presao.

Napravljen veliki servis, registriran do kraja 7 mj. Cijena 3200 €.

Mob: 099 252 0138 ___________________________________

Citroen C3 Picasso 2017. godina

Peugeot 1.4. benzin

ll Paket karavan, 2. vlasnik, 2015.

god, 160 000 km, uredno servisiran u ovlaštenom servisu. Mogućnost zamjene. Tel: 098/756 239 ___________________________________

Mercedes Sprinter 215 cdi

ll Oprema X DESIGN, KLIMA,

ABS, SERVO, AIRBAG, CD PLAYER ( komande na volanu). Prvi vlasnik, svaki servis uredan i jako očuvan.

Auto odličan, doslovno pali i vozi.

Mob: 0917618008 ___________________________________

ll Motor bluehdi 100, registriran do

V/2021, prešao 45000 km oprema exclusic. MOB: 0993039533 ___________________________________ ll Prodaje se Citroen Berlingo,

2008.god, dizel, 8+1.

Za više informacija molimo nazovite na 098 288 653. ___________________________________

2002., registriran do svibnja 2021. godine. Cijena po dogovoru. Broj mobitela: 091/912-2223. ___________________________________

46

petkom

Peugeot 208 1.2 prvi vlasnik

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Mali oglasi

Mali oglasi

MITSUBISHI Outlander

MERCEDES A 180 cdi . AMG sport

KUPNJA STANOVA

PLOVILA

ll POTRAŽUJEMO STANOVE - na

širem području Dubrovnika, za konkretne klijente. ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254 ll POTRAŽUJEMO KUĆE - na širem području Dubrovnika, za konkretne klijente. ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254

ll Benzinac, 2018. god., u dobrom stanju. Autoradio-CD i mp3.

098/585 251 ___________________________________

VW Buba

ll 2,4 Instyle 4WD, benzin + plin, 170 KS, 184.500 km, 2009 godina.

Nije uvoz, drugi vlasnik, max oprema za ovaj model i godište. Nije udaran, uredno održavan, ispravan, dodatno zimske gume. Cijena 58.000 Kn, mob: 095 582 7771 ___________________________________

ll 55000 km, 2015 g., mob. 098 618

999

MOTOCIKLI

Piaggio PX 200E Arcobaleno

IMA MJESTA I ZA TVOJU REKLAMU

Škoda Octavia Combi 1.6 tdi

- NAJČITANIJI DUBROVAČKI INTERNETSKI PORTAL ll Prodajem bijelu bubu VW staru preko 50 godina (1965.). Registrirana, u voznom stanju. Svi dijelovi koji su promijenjeni su originalni. Tel: 020/425-744 ___________________________________

Chevrolet Aveo 1.2

s više od pola milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

- TISKANO IZDANJE DUBROVAČKOG DNEVNIKA s tjednom nakladom od 10 tisuća primjeraka ll 198 cm3, 1989 god. Motor, svi

MARKETING: 099 2408 409, 642 460 marketing@dubrovackidnevnik.hr ll 2013 g , 160000km. MOB: 098

618 999 ___________________________________

PREDAJ OGLAS BESPLATNO ll Prodaje se Chevrolet Aveo 1.2 16v,

benzin, 156000 km, drugi vlasnik.

Registriran do 30.11. Klima,servo,abs,centralna brava, prednja stakla na struju, dva seta guma ljeto/zima sa felgama. Cijena 20500 kuna.

Mob: 098 364 079

MALI OGLASI SE ZA NAREDNI BROJ ZAPRIMAJU DO SRIJEDE U 12 SATI OGLASNA SLUŽBA DUBROVAČKOG DNEVNIKA Tel 020 642 460 E-mail: oglasi@dubrovackidnevnik.hr

mehanički i električni dijelovi u savršenom stanju. Izuzetno mala kilometraža (31844 km). Cijena: 15000 kn fiksno. MOB: 091386710

IZNAJMLJIVANJE ll Iznajmljujem na duze vrijeme

opremljen stan 40m2. Nas dom, Mokosica. MOB:098244488 ll Iznajmljuje se jednosoban

stan 45 m2, na ulazu u Cavtat, na duže vrijeme, novogradnja, potpuno opremljen, parking MOB: 098296002 ll Iznajmljujem sobe uz korištenje

kuhinje, perilice rublja. 092/285 8452 ll Iznajmljujem jednosoban i

dvosoban stan, oba namještena u župi Soline. Na duži period MOB: 091538222

KUPNJA STANOVA ll GRUŽ- APARTMAN/PP 30

M2+mogućnost kupnje garaže.109.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254. Encert B

ll MONTOVJERNA- STAN 55 M2,d-

vije sobe+DB,128.900 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254 Encert C.

ll STARI GRAD – KUĆA 4 etaže 68

M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 389.460 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB:098288254. Encert D

ll KUPARI KUĆA 550 M2 za turi-

zam ili smještaj većeg broja djelatnika (25-35) potrebna rekonstrukcija 379.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254.

ll GRUŽ STAN u izgradnji od 59

M2,dvije sobe+DB,169.920 E,mogućnost kupnje garaže. ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254

ll MOKOŠICA – STAN 63 M2, dvije

sobe+DB,135.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254 Encert C.

ll MOČIĆI - građevinsko zemljište

600 M2,u suncu, 66.000 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254

ll MOČIĆI - građevinsko zemljište

483 M2,u suncu, 53.130 E, ALAVIJA NEKRETNINE MOB 098288254

llProdajem plastičnu barku 4,60 m.

Kontakt 098/177 6107 ___________________________________ ll Prodaje se barka pasara Elan (4,76 m), plave boje, s kabinom, vezana pred Elektrojugom na novom pontonu. Reg. br. barke DB 1776.

TEL: 020/425-744 ___________________________________ ll Drvena barka 6,60 Vrlo dobro stanje, Dizel motor Volvo penta 14ks, za prijevoz ili ribolov Mob. 098 955 0297 ___________________________________ ll Prodajem vanbrodski motor Tomos 10 s papirima, vrlo povoljno.

KONTAKT: 091/732 8839 ___________________________________ Prodaje se vanbrodski motor Mercury 15 KS K.O. Vrlo malo radnih sati, sluzio kao motor za gumenjak na tenderu za jedrilici. MOB: 0996841399 ___________________________________ Prodaje se barka Gradac 5.80 kabina, nadkabina, tvrdi krov, krmena platforma sa sklopivim skalicama, zimska i ljetna tenda. MOB: 098427410 ___________________________________ Vanbrodski motor Tohatsu 20 KS 4T 2008 godina. MOB: 098427410 ___________________________________ Prodaje se barka Korčulanka, Maestral 700 s kabinom+ nadograda. Vez osiguran MOB: 0998571306 ___________________________________

DEŽURNA LJEKARNA ” GRUŽ ” od 20. 7. do 26.7.2020. ” KOD ZVONIKA ” od 27.7. do 2.8.2020.

47

RAZNO ll Najbolji pročišćivač i ionizator zraka na svjetskom tržištu - Zepter Therapy Air Ion - certificiran da uklanja SARS-CoV-2 iz zraka. Dišite zdravo, dišite Zepter! +385 91 2333 452 ___________________________________ ll Prodajem dva parangala i dva baluna. Mobitel: 099/688-0160 ___________________________________ ll Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja i održavanja stambenih objekata (skidanje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramičarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaža namjestaja, izrada i postavljanje željeznih ograda, vrata. MOB: 098 765 460 ___________________________________ ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,čišćenje i zaštita grobnica,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini, kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. MOB: 091 7285208

PREMINULI MARICA GRGUREVIĆ (1938.)

ANE URLJEVIĆ (1954.)

STJEPAN MATIJAŠEVIĆ (1955.)

ALENKA ĆUDINA (1936.)

BOŠKO ŠIMUNOVIĆ (1939.)

IVO GRBIĆ (1931.)

NEDJELJKA BARKIDŽIJA (1964.)

VEDRANA STARIĆ (1962.)

IVANKA MIOVIĆ (1931.)

MIRKO ZLOŠILO (1933.)

MERI MUSTAPIĆ (1929.)

BISERA AVDIĆ (1938.)

ANKA BLAŽEVIĆ (1932.)

MIHO SKARAMUCA (1958.)

48

petkom

• BROJ 9 • 24. srpnja 2020.

WWW.DUBROVACKIDNEVNIK.HR

Zadnja

EKSKLUZIVNO

Inspekcija izašla na teren, HOTELI ROYAL RESORTS moraju ukloniti bespravni objekt HOTELSKA GRUPACIJA ROYAL RESORTS, odnosno bivši Importanne resorts, tijekom korona krize upustila se u brojne investicije, između ostaloga i nadogradnju katova postojećih hotelskih kapaciteta. I dok su za ove radove nadogradnje ishodovali potrebne građevinske dozvole, za jednu investiciju to su propustili napraviti. ll Građani su ostali neugodno iznenađeni novim objektom u ulici Kardinala Stepinca u Lapadu. Na prekrasnoj lokaciji, s pogledom na Uvalu Lapad i Grebene preko noći je niknuo građevinski objekt. Iz hotelske grupacije Royal Resorts još u lipnju su Dubrovačkom dnevniku odgovorili kako se radi o objektu za reciklažni otpad na privatnom zemljištu, za koji nisu potrebne prethodne dozvole, jer nisu u pitanju građevinski radovi.

Dubrovački dnevnik odgovore na ista pitanja zatražio je od Građevinske inspekcije Državnog inspektorata, s obzirom na to kako se čini kako su za izgradnju ovakvog objekta ipak bili potrebni građevinski radovi. Tada su iz Inspekcije Dubrovačkom dnevniku odgovorili kako će izvršiti inspekcijs-

ki nadzor, nakon kojega će dostaviti odgovore. ‚Očevidom obavljenim dana 16. lipnja 2020. godine na lokaciji k.č.br. 380 k.o. Dubrovnik, utvrđeno je kako za izgrađenu

građevinu investitor nije ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu. Slijedom navedenog, pokrenut je upravni inspekcijski postupak te doneseno rješenje o uklanjanju kojim se naređu-

je investitoru da ukloni bespravno izgrađenu građevinu,’ potvrdili su za Dubrovački dnevnik iz Građevinske inspekcije Državnog inspektorata nakon obavljenog inspekcijskog nadzora.